Izvješće savjetovanja

Redni broj	Korisnik	Područje	Komentar	Status odgovora	Odgovor
1	Monika Galić Krnjaić	PRIJEDLOG ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI , 8. PRILOZI	Poštovani budući donositelji konačne verzije Zakona o zdrav. zaštiti molim da izmjene koje se traže u brojnim komentarima vezano za medicinsko laboratorijsku djelatnost i medicinko biokemijsku djelatnost dobro i detaljno razmotrite. "S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije."	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
2	Anita Breški	PRIJEDLOG ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI , 8. PRILOZI	Članak 46. Stavak (3) riječi „medicinsko-biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ . Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
3	Dubravka Pezelj Duliba	PRIJEDLOG ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI , 8. PRILOZI	U kojem dijelu prijedloga nacrta zakona se konkretno vidi reorganizacija djelatnosti hitne medicine i što to znači? Ostaje dojam da ciljevi nisu povezani s izmjenama, odnosno ne nalazi se uzročno posljedične veze između ciljeva izmjena i samih izmjena stavljenih u prijedlog nacrta zakona.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
4	Dubravka Pezelj Duliba	PRIJEDLOG ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI , 7. PRAĆENJE PROVEDBE I EVALUACIJA	Promjena radno-pravnog statusa nije jačanje uloge primarne zdravstvene zaštite, već jačanje pozicije izabranih doktora u djelatnostima primarne zdravstvene zaštite. Ako su indikatori broj izdanih rješenja i popunjenost Mreže, bilo bi potrebno preciznije definirati primjerice - popunjenost Mreže u ruralnim područjima ordinacijama primarne zdravstvene zaštite, odnos timova domova zdravlja i ordinacija u takvim područjima i u gradovima itd. Što se tiče preventivne zdravstvene zaštite, nije jasna uloga i odnos zavoda za javno zdravstvo i ostalih pružatelja zdravstvene zaštite. Mislili se ovdje pod popunjenošću Mreže javne zdravstvene službe na cjelokupnu Mrežu ili na javnozdravstvene djelatnosti koje provode zavodi za javno zdravstvo (a nisu taksativno pobrojane u prijedlogu nacrta zakona)?	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
5	Dubravka Pezelj Duliba	PRIJEDLOG ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI , 4. USPOREDBA OPCIJA	U obrazloženju je ostalo osnivanje Zavoda za transplantaciju i biomedicinu što je relikt iz studenog 2017., budući da ga u novom prijedlogu nema.	Prihvaćen	Prihvaćen.
6	Hrvatska udružba obiteljske medicine	PRIJEDLOG ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI , 2. CILJEVI	Među najbitnijim točkama za donošenje ovog zakona navodi se unapređenje, osnaživanje i jačanje primarne zdravstvene zaštite. Glavna intencija zakona je da na nivou PZZ-a svi koji žele odu u privatne ordinacije, a domovi zdravlja moraju osigurati zdravstvenu zaštitu u onim mjestima gdje nitko ne želi pokrenuti privatnu ordinaciju. Iz ovoga se može izvući zaključak da je zdravstvena zaštita na nivou PZZ-a organizirana putem privatnih ordinacija bolja i jača (stalno se provlači teza da privatnici (današnji koncesionari) rade bolje i više). Ovaj zaključak onda povlači slijedeće pitanje: odakle predlagačima zakona pravo da takvu „bolju“ zdravstvenu zaštitu uskrate onim osiguranicima gdje je zdravstvena zaštite organizirana kroz dom zdravlja (navodno lošija prema tezama koje se često provlače od strane onih koji žele privatne ordinacije u PZZ-u). AKO JE PRIVATNO „BOLJE“ ONDA SVI MORAJU IĆI U PRIVATNIKE NA NIVOU PZZ-A I NITKO NEMA PRAVO STANOVNICIMA RH USKRATITI USTAVNO PRAVO NA NAJBOLJU ZDRAVSTVENU ZAŠTITU. S druge strane ako je teza da je privatno „bolje“ pogrešna ovo predloženo zakonsko rješenje je jako loše jer potpuna liberalizacija odlaska ordinacija iz sustava domova zdravlja u privatne ordinacije, regionalnu i lokalnu upravu dovodi u nezavidan položaj nemogućnosti organiziranja zdravstvene zaštite u depriviranim sredinama. Ovo će samo pogoršati jaz između razvijenih i depriviranih područja. Puno bolje zakonsko rješenje bi bilo da u sustavu domova zdravlja bude postotkom određen broj ordinacija (na primjer, najmanje 20% i najviše 30%, znači i donji i gornji postotak ordinacija unutar doma zdravlja reguliran zakonom). Nadalje, iako se deklarativno navodi financiranje specijalizacija u djelatnosti obiteljske medicine, pedijatrije i ginekologije ovaj Prijedlog Zakona ipak u bitnim člancima NE REGULIRA OBVEZU SPECIJALISTIČKOG USAVRŠAVANJA IZ OBITELJSKE MEDICINE te nije usklađen sa Europskom regulativom! Uvodno se spominje u čl. 3. da se ovim Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose direktive EU te se doslovce navodi Direktiva 2005/36 EU Europskog parlamenta i Vijeća od 07. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (u čijem Poglavlju III se navodi obveza posebne edukacije odnosno specijalizacije za pristup obiteljskoj medicini te definiraju minimalni uvjeti za specijalističko usavršavanje liječnika iz obiteljske medicine), u članku 47. navodi se da „privatnu praksu može obavljati zdravstveni djelatnik sa završenim sveučilišnim preddiplomskim i diplomskim studijem ili sveučilišnim integriranim preddiplomskim i diplomskim studijem... ako ima: 1. odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja...“ Neophodno je dodati: ZA DJELATNOST OBITELJSKE MEDICINE kao i za specijalističko konzilijarne ordinacije neophodno je imati odgovarajuću specijalizaciju.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
7	Dubravka Pezelj Duliba	PRIJEDLOG ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI , 2. CILJEVI	Iščitavajući prijedlog Nacrta Zakona o zdravstvenoj zaštiti, ne može se naći poveznica između ciljeva i unesenih izmjena (li već postojećih odredbi). 1. "Jačanje uloge primarne zdravstvene zaštite" trebalo bi se prepoznati kroz nove funkcije, odnos prema bolničkoj zdravstvenoj zaštiti, a ne kroz uvođenje novog organizacijskog oblika za koji nije jasno kako će pridonijeti jačanju te uloge 2. Uloga doma zdravlja nije drukčije definirana nego li je bila do sada, osim što više nije temeljni nositelj već samo nositelj primarne zdravstvene zaštite, te su pridodane neke djelatnosti koje nemaju učinak na zdravstvenu zaštitu u zajednici (dentalna tehnika npr. 3. U Zakonu se ne vide odredbe koje se odnose na jačanje preventivne zdravstvene zaštite - na svim razinama, osim što se predlaže da ugovorne ordinacije ostvaruju sredstva za rad sklapanjem ugovora sa zavodima za javno zdravstvo za preventivnu zz, pri čemu nije riješeno u koje vrijeme i iz čijih (kojih) sredstava 4. Za djelatnost hitne medicine nisu navedene nikakve promjene, osim što je hitna medicina stavljena kao jedna od osnovnih djelatnosti opće bolnice (uz dosadašnju 4 - internu medicinu, kirurgiju, ginekologiju i pedijatriju) 5. I do sada je palijativna medicina bila regulirana Zakonom, pa nije puno učinjeno na njezinom razvoju 6. Nema naznake reorganizacije sustava bolničke skrbi niti je jasno što bi to značilo. Novine kod bolnica su definiranje nacionalne bolnice i sveučilišnih bolnica no reorganizacija kao takva ne postoji. 7. Nije jasno na koji način će promjene u zakonu pridonijeti jačanju dnevnih bolnica 8. HZJZ će voditi Nacionalni registar pružatelja zdravstvene zaštite, a nije predviđeno da daje mišljenje na plan specijalizacija 10. Zdravstveni turizam nije reguliran već samo spomenut kao mogućnost i još uvijek nije jasno što je to zapravo 11. Redefiniranje djelatnosti pojedinih zdravstvenih zavoda u slučaju ovog prijedloga znači proširivanje poslova i dodavanje mjera kojima nije mjesto u zakonu već u programu mjera ili statutu ustanova. 12. Reguliranje provođenja upravnog nadzora bi trebalo pretpostavljati i mjere u slučaju ne postupanja prema nalozima provoditelja nadzora	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
8	Monika Galić Krnjaić	PRIJEDLOG ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI , 1. PROBLEM	Poštovani budući donositelji konačne verzije Zakona o zdrav. zaštiti molim da izmjene koje se traže u brojnim komentarima vezano za medicinsko laboratorijsku djelatnost i medicinko biokemijsku djelatnost dobro i detaljno razmotrite. "S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije."	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
9	Franjo Kroneisl u ime Hrvatskog društva za palijativnu medicinu HLZ	PRIJEDLOG ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI , 1. PROBLEM	1. Primarna zdravstvena zaštita 1.6. Palijativna skrb Nakon rečenice Usvajanjem Strateškog plana razvoja palijativne skrbi 2014.-2016. planirano je pružanje palijativne skrbi i u stacionarima domova zdravlja, kao i pružanje palijativne skrbi na tercijarnoj razini zdravstvene zaštite kako bi se i kliničke ustanove uključile u mrežu bolnica koje osiguravaju specifične oblike liječenja pojedinih skupina palijativnih pacijenata. treba dodati Nacionalni program razvoja palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj 2017.-2020. predstavlja nastavak provedbe uspostave sustava palijativne skrbi i nadovezuje se na Strateški plan razvoja palijativne skrbi za razdoblje 2014-2016., koji je usvojila Vlada Republike Hrvatske s ciljem poboljšanja kvalitete života bolesnika i njihovih obitelji suočenih s problemima uslijed neizlječive, uznapredovale bolesti. Strateški plan izrađen je prema Bijeloj knjizi o standardima i normativima za hospicijsku i palijativnu skrb u Europi - Preporuke Europskog udruženja za palijativnu skrb, te preporukama Rec (2003) 24 Povjerenstva ministara Vijeća Europe državama članicama o organiziranju palijativne skrbi (2,3,4). Nakon rečenice Izmjenom Mreže javne zdravstvene službe 2015. uvedeni su koordinatori palijativne skrbi koji imaju važno mjesto u koordiniranju svih dionika palijativne skrbi, a koji su dio djelatnosti doma zdravlja. treba dodati Mrežu javne zdravstvene službe svakako treba prilagoditi jer se u praksi pokazala nepotpunom i nedostatnom.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
10	Hrvatska udružba obiteljske medicine	PRIJEDLOG ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI , 1. PROBLEM	Među najbitnijim točkama za donošenje ovog zakona navodi se unapređenje, osnaživanje i jačanje primarne zdravstvene zaštite. Glavna intencija zakona je da na nivou PZZ-a svi koji žele odu u privatne ordinacije, a domovi zdravlja moraju osigurati zdravstvenu zaštitu u onim mjestima gdje nitko ne želi pokrenuti privatnu ordinaciju. Iz ovoga se može izvući zaključak da je zdravstvena zaštita na nivou PZZ-a organizirana putem privatnih ordinacija bolja i jača (stalno se provlači teza da privatnici (današnji koncesionari) rade bolje i više). Ovaj zaključak onda povlači slijedeće pitanje: odakle predlagačima zakona pravo da takvu „bolju“ zdravstvenu zaštitu uskrate onim osiguranicima gdje je zdravstvena zaštite organizirana kroz dom zdravlja (navodno lošija prema tezama koje se često provlače od strane onih koji žele privatne ordinacije u PZZ-u). AKO JE PRIVATNO „BOLJE“ ONDA SVI MORAJU IĆI U PRIVATNIKE NA NIVOU PZZ-A I NITKO NEMA PRAVO STANOVNICIMA RH USKRATITI USTAVNO PRAVO NA NAJBOLJU ZDRAVSTVENU ZAŠTITU. S druge strane ako je teza da je privatno „bolje“ pogrešna ovo predloženo zakonsko rješenje je jako loše jer potpuna liberalizacija odlaska ordinacija iz sustava domova zdravlja u privatne ordinacije, regionalnu i lokalnu upravu dovodi u nezavidan položaj nemogućnosti organiziranja zdravstvene zaštite u depriviranim sredinama. Ovo će samo pogoršati jaz između razvijenih i depriviranih područja. Puno bolje zakonsko rješenje bi bilo da u sustavu domova zdravlja bude postotkom određen broj ordinacija (na primjer, najmanje 20% i najviše 30%, znači i donji i gornji postotak ordinacija unutar doma zdravlja reguliran zakonom). Nadalje, iako se deklarativno navodi financiranje specijalizacija u djelatnosti obiteljske medicine, pedijatrije i ginekologije ovaj Prijedlog Zakona ipak u bitnim člancima NE REGULIRA OBVEZU SPECIJALISTIČKOG USAVRŠAVANJA IZ OBITELJSKE MEDICINE te nije usklađen sa Europskom regulativom! Uvodno se spominje u čl. 3. da se ovim Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose direktive EU te se doslovce navodi Direktiva 2005/36 EU Europskog parlamenta i Vijeća od 07. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (u čijem Poglavlju III se navodi obveza posebne edukacije odnosno specijalizacije za pristup obiteljskoj medicini te definiraju minimalni uvjeti za specijalističko usavršavanje liječnika iz obiteljske medicine), u članku 47. navodi se da „privatnu praksu može obavljati zdravstveni djelatnik sa završenim sveučilišnim preddiplomskim i diplomskim studijem ili sveučilišnim integriranim preddiplomskim i diplomskim studijem... ako ima: 1. odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja...“ Neophodno je dodati: ZA DJELATNOST OBITELJSKE MEDICINE kao i za specijalističko konzilijarne ordinacije neophodno je imati odgovarajuću specijalizaciju. ZAKON NE REGULIRA NASTAVNU DJELATNOST KOJA SE PROVODI NA PRIMARNOJ RAZINI za studente visokih učilišta kao i za specijalizante i polaznike poslijediplomskih specijalističkih studija! Stoga je u čl.46. neophodno je dodati: „U ordinaciji se provodi i nastavna djelatnost za visoka učilišta medicinskog usmjerenja. Sveučilište može ordinaciji dodijeliti naziv sveučilišna ordinacija. Mjerila za dodjelu naziva sveučilišna ordinacija su: - obavljanje djelatnosti na specijalističkoj razini - provođenje obrazovanja zdravstvenih radnika na svim obrazovnim razinama - organiziranje, provođenje specijalističkog i poslijediplomskog usavršavanja zdravstvenih radnika - provođenje znanstveno-istraživačke djelatnosti - nositelji timova imaju znanstvena ili znanstveno nastavna zvanja na fakultetu za koji se provodi nastava“ ČLANAK 63. I ČLANAK 64. JE POTREBNO BRISATI jer kako će netko prenijeti posao u javnoj službi na nekog drugog (najdrastičniji primjer i usporedba je da li predsjednica RH može na nekoga (supruga ili sina) prenijeti obavljanje svoje djelatnosti). Nitko ne spori privatno vlasništvo nad prostorom i opremom, ali ugovor sa HZZO-om je javna služba od posebnog državnog interesa i ona se ne smije prenositi. Članak 67. stavak 2. umjesto „kad navrše 70 godina života“ treba stajati „navršavanjem dobi odlaska u mirovinu kao i za sve druge zaposlenike javnih službi“ Članak 10. stavak 1. iza točke 9. DODATI „osigurava financiranje specijalizacija koje su uvrštene u godišnji Plan specijalizacija Ministarstva zdravstva, a sukladno potrebama iz Mreže javne zdravstvene službe“ Članak 181. stavak 2. dopuniti sa slijedećim „koji mora sadržavati i Odluku o financiranju specijalističkog usavršavanja.“	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
11	Dom zdravlja Zagreb-Centar	PRIJEDLOG ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI , 1. PROBLEM	Nastavno na opisano u Prijedlogu iskaza o procjeni učinaka propisa za Zakon o zdravstvenoj zaštiti iznosimo kako slijedi: U izradi zakonskog rješenja treba voditi računa da se razvija i jača cjelokupni zdravstveni sustav, a ne (samo) privatno poduzetništvo. Dokazano je brojim EU studijama da tržišno orijentirana zdravstvena reforma ne povećava efikasnost u zdravstvu, a pogotovo ne poboljšava zdravstvene ishode naroda u cijelosti, nego onih koji imaju mogućnost platiti za te zdravstvene usluge. Nadalje, obavljaju se brojne “zdravstvene usluge” a koje nisu korelirane sa zdravstvenim ishodima istih bolesnika, niti je dokazana bolja kvaliteta zdravlja tih ljudi, a istovremeno dokazano je da se povećava udio skupljih zdravstvenih usluga, čime se produbljuje socijalna nejednakost. Liječnici koji rade po principu Plaćanje po usluzi („fee for service“) najčešće razlikuju pacijente koji imaju novaca od onih koji nemaju a profitno i tržišno orijentiran zdravstveni sustav značajno ograničava mogućnosti da se osigura dobra zdravstvena skrb za sve (odnosno za većinu!). Takav sustav usmjeren je pojedincima i regijama koje imaju novaca i time značajno urušava solidarnost poznatu u javnozdravstvenom sustavu Hrvatske. Objava analize stanja zdravstva u Hrvatskoj nije prethodila ovom prijedlogu Zakona, što se može smatrati značajnom metodološkom pogreškom, a niti su prikazani ikakvi podaci javnozdravstvenih ustanova ili stručne analize profesionalaca koji se bave strateškim planiranjem u zdravstvu. Novi prijedlog Zakona ne ispunjava ciljeve koji su istaknuti u Ustavnoj osnovi za donošenje novog Zakona. (NN 85/2010.- pročišćeni tekst i NN 5/2014. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) Nacrtom se privatizira primarna zdravstvena zaštita koja se financira javnim sredstvima. Nacrtom domovi zdravlja ostaju samo slovo na papiru. Povećava se broj upravljačkih radnih mjesta u ustanovama. Nacrtom se legalizira financiranje sekundarne zdravstvene zaštite izvan mreže javnim sredstvima. Nacrt umanjuje odredbe općih propisa. Nacrtom zakona ne omogućava se: jačanje primarne zdravstvene zaštite, racionalizacija troškova poslovanja ustanova, funkcionalna integracija (svi mogu raditi sve), povezivanje primarne i sekundarne zdravstvene zaštite, jasan položaj hitne medicine. U izradu Nacrta krenulo se s jasno iskazanim ciljem da se ojača primarna zdravstvena zaštita, uredi zdravstveni sustav koji će omogućiti održivo financijsko poslovanje, zaustavi odljev zdravstvenih radnika, osigura učinkovita i dostupna zdravstvena zaštita stanovništva te rastereti bolnički sustav. Ako analiziramo odredbe članaka 28. i 98. možemo zaključiti da zakon ne podržava odredbu po kojoj se djelatnost zdravstva obavlja kao javna služba niti su domovi zdravlja nositelji zdravstvene djelatnosti na primarnoj razini. Ovaj Nacrt (čl. 46.) omogućava svim zdravstvenim djelatnicima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (osim čl. 67. patronaže, epidemiologije, školske medicine, hitne medicine, javnog zdravstva) da obavljaju svoju djelatnost kroz privatnu praksu u ordinacijama. Nositelji zdravstvene djelatnosti privatnom praksom u ordinacijama imaju ugovore i sa Zavodom i sa 8 drugih izvora prihoda, radno vrijeme mora biti u skladu s Zakonom, rade u mreži i izvan mreže za svoj račun, svoje prihode ne vraćaju u sustav za jačanje djelatnosti i ostvaruju profit na javnim sredstvima. Javne službe se ne organiziraju radi ostvarivanja profita nego kao službe građanima jer ih građani plaćaju iz svojih doprinosa na načelima solidarnosti. Nacrt zakona koji se predlaže i model financiranja ne jača primarnu zdravstvenu zaštitu i ne čini je dostupnijom. Lokalna-regionalna uprava će morati, tamo gdje nitko ne želi imati privatnu praksu, putem domova zdravlja osigurati zdravstvenu zaštitu stanovništvu i osigurati predviđene djelatnosti. (čl. 103. Zakona) Nacrt zakona u čl. 103. navodi da je dom zdravlja nositelj pružanja zdravstvene zaštite na primarnoj razini. (opća/obiteljska medicina, dentalna zdravstvena zaštita, dentalna tehnika, zdravstvena zaštita žena, laboratorijske, radiološke i druge dijagnostike, sanitetski prijevoz, ljekarničke djelatnosti, fizikalne terapije, patronažne zdravstvene djelatnosti, zdravstvena njega, palijativna skrb, obavljanje specijalističko konzilijarne zdravstvene zaštite Na temelju kojih odredbi će dom zdravlja biti nositelj zdravstvene zaštite na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti? ako svi zdravstveni djelatnici koji obavljaju zdravstvenu zaštitu odu u privatnu praksu... Dom zdravlja u načelu neće imati upravljačke ovlasti, osim možda na područjima koja nisu atraktivna za privatnu praksu ili se ne mogu privatizirati po zakonu Novim zakonom predviđeno je da dom zdravlja ima ravnatelja, zamjenika i četiri pomoćnika. (članak 85), a nisu predviđene upravljačke ovlasti za efikasnost i učinkovitost sustava? U Nacrtu zakona se terminološki na različite načine nazivaju nositelji primarne zdravstvene zaštite: zdravstveni radnik privatne prakse u ordinaciji, privatni zdravstveni radnik, izabrani liječnik, zdravstveni radnik privatne prakse i zdravstveni radnik u ordinaciji, što treba doraditi. Zdravstveni djelatnici kojima je odobrena privatna praksa u ordinacijama (čl. 55. novog zakona) imaju mogućnost stjecanja prihoda iz 9 različitih izvora, a u novom zakonu (čl. 193.) navodi se da mogu raditi 40 sati tjedno, uz prekovremeni rad do 48 sati tjedno prosječno u četiri mjeseca. HZZO će plaćati rad zdravstvenog djelatnika za cijelo ugovoreno radno vrijeme, mada u isto vrijeme zdravstveni djelatnici kojima je odobrena privatna praksa mogu raditi i druge poslove temeljem ostalih ugovora do ukupno 48 sati tjedno, ostvarujući profit sve do 70. godine života ako žele. Protivno svim načelima javnog zdravstva je prenošenje djelatnosti s jednog na drugog zdravstvenog djelatnika kao da se djelatnost javne službe može prenositi, a ordinacije se mogu naslijediti ili … (prodati?) Zakonski i pravno je nedorečeno rješenje s aspekta osiguravanja prostora i opreme s obzirom na dosadašnji model i potpisane koncesijske ugovore u odnosu na samu odredbu o zakupu poslovnog prostora. Predložena rješenja u novom zakonu ne osnažuju primarnu zdravstvenu zaštitu prema aktima koji proizlaze iz zakona (Plan i program mjera zdravstvene zaštite, Mreža javne zdravstvene službe). Na područjima na kojima ni do sada nije bilo interesa za zasnivanje radnog odnosa ni za privatnu praksu potrebno je osigurati uvjete za ostvarivanje adekvatnih kapaciteta s područja primarne i specijalističko-konzilijarne djelatnosti s ciljem održavanja ravnoteže sustava i ostvarivanja proklamiranih načela. U važećem sadašnjem zakonu jasno je potencirana razlika između javnog i privatnog sektora u pogledu financiranja. U čl. 68. i 79. nacrta zakona izjednačavaju se opće i specijalne bolnice u mreži i izvan nje i u pogledu obavljanja djelatnosti (osim hitne medicine) i u pogledu sklapanja ugovora sa Zavodom, a u nacrtu novog zakona se na temelju suglasnosti ministra i opće i specijalne bolnice mogu financirati javnim sredstvima. U izradi finalnog zakonskog rješenja treba nužno voditi računa da se razvija i jača cjelokupni zdravstveni sustav, a ne (samo) privatno poduzetništvo.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
12	Dubravka Pezelj Duliba	PRIJEDLOG ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI , 1. PROBLEM	Kao problem navodi se učinkovito upravljanje ljudskim potencijalima u zdravstvu. U Prijedlogu Nacrta Zakona o zdravstvenoj zaštiti, ljudski potencijali u zdravstvu, kao niti ljudski resursi kao takvi se niti jedno ne pojavljuju kao pojam. Tako ostaje nejasno kako će Zakon napraviti okvir za učinkovito upravljanje ljudskim potencijalima kada se oni niti ne spominju. Stimuliranje kroz nagrađivanje za koje nije jasno na čemu će se temeljiti ne može se smatrati učinkovitim upravljanjem.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
13	Specijalna bolnica za psihijatriju i palijativnu skrb Sveti Rafael Strmac	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 229. – 238.	Člankom 235. stavkom 2. točkom 4. određeno je da se obdukcija provodi "kada je osoba umrla u zdravstvenoj ustanovi ili u prostoru trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost ili u ordinaciji". Smatramo da je potrebno iz ove odredbe izuzeti osobe koje su umrle u zdravstvenim ustanovama primajući palijativnu skrb, osnosno izuzeti palijativnu djelatnost, osim ako postoje i razlozi za provođenje obdukcije određeno točkama 1. do 3. istoga članka. Iz dosadašnjega iskustva osobe na palijativnoj skrbi umiru u pravilu radi osnovne bolesti radi koje je i indiciran prijem na palijativnu skrb te je postupak traženja ne provođenja obdukcije (propisan u članku 236.) u koji se uključuje i patolog dodatno opterećenje i neugodnost za članove obitelji, koje obitelj ne očekuju budući da su upoznati sa značenjem palijativne skrbi, a samo provođenje obdukcije u ovim slučajevima nepotrebno je oskvrnuće tijela umrle osobe čija se dostojanstvena smrt kroz palijativnu skrb osigurava. Predlažemo da se pitanje obdukcije posebno uredi za djelatnost palijativne skrbi obzirom na njezine specifične postavke te da se obdukcija predvidi kao iznimka, a ne kao obveza, i to za slučajeve određene čl.235. st.2 točkama 1-3. i čl.236 st.2. Zakona, a da se u uobičajenim okolnostima kada nastupi prirodna smrt radi uzroka pružanja palijativne skrbi obdukcija ne provodi, bez administracijskog postupka za neprovođenje obdukcije (čl.236. st.1. Zakona), a uzimajući u obzir činjenicu da je smrt očekivani ishod na kraju pružanja palijativne skrbi.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
14	Ljubomir Flajšman	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192.	Radi zaštite od nasilja NUŽNO je da se napad na zdravstvenog radnika tretira kao napad na SLUŽBENU OSOBU!!! Uvesti u zakon !	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
15	Ivana Lazar	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192.	Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
16	Mateja Andrašek	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192.	Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
17	Ivona Đumlija	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192.	Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
18	Ana Miotić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192.	Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
19	Romina Paliska Banišić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192.	Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
20	Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192.	Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu podržava i ovim putem se zahvaljuje Ministarstvu zdravstvu što je prepoznalo i započelo proces usklađivanja stručnjaka koji rade u sustavu zdravstva s izmijenjenom Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenog 2013. godine u naš nacionalni sustav kroz St. 2 Članka 155. Pozivanje u komentarima na stari zakon iz 1993., nepostojanje komore, specijalizacije i licence pokazuju da pravi argumenti protiv svrstavanja stručnjaka drugih fakulteta u zdravstvene radnike uopće ne postoje. Upravo se iz tog razloga i traži promjena Zakona, kako bi se regulirala prava, ali i obveze ovih struka, kojima bi se omogućila daljnja specijalizacija u skladu s europskim normama po kojima su biolozi u zdravstvu (kao i ostale struke) zdravstveni radnici i imaju licencu i specijalizaciju. Republika Hrvatska kao punopravna članica EU dužna je implementirati standardizaciju biološke struke, prvenstveno priznavanjem statusa biologa u zdravstvu kao zdravstvenog radnika, što je Ministarstvo zdravstva prepoznalo kao neophodno i neodgodivo. Zaštita struke ne smije se temeljiti na podcjenjivanju i neuvažavanju multidisciplinarnih struka, već na jačanju kompetencija vlastite struke. Niti jednim pravnim propisom nije isključeno pravo magistara iz područja biologije na obavljanje dijagnostičke i preventivne djelatnosti u zdravstvu, u zdravstvenim ustanovama, pa i laboratorijima kao njihovim sastavnim jedinicama. U sustavu zdravstva postoji preko 30 suradničkih struka, pa je prema tome postojanje Članka 167. neophodno i nije u koliziji sa Stavkom 2. Članka 155. Komentari pokazuju koliko je nepoznavanje različitih profila stručnjaka koji rade u sustavu zdravstva, već ograničavanje samo na svoju struku što je u eri personalizirane medicine i interdisciplinarnih timova neshvatljivo. Poštujući pravnu normativu nema kontradiktornosti između st.1. i st. 2 , već u stavovima određenih interesnih skupina. Uvažavajući argumente za i protiv moramo naglasit da su nam različita stručna društva HLZ-a pružila apsolutnu podršku i kroz prethodna e-savjetovanja. Drago nam je da imamo podršku najvećih Kliničkih bolničkih centara u RH. Također drago nam je i naglasiti da je u prethodnim kontaktima Hrvatska komora medicinskih biokemičara dala službenu podršku rješavanju našeg statusa citiram „ HKMB podržava aktivnosti usmjerene ka rješavanju statusa biologa zaposlenih u zdravstvu, te smo nedvojbeno zainteresirani za uključivanjem biologa zaposlenih u zdravstvu kao ravnopravnih članova Komore sa svim pravima i obvezama, uz zadovoljavanje svih uvjeta za upis u HKMB koji su propisani i za magistre medicinske biokemije (pripravnički staž, stručni ispit itd.“ Ur.br 01-13-51/14). Sukladno citiranim Direktivama EU medicinski biokemičari ne spadaju u profesiju koja je automatizmom priznata, već su svrstani u opći sustav priznavanja kvalifikacija, kao i struka magistara biologije u zdravstvu ( definirani kao kategorija znanstvenika). Stručna društva koja djeluju na europskoj razini u području laboratorijske medicine ukazuju na potrebu harmonizacije laboratorijske medicine unutar Europske unije u skladu s Direktivom o priznavanju stručnih kvalifikacija. Iz djelovanja udruga vidljivo je da je usvojen jedinstven naziv profesije: specijalist laboratorijske medicine, koju djelatnost u Europi obavljaju liječnici, znanstvenici (biolozi, biokemičari i kemičari) i farmaceuti. Prema hrvatskom kvalifikacijskom okviru naše kompetencije su neosporne posebice u području novih genomskih tehnologija, što se može i vidjeti udjelom kolegija iz biomedicinskih područja tijekom diplomskih studija iz područja biologije. Jasna nam je frustracija magistara medicinsko laboratorijske dijagnostike u pogledu njihovog statusa, ali nam je neprimjeren način izražavanja njihovog stava, uzimajući da smo mi struka koja je prisutna posljednjih trideset godina u sustavu zdravstva, a oni se školuju posljednjih nekoliko godina. Treba naglasiti činjenicu da su biolozi u Nacionalnom registru pružatelja zdravstvene zaštite (NRPZZ), koji predstavlja Registar svih zdravstvenih djelatnika posljednjih 30 godina. Hrvatski zavod za javno zdravstvo vodi ovaj Registar prema odluci Ministarstva zdravlja. Upisom magistara biologije u Registar pridjeljuje im se registarski broj (šifra) koji se u suradnji s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje koristi u zdravstvenom informacijskom sustavu, dodjelu vjerodajnica i kontrolu korisničkih i poslovnih ovlasti za rad u CEZIHu (prijava u sustave CEZIH, BIS, uputnica, kod ugovaranja, i druge HZZO dokumentacije, voditelji timova). Upravo biolozi čine nezamjenjiv kako dio mreže Eurotransplanta provodeći različite imunogenetičke testove tkivne snošljivosti, tako i područja prenatalne citogenetike i kliničke embriologije. Ovim putem Ministarstvo zdravstva će konačno regulirati obavljanje djelatnosti magistara iz područja biologije, ali i drugih visokoobrazovanih struka u sustavu kao i polaganje državnog ispita, što je poželjno i za druge profesije u zdravstvu, ali isto tako pokrenuti donošenje strukovnog zakona kojim bi se propisao standard, obrazovanje i licenciranje magistara iz područja biologije. Dakle ne samo prava, već i obveze koje nam slijede. Također treba naglasiti da je preko 40% biologa u zdravstvu sa znanstvenim stupnjem doktora znanosti, a isto tako značajan broj njih je uključen u diplomsku i poslijediplomsku nastavu sadašnjih zdravstvenih radnika. Stav kojim se pojedine interesne skupine žele proglasiti jedinim kompetentnima nije u interesu napretka hrvatskog zdravstva niti zaštite pacijenata. Stoga prestanimo živjeti u prošlosti i krenimo u budućnost tako da omogućimo sveučilišnim stručnjacima dostojanstven rad u hrvatskom zdravstvu koji zaslužuju.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
21	Sanja Rebrina	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192.	Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
22	Željko Rebrina	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192.	Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
23	Dino Rebrina	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192.	Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
24	Iva Ljubanović	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192.	Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
25	Marijan Rebrina	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192.	Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
26	Hrvatska udruga studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192.	Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
27	Antony Glegj	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192.	Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
28	Petra Medač Čorak	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192.	Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
29	Jelena Lozić Erent	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192.	Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
30	Iva Kovačević	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192.	Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
31	Ines Hrkač	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192.	Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
32	Helena Hrkač	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192.	Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
33	Mirna Kovačević	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192.	Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
34	Matea Zdravčević	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192.	Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
35	Lucija Žuvela	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192.	Članak 155. Točka (2) - Izbaciti riječi: "medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri". Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH. Članak 168. Točka (2) - iza riječi: "prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike" dodati riječi: "magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike". Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
36	Martina Hrvačić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192.	Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
37	Marijana Koić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192.	Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
38	Ana-Marija Popović	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192.	Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
39	Monika Galić Krnjaić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192.	Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
40	Blaženka Slavulj	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192.	Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
41	Matea Rebrina	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192.	Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
42	Renata Skala	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192.	Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RHObrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
43	Mirna Glegj	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192.	Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
44	Mirna Glegj	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192.	Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
45	Mariana Penava	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192.	Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
46	Mia Galić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192.	Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
47	Maja Šare	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192.	Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
48	Dragutin Furdi	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192.	Uz članke 155-192: Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
49	Viktorija Kretić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192.	Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
50	Josipa Ivić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192.	Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
51	Ana Banović	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192.	Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
52	Ljiljana Majić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192.	Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
53	Antoneta Sekulić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192.	Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
54	Magdalena Galinec	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192.	Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
55	Klara Alduk	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192.	Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
56	Petar Šušnjara	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192.	Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
57	Josipa Legac	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192.	Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
58	Sanja Kuštreba	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192.	Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
59	Mateja Andrašek	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127.	Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
60	Ivona Đumlija	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127.	Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
61	Ana Miotić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127.	Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
62	Sanja Rebrina	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127.	Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
63	Željko Rebrina	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127.	Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
64	Dino Rebrina	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127.	Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
65	Iva Ljubanović	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127.	Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
66	Marijan Rebrina	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127.	Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
67	Hrvatska udruga studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127.	Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
68	Tea Markulak	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127.	Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
69	Antony Glegj	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127.	Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
70	Petra Medač Čorak	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127.	Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
71	Jelena Lozić Erent	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127.	Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
72	Iva Kovačević	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127.	Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
73	Ines Hrkač	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127.	Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
74	Helena Hrkač	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127.	Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
75	Mirna Kovačević	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127.	Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
76	Matea Zdravčević	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127.	Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
77	Lucija Žuvela	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127.	Članak 120. Točka (4) - Riječ: "dijagnostike" zamijeniti riječima: "laboratorijske dijagnostike". Točka (5) - Izbaciti riječi: " (...) i medicinske biokemije". Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
78	Martina Hrvačić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127.	Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
79	Marijana Koić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127.	Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
80	Ana-Marija Popović	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127.	Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
81	Monika Galić Krnjaić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127.	Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
82	Blaženka Slavulj	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127.	Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
83	Matea Rebrina	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127.	Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
84	Renata Skala	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127.	Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
85	Mirna Glegj	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127.	Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
86	Mariana Penava	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127.	Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
87	Mia Galić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127.	Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
88	Maja Šare	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127.	Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
89	Dragutin Furdi	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127.	Uz članke 120-127: Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
90	Viktorija Kretić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127.	Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
91	Josipa Ivić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127.	Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
92	Ana Banović	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127.	Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
93	Ljiljana Majić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127.	Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
94	Antoneta Sekulić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127.	Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
95	Magdalena Galinec	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127.	Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
96	Klara Alduk	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127.	Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
97	Petar Šušnjara	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127.	Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
98	Josipa Legac	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127.	Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
99	Sanja Kuštreba	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127.	Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
100	Hrvatska strukovna udruga fonetičara (HSUF)	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 102. – 111.	U OBRAZLOŽENJU uz članke 102.-111. u drugom odjeljku koji započinje Dom zdravlja je nositelj zdravstvene zaštite... u rečenici koja započinje: Dom zdravlja pruža zdravstvenu zaštitu obavljanjem djelatnosti...” dodati: fonetske rehabilitacije slušanja i govora Obrazloženje: U svom znanstvenom i umjetničkom području Humanističke znanosti i polju Filologija 6.03 grane 6.03.15 fonetika Diplomirani fonetičar smjera rehabilitacije slušanja i govora po stečenoj sveučilišnoj diplomi Filozofskog fakulteta u Zagrebu (dopusnica MZOŠ RH od 28.7.2011.) stječe radne kompetencije koje su u području klasifikacije i rehabilitacije jezično-govornih poremećaja, oštećenja sluha, poremećaja glasa. Podrazumijeva se da shvaćanje zdravstvene kvalitete uključuje i područje mozga, neuroloških, senzoričkih i motoričkih kompetencija koje je ljudska vrsta razvila u filološkom usponu svojih komunikacijskih sposobnosti na kojima počivaju gotovo sva područja suvremenog rada i života i da je njihova specifična dijagnostika i rehabilitacija sastavni dio shvaćanja suvremene zdravstvene zaštite.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
101	Mateja Andrašek	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69.	Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
102	Ivona Đumlija	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69.	Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
103	Ana Miotić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69.	Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
104	Berislav Bulat	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69.	Pozdravljam konačnu evoluciju zakupa/koncesije u ordinaciju, no potrebno je uvažiti komentare struke (posebice onih kojih se to neposredno tiče - trenutnih koncesionara) o poboljšanjima definicije ovog entiteta.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
105	Sanja Rebrina	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69.	Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
106	Željko Rebrina	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69.	Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
107	Dino Rebrina	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69.	Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
108	Iva Ljubanović	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69.	Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
109	Marijan Rebrina	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69.	Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
110	Hrvatska udruga studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69.	Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
111	Tea Markulak	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69.	Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
112	Antony Glegj	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69.	Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
113	Petra Medač Čorak	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69.	Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
114	Hrvatska udružba obiteljske medicine	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69.	Među najbitnijim točkama za donošenje ovog zakona navodi se unapređenje, osnaživanje i jačanje primarne zdravstvene zaštite. Glavna intencija zakona je da na nivou PZZ-a svi koji žele odu u privatne ordinacije, a domovi zdravlja moraju osigurati zdravstvenu zaštitu u onim mjestima gdje nitko ne želi pokrenuti privatnu ordinaciju. Iz ovoga se može izvući zaključak da je zdravstvena zaštita na nivou PZZ-a organizirana putem privatnih ordinacija bolja i jača (stalno se provlači teza da privatnici (današnji koncesionari) rade bolje i više). Ovaj zaključak onda povlači slijedeće pitanje: odakle predlagačima zakona pravo da takvu „bolju“ zdravstvenu zaštitu uskrate onim osiguranicima gdje je zdravstvena zaštite organizirana kroz dom zdravlja (navodno lošija prema tezama koje se često provlače od strane onih koji žele privatne ordinacije u PZZ-u). AKO JE PRIVATNO „BOLJE“ ONDA SVI MORAJU IĆI U PRIVATNIKE NA NIVOU PZZ-A I NITKO NEMA PRAVO STANOVNICIMA RH USKRATITI USTAVNO PRAVO NA NAJBOLJU ZDRAVSTVENU ZAŠTITU. S druge strane ako je teza da je privatno „bolje“ pogrešna ovo predloženo zakonsko rješenje je jako loše jer potpuna liberalizacija odlaska ordinacija iz sustava domova zdravlja u privatne ordinacije, regionalnu i lokalnu upravu dovodi u nezavidan položaj nemogućnosti organiziranja zdravstvene zaštite u depriviranim sredinama. Ovo će samo pogoršati jaz između razvijenih i depriviranih područja. Puno bolje zakonsko rješenje bi bilo da u sustavu domova zdravlja bude postotkom određen broj ordinacija (na primjer, najmanje 20% i najviše 30%, znači i donji i gornji postotak ordinacija unutar doma zdravlja reguliran zakonom). Nadalje, iako se deklarativno navodi financiranje specijalizacija u djelatnosti obiteljske medicine, pedijatrije i ginekologije ovaj Prijedlog Zakona ipak u bitnim člancima NE REGULIRA OBVEZU SPECIJALISTIČKOG USAVRŠAVANJA IZ OBITELJSKE MEDICINE te nije usklađen sa Europskom regulativom! Uvodno se spominje u čl. 3. da se ovim Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose direktive EU te se doslovce navodi Direktiva 2005/36 EU Europskog parlamenta i Vijeća od 07. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (u čijem Poglavlju III se navodi obveza posebne edukacije odnosno specijalizacije za pristup obiteljskoj medicini te definiraju minimalni uvjeti za specijalističko usavršavanje liječnika iz obiteljske medicine), u članku 47. navodi se da „privatnu praksu može obavljati zdravstveni djelatnik sa završenim sveučilišnim preddiplomskim i diplomskim studijem ili sveučilišnim integriranim preddiplomskim i diplomskim studijem... ako ima: 1. odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja...“ Neophodno je dodati: ZA DJELATNOST OBITELJSKE MEDICINE kao i za specijalističko konzilijarne ordinacije neophodno je imati odgovarajuću specijalizaciju. ZAKON NE REGULIRA NASTAVNU DJELATNOST KOJA SE PROVODI NA PRIMARNOJ RAZINI za studente visokih učilišta kao i za specijalizante i polaznike poslijediplomskih specijalističkih studija! Stoga je u čl.46. neophodno je dodati: „U ordinaciji se provodi i nastavna djelatnost za visoka učilišta medicinskog usmjerenja. Sveučilište može ordinaciji dodijeliti naziv sveučilišna ordinacija. Mjerila za dodjelu naziva sveučilišna ordinacija su: - obavljanje djelatnosti na specijalističkoj razini - provođenje obrazovanja zdravstvenih radnika na svim obrazovnim razinama - organiziranje, provođenje specijalističkog i poslijediplomskog usavršavanja zdravstvenih radnika - provođenje znanstveno-istraživačke djelatnosti - nositelji timova imaju znanstvena ili znanstveno nastavna zvanja na fakultetu za koji se provodi nastava“ ČLANAK 63. I ČLANAK 64. JE POTREBNO BRISATI jer kako će netko prenijeti posao u javnoj službi na nekog drugog (najdrastičniji primjer i usporedba je da li predsjednica RH može na nekoga (supruga ili sina) prenijeti obavljanje svoje djelatnosti). Nitko ne spori privatno vlasništvo nad prostorom i opremom, ali ugovor sa HZZO-om je javna služba od posebnog državnog interesa i ona se ne smije prenositi. Članak 67. stavak 2. umjesto „kad navrše 70 godina života“ treba stajati „navršavanjem dobi odlaska u mirovinu kao i za sve druge zaposlenike javnih službi“	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
115	Jelena Lozić Erent	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69.	Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
116	Ines Hrkač	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69.	Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
117	Mirna Kovačević	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69.	Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
118	Matea Zdravčević	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69.	Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
119	Lucija Žuvela	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69.	Članak 46. Točka (3) - Riječi: "medicinsko-biokemijske laboratorije" zamijeniti riječima: "dijagnostičke laboratorije". Članak 48. Točka (1) - brišu se riječi: " (...) a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima" i zamjenjuju riječima: " (...) a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike". Članak 54. Točka (1) - riječi: "medicinsko-biokemijski laboratorij" zamjenjuju se riječima: "dijagnostički laboratorij". Točka (5)- riječi: "medicinsko-biokemijskom laboratoriju" zamjenjuju se riječima: "dijagnostičkom laboratoriju". Članak 68. Točka (2) - Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. - Riječi: "medicinsko-biokemijskog laboratorija" zamjenjuju se sa riječima: "dijagnostičkog laboratorija" Stavak 5. - Riječi: "medicinsko-biokemijski laboratorij" zamjenjuju se riječima: "dijagnostički laboratorij". Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
120	Martina Hrvačić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69.	Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
121	Marijana Koić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69.	Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
122	Ana-Marija Popović	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69.	Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
123	Monika Galić Krnjaić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69.	Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
124	Blaženka Slavulj	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69.	Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
125	Matea Rebrina	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69.	Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
126	Renata Skala	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69.	Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
127	Mirna Glegj	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69.	Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
128	Mirna Glegj	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69.	Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
129	Mariana Penava	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69.	Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
130	Mia Galić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69.	Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
131	Maja Šare	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69.	Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
132	Dragutin Furdi	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69.	Uz članke 46-69: Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
133	Viktorija Kretić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69.	Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
134	Josipa Ivić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69.	Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
135	Ana Banović	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69.	Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
136	Ljiljana Majić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69.	Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
137	Antoneta Sekulić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69.	Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
138	Magdalena Galinec	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69.	Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
139	Klara Alduk	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69.	Članak 46. zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
140	Petar Šušnjara	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69.	Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
141	Josipa Legac	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69.	Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
142	Sanja Kuštreba	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69.	Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva.	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
143	Ante Božidar Jurić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69.	Obratiti pozornost na prijedlog dopune u Članku 49. a sukladno Članku 50. ,Članku 51. te Članku 55. ovog Zakona	Primljeno na znanje	Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
144	LJEKARNA ČAKOVEC	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 276.	Ljekarna Čakovec Podržavamo primjedbe HLJK i HFD osim čl. 268.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
145	Mirela Ganza	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 275.	Podržavam komentar Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
146	HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 275.	U članku 275. stavku 1. predležemo brisati dio teksta koji glasi: ”u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona”. Obrazloženje: Postavljanje roka od dvije godine diskriminatorna je odredba prema kojoj mladi liječnici, pogotovo liječnici na specijalizaciji iz opće obiteljske medicine neće imati mogućnost podnositi zahtjeva premda su zaposlenici domova zdravlja.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
147	ISTARSKI DOMOVI ZDRAVLJA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 275.	Nastavno na stavak 3., molimo potvrdu da li to znači da će se sa postojećim koncesionarima sklapati novi ugovor o zakupu samo na temelju odluke Upravnog vijeća, a bez natječaja, obzirom da članak 106. ovog prijedloga Zakona propisuje da dom zdravlja može sukladno općim propisima o zakupu poslovnog prostora, na temelju odluke upravnog vijeća može, dati poslovni prostor u zakup obavljanje zdravstvene djelatnosti u mreži javne zdravstvene službe.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje. S postojećim koncesionarima će se sklapati novi ugovor o zakupu samo na temelju odluke Upravnog vijeća na koju suglasnost daje predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno Grad Zagreb. ZZZ je posebni propis koji regulira na koji način se ostvaruje pravo na zakup prostora u zdravstvenim ustanovama te je ovim člankom reguliran izuzetak od općeg propisa koji nalaže provođenje natječaja radi davanja u zakup poslovnog prostora.
148	Krapinsko-zagorska županija	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 275.	Smatramo nužnim da izdavanju rješenja ministra o početku obavljanja privatne prakse prethodi suglasnost župana, odnosno gradonačelnika grada Zagreba. Isto tako, smatramo neophodnom zadržavanje odredbe Zakona prema kojoj u sastavu doma zdravlja treba biti najmanje 30% ordinacija u svakoj zdravstvenoj djelatnosti kako bi domovi zdravlja mogli ispunjavati svoju zadaću temeljnog nositelja zdravstvene zaštite na primarnoj razini i stabilno poslovati. Kroz dosadašnju primjenu ovakvog rješenja pokazalo se da se jedino na taj način može organizirati zdravstvena zaštita na cijelom području županije, odgovoriti na krizna stanja (poplave, migranti i dr.) i voditi brigu o svim objektima. Ukoliko bi bio manji broj ordinacija u domovima zdravlja, posebice ako bi to bile ordinacije s malim brojem osiguranika, a što je realno za očekivati, postoji opasnost da domovi zdravlja neće moći financirati djelovanje ovakvih timova koji su do sada u sklopu doma zdravlja financirani preraspodjelom sredstava između timova s većim brojem osiguranika u korist timova s manjim brojem osiguranika.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
149	Jelena Jelaska	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 275.	Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
150	Darko Takač	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 275.	Navedenim se člankom propisuje privatizacija djela javnog zdravstvenog sustava na primarnoj razini zdravstvene zaštite. Predlažemo da se pitanje privatizacije rješava cjelovito sagledavajući sve aspekte i posljedice takvog procesa. Smatramo da se privatizacija treba rješavati posebnim zakonskim propisom koji će detaljno propisati postupke privatizacije zdravstvenog sustava. U tom sadržajnom procesu treba ravnopravno, sa svim ustavnim pravima, ukljućiti sve magistre farmacije i magistre medicinske biokemije koji su zaposlenici doma zdravlja ili ljekarničke zdravstvene ustanove.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
151	Miro Benčić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 275.	Predlažem dopuniti čl. 275. st. 3. nacrta Zakona o zdravstvenoj zaštiti na način da glasi kako slijedi: „Ministar će posebnim Pravilnikom propisati način i uvjete pod kojim će upravna vijeća domova zdravlja donositi odluke o zakupu poslovnog prostora iz ovog članka.„ Smatram da je potrebno dopuniti odredbe koje se odnose na donošenje odluka upravnih vijeća domova zdravlja, naime te odredbe su nedovoljno precizne i ostavljaju domovima zdravlja mogućnost nametanja viših cijena zakupnine i najma opreme. To može rezultirati napuštanjem prostora domova zdravlja.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
152	Istarska županija	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 275.	U navedenom članku nejasno je odnose li se odredbe i na zdravstvene radnike u ljekarničkim zdravstvenim ustanovama. Sukladno članku 46. stavku 3. ovog prijedloga zakona, odredbe zakona koje se odnose na ordinacije, odgovarajuće se primjenjuju na ljekarne u kojoj se obavlja ljekarnička djelatnost kao privatna praksa. Međutim, smatramo da se to ne odnosi i na prijelazne i završne odredbe, te se u prijelaznim i završnim odredbama prijedloga zakona u člancima 268., 269. i 270. ukazuje izrijekom na dom zdravlja i na ljekarničku zdravstvenu ustanovu. No u članku 275. prijedloga zakona, izrijekom se upućuje samo na dom zdravlja i pravo zdravstvenih radnika koju su da mogu u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnijeti zahtjev ministarstvu za izdavanje rješenja o obavljanju privatne prakse u ordinaciji. Iz navedenog proizlazi da se to ne odnosi i na ljekarničke zdravstvene ustanove. Moli se pojašnjenje, vezano uz navedeno mišljenje. Nastavno na stavak 3., molimo potvrdu da li to znači da će se sa postojećim koncesionarima sklapati novi ugovor o zakupu samo na temelju odluke Upravnog vijeća, a bez natječaja, obzirom da članak 106. ovog prijedloga Zakona propisuje da dom zdravlja može sukladno općim propisima o zakupu poslovnog prostora, na temelju odluke upravnog vijeća može, dati poslovni prostor u zakup obavljanje zdravstvene djelatnosti u mreži javne zdravstvene službe.	Primljeno na znanje	S postojećim koncesionarima će se sklapati novi ugovor o zakupu samo na temelju odluke Upravnog vijeća na koju suglasnost daje predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno Grad Zagreb. ZZZ je posebni propis koji regulira na koji način se ostvaruje pravo na zakup prostora u zdravstvenim ustanovama te je ovim člankom reguliran izuzetak od općeg propisa koji nalaže provođenje natječaja radi davanja u zakup poslovnog prostora.
153	LJEKARNA ČAKOVEC	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 275.	Ljekarna Čakovec Podržavamo prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
154	Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ)	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 275.	Prava zdravstvenih radnika iz članka 275. NPZ-a dana onima koji su u radnom odnosu u DZ i koji ispunjavaju propisane uvjete za obavljanje privatne prakse, proširiti i na zdravstvene radnike koji rade u ljekarničkoj ustanovi na radnom mjestu u ljekarničkoj jedinici, ako takav zahtjev podnesu svi ljekarnici koji su ugovorom o radu raspoređeni na rad u tu ljekarničku jedinicu (kako to propisuje Zakon o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora). Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
155	Ivanka Živković	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 275.	Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
156	INES KRAJAČEVIĆ	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 275.	Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
157	Željko Caruzzi	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 275.	Kako vlasnik prostora nekih ambulanti/ordinacija nije Dom zdravlja, predlaže se da se stavak (3) Članka 275. izmijeni tako da glasi: (3) Zdravstveni radnici iz stavka 1. ovoga članka djelatnost u privatnoj praksi u ordinaciji obavljaju u poslovnom prostoru u kojem su obavljali zdravstvenu djelatnost do dana stupanja na snagu ovoga Zakona koji im se daje u zakup u skladu sa odlukom Upravnog vijeća ili drugog nadležnog tijela o zakupu tog ili sličnog poslovnog prostora, najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva.	Nije prihvaćen	Članak 275. odnosi se na zakup prostora ordinacija u domu zdravlja. Nema zapreke za sklapanje ugovora o zakupu s drugim vlasnicima prostora ukoliko prostor za rad ordinacije nije vlasništvo doma zdravlja a isto nije potrebno regulirati u ovom članku jer je navedena materija regulirana propisima koji uređuju zakup poslovnog prostora.
158	Željko Caruzzi	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 275.	S obzirom na komentar Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva: Ovdje se ne radi o „privatizaciji“ već o PRAVU IZBORA liječnika primarne zdravstvene zaštite zaposlenika „Doma zdravlja“ koji je zapravo već sada „Ugovorni liječnik“ sa HZZO-om da li želi direktan ugovor sa HZZO-om ili želi da mu posrednik u ugovornom odnosu sa HZZO-om bude „Dom zdravlja“. Dom zdravlja pri tome od liječnika PZZ ubire znatnu materijalnu korist naplaćujući to posredovanje koje troši prema vlastitom nahođenju bez utjecaja liječnika nositelja i time umanjuje obim zdravstvene zaštite i prava pacijenata određene ordinacije.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
159	Marija Vinković	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 275.	0 1 Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
160	Davorka Jakšić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 275.	Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
161	Luka Markulin	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 275.	Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
162	Doris Tomljanović	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 275.	U stavku 1 treba jasno navesti da i radnici u ljekarničkoj ustanovi imaju pravo na podnošenje zahtjeva Ministarstvu za izdavanje rješenje o obavljanju privatne prakse u ordinaciji. Zbog čega se u ovom članku stavljaju u nejednaki položaj magistri farmacije u ljekarničkim ustanovama u odnosu na doktore medicine i magistre farmacije koji rade u domovima zdravlja.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
163	Hrvatsko farmaceutsko društvo	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 275.	Navedenim se člankom propisuje privatizacija djela javnog zdravstvenog sustava na primarnoj razini zdravstvene zaštite. Predlažemo da se pitanje privatizacije rješava cjelovito sagledavajući sve aspekte i posljedice takvog procesa. Smatramo da se privatizacija treba rješavati posebnim propisom koji će detaljno propisati postupke privatizacije zdravstvenog sustava.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
164	Hrvatska ljekarnička komora	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 275.	• Članak 275. Navedenim se člankom propisuje privatizacija djela javnog zdravstvenog sustava na primarnoj razini zdravstvene zaštite. Predlažemo da se pitanje privatizacije rješava cjelovito sagledavajući sve aspekte i posljedice takvog procesa. Smatramo da se privatizacija treba rješavati posebnim propisom koji će detaljno propisati postupke privatizacije zdravstvenog sustava.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
165	HUUGO Hrvatska udruga ugovornih ordinacija	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 275.	Čl 275. st 3: Zdravstveni radnici iz st 1. ovog članka djelatnost u privatnoj praksi u ordinaciji obavljaju u poslovnom prostoru koji im je dan u zakup na temelju odluke Upravnog vijeća o zakupu tog poslovnog prostora odluka se mora izdati u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva, a u kojem su obavljali zdravstvenu djelatnost od dana stupanja na snagu ovog Zakona	Djelomično prihvaćen	Upravno vijeće je obvezno donijeti odluku od 60 dana.
166	HUUGO Hrvatska udruga ugovornih ordinacija	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 275.	ČL 275 st 1: Zdravstvenio radnici koji su u radnom odnosu u domu zdravlja i koji ispuinjavaju uvjete za obavljanje privatne prakse iz ČL 47.st1.točke 1.-8. ovog Zakona mogu u roku dvije ( zamjeniti riječju : jedne ) godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona podnjeti zahtjev ministarstvu.....	Prihvaćen	Prihvaćen.
167	Primorsko-goranska županija	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 273.	Članci 271. i 273. - reguliraju proces transformacije privatnih praksi koje su u sustavu koncesija u sustav privatnih praksi na osnovi zakupa odnosno privatnih praksi u ordinacijama. U oba slučaja propisan je dvogodišnji rok u kojem su koncesionari u mogućnosti podnijeti ministru zdravstva odgovarajući zahtjev za izdavanje rješenja o nastavku obavljanja privatne prakse u zakupu ili ordinaciji. Međutim, ni u jednom ni u drugom slučaju nije predviđen način raskida valjanih i važećih ugovora o koncesiji koje te prakse imaju sa županijama u slučaju kada ministar zdravstva izda rješenje o nastavku obavljanja privatne prakse . Logičnim se čini ugovore o koncesiji raskinuti izvršnošću rješenja bilo da se nastavak privatne prakse odobrava ili da se uskraćuje. Odredbe također ne određuju kada bi ta izvršnost imala nastupiti. (Npr. članak 50. Nacrta sugerira da bi izvršnost rješenja mogla nastupiti dostavom rješenja stranci budući protiv rješenje ministra o odobrenju za obavljanje privatne prakse u ordinaciji žalba nije dopuštena). Sličan je problem i sa zdravstvenim radnicima koji obavljaju privatnu praksu na osnovi koncesije, a koji podnesu pisanu izjavu ravnatelju doma zdravlja o namjeri zasnivanja radnog odnosa u domu zdravlja (Članak 272. Nacrta). Predlaže se stoga predmetne članke Nacrta dopuniti odredbama kojima će na precizan način biti utvrđen dan kada se koncesijski ugovori za obavljanje javne zdravstvene službe koje su privatne prakse zaključile sa županijama imaju smatrati raskinutima.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
168	HUUGO Hrvatska udruga ugovornih ordinacija	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 273.	Čl 273 st 2 : Zdravstveni radnici iz st 1 ovog članka mogu nastaviti obavljati zdravstvenu djelatnost u privatnoj praksi u ordinaciji ako u roku dvije ( zamjeniti rječju : jedne ) godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnesu zahtjev ministarstvu......	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
169	ISTARSKI DOMOVI ZDRAVLJA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 272.	Stavkom 3. propisuje se prednost zdravstvenih radnika iz stavka 1. ovoga pri zapošljavanju u domu zdravlja. Obzirom da se prednost pri zapošljavanju propisuje i drugim zakonima (npr. Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom) nejasno je što ako jedan kandidat ima prednost po ovoj odredbi, a drugi po odredbama nekog od drugih zakona kojim se propisuje prednost pri zapošljavanju, tj. što ako dođe do kolizije odredbi o pravu na prednost sukladno ovom prijedlogu zakona i drugim zakonima koji propisuju pravo na prednost pri zapošljavanju.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
170	Istarska županija	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 272.	Stavkom 3. propisuje se prednost zdravstvenih radnika iz stavka 1. ovoga pri zapošljavanju u domu zdravlja. Obzirom da se prednost pri zapošljavanju propisuje i drugim zakonima (npr. Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom) nejasno je što ako jedan kandidat ima prednost po ovoj odredbi, a drugi po odredbama nekog od drugih zakona kojim se propisuje prednost pri zapošljavanju, tj. što ako dođe do kolizije odredbi o pravu na prednost sukladno ovom prijedlogu zakona i drugim zakonima koji propisuju pravo na prednost pri zapošljavanju.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
171	Mirela Ganza	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 271.	Podržavam komentar Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
172	ISTARSKI DOMOVI ZDRAVLJA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 271.	Nastavno na stavak 2., molimo potvrdu da li to znači da će se sa postojećim koncesionarima sklapati novi ugovor o zakupu samo na temelju odluke Upravnog vijeća, a bez natječaja, obzirom da članak 106. ovog prijedloga Zakona propisuje da dom zdravlja može sukladno općim propisima o zakupu poslovnog prostora, na temelju odluke upravnog vijeća može, dati poslovni prostor u zakup obavljanje zdravstvene djelatnosti u mreži javne zdravstvene službe.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
173	LJEKARNA MILICA LOVRIĆ MAG.PHARM.	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 271.	Podržavam prijedlog HLJK i HFD.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
174	Željko Galler	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 271.	Podržavam	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
175	DUBRAVKA GALLER	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 271.	Podržavam prijedlog u potpunosti	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
176	Suzana Posavčević	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 271.	Potrebno je unijeti u Zakon da će se Pravilnikom definirati maksimalna cijenu zakupa i najma opreme, ako treba i kategoriziranjem prostora jer je poznato da neki prostori DZ ne udovoljavaju Pravilniku o minimalnim tehničkim uvjetima za ordinacije niti u pogledu prostora niti opreme.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
177	Miro Benčić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 271.	Predlažem dopuniti čl. 271 st. 2. nacrta Zakona o zdravstvenoj zaštiti na način da glasi kako slijedi: „Ministar će posebnim Pravilnikom propisati način i uvjete pod kojim će upravna vijeća domova zdravlja donositi odluke o zakupu poslovnog prostora iz ovog članka.„ Smatram da je potrebno dopuniti odredbe koje se odnose na donošenje odluka upravnih vijeća domova zdravlja, naime te odredbe su nedovoljno precizne i ostavljaju domovima zdravlja mogućnost nametanja viših cijena zakupnine i najma opreme. To može rezultirati napuštanjem prostora domova zdravlja.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
178	Ljiljana Grahek	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 271.	Podržavam prijedloge kolegice Ane Soldo, HLJK i HFD-a	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
179	Dom zdravlja Zagreb-Centar	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 271.	Smatramo potrebnim voditi računa o postojećim prostorima Doma zdravlja koji su dani u zakup sadašnjim koncesionarima, te osigurati da ti prostori i dalje budu u funkciji stvaranja prihoda Doma zdravlja na način kako je to bilo i do sada. Formulacija članka 271. Stavak 3. Nacrta prijedloga Zakona ukazuje na mogućnost odljeva sadašnjih zakupaca iz doma zdravlja jer je propisano: (3) Zdravstveni radnici iz stavka 1. ovoga članka mogu zdravstvenu djelatnost nastaviti obavljati u privatnoj praksi na osnovi zakupa u prostoru koji nije u vlasništvu doma zdravlja, odnosno s kojim dom zdravlja ne raspolažu temeljem valjanog dokaza o pravu raspolaganja prostorom, a za koji zdravstveni radnici iz stavka 1. ovoga članka raspolažu valjanim dokazom o vlasništvu ili o raspolaganju prostorom u kojem su obavljali tu djelatnost do dana stupanja na snagu ovoga Zakona.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
180	Istarska županija	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 271.	Nastavno na stavak 2., molimo potvrdu da li to znači da će se sa postojećim koncesionarima sklapati novi ugovor o zakupu samo na temelju odluke Upravnog vijeća, a bez natječaja, obzirom da članak 106. ovog prijedloga Zakona propisuje da dom zdravlja može sukladno općim propisima o zakupu poslovnog prostora, na temelju odluke upravnog vijeća može, dati poslovni prostor u zakup obavljanje zdravstvene djelatnosti u mreži javne zdravstvene službe.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
181	Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ)	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 271.	U članak 271. NPR-a ugraditi i odredbu da i zdravstveni radnici koji obavljaju privatnu ljekarničku praksu imaju ista prava kao i koncesionari iz članka 40. Zakona o zz, jer prema članku 34. istog Zakona obavljaju djelatnost samo/isključivo za potrebe Mreže JZS. Zašto su privatni ljekarnici isključeni iz statusa koncesionara, to vjerojatno zna samo autor teksta Zakona, iako formalno-pravne logike nije bilo. Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
182	SILVA KOVAČIĆ TUKEC	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 271.	Podržavam komentar Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
183	Primorsko-goranska županija	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 271.	Članci 271. i 273. - reguliraju proces transformacije privatnih praksi koje su u sustavu koncesija u sustav privatnih praksi na osnovi zakupa odnosno privatnih praksi u ordinacijama. U oba slučaja propisan je dvogodišnji rok u kojem su koncesionari u mogućnosti podnijeti ministru zdravstva odgovarajući zahtjev za izdavanje rješenja o nastavku obavljanja privatne prakse u zakupu ili ordinaciji. Međutim, ni u jednom ni u drugom slučaju nije predviđen način raskida valjanih i važećih ugovora o koncesiji koje te prakse imaju sa županijama u slučaju kada ministar zdravstva izda rješenje o nastavku obavljanja privatne prakse . Logičnim se čini ugovore o koncesiji raskinuti izvršnošću rješenja bilo da se nastavak privatne prakse odobrava ili da se uskraćuje. Odredbe također ne određuju kada bi ta izvršnost imala nastupiti. (Npr. članak 50. Nacrta sugerira da bi izvršnost rješenja mogla nastupiti dostavom rješenja stranci budući protiv rješenje ministra o odobrenju za obavljanje privatne prakse u ordinaciji žalba nije dopuštena). Sličan je problem i sa zdravstvenim radnicima koji obavljaju privatnu praksu na osnovi koncesije, a koji podnesu pisanu izjavu ravnatelju doma zdravlja o namjeri zasnivanja radnog odnosa u domu zdravlja (Članak 272. Nacrta). Predlaže se stoga predmetne članke Nacrta dopuniti odredbama kojima će na precizan način biti utvrđen dan kada se koncesijski ugovori za obavljanje javne zdravstvene službe koje su privatne prakse zaključile sa županijama imaju smatrati raskinutima.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
184	Nada Vrebčević	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 271.	Podržavam komentar Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
185	Davorka Jakšić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 271.	Podržavam komentar Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
186	Hrvatsko farmaceutsko društvo	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 271.	U članku 223. stavak 3. predlažemo da se iza riječi „obavljati u privatnoj praksi“ brišu riječi „na osnovi zakupa“	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
187	Hrvatska ljekarnička komora	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 271.	• Članak 271. stavak 3. Predlaže se u članku 223. stavku 3. iza riječi „obavljati u privatnoj praksi“ brisati riječi „na osnovi zakupa“	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
188	HUUGO Hrvatska udruga ugovornih ordinacija	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 271.	Čl 271 st 4 : Zdravstveni radnici iz st 1.i 3. ovoga članka mogu nastaviti obavljati zdravstvenu djelatnost u privatnoj praksi ako u roku od dvije ( zamjeniti riječju: jedne ) godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona .......	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
189	ISTARSKI DOMOVI ZDRAVLJA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 270.	Stavkom 3. propisuje se prednost zdravstvenih radnika iz stavka 1. ovoga pri zapošljavanju u domu zdravlja. Obzirom da se prednost pri zapošljavanju propisuje i drugim zakonima (npr. Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom) nejasno je što ako jedan kandidat ima prednost po ovoj odredbi, a drugi po odredbama nekog od drugih zakona kojim se propisuje prednost pri zapošljavanju, tj. što ako dođe do kolizije odredbi o pravu na prednost sukladno ovom prijedlogu zakona i drugim zakonima koji propisuju pravo na prednost pri zapošljavanju.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
190	Krapinsko-zagorska županija	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 270.	U Domu zdravlja Krapinsko-zagorske županije je najviše dentalnih tehničara, za koje nema više potrebe u Domu zdravlja s obzirom na privatne suvremeno opremljene zubotehničke laboratorije!	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
191	Dom zdravlja Primorsko - goranske županije	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 270.	Članak 270. stavci 2. i 3. i članak 272. stavci 2. i 3. - odredbe o raspisivanju natječaja kod zasnivanja radnog odnosa koncesionara i zakupaca koji podnesu pisane izjave o namjeri zasnivanja radnog odnosa u domu zdravlja treba brisati jer liječnici koji su obavljali privatnu praksu na temelju zakupa ili koncesije zadovoljavaju uvjete za obavljanje istih poslova i u domovima zdravlja. Ukoliko se raspisuje natječaj potrebno je provesti cijelu proceduru (ishoditi suglasnost za zapošljavanje Upravnog vijeća i ministarstva, objaviti natječaj i provesti postupak izbora), što predstavlja nepotrebno administriranje i trošak	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
192	Istarska županija	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 270.	Stavkom 3. propisuje se prednost zdravstvenih radnika iz stavka 1. ovoga pri zapošljavanju u domu zdravlja. Obzirom da se prednost pri zapošljavanju propisuje i drugim zakonima (npr. Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom) nejasno je što ako jedan kandidat ima prednost po ovoj odredbi, a drugi po odredbama nekog od drugih zakona kojim se propisuje prednost pri zapošljavanju, tj. što ako dođe do kolizije odredbi o pravu na prednost sukladno ovom prijedlogu zakona i drugim zakonima koji propisuju pravo na prednost pri zapošljavanju.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
193	Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ)	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 270.	U članak 270. NPZ-a ugraditi i odredbu prema kojem se pisana izjava dostavlja, ne samo ravnatelju DZ, o namjeri zasnivanja radnog odnosa u DZ, nego i ravnatelju ljekarničke ustanove. Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
194	Dom zdravlja Krapinsko-zagorske županije	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 270.	Čl. 270. govori o mogućnosti povrata zdravstvenih radnika iz čl. 268. st. 1. i 3. u dom zdravlja. Mi tu imamo najviše dentalnih tehničara, za koje nema više potrebe u Domu zdravlja s obzirom na privatne zubotehničke laboratorije suvremeno opremljene, a to su sve više-manje radnici pred mirovinom.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
195	UDRUGA DENTALNIH TEHNIČARA REPUBLIKE HRVATSKE	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 270.	Ukoliko ne dođe do izmjene Članka 268. stavka 1. iza riječi : ........članka 215. dopuniti sa riječima: ...„216. i 216. a. i dentalnih tehničara“..........opet će biti onemogućen povratak dentalnih tehničara zakupaca u DZ-a, koji su radili u jedinici zakupa bez koncesije tj. ugovora s HZZO. Naglašavamo da je odlazak u zakup bio prisilan, nasilan i diskriminirajući čin prema dentalnim tehničarima, jer po Čl.10. Pravilnika iz 1995.g. u zakup nisu mogli ići oni koji nisu imali ugovor s HZZO . Odredbom čl.216.a., Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti iz 2012.g., neki DZ-a su vratili dentalne tehničare u sustav. Ukoliko se ne uvede predložena dopuna, doći će do ponovne diskriminacije i isključivanja preko 200 dentalnih tehničara bez mogućnosti povrataka u DZ-a. Dentalni tehničari su prisilno otjerani u zakup bez bilo kakve mogućnosti izbora, prigovora te pravne i radne sigurnosti. Takvo diskriminirajuće ponašanje sustava punih 23.g spram dentalnih tehničara izazvalo je kaos u struci, neodrživost zakupaca, zatvaranja laboratorija, veliki pobol tehničara te teškog socijalnog statusa njih i njihovih obitelji. Također je dozvolilo netransparentan pristup dentalnih tehničara u HKDM ( samovoljom 15 tehničara), što je rezultiralo monopolom komore nad strukom i djelatnosti. U konačnici je došlo do totalnog kaosa u struci (postojanja 10 kategorija zaposlenika), manipulacije radnim nalozima i proračunskim sredstvima, rada na crno, mobinga, diskriminacije i svih oblika manipulacija zakonskih odredbi.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
196	Domagoj Hrgić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 269.	Čl. 269. st. 2. treba se promijeniti tako da se predvidi mogućnost vraćanja ljekarni u domove zdravlja odnosno ljekarničke ustanove uz uvjet preuzimanja cjelokupne zalihe lijekova i medicinskih proizvoda kao i vraćanja uloženih sredstava u rad ljekarne tijekom dugogodišnjeg zakupa.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
197	Mirna Jelić Hrgić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 269.	Čl. 269. st. 2. treba se promijeniti tako da se predvidi mogućnost vraćanja ljekarni u domove zdravlja odnosno ljekarničke ustanove uz uvjet preuzimanja cjelokupne zalihe lijekova i medicinskih proizvoda kao i vraćanja uloženih sredstava u rad ljekarne tijekom dugogodišnjeg zakupa.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
198	Jasna Perman-Hrgić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 269.	Čl. 269. st. 2. treba se promijeniti tako da se predvidi mogućnost vraćanja ljekarni u domove zdravlja odnosno ljekarničke ustanove uz uvjet preuzimanja cjelokupne zalihe lijekova i medicinskih proizvoda kao i vraćanja uloženih sredstava u rad ljekarne tijekom dugogodišnjeg zakupa.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
199	Krapinsko-zagorska županija	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 269.	Prestankom obavljanja privatne prakse zakupaca, radnici zaposleni kod zakupaca vraćaju se u dom zdravlja odnosno ljekarnu. Što će Dom zdravlja s tim radnicima ako više neće biti zainteresiranih za zakup?	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
200	Primorsko-goranska županija	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 269.	Članak 269. - stavak 3. - otkup "potrošnog materijala zatečen u jedinici zakupa" treba biti predviđen kao mogućnost, a ne kao obveza dom zdravlja. - stavak 5. - nije regulirano prenošenje ugovora o radu na dom zdravlja u situaciji kada dom zdravlja nije prethodni poslodavac što nije rijetkost.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
201	Nada Vrebčević	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 269.	Članovi tima zdravstvenih djelatnika iz čl.268. nikad nisu radili, ili ih je neznatan broj,kod zdravstvene ustanove iz koje je ljekarna u zakupu s obzirom na dvadesetak godina trajanja zakupa,pa ta ustanova nije prethodni poslodavac.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
202	Dom zdravlja Krapinsko-zagorske županije	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 269.	Čl. 269. toč. 5. propisano je da prestankom obavljanja privatne prakse zakupaca, radnici zaposleni kod zakupaca vraćaju se u dom zdravlja odnosno ljekarnu. Postavljamo pitanje što će Dom zdravlja s tim radnicima ako više neće biti zainteresiranih za zakup?	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
203	UDRUGA DENTALNIH TEHNIČARA REPUBLIKE HRVATSKE	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 269.	Nadopuna stavka 1.: iza riječi „215“ dopuniti sa riječima: ...„216. i 216. a. i dentalnih tehničara“.. Bez ove nadopune bit će opet onemogućen povratak dentalnih tehničara zakupaca u DZ-a, a koji su radili u jedinici zakupa bez koncesije tj. ugovora s HZZO. Naglašavamo da je odlazak u zakup bio prisilan, nasilan i diskriminirajući čin prema dentalnim tehničarima, jer po Čl.10. Pravilnika iz 1995.g. u zakup nisu mogli ići oni koji nisu imali ugovor s HZZO (svi doktori dentalne medicine su imali navedene ugovore, a s dentalnim tehničarima takvi ugovori nisu sklopljeni. U nekim DZ-a nikad i nije proveden prelazak tehničara u zakup, što je također pokazatelj nejednakosti u provođenju zakonskih odredbi). Odredbom čl.216.a., Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti iz 2012.g., neki DZ-a su vratili dentalne tehničare u sustav. Ukoliko se ne uvede predložena dopuna, doći će do ponovne diskriminacije i isključivanja preko 200 dentalnih tehničara, bez mogućnosti njihovog povrataka u DZ-a. Dentalni tehničari prisilno su otjerani u zakup bez ikakve mogućnosti izbora, prigovora te pravne i radne sigurnosti. Takvo diskriminirajuće ponašanje sustava punih 23.g spram dentalnih tehničara izazvalo je kaos u struci, neodrživost zakupaca, zatvaranja laboratorija, veliki pobol tehničara te teškog socijalnog statusa njih i njihovih obitelji. Također je dozvolilo netransparentan pristup dentalnih tehničara u HKDM ( samovoljom 15 tehničara), što je rezultiralo monopolom komore nad strukom i djelatnosti. U konačnici je došlo do totalnog kaosa u struci (postojanja 10 kategorija zaposlenika), manipulacije radnim nalozima i proračunskim sredstvima, rada na crno, mobinga, diskriminacije i svih oblika manipulacija zakonskih odredbi.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
204	Domagoj Hrgić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268.	Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva te komentare kolegica/kolega magistara farmacije koji obavljaju svoju djelatnost u zakupu.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
205	Mirela Ganza	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268.	Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
206	Mirna Jelić Hrgić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268.	Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva te komentare kolegica/kolega magistara farmacije koji obavljaju svoju djelatnost u zakupu.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
207	SANJA STIPANOV	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268.	Podržavam mag.pharm. koje već više od 20 godina obavljaju svoju djelatnost u zakupu i suglasna sam sa prijedlozima i primjedbama koje je uložila Hrvatska ljekarnička komora.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
208	Jasna Perman-Hrgić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268.	Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva te komentare kolegica/kolega magistara farmacije koji obavljaju svoju djelatnost u zakupu.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
209	Berislav Bulat	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268.	St. 2.: Uvjete pod kojima UV donosi ovu odluku potrebno je definirati pravilnikom Ministarstva kako bi se izbjeglo široko tumačenje i proizvoljno odlučivanje svake pojedine ustanove o npr. novoj cijeni zakupa prema tržišnim vrijednostima (o čemu je već bilo najava, dok cijene zdravstvenih usluga ostaju daleko ispod tržišnih) pošto se tako otvara put blokiranju namjere zakona, a to je omogućavanje nesmetanog nastavka obavljanja djelatnosti.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
210	Karla Katalenac	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268.	Podržavam kolegice mag.pharm. koje već više od 20 godina obavljaju svoju djelatnost u zakupu! Također, suglasna sam sa prijedlozima i primjedbama koje je uložila Hrvatska ljekarnička komora.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
211	ISTARSKI DOMOVI ZDRAVLJA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268.	Molimo pojašnjenje uz stavak 3., jer nije jasno na koji poslovni prostor se to odnosi.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
212	Hrvatska ljekarnička komora	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268.	Predlaže se mijenjati članak 268. stavak 4.tako da glasi: „Zdravstveni radnici iz stavka 1. i 3.ovog članka mogu nastaviti obavljati zdravstvenu djelatnost u privatnoj praksi ako u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona podnesu zahtjev ministarstvu za izdavanje rješenja o nastavku obavljanja privatne prakse u ordinaciji.“ OBRAZLOŽENJE: Pozivanje na članak 50. u stavku 4. povlači za sobom sve predradnje kao da se prvi puta traži rješenje za osnivanje privatne prakse. Kako su zakupci privatnici već 20 godina ,a sada samo nastavljaju obavljati privatnu praksu u istom prostoru u kojem su obavljali privatnu praksu, nema potrebe za takvim postupanjem. Važno je napomenuti da sadašnji koncesionari kada su iz zakupa prelazili u koncesiju nisu morali zadovoljiti takve uvjete. Uvjet za dobivanje koncesije je bio odobrenje za samostalni rad,dokaz o raspolaganju prostorom i ugovor o radu u timu, člana tima ovjeren kod javnog bilježnika te potvrda da koncesionar ne obavlja drugu samostalnu djelatnost. Budući da obavljanje ljekarničke djelatnosti u zakupu po odredbama sadašnjeg Zakona o zdravstvenoj zaštiti traje do kraja 2018., a i ovaj prijedlog Zakona predviđa taj rok, smatramo da se po sadašnjem prijedlogu navedene odredbe u stavku 4., postupak ne bi mogao završiti do kraja godine. Isto tako smatramo da uvjeti koje su sadašnji koncesionari morali zadovoljiti prilikom izlaska iz zakupa mogu i moraju biti uvjeti i za preostale zakupce.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
213	Dom zdravlja Primorsko - goranske županije	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268.	Članci 268. - 277. - regulirano je postupanje nakon stupanja na snagu zakona za radnike domova zdravlja koji namjeravaju podnijeti zahtjev za privatnu praksu, koncesionara i zakupaca. - odredbama nisu definirani postupanje, način određivanja zakupnine, mogućnost otkupa medicinske opreme i inventara od strane budućih "zakupaca" niti ostala pitanja važna za budući status i način funkcioniranja ordinacija. Iako je možda predetaljno za zakon kao vrstu pravnog akta potrebno je predvidjeti da se upravna vijeća prilikom donošenja odluke o davanju poslovnog prostora i opreme u zakup mogu rukovoditi tržišnim kriterijima. - članak 275. - treba jasno definirati da li upravna vijeća temeljem zahtjeva moraju donijeti odluku o davanju prostora u zakup ili je to mogućnost, obzirom na formulaciju da radnici doma zdravlja koji podnesu zahtjev za obavljanje privatne prakse „djelatnost u privatnoj praksi u ordinaciji obavljaju u poslovnom prostoru koji im je dan u zakup na temelju odluke Upravnog vijeća o zakupu tog poslovnog prostora, a u kojem su obavljali zdravstvenu djelatnost do dana stupanja na snagu ovoga Zakona“. Navedenu formulaciju potrebno je izmijeniti i dopuniti riječju "ukoliko", tako da glasi "djelatnost u privatnoj praksi u ordinaciji obavljaju u poslovnom prostoru u kojem su obavljali zdravstvenu djelatnost do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, ukoliko Upravno vijeće donese odluku o zakupu tog poslovnog prostora“. - nije uređena opcija pod kojim uvjetima zakupac ili koncesionar kojemu je temeljem zahtjeva odobren povratak u dom zdravlja može podnijeti zahtjev za ponovni odlazak u ordinaciju roku od dvije godine od stupanja na snagu zakona.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
214	LJEKARNA MILICA LOVRIĆ MAG.PHARM.	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268.	Podržavam prijedlog HLJK i HFD.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
215	Željko Galler	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268.	Podržavam	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
216	DUBRAVKA GALLER	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268.	Podržavam prijedlog u potpunosti	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
217	Jelena Jelaska	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268.	Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
218	Miro Benčić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268.	Predlažem dopuniti čl. 268 st. 2., nacrta Zakona o zdravstvenoj zaštiti na način da glasi kako slijedi: „Ministar će posebnim Pravilnikom propisati način i uvjete pod kojim će upravna vijeća domova zdravlja donositi odluke o zakupu poslovnog prostora iz ovog članka.„ Smatram da je potrebno dopuniti odredbe koje se odnose na donošenje odluka upravnih vijeća domova zdravlja, naime te odredbe su nedovoljno precizne i ostavljaju domovima zdravlja mogućnost nametanja viših cijena zakupnine i najma opreme. To može rezultirati napuštanjem prostora domova zdravlja.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
219	Darko Takač	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268.	U članka 268. stavak 1. predlažemo da se riječi „a u kojem su“ „ zamijene riječima „na temelju kojeg su“ OBRAZLOŽENJE: postojeći Ugovori o zakupu imaju sve elemente ugovora o zakupu poslovnog prostora (kvadratura,raspored prostorija,cijena,održavanje, djelatnost i sl.)pa se mogu tretirati kao Ugovor o zakupu poslovnog prostora i ne treba ih zamijeniti novim ugovorima. Uostalom takva je bila praksa i kada su liječnici prelazili iz zakupa u koncesiju. Ukoliko se smatra da postojeće Ugovore o zakupu treba zamijeniti novima ugovorima usklađenima sa Zakonom o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora predlažem sljedeće izmjene: U članku 268. iza stavka 2.predlaže se dodati novi stavak 2a. koji glasi: - „(2a)Postojeći Ugovori o zakupu kojeg zakupci imaju sklopljenog sa domom zdravlja ili ljekarničkom ustanovom postaju Ugovori o zakupu poslovnog prostora sukladno članku 6. stavku 3. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnih prostora (NN 125/11.)“ OBRAZLOŽENJE :Postojeći ugovori o zakupu imaju sve elemente ugovora o zakupu poslovnog prostora(kvadratura,raspored prostorija,cijena,održavanje,djelatnost i sl.) pa se mogu smatrati u pravnom prometu kao Ugovori o zakupu prostora koji prethodi novom postupku ugovaranja pa temeljem nije potrebno raspisivanje javnog natječaja. U članku 268. iza predloženog novog stavka 2a. tražimo da se doda novi stavak 2b. koji glasi: - „(2b)Rok za donošenje odluke Upravnog vijeće iz stavka 2. ovog članka je tri mjeseca od donošenja ovog zakona. Ukoliko Upravno vijeće ne donese odluku ministar svojim rješenjem zamjenjuje istu.“ U članku 268. stavak 3. predlažemo da se iza riječi „obavljati u privatnoj praksi“ brišu riječi „na osnovi zakupa“	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
220	HELENA VIČEVIĆ	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268.	Podržavam stav Hrvatske ljekarničke komore te kolegice u zakupu!	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
221	DRAGICA RADIN	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268.	Podržavam komentare Udruge privatnih poslodavaca u zdravstvu,Zagreb,Rugvička 1.(UPPUZ) na članke 268. i 269.predloženih izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
222	Ljiljana Grahek	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268.	Podržavam prijedloge kolegice Ane Soldo, HLJK i HFD-a	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
223	Istarska županija	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268.	U stavku 2. predlažemo naglasiti da se navedeno odnosi i na ljekarničku djelatnost, tako da se navede „Zdravstveni radnici iz stavka 1. ovoga članka nastavljaju obavljati djelatnost u privatnoj praksi u ordinaciji ili ljekarni (...)“. Molimo pojašnjenje uz stavak 3., jer nije jasno na koji poslovni prostor se to odnosi.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
224	Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ)	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268.	Članak 268. i 269. prilagoditi Zakonu o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora, NN, 125/11. i 64/15. Ako se privatiziraju ti prostori u kojem zakupci obavljaju registriranu djelatnost, nastavno kao privatnici, tada djelatnost, prema citiranom Zakonu iz 2011.g., kao i imovinu nasljeđuju nasljednici , prema svim pravilima iz Zakona o vlasništvu i drugih stvarnim pravima i Zakona o nasljeđivanju. Ako je država već jednom propisala „A“ i taj „A“ je i dalje pozitivna norma, onda ga drugim zakonom , npr. NPZ.om, koji je u odnosu na prethodni u inferiornoj poziciji ne može mijenjati, niti je potrebno posebno regulirati. Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
225	Rajka Medved-Majstorović	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268.	Podržavam prijedloge kolegica , Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
226	Ivana Antunica Povrženić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268.	Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore, Hrvatskog farmaceutskog društva i komentare i prijedloge magistara farmacije sa dugogodišnjom praksom obavljanja svoje djelatnosti u zakupu.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
227	Grozdana Habek	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268.	U potpunosti podržavam prijedloge HRVATSKE LJEKARNIČKE KOMORE i HRVATSKOG FARMACEUTSKOG DRUŠTVA te svih kolegica magistara farmacije koji su kao i ja već više od 20 godina u sustavu zakupa koji je zastario i treba ga kao i koncesije modernizirati u privatnu praksu koja se u ovih 20 godina pokazala uspješna u prvom redu za naše korisnike tj. pacijente.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
228	Renata Friščić, mag.pharm.	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268.	Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore, Hrvatskog farmaceutskog društva i komentare i prijedloge kolegica,magistara farmacije sa dugogodišnjom praksom obavljanja svoje djelatnosti u zakupu.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
229	Nada Vrebčević	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268.	Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore, Hrvatskog farmaceutskog društva i komentare i prijedloge kolegica,magistara farmacije sa dugogodišnjom praksom obavljanja svoje djelatnosti u zakupu.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
230	SILVA KOVAČIĆ TUKEC	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268.	Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva i komentare kolegica magistara farmacije koje obavljaju svoju djelatnost u zakupu.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
231	Marija Vinković	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268.	Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva i komentare kolegica magistara farmacije koje obavljaju svoju djelatnost u zakupu.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
232	Davorka Jakšić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268.	Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva i komentare kolegica magistara farmacije koje obavljaju svoju djelatnost u zakupu.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
233	IVANA BOROVČAK PRŠA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268.	Komentar na članak 268 dajem u svoje osobno ime i u ime kolegica koje obavljaju privatnu praksu u zakupu u proteklom razdoblju od dvadesetak godina Dušanka Kopajtić Borovčak,mag.pharm., Ingrid Tomljanović,mag.pharm., Neda Banić,mag.pharm., Ankica Huljev.mag.pharm., Jelka Janeš,mag.pharm., Merica Juretić,mag.pharm., Alenka Tomac,mag,pharm., Jadranka Pojer – Ivančić,mag.pharm., Jasna Jakupak,mag.pharm., Milanka Ivandić,mag.pharm., Dragica Matejčić,mag.pharm., Jelena Boras Devčić,mag.pharm., Mirna Stjepčević,mag.pharm., Milica Žužić,Mag.pharm., Zorka Muvrin,mag.pharm., Ornela Majetić,mag.pharm., Marija Kovač,mag.pharm., Nadica Malnar,mag.pharm., Dubravka Galler,mag.pharm., Snježana Muškardin,mag.pharm., Radmila Načeta,mag.pharm. Iz teksta članka 268 više je nego razvidno da je predlagač novog zakona namjerava riješiti položaj magistara farmacije koji više od 20 godina obavljaju privatnu praksu na temelju zakupa i to na način da se omogući njihov nastavak rada kao privatna praksa , a da se spominjanje riječi „zakup“ temelji samo na „zakupu poslovnog prostora“ pa se predlaže , radi jasnoće definiranja u stavku 3 članka 268 da se iza riječi u privatnoj praksi „na osnovi zakupa u prostoru“ zamjene riječima „na osnovi zakupa prostora“. Naime, tekst koji se predlaže istovjetan je tekstu iz stavka 1 članka 268, tako da je nedvojbeno da se nastavak rada u privatnoj praksi temelji na činjenici da se zakupljuje prostor koji jest u vlasništvu doma zdravlja odnosno ljekarničke ustanove ili se radi o prostoru kojim dom zdravlja ili ljekarnička ustanova raspolaže na drugi način pa ga de facto daje magistru farmacije u podzakup, odnosno magistar farmacije ima valjani dokument da on raspolaže prostorom , kad dom zdravlja ili ljekarnička ustanova nema valjani dokument o raspolaganju prostorom. Ujedno smatramo kad je već jednom donijeta odluka Upravnih vijeća kao i odluka županija koje su bile suglasne s davanjem „ljekarni u zakup“ nema potrebe ponovno tražiti odluku Upravnog vijeća sada vezano uz zakup poslovnog prostora. Naime, sadržajno postojeći ugovori o zakupu , sa kojima se već raspolaže sadrže sve elemente ugovora o zakupu poslovnog prostora kako to propisuje Zakon o zakupu i kupoprodaji poslovnih prostora, i mogu se samo aneksirati u dijelu kojim će se utvrditi da se zaključuju za naredno razdoblje u trajanju od 5 godina.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
234	UDRUGA DENTALNIH TEHNIČARA REPUBLIKE HRVATSKE	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268.	Tražimo nadopunu ad ( 1) …..u jedinici zakupa sukladno članku 215. i 216, 216 a i dentalnih tehničara Zakona o …….. Bez ove nadopune bit će opet onemogućen povratak dentalnih tehničara zakupaca u domove zdravlja, jer su radili u jedinici zakupa bez ugovornog odnosa s HZZO, tj. bez koncesije. Također će biti nesiguran i upitan ostanak dentalnih tehničara koji žele nastaviti obavljati svoju praksu u jedinici zakupa koji je u vlasništvu doma zdravlja. Naglašavamo da je odlazak u zakup bio prisilan, nasilan i diskriminirajući čin države i zdravstva prema dentalnim tehničarima, jer po Čl.10. Pravilnika iz 1995.g. u zakup nisu mogli ići oni koji nisu imali ugovor s HZZO . Svi doktori dentalne medicine su imali te ugovore, a s dentalnim tehničarima takvi ugovori nikad nisu sklopljeni ( zbog toga su dentalni tehničari i dovedeni u robovski položaj u zdravstvenom sustavu). U nekim DZ-a nikad i nije proveden prelazak tehničara u zakup, što je također pokazatelj nejednakosti u provođenju zakonskih odredbi. Odredbom čl.216a, iz 2012.g. nekolicina ravnatelja je ispoštovala Zakon i vratila dentalne tehničare u DZ-a. Ukoliko se ne uvede tražena dopuna , doći će do ponovne diskriminacije dentalnih tehničara, koji su prisilno otjerani u zakup bez bilo kakve mogućnosti izbora, prigovora, pravne i radne sigurnosti).	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
235	Hrvatsko farmaceutsko društvo	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268.	U članka 268. stavak 1. predlažemo da se riječi „a u kojem su“ „ zamijene riječima „na temelju kojeg su“ OBRAZLOŽENJE: postojeći Ugovori o zakupu imaju sve elemente ugovora o zakupu poslovnog prostora (kvadratura,raspored prostorija,cijena,održavanje, djelatnost i sl.)pa se mogu tretirati kao Ugovor o zakupu poslovnog prostora i ne treba ih zamijeniti novim ugovorima. Uostalom takva je bila praksa i kada su liječnici prelazili iz zakupa u koncesiju. Ukoliko se smatra da postojeće Ugovore o zakupu treba zamijeniti novima ugovorima usklađenima sa Zakonom o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora predlažem sljedeće izmjene: U članku 268. iza stavka 2.predlaže se dodati novi stavak 2a. koji glasi: - „(2a)Postojeći Ugovori o zakupu kojeg zakupci imaju sklopljenog sa domom zdravlja ili ljekarničkom ustanovom postaju Ugovori o zakupu poslovnog prostora sukladno članku 6. stavku 3. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnih prostora (NN 125/11.)“ OBRAZLOŽENJE :Postojeći ugovori o zakupu imaju sve elemente ugovora o zakupu poslovnog prostora(kvadratura,raspored prostorija,cijena,održavanje,djelatnost i sl.) pa se mogu smatrati u pravnom prometu kao Ugovori o zakupu prostora koji prethodi novom postupku ugovaranja pa temeljem nije potrebno raspisivanje javnog natječaja. U članku 268. iza predloženog novog stavka 2a. tražimo da se doda novi stavak 2b. koji glasi: - „(2b)Rok za donošenje odluke Upravnog vijeće iz stavka 2. ovog članka je tri mjeseca od donošenja ovog zakona. Ukoliko Upravno vijeće ne donese odluku ministar svojim rješenjem zamjenjuje istu.“ U članku 268. stavak 3. predlažemo da se iza riječi „obavljati u privatnoj praksi“ brišu riječi „na osnovi zakupa“	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
236	Hrvatska ljekarnička komora	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268.	Članak 268. Predlaže se u stavku 1. članka 268. riječi „a u kojem su“ „ zamijeniti riječima „na temelju kojeg su“ OBRAZLOŽENJE: postojeći Ugovori o zakupu imaju sve elemente ugovora o zakupu poslovnog prostora (kvadratura,raspored prostorija,cijena,održavanje, djelatnost i sl.)pa se mogu tretirati kao Ugovor o zakupu poslovnog prostora i ne treba ih zamijeniti novim ugovorima. Uostalom takva je bila praksa i kada su liječnici prelazili iz zakupa u koncesiju. Ukoliko se smatra da postojeće Ugovore o zakupu treba zamijeniti novima ugovorima usklađenima sa Zakonom o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora predlažem sljedeće izmjene: Predlaže se iza stavka 2. članka 268. dodati novi stavak 2a koji glasi: „Postojeći Ugovori o zakupu kojeg zakupci imaju sklopljenog sa Domom zdravlja ili Ljekarničkom zdravstvenom ustanovom postaju Ugovori o zakupu poslovnog prostora sukladno članku 6. stavku 3. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnih prostora (NN 125/11.)“ OBRAZLOŽENJE :Postojeći ugovori o zakupu imaju sve elemente ugovora o zakupu poslovnog prostora(kvadratura,raspored prostorija,cijena,održavanje,djelatnost i sl.) pa se mogu tretirati kao Ugovori o zakupu prostora koji prethodi novom ugovoru pa stoga nije potrebno raspisivanje javnog natječaja. Predlaže se iza stavka 2a članka 268. dodati novi stavak 2b koji glasi: „Rok za donošenje odluke Upravnog vijeće iz stavka 2 je tri mjeseca od donošenja ovog zakona. Ukoliko Upravno vijeće ne donese rečenu odluku zamijenit će je Rješenjem Ministar zdravstva.“ Predlaže se u stavku 3. članka 268. iza riječi „obavljati u privatnoj praksi“ brisati riječi „na osnovi zakupa“ Nadalje, nije jasan tekst "nastaviti obavljati u privatnoj praksi na osnovu zakupa u prostoru koji...." te da li su sadašnji ugovori dokaz o raspolaganju prostorom jer zakupac nema druge , a nije ni u mogućnosti davanja zahtjeva ministarstvu dostaviti drugačije jer ne može direktno sklapati ugovor s vlasnikom prostora pošto je sklopljen s domom zdravlja ili ljekarničkom ustanovom, koja ga "de facto" sad daje u podzakup.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
237	Koordinacija hrvatske obiteljske medicine	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268.	Predlaže se dopuniti čl. 268. st. 2., čl. 271. st. 2. i čl. 275. st. 3. nacrta Zakona o zdravstvenoj zaštiti na način da glasi kako slijedi: „Ministar će posebnim Pravilnikom propisati način i uvjete pod kojim će upravna vijeća domova zdravlja donositi odluke o zakupu poslovnog prostora iz ovog članka.„	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
238	Koordinacija hrvatske obiteljske medicine	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 263.	Predlaže se dopuniti članak 263. nacrta zakona na način da glasi kako slijedi: „Pravilnike iz članka 23. stavka 2., članka 24. stavaka 2. i 3., članka 28. stavka 3., članka 31. stavka 4., članka 38. stavaka 10., 11. i 12., članka 42. stavka 3., članka 50. stavka 6., članka 51. stavak 2., članka 57. stavka 5., članka 60. stavka 2., članka 63. stavak 3 toč. 3 članka 76. stavka 5., članka 77., članka 100. stavka 4., članka 101. stavka 2., članka 105., članka 107. stavaka 2. i 3., članka 108. stavka 3., članka 117. stavaka 1. i 2., članka 122. stavka 3., članka 123. stavka 4., članka 130. stavka 3., članka 135. stavka 6., članka 139. stavka 5., članka 140. stavaka 1., 2. i 3., članka 143. stavka 10., članka 152. stavka 5., članka 157. stavka 1., članka 167. stavka 2., članka 174., članka 175. stavaka 2. i 3., članka 178. stavka 12., članka 181. stavka 4., članka 183. stavka 3., članka 184. stavaka 5. i 6., članka 192. stavka 3., članka 193. stavka 13., članka 195. stavak 4., članka 196. stavka 4., članka 206. stavka 3., članka 207. stavka 2., članka 208. stavaka 9. i 10., članka 209. stavka 4., članka 218., članka 223. stavka 2., članka 229. stavka 3., članka 232. stavka 8., članka 234. stavka 2., članka 237., članka 238. stavka 3. čl. 268. st. 2., čl. 271. st. 2. i čl. 275. st. 3., ovoga Zakona nadležni ministar donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.“	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
239	HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 253.	U prijelazne i završne odredbe predlažemo unijeti novi članak koji će izričito propisivati obvezu zdravstvenih ustanova da specijalizantima i specijalistima ponude sklapanje izmijenjenih ugovora o međusobnim pravima i obvezama, sukladno novoutvrđenom sadržaju ugovora, propisanim ovim Zakonom. Obrazloženje: Odlukom Ustavnog suda RH ukinute su pojedine odredbe Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine koje se sada uvrštavaju u sam zakonski tekst kako bi se otklonili izneseni prigovori prekoračenja zakonom utvrđene granice uređivanja međusobnih prava i obveza liječnika i zdravstvenih ustanova vezanih uz specijalističko usavršavanje. Povratno djelovanje nove zakonske odredbe na već sklopljene ugovore o međusobnim pravima i obvezama nužno je radi otklanjanja diskriminacije prema liječnicima koji u ugovorima o međusobnim pravima i obvezama i dalje imaju obvezu naknade troškova specijalizacije koji obuhvaćaju i bruto plaću liječnika.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
240	Dom zdravlja Primorsko - goranske županije	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 253.	Članci 253. - 263. - uredba o mjerilima i načinu isplate dodatka za natprosječne rezultate rada i pravilnici iz članka 263. biti će doneseni u roku od 6 mjeseci od stupanja na snagu zakona. Svi provedbeni propisi trebali bi biti doneseni istovremeno s zakonom zbog njegove učinkovitije primjene.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
241	Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ)	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 253.	Članak 253. NPZ -a prilagoditi promjenama vezanim za primjedbe na članak 162. NPZ-a. Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
242	Hrvatska zajednica županija	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 246.	Člankom 246. stavcima 27. i 30. propisuje se novčana kazna za prekršaje privatnih zdravstvenih radnika. Smatramo da se za oba stavka treba primijeniti dvostruka kazna za ponovljeni prekršaj.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
243	Željko Caruzzi	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 246.	Uočljive su mnogobrojne prekršajno-kaznene odredbe zakona: Članak 242. do Članak 252. Gdje su Članci zakona kojima se nagrađuje i stimulira zdravstvene radnike? Radi uravnoteženosti zakona trebalo bi ih biti sličan broj inače ostaje dojam da su zdravstveni radnici skloni počinjenju prekršaja i kaznenih djela, a to je neprihvatljivo.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
244	Virovitičko-podravska županija	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 246.	Dodati točku 31. koja glasi: Za ponavljanje prekršaja iz točke 27 i 30 privatni zdravstveni radnik kaznit će se kaznom u dvostrukom iznosu.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
245	požeško-slavonska županija	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 246.	27. ne obavi posebno dežurstvo protivno rasporedu provođenja posebnog dežurstva koje utvrđuje tijelo nadležno za zdravstvo jedinice područne (regionalne) samouprave (članak 195.st.3.) PRIJEDLOG: dvostruka kazna za ponovljeni prekršaj 30. ne utvrdi nastup smrti, vrijeme i uzrok smrti osobe umrle izvan zdravstvene ustanove protivno odredbi članka 230.st.2. ovoga Zakona. PRIJEDLOG: dvostruka kazna za ponovljeni prekršaj	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
246	SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 246.	Članak 246. Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj privatni zdravstveni radnik ako: 1. uskraćuje osobama jednakost u cjelokupnom postupku ostvarivanja zdravstvene zaštite (članak 26. stavak 1. točka 1.) 2. uskraćuje osobama zdravstvenu uslugu standardizirane kvalitete i jednakog sadržaja (članak 26. stavak 1. točka 3.) 3. uskraćuje osobama prvu pomoć i hitnu medicinsku pomoć kada joj je ona potrebna (članak 26. stavak 1. točka 4.) 4. uskraćuje osobama odbijanje liječenja od strane studenata i odbijanje svih drugih intervencija koje bi samostalno obavljali zdravstveni radnici prije stečene stručne kvalifikacije, odnosno ishođenog odobrenja za samostalan rad (članak 26. stavak 1. točka 5.) 5. uskraćuje osobama prihvaćanje ili odbijanje pojedinog dijagnostičkog, odnosno terapijskog postupka, osim u slučaju neodgodive medicinske intervencije čije bi nepoduzimanje ugrozilo njezin život i zdravlje ili izazvalo trajna oštećenja njezina zdravlja (članak 26. stavak 1. točka 6.) 6. ne postupi po prigovoru osobe koja je zatražila zaštitu svojih prava s obzirom na kvalitetu, sadržaj i vrstu zdravstvene usluge i o poduzetim mjerama ne obavijesti podnositelja prigovora najkasnije u roku od osam dana (članak 27. stavak 4. i 5.) 7. obavlja privatnu praksu bez odobrenja za samostalan rad (članak 47. stavak 1. točka 2. i članak 49. stavak 4.) 8. obavlja privatnu praksu bez radne sposobnosti (članak 47. stavak 1. točka 3. i članak 49. stavak 4.) 9. obavlja privatnu praksu bez potpune poslovne sposobnosti (članak 47. stavak 1. točka 4. i članak 49. stavak 4.) 10. obavlja privatnu praksu, a pravomoćnom sudskom presudom izrečena mu je mjera sigurnosti ili zaštitna mjera zabrane obavljanja zdravstvene zaštite, odnosno zaštitna mjera udaljenja, dok te mjere traju (članak 47. stavak 1. točka 5. i članak 49. stavak 4.) 11. obavlja privatnu praksu za vrijeme trajanja radnog odnosa, odnosno dok obavlja drugu samostalnu djelatnost (članak 47. stavak 1. točka 6. i članak 49. stavak 4.) 12. obavlja privatnu praksu, a ne raspolaže odgovarajućim prostorom sukladno normativima i standardima za obavljanje privatne prakse u pogledu prostora (članak 47. stavak 1. točka 7. i članak 49. stavak 4.) 13. obavlja privatnu praksu, a ne raspolaže odgovarajućom medicinsko-tehničkom opremom sukladno normativima i standardima za obavljanje privatne prakse u pogledu medicinsko-tehničke opreme (članak 47. stavak 1. točka 8. i članak 49. stavak 4.) 14. započne s radom prije nego što je rješenjem utvrđeno ispunjenje uvjeta s obzirom na prostor, radnike i medicinsko-tehničku opremu (članak 51. stavak 3.) 15. ima više od jedne ordinacije, ljekarne ili medicinsko-biokemijski laboratorija, odnosno jedne privatne prakse u svojoj struci (članak 54. stavak 1.) 16. ne obavlja poslove privatne prakse osobno (članak 54. stavak 2.) 17. primi u radni odnos više zdravstvenih radnika iste struke (članak 54. stavak 3.) 18. obavlja privatnu praksu s više od dva tima iste djelatnosti u smjenskom radu (članak 54. stavak 5.) 19. za opredijeljene osigurane osobe ne osigura zamjenu ugovorom s drugim zdravstvenim radnikom iste struke koji obavlja privatnu praksu ili zdravstvenom ustanovom, odnosno trgovačkim društvom koje obavlja zdravstvenu djelatnost (članak 61.) 20. ne pruži hitnu medicinsku pomoć svim osobama u sklopu svoje stručne spreme (članak 62. točka 1.) 21. se ne odazove pozivu nadležnog tijela u radu na sprečavanju i suzbijanju zaraznih bolesti kao i na zaštiti i spašavanju stanovništva u slučaju katastrofe (članak 62. točka 2.) 22. ne vodi zdravstvenu dokumentaciju i drugu evidenciju o osobama kojima pružaju zdravstvenu zaštitu ili ne podnese izvješće o tome nadležnoj zdravstvenoj ustanovi u skladu sa zakonom kojim se uređuje područje podataka i informacija u zdravstvu (članak 62. točka 3.) 23. ne postupi po zahtjevu nadležnog tijela za davanjem podataka o radu (članak 62. točka 4.) 24. privremeno obustavi rad bez rješenja ministra (članak 65. stavak 4.) 25. ne postupi po rješenju ministra o prestanku odobrenja za obavljanje privatne prakse (članak 68. stavak 2.) 26. obavlja privatnu praksu u djelatnosti u kojoj nije dopuštena (članak 69.) 27. ne obavi posebno dežurstvo protivno rasporedu provođenja posebnog dežurstva koje utvrđuje tijelo nadležno za zdravstvo jedinice područne (regionalne) samouprave (članak 195. stavak 3.) PRIJEDLOG : dvostruka kazna za ponovljeni prekršaj 28. inspektoru onemogući obavljanje inspekcijskog nadzora i odbije pružiti potrebne podatke i obavijesti (članak 209. stavak 3.) 29. ne izvrši naređene mjere iz članka 213. stavka 1. točki 1., 2., 3., 5., 6., 7., 8. i 9. ovoga Zakona 30. ne utvrdi nastup smrti, vrijeme i uzrok smrti osobe umrle izvan zdravstvene ustanove protivno odredbi članka 230. stavka 2. ovoga Zakona. PRIJEDLOG : dvostruka kazna za ponovljeni prekršaj	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
247	Hrvatski zavod za telemedicinu	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 246.	Molimo dodati nove stavke 31. i 32. "31. postupa protivno odredbama članka 38. stavka 6. 7. ovog Zakona. 32. postupa protivno odredbama članka 137. stavka 3. ovog Zakona."	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
248	Hrvatska komora fizioterapeuta	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 245.	U stavku 1. članka 245. iza riječi "trgovačko društvo" dodati riječi "ili privatna ustanova" OBRAZLOŽENJE: Ustanovu može osnovati pravna ili fizička osoba (članak 70. ovog NPZ). Člankom 245 su propisani prekršaji za trgovačko društvo (opisano čl. 147.-154. ovog NPZ), a člankom 246. prekršaji koji se odnose na privatnog zdravstvenog radnika (opisani u članku 47.-49. ovog NPZ), dok je ovim prijedlogom preskočeno utvrditi prekršaje za ustanove koje mogu osnovati pravna i fizička osoba s obzirom da nije uvjet da osnivač ustanove fizička osoba mora biti zdravstveni radnik a niti je uvjet da pravna osoba mora biti trgovačko društvo.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
249	Hrvatski zavod za telemedicinu	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 245.	Molimo dodati nove stavke 18. i 19. "18. postupa protivno odredbama članka 38. stavka 6. 7. ovog Zakona. 19. postupa protivno odredbama članka 137. stavka 3. ovog Zakona."	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
250	HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 242.	U članku 242. stavku 1. u točki 12. izraz "visoke stručne spreme" predlažemo izmijeniti sukladno ranijim obrazloženjima. U točki 16. iza riječi "staž" predlažemo dodati riječi "ili sekundarijat". Obrazloženje: Usklađivanje s odredbama prijedloga zakona.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
251	Hrvatski zavod za telemedicinu	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 242.	Molimo dodati nove stavke 23. i 24. "23. postupa protivno odredbama članka 38. stavka 6., 7. i 13. ovog Zakona. 24. postupa protivno odredbama članka 137. stavka 3. ovog Zakona. "	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
252	Udruga fizioterapeuti u kući	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 241.	Želimo istaknuti primjere iz dosadašnje prakse iz kojih je razvidno da se u Zakon o zdravstvenoj zaštiti trebaju ugraditi kaznene odredbe prema institucijama sa javnim ovlastima, a posebice prema komorama u zdravstvu. Osnivanjem komora Ministarstvo zdravstva komorama daje javne ovlasti i iznimno visok stupanj samostalnosti u radu što podržavamo. No s druge strane dobivene javne ovlasti moraju biti adekvatno nadzirane. Svjedoci smo prakse npr. Hrvatske komore fizioterapeuta koja ne provodi mjere izrečene nakon upravnog nadzora provedenog od strane Ministarstva zdravstva (npr Izvješće o provedenom nadzoru 06. studeni 2015, KLASA 040-01/14-01/12, mjera 22,23,24 i 25). Samim time se postavlja pitanje koja je svrha upravnog nadzora osim savjetodavne ukoliko se izrečene mjere ne provode u praksi. Samostalnost komora je tolika da u praksi npr. Hrvatska komora fizioterapeuta, čak ni kada se u upravnom postupku na Visokom upravnom sudu potvrde donesena rješenja različitih institucija, ne postupi po presudama suda (npr: Presuda poslovni broj UsII-2/16-8). Također – u individualnom slučaju produžetka licencnog razdoblja za članove ili postupku izdavanja licenci, te priznavanja inozemne stručne kvalifikacije komora donosi pogrešna rješenja te osporava članovima pravo na rad (npr: Presuda poslovni broj UsI-5161/13-24). Kako se članovi u takvom slučaju obraćaju Ministarstvu zdravstva kao nadležnoj isntituciji, tako od istoga traže pravnu zaštitu. Svjedoci smo da se niti nakon provedenog Upravnog nadzora nad radom komore ne vrše korekcije netočno izdanih rješenja te se članovi za daljnu zaštitu prava moraju obračati Upravnim sudovima. Smatramo da Ministarstvo mora imati bolju kontrolu i efikasnije metode korekcije procesa u komorama u zdravstvu. Također smatramo da je važno istaknuti da kaznene odredbe ne bi smjele biti financijske jer se komore financiraju iz članarina članova koji to po zakonu moraju biti. Smatramo da bi ministarstvo nakon učinjenog nadzora, a posebice nakon završenog upravnog postupka, moralo moći izvršiti smjenu odgovorne osobe, ili tijela komore te korigirati uočene nepravilnosti. Ministarstvo mora moći efikasno kontrolirati instituciju sa javnim ovlastima koju je osnovalo. I tu se ne može govoriti o autonomiji struke, jer su sve zdravstvene struke sudionici procesa kojim upravlja Ministarstvo zdravstva u skladu sa zakonskim propisima. Osnivanjem komora Ministarstvo je delegiralo dio posla kojega je godinama obavljalo, na komore koje sada rade kao autonomni sustavi, potpuno izvan kontrole osnivača. Samoregulacija kroz delegatske principe se pokazuje nedostatna posebice u dijelu provođenja izbornog procesa za delegate, tijela ili predsjednika komore. Transparency international je u slučaju Hrvatske komore fizioterapeuta na to posebno upozorio u svojim dopisima. Povjerenik za pravo na pristup informacija jasno je, u donesenim rješenjima, upozorio na netransparentnost u postupanju. Zbog svega navedenoga smatramo da je neophodno potrebno pronači načine kontrole rada i procesa u komorama u zdravstvu, te nači načina da ministarstvo u slučaju potrebe može promtno reagirati i korigirati propuste posebice u slučaju kada se isti odnose na pravo na rad članova komore.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
253	Hrvatska komora medicinskih sestara	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 241.	U članku 241. riječ „zakon“ mijenja se i glasi „zakonima“	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
254	UDRUGA DENTALNIH TEHNIČARA REPUBLIKE HRVATSKE	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 241.	Tražimo ingerenciju i nadzor komora od strane resornog ministarstva koje im je dalo javne ovlasti, zbog jamčenja zaštite svih onih koji su argumentirano i s razlogom nezadovoljni i izloženi nezakonitom postupanju i nejednakosti ( kao dentalni tehničari u HKDM). Tražimo Zakonom zajamčenu jednakost svih članova komora, osiguravanje jednakog statusa i potpunu autonomiju pripadajućih struka unutar istih.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
255	Mateja Anđel	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 240.	HUKPZZ Hrvatska udruga koncesionara PZZ 18.04.2018 22:27 11 0 ČL 240: Zdravstveni radnici sa završenim sveučilišnim ili stručnim diplomskim studijem ....... ako posebnim zakonom nije drukčije određeno, dragovoljno se učlanjuju u komore iz Čl 239 ovoga Zakona 1	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
256	Jelena Matoković-Bistrović	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 240.	čl. 240....umjesto riječi obavezno, staviti DOBROVOLJNO se učlanjuju u komore, te izdavanje licenci prebaciti na MZ uz naknadu.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
257	Dijana Mršić Novački	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 240.	Podržavam prijedlog Hrvatske udruge koncesionara PZZ-a - DRAGOVOLJNO UČLANJIVANJE U KOMORE	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
258	HKZR-Strukovni razred za djelatnost sanitarnog inženjerstva	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 240.	Članak 240 potrebno je definirati na ovaj način: Zdravstveni radnici sa završenim sveučilišnim ili stručnim diplomskim studijem, prvostupnici te zdravstveni radnici srednje stručne spreme koji obavljaju zdravstvenu djelatnost kao i oni koji obavljaju djelatnost temeljem rješenja Ministarstva zdravstva, na području Republike Hrvatske, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno, obvezno se učlanjuju u komore iz članka 239. ovoga Zakona. Obrazloženje: ovaj članak potrebno nadopuniti na način da se propiše obveza članstva u Komorama svima pripadnicima reguliranih profesija u zdravstvu koju obavljaju djelatnost svoje profesije u sustavu zdravstva.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
259	Megi Pavletić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 240.	Članak 240. Zdravstveni radnici sa završenim sveučilišnim preddiplomskim i diplomskim studijem ili sveučilišnim integriranim preddiplomskim i diploskim studijem ili specijalističkim preddiplomskim i diplomskim stručnim studijem, sveučilišni i stručni prvostupnici te zdravstveni radnici srednje stručne spreme koji obavljaju zdravstvenu djelatnost na području Republike Hrvatske kao i oni koji obavljaju zdravstvenu djelatnost temeljem rješenja Ministarstva zdravstva, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno, obvezno se učlanjuju u komore iz članka 239. ovoga Zakona. Obrazloženje: mišljenja smo da je ovaj članak potrebno nadopuniti da obuhvati sve razine obrazovanja zdravstvenih radnika kako smo ovdje i naveli te kako je potrebno dodatno definirati da članovi komora moraju biti i svi oni koji obavljaju poslove temeljem rješenja Ministarstva zdravstva.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
260	HRVATSKA KOMORA ZDRAVSTVENIH RADNIKA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 240.	Članak 240 treba glasiti ovako: ''Zdravstveni radnici sa završenim sveučilišnim preddiplomskim i diplomskim studijem ili sveučilišnim integriranim preddiplomskim i diploskim studijem ili specijalističkim preddiplomskim i diplomskim stručnim studijem, sveučilišni i stručni prvostupnici te zdravstveni radnici srednje stručne spreme koji obavljaju zdravstvenu djelatnost na području Republike Hrvatske kao i oni koji obavljaju zdravstvenu djelatnost temeljem rješenja Ministarstva zdravstva, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno, obvezno se učlanjuju u komore iz članka 239. ovoga Zakona.'' Obrazloženje: mišljenja smo da je ovaj članak potrebno nadopuniti da obuhvati sve razine obrazovanja zdravstvenih radnika kako smo ovdje i naveli te kako je potrebno dodatno definirati da članovi komora moraju biti i svi oni koji su dio reguliranih profesija u zdravstvu a zdravstvenu djelatnost obavljaju temeljem rješenja Ministarstva zdravstva. Odnosno ovaj članak potrebno je nadopuniti na način da se propiše obveza članstva u Komorama svima pripadnicima reguliranih profesija u zdravstvu koju obavljaju djelatnost svoje profesije u sustavu zdravstva.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
261	Andrija Lesar	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 240.	Potrebno je nadopuniti i obuhvati sve razine obrazovanja zdravstvenih radnika te je potrebno definirati da članovi komora moraju biti i svi oni koji obavljaju poslove temeljem rješenja Ministarstva zdravstva. Članak 240. bi trebao glasiti: "Zdravstveni radnici sa završenim sveučilišnim preddiplomskim i diplomskim studijem ili sveučilišnim integriranim preddiplomski i diplmoskim studijem ili specijalističkim preddiplomskim i diplomskim stručnim studijem, sveučiliãni i stručni prvostupnici te zdravstveni radnici srednje stručne spreme koji obavljaju zdravstvenu djelatnost na području Republike Hrvatske kao i oni koji obavljaju zdravstvenu djelatnost temeljem rješenja Ministarstva zdravstva, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno, obvezno se učlanjuju u komore iz članka 239. ovoga Zakona."	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
262	UDRUGA DENTALNIH TEHNIČARA REPUBLIKE HRVATSKE	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 240.	Tražimo da se umjesto obveznog učlanjivanja u komore, stavi dobrovoljno članstvo čime bi se komore borile za svoje članove i time ih kvalitetnije predstavljale i zastupale. Na taj način bi se onemogućio monopol komore nad jednom strukom (kao do sada HKDM nad dentalnim tehničarima) i osigurala opcija izlaska ili izdvajanja nezadovoljnih članova.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
263	HUUGO Hrvatska udruga ugovornih ordinacija	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 240.	ČL 240: Zdravstveni radnici sa završenim sveučilišnim ili stručnim diplomskim studijem ....... ako posebnim zakonom nije drukčije određeno, dragovoljno se učlanjuju u komore iz Čl 239 ovoga Zakona	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
264	Mateja Anđel	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 239.	HUKPZZ Hrvatska udruga koncesionara PZZ 18.04.2018 22:25 12 1 Čl 239 : Hrvatska liječnička komora, Hrvatska komora dentalne medicine.......Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Hrvatska komora primarne zdravstvene zaštite i ostale komore u u zdravstvu .......	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
265	Jelena Matoković-Bistrović	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 239.	čl. 239 dodati Hrvatska komora liječnika PZZ i ostale komore u zdravstvu	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
266	Dijana Mršić Novački	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 239.	Podržavam prijedlog Hrvatske udruge koncesionara PZZ-a	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
267	UDRUGA DENTALNIH TEHNIČARA REPUBLIKE HRVATSKE	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 239.	Tražimo zakonsku mogućnost osnivanja vlastite komore svih zdravstvenih struka koje su nezadovoljne statusom unutar postojećih ili izlazak iz postojećih, te pridruživanje srodnim, što ovim Člankom nije predviđeno, već je automatski onemogućeno.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
268	HUUGO Hrvatska udruga ugovornih ordinacija	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 239.	Čl 239 : Hrvatska liječnička komora, Hrvatska komora dentalne medicine.......Hrvatska komora zdravstvenih radnika, Hrvatska komora primarne zdravstvene zaštite i ostale komore u u zdravstvu .......	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
269	Mirjana Stupnišek	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236.	Članak 236. - točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi	Nije prihvaćen	Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik.
270	Martina Kramar	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236.	točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi	Nije prihvaćen	Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik.
271	Katarina Pajtak	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236.	točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi	Nije prihvaćen	Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik.
272	Sanja Rebrina	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236.	- točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi	Nije prihvaćen	Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik.
273	Željko Rebrina	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236.	- točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi	Nije prihvaćen	Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik.
274	Dino Rebrina	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236.	* točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi	Nije prihvaćen	Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik.
275	Marijan Rebrina	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236.	točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi	Nije prihvaćen	Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik.
276	Silvia Arbanas	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236.	- točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi.	Nije prihvaćen	Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik.
277	Mirna Kovačević	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236.	- točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi	Nije prihvaćen	Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik.
278	HRVATSKA UDRUGA LABORATORIJSKE MEDICINE	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236.	Stavak 1: Potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi	Nije prihvaćen	Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik.
279	JASNA MATIĆ (Voditeljica Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost HKZR-a)	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236.	Točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi	Nije prihvaćen	Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik.
280	Neven Sučić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236.	Točka (1) Potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi	Nije prihvaćen	Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik.
281	Matea Rebrina	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236.	točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi	Nije prihvaćen	Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik.
282	Sanela Mišetić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236.	Točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi	Nije prihvaćen	Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik.
283	Ana-Marija Popović	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236.	Točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi.	Nije prihvaćen	Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik.
284	Matea Matić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236.	Članak 236. - točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi	Nije prihvaćen	Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik.
285	Erna Mirković	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236.	Članak 236. (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi	Nije prihvaćen	Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik.
286	Blaženka Slavulj	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236.	točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi	Nije prihvaćen	Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik.
287	Mariana Penava	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236.	točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi	Nije prihvaćen	Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik.
288	Doris Lulić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236.	točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi	Nije prihvaćen	Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik.
289	Maja Šare	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236.	- točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi.	Nije prihvaćen	Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik.
290	Viktorija Kretić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236.	- točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi	Nije prihvaćen	Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik.
291	Ljiljana Majić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236.	Članak 236. - točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi	Nije prihvaćen	Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik.
292	Petar Šušnjara	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236.	- točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi	Nije prihvaćen	Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik.
293	Krapinsko-zagorska županija	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 235.	U Nacrtu prijedloga Zakona ponovno nije jasno određeno pitanje podmirenja troškova obdukcije u slučaju neprirodne smrti ili smrti nepoznatog uzroka. Predlažemo članak 235. stavak 3. dopuniti odredbom koja glasi: „Sredstva za obdukciju iz stavka 2. točke 2. ovoga članka, koja je obavljena po nalogu imenovanog mrtvozornika jedinice područne (regionalne) samouprave, osiguravaju se iz državnog proračuna.	Nije prihvaćen	Predložena dopuna obuhvaćena je odredbom točke 2. stavka 2. članka 235. Nacrta prijedloga Zakona.
294	Specijalna bolnica za psihijatriju i palijativnu skrb Sveti Rafael Strmac	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 235.	Stavkom 2. točkom 4. određeno je da se obdukcija provodi "kada je osoba umrla u zdravstvenoj ustanovi ili u prostoru trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost ili u ordinaciji". Smatramo da je potrebno iz ove odredbe izuzeti osobe koje su umrle u zdravstvenim ustanovama primajući palijativnu skrb, osnosno izuzeti palijativnu djelatnost, osim ako postoje i razlozi za provođenje obdukcije određeno točkama 1. do 3. istoga članka. Iz dosadašnjega iskustva osobe na palijativnoj skrbi umiru u pravilu radi osnovne bolesti radi koje je i indiciran prijem na palijativnu skrb te je postupak traženja ne provođenja obdukcije (propisan u članku 236.) u koji se uključuje i patolog dodatno opterećenje i neugodnost za članove obitelji, koje obitelj ne očekuju budući da su upoznati sa značenjem palijativne skrbi, a samo provođenje obdukcije u ovim slučajevima nepotrebno je oskvrnuće tijela umrle osobe čija se dostojanstvena smrt kroz palijativnu skrb osigurava. Predlažemo da se pitanje obdukcije posebno uredi za djelatnost palijativne skrbi obzirom na njezine specifične postavke te da se obdukcija predvidi kao iznimka, a ne kao obveza, i to za slučajeve određene čl.235. st.2 točkama 1-3. i čl.236 st.2. Zakona, a da se u uobičajenim okolnostima kada nastupi prirodna smrt radi uzroka pružanja palijativne skrbi obdukcija ne provodi, bez administracijskog postupka za neprovođenje obdukcije (čl.236. st.1. Zakona), a uzimajući u obzir činjenicu da je smrt očekivani ishod na kraju pružanja palijativne skrbi.	Nije prihvaćen	U navedenim situacijama obdukcija se mora provesti.
295	Hrvatska zajednica županija	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 235.	Člankom 235. stavkom 3. utvrđeno je da se sredstva za obdukciju osiguravaju iz državnog proračuna. Predlažemo da se sredstva za obdukciju iz stavka 2. točke 2. ovoga članka, koja je obavljena po nalogu imenovanog mrtvozornika jedinice područne (regionalne) samouprave, osiguravaju iz državnog proračuna i doznačavaju temeljem podnesenog zahtjeva jedinice područne (regionalne) samouprave.	Nije prihvaćen	Predložena dopuna obuhvaćena je odredbom točke 2. stavka 2. članka 235. Nacrta prijedloga Zakona.
296	Zagrebačka županija	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 235.	U članku 235., stavku 2., predlaženo izmjenu točke 2. tako da glasi "kada je to potrebno radi utvrđivanja uzroka smrti po zahtjevu mrtvozornika imenovanog od strane jedinice područne (regionalne) samouprave radi zaštite zdravlja ljudi, odnosno kada to zahtijevaju epidemiološki, sanitarni i drugi stručni medicinski razlozi."	Nije prihvaćen	Predložena izmjena obuhvaćena je odredbom točke 2. stavka 2. članka 235. Nacrta prijedloga Zakona.
297	Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 235.	U članku 235. stavku 2. dodaje se točka 5. koja glasi: „5. u slučajevima iz drugih medicinskih razloga, a koji mogu biti sumnja na nasilnu smrt, iznenadna smrt kod koje je uzrok nepoznat, odnosno nejasan“. Uz to, dodaje se stavak 6. koji glasi: „Obdukcija iz stavka 2. točke 5. obavlja se po nalogu mrtvozornika, a sredstva za obdukciju osiguravaju se u proračunu jedinice područne (regionalne) samouprave.“ Ovo pitanje treba regulirati s obzirom da je u Pravilniku o načinu pregleda umrlih te utvrđivanja vremena i uzroka smrti („Narodne novine“ 46/11., 6/13. i 63/14.) u članku 13. stavak 1. utvrđeno je da je mrtvozornik obvezan uputiti tijelo umrle osobe na obdukciju kako je navedeno u predloženoj točki 5. stavka 2., a niti jednim propisom nije utvrđeno tko osigurava sredstva za tu namjenu pa su županije, s obzirom na obvezu organizacije mrtvozorničke službe na svom području, to plaćale.	Nije prihvaćen	Predložena dopuna obuhvaćena je odredbom točke 2. stavka 2. članka 235. Nacrta prijedloga Zakona.
298	požeško-slavonska županija	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 235.	(3) Sredstva za obdukciju iz stavka 2. točke 1. ovoga članka osiguravaju se iz državnog proračuna. Sredstva za obdukciju iz stavka 2. točke 2. ovoga članka, koja je obavljena po nalogu imenovanog mrtvozornika jedinice područne (regionalne) samouprave, osiguravaju se iz državnog proračuna i doznačavaju temeljem podnesenog zahtjeva jedinice područne (regionalne) samouprave.	Nije prihvaćen	Predložena dopuna obuhvaćena je odredbom točke 2. stavka 2. članka 235. Nacrta prijedloga Zakona.
299	SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 235.	Članak 235. (1) Radi utvrđivanja uzroka smrti provodi se obdukcija tijela umrle osobe. (2) Obdukcija se provodi: 1. kada postoji sumnja ili je očito da je smrt prouzročena kaznenim djelom ili je u vezi s izvršenjem kaznenog djela 2. kada je to potrebno radi zaštite zdravlja ljudi, odnosno kada to zahtijevaju epidemiološki, sanitarni i drugi stručni medicinski razlozi 3. kada zahtjev za obdukciju postavi obitelj umrle osobe 4. kada je osoba umrla u zdravstvenoj ustanovi ili u prostoru trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnosti ili u ordinaciji. (3) Sredstva za obdukciju iz stavka 2. točke 1. ovoga članka osiguravaju se iz državnog proračuna. Sredstva za obdukciju iz stavka 2. točke 2. ovoga članka, koja je obavljena po nalogu imenovanog mrtvozornika jedinice područne (regionalne) samouprave, osiguravaju se iz državnog proračuna i doznačavaju temeljem podnesenog zahtjeva jedinice područne (regionalne) samouprave (4) Obdukcija iz stavka 2. točke 4. ovoga članka provodi se na trošak obveznika plaćanja troškova liječenja umrle osobe, a obdukcija iz stavka 2. točke 3. ovoga članka na zahtjev i trošak obitelji umrle osobe kada je smrt nastupila izvan zdravstvene ustanove. (5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, u slučaju kad je osoba umrla u zdravstvenoj ustanovi, a sudjelovala je u kliničkom ispitivanju lijeka ili medicinskoga proizvoda, odnosno drugom znanstvenom ispitivanju u zdravstvenoj ustanovi, obdukcija se provodi na trošak nositelja odobrenja za provođenje kliničkog ili znanstvenog ispitivanja sukladno posebnome zakonu.	Nije prihvaćen	Predložena dopuna obuhvaćena je odredbom točke 2. stavka 2. članka 235. Nacrta prijedloga Zakona.
300	Boris Žulj	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 235.	Stavak (2) treba dodati riječ "obavezno" na način: Obdukcija se obavezno provodi: ........ Isto tako treba dodati stavak (4). Izuzeće od obaveznog obavljanja obdukcije moguće je samo ukoliko se umrla osoba za života o tomu pisano izjasnila što je evidentirano u osobnom kartonu kod liječnika obiteljske medicine ili usmeno liječniku tijekom liječenja u zdravstvenoj ustanovi u kojoj je preminula.	Nije prihvaćen	U navedenim situacijama obdukcija se mora provesti.
301	Krapinsko-zagorska županija	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 232.	Predlažemo promjenu stavka 7. na način: "Troškove pokopa posmrtnih ostataka umrle osobe iz stavka 6. ovoga članka snosi jedinica lokalne samouprave nadležna prema mjestu prebivališta umrle osobe."	Nije prihvaćen	Prijedlogom izmjena neće se ujednačiti cjelovitost pristupa na razini jedinica područne (regionalne) samouprave.
302	Hrvatska zajednica županija	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 232.	Člankom 232. stavkom 7. propisano je da troškove pokopa posmrtnih ostataka umrle osobe iz stavka 6. ovoga članka snosi jedinica područne (regionalne) samouprave nadležna prema mjestu prebivališta umrle osobe. Smatramo da bi troškove trebala snositi općina ili grad u kojoj se osoba ukapa ili nadležni Centar za socijalnu skrb.	Nije prihvaćen	Prijedlogom nije jednoznačno utvrđena nadležnost institucije koja snosi troškove pokopa.
303	Zagrebačka županija	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 232.	U članku 262. predlažemo promjenu stavka 7. "Troškove pokopa posmrtnih ostataka umrle osobe iz stavka 6. ovoga članka snosi jedinica LOKALNE samouprave nadležna prema mjestu prebivališta umrle osobe."	Nije prihvaćen	Prijedlogom izmjena neće se ujednačiti cjelovitost pristupa na razini jedinica područne (regionalne) samouprave.
304	Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 232.	U članku 232. stavak 7. predlaže se izmijeniti tako da glasi: „Troškove pokopa posmrtnih ostataka umrle osobe iz stavka 6. ovoga članka snosi nadležni centar za socijalnu skrb.“	Nije prihvaćen	Prijedlogom izmjena neće se ujednačiti cjelovitost pristupa na razini jedinica područne (regionalne) samouprave.
305	Virovitičko-podravska županija	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 232.	Stavak 6. i 7. izmijeniti na način da se umjesto "jedinice područne (regionalne) samouprave", stavi "jedinice lokalne samouprave"	Nije prihvaćen	Prijedlogom izmjena neće se ujednačiti cjelovitost pristupa na razini jedinica područne (regionalne) samouprave.
306	požeško-slavonska županija	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 232.	(7) Troškove pokopa posmrtnih ostataka umrle osobe iz stavka 6. ovoga članka snosi jedinica područne (regionalne) samouprave nadležna prema mjestu prebivališta umrle osobe. Troškove snositi grad/općina u kojoj se osoba ukapa ili nadležni CZSS (RH)	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
307	SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 232.	Članak 232. (1) Pokop umrle osobe obavlja se nakon što je smrt utvrđena, a u pravilu u vremenu od 24 do 48 sati od nastupa smrti. (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, na temelju posebnog odobrenja sanitarnog inspektora, pokop se može obaviti i prije isteka roka od 24 sata, odnosno nakon isteka roka od 48 sati od nastupa smrti. (3) Nakon isteka roka od 48 sati od nastupa smrti može se obaviti i pokop posmrtnih ostataka umrle punoljetne osobe koja je za života dala suglasnost za korištenje njezinoga tijela u znanstvene ili nastavne svrhe nakon smrti. (4) Tijelo umrle osobe koja nije dala suglasnost za korištenje svojega tijela u nastavne i znanstvene svrhe može se koristiti u te svrhe ako su ispunjeni sljedeći uvjeti: ◊ ako se umrla osoba tome za života nije protivila u pisanom obliku ◊ ako u roku od 48 sati nije podnesen zahtjev za pokop ili kremiranje, i ◊ ako etičko povjerenstvo nadležne visokoškolske ustanove suglasno s korištenjem tijela umrle osobe u nastavne i znanstvene svrhe. (5) Pokop umrle osobe iz stavka 3. i 4. ovoga članka obavlja visoko učilište zdravstvenog usmjerenja o svom trošku, uz poštovanje pijeteta prema umrloj osobi, a prema mjesnim i vjerskim običajima. (6) U slučaju nepreuzimanja tijela umrle osobe u roku od 48 sati od nastupa smrti, pokop posmrtnih ostataka umrle osobe obavit će se u suradnji zdravstvene ustanove, nadležnog centra za socijalnu skrb i jedinice područne (regionalne) samouprave nadležne prema mjestu prebivališta umrle osobe. (7) Troškove pokopa posmrtnih ostataka umrle osobe iz stavka 6. ovoga članka snosi jedinica područne (regionalne) samouprave nadležna prema mjestu prebivališta umrle osobe. Troškove snositi grad/općina u kojoj se osoba ukapa ili nadležni CZSS (RH) (8) Ministar pravilnikom propisuje postupak i način davanja suglasnosti iz stavka 3. ovoga članka.	Nije prihvaćen	Prijedlogom nije jednoznačno utvrđena nadležnost institucije koja snosi troškove pokopa.
308	Suzana Posavčević	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 230.	Mrtvozorstvo mora biti dobrovoljno. Činjenica da se i do sada liječnike nije kontaktiralo prije imenovanja i mnogi su saznali da su mrtvozornici iz sredtava priopćavanja (moj primjer). Ukoliko mrtvozore doktori medicine, onda to trebaju biti svi s važećom licencom bez obzira na mjesto rada, au slučaju drugih zdravstvenih radnika definirati koji su to.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
309	Leonardo Bressan	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 230.	U st. 1. nakon teksta "imenuje potreban broj doktora medicine, odnosno drugih zdravstvenih radnika koji utvrđuju nastup smrti, vrijeme i uzrok smrti osoba umrlih izvan zdravstvene ustanove." dodati tekst "te s njima sklapa poseban ugovor o obavljanju takve poslove, po cijenama koje iutvrđuje nadležna Komora."	Nije prihvaćen	Organizaciju i rad mrtvozorničke službe provodi jedinica područne (regionalne) samouprave.
310	Istarska županija	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 230.	Predlažemo da se u stavku 1. umjesto „na prijedlog općinskih, odnosno gradskih vijeća“ navede „na prijedlog nadležnog tijela jedinica lokalne samouprave za zdravstvo“ ili „na prijedlog gradonačelnika odnosno općinskih načelnika“.	Nije prihvaćen	Općinska, odnosno gradska vijeća najbolje mogu procijeniti potrebe za imenovanjem doktora medicine, odnosno drugih zdravstvenih radnika koji utvrđuju nastup smrti, vrijeme i uzrok smrti osoba umrlih izvan zdravstvene ustanove.
311	Hrvatska zajednica županija	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 230.	Člankom 230. stavkom 1, propisano je da predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave na prijedlog općinksih, odnosno gradskih vijeća imenuje potreban broj doktora medicine, odnosno drugih zdravstvenih radnika koji utvrđuju nastup smrti, vrijeme i uzrok smrti osoba umrlih izvan zdravstvene ustanove. Obezu je važno odgovarajuće utvrditi i za nositelje ordinacija, čak i u slučaju kada nema prijedloga općinskog/gradskog vijeća.	Primljeno na znanje	Obveza utvrđivanja nastupa smrti, vremena i uzroka smrti osoba umrlih izvan zdravstvene ustanove, sukladno odluci predstavničkog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosi se i na privatne zdravstvene radnike – doktore medicine koji obavljaju zdravstvenu djelatnost u ordinaciji.
312	Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 230.	Predlaže se izmjena članka 230. stavak 1. tako da glasi: „Predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave imenuje potreban broj doktora medicine, odnosno drugih zdravstvenih radnika koji utvrđuju nastup smrti, vrijeme i uzrok smrti osoba umrlih izvan zdravstvene ustanove po prijedlogu župana, odnosno gradonačelnika grada Zagreba.“ te da se u stavku 2. istog članka doda da su obvezni obavljati poslove utvrđivanja nastupa smrti, uzroka i vremena smrti osoba umrlih izvan zdravstvene ustanove samo privatni zdravstveni radnici u ordinacijama u mreži javne zdravstvene službe, a ostali zdravstveni radnici u privatnoj praksi to mogu	Nije prihvaćen	Općinska, odnosno gradska vijeća najbolje mogu procijeniti potrebe za imenovanjem doktora medicine, odnosno drugih zdravstvenih radnika koji utvrđuju nastup smrti, vrijeme i uzrok smrti osoba umrlih izvan zdravstvene ustanove.
313	požeško-slavonska županija	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 230.	(1) Predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave na prijedlog općinskih, odnosno gradskih vijeća imenuje potreban broj doktora medicine, odnosno drugih zdravstvenih radnika koji utvrđuju nastup smrti, vrijeme i uzrok smrti osoba umrlih izvan zdravstvene ustanove. Obvezu odgovarajuće utvrditi i za nositelje ordinacija, čak i u slučaju kada nema prijedloga općinskog/gradskog vijeća.	Primljeno na znanje	Obveza utvrđivanja nastupa smrti, vremena i uzroka smrti osoba umrlih izvan zdravstvene ustanove, sukladno odluci predstavničkog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosi se i na privatne zdravstvene radnike – doktore medicine koji obavljaju zdravstvenu djelatnost u ordinaciji.
314	SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 230.	Članak 230. (1) Predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave na prijedlog općinskih, odnosno gradskih vijeća imenuje potreban broj doktora medicine, odnosno drugih zdravstvenih radnika koji utvrđuju nastup smrti, vrijeme i uzrok smrti osoba umrlih izvan zdravstvene ustanove. Obvezu odgovarajuće utvrditi i za nositelje ordinacija, čak i u slučaju kada nema prijedloga općinskog/gradskog vijeća. (2) Obveza utvrđivanja nastupa smrti, vremena i uzroka smrti osoba umrlih izvan zdravstvene ustanove, sukladno odluci predstavničkog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave iz stavka 1. ovoga članka, odnosi se i na privatne zdravstvene radnike – doktore medicine koji obavljaju zdravstvenu djelatnost u ordinaciji. (3) Vrijeme i uzrok smrti osoba umrlih u zdravstvenoj ustanovi, utvrđuje doktor medicine te ustanove.	Primljeno na znanje	Obveza utvrđivanja nastupa smrti, vremena i uzroka smrti osoba umrlih izvan zdravstvene ustanove, sukladno odluci predstavničkog tijela jedinice područne (regionalne) samuprave, odnosi se i na privatne zdravstvene radnike – doktore medicine koji obavljaju zdravstvenu djelatnost u ordinaciji.
315	Mirela Ganza	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 228.	Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
316	Darko Takač	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 228.	Predlaže se brisati predloženi članak 228.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
317	Hrvatska komora medicinskih sestara	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 228.	U članku 228. dodaje se t. 4. koja glasi: „4. ako prekrši odredbe Zakona o državnim službenicima.“ U istom članku dodaje se stavak 2. koji glasi: „2. Član Povjerenstva čija odgovornost bude utvrđena čini tešku povredu službene dužnosti te će se provesti postupci propisani Zakonom o državnim službenicima.“	Nije prihvaćen	Ne prihvaća se s obzirom na činjenicu da su odredbama Zakona o državnim službenicima jasno propisane povrede službene dužnosti (lake i teške) pa tako i ponašanje suprotno Etičkom kodeksu državnih službenika, kao i vođenje postupka za povrede službene dužnosti.
318	Marija Vinković	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 228.	Podržavam stav HLJK.HFD	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
319	Hrvatsko farmaceutsko društvo	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 228.	Predlaže se brisati predloženi članak 228.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
320	Hrvatska ljekarnička komora	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 228.	• Članak 228. Predlaže se brisati predloženi članak 228.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
321	Mirela Ganza	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 227.	Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
322	Hrvatska komora primalja	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 227.	Čl. 227. st. 1. predlaže se da glasi: "Ministarstvo rješenjem naređuje pravnoj osobi s javnim ovlastima otklanjanje nezakonitosti ili većih nepravilnosti u donošenju općih akata pravne osobe i rješavanju upravnih stvari u dijelu dodijeljenih javnih ovlasti e postupanje protivno Statutu i općim aktima pravne osobe, koje se utvrde u provedbi upravnog nadzora u dijelu dodijeljenih javnih ovlasti te rok za njihovo otklanjanje." Čl. 227. st. 2. t.4. i t. 5. predlaže se da glase. "4. narediti pokretanje postupka utvrđivanja odgovornosti pravne osobe, čelnika nadziranog tijela ili odgovorne osobe u pravnoj osobi te radnika u pravnoj osobi u dijelu dodijeljenih javnih ovlasti 5. podnijeti prijavu nadležnom tijelu za utvrđivanje kaznene ili prekršajne odgovornosti radnika i čelnika nadziranog tijela ili odgovorne osobe u pravnoj osobi u dijelu dodijeljenih javnih ovlasti"	Nije prihvaćen	Ministarstvo zdravstva nadležno je za provođenje upravnog nadzora, ne samo nad komorama, nego nad svim pravnim osobama koje imaju javne ovlasti u skladu sa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave. Sadržaj upravnog nadzora i njegova provedba propisani su načelno člancima 20. do 23. Zakona o sustavu državne uprave te u članku 22. stavku 1. točki 5. propisano da tijela državne uprave mogu poduzeti i druge mjere propisane posebnim zakonom, a to je upravo Zakon o zdravstvenoj zaštiti, vezano uz nadležnost upravnog nadzora.
323	HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 227.	Članak 227. predlažemo izmijeniti u cijelosti na način da glasi: ” (1) Ako u provedbi upravnog nadzora Povjerenstvo za upravni nadzor ministarstva ocijeni da postoje određene nezakonitosti ili nepravilnosti u obavljanju povjernih poslova državna uprave, od nadzire pravne osobe i tijela može zahtijevati izvješća, podatke i druge obavijesti o obavljanju poslova državne uprave, te predložiti mjere koje se moraju poduzeti radi izvršenja pojedinih poslova državne uprave. (2) Ministarstvo može poduzeti i druge mjere utvrđene u članku 222. ovog Zakona. (3) Mjere iz stavaka 1. i 2. ovoga članka obvezujuće su i odgovorne osobe nadzirane pravne osobe i tijela obvezne su osigurati provedbu istih u zadanim rokovima.” Obrazloženje: Članak 222. kako je naveden u prijedlogu Zakona komplicira upravni nadzor, pogotovo što neke od odredbi navedenog članka prema Zakonu o sustavu državne uprave pripadaju inspekcijskom nadzoru, a ne upravnom nadzoru. Predložena izmjena članka 222. sukladna je članku 22. Zakona o sustavu državne uprave i pravno se odnosi na odredbe istog zakona u dijelu upravnog nadzora	Nije prihvaćen	Ministarstvo zdravstva nadležno je za provođenje upravnog nadzora, ne samo nad komorama, nego nad svim pravnim osobama koje imaju javne ovlasti u skladu sa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave. Sadržaj upravnog nadzora i njegova provedba propisani su načelno člancima 20. do 23. Zakona o sustavu državne uprave te u članku 22. stavku 1. točki 5. propisano da tijela državne uprave mogu poduzeti i druge mjere propisane posebnim zakonom, a to je upravo Zakon o zdravstvenoj zaštiti, vezano uz nadležnost upravnog nadzora.
324	Darko Takač	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 227.	Predlaže se brisati predloženi članak 227.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
325	Hrvatska komora medicinskih sestara	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 227.	Članak 227. u potpunosti je potrebno uskladiti sa Zakonom o sustavu državne uprave i stoga se predlaže: Stavak 1. mijenja se i glasi: „Ministarstvo rješenjem određuje pravnoj osobi s javnim ovlastima otklanjanje nezakonitosti u donošenju općih akata pravne osobe i rješavanju upravnih stvari u dijelu dodijeljenih javnih ovlasti“. Potrebno je definirati pojam „veće nepravilnosti“ u slučaju zadržavanja postojeće formulacije. Korištenje pojmova čiji sadržaj i domašaj nije u potpunosti moguće odrediti objektivnim kriterijima može dovesti do arbitrarnog tumačenja i pravne nesigurnosti prilikom provođenja nadzora. Stavak 2. - brisati t. 1. - Budući da ne može nitko obustaviti Statut ili drugi opći akt osim Suda, a Ministarstvo može uskratiti suglasnost prilikom donošenja ili izmjena općih akata i Stututa. Ovakvo blokiranje rada institucije je nedopustivo bez odluke Ustavnog suda je li neki propis u skladu da Zakonom. - brisati t. 4. - Navedeno je potrebno brisati iz razloga što se zakonskom odredbom protupravno intervenira u organizaciju samostalne pravne osobe te njezine institucije čija je unutarnja organizacija utemeljena na zakonskoj ili podzakonskoj odredbi odnosno vlastitim aktom donesenim na temelju zakonske ili podzakonske odredbe. Također postupak utvrđivanja odgovornosti državnih službenika i namještenika definiran je odredbama Zakona o državnim službenicima i namještenicima („Narodne novine“ broj: 92/05, 140/05, 142/06, 77/07, 107/07, 27/08, 34/11, 49/11, 150/11, 34/12, 49/12, 37/13, 38/13, 01/15, 138/15, 61/17). Pored navedenog pojedine institucije unutar pravnih osoba koje su podvrgnute nadzoru temeljem odredaba ovog zakona imaju utvrđenu odgovornost prema svojem članstvu koje ga bira te razrješuje u slučaju nastupanja određenih okolnosti. t. 5. podnijeti prijavu nadležnom tijelu za utvrđivanje kaznene ili prekršajne odgovornosti radnika i čelnika nadziranog tijela ili odgovorne osobe u pravnoj osobi. Temeljem članka 204. Zakon o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj: 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17) propisano je kako je svatko dužan prijaviti kazneno djelo za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti koje mu je dojavljeno, ili za koje je saznao. Slijedom navedenog ovakva odredba je nepotrebno definirana u zakonu koji bi trebao biti temeljni propis za reguliranje zdravstvene zaštite. Stavak 3. - Protiv rješenja ministarstva iz stavka 1. i 2. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. PRIJEDLOG - U stavku 3. članka 227. dodaje se rečenica koja glasi: „Ukoliko je protiv Rješenja Ministarstva pokrenut upravni spor, Ministarstvo može do okončanja spora poništiti ili izmijeniti svoje Rješenje iz razloga radi kojih bi Sud moga poništiti takvo Rješenje ili oglasiti Rješenje ništavim.“ Stavak 4. članka 227. mijenja se „odgovorne osobe nadzirane pravne osobe i upravnog tijela“ i glasi „nadzirana tijela“. i riječ "zadanim" mijenja se i glasi "zakonskim"	Nije prihvaćen	Ministarstvo zdravstva nadležno je za provođenje upravnog nadzora, ne samo nad komorama, nego nad svim pravnim osobama koje imaju javne ovlasti u skladu sa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave. Sadržaj upravnog nadzora i njegova provedba propisani su načelno člancima 20. do 23. Zakona o sustavu državne uprave te u članku 22. stavku 1. točki 5. propisano da tijela državne uprave mogu poduzeti i druge mjere propisane posebnim zakonom, a to je upravo Zakon o zdravstvenoj zaštiti, vezano uz nadležnost upravnog nadzora.
326	INES KRAJAČEVIĆ	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 227.	Podržavam prijedloge HLJK I HFD	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
327	Hrvatsko farmaceutsko društvo	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 227.	Predlaže se brisati predloženi članak 227.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
328	Hrvatska ljekarnička komora	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 227.	• Članak 227. Predlaže se brisati predloženi članak 227.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
329	Mirela Ganza	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 226.	Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
330	Darko Takač	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 226.	Predlaže se brisati predloženi članak 226.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
331	Hrvatska komora medicinskih sestara	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 226.	U stavku 1. članka 226. Iz izvješća je potrebno brisati mjere i rokove za izvršenje mjera, jer izvješće ne sadrži pouku o pravnom lijeku temeljem koje bi se nadzirana stranka imala pravo žaliti ili pokrenuti upravni spor i zaštiti svoja prava i interese. U stavku 2. članka 226 iza riječi „nadzora“ dodaju se riječi“ na koje se je nadležna pravna osoba dužna očitovati u roku od 30 dana od zaprimanja izvješća"	Nije prihvaćen	Ministarstvo zdravstva nadležno je za provođenje upravnog nadzora, ne samo nad komorama, nego nad svim pravnim osobama koje imaju javne ovlasti u skladu sa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave. Sadržaj upravnog nadzora i njegova provedba propisani su načelno člancima 20. do 23. Zakona o sustavu državne uprave te u članku 22. stavku 1. točki 5. propisano da tijela državne uprave mogu poduzeti i druge mjere propisane posebnim zakonom, a to je upravo Zakon o zdravstvenoj zaštiti, vezano uz nadležnost upravnog nadzora.
332	INES KRAJAČEVIĆ	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 226.	Podržavam prijedloge HLJK I HFD	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
333	Hrvatsko farmaceutsko društvo	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 226.	Predlaže se brisati predloženi članak 226.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
334	Hrvatska ljekarnička komora	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 226.	• Članak 226. Predlaže se brisati predloženi članak 226.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
335	Mirela Ganza	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 225.	Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
336	Hrvatska komora primalja	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 225.	Čl. 225. st. 3. brisati. Obrazloženje:Izvanredni upravni nadzor mora biti jasno definiran jer u protivnom može biti predmet zloporabe. U ovom stavku nije jasno definirano kada se može provesti stoga predlažemo da se ovaj stavak biše.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
337	HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 225.	U članku 225. u stavku 3. izraz "drugih državnih tijela, pritužbi pravnih i fizičkih osoba ili u slučaju saznanja o nekim važnim činjenicama" predlažemo zamijeniti izrazom "zainteresiranih tijela". Obrazloženje: Predloženo bolje osigurava mogućnost provođenja izvanrednog upravnog nadzora. Predlažemo brisati u cijelosti stavak 5. Obrazloženje: Postupci upravnih nadzora bilo koje vrste usmjereni su na poboljšanje rada i sustava te se ne bi smjelo koristiti u mogućim drugim pravnim procesima, a što bi se primjenom predloženog stavka moglo događati. Radi se o obvezi koja se nameće Povjerenstvu za upravni nadzor, a kojom se ”utvrđeno činjenično stanje” izlaže pravnim procesima umjesto ispravljanja eventualno utvrđenih nepravilnosti.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
338	Darko Takač	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 225.	Predlaže se brisati predloženi članak 225.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
339	Hrvatska komora medicinskih sestara	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 225.	U stavku 1. članka 225. brišu se riječi:“kontrolni“ te se u istom članku briše stavak 4. U stavku 2. članka 225. iza riječi: „godinu“ dodaju se riječi: „koji se objavljuje na mrežnim stranicama Ministarstva najmanje 30 dana prije provođenja nadzora“ Stavak 3. članka 225. mijenja se i glasi: “Izvanredni upravni nadzor može se provesti povodom zahtjeva drugih državnih tijela. Ministarstvo će prethodno zatražiti očitovanje od prijavljenih pravnih osoba“ U stavku 5. članka 225. brišu se riječi: „i drugih zainteresiranih pravnih ili fizičkih osoba“	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
340	Marija Vinković	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 225.	Podržavam stav HFD,HLJK	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
341	Hrvatsko farmaceutsko društvo	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 225.	Predlaže se brisati predloženi članak 225.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
342	Hrvatska ljekarnička komora	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 225.	• Članak 225. Predlaže se brisati predloženi članak 225	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
343	Mirela Ganza	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 224.	Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
344	HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 224.	U članku 224. stavku 2. izraz "može privremeno izuzeti predmete i" predlažemo zamijeniti izrazom ”može uzeti” Obrazloženje: Osim u slučajevima kaznenih djela, izuzimanje izvorne dokumentacije upitnog je pravnog osnova već i uslijed tajnosti podataka i profesionalnih tajni, a što je uređeno drugim zakonima.	Nije prihvaćen	Ova odredba je u skladu s odredbama istog sadržaja u drugim zakonima.
345	Darko Takač	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 224.	Predlaže se brisati predloženi članak 224.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
346	Hrvatska komora medicinskih sestara	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 224.	U stavku 2. članka 224. brišu se riječi „predmete“ jer takve ovlasti nisu propisane Zakonom o sustavu državne uprave niti ih se može provoditi bez sudskog naloga.	Nije prihvaćen	Ne prihvaća se s obzirom da se izvorna dokumentacija izuzima samo privremeno, što je potrebno zbog mogućeg prikrivanja dokaza. Privremenim izuzimanjem izvorne dokumentacije ne postupa se suprotno odredbam pozitivnih propisa koji definiraju čuvanje dokumentacije Zaštita i sigurnost osobnih podataka mora biti osigurana bez obzira da li se izuzima izvorna dokumentacija ili preslika dokumentacije.
347	INES KRAJAČEVIĆ	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 224.	Podržavam prijedloge HLJK I HFD	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
348	Hrvatsko farmaceutsko društvo	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 224.	Predlaže se brisati predloženi članak 224.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
349	Hrvatska ljekarnička komora	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 224.	• Članak 224. Predlaže se brisati predloženi članak 224.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
350	Mirela Ganza	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 223.	Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
351	Darko Takač	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 223.	Predlaže se brisati predloženi članak 223.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
352	Hrvatska komora medicinskih sestara	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 223.	U članku 223. potrebno je propisati kojim aktom Ministar imenuje Povjerenstvo. U članku 223. dodaje se stavak 3. koji glasi „Osoba koja je imenovana u Povjerenstvo za upravni nadzor mora imati najmanje isti stupanj obrazovanja sukladno odredbama Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru („Narodne novine“ broj: NN 22/13, 41/16) kao i osoba nad čijim se radom provodi nadzor unutar Komora i drugih pravnih osoba koje imaju javne ovlasti te tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji imaju javne ovlasti u zdravstvenoj djelatnosti u povjerenim im poslovima državne uprave.“. Obrazloženje: Uvođenjem navedene odredbe osigurava se da osobe koje provode nadzor imaju barem identične kompetencije kao i osobe čiji se rad nadzire. Propisivanjem navedenog minimuma osigurao bi se određeni kvalifikacijski minimum koji bi provoditelji nadzora trebali ispunjavati.	Nije prihvaćen	Stavkom 2. članka 223. propisano je da ministar pravilnikom propisuje uvjete koje moraju ispunjavati ovlašteni državni službenici imenovani u Povjerenstvo za upravni nadzor. Članovi Povjerenstva imenuju se posebnom odlukom ministra.
353	INES KRAJAČEVIĆ	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 223.	Podržavam prijedloge HFD, HLJK	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
354	Marija Vinković	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 223.	Podržavam prijedloge HFD, HLJK	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
355	Domagoj Križaj	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 223.	dodati: Ovlašteni državni službenik imenovan u Povjerenstvo za upravni nadzor ne može biti osoba koja: – nije državljanin Republike Hrvatske, – je član političke stranke, – je osuđena ili se protiv nje vodi kazneni postupak za kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti, – je osuđena ili se protiv nje vodi postupak za prekršaj s obilježjem nasilja ili za teži prekršaj za koji je propisana kazna zatvora.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
356	Hrvatsko farmaceutsko društvo	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 223.	Predlaže se brisati predloženi članak 223.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
357	Hrvatska ljekarnička komora	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 223.	• Članak 223. Predlaže se brisati predloženi članak 223.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
358	Mirela Ganza	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 222.	Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
359	Hrvatska komora primalja	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 222.	U čl. 222. st. 1. t. 1. brisati riječ "osobito" i u t. 4. brisati riječi "svrhovitost unutarnjeg ustrojstva i"	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
360	HKZR-Strukovni razred za djelatnost sanitarnog inženjerstva	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 222.	Članak 222. potrebno je brisati Obrazloženje: Ovaj članak brisati te ga uskladiti sa člankom 69. Zakona o sustavu državne uprave koji je definirao odnos ministarstava i pravnih osoba sa javnim ovlastima u provedbi mjera po provedenom stručnom nadzoru.	Nije prihvaćen	Članak 222. usklađen je s odredbama članka 21. Zakona o sustavu državne uprave.
361	HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 222.	Članak 222. predlažemo izmijeniti u cijelosti na način da glasi: "U provedbi upravnog nadzora iz članka 221. ovoga Zakona ministarstvo je ovlašteno osobito;: 1. nadzirati zakonitost, pravodobnost i pravilnost obavljanja povjerenih poslova državne uprave 2. raspraviti stanje u pojedinom tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili pravnoj osobi koja ima javne ovlasti te odrediti mjere koje su to tijelo ili pravna osoba koja ima javne ovlasti dužni poduzeti radi izvršavanja poslova državne uprave, a osobito obustaviti od izvršenja akte tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima u povjerenim im poslovima državne uprave te predložiti Vladi Republike Hrvatske poduzimanje mjera propisanih posebnim zakonom, predložiti razrješenje čelnika pravnih osoba koje imaju javne ovlasti, u skladu sa Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi te zakonom kojim je ovlaštenje preneseno, 3. pokrenuti postupak za utvrđivanje odgovornosti službenika i namještenika tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti, 4. poduzeti i druge mjere u skladu sa zakonom i drugim propisima. Ministarstvo je u obavljanju poslova državne uprave dužno surađivati s tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i uprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti i pružati im stručnu pomoć, a osobito stručno obrađivati pitanja i pojave u svezi provedbe zakona i drugih propisa, davati im stručna mišljenja i objašnjenja te održavati stručna savjetovanja o načinu provedbe zakona kao i o drugim općim pitanjima od značaja za pravilno djelovanje i unapređivanje načina i učinkovitosti rada u poslovima državne uprave.” Obrazloženje: Predloženo je u skladu sa člankom 69. Zakona o sustavu državne uprave premda se pri tome zanemaruju odredbe Zakona o liječništvu koje samo govore o obvezi dostave izvješća: Članak 40. U provođenju nadzora iz stavka 1. ovoga članka ministarstvo nadležno za zdravstvo može od Komore tražiti odgovarajuća izvješća i podatke vodeći računa o samostalnosti i neovisnosti liječničke profesije. Izvješća i podatke iz stavka 2. ovoga članka Komora je obvezna dostaviti ministru nadležnom za zdravstvo u roku od 30 dana ili u istom roku izvijestiti o razlozima zbog kojih ih nije u mogućnosti dostaviti. Ovim prijedlogom unaprijedilo bi se ne samo koordinacija ministarstva i komora već bi dovelo do poboljšanja rada komora u područjima javnih ovlasti.	Nije prihvaćen	Članak 222. usklađen je s odredbama članka 21. Zakona o sustavu državne uprave.
362	HRVATSKA KOMORA ZDRAVSTVENIH RADNIKA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 222.	Predlaže se brisati predloženi članak 222. Obrazloženje: Ovaj članak brisati te ga uskladiti sa člankom 69. Zakona o sustavu državne uprave koji je definirao odnos ministarstava i pravnih osoba sa javnim ovlastima u provedbi mjera po provedenom stručnom nadzoru.	Nije prihvaćen	Članak 222. usklađen je s odredbama članka 21. Zakona o sustavu državne uprave.
363	Darko Takač	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 222.	Predlaže se brisati predloženi članak 222.	Nije prihvaćen	Članak 222. usklađen je s odredbama članka 21. Zakona o sustavu državne uprave.
364	INES KRAJAČEVIĆ	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 222.	Podržavam prijedloge HLJK I HFD	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
365	Hrvatsko farmaceutsko društvo	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 222.	Predlaže se brisati predloženi članak 222.	Nije prihvaćen	Članak 222. usklađen je s odredbama članka 21. Zakona o sustavu državne uprave.
366	Hrvatska ljekarnička komora	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 222.	• Članak 222. Predlaže se brisati predloženi članak 222.	Nije prihvaćen	Članak 222. usklađen je s odredbama članka 21. Zakona o sustavu državne uprave.
367	Mirela Ganza	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 221.	Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
368	Jelena Jelaska	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 221.	Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
369	Darko Takač	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 221.	U članku 221. predlaže se izmjena teksta tako da isti glasi: - „Ministarstvo provodi upravni nadzor nad zakonitošću rada i postupanja komora u provedbi javnih ovlasti sukladno posebnom zakonu“ OBRAZLOŽENJE:Kao i do sada odredbe o upravnom nadzoru nad radom Komora trebaju biti sadržaj strukovnih zakona jer strukovni zakoni reguliraju vrste i provedbu javnih ovlasti svake Komore. S tim u vezi upravni nadzor treba nadzirati i regulirati samo i isključivo javne ovlasti komore jer je to djelokrug poslova od javnog interesa odnosno dio nadležnosti koji je država povjerila pravnoj osobi izvan sustava državnih tijela odnosno Komori.	Nije prihvaćen	Ministarstvo zdravstva nadležno je za provođenje upravnog nadzora, ne samo nad komorama, nego nad svim pravnim osobama koje imaju javne ovlasti u zdravstvu u skladu sa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave. Nadalje, sadržaj upravnog nadzora i njegova provedba propisani su načelno člancima 20. do 23. Zakona o sustavu državne uprave te u članku 22. stavku 1. točki 5. propisano da tijela državne uprave mogu poduzeti i druge mjere propisane posebnim zakonom, a to je upravo Zakon o zdravstvenoj zaštiti, vezano uz nadležnost upravnog nadzora.
370	HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 221.	HKMB predlaže izmijeniti članak 221. na način da glasi : “Ministarstvo provodi upravni nadzor nad provedbom zakona i drugih propisa te zakonitošću rada i postupanja komora i drugih pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u skladu s odredbama posebnih zakona.“ Predlaže se brisati članke 222.-228.	Nije prihvaćen	Ministarstvo zdravstva nadležno je za provođenje upravnog nadzora, ne samo nad komorama, nego nad svim pravnim osobama koje imaju javne ovlasti u zdravstvu u skladu sa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave. Nadalje, sadržaj upravnog nadzora i njegova provedba propisani su načelno člancima 20. do 23. Zakona o sustavu državne uprave te u članku 22. stavku 1. točki 5. propisano da tijela državne uprave mogu poduzeti i druge mjere propisane posebnim zakonom, a to je upravo Zakon o zdravstvenoj zaštiti, vezano uz nadležnost upravnog nadzora.
371	Ivanka Živković	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 221.	Podržavam stav Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
372	Željana Leskur	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 221.	Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
373	INES KRAJAČEVIĆ	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 221.	Podržavam stav Hrvatske ljekarnčke komore i Hrvtskog farmaceutskog društva	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
374	Marija Vinković	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 221.	Pdržavam stav. Članak 221., Predlaže se mijenjati članak 221. tako da glasi: „Ministarstvo provodi upravni nadzor nad zakonitošću rada i postupanja komora u provedbi javnih ovlasti sukladno posebnom zakonu“ OBRAZLOŽENJE: Kao i do sada odredbe o upravnom nadzoru nad radom Komora trebaju biti sadržaj strukovnih zakona jer strukovni zakoni reguliraju vrste i provedbu javnih ovlasti svake Komore. S tim u vezi upravni nadzor treba nadzirati i regulirati samo i isključivo javne ovlasti komore jer je to djelokrug poslova od javnog interesa odnosno dio nadležnosti koji je država povjerila pravnoj osobi izvan sustava državnih tijela odnosno Komori	Nije prihvaćen	Ministarstvo zdravstva nadležno je za provođenje upravnog nadzora, ne samo nad komorama, nego nad svim pravnim osobama koje imaju javne ovlasti u zdravstvu u skladu sa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave. Nadalje, sadržaj upravnog nadzora i njegova provedba propisani su načelno člancima 20. do 23. Zakona o sustavu državne uprave te u članku 22. stavku 1. točki 5. propisano da tijela državne uprave mogu poduzeti i druge mjere propisane posebnim zakonom, a to je upravo Zakon o zdravstvenoj zaštiti, vezano uz nadležnost upravnog nadzora.
375	Hrvatsko farmaceutsko društvo	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 221.	U članku 221. predlaže se izmjena teksta tako da isti glasi: - „Ministarstvo provodi upravni nadzor nad zakonitošću rada i postupanja komora u provedbi javnih ovlasti sukladno posebnom zakonu“ OBRAZLOŽENJE:Kao i do sada odredbe o upravnom nadzoru nad radom Komora trebaju biti sadržaj strukovnih zakona jer strukovni zakoni reguliraju vrste i provedbu javnih ovlasti svake Komore. S tim u vezi upravni nadzor treba nadzirati i regulirati samo i isključivo javne ovlasti komore jer je to djelokrug poslova od javnog interesa odnosno dio nadležnosti koji je država povjerila pravnoj osobi izvan sustava državnih tijela odnosno Komori.	Nije prihvaćen	Ministarstvo zdravstva nadležno je za provođenje upravnog nadzora, ne samo nad komorama, nego nad svim pravnim osobama koje imaju javne ovlasti u zdravstvu u skladu sa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave. Nadalje, sadržaj upravnog nadzora i njegova provedba propisani su načelno člancima 20. do 23. Zakona o sustavu državne uprave te u članku 22. stavku 1. točki 5. propisano da tijela državne uprave mogu poduzeti i druge mjere propisane posebnim zakonom, a to je upravo Zakon o zdravstvenoj zaštiti, vezano uz nadležnost upravnog nadzora.
376	Hrvatska ljekarnička komora	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 221.	• Članak 221., Predlaže se mijenjati članak 221. tako da glasi: „Ministarstvo provodi upravni nadzor nad zakonitošću rada i postupanja komora u provedbi javnih ovlasti sukladno posebnom zakonu“ OBRAZLOŽENJE: Kao i do sada odredbe o upravnom nadzoru nad radom Komora trebaju biti sadržaj strukovnih zakona jer strukovni zakoni reguliraju vrste i provedbu javnih ovlasti svake Komore. S tim u vezi upravni nadzor treba nadzirati i regulirati samo i isključivo javne ovlasti komore jer je to djelokrug poslova od javnog interesa odnosno dio nadležnosti koji je država povjerila pravnoj osobi izvan sustava državnih tijela odnosno Komori	Nije prihvaćen	Ministarstvo zdravstva nadležno je za provođenje upravnog nadzora, ne samo nad komorama, nego nad svim pravnim osobama koje imaju javne ovlasti u zdravstvu u skladu sa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave. Nadalje, sadržaj upravnog nadzora i njegova provedba propisani su načelno člancima 20. do 23. Zakona o sustavu državne uprave te u članku 22. stavku 1. točki 5. propisano da tijela državne uprave mogu poduzeti i druge mjere propisane posebnim zakonom, a to je upravo Zakon o zdravstvenoj zaštiti, vezano uz nadležnost upravnog nadzora.
377	Hrvatska komora primalja	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 220.	U čl. 220. koji glasi: „Inspektor je odgovoran: 1. ako pri nadzoru propusti poduzeti, odnosno narediti mjere koje je po zakonu bio obvezan poduzeti, odnosno narediti, 2. ako prekorači svoje zakonske ovlasti, 3. ako ne podnese prijavu, odnosno ne obavijesti nadležna državna tijela o utvrđenim nepravilnostima, odnosno nedostacima.“ predlaže se iza točke 3. dodati točku 4. koja glasi: „4. ako ne postupa u skladu s etičkim kodeksom državnih službenika“ Obrazloženje: Postupanje inspektora mora biti u skladu sa pravilima struke i njegovo ponašanje mora biti u skladu sa etičkim i moralnim načelima iz Etičkog kodeksa državnih službenika.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
378	Hrvatska komora primalja	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 216.	U čl. 216. koji glasi: „Protiv rješenja koje donosi inspektor nije dopuštena žalba već se protiv tog rješenja može pokrenuti upravni spor. „ predlaže se da se brišu riječi „nije dopuštena žalba već se protiv tog rješenja može pokrenuti upravni spor,“ te da se zamijene riječima „ dopuštena je žalba koja se podnosi ministarstvu nadležnom za zdravstvo“. Obrazloženje: Hrvatska komora primalja smatra da se protiv rješenja koje donosi inspektor mora omogućiti žalba drugostupanjskom tijelu.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
379	Hrvatska komora primalja	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 209.	U čl. 209. st. 1. točka 3. koji glasi:“U provedbi inspekcijskog nadzora u nadziranom subjektu inspektori imaju sljedeće ovlasti: 3. obaviti nadzor u nazočnosti zdravstvenog radnika kojeg je zatekao na radu i bez prisustva odgovorne osobe“ predlaže se da se iza riječi „radu“ stavi „.“ te da se brišu riječi „bez prisustva odgovorene osobe“. Obrazloženje: Odgovorna osoba mora biti prisutna nadzoru budući je ista odgovorna za sve moguće nepravilnosti koje se mogu naći prilikom nadzora.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
380	Poliklinika Medikol	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 209.	Članak 209. stavak 1. točka 3. predlažemo da se mijenja i glasi: 3. obaviti nadzor u nazočnosti zdravstvenog radnika kojeg je zatekao na radu i uz obvezno prisustvo odgovorne osobe. Obrazloženje: Smatramo da je nedopustivo da se nadzor provodi bez nazočnosti odgovorne osobe. Zdravstveni radnik zatečen na svom radnom mjestu dužan je znati i dati informacije vezano uz svoje radno mjesto, ali nikako nije upoznat niti ovlašten iznositi podatke u ime ustanove. Točno se zna tko su odgovorne osobe ustanove koje odgovaraju kazneno i materijalno za cjelokupno poslovanje, pa tako i za zakonitost i stručnost rada ustanove. Ovakvim rješenjem se u praksi daje ovlast zatečenim zdravstvenim radnicima da poduzimaju radnje i daju izjave u ime ustanove, za što svakako nisu ovlašteni. Točkom 10. i 11. dane su prevelike ovlasti inspektorima, koje su moguće samo za iznimne situacije i teške povrede a koje je potrebno jasno definirati Pravilnikom, stoga predlažemo dopunu stavka 2. na način da glasi: Stavak 2. „Ovlasti iz stavka 1. točke 10. i 11. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom“	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
381	HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 209.	U članku 209. stavku 1. predlažemo točku 10. izmijeniti na način da glasi: "10. privremeno oduzeti predmete i presliku ili fotografiju izvorne medicinske i druge dokumentacije koja može poslužiti kao dokaz” Obrazloženje: Sukladno pozitivnim zakonskim propisima postoje odredbe o čuvanju medicinske dokumentacije. Oduzimanje izvorne medicinske dokumentacije upitno je ne samo iz pozicije obveze čuvanja medicinske dokumentacije, već i pozicije sigurnosti podataka sukladno novim propisima o tajnosti podataka, a što uskoro stupa na snagu.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
382	Hrvatska komora primalja	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 208.	U čl. 208. st. 8. koji glasi: „Inspektor obavlja inspekcijski nadzor bez prethodne najave, ali je prije početka obavljanja nadzora obvezan o svojoj nazočnosti obavijestiti odgovornu osobu nadzirane pravne osobe i fizičku osobu, ako je dostupna.“ predlaže se da se riječi „bez prethodne najave ali je prije početka obavljanja nadzora obvezan o svojoj nazočnosti obavijestiti odgovornu osobu nadzirane pravne osobe i fizičku osobu, ako je dostupna“ brišu te da se zamijene riječima „uz prethodnu najavu.“ Obrazloženje: Inspekcijski nadzor se može provesti jedino uz prethodnu najavu, uzimajući u obzir prirodu i način rada nadziranih.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
383	Domagoj Križaj	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 206.	dodati: Stručnjak iz stavka 1. ovog članka ne može biti osoba koja: – nije državljanin Republike Hrvatske, – je član političke stranke, – je osuđena ili se protiv nje vodi kazneni postupak za kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti, – je osuđena ili se protiv nje vodi postupak za prekršaj s obilježjem nasilja ili za teži prekršaj za koji je propisana kazna zatvora.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
384	Domagoj Križaj	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 204.	Viši zdravstveni inspektor, zdravstveni inspektor i drugi službenici ovlašteni za provedbu nadzora ne mogu biti osobe koje: – nisu državljanin Republike Hrvatske, – su članovi političke stranke, – su osuđeni ili se protiv njih vodi kazneni postupak za kazneno djelo koje se progoni po službenoj dužnosti, – su osuđeni ili se protiv njih vodi postupak za prekršaj s obilježjem nasilja ili za teži prekršaj za koji je propisana kazna zatvora.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
385	HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 203.	U članku 203. stavku 3. predlažemo iza riječi "medicinske" dodati riječ "etike i". Obrazloženje: Nije dovoljno samo utvrđivati propuste s pozicije deontologije već i etike sukladno Etičkom kodeksu.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
386	Hrvatska komora medicinskih sestara	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 203.	U stavku 3. članka 203. iza riječi „načela“ dodaju se riječi „etike i“	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
387	LJEČILIŠTE VELI LOŠINJ	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 202.	(3) izbacuje se Predlažem da se izbaci obveza slanja godišnjeg plana unutarnjeg nadzora ministarstvu. Radi se o nepotrebnom birokratiziranju i papirologiji.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
388	Ante Božidar Jurić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 199.	U ovom Članku, Stavak 1 valjalo bih nadodati iza riječi "štrajku" slijedeće: " kako je to sporazumno određeno Kolektivnim Ugovorom između ministarstva i sindikata. " Tako da bih u konačnici Stavak 1 glasio: " (1) Štrajk u zdravstvenim djelatnostima zdravstvenih ustanova ne smije započeti prije okončanja postupka mirenja prema općim propisima o štrajku kako je to sporazumno određeno Kolektivnim Ugovorom između ministarstva i sindikata. "	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
389	Vinko Pešić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 195.	svakako dodati članak koji će obvezati ministra da donese Pravilnik kojim će se definirati način i uvjeti za sklapanje ugovora. Dosadašnja iskustva govore da svaka županija ima drugačiji pogled na posebna dežurstva.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
390	Berislav Bulat	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 195.	S obzirom da je raspored lokacija i provođenja posebnog dežurstva u domeni JPS, a njegovo obavljanje u domeni Zavoda, događa se u praksi da su uvjeti rada u takvim dežurstvima ekstremno različiti u pojedinim krajevima RH. Naime, budući da je ovako podijeljena odgovornost za organizaciju između lokalnih (JPS) i državnih (Zavod) čimbenika, najčešće se "sklepa" nekakav prostor u kojem, često bez osnovnih sredstava za rad, u provincijskim mjestima gdje nema nikakvih uvjeta za standardan (a kamoli kvalitetan!) rad liječnika (nepostojanje osnovne dijagnostike, a često nema u blizini ni dežurne ljekarne, o bolnici da ne govorimo!) cijena rada (koju kao jedinstvenu za RH određuje Zavod!) ni približno ne pokriva troškove rada. Da zaključim, jedna od mogućnosti osiguravanja koliko-toliko pravednijeg načina ugovaranja bilo bi propisivanje uvjeta ugovaranja pravilnikom Ministarstva i svakako ostavljanjem na izbor zainteresiranim stranama hoće li se posebno dežurstvo zbilja ugovarati ili ne - iako je to i prema trenutno važaćem zakonu obaveza, ima krajeva RH gdje ono nikad nije zaživjelo (većinom zbog nedovoljnog broja zdravstvenih djelatnika već i za redovni rad!) Posebno dežurstvo ne smije biti nametnuto kao obaveza, već se radi o nadstandardu. Uvrštavanjem istoga u prijedlog Zakona ne smatram da je nametnuta obaveza pošto st. 4. određuje da se isto uređuje ugovorom na što, pak, nitko ne može biti prisiljen. Ipak, nije zgorega zato početak 1. stavka promijeniti da glasi "Posebno dežurstvo, kao oblik zdravstvene zaštite iznad standarda,"	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
391	HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 195.	U članku 195. iza stavka 3. predlažemo dodati novi stavak 4. koji glasi: (4) ”Lokacije posebnog dežurstva iz stavka 3. moraju ispunjavati sve propisane minimalne uvjete u pogledu prostora i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti.” Stavak 4. postaje stavak 5. Obrazloženje: Ovom dopunom spriječila bi se praksa dežuranja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u uvjetima koji ne ne zadovoljavaju niti minimalne standarde.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
392	ISTARSKI DOMOVI ZDRAVLJA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 195.	U stavku 1. predlažemo brisati dio kojim je propisano točno radno vrijeme, obzirom da se ono regulira ugovorom s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, a na temelju odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite. U stavku 2. predlažemo da se umjesto riječi „obavljaju“ navede „dužni su obavljati“, i na taj način jasnije propiše da se radi o obvezi domova zdravlja i privatnih zdravstvenih radnika koji obavljaju zdravstvenu djelatnost u ordinaciji.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
393	Dom zdravlja Čakovec	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 195.	Liječnici domova zdravlja uvijek sudjeluju u posebnim dežurstvima jer je to jedini način da taj nadstandard funkcionira, pa smtaramo da u tom smislu treba uvesti obvezu, odnosno u st. 2. navesti da posebno dežurstvo moraju obavljati domovi zdravlja i privatni zdravstveni radnici.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
394	Suzana Posavčević	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 195.	Posebno dežurstvo je nadstandard te predstavlja rad izvan ugovorenog radnog vremena s HZZO- om. Jasno naznačiti da je potreban ugovor dviju strana te treba osim cijene rada prema HLK, definirati i sve druge obveze - osiguranja, povrede i sl. U takvom obliku dežurstava trebaju sudjelovati svi doktori medicine s važećom licencom (isljkučujući bolničke liječnike koji dežuraju) da bi svi podnijeli " rasterećenje" HMP i hitnih prijema u bolnicama , a ne samo i opet PZZ.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
395	Leonardo Bressan	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 195.	St. 4. izmijenti na način da se "Obavljanje posebnog dežurstva iz stavka 1. ovoga članka uređuje se ugovorom između županije odnosno Grada Zagreba i dom zdravlja/privatnog zdravstvenog radnika koji obavlja zdravstvenu djelatnost u ordinaciji." obzirom da takvu vrstu potreba utvrđuje upravo županija odnosno Grad Zagreb, te se cijena takvog nadstandarda mora urediti tim ugovorom, izvan ugovorenog odnosa sa Zavodom, a po minimalnoj cijeni sata rada koju određuje nadležna Komora.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
396	GRAD ZAGREB	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 195.	Gradski ured za zdravstvo Članak 195. stavak 3 nadopuniti - Potreban broj lokacija kao i raspored provođenja posebnog dežurstva iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju tijela nadležna za zdravstvo jedinice područne (regionalne) samouprave, u suradnji s nadležnim domom/domovima zdravlja.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
397	Istarska županija	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 195.	U stavku 1. predlažemo brisati dio kojim je propisano točno radno vrijeme, obzirom da se ono regulira ugovorom s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, a na temelju odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite. U stavku 2. predlažemo da se umjesto riječi „obavljaju“ navede „dužni su obavljati“, i na taj način jasnije propiše da se radi o obvezi domova zdravlja i privatnih zdravstvenih radnika koji obavljaju zdravstvenu djelatnost u ordinaciji. Predlažemo da se u stavku 3. navede da potreban broj lokacija kao i raspored provođenja posebnog dežurstva utvrđuju tijela nadležna za zdravstvo jedinice područne (regionalne) samouprave „u suradnji s nadležnim domom zdravlja“.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
398	Alen Stojanović	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 195.	Podržavam prijedlog Koordinacije hrvatske obiteljske medicine kao najkorisniji. Pisac ovog prijedloga zakona nije uzeo u obzir da već sada u ustanovama za Hitnu medicinsku pomoć imamo ugovorom o djelu "zaposlene" liječnike djelatnike bolnica i drugih zdravstvenih ustanova. Jednako tako bi trebalo omogućiti ugovaranje rada u posebnom dežurstvu domova zdravlja sa svim zainteresiranim liječnicima koji imaju važeću licencu (odobrenje za samostalan rad) - bez potrebe odobrenja poslodavca. Ovime se olakšava administracija a ne ulazimo u područje sukoba interesa jer posebno dežurstvo je specifična djelatnost i ne ulazi u domenu rada niti jedne druge zdravstvene ustanove - osim doma zdravlja (koji je organizator i ugovaratelj).	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
399	Osječko-baranjska županija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 195.	Članak 195. stavak 2 treba dopuniti tako da glasi: „Posebno dežurstvo iz stavka 1. ovoga članka obvezni su obavljati domovi zdravlja i privatni zdravstveni radnici koji obavljaju zdravstvenu djelatnost u ordinaciji.“	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
400	požeško-slavonska županija	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 195.	(2) Posebno dežurstvo iz stavka 1. ovoga članka obavljaju domovi zdravlja i privatni zdravstveni radnici koji obavljaju zdravstvenu djelatnost u ordinaciji. Umjesto obavljaju staviti moraju obavljati	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
401	SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 195.	Članak 195. (1) Posebno dežurstvo u djelatnosti obiteljske (opće) medicine, zdravstvene zaštite predškolske djece i dentalne zdravstvene zaštite provodi se subotom od 15.00 – 20.00 sati te nedjeljom, praznikom i blagdanom u vremenu od 8.00 – 20.00 sati. (2) Posebno dežurstvo iz stavka 1. ovoga članka obavljaju domovi zdravlja i privatni zdravstveni radnici koji obavljaju zdravstvenu djelatnost u ordinaciji. Umjesto obavljaju staviti moraju obavljati (3) Potreban broj lokacija kao i raspored provođenja posebnog dežurstva iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju tijela nadležna za zdravstvo jedinice područne (regionalne) samouprave. (4) Obavljanje posebnog dežurstva iz stavka 1. ovoga članka uređuje se ugovorom između Zavoda i doma zdravlja/privatnog zdravstvenog radnika koji obavlja zdravstvenu djelatnost u ordinaciji.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
402	Virovitičko-podravska županija	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 195.	U stavku 2. umjesto "obavljaju" staviti "moraju obavljati". S obzirom na iskustvo u organiziranju rada posebnog dežurstva za vrijeme " koncesija" potrebno je staviti obvezu, a ne mogućnost izbora kao do sada jer nema organiziranih dežurstava zbog nezainteresiranosti privatnih zdravstvenih djelatnika (koncesionara) za rad u ovom obliku organiziranja zdravstvene zaštite.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
403	Koordinacija hrvatske obiteljske medicine	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 195.	Predlaže se dopuniti čl. 195. st. 4. nacrta zakona na način da glasi kako slijedi: „Ministar će posebnim Pravilnikom propisati način i uvjete pod kojim će se sklapati ugovori za obavljanje posebnog dežurstva iz ovog članka.„ Smatramo da je potrebno dopuniti odredbu koja se odnosi na obavljanje posebnog dežurstva iz razloga što zakonom nisu definirani način i uvjeti obavljanja posebnog dežurstva ponajprije pitanje naknade za sudjelovanje u dežurstvu, osiguranja od odgovornosti i osiguranja za slučaj ozljede na radu, putnih troškova, potrošnje uputnica, recepata itd.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
404	Ante Božidar Jurić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 195.	u ovom Članku, potrebito je dopuniti Stavak 1 ovog Članka 195. i to: " Valjalo bih u ovom stavku nadodati, način (sukladno Pravilniku kao i Ugovoru sa HZZO i poslodavcem) naknade za rad dežurstva "	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
405	Franjo Kroneisl u ime Hrvatskog društva za palijativnu medicinu HLZ	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 194.	dodati nakon ◊ u primarnoj zdravstvenoj djelatnosti organiziranjem rada u jednoj ili dvije smjene, pomicanjem radnog vremena te pripravnošću i dežurstvom prema potrebama stanovništva ◊ u djelatnosti palijativne skrbi osigurati pripravnost mobilnog palijativnog tima tijekom vikenda, blagdana i praznika	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
406	Krapinsko-zagorska županija	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 193.	Skreće se pažnja da Zakon o radu omogućava najduže ukupno trajanje radnog vremena od 50 sati. Istovremeno, prema Nacrtu prijedloga prekovremeni rad ne može iznositi više od 180 sati godišnje. Navedene odredbe su značajno ograničavajući faktor u zakonitoj organizaciji rada obzirom na stanje liječnika na „tržište“ i stvarno odrađivane prekovremene sate. Smatramo da je iznos od 180 sati godišnje, odnosno maksimalno 250 sati godišnje prekovremenog rada, premali iznos, pogotovo kad smo svjesni da često nedostaje kadra (osobito liječnika), a rad je u određenim djelatnostima u zdravstvu potrebno organizirati u kontinuitetu, dakle kroz 24 h dnevno. Uglavnom, djelatnici žele raditi prekovremeno jer im se isto i uredno plati, međutim tada obično ravnatelji zdravstvenih ustanova bivaju prekršajno odgovorni za premašivanje prekovremenih sati, a s druge strane su pak odgovorni ako pučanstvu ne osiguraju zdravstvenu zaštitu. Valja navesti da niti u Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama, a niti u Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja nismo uočili mogućnost trajanja prekovremenog rada u maksimalnom iznosu od 250 sati godišnje. Stoga, predlaže se barem povećanje satnice od 48 na 50 sati tjedno i omogućavanje zaposlenicima, koji to žele, da rade i više.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
407	HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 193.	U članku 193. stavku 8. predlažemo brisati točku i dodati riječi "prosječno kroz četiri mjeseca.” Obrazloženje: Obzirom na posebnosti radnog vremena (dežurstva, pripravnosti, rad po pozivu) utvrđivanjem referentnog vremena od četiri mjeseca osiguralo bi se pridržavanje zakonskih odredbi. Predlažemo brisati predloženi tekst stavaka 9.i 10. te unijeti potpuno nivi tekst stavaka 9., 10., 11. i 12. kako slijedi: ”(9) Iznimno od stavka 8. ovoga članka, zbog potrebe posla, a uz prethodni pisani pristanak radnika, ukupno trajanje radnog vremena u tjednu može iznositi i više od 48 sati, ali ne više od 180 sati godišnje osim ako je kolektivnim ugovorom ugovoreno drugačije, ali ne duže od 250 sati godišnje. (10) Evidenciju pisanih pristanaka radnika vodi poslodavac. (11) U izuzetim slučajevima ukoliko je ugroženo pružanje zdravstvene zaštite građanima prekovremeni rad radnika godišnje može trajati i duže od utvrđenog u stavku 9. ovog članka, ali samo uz pisanu suglasnost radnika. (12) Za prekovremni rad radniku pripada dodatak od 50% uvećanja uobičajene plaća radnika koja uključuje osnovnu plaću i dodatke na osnovnu plaću, obračunata za svaki pojedini sat rada." Stavci 11.-13. postaju stavcima 13.-15. Obrazloženje: Problem velikog manjka liječnika u pružanju zdravstvene zaštite kompenzira se prekovremenim satima u broju većem broju od dopuštenog nadležnim zakonom. EU direktiva omogućava izuzeća, u skladu s direktivom (opt-out sustav). Poštujući EU direktivu o radnom vremenu i izuzeća, ovim prijedlogom riješiti će se dio pravnih problema u pružanju zdravstvene zaštite. Prekovremeni sati više ne bi predstavljali nelegalan rad, već izvanredan rad kada je on neophodan uz pristanak radnika i evidenciju utvrđenih pristanaka od strane poslodavca. Istom, riješiti će se i pitanje plaćanja prekovremenih sati kako su to uredile neke od država EU. Sve navedeno postaje Lex specialis u odnosu na Zakon o radu te se time osigurava nesmetano pružanje zdravstvene zaštite građanima.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
408	Leonardo Bressan	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 193.	U stavku 8. dodati tekst " uključujući i rad u posebnom dežurstvu" ...	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
409	Alen Stojanović	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 193.	Prema Zakonu o radu jasno su definirani uvjeti za prekorad - kada, tko i koliko smije raditi prekovremeno. Ovaj članak je u jasnoj koliziji sa tim uvjetima jer se prekorad definira kao rad ZBOG VANREDNIH UVJETA. S obzirom kako je organiziran rad naših zdravstvenih ustanova dežurstvo, pripravnost i rad po pozivu su dio REDOVNOG RADA ZDRAVSTVENIH USTANOVA i ni na koji način ne predstavljaju VANREDNE UVJETE. Budući da je već bilo sudskih sporova vezano za ovu jasnu koliziju zakona apeliram na pisca ovog prijedloga da uskladi terminologiju i pravila koja propisuje sa postojećim zakonima - prije svega sa Zakonom o radu.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
410	LJEČILIŠTE VELI LOŠINJ	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 193.	(1) Zdravstvene ustanove koje obavljaju zdravstvenu djelatnost u mreži javne zdravstvene službe obvezne su pružati zdravstvenu zaštitu sukladno ugovorenim uslugama sa Zavodom. Rad u zdravstvenim ustanovama koje obavljaju zdravstvenu djelatnost može se organizirati u jednoj ili više smjena, turnusu i na druge načine u skladu s potrebama stanovništva i oblicima pružanja zdravstvenih usluga. Predlažem da se ne propisuje "neprekidnost" pružanja zdravstvenih usluga za sve ustanove s obzirom da su samo bolnice ustanove koje su dužne pružati uslugu 24 sata.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
411	Boris Žulj	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 193.	Treba dodati članak (14) Neopravdani nedolazak na vrijeme zamjene na radno mjesto na kojemu se pruža zdravstvena zaštita zbog čega je potrebno duže ostati na radnom mjestu iako je radno vrijeme proteklo, predstavlja teži oblik kršenja radne discipline.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
412	Ante Božidar Jurić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 193.	(4) Dežurstvo jest oblik rada kada radnik mora biti nazočan u zdravstvenoj ustanovi, odnosno vrijeme u kojem je spreman (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi poslodavac. Valjalo bih u ovom stavku nadodati, način (sukladno Pravilniku kao i Ugovoru sa HZZO i poslodavcem) naknade za rad dežurstva u bolničkim i vanbolničkim ustanovama u dežurstvu.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
413	Lada Rumora	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192.	Naziv primarijus pod istim uvjetima trebao bi se moći dodijeliti i specijalistima medicinske biokemije i laboratorijske medicine.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
414	Mirela Ganza	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192.	Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
415	Marko Ris	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192.	Slažem se s komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
416	Tihana Herceg Brlek	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192.	Predlažem da se članak 192. stavak 1. izmijeni na način da se iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodaju riječi „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine, specijalistima“ Predlažem da se u članku 192. stavak 2. iza riječi „medicinskog i dentalnog fakulteta“ dodaju riječi „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta “ te iza riječi „medicinskih i dentalnih stručnjaka dodati „farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih“ Obrazloženje: Ne postoji objektivna argumentacija i razlozi radi kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine trebali isključiti od ove mogućnosti.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
417	Amalija Bunjevac	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192.	U potpunosti podržavam prijedlog HKMB-a, HFD-a i HLJK-a. Predlažem da se članak 192, stavak 1 izmjeni na način da glasi: "(1) Doktorima medicine specijalistima i doktorima dentalne medicine specijalistima, magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine specijalistima koji imaju deset godina rada u svojstvu specijalista, objavljene znanstvene i stručne radove i uspješne rezultate na stručnom uzdizanju zdravstvenih radnika, može se priznati naziv primarijus." Predlažem da se članak 192, stavak 2 izmjeni na način da glasi: "(2) O priznavanju naziva primarijus odlučuje povjerenstvo koje imenuje ministar iz redova nastavnika medicinskog i dentalnog fakulteta i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, primarijusa i istaknutih medicinskih, dentalnih, farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih stručnjaka." Objašnjenje: Ne postoji objektivna argumentacija i razlozi radi kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine trebali isključiti od ove mogućnosti	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
418	Sanja Zlodre	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192.	U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
419	Dubravka Živković	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192.	Slažem se s komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
420	Maja Dolčić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192.	U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
421	Anamarija Đuras	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192.	Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
422	Martina Prkić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192.	Slažem se s komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
423	Mirjana Špehar	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192.	Slažem se s komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
424	Sanja Krtanjek	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192.	Slažem se s komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
425	Adriana Bokulić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192.	Podržavam stav Hrvatske komore medicinskih biokemičara	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
426	Sandra Židak	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192.	U potpunosti podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara!	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
427	Željkica Jakoplić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192.	Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. HKMB predlaže da se članak 192. stavak 1. izmijeni na način da se iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodaju riječi „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije specijalistima “ na način da glasi: „Doktorima medicine specijalistima, doktorima dentalne medicine specijalistima, magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije specijalistima koji imaju deset godina rada u svojstvu specijalista, objavljene znanstvene i stručne radove i uspješne rezultate na stručnom uzdizanju zdravstvenih radnika, može se priznati naziv primarijus.“ Predlaže se u članku 192. stavak 2. iza riječi „medicinskog i dentalnog fakulteta“ dodati riječi „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta “ te iza riječi „medicinskih i dentalnih stručnjaka dodati „farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih“ na način da glasi: „O priznavanju naziva primarijus odlučuje povjerenstvo koje imenuje ministar iz redova nastavnika medicinskog, dentalnog (stomatološkog) i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, primarijusa i istaknutih medicinskih, dentalnih, farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih stručnjaka.“ Obrazloženje: HKMB se slaže sa stavom Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva da ne postoji objektivna argumentacija i razlozi radi kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine trebali isključiti od ove mogućnosti.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
428	Nikolina Benc	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192.	U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
429	Monika Doželenčić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192.	U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
430	Renata Laškaj	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192.	Podržavam u potpunosti stavove i prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB-a)!!!!	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
431	Aida Hadži-Egrić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192.	U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
432	Đurđa Winkler	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192.	Slažem se s komentarom HKMB.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
433	Jelena Jelaska	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192.	Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
434	Tomislav Rukavina	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192.	U članku 192. stavku 2. predlažemo brisati riječi: „i istaknutih medicinskih i dentalnih stručnjaka“, a zarez iza riječi: „fakultet“ zamijeniti s riječi: „i“. Iza stavka 2. predlažemo dodati stavak 3. koji bi glasio: „Kratice naziva primarijus pišu se iza imena i prezimena osobe kojoj je priznat naziv primarijus“.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
435	Ana Helena Lukšić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192.	U potpunosti podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
436	Darko Takač	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192.	U članku 192. stavak 1. predlaže se iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodaju riječi „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije specijalistima “ tako da glasi: - „(2)Doktorima medicine specijalistima, doktorima dentalne medicine specijalistima, magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije specijalistima koji imaju deset godina rada u svojstvu specijalista, objavljene znanstvene i stručne radove i uspješne rezultate na stručnom uzdizanju zdravstvenih radnika, može se priznati naziv primarijus.“ Predlaže se u članku 192. stavak 2. dodati riječi „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta “ i „farmaceutskih i medicinsko biokemijskih“, tako da glasi: - „(2)O priznavanju naziva primarijus odlučuje povjerenstvo koje imenuje ministar iz redova nastavnika medicinskog, dentalnog (stomatološkog) i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, primarijusa i istaknutih medicinskih, dentalnih, farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih stručnjaka.“ OBRAZLOŽENJE: Ne postoji objektivna argumentacija i razlozi koji te zdravstvene struke (magistri farmacije i magistri medicinske biokemije) treba isključiti i negativno diferencirati u odnosu na ostale visokostručne zdravstvene struke. U nama susjednim zemljama ove struke imaju te mogućnosti i prava.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
437	Miljenka Maradin	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192.	Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
438	Ivana Horvat, KBC Zagreb	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192.	Članak 192. Predlažem da se članak 192. stavak 1. izmijeni na način da se iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodaju riječi „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije specijalistima “ na način da glasi: „Doktorima medicine specijalistima, doktorima dentalne medicine specijalistima, magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije specijalistima koji imaju deset godina rada u svojstvu specijalista, objavljene znanstvene i stručne radove i uspješne rezultate na stručnom uzdizanju zdravstvenih radnika, može se priznati naziv primarijus.“ Predlažem da se u članku 192. stavak 2. iza riječi „medicinskog i dentalnog fakulteta“ dodati riječi „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta “ te iza riječi „medicinskih i dentalnih stručnjaka dodati „farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih“ na način da glasi: „O priznavanju naziva primarijus odlučuje povjerenstvo koje imenuje ministar iz redova nastavnika medicinskog, dentalnog (stomatološkog) i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, primarijusa i istaknutih medicinskih, dentalnih, farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih stručnjaka.“ Obrazloženje: Slažem se sa stavom Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva da ne postoji objektivna argumentacija i razlozi radi kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije treba isključiti od ove mogućnosti.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
439	Ivana Maradin	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192.	Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
440	Barbara Marić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192.	Podržavam u potpunosti prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara i Hrvatske ljekarničke komore.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
441	Monika Doželenčić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192.	U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
442	Josip Knežević	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192.	Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
443	Andrea Tešija Kuna	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192.	Podržavam prijedlog Hrvatke komore medicinskih biokemičara.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
444	Tajana Tunjić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192.	U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
445	Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192.	U članku 192. stavku 2. predlažemo brisati riječi: „i istaknutih medicinskih i dentalnih stručnjaka“, a zarez iza riječi: „fakulteta“ zamijeniti s riječi: „i“. Iza stavka 2. predlažemo dodati novi stavak 3. koji bi glasio: „Kratice naziva primarijus pišu se iza imena i prezimena osobe kojoj je priznat naziv primarijus“.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
446	Lorena Honović	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192.	Predlažem da se članak 192. stavak 1. izmijeni na način da se iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodaju riječi „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine, specijalistima“ Predlažem da se u članku 192. stavak 2. iza riječi „medicinskog i dentalnog fakulteta“ dodaju riječi „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta “ te iza riječi „medicinskih i dentalnih stručnjaka dodati „farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih“ Pojašnjenje: Ne postoji objektivna argumentacija i razlozi radi kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine trebali isključiti od ove mogućnosti.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
447	Dahna Arbanas	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192.	Slažem se s prijedlogom Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva da se magistrima farmacije specijalistima prizna naziv primarijus koji imaju deset godina rada u svojstvu specijalista, objavljene znanstvene i stručne radove i uspješne rezultate na stručnom uzdizanju zdravstvenih radnika.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
448	HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192.	U članku 192. stavku 3. predlažemo brisati točku te dodati riječi "uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnih komora". Predlažemo dodati stavak 4. koji glasi: "(4) Ako tijelo iz stavka 3. ovoga članka u roku od 30 dana od dana kada je zatraženo, ministru ne dostavi mišljenje iz stavka 3. ovoga članka, smatra se da je dalo pozitivno mišljenje.” Obrazloženje: Kao i ranije kada se radi o pitanjima struke.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
449	Tina Brenčić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192.	U potpunosti podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
450	Ana-Katarina Kralj	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192.	Slažem se s komentarom HKMB.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
451	HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192.	HKMB predlaže da se članak 192. stavak 1. izmijeni na način da se iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodaju riječi „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije specijalistima “ na način da glasi: „Doktorima medicine specijalistima, doktorima dentalne medicine specijalistima, magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije specijalistima koji imaju deset godina rada u svojstvu specijalista, objavljene znanstvene i stručne radove i uspješne rezultate na stručnom uzdizanju zdravstvenih radnika, može se priznati naziv primarijus.“ Predlaže se u članku 192. stavak 2. iza riječi „medicinskog i dentalnog fakulteta“ dodati riječi „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta “ te iza riječi „medicinskih i dentalnih stručnjaka dodati „farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih“ na način da glasi: „O priznavanju naziva primarijus odlučuje povjerenstvo koje imenuje ministar iz redova nastavnika medicinskog, dentalnog (stomatološkog) i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, primarijusa i istaknutih medicinskih, dentalnih, farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih stručnjaka.“ Obrazloženje: HKMB se slaže sa stavom Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva da ne postoji objektivna argumentacija i razlozi radi kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine trebali isključiti od ove mogućnosti.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
452	Ines Vukasović	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192.	Predlažem da se članak 192. stavak 1. izmijeni na način da se iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodaju riječi „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine, specijalistima“ Predlažem da se u članku 192. stavak 2. iza riječi „medicinskog i dentalnog fakulteta“ dodaju riječi „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta “ te iza riječi „medicinskih i dentalnih stručnjaka dodati „farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih“ Pojašnjenje: Ne postoji objektivna argumentacija i razlozi radi kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine trebali isključiti od ove mogućnosti.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
453	Alenka Pezo	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192.	Podržavam prijedlog da se magistrima farmacije i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine omogući stjecanje naziva primarijus uz ispunjene navedene uvjete.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
454	Sandra Drmić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192.	Članak 192. Predlažem da se članak 192. stavak 1. izmijeni na način da se iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodaju riječi „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine, specijalistima“. Predlažem da se u članku 192. stavak 2. iza riječi „medicinskog i dentalnog fakulteta“ dodaju riječi „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta “ te iza riječi „medicinskih i dentalnih stručnjaka dodati „farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih“ Objašnjenje: Ne postoji objektivna argumentacija i razlozi radi kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine trebali isključiti od ove mogućnosti.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
455	Tara Rolić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192.	Predlažem da se članak 192. stavak 1 izmjeni na način da se "doktorima dentalne medicine specijalistima" dodaju: "magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije specijalistima" "Doktorima medicine specijalistima, doktorima dentalne medicine specijalistima, magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije specijalistima koji imaju deset godina rada u svojstvu specijalista, objavljene znanstvene i stručne radove i uspješne rezultate na stručnom uzdizanju znanstvenih radnika, može se priznati naziv orimarijus." Članak 192., stavak 2 iza riječi "medicinskog i dentalnog fakulteta" dodati riječi "i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta" te iza riječi "medicinskih i dentalnih stručnjaka" dodati "farmaceutskig i medicinsko-biokemijskih" da glasi: "O priznavanju naziva primarijus odlučuje povjerenstvo koje imenuje ministar iz redova nastavnika medicinskog, dentalnog (stomatološkog) i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, primarijusa i istaknutih medicinskih, dentalnih, farmaceutskih te medicinsko-biokemijskih stručnjaka." Ne postoji objektivna argumentacija i razlozi zbog kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (posebice specijalisti ove dvije zdravstvene struke) trebali isključiti iz ove mogućnosti. (HKMB, HLJK, HFD)	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
456	Leida Tandara	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192.	Podržavam prijedlog da se magistrima farmacije i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine omogući stjecanje naziva primarijus uz ispunjene navedene uvjete.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
457	Dario Mandić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192.	U potpunosti podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. Predlažem da se članak 192, stavak 1 izmjeni na način da glasi: "(1) Doktorima medicine specijalistima i doktorima dentalne medicine specijalistima, magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine specijalistima koji imaju deset godina rada u svojstvu specijalista, objavljene znanstvene i stručne radove i uspješne rezultate na stručnom uzdizanju zdravstvenih radnika, može se priznati naziv primarijus." Predlažem da se članak 192, stavak 2 izmjeni na način da glasi: "(2) O priznavanju naziva primarijus odlučuje povjerenstvo koje imenuje ministar iz redova nastavnika medicinskog i dentalnog fakulteta i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, primarijusa i istaknutih medicinskih, dentalnih, farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih stručnjaka." Objašnjenje: Nema argumentacije da bi magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine specijaliste i magistre farmacije specijaliste trebalo tretirati drugaćije nego druge dvije priznate kategorije zdravstvenih radnika (doktore medicine specijaliste i doktore stomatologije specijaliste).	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
458	Josipa Raguž	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192.	Predlažem da se članak 192. stavak 1. izmijeni na način da se iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodaju riječi „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije specijalistima “ na način da glasi: „Doktorima medicine specijalistima, doktorima dentalne medicine specijalistima, magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije specijalistima koji imaju deset godina rada u svojstvu specijalista, objavljene znanstvene i stručne radove i uspješne rezultate na stručnom uzdizanju zdravstvenih radnika, može se priznati naziv primarijus.“ Predlaže se u članku 192. stavak 2. iza riječi „medicinskog i dentalnog fakulteta“ dodati riječi „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta “ te iza riječi „medicinskih i dentalnih stručnjaka dodati „farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih“ na način da glasi: „O priznavanju naziva primarijus odlučuje povjerenstvo koje imenuje ministar iz redova nastavnika medicinskog, dentalnog (stomatološkog) i farmaceutsko- biokemijskog fakulteta, primarijusa i istaknutih medicinskih, dentalnih, farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih stručnjaka.“	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
459	Ana Pocrnja	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192.	U potpunosti se slažem s komentarom Lorene Honović: "Članak 192. Predlažem da se članak 192. stavak 1. izmijeni na način da se iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodaju riječi „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine, specijalistima“ Predlažem da se u članku 192. stavak 2. iza riječi „medicinskog i dentalnog fakulteta“ dodaju riječi „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta “ te iza riječi „medicinskih i dentalnih stručnjaka dodati „farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih“ Pojašnjenje: Ne postoji objektivna argumentacija i razlozi radi kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine trebali isključiti od ove mogućnosti."	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
460	Josipa Periša	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192.	U potpunosti se slažem s komentarom Lorene Honović: "Članak 192. Predlažem da se članak 192. stavak 1. izmijeni na način da se iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodaju riječi „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine, specijalistima“ Predlažem da se u članku 192. stavak 2. iza riječi „medicinskog i dentalnog fakulteta“ dodaju riječi „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta “ te iza riječi „medicinskih i dentalnih stručnjaka dodati „farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih“ Pojašnjenje: Ne postoji objektivna argumentacija i razlozi radi kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine trebali isključiti od ove mogućnosti."	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
461	Gordana Juričić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192.	Članak 192, stavak 1. podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore; nakon „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodati „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine specijalistima“ Obrazloženje: ne vidim objektivnog razloga zbog kojeg bi ove zdravstvene struke bile isključene	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
462	Višnja Jureša	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192.	Članku 30 U stavku (1) treba dodati podstavak ''izvođenje laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine.'' Pojašnjenje: Budući se preko 80% kliničkih odluka liječnika danas (prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije) zasniva na podacima dijagnostičkih pretraga od kojih je najveći broj iz područja medicinsko-biokemijske djelatnosti, opravdano je uvrstiti ovaj podstavak. U stavku (2) termin ''laboratorijska djelatnost'' treba zamijeniti s ''medicinska biokemija i laboratorijska medicina'' budući je to službeni naziv djelatnosti reguliran Zakonom o zdravstvenom osiguranju (NN 117/03), Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08) te Zakonom o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN 121/03) i ravnopravan je s ostale četiri djelatnosti u zdravstvu koje se studiraju na akademskom stupnju integriranih sveučilišnih studija te potom nadograđuju specijalističkim stručnim obrazovanjem. Pojašnjenje: Pojam laboratorijska dijagnostika nije jasno, tj. nedvosmisleno definiran budući se odnosi i na druge vrte laboratorijskih djelatnosti koje ne spadaju u PZZ, tj. na razini PZZ ne postoje druge laboratorijske djelatnosti osim medicinsko-biokemijske. (NN 76/2014, NN 56/2017) Svi ostali dijagnostički laboratoriji (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost. Stoga je na razini PZZ jedini ispravan naziv djelatnosti sukladan zakonski definiranom nazivu nositelja zanimanja ''magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Članak 33. Termin ''laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost'' bi trebalo zamijeniti terminom ''medicinsko biokemijsku djelatnost i drugu dijagnostičku djelatnost''. Pojašnjenje: Ponovno se upotrebljava termin ''laboratorijska djelatnost'' koji nije sukladan zakonski definiranom nazivu zanimanja, tj. nositelju djelatnosti: magistru medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 48. Predlažem termin u Stavku (1) ''magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti s „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko–biokemijskim laboratorijima“. Pojašnjenje: Puni naziv je u skladu sa Zakonom o djelatnostima u zdravstvu ("Narodne novine" broj 87/09), Baza reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Članak 54. U stavak (5) predlažem se brisanje dijela ''odnosno medicinsko-biokemijskom laboratoriju mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti u smjenskom radu'', tj. zamjena s '' U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi medicinsko-biokemijskog laboratorija na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi.'' Pojašnjenje: S obzirom na specifičnost posla i kvalitetu uzimanja uzoraka biološkog materijala te rezultate analiza u njima koji su u skladu s referentnim vrijednostima određenim u referentnom materijalu dobivenom u jutarnjim satima, dok je pacijent odmoran i natašte te s obzirom na usklađenost s dnevnim bioritmom biokemijskih parametara koji odgovara rezultatima u referentnom materijalu, medicinsko biokemijski laboratoriji redovni rad uvijek izvode u jutarnjim satima. Stoga, obavljanje privatne prakse dva tima u smjenskom radu nije u interesu pacijenata niti omogućava izradu potpuno pravovaljanog i kvalitetnog nalaza budući medicinsko biokemijska djelatnost se zbog svojih specifičnosti ne može uspoređivati s organizacijom rada liječničke djelatnosti. Članak 96. U stavku (2) predlažem dodati i „specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Pojašnjenje: U stavku (1) ovog članka se navodi da je to tijelo „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“, a medicinska-biokemijska djelatnost u svom svakodnevnom radu učestalo koristi medicinske proizvode. Članak 103. Kako i u Članku 30., stavku (2) i u Čl. 103., stavku (2) se ponovno nabrajaju djelatnosti iz PZZ. Na isti način je u ovom slučaju potrebno naziv ''laboratorijska dijagnostika'' u stavku (2) Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti, potrebno zamijeniti s nazivom ''medicinsko-biokemijska djelatnost''. Pojašnjenje: Uporabom pravilnog nazivlja medicinsko-biokemijska djelatnost nedvosmisleno se ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti, na nivou PZZ, radi. Članak 116. U stavku (2) predlažem zamijeniti ''medicinsko-biokemijska'' u ''specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku''. Pojašnjenje: Uporabom pravilnog nazivlja i definicije specijalističke medicinsko biokemijske dijagnostike nedvosmisleno se ukazuje o kojoj se razini medicinsko biokemijske djelatnosti radi. Članak 120. Predlažem izmjenu termina ''medicinske biokemije'' u ''medicinske biokemije i laboratorijske medicine'' Pojašnjenje: Puni naziv je usklađen s točnim nazivljem studija i zanimanja koje se pod istim nazivom nalazi u Zakonu o djelatnostima u zdravstvu ("Narodne novine" broj 87/09) i u Bazi reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Članak 124. U stavku (2), podstavku 5 termin ''medicinske biokemije'' predlažem zamijeniti terminom ''medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Isto kako u prethodnom pojašnjenju. Članak 146. Predlažem da se u Nacionalnom zdravstvenom vijeću koje se sastoji od 9 članova uključe sve 4 zdravstvene struke integriranih zdravstvenih sveučilišnih studija sa specijalizacijama, tj. doktori medicine, stomatologije, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 155. Poput kolega iz HLJK smatram kako se navedenim profesijama treba priznati status zdravstvenih suradnika, a ne kao zdravstvene radnike budući im primarni stupanj srednjoškolskog i/ili sveučilišnog obrazovanja nije zdravstvenog usmjerenja. U stavku (2) nikako nije prihvatljivo da su zdravstvenim radnicima proglašeni i svi oni koji nemaju odobrenje za samostalan rad, obvezu prikupljanja bodova za produžetak licence, stručni nadzor ni od jedne zdravstvene komore i uopće ne zadovoljavaju uvjete iz stavka (1) ovog članka. Članak 171 U članku se predlaže izmjena termina ''medicinske biokemije'' s terminom ''medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Isto kako u prethodnim pojašnjenjima. Članak 179 U stavku (2) predlaže se dodati nakon magistara farmacije ''magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Pojašnjenje: HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine te im izdaje odgovarajuća odobrenja za samostalni rad. Struka ''magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Osim toga, od siječnja 2018. Specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine su uvršteni u EFLM Registar (Europski Registar Specijalista Laboratorijske Medicine) te time usklađeni s EU-kolegama. Članak 192. Predlažem da se u stavku (1) izmijeni na način da se iza riječi ''doktorima dentalne medicine specijalistima'' dodaju riječi ''magistrima farmacije, specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine, specijalistima''. Predlažem da se u stavku (2) iza riječi ''medicinskog i dentalnog fakulteta'' doda tekst ''te farmaceutsko-biokemijskog fakulteta'', a da se iza riječi ''medicinskih i dentalnih stručnjaka'' doda tekst ''te farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih stručnjaka''. Pojašnjenje: Ne postoji objektivna argumentacija i razlozi radi kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine trebali isključiti od dobivanja ove titule.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
463	Marija Vinković	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192.	Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
464	Davorka Jakšić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192.	Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
465	Emilija Katarina Lozo	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192.	Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
466	Luka Markulin	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192.	Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
467	Luka Markulin	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192.	Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
468	Katarina Vilić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192.	Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
469	Ante Orbanić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192.	Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
470	Iva Matkovic	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192.	Također podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
471	Darija Kuruc Poje	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192.	Također podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
472	Slaven Falamić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192.	Apsolutno podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore jer nema razlog da se isto primjenjuje samo na liječnike a ne i na druge zdravstvene djelatnike a naročito na doktore dentalne medicine specijaliste, magistre farmacije specijaliste i magistre medicinske biokemije specijaliste koji imaju deset godina rada u svojstvu specijalist.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
473	Hrvatsko farmaceutsko društvo	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192.	U članku 192. stavak 1. predlaže se iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodaju riječi „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije specijalistima “ tako da glasi: - „(2)Doktorima medicine specijalistima, doktorima dentalne medicine specijalistima, magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije specijalistima koji imaju deset godina rada u svojstvu specijalista, objavljene znanstvene i stručne radove i uspješne rezultate na stručnom uzdizanju zdravstvenih radnika, može se priznati naziv primarijus.“ Predlaže se u članku 192. stavak 2. dodati riječi „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta “ i „farmaceutskih i medicinsko biokemijskih“, tako da glasi: - „(2)O priznavanju naziva primarijus odlučuje povjerenstvo koje imenuje ministar iz redova nastavnika medicinskog, dentalnog (stomatološkog) i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, primarijusa i istaknutih medicinskih, dentalnih, farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih stručnjaka.“ OBRAZLOŽENJE: Ne postoji objektivna argumentacija i razlozi koji te zdravstvene struke (magistri farmacije i magistri medicinske biokemije) treba isključiti i negativno diferencirati u odnosu na ostale visokostručne zdravstvene struke. U nama susjednim zemljama ove struke imaju te mogućnosti i prava.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
474	Hrvatska ljekarnička komora	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192.	• Članak 192. Predlaže se u članku 192. stavku 1. iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodati riječi: „magistrima farmacije specijalistima“ Predlaže se u članku 192. stavku 2. iza riječi „dentalnog“ dodati riječi: „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta“, te iza riječi: „dentalnih“ dodati riječi: „i farmaceutskih“	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
475	HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 191.	U članku 191. stavku 1. predlažemo brisati dio odredbe koji glasi: ”, trošak zdravstvenih ustanova u kojima se obavlja specijalističko usavršavanje,”. Obrazloženje: Navedeno je potrebno brisati jer iz zakonskog prijedloga ne nalazi se koji je to trošak ustanova, pogotovo što je trošak specijalizacija na teret Zavoda, a iskazano kao jedan od mjerila za utvrđivanje bolničkih limita. Sukladno prethodno navedenom predlažemo brisati odredbu stavka 2.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
476	Alen Stojanović	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 191.	Stavak 1. - što je TOČNO "trošak zdravstvenih ustanova u kojima se obavlja specijalističko usavršavanje"? Prema ovome svaka ustanova može zaračunati od sapuna do troška konca za šivanje rezne rane pri praktičnoj nastavi uz mentora (koji je i tako već naplatila HZZO-u).	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
477	Dom zdravlja Krapinsko-zagorske županije	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 191.	U čl. 191. smatramo da stvarni troškovi nisu 200.000,00 kuna, koliko proizlazi iz Prijedloga Nacrta Zakona, već oni realno iznose od 800.000,00 do 1.200.000,00 kuna.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
478	Alen Piralić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 191.	Osvrnuo bih se kraće na trošak knjižice i zdravstvenih ustnaova. Barem za pripravnički staž doktor medicine SAM kupuje knjižicu i dnevnik u Narodnim novinama, pa pretpostavljam da je tako i u slučaju specijalizanata. U tom slučaju, ne razumijem kako je to trošak specijalizacije iz perspektive ustanove. ''(2) Trošak zdravstvenih ustanova u kojima se obavlja specijalističko usavršavanje utvrđuje se za cijelo razdoblje trajanja specijalizacije u visini četverostrukog iznosa proračunske osnovice koja je važeća na početku obavljanja programa.'' Može li to netko iz Ministarstva objasniti? I opravdati taj ''trošak'' prikazujući transparentno strukturu troškova zdravstvenih ustanova u kojima se obavlja specijalizacija - pada mi na pamet cijena za vodu potrošenu za pranje ruku... Možemo li očekivati slične troškove za studente medicine koji taođer praksu odrađuju u zdravstvenim ustanovama?	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
479	Ljubomir Flajšman	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 190.	Smatram da pravilnik specijalističkog usavršavanja ne treba biti dio ovog Nacrta. Ako već mora onda nikako nije motivirajuće za mlade liječnike obveza novčane penalizacije za prekidanje ugovora kod poslodavca koji ga je uputio na spacijalizaciju. Eventualno treba ostat obveza ostanka u RH. Mladi specijalisti će uz druge političke odluke vezane uz prvenstveno stambeno pitanje ostajat i u manje "atraktivnim" bolnicama. "Specijalizacije za područje rada u PZZ, specijalist može skrbiti za istu populaciju ne samo kao djelatnik ustanove (DOMA ZDRAVLJA), nego i putem ordinacije u smislu ovoga prijedloga zakona te na taj način također "vraća svoj dug specijalizacije" društvu." - izvor BB	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
480	Jelena Rakić Matić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 190.	„Obveza iz stavka 2. ovog članka ne odnosi se na specijalista koji otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovog Zakona, a zasnuje radni odnos kod zdravstvenog radnika privatne prakse ili nastavi rad u vlastitoj privatnoj praksi ukoliko ministarstvo utvrdi da troškovi specijalizacije nisu utrošeni iz vlastitih sredstava zdravstvene ustanove.“ Naime, svrha specijalizacije je pružanje kvalitetnije zdravstvene skrbi, a postojeće odredbe djeluju destimulirajuće za pretežno mlade liječnike koji se imaju namjeru specijalizirati budući ih se pritom vrlo rigidno ograničava u daljnjoj karijeri. U slučajevima kada zdravstvene ustanove nisu uložile vlastita sredstva u usavršavanje liječnika nemaju pravo ta sredstva potraživati od liječnika koji bi nastavio pružanje zdravstvene skrbi u Republici Hrvatskoj stoga se kao logično postavlja pitanje da li je svrha specijalizacije kontinuirano i kvalitetnije pružanje zdravstvene zaštite ili je svrha specijalizacije zadržavanje mladih liječnika u domovima zdravlja?! Ovakvim nepovoljnim odredbama koje su zapravo preuzete iz postojećih pravilnika o specijalističkom usavršavanju položaj liječnika koji se namjeravaju specijalizirati ili se već specijaliziraju ostaje isti, a to se već odražava kroz sve veći broj mladih liječnika koji odlaze u inozemstvu čime će nažalost u konačnici najviše biti pogođeni pacijenti. Radi navedenog, od iznimne je važnosti za budućnost zdravstva izmijeniti postojeće odredbe o specijalizaciji kako bi se prvenstveno mlađim liječnicima omogućili bolji uvjeti za rad i ostanak u Republici Hrvatskoj, a građanima posljedično kvalitetnija i dostupnija zdravstvena zaštita.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
481	Berislav Bulat	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 190.	Brisati točku na kraju stavka 3 i dodati: "odnosno ne zasnuje radni odnos u ordinaciji u smislu Članka 46. ovoga zakona koja je u mreži javne zdravstvene službe tj. ima ugovor o provođenju zdravstvene zaštite sa Zavodom." Obrazloženje: u slučaju specijalizacije za područje rada u PZZ, specijalist može skrbiti za istu populaciju ne samo kao djelatnik ustanove, nego i putem ordinacije u smislu ovoga prijedloga zakona te na taj način također "vraća svoj dug specijalizacije" društvu.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
482	Berislav Bulat	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 190.	St 2.: između riječi "roku" i "od" dodati: "koji će se urediti ugovorom iz članka 186. stavka 1., a ne može biti kraći"	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
483	Berislav Bulat	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 190.	St 2.: brisati tekst "i naknadu iz stavka 1. ovoga članka"	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
484	Miro Benčić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 190.	Predlažem da se dopuni čl. 190 nacrta zakona na način da glasi kako slijedi: „Obveza iz stavka 2. ovog članka ne odnosi se na specijalista koji otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovog Zakona, a zasnuje radni odnos kod zdravstvenog radnika privatne prakse ili nastavi rad u vlastitoj privatnoj praksi ukoliko ministarstvo utvrdi da troškovi specijalizacije nisu utrošeni iz vlastitih sredstava zdravstvene ustanove.“ Svrha specijalizacije je pružanje kvalitetnije zdravstvene skrbi, trenutno postojeće odredbe djeluju destimulirajuće za mlade liječnike koji se imaju namjeru specijalizirati jer ih se rigidno ograničava u daljnjoj karijeri. U slučaju da zdravstvene ustanove nisu uložile vlastita sredstva u usavršavanje liječnika nemaju pravo potraživati ta sredstva od liječnika koji bi nastavio pružanje zdravstvene skrbi u Republici Hrvatskoj. Ovakvim nepovoljnim odredbama položaj liječnika koji se namjeravaju specijalizirati ili su na specijalizaciji ostaje isti, izrazito je destimulirajući i odražava se tako da sve veći broj mladih liječnika izražava želju o odlasku u inozemstvo, u konačnici time naviše gube korisnici zdravstvene zaštite odnosno pacijenti. Od iznimne je važnosti za budućnost zdravstva izmijeniti postojeće odredbe o specijalizaciji kako bi se prvenstveno mladim liječnicima omogućili bolji uvjeti za rad i ostanak u Republici Hrvatskoj i na taj način u konačnici građanima osigurala kvalitetnija i dostupnija zdravstvena zaštita.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
485	HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 190.	U članku 190. stavku 1. predlažemo brisati dio stavka koji glasi: "i naknadu u iznosu jedne proračunske osnovice za obračun naknada i drugih primanja u Republici Hrvatskoj po mjesecu neodrađene ugovorene obveze rada nakon završene specijalizacije,". Obrazloženje: Hrvatska liječnička komora smatra skandaloznim unositi kaznene odredbe u postupcima stručnih usavršavanja kroz paušalne iznose obeštećenja. Hrvatska liječnička komora smatra kako realni iznosi troškova specijalizacija nisu sporni, a nerazvidni paušal u oblicima kazni nisu dopustivi u modernom demokratskom društvu već su vezani u totalitarističkim okružjima, a koje je Hrvatska napustila.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
486	UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 190.	Članak 190. stavak 1. izmijeniti tako da glasi: „Zdravstvena ustanova u kojoj specijalist zasnuje radni odnos temeljem prethodne suglasnosti ministarstva, obvezna je naknaditi zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovoga Zakona stvarne troškove specijalizacije iz članka 191. ovoga Zakona i naknadu u iznosu tri proračunske osnovice za obračun naknada i drugih primanja u Republici Hrvatskoj po mjesecu neodrađene ugovorene obveze rada nakon završene specijalizacije, s tim da se prigodom izračuna neodrađene ugovorne obveze, kao ugovorna obveza računa samo vrijeme provedeno na specijalističkom usavršavanju izvan ustanove iz članaka 186. stavaka 1. ovog Zakona, u roku od godine dana od dana sklapanja ugovora o radu sa specijalistom.“ Obrazloženje Naknada u iznosu jedne proračunske osnovice za obračun naknada i drugih primanja u Republici Hrvatskoj nedovoljna je i tu je očiti nesrazmjer, te se pradlaže najmanje tri proračunske osnovice. Ukoliko naknada ostane u iznosu jedne proračunske osnovice, očito je da će doći do odljeva specijalističkog kadra iz manjih zdravstvenih ustanova u zdravstvene ustanove u velikim gradovima, koje će svoje potrebe za specijalističkim kadrom u velikom mjeri popunjavati „povlačenjem“ specijalista ili specijalizanata iz manjih gradova i „manjih“ zdravstvenih ustanova, što će za njih biti daleko povoljnije i „jeftinije“ od upućivanja na specijalizaciju. „Male“ zdravstvene ustanove trošit će znatna vlastita sredstva za specijaliziranje potrebnih specijalista, a bez njih će ostati uz minimalnu naknadu. Predlaže se prigodom izračuna neodrađene ugovornu obveze, kao ugovornu obvezu računati samo vrijeme provedeno na specijalističkom usavršavanja izvan ustanove iz članaka 186. stavaka 1. ovog Zakona. Vrijeme provedeno na radu u samoj ustanovi koja je uputila na specijalizaciju smatramo da se ne bi moglo računati u ugovornu obvezu ostanka na specijalizaciji po završetku specijalizacije. Navedena odredba se odnosi i na slučaj kad specijalista otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovoga Zakona, a ne zasnuje radni odnos u drugoj zdravstvenoj ustanovi čiji je osnivač Republika Hrvatska, jedinica područne (regionalne) samouprave ili grad, te smatramo da je tim više potrebno napraviti predloženu izmjenu.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
487	Dunja Stolnik	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 190.	Zašto nijedan pravnik, ekonomist, politolog, učitelj, viša medicinska sestra, teoretski fizičar, elektrotehničar, psiholog, logoped itd. ne mora vraćati novce utrošene za svoje školovanje nego se u bilo kojem trenutku može odseliti u drugu državu i tamo raditi?	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
488	Koordinacija hrvatske obiteljske medicine	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 190.	Svrha specijalizacije je pružanje kvalitetnije zdravstvene skrbi, a postojeće odredbe djeluju destimulirajuće za pretežno mlade liječnike koji se imaju namjeru specijalizirati budući ih se pritom vrlo rigidno ograničava u daljnjoj karijeri. Smatramo da mijenjanje statusa liječnika iz radnika u domu zdravlja u status radnika kod privatnog zdravstvenog radnika ili samostalnog privatnog zdravstvenog radnika, na istom području javno zdravstvene mreže gdje je liječnik i do sada radio, sa istim pacijentima, ne može biti penalizirano kako je to predviđeno predloženim nacrtom zakona budući domovima zdravlja, koji su mahom davatelji specijalizacija, ne nastaje nikakva šteta prvenstveno iz razloga što se mreža koju popunjavaju, na ovaj način održava ali isto tako i zbog činjenice što domovi zdravlja u velikom broju slučajeva za specijalizaciju nisu uopće utrošili vlastita sredstva. Mišljenja smo da je upravo zbog navedenih razloga potrebno napraviti distinkciju slučaja kada specijalizant ili specijalist ostaje u mreži javne zdravstvene službe koje pokriva davatelj specijalizacije od slučaja kada ne ostaje u mreži. Iz izloženog se kao logično nameće pitanje da li je svrha specijalizacije liječnika kontinuirano i kvalitetnije pružanje zdravstvene zaštite na području određene mreže javne zdravstvene službe ili je svrha specijalizacije zadržavanje mladih liječnika u domovima zdravlja?! Postojećim odredbama koje su zapravo preuzete iz postojećih pravilnika o specijalističkom usavršavanju položaj liječnika koji se namjeravaju specijalizirati ili se već specijaliziraju ostaje isti, a to se već odražava kroz sve veći broj mladih liječnika koji odlaze u inozemstvu čime će nažalost u konačnici najviše biti pogođeni pacijenti. Radi navedenog, smatramo da je od odlučne važnosti za budućnost zdravstva izmijeniti postojeće odredbe o specijalizaciji kako bi se prvenstveno mlađim liječnicima omogućili bolji uvjeti za rad i ostanak u Republici Hrvatskoj, a građanima posljedično kvalitetnija i dostupnija zdravstvena zaštita u budućnosti.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
489	Koordinacija hrvatske obiteljske medicine	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 190.	Predlaže se dopuniti čl. 190. nacrta zakona na način da glasi kako slijedi: „Obveza iz stavka 2. ovog članka ne odnosi se na specijalista koji otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovog Zakona, a zasnuje radni odnos kod zdravstvenog radnika privatne prakse ili nastavi rad u vlastitoj privatnoj praksi u mreži javne zdravstvene službe na istom području koje pokriva zdravstvena ustanova iz članka 186. stavka 1. ovog Zakona.“	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
490	Koordinacija hrvatske obiteljske medicine	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 190.	Predlaže se izmijeniti čl. 190. st. 3. nacrta zakona na način da glasi kako slijedi: „Obveza iz stavka 1. ovog članka odnosi se i na specijalista koji otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovog Zakona, a ne zasnuje radni odnos kod zdravstvenog radnika privatne prakse ili ne nastavi rad u vlastitoj privatnoj praksi u mreži javne zdravstvene službe na istom području koje pokriva zdravstvena ustanova iz članka 186. stavka 1. ovog Zakona.“	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
491	Branko Križić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 190.	Poštovani, računanje "duga" u visini jedne proračunske osnovice za svaki neodrađeni mjesec nakon završetka specijalizacije je izrazito diskriminatorno od strane Zakona pri čemu je liječnik/specijalist oštećen u odnosu na poslodavca. Pri tome napominjem kako u RH nedostaje izraziti broj liječnika specijalista zbog čega su specijalizanti tijekom 5 godina i 3 mjeseca specijalizacije primorani pokrivati specijalistička dežurstva uz naknadu plaće za koeficijent specijalizanta. Navedena dežurstva nerijetko budu i po 4x mjesečno (prosjek 2-6 x mjesečno) čime liječnik na specijalizaciji svome poslodavcu odradi i do 96 h mjesečno pokrivajući nedostatak specijalista na štetu vlastite specijalizacije. Također bitno je napomenuti kako specijalizanti tijekom specijalizacije često budu "povlačeni" (osobito u ljetnim mjesecima) na rad kod poslodavca koji mu je omogućio specijalizaciju. Sukladno navedenom prisutno je konstantno kršenje Pravilnika o specijalističkom usavršavanju kojim nisu propisana obavezna dežurstva već usavršavanje od 40 sati tjedno, neprekidno. Stoga, da Zakon ne bude diskriminirajuć za liječnike na specijalizaciji predlažem da se vrijeme (satnica) specijalizanta provedeno u dežurstvima te tijekom povlačenja u matične ustanove evidentira te da se time umanji odrada specijaliste nakon odrađene specijalizacije i položenog specijalističkog ispita poštujući 40 satni radni tjedan.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
492	HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 189.	Sukladno prethodnim komentarima Komore u članku 189. stavku 1. predlažemo brisati dio odredbe koji se odnosi na " ugovorenu obvezu rada".	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
493	GRAD ZAGREB	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 189.	Gradski ured za zdravstvo Prijedlog nadopuniti članak : Ako specijalist otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi sa kojom ima sklopljen Ugovor o specijalističkom usavršavanju prije isteka vremena na kojega je Ugovor sklopljen dužan je naknaditi ustanovi troškove specijalizacije i sve druge troškove sukladno sklopljenom Ugovoru.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
494	Dom zdravlja Zagreb-Centar	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 189.	U članku 189. Stavak 2. Nacrta prijedloga Zakona predlažemo unijeti dopunu tako da glasi: „(2) Uz zahtjev za davanje prethodne suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka specijalist je obvezan priložiti suglasnost zdravstvene ustanove u kojoj će zasnovati radni odnos i suglasnost ustanove za koju se specijalist usavršavao.“ Navedeno smatramo potrebnim stoga što iz sada predloženog proizlazi kako ustanova za koju se specijalist usavršavao nema nikakvog utjecaja na odlazak specijalista, a čak možda niti saznanja o namjeravanom odlasku dok ju o tome ne obavijesti Ministarstvo zdravstva donoseći svoju prethodnu suglasnost. Može se dogoditi da je mogući nedostatak zdravstvenih radnika određenog profila koji bi nastupio odlaskom specijalista u drugu ustanovu bitniji argument od ponuđene financijske kompenzacija, a o tome najmeritornije može suditi ustanova za koju se specijalist usavršavao te stoga mora imati mogućnost iznijeti svoj stav o namjeravanom otkazu ugovora o radu.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
495	Hrvatska zajednica županija	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 189.	Predlažemo i da se člankom 189. propiše da ako specijalist otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi s kojom ima sklopljen Ugovor o specijalističkom usavršavanju prije isteka vremena na kojega je Ugovor sklopljen dužan je nadoknaditi ustanovi troškove specijalizacije i sve druge troškove sukladno sklopljenom Ugovoru.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
496	Alen Stojanović	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 189.	Što je sa situacijom ako do otkaza ugovora o radu dođe po sili zakona ili zbog drugih okolnosti a ne zbog volje specijalista?	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
497	požeško-slavonska županija	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 189.	PRIJEDLOG: Ako specijalist otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi s kojom ima sklopljen Ugovor o specijalističkom usavršavanju prije isteka vremena na kojega je Ugovor sklopljen dužan je naknaditi ustanovi troškove specijalizacije i sve druge troškove sukladno sklopljenom Ugovoru.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
498	SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 189.	Članak 189. PRIJEDLOG : Ako specijalist otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi sa kojom ima sklopljen Ugovor o specijalističkom usavršavanju prije isteka vremena na kojega je Ugovor sklopljen dužan je naknaditi ustanovi troškove specijalizacije i sve druge troškove sukladno sklopljenom Ugovoru. (1) Ako specijalist prije isteka vremena ugovorene obveze rada iz članka 186. stavka 2. ovoga Zakona namjerava otkazati ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovoga Zakona i zasnovati radni odnos u drugoj zdravstvenoj ustanovi čiji je osnivač Republika Hrvatska, jedinica područne (regionalne) samouprave ili grad, obvezan je zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva. (2) Uz zahtjev za davanje prethodne suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka specijalist je obvezan priložiti suglasnost zdravstvene ustanove u kojoj će zasnovati radni odnos. (3) Ministarstvo je obvezno odlučiti o zahtjevu za davanje prethodne suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka najkasnije u roku od 60 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva, uvažavajući pri tome sljedeća mjerila: ◊ potrebu za zdravstvenim radnikom specijalistom na području osnivača zdravstvene ustanove iz članka 186. stavka 1. ovoga Zakona i ◊ ugovorenu specijalističku djelatnost poslodavca kod kojeg specijalist namjerava zasnovati radni odnos u mreži javne zdravstvene službe. (4) Ako ministarstvo u roku iz stavka 3. ovoga članka ne odluči o zahtjevu za davanje prethodne suglasnosti, smatra se da je prethodna suglasnost dana.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
499	Jelena Rakić Matić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 188.	Predlaže se dopuniti čl. 188 nacrta zakona na način da glasi kako slijedi: „Obveza iz stavka 1. ovog članka ne odnosi se na specijalizanta koji otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovog Zakona, a zasnuje radni odnos kod zdravstvenog radnika privatne prakse ili nastavi rad u vlastitoj privatnoj praksi ukoliko ministarstvo utvrdi da troškovi specijalizacije nisu utrošeni iz vlastitih sredstava zdravstvene ustanove.“	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
500	Berislav Bulat	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 188.	St 2.: između riječi "roku" i "od" dodati: "koji će se urediti ugovorom iz članka 186. stavka 1., a ne može biti kraći"	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
501	Berislav Bulat	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 188.	St. 4. između riječi "ravnatelj" i "donio" dodati: "ustanove u kojoj specijalizant zasnuje radni odnos"	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
502	Berislav Bulat	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 188.	Brisati točku na kraju stavka 3 i dodati: "odnosno ne zasnuje radni odnos u ordinaciji u smislu Članka 46. ovoga zakona koja je u mreži javne zdravstvene službe tj. ima ugovor o provođenju zdravstvene zaštite sa Zavodom." Obrazloženje: u slučaju specijalizacije za područje rada u PZZ, specijalizant se ne mora nužno zaposliti u ustanovi (domu zdravlja), već će služiti na korist društvu i ako putem ordinacije u smislu ovoga prijedloga zakona popuni upražnjeno mjesto u Mreži javne zdravstvene službe - na taj način također "vraća svoj dug specijalizacije" društvu.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
503	Berislav Bulat	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 188.	St. 2.: brisati tekst "i naknadu iz stavka 1. ovoga članka" - podržavam komentar HLK St. 3.: "Obveza iz stavka 1. ovoga članka..." ne treba li glasiti: "Obveza iz stavka 2. ovoga članka..."? (analogno članku 190. st. 3.)	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
504	Miro Benčić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 188.	Predlažem da se dopuni čl. 188 nacrta zakona na način da glasi kako slijedi: „Obveza iz stavka 1. ovog članka ne odnosi se na specijalizanta koji otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovog Zakona, a zasnuje radni odnos kod zdravstvenog radnika privatne prakse ili nastavi rad u vlastitoj privatnoj praksi ukoliko ministarstvo utvrdi da troškovi specijalizacije nisu utrošeni iz vlastitih sredstava zdravstvene ustanove.“	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
505	HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 188.	U članku 188. stavku 1. predlažemo iza riječi "radnog odnosa" staviti točku i brisati dio stavka koji glasi: "i naknadu u iznosu jedne proračunske osnovice za obračun naknada i drugih primanja u Republici Hrvatskoj po mjesecu ugovorene obveze rada nakon završene specijalizacije, u roku od godine dana od dana sklapanja ugovora o radu sa specijalizantom." U stavku 2. predlažemo brisati dio odredbe koji glasi: "i naknadu iz stavka 1. ovoga članka". Obrazloženje: Hrvatska liječnička komora smatra skandaloznim unositi kaznene odredbe u postupcima stručnih usavršavanja kroz paušalne iznose obeštećenja. Hrvatska liječnička komora smatra kako realni iznosi troškova specijalizacija nisu sporni, a nerazvidni paušal u oblicima kazni nisu dopustivi u modernom demokratskom društvu već su vezani u totalitarističkim okružjima, a koje je Hrvatska napustila. U stavku 4. predlažemo iza riječi "radu" dodati riječi "ili ukoliko ustanova nema ugovorenu djelatnost iz područja specijalizacije". Obrazloženje: Ravnateljima ustanova ministarstvo prilikom usvajanja plana specijalizacija odobrava i specijalizacije izvan djelatnosti rada ustanova kada se navodi kako je u planu uvođenje novih djelatnosti. Ukoliko se nova djelatnost ne uvede. pitanje je kako riješiti spor s specijalizantom koji tada nije u mogućnosti nastaviti rad u ustanovi i to ne svojom krivnjom. Prijedlog rješava i to pitanje.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
506	GRAD ZAGREB	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 188.	Gradski ured za zdravstvo: Ako specijalizant otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi sa kojom ima sklopljen Ugovor o specijalističkom usavršavanju prije isteka vremena na kojega je Ugovor sklopljen dužan je naknaditi ustanovi troškove specijalizacije i sve druge troškove sukladno sklopljenom Ugovoru.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
507	Hrvatska zajednica županija	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 188.	Predlažemo da se u članak 188. koji govori o obvezama specijalizanata, ugradi odredba prema kojoj je specijalizant, u slučaju otkazivanja ugovora o radu u zdravstvenoj ustanovi s kojom ima sklopljen Ugovor o specijalističkom usavršavanju prije isteka vremena na kojega je Ugovor sklopljen, dužan nadoknaditi ustanovi troškove specijalizacije i sve druge troškove sukladno sklopljenom Ugovoru.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
508	Alen Stojanović	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 188.	Što je sa situacijom kada specijalizacija i ugovor o radu budu prekinuti po sili zakona ili zbog bolesti/smrti?	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
509	Alen Stojanović	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 188.	U stavku 2 jasno navesti da plaća i putni troškovi (sukladno Zakonu o radu) nisu dio troškova specijalizacije.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
510	požeško-slavonska županija	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 188.	PRIJEDLOG: Ako specijalizant otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi sa kojom ima sklopljen Ugovor o specijalističkom usavršavanju prije isteka vremena na kojega je Ugovor sklopljen dužan je naknaditi ustanovi troškove specijalizacije i sve druge troškove sukladno sklopljenom Ugovoru.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
511	SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 188.	Članak 188. PRIJEDLOG : Ako specijalizant otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi sa kojom ima sklopljen Ugovor o specijalističkom usavršavanju prije isteka vremena na kojega je Ugovor sklopljen dužan je naknaditi ustanovi troškove specijalizacije i sve druge troškove sukladno sklopljenom Ugovoru. (1) Zdravstvena ustanova u kojoj specijalizant zasnuje radni odnos temeljem prethodne suglasnosti ministarstva iz članka 187. stavka 1. ovoga Zakona, obvezna je naknaditi zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovoga Zakona stvarne troškove specijalizacije iz članka 191. ovoga Zakona nastale do zasnivanja radnog odnosa i naknadu u iznosu jedne proračunske osnovice za obračun naknada i drugih primanja u Republici Hrvatskoj po mjesecu ugovorene obveze rada nakon završene specijalizacije, u roku od godine dana od dana sklapanja ugovora o radu sa specijalizantom. (2) Ako specijalizant otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovoga Zakona bez prethodne suglasnosti ministarstva, obvezan je naknaditi troškove specijalizacije iz članka 191. ovoga Zakona nastale do otkaza ugovora o radu i naknadu iz stavka 1. ovoga članka, u roku od godine dana od dana otkaza ugovora o radu. (3) Obveza iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na specijalizanta koji otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovoga Zakona, a ne zasnuje radni odnos u drugoj zdravstvenoj ustanovi čiji je osnivač Republika Hrvatska, jedinica područne (regionalne) samouprave ili grad. (4) Obveza iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na specijalizanta za kojeg je ravnatelj donio odluku da nije zadovoljio na probnom radu.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
512	Koordinacija hrvatske obiteljske medicine	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 188.	Predlaže se dopuniti čl. 188. nacrta zakona na način da glasi kako slijedi: „Obveza iz stavka 1. ovog članka ne odnosi se na specijalizanta koji otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovog Zakona, a zasnuje radni odnos kod zdravstvenog radnika privatne prakse ili nastavi rad u vlastitoj privatnoj praksi u mreži javne zdravstvene službe na istom području koje pokriva zdravstvena ustanova iz članka 186. stavka 1. ovog Zakona“.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
513	Koordinacija hrvatske obiteljske medicine	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 188.	Predlaže se izmijeniti čl. 188. st. 3. nacrta zakona na način da glasi kako slijedi: „Obveza iz stavka 1. ovog članka odnosi se i na specijalizanta koji otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovog Zakona, a ne zasnuje radni odnos kod zdravstvenog radnika privatne prakse ili ne nastavi rad u vlastitoj privatnoj praksi u mreži javne zdravstvene službe na istom području koje pokriva zdravstvena ustanova iz članka 186. stavka 1. ovog Zakona.“	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
514	Boris Žulj	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 188.	.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
515	Krapinsko-zagorska županija	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 187.	Ovakvim uređenjem se ograničavaju prava poslodavca za ugovorno određivanje prava i obveza specijalizanata, iako očito troškovi specijalizacije i dalje padaju na teret poslodavca. Logično je da, ako zdravstvena ustanova osigurava sredstva za plaće i sve ostale troškove specijalizacije, onda i sama uređuje i uvjete pod kojima će liječnike slati na specijalizacije. Predlaže se ispuštanje regulative na temu ugovornih odnosa između poslodavca i kandidata te prepuštanje utvrđivanja međusobnih prava i obveza ugovorom jer se u protivnom direktno zadire u poslovni odnos poslodavca i radnika. Ovakvim ograničavanjem prava poslodavca direktno se utječe na poslovnu politiku zdravstvene ustanove, onemogućava se upravljanje kadrovskim resursima te dovodi u pitanje dugoročna opstojnost zdravstvene zaštite na području Krapinsko-zagorske županije. Što se tiče pitanja troškova specijalizacije, neprihvatljivo je da se ne uvažava stvarni trošak specijalizacije koji realno iznosi 800.000 do 1.200.000 kn za zdravstvenu ustanovu koja upućuje djelatnika na specijalizaciju, a prema Nacrtu Zakona prihvatljiv je tek višestruko manji iznos od svega cca 200.000 kn u slučaju odlaska specijalizanta na rad u drugu zdravstvenu ustanovu. Predlaže se ovo pitanje urediti na način da, ako specijalizant ili specijalist otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi s kojom ima sklopljen Ugovor o specijalističkom usavršavanju prije isteka vremena na kojega je Ugovor sklopljen dužan je naknaditi ustanovi troškove specijalizacije i sve druge troškove sukladno sklopljenom Ugovoru. Istom odredbom stavlja se ravnatelje zdravstvenih ustanova u nezavidan položaj. Svaki ugovor sklopljen prema ovom Nacrtu Pravilnika potencijalno može bolnici donijeti štetu od gotovo 750.000 kuna (iznos stvarnih troškova specijalizacije za bolnicu umanjen za Pravilnikom predviđenu naknadu i Pravilnikom definirane troškove specijalizacije) za koje nema nikakvog osiguranja da će se kroz rad specijaliste ili na bilo koji drugi način vratiti. Ovakvo uređenje imao bi eventualno smisla kada bi troškove specijalizacije snosilo Ministarstvo zdravlja ili HZZP ili čak i kad bi svaka ustanova isplaćivala plaću za one mjesece koje je specijalizant u njoj i odradio. Međutim, nikako nije primjenjiv u situaciji kad ustanova sama iz vlastitih sredstava osigurava sredstva za specijalizacije, a liječnici veći dio specijalizacije odrađuju izvan te iste ustanove. Također, ovakvim Pravilnikom se neke ustanove stavljaju u povoljniji položaj (situacija kada specijalizant cijelu specijalizaciju odrađuje u matičnoj ustanovi) od ostalih. Istim člankom definirano je da specijalizant/specijalist odnosno zdravstvena ustanova u koju odlazi dužna nadoknaditi troškove specijalizacije i naknadu zbog neizvršene obveze rada u roku od 1 godine. Smatramo da je takav rok neprimjereno dugačak.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
516	Dom zdravlja Zagreb-Centar	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 187.	U članku 187. Stavak 2. Nacrta prijedloga Zakona predlažemo unijeti dopunu tako da glasi: „(2) Uz zahtjev za davanje prethodne suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka specijalizant je obvezan priložiti suglasnost zdravstvene ustanove u kojoj će zasnovati radni odnos i suglasnost ustanove za koju se specijalizant usavršava.“ Navedeno smatramo potrebnim stoga što iz sada predloženog proizlazi kako ustanova za koju se specijalizant usavršava nema nikakvog utjecaja na odlazak specijalizanta, a čak možda niti saznanja o namjeravanom odlasku dok ju o tome ne obavijesti Ministarstvo zdravstva donoseći svoju prethodnu suglasnost. Može se dogoditi da je mogući nedostatak zdravstvenih radnika određenog profila koji bi nastupio odlaskom specijalizanta u drugu ustanovu bitniji argument od ponuđene financijske kompenzacija, a o tome najmeritornije može suditi ustanova za koju se specijalizant usavršava te stoga mora imati mogućnost iznijeti svoj stav o namjeravanom otkazu ugovora o radu.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
517	UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 187.	Članak 187. brisati stavak 4. „ Ako ministarstvo u roku iz stavka 3. ovoga članka ne odluči o zahtjevu za davanje prethodne suglasnosti, smatra se da je prethodna suglasnost dana.“ Davanje suglasnosti protekom roka ne smatramo dobrim rješenjem, te se predlaže brisati ovaj stavak. Članak 187. stavak 1. izmijeniti tako da glasi: Zdravstvena ustanova u kojoj specijalizant zasnuje radni odnos temeljem prethodne suglasnosti ministarstva iz članka 187. stavka 1. ovoga Zakona, obvezna je naknaditi zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovoga Zakona stvarne troškove specijalizacije iz članka 191. ovoga Zakona nastale do zasnivanja radnog odnosa i naknadu u iznosu tri proračunske osnovice za obračun naknada i drugih primanja u Republici Hrvatskoj po mjesecu trajanja specijalističkog usavršavanja do dana prestanka radnog odnosa u zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovoga Zakona, u roku od godine dana od dana sklapanja ugovora o radu sa specijalizantom. Obrazloženje Sadašnja formulacija ove odredbe propisuje obvezu zdravstvene ustanove u kojoj specijalizant zasnuje radni odnos temeljem prethodne suglasnosti ministarstva na isplatu naknade po mjesecu ugovorene obveze rada nakon završene specijalizacije, što znači da se ta ugovorna obveza odnosi na cjelokupno ugovorenu obvezu rada (odnosno jednostruko vrijeme trajanja specijalizacije) neovisno o tome koliko je specijalizant proveo na specijalizaciji do zasnivanja radnog odnosa u drugoj zdravstvenoj ustanovi. Primjerice, ako specijalizant nakon 10 mjeseci specijalističkog usavršavanja zasnuje radni odnos u drugoj zdravstvenoj ustanovi temeljem prethodne suglasnosti ministarstva iz članka 187. stavka 1. ovoga Zakona, obveza naknade iznosi jedna proračunska osnovica za obračun naknada i drugih primanja u Republici Hrvatskoj po mjesecu ugovorene obveze rada nakon završene specijalizacije što znači da je to naknada za 4 ili 5 godina (ovisno o trajanju specijalizacije). Stoga se predlaže utvrditi obvezu samo za vrijeme koliko je specijalizant proveo na specijalističkom usavršavanju do prestanka radnog odnosa. Naknada u iznosu jedne proračunske osnovice za obračun naknada i drugih primanja u Republici Hrvatskoj nedovoljna je i tu je očiti nesrazmjer, te se predlaže utvrditi naknadu od najmanje tri proračunske osnovice.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
518	HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 186.	Vezano uz predloženi tekst odredbe članka 186. stavka 2. smatramo da u ugovorima o međusobnim pravima i obvezama ne bi trebala biti propisana nikakva obveza rada nakon završetka specijalističkog usavršavanja i položenog specijalističkog ispita.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
519	Natalija Dedić Plavetić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 185.	U članku 184. predlažemo brisati u cijelosti odredbu stavka 6. Obrazloženje: Regulirane profesije EU temeljno određuju način izobrazbe i stjecanja statusa regulirane profesije. Stečena prava rješavana su u reguliranim profesijama danom stupanja Hrvatske u EU. Nedopustivo je omogućavanje stjecanja kompetencija regulirane profesije kako je u ovom stavku predloženo te je isto potrebno brisati.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
520	Mirela Ganza	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 184.	Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
521	Damir Vrbanec	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 184.	Hrvatsko društvo za internističku onkologiju Hrvatskog liječničkog zbora predlaže dvije izmjene članka 184.: 1. stavak (3) umjesto "iz redova priznatih stručnjaka određenih specijalnosti" trebalo bi izmijeniti u " iz redova nastavnika u znanstveno-nastavnim zvanjima i primarijusa" 2. u cjelosti brisati odredbu stavka 6. prof dr Damir Vrbanec, Predsjednik Hrvatskog društva za internističku onkologiju HLZ-a	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
522	Tomislav Rukavina	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 184.	U članku 184. stavku 3. riječi: „priznatih stručnjaka određenih specijalnosti“ predlažemo zamijeniti riječima: „nastavnika izabranih u znanstveno-nastavna zvanja i primarijusa“	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
523	Darko Takač	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 184.	U članku 184. brisati stavak 1.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
524	Natalija Dedić Plavetić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 184.	Potpuno se slažem s komentarom Hrvatske liječničke komore: U članku 184. predlažemo brisati u cijelosti odredbu stavka 6. Obrazloženje: Regulirane profesije EU temeljno određuju način izobrazbe i stjecanja statusa regulirane profesije. Stečena prava rješavana su u reguliranim profesijama danom stupanja Hrvatske u EU. Nedopustivo je omogućavanje stjecanja kompetencija regulirane profesije kako je u ovom stavku predloženo te je isto potrebno brisati. doc dr sc Natalija Dedic Plavetic, dr. med. spec internist, uži spec internističke onkologije	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
525	Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 184.	U članku 184. stavku 3. riječi: „priznatih stručnjaka određenih specijalnosti“ predlažemo zamijeniti riječima: „nastavnika izabranih u znanstveno-nastavna zvanja i primarijusa“	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
526	Ivan Bilić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 184.	Članak 5 omogućuje ministru da de facto propiše pravilnik kojim će imenovati užim specijalistom koga hoće, mimo uobičajenog postupka specijalističkog usavršavanja. Članak šest opisuje pravilnik kojim će ministar moći proglasiti primjerice oftalmologa abdominalnim kirurgom. Koje god struke bio ministar, ovo područje nadilazi kompetencije jedne osobe i stoga su ovakve formulacije neprihvatljive. Obzirom da su priznavanja neodrađenih spacijalizacija uvijek iznimke i nužnost koja proističe iz nekih novonastalih ili nepredviđenih okolnosti, potrebno je u zakonu jasno napisati koga ministar pita (stručno povjerenstvo, fakultet, komoru, stručno društvo, europsko regulatorno tijelo?) da li se kurikulum jedne specijalizacije (zajedničko deblo ili posebni dio), kao i neposredno radno iskustvo kandidata može priznati u staž druge specijalizacije. Kako su i drugi komentatori naglasili, ovo je vrlo osjetljivo područje u kojem se lako može generirati diskriminacija među djelatnicima jer se priznavanjem neodrađene specijalizacije zaobilazi nekoliko godina nečijeg truda i odricanja kao i investiranje sredstava od strane institucije. Ovako paušalni članci otvaraju prostor da se specijalizacije priznavaju političkom odlukom, odnosno lobiranjima. Stoga ponavljam da su članci u ovakvoj formi neprihvatljivi. dr.sc. Ivan Bilić, liječnik	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
527	HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 184.	U članku 184. predlažemo brisati u cijelosti odredbu stavka 6. Obrazloženje: Regulirane profesije EU temeljno određuju način izobrazbe i stjecanja statusa regulirane profesije. Stečena prava rješavana su u reguliranim profesijama danom stupanja Hrvatske u EU. Nedopustivo je omogućavanje stjecanja kompetencija regulirane profesije kako je u ovom stavku predloženo te je isto potrebno brisati.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
528	Natalija Dedić Plavetić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 184.	Prema stavku 3. i 4. ovog članka prijedloga Zakona, ispada da su uvjeti za biti ispitivač na dodiplomskom studiju za studente medicine stroži od uvjeta za ispitivača na specijalističkim i ispitima iz uže specijalizacije, s obzirom da je izbačen dio koji se odnosi na znanstveno nastavna zvanja. Predlažem to to budu specijalisti i uži specijalisti u znanstveno nastavnim zvanjima te primarijusi. doc dr sc Natalija Dedic Plavetic, dr. med. spec internist, uži spec internističke onkologije	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
529	Natalija Dedić Plavetić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 184.	Stavak 5. i 6. ovog članka Zakona dovodi pojedine kolege u neravnopravan položaj. Dok jedni zbog obavljanja specijalizacije i uže specijalizacije sele u druge gradove, preseljavaju djecu, itd...drugima će se specijalizacije i uže specijalizacije priznavati pravilnicima koji su se i do sada periodički "ukazivali" prema potrebi kako bi se određenim pojedincima priznale specijalizacije i uže specijalizacije bez obavljenog propisanog programa specijalizacije (tu se pozivalo na minuli rad) te bez izlaska na specijalistički ili ispit iz uže specijalizacije. Pitanje je krši li se time jednakost građana pred zakonom, odnosno ustavnosti stavaka 5. i 6. Osim nejednakosti pred zakonom, tu su i tri dodatna pitanja: 1. ako je netko navodno kompetentan za obavljanje poslova iz područja uže specijalnosti temeljem minulog rada, najmanji je problem izaći pred ispitnu komisiju i položiti specijalistički ispit ili ispit iz uže specijalizacije. 2. Ostaje pitanje i odslušanog cijelog stručnog poslijediplomskog ispita koji je sastavni dio specijalizacije, a koji se sastoji od 300 sati direktne nastave i ne vidim razloga da se nekima i taj dio "oprosti". 3. Ako moja važeća licenca kojom trenutno obavljam poslove iz područje svoje specijalizacije te područja uže specijalizacije, kako ja uopće smijem obavljati poslove iz područja druge specijalizacije koje mi onda netko prizna kao minuli rad, akoji zapravo nisam bila ovlaštena obavljati. Razumijem priznavanje novih programa koje do sada nisi mogao niti pohađati, ali priznavati cijele odavno etablirane specijalizacije i uže specijalizacije koje se može regularno savladati obavljanjem propisanog programa te specijalizacije ili uže specijalizacije te položiti propisani ispit i time dokazati kompetencije za obavljanje poslova iz područja te specijalizacije, zaista je veliki korak natrag. To je bilo razumljivo u ratnim uvjetima, uvjetima nepostojanja određenih programa koji su se onda priznavali temeljem minulog rada, itd.. ukratko, treba postojati čvrst i izniman razlog za to (obavljanje nekih poslova u uvjetima nedostatak kadra u nekim manjim sredinama, što svakako nije slučaj u kliničkim bolnicama gdje se program može regularno savladati uz sve propisane preduvjete). Priznavanje specijalizacija bez ispita i bez obavljenog propisanog programa predstavlja veliki nedostatak sustava specijalističkog usavršavanja i usavršavanja iz područja uže specijalizacije koji se i do sada preslobodno interpretirao. doc dr sc Natalija Dedic Plavetic, dr. med. spec internist, uži spec internističke onkologije	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
530	Marija Vinković	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 184.	Podržavam stav: Članak 184. Predlaže se u članku 184. brisati stavak 1.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
531	Hrvatsko farmaceutsko društvo	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 184.	U članku 184. brisati stavak 1.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
532	Hrvatska ljekarnička komora	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 184.	• Članak 184. Predlaže se u članku 184. brisati stavak 1.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
533	Mirela Ganza	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 183.	Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
534	HKZR-Strukovni razred za djelatnost sanitarnog inženjerstva	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 183.	Članak 183 stavak 3 potrebno je definirati na ovaj način: (3) Ministar pravilnikom utvrđuje standarde za prijam specijalizanata i način polaganja specijalističkog ispita, odnosno ispita iz uže specijalizacije te određuje ovlaštene zdravstvene ustanove, trgovačka društva i zdravstvene radnike koji obavljaju privatnu praksu za provođenje specijalističkog staža uz prethodno mišljenje Nacionalnog povjerenstva za specijalističko usavršavanje te nadležnih komora. Obrazloženje: Obzirom da se radi i usavršavanju koje je pitanje struke, o predmetnom je potrebno da nadležne strukovne organizacije daju prethodno svoje mišljenje	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
535	HRVATSKA KOMORA ZDRAVSTVENIH RADNIKA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 183.	Članak 183 stavak 3 potrebno je definirati na ovaj način: (3) Ministar pravilnikom utvrđuje standarde za prijam specijalizanata i način polaganja specijalističkog ispita, odnosno ispita iz uže specijalizacije te određuje ovlaštene zdravstvene ustanove, trgovačka društva i zdravstvene radnike koji obavljaju privatnu praksu za provođenje specijalističkog staža uz prethodno mišljenje Nacionalnog povjerenstva za specijalističko usavršavanje te nadležnih komora. Obrazloženje: Obzirom da se radi i usavršavanju koje je pitanje struke, o predmetnom je potrebno da nadležne strukovne organizacije daju prethodno svoje mišljenje	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
536	Jelena Jelaska	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 183.	Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
537	Darko Takač	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 183.	U članku 183. stavak 2. predlaže se na kraju stavka dodati riječi „ te kod Agencije za lijekove i medicinske proizvode“ tako da glasi: - „(2)Za potrebe ljekarničke djelatnosti dio specijalizacije može se obavljati kod pravnih osoba koje provode proizvodnju ili kontrolu lijekova te kod Agencije za lijekove i medicinske proizvode. “	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
538	HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 183.	U članku 183. u stavku 3. predlažemo brisati točku i dodati riječi "uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnih komora”. Predlažemo dodati i novi stavak 4. koji glasi: "(4) Ako tijelo iz stavka 3. ovoga članka u roku od 30 dana od dana kada je zatraženo, ministru ne dostavi mišljenje iz stavka 3. ovoga članka, smatra se da je dalo pozitivno mišljenje.” Obrazloženje: kao i ranije kada se radi o pitanjima struke.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
539	Natalija Dedić Plavetić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 183.	Stavak 5. i 6. ovog članka prijedloga Zakona se relativizira cijeli program specijalističkog usavršavanja u RH. Nepotrebnim se smatra i odslušati cijeli stručni poslijediplomski koji je sastavni dio specijalizacije, a koji se sastoji od 300 sati direktne nastave i ne vidim razloga da se nekima i taj dio "oprosti".	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
540	Natalija Dedić Plavetić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 183.	Stavak 5. i 6. ovog članka Zakona omogućava obavljanje određenih poslova bez provjere kompetencija za iste! Ako se netko smatra kompetentnim za obavljanje poslova iz područja uže specijalnosti temeljem minulog rada, najmanji je problem izaći pred ispitnu komisiju i položiti specijalistički ispit ili ispit iz uže specijalizacije te time te kompetencije i dokazati.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
541	Natalija Dedić Plavetić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 183.	Stavak 5. i 6. ovog članka Zakona dovodi neke važeće propise pod upitnik: ako moja važeća licenca kojom trenutno obavljam poslove iz područje svoje specijalizacije te područja uže specijalizacije, kako ja uopće smijem obavljati poslove iz područja druge specijalizacije koje mi onda netko prizna kao minuli rad, a koji zapravo nisam bila ovlaštena obavljati.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
542	Željana Leskur	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 183.	Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
543	INES KRAJAČEVIĆ	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 183.	Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
544	Marija Vinković	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 183.	1 0 Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
545	Davorka Jakšić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 183.	Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
546	Hrvatsko farmaceutsko društvo	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 183.	U članku 183. stavak 2. predlaže se na kraju stavka dodati riječi „ te kod Agencije za lijekove i medicinske proizvode“ tako da glasi: - „(2)Za potrebe ljekarničke djelatnosti dio specijalizacije može se obavljati kod pravnih osoba koje provode proizvodnju ili kontrolu lijekova te kod Agencije za lijekove i medicinske proizvode. “	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
547	Hrvatska ljekarnička komora	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 183.	• Članak 183. Predlaže se u članku 183. stavak 2. na kraju stavka dodati riječi „ te kod Agencije za lijekove i medicinske proizvode“	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
548	Hrvatska komora primalja	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 182.	U čl. 182. st. 1. i st. 2. brisati riječi "sa završenim sveučilišnim diplomskim studijem".	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
549	ordinacija obiteljske medicine doc.dr.sc.L.Bukmir dr. med.	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 182.	Članak 182.-1. odobrenje za specijazaciju ne bih smjelo biti samo deklarativno prema privatnim praksama. Nužno je definirati izvore sredstava, jednakost u korištenju. Specijalističko usavršavanje bitno je za jačanje struke i dosadašnje prosječno čekanje na specijalizaciju do 16 godina negativno se odražava na kvalitetu postojećeg sustava i odlijev kadrova.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
550	Hrvatska komora medicinskih sestara	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 182.	U stavku 1. i 2. članka 182. brisati riječi „sveučilišnim“	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
551	Aleksandar Egić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 182.	ČL. 182. Ne diskriminirati liječnike strance pri dodjeli specijalizacija, tj. ne odbijati automatski zamolbe liječnika bez hrvatskog državljanstva na natječaje za specijalizacije obzirom da se na svakom natječaju traži domovnica.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
552	Dubravka Pezelj Duliba	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 182.	Članke 182. do 191. treba urediti Pravilnikom, jedino treba ostaviti zakonsku osnovu da se navedena problematika uređuje Pravilnikom, a kako je to naložio Ustavni sud. Sada je to u Zakonu predloženo predetaljno.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
553	Mirjana Stupnišek	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 181.	Predlaže se u članku 181. u stavku (4) iza riječi „ministar“ dodati riječi na prijedlog nadležne komore i stručnih društava/udruga.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
554	Mirela Ganza	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 181.	Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
555	Hrvatska komora primalja	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 181.	Čl. 181. st 2. predlaže se da glasi: "Na prijedlog pravnih i fizičkih osoba iz članka 182. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, uz prethodno pribavljeno pozitivno mišljenje Zavoda i nadležnih komora, ministar donosi Nacionalni plan specijalističkog usavršavanja zdravstvenih radnika za petogodišnje razdoblje (u daljnjem tekstu: Nacionalni plan specijalističkog usavršavanja)."	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
556	Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 181.	Odredbom stavka 4. bi trebalo proširiti ovlasti ministra da pravilnikom uređuje i odgovornosti doktora medicine za vrijeme specijalističkog usavrašvanja. Poveznica je i odredba članka 171. Za doktore medicine bi trebalo omogućiti tranzicijsko vrijeme između stjecanja kvalifikacije i početka izvođenja programa specijalitičkog usavrašavanja. (model temeljne godine ili njemu sličan model). To vrijeme bi omogućilo doktorima medicine da se na najbolji način mogu odlučiti za vrstu specijalizacije. Također bi odgovarajućom odredbom trebalo utvrditi drukčije odgovornosti doktora medicine koji budu radili u tranzicijskom vremenu u programu specijalističkog usavršavanja.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
557	ISTARSKI DOMOVI ZDRAVLJA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 181.	Predlažemo da se u članku 181. doda novi stavak koji bi glasio: „Financiranje troškova specijalističkog usavršavanja i provođenja nacionalnog plana specijalističkog usavršavanja zdravstvenih radnika za petogodišnje razdoblje osigurava Ministarstvo nadležno za zdravstvo uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za financije. Također smatramo da su odredbe članaka 181. do 188. prijedloga Zakona, koje su prepisane iz dijela Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine – (članci koje je ukinuo Ustavni sud) u prijedlog novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti predetaljne za zakonski tekst. Zakon o zdravstvenoj zaštiti trebao bi sadržavati odredbe o načelnom provođenju specijalističkog usavršavanja i načinu financiranja broja specijalizacija i užih specijalizacija. Ukoliko se ne prihvati gore navedeni prijedlog financiranja spacijalističkog usavršavanja od strane ministarstva nadležnog za zdravstvo, predlažemo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti unese odredba da za vrijeme specijalističkog usavršavanja specijalizanata koji se nalaze izvan svoje matične ustanove troškove plaća i naknada plaća snosi ona zdravstvena ustanova u kojoj specijalizant odrađuje specijalizaciju.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
558	HKZR-Strukovni razred za djelatnost sanitarnog inženjerstva	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 181.	Članak 181 stavak 4 potrebno je definirati na ovaj način: (4) Grane specijalizacije, trajanje i program specijalizacija i užih specijalizacija te akreditacijskih područja utvrđuje pravilnikom ministar uz prethodno mišljenje nadležnih komora. Obrazloženje: Obzirom da se radi i usavršavanju koje je pitanje struke, o predmetnom je potrebno da nadležne strukovne organizacije daju prethodno svoje mišljenje	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
559	HRVATSKA KOMORA ZDRAVSTVENIH RADNIKA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 181.	Članak 181 stavak 4 potrebno je definirati na ovaj način: (4) Grane specijalizacije, trajanje i program specijalizacija i užih specijalizacija te akreditacijskih područja utvrđuje pravilnikom ministar uz prethodno mišljenje nadležnih komora. Obrazloženje: Obzirom da se radi i usavršavanju koje je pitanje struke, o predmetnom je potrebno da nadležne strukovne organizacije daju prethodno svoje mišljenje	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
560	Jelena Jelaska	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 181.	Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
561	Darko Takač	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 181.	U članku 181. u stavku 4. iza riječi „ministar“ predlažu se dodati riječi „na prijedlog nadležne komore, Hrvatskog liječničkog zbora ili drugih nacionalnih zdravstvenih stručnih društva“	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
562	Hrvatska udružba obiteljske medicine	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 181.	Članak 181. stavak 2. na kraju brisati točku i DODATI slijede „koji mora sadržavati i Odluku o financiranju specijalističkog usavršavanja.“	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
563	HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 181.	U članku 181. predlažemo dodati novi stavak 2. koji glasi: "(2) Specijalizacija odnosno uža specijalizacija oblik su reguliranog stručnog usavršavanja uz rad." Obrazloženje: Potrebno je jasno definirati zakonom što je specijalističko usavršavanje obzirom kako isto donosi nedoumice ne samo u svakodnevnom radu, već i u sudskoj praksi kada sudovi donose različita tumačenja koja se kreću od obrazovanja do stručnog usavršavanja. U stavku 4. koji postaje stavak 5. predlažemo brisati točku i dodati riječi "uz prethodno mišljenje nadležnih komora”. Predlažemo da se u odredbi stavka 5. navede da se pravilnikom utvrđuje "i sustav mentorstva te kontrola kvalitete provedbe specijalizacija". Iza stavka 5. predlažemo dodati stavak 6. koji glasi: "(6) Ako tijelo iz stavka 5. ovoga članka u roku od 30 dana od dana kada je zatraženo, ministru ne dostavi mišljenje iz stavka 5. ovoga članka, smatra se da je dalo pozitivno mišljenje.” Obrazloženje: Kao i ranije kada se radi o pitanjima struke.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
564	GRAD ZAGREB	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 181.	Gradski ured za zdravstvo Članak 181. Stavak 2 -dodati Nacionalni plan specijalističkog usavršavanja u posebnom dijelu sadrži Plan specijalizacija u javnom zdravstvu sukladno potrebama iz Mreže javne zdravstvene službe.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
565	Istarska županija	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 181.	Predlažemo da se u članku 181. doda novi stavak koji bi glasio: „Financiranje troškova specijalističkog usavršavanja i provođenja nacionalnog plana specijalističkog usavršavanja zdravstvenih radnika za petogodišnje razdoblje osigurava Ministarstvo nadležno za zdravstvo uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za financije. Također smatramo da su odredbe članaka 181. do 188. prijedloga Zakona, koje su prepisane iz dijela Pravilnika o specijalističkom usavršavanju doktora medicine – (članci koje je ukinuo Ustavni sud) u prijedlog novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti predetaljne za zakonski tekst. Zakon o zdravstvenoj zaštiti trebao bi sadržavati odredbe o načelnom provođenju specijalističkog usavršavanja i načinu financiranja broja specijalizacija i užih specijalizacija. Ukoliko se ne prihvati gore navedeni prijedlog financiranja spacijalističkog usavršavanja od strane ministarstva nadležnog za zdravstvo, predlažemo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti unese odredba da za vrijeme specijalističkog usavršavanja specijalizanata koji se nalaze izvan svoje matične ustanove troškove plaća i naknada plaća snosi ona zdravstvena ustanova u kojoj specijalizant odrađuje specijalizaciju.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
566	Hrvatska komora medicinskih sestara	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 181.	U stavku 4. članka 181. iza riječi „ministar“ dodaju se riječi „ na prijedlog nadležne komore“	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
567	Hrvatska zajednica županija	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 181.	Smatramo da je u stavak 2. potrebno ugraditi odredbu prema kojoj Nacionalni plan specijalističkog usavršavanja u posebnom dijelu sadrži Plan specijalizacija u javnom zdravstvu sukladno potrebama iz Mreže javne zdravstvene službe.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
568	Željana Leskur	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 181.	Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
569	INES KRAJAČEVIĆ	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 181.	Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
570	požeško-slavonska županija	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 181.	(2) Na prijedlog pravnih i fizičkih osoba iz članka 182.st.1. i 2. ovoga Zakona, uz prethodno pribavljeno mišljenje Zavoda i nadležnih komora, ministar donosi Nacionalni plan specijalističkog usavršavanja zdravstvenih radnika za petogodišnje razdoblje (u daljnjem tekstu: Nacionalni plan specijalističkog usavršavanja). Nacionalni plan specijalističkog usavršavanja u posebnom dijelu sadrži Plan specijalizacija u javnom zdravstvu sukladno potrebama iz Mreže javne zdravstvene službe.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
571	Davorka Jakšić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 181.	Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
572	SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 181.	Članak 181. (1) Zdravstveni radnici specijaliziraju se u određenoj grani zdravstvene djelatnosti te određenim granama uže specijalizacije. (2) Na prijedlog pravnih i fizičkih osoba iz članka 182. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, uz prethodno pribavljeno mišljenje Zavoda i nadležnih komora, ministar donosi Nacionalni plan specijalističkog usavršavanja zdravstvenih radnika za petogodišnje razdoblje (u daljnjem tekstu: Nacionalni plan specijalističkog usavršavanja). Nacionalni plan specijalističkog usavršavanja u posebnom dijelu sadrži Plan specijalizacija u javnom zdravstvu sukladno potrebama iz Mreže javne zdravstvene službe. (3) Nacionalni plan specijalističkog usavršavanja temelji se na potrebi razvoja zdravstvene djelatnosti na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini, kao i potrebi zdravstvenog sustava za odgovarajućim specijalnostima zdravstvenih radnika, njihovim brojem, rasporedom te dobnom strukturom. (4) Grane specijalizacije, trajanje i program specijalizacija i užih specijalizacija te akreditacijskih područja utvrđuje pravilnikom ministar.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
573	Hrvatsko farmaceutsko društvo	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 181.	U članku 181. u stavku 4. iza riječi „ministar“ predlažu se dodati riječi „na prijedlog nadležne komore, Hrvatskog liječničkog zbora ili drugih nacionalnih zdravstvenih stručnih društva“	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
574	Hrvatska ljekarnička komora	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 181.	• Članak 181 Predlaže se u članku 181. u stavku 4. iza riječi „ministar“ dodati riječi na prijedlog nadležne komore i stručnih društava	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
575	Dubravka Pezelj Duliba	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 181.	(2) Na prijedlog pravnih i fizičkih osoba iz članka 182. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Zavoda i nadležnih komora, ministar donosi Nacionalni plan specijalističkog usavršavanja zdravstvenih radnika za petogodišnje razdoblje (u daljnjem tekstu: Nacionalni plan specijalističkog usavršavanja).	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
576	Dubravka Pezelj Duliba	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 181.	Ministar donosi plan specijalizacija uz mišljenje Zavoda, pri čemu se misli na Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, i mišljenje komora, a ne donosi i na mišljenje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koje vodi registar pružatelja zdravstvenih usluga?	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
577	Hrvatska komora primalja	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 180.	U čl. 180. st. 2. koji glas: „Sadržaj, rokovi i postupak provjere stručnosti, osim specijalizacije i uže specijalizacije, utvrđuju se općim aktom nadležne komore uz prethodnu suglasnost ministra.“ predlaže se brisati riječi :“ uz prethodnu suglasnost ministra“. Obrazloženje: Propisivanje sadržaja, rokova i postupak provjere stručnosti je u isključivoj nadležnosti Komora, ne ulazi u domenu javnih ovlasti i suglasnost ministra nije potrebna.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
578	Tomislav Rukavina	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 180.	U članku 180. stavku 1. na kraju rečenice predlažu se dodati riječi: „sukladno zakonu koji uređuje visoko obrazovanje“	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
579	Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 180.	U članku 180. stavku 1. na kraju rečenice predlažu se dodati riječi: „sukladno zakonu koji uređuje visoko obrazovanje“	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
580	Boris Žulj	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 180.	Članak (2) preimenovati u članak (3), a kao članak (2) upisati: Zdravstvene ustanove dužne su sukladno mogućnostima omogućiti i poticati trajno stručno usavršavanje zdravstvenih radnika kojima su poslodavci.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
581	Roditelji u akciji - Roda	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179.	Članak 179., stavka 4., uz EGP dodati “države članice EU-a” Obrazloženje: Izostavljene su zemlje članice EU-a. Članak 179., stavak 5., na kraju dodati “EU-a ili EGP-a”. Obrazloženje: Izostavljene su zemlje članice EU-a.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
582	Lada Rumora	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179.	Molim da se pod stavkom 2 ovog članka uvrste i: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine, specijslist medicinske biokemije i laboratorijske medicine.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
583	Mirela Ganza	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179.	Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
584	Tihana Herceg Brlek	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179.	Slažem se s komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara. U stavku 2) nakon magistara farmacije predlažemo dodati „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“. Pojašnjenje: HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
585	Amalija Bunjevac	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179.	Članak 179 U stavku 2) predlaže se dodati nakon magistara farmacije „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
586	Dubravka Živković	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179.	Slažem se s komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
587	Mirjana Mariana Kardum Paro	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179.	potpunosti podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Dopuniti stavak 2. ovog članka na način da se uključe i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine odnosno magistri medicinske biokemije- specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine. HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine, odnosno magistre medicinske biokemije- specijaliste medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Svaki magistar medicinske biokemije u Hrvatskoj član je Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB) i Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM). HDMBLM je punopravni član Europske federacije za laboratorijsku medicinu (EFLM) koja je podružnica IFCC (Internacionalne federacija za kliničku kemiju) koja ubraja sve specijaliste laboratorijske medicine koji su nositelji djelatnosti u medicinsko-biokemijskim laboratorijima (u nekim zemljama su to liječnici, u nekima farmaceuti ili magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine, odnosno magistri medicinske biokemije- specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Ono što je bitno je da je EFLM upravo u specijalistu medicinske biokemije i laboratorijske medicine prepoznao sebi odgovarajućom profesijom s adekvatnom razinom edukacije. Svi specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine iz Hrvatske učlanjeni su u EFLM registar što je značajan korak prema mobilnosti i apsolutnoj prepoznatljivost ove struke u EU (ekvivalentno liječnicima, farmaceutima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine).	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
588	Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179.	Profesije navedene u st. 2 su priznate pod automatskim sustavom priznavanja prema Direktivi 2013/55/EU, i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Magistri medicinske biokemije su prepoznati u Direktivi 2013/55/EU pod općim sustavom priznavanja kvalifikacija, te ne mogu biti svrstavani u skupinu profesija koje su automatski priznate.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
589	Maja Dolčić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179.	Slažem se s komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
590	Anamarija Đuras	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179.	Slažem se s komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara. U stavku 2) nakon magistara farmacije predlažemo dodati „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“. Pojašnjenje: HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
591	Martina Prkić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179.	U potpunosti podržavam prijedlog HKMB. Molimo dopuniti stavak 2. ovog članka na način da se uključe i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine odnosno magistri medicinske biokemije specijalisti. HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine odnosno magistre medicinske biokemije specijaliste. Svaki magistar medicinske biokemije u Hrvatskoj član je Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB) i Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM). HDMBLM je punopravni član Europske federacije za laboratorijsku medicinu (EFLM) koja je podružnica IFCC (Internacionalne federacija za klinikčku kemiju) koja ubraja sve specijaliste laboratorijske medicine koji su nositelji djelatnosti u medicinsko-biokemijskim laboratorijima (u nekim zemljama su to liječnici, u nekima farmaceuti ili medicinski biokemičari). Ono što je bitno je da je EFLM upravo u specijalistu medicinske biokemije prepoznao sebi odgovarajuću profesiju s adekvatnom razinom edukacije. Svi specijalisti medicinske biokemije iz Hrvatske učlanjeni su u EFLM registar što je značajan korak prema mobilnosti i apsolutnoj prepoznatljivost ove struke u EU (ekvivalentno liječnicima, farmaceutima i medicinskim biokemičarima).	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
592	Sanja Krtanjek	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179.	Slažem se s komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
593	Ivanka Ostroški	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179.	U stavku 2) nakon magistara farmacije predlažemo dodati „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“. Pojašnjenje: HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
594	Adriana Bokulić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179.	Podržavam stav Hrvatske komore medicinskih biokemičara	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
595	Željkica Jakoplić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179.	U potpunosti podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. 5 2 Molimo dopuniti stavak 2. ovog članka na način da se uključe i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine odnosno magistri medicinske biokemije specijalisti. HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine odnosno magistre medicinske biokemije specijaliste. Svaki magistar medicinske biokemije u Hrvatskoj član je Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB) i Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM). HDMBLM je punopravni član Europske federacije za laboratorijsku medicinu (EFLM) koja je podružnica IFCC (Internacionalne federacija za klinikčku kemiju) koja ubraja sve specijaliste laboratorijske medicine koji su nositelji djelatnosti u medicinsko-biokemijskim laboratorijima (u nekim zemljama su to liječnici, u nekima farmaceuti ili medicinski biokemičari). Ono što je bitno je da je EFLM upravo u specijalistu medicinske biokemije prepoznao sebi odgovarajuću profesiju s adekvatnom razinom edukacije. Svi specijalisti medicinske biokemije iz Hrvatske učlanjeni su u EFLM registar što je značajan korak prema mobilnosti i apsolutnoj prepoznatljivost ove struke u EU (ekvivalentno liječnicima, farmaceutima i medicinskim biokemičarima).	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
596	Sandra Židak	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179.	U potpunosti podržavam prijedlog HKMB. Molimo dopuniti stavak 2. ovog članka na način da se uključe i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine odnosno magistri medicinske biokemije specijalisti. HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine odnosno magistre medicinske biokemije specijaliste. Svaki magistar medicinske biokemije u Hrvatskoj član je Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB) i Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM). HDMBLM je punopravni član Europske federacije za laboratorijsku medicinu (EFLM) koja je podružnica IFCC (Internacionalne federacija za klinikčku kemiju) koja ubraja sve specijaliste laboratorijske medicine koji su nositelji djelatnosti u medicinsko-biokemijskim laboratorijima (u nekim zemljama su to liječnici, u nekima farmaceuti ili medicinski biokemičari). Ono što je bitno je da je EFLM upravo u specijalistu medicinske biokemije prepoznao sebi odgovarajuću profesiju s adekvatnom razinom edukacije. Svi specijalisti medicinske biokemije iz Hrvatske učlanjeni su u EFLM registar što je značajan korak prema mobilnosti i apsolutnoj prepoznatljivost ove struke u EU (ekvivalentno liječnicima, farmaceutima i medicinskim biokemičarima).	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
597	ZORAN ŠIFTAR	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179.	stavak 2: dodati i: magistra medicinske biokemije, specijalista medicinske biokemije	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
598	Aida Hadži-Egrić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179.	U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
599	Đurđa Winkler	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179.	U potpunosti podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
600	Jelena Jelaska	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179.	Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
601	Ana Helena Lukšić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179.	U potpunosti podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
602	Miljenka Maradin	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179.	Članak 179 U stavku 2. predlaže se dodati nakon magistara farmacije „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
603	Darko Takač	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179.	U članku 179. stavak 2. predlaže se iza riječi „magistre farmacije“ dodati riječi„magistre farmacije specijaliste“ tako da glasi: - „(2)Nadležne komore izdaju potvrde .... , magistre farmacije, magistre farmacije specijalista i primalje ........ “	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
604	Monika Doželenčić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179.	Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
605	Ivana Maradin	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179.	Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
606	Barbara Marić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179.	U stavku 2) predlaže se dodati nakon magistara farmacije „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
607	Josip Knežević	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179.	U potpunosti se slažem s Lorena Honović i podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
608	Tajana Tunjić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179.	U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
609	Lorena Honović	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179.	U stavku 2) predlaže se dodati nakon magistara farmacije „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
610	Ana-Katarina Kralj	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179.	Slažem se s komentarom HKMB.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
611	Tina Brenčić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179.	Podržavam prijedlog HKMB.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
612	Marko Ris	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179.	U potpunosti podržavam prijedlog HKMB. Molimo dopuniti stavak 2. ovog članka na način da se uključe i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine odnosno magistri medicinske biokemije specijalisti. HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine odnosno magistre medicinske biokemije specijaliste. Svaki magistar medicinske biokemije u Hrvatskoj član je Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB) i Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM). HDMBLM je punopravni član Europske federacije za laboratorijsku medicinu (EFLM) koja je podružnica IFCC (Internacionalne federacija za klinikčku kemiju) koja ubraja sve specijaliste laboratorijske medicine koji su nositelji djelatnosti u medicinsko-biokemijskim laboratorijima (u nekim zemljama su to liječnici, u nekima farmaceuti ili medicinski biokemičari). Ono što je bitno je da je EFLM upravo u specijalistu medicinske biokemije prepoznao sebi odgovarajuću profesiju s adekvatnom razinom edukacije. Svi specijalisti medicinske biokemije iz Hrvatske učlanjeni su u EFLM registar što je značajan korak prema mobilnosti i apsolutnoj prepoznatljivost ove struke u EU (ekvivalentno liječnicima, farmaceutima i medicinskim biokemičarima).	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
613	HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179.	Molimo dopuniti stavak 2. ovog članka na način da se uključe i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine odnosno magistri medicinske biokemije specijalisti. HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine odnosno magistre medicinske biokemije specijaliste. Svaki magistar medicinske biokemije u Hrvatskoj član je Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB) i Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM). HDMBLM je punopravni član Europske federacije za laboratorijsku medicinu (EFLM) koja je podružnica IFCC (Internacionalne federacija za klinikčku kemiju) koja ubraja sve specijaliste laboratorijske medicine koji su nositelji djelatnosti u medicinsko-biokemijskim laboratorijima (u nekim zemljama su to liječnici, u nekima farmaceuti ili medicinski biokemičari). Ono što je bitno je da je EFLM upravo u specijalistu medicinske biokemije prepoznao sebi odgovarajuću profesiju s adekvatnom razinom edukacije. Svi specijalisti medicinske biokemije iz Hrvatske učlanjeni su u EFLM registar što je značajan korak prema mobilnosti i apsolutnoj prepoznatljivost ove struke u EU (ekvivalentno liječnicima, farmaceutima i medicinskim biokemičarima).	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
614	Ines Vukasović	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179.	U stavku 2) predlaže se dodati nakon magistara farmacije „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
615	Sandra Drmić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179.	Članak 179 U stavku 2) predlaže se dodati nakon magistara farmacije „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Objašnjenje: HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
616	Ivanka Živković	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179.	Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
617	Dario Mandić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179.	Predlažem stavak (2) promijeniti: "(2) Nadležne komore izdaju potvrde za državljane Republike Hrvatske ili EGP-a čiji dokaz o stručnoj kvalifikaciji doktora medicine, doktora medicine specijalista, medicinske sestre u djelatnosti opće njege, doktora dentalne medicine, doktora dentalne medicine specijalista, magistre farmacije, magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine i primalje nije sukladan zvanju (tituli) upisanom za Republiku Hrvatsku sukladno zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija." Pojašnjenje: Nadležna komora u RH za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacije u području medicinske biokemije i laboratorijske medicine je HKMB.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
618	Ana Pocrnja	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179.	Članak 179 U stavku 2) predlaže se dodati nakon magistara farmacije „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
619	Josipa Periša	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179.	U potpunosti se slažem s komentarom Lorene Honović: Članak 179 U stavku 2) predlaže se dodati nakon magistara farmacije „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
620	Gordana Juričić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179.	Članak 179, stavak 2. iza „farmacije“ nedostaje „magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine“	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
621	Željana Leskur	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179.	Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
622	INES KRAJAČEVIĆ	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179.	Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
623	Marija Vinković	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179.	Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
624	Davorka Jakšić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179.	Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
625	Emilija Katarina Lozo	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179.	Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
626	Hrvatsko farmaceutsko društvo	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179.	U članku 179. stavak 2. predlaže se iza riječi „magistre farmacije“ dodati riječi „magistre farmacije specijaliste“ tako da glasi: - „(2)Nadležne komore izdaju potvrde .... , magistre farmacije, magistre farmacije specijalista i primalje ........ “	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
627	Hrvatska ljekarnička komora	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179.	• Članak 179. Predlaže se u članku 179. u stavku 2. iza riječi „magistre farmacije“ dodati riječi „magistre farmacije specijaliste“	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
628	Mirjana Stupnišek	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 178.	Članak 178. mijenjati stavak (12) tako da glasi: „Mjerila za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pravilnikom propisuje ministar uz prethodno mišljenje komora“	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
629	Maja Raknić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 178.	Podržavam prijedloge Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
630	Mirela Ganza	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 178.	Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
631	Hrvatska komora primalja	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 178.	U čl. 178. st. 12. koji glasi: „Mjerila i cjenik za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pravilnikom propisuje ministar.“ predlaže se da se iza riječi „ministar“ briše „.“ i dodaju riječi „uz prethodnu suglasnost nadležnih Komora“.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
632	Jelena Jelaska	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 178.	Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
633	Darko Takač	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 178.	U članku 178.predlaže se mijenjati stavak 12. tako da glasi: - „Mjerila za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pravilnikom propisuje ministar uz prethodno mišljenje komora“	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
634	Dahna Arbanas	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 178.	U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
635	Hrvatska komora medicinskih sestara	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 178.	Članak 178. stavak 2. potrebno je dodati: ako udovoljava uvjetima propisanim Direktivom 2005/36/EK odnosno Zakonu o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Članak 178. stavak 4. – uskladiti sa Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, obzirom da nadležna komora rješenjem ne utvrđuje minimalne uvjete osposobljavanja. Minimalni uvjeti osposobljavanja propisani su Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija kojim je u hrvatski pravni poredak preuzeta Direktiva 2005/36/EK. Također minimalni uvjeti osposobljavanja u području sestrinstva propisani su odredbama Zakona o sestrinstvu („Narodne novine“ broj: 121/03, 117/08, 57/11) i to prvenstveno člankom 16a. Članak 178. stavak 11. - uskladiti sa Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, obzirom da nadležna Komora ne osigurava provedbu dopunskih mjera, već provodi postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija temeljem postojećeg Zakona o zdravstvenoj zaštiti te Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija u članku 18. propisuje kako nadležno tijelo može u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija zatražiti provedbu jedne od dopunskih mjera a to je razdoblje prilagodbe ili provjeru kompetentnosti. Vezano za razdoblje prilagodbe članak 18. stavak 7. propisuje da ako je kandidat izabrao dopunsku mjeru razdoblja prilagodbe, nadležno tijelo dužno je u privremenom rješenju odrediti i uvjete za njegovo obavljanje s mogućim dodatnim obrazovanjem ili stručnim usavršavanjem i osposobljavanjem, imenovati kvalificiranog stručnjaka za nadzor te odrediti kriterije za ocjenu uspješnosti obavljanja razdoblja prilagodbe. Imajući u vidu naprijed navedeno provođenje dopunskih mjera u slučaju razdoblje prilagodbe (znači mjera koja zahtjeva dodatno obrazovanje i usavršavanje) provode obrazovne i zdravstvene ustanove temeljem rješenja nadležnih Komora, a ne same Komore.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
636	Željana Leskur	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 178.	Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
637	Aleksandar Egić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 178.	Ograničiti period tijekom kog nadležna komora provodi opći sustav priznavanja inozemne stručne kvalifikacije stečene u trećim državama na 3 mjeseca.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
638	Hrvatsko farmaceutsko društvo	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 178.	U članku 178.predlaže se mijenjati stavak 12. tako da glasi: - „Mjerila za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pravilnikom propisuje ministar uz prethodno mišljenje komora“ U članku 178. predlaže se dodati novi stavak 13.(12.a.) koji glasi: - „Cjenik za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pravilnikom propisuje nadležna komora uz suglasnost ministra. „ OBRAZLOŽENJE:Nije prihvatljivo da MZ određuje cijene nemajući iskustva o opsegu posla u postupku priznavanja s tim da je u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija odgovorna komora. U članku 178. predlaže se dodati novi stavak 14. (12.b.)koji glasi: - „Postupak i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija propisuje nadležna komora.“ OBRAZLOŽENJE:Potrebno je propisati zakonsku osnovu komorama kako bi mogle donijeti provedbeni propis vezan uz rad povjerenstva za priznavanje u komorama, provođenje dopunskih mjera i sl.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
639	Hrvatska ljekarnička komora	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 178.	• Članak 178. Predlaže se u članku 178. mijenjati stavak 12. tako da glasi: „Mjerila za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pravilnikom propisuje ministar uz prethodno mišljenje komora“ Predlaže se u članku 178. dodati stavak 13. koji glasi: „Cjenik za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pravilnikom propisuje nadležna komora uz suglasnost ministra. „ OBRAZLOŽENJE:Nije prihvatljivo da MZ određuje cijene nemajući iskustva o opsegu posla u postupku priznavanja s tim da je u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija odgovorna komora. Predlaže se u članku 178. dodati stavak 14. koji glasi: „Postupak i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija propisuje nadležna komora.“ OBRAZLOŽENJE: Potrebno je propisati zakonsku osnovu komorama kako bi mogle donijeti provedbeni propis vezan uz rad povjerenstva za priznavanje u komorama, provođenje dopunskih mjera i sl.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
640	Hrvatska komora medicinskih sestara	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 177.	U članku 177. stavak 2. brisati riječi „ili u okviru cjeloživotnog obrazovanja“ Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“ broj: 82/15) u članku 73. propisuje kako nadležno tijelo, prilikom razmatranja zahtjeva za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije, priznaje pripravnički staž obavljen u drugoj državi članici, pod uvjetom da je pripravnički staž u skladu s objavljenim smjernicama iz stavka 4. ovoga članka te uzima u obzir pripravnički staž obavljen u trećoj zemlji pri čemu temeljem istog članka priznavanje pripravničkog staža ne zamjenjuje postojeće zahtjeve da se položi stručni ispit kako bi se ostvario pristup određenoj reguliranoj profesiji. Također Pravilnik o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika propisuje u članku 23. kako Ministar može pripravnički staž obavljen u inozemstvu priznati u cijelosti ili djelomično ako program obavljenoga pripravničkog staža bitno ne odstupa od programa koji su važeći na području Republike Hrvatske. Također citirana odredba Pravilnika propisuje kako Ministar može državljaninu treće države koji je stekao stručnu kvalifikaciju u toj državi pripravnički staž obavljen u inozemstvu priznati u cijelosti ili djelomično ako program obavljenog pripravničkog staža bitno ne odstupa od programa koji su važeći na području Republike Hrvatske. Slijedom navedenog formulacija prema kojoj bi se prilikom uzimanja u obzir kompetencija zdravstvenih radnika uzimale u obzir kompetencije stečene cjeloživotnim obrazovanjem nisu u skladu sa uvjetima potrebnim za stjecanjem kompetencija za medicinsku sestru/ medicinskog tehničara opće njege kako temeljem citiranih zakonskih tako i podzakonskih propisa. Sestrinska struka pripada reguliranim profesijama pri čemu su Direktivom 2005/36/EK jasno definirani minimalni uvjeti školovanja koji moraju biti u skladu sa europskim i hrvatskim kvalifikacijskim okvirom te koje nije moguće ostvariti putem različitih programa cjeloživotnog obrazovanja.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
641	Hrvatska komora medicinskih sestara	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 176.	U članku 176. u stavku 5. potrebno je utvrditi i obvezu zdravstvenog radnika iz članka 4. da podnese zahtjev ministarstvu za donošenje rješenja o priznavanju pripravničkog staža i položenog stručnog ispita na isti način na koji je to predviđeno za zdravstvenog radnika iz stavka 3.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
642	Dubravka Pezelj Duliba	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 176.	Članak 176. do 179. mogli predmet su Zakona o reguliranim profesijama.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
643	Mirjana Stupnišek	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 175.	Članak 175. stavak (1) brisati riječi: „ i trgovačkim društvima“ OBRAZLOŽENJE: Nelogično je da zdravstveni radnik može obavljati pripravnički staž u trgovačkom društvu koje sukladno članku 147. stavak (3) nacrta prijedloga Zakona ne mora imati zdravstvene radnike u radnom odnosu. Tko će educirati pripravnike?	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
644	Marko Kolarić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 175.	Podržavam prijedloge Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore i slažem se s Marijom Vinković da treba dodati stavak (4) Pripravnički staž nije moguće obavljati volonterski već isključivo zasnivanjem radnog odnosa na određeno vrijeme koje odgovara propisanoj dužini trajanja.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
645	Maja Raknić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 175.	Podržavam prijedloge Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore i slažem se s Marijom Vinković da treba dodati stavak (4) Pripravnički staž nije moguće obavljati volonterski već isključivo zasnivanjem radnog odnosa na određeno vrijeme koje odgovara propisanoj dužini trajanja.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
646	Mirela Ganza	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 175.	Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
647	Jelena Jelaska	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 175.	Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
648	Darko Takač	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 175.	U članku 175. stavku 1. predlažu se brisati riječi: „ i trgovačkim društvima“	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
649	HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 175.	U članku 175. stavcima 1. i 2. iza riječi "pripravnički staž" predlažemo dodati riječi "i sekundarijat". U stavku 3. iza riječi "pripravničkog staža" predlažemo dodati riječi "i sekundarijata". Obrazloženje: Rješavanje pitanja sekundarijata sukladno ranijim prijedlozima.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
650	Ivanka Živković	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 175.	Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
651	Željana Leskur	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 175.	Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
652	INES KRAJAČEVIĆ	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 175.	Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
653	Marija Vinković	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 175.	Dodati stavak (4) Pripravnički staž nije moguće obavljati volonterski već isključivo zasnivanjem radnog odnosa na određeno vrijeme koje odgovara propisanoj dužini trajanja.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
654	Davorka Jakšić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 175.	Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
655	Hrvatsko farmaceutsko društvo	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 175.	U članku 175. stavku 1. predlažu se brisati riječi: „ i trgovačkim društvima“	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
656	Hrvatska ljekarnička komora	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 175.	• Članak 175. Predlaže se u članku 175. stavku 1. brisati riječi: „ i trgovačka društva“ OBRAZLOŽENJE: Nelogično je da zdravstveni radnik može obavljati pripravnički staž u trgovačkom društvu koje sukladno čl.147 st.3 . ne mora imati zdravstvene radnike u radnom odnosu. Tko će educirati pripravnike?	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
657	Boris Žulj	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 175.	Dodati stavak (4) Pripravnički staž nije moguće obavljati volonterski već isključivo zasnivanjem radnog odnosa na određeno vrijeme koje odgovara propisanoj dužini trajanja.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
658	Mirjana Stupnišek	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 174.	Članak 174. stavak (1) iza riječi: „pribavljeno“ dodati riječi: „pozitivno“	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
659	Mirela Ganza	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 174.	Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
660	Hrvatska komora primalja	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 174.	Čl. 174. st. 1 predlaže se da glasi: "Ministar uz prethodno pribavljeno pozitivno mišljenje nadležne komore pravilnikom propisuje:"	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
661	Jelena Jelaska	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 174.	Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
662	Tomislav Rukavina	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 174.	U članku 174. stavku 1. iza riječi: „komore“ predlažu se dodati riječi: „Hrvatskog liječničkog zbora i medicinskih fakulteta “.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
663	Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 174.	U članku 174. stavku 1. iza riječi: „komore“ predlažu se dodati riječi: „Hrvatskog liječničkog zbora i medicinskih fakulteta “.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
664	Hrvatska komora medicinskih sestara	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 174.	U stavku 1. članka 174. iza riječi „pribavljeno“ dodaje se riječ „pozitivno“ – radi usklađivanja sa stavkom 2. ovog članka	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
665	Hrvatsko farmaceutsko društvo	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 174.	U članku 174. stavku 1. iza riječi: „pribavljeno“ predlaže se dodati riječi: „pozitivno“	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
666	Hrvatska ljekarnička komora	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 174.	• Članak 174. Predlaže se u članku 174. stavku 1. iza riječi: „pribavljeno“ dodati riječi: „pozitivno“	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
667	Hrvatska komora primalja	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 173.	U čl. 173. koji glasi :“ Davanje, obnavljanje i oduzimanje odobrenja za samostalan rad zdravstvenih radnika provodi se sukladno posebnome zakonu.“ predlaže se da se iza riječi „zakonu“ briše točka i dodaju riječi „a sukladno općim aktima nadležnih Komora“. Obrazloženje: Davanje, obnavljanje i oduzimanje odobrenja za samostalan rad zdravstvenih radnika provodi se sukladno strukovnim zakonima ali sam postupak propisan je provedbenim aktima Komora.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
668	Hrvatska komora primalja	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 172.	Čl. 172. st. 4. predlaže se da glasi: "Odobrenjem za samostalan rad iz stavka 1. ovoga članka zdravstveni radnik stječe pravo samostalno obavljati poslove u svojoj struci, sukladno kompetencijama propisanim posebnim zakonom."	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
669	Hrvatska komora medicinskih sestara	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 172.	U stavku 1. članka 172. riječi „stečene stručne kvalifikacije“ mijenjaju se i glase „završenog obrazovanja“	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
670	Mirjana Stupnišek	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	U članku 171. Iza riječi „farmacije“ brisati riječi „i medicinske biokemije“. OBRAZLOŽENJE: Medicinska biokemija nije među strukama koje se automatski priznaju sukladno Direktivi 2005/36, stoga joj svakako ne pripada mjesto u navedenom članku Zakona. Prema Direktivi 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 07. rujna 2005.g., koja je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenog 2013.g., automatsko priznavanje je propisano samo za liječnike, liječnike specijaliste, medicinske sestre za opću zdravstvenu njegu, primalje, doktore dentalne medicine, specijaliste dentalne medicine, veterinare, farmaceute i arhitekte. Stručna kvalifikacija medicinskih biokemičara priznaje se u drugim državama članicama EU kroz opći sustav priznavanja, jednako kao i kvalifikacije drugih stručnjaka iz područja laboratorijske dijagnostike. Također, medicinska biokemija nije navedena niti u članku 179. stavak 2. nacrta prijedloga Zakona.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
671	Kristian Dominik Rudež	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Ukidanje pripravničkog staža studentima integriranog preddiplomskog i diplomskog studija medicine u Hrvatskoj neutemeljeno je i ne bi se smjelo dogoditi. Program i trajanje pripravničkog staža trebalo bi detaljno razraditi i prilagoditi potrebama, a ne ga u potpunosti ukinuti. U anketi koju su proveli studentski zborovi medicinskih fakulteta u Osijeku, Rijeci i Zagrebu, koju je ispunilo više od 1600 studenata medicine Republike Hrvatske, njih više od 91% smatra da staža treba biti. Također je zanimljiv podatak da se njih 70% ocijenilo najnižim ocjenama kada ih se zamolilo da ocijene svoju kompetentnost za obavljanje rada u ordinaciji obiteljske medicine ili u hitnoj službi. Iz navedenog je očito kako potreba za stažem postoji. Njegova obaveza, trajanje i program svakako su teme o kojima se treba još raspraviti. U raspravu o tome potrebno je uključiti i studente i mlade liječnike. Dana 18. travnja 2018. organizirana je tribina na temu pripravničkog staža na kojoj je sudjelovao i ministar Kujundžić sa svojim timom. U nastavku prilažem sažetak tribine. Ključno za pročitati je zadnji odlomak - izjava ministra zdravstva da se staž neće ukinuti: „Studentska sekcija za javno zdravstvo „Andrija Štampar“ organizirala je tribinu na temu Staž doktora medicine 18.4.2018. u Školi narodnog zdravlja „Andrija Štampar“, u suorganizaciji Studentskog zbora Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Potaknuti Pravilnikom o pripravničkom stažu iz 2015. godine, prema kojem se može tumačiti kako se staž ukida studentima medicine upisanima nakon 1.7.2013. godine, odlučili smo od nadležnih institucija zatražiti odgovore i njihove stavove vezano za navedeni problem. Također, željeli smo doći do zajedničkog rješenja koje bi obuhvatilo stručna mišljenja i stavove svih dionika. Moderatori tribine su bili studenti i voditelji Studentske sekcije za javno zdravstvo, Sandro Gašpar i Deni Rkman uz pomoć mentorica dr.sc. Marjete Majer, dr.med. i izv.prof.dr.sc. Iskre Alexandre Nole. U pozdravnom govoru sudionicima i publici obratila se prof.dr.sc. Mirjana Kujundžić-Tiljak, dr.med., ravnateljica Škole narodnog zdravlja, koja je zahvalila uvaženim gostima na dolasku te izrazila nadu da će upravo ovaj događaj biti mjesto gdje će se konačne odluke za ovu temu i donijeti. Zatim su panelisti u svom uvodnom govoru izrazili svoje mišljenje o navedenoj temi i to redom: Prof.dr.sc. Marijan Klarica, dr.med, dekan Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Doc.dr.sc. Trpimir Goluža, dr.med, predsjednik Hrvatske liječničke komore (HLK), Veronika Laušin, dr.med., zamjenica ravnatelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), Prof.dr.sc. Milan Kujundžić, ministar zdravstva. U raspravi su još sudjelovali i doc.dr.sc. Vili Beroš, dr.med., pomoćnik ministra zdravstva i prim. Željko Plazonić, dr.med., državni tajnik. Danko Relić, dr.med., voditelj Centra za planiranje zanimanja u biomedicini i zdravstvu izložio je rezultate istraživanja koje je Centar proveo na temu staža. Iz rezultata ankete koja je provedena u prethodne dvije akademske godine među studentima medicine u Zagrebu, jasno je vidljivo da studenti žele staž i da se ne osjećaju spremno odmah po završetku fakulteta samostalno obavljati rad. Kristian Dominik Rudež, predstavnik Studentskog zbora Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izložio je rezultate ankete provedene ove akademske godine (2017./2018.) na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, Rijeci i Osijeku. Za sva tri fakulteta dobiveni su slični rezultati. U Zagrebu je anketu riješilo preko 1000 studenata od kojih velika većina nije zadovoljna informiranjem Ministarstva po pitanju staža, 70% studenata se ne osjeća kompetentnima za samostalno obavljanje liječničke djelatnosti odmah po završetku fakulteta te 91% njih želi staž, od čega većina (preko 40%) u trajanju od jedne godine. U raspravi su se postavila krucijalna pitanja o stažu doktora medicine. Na pitanje kakav je stav institucije koju predstavljaju, a vezano uz potrebu postojanja ili ukidanja staža svi navedeni sudionici su odgovorili da je staž potreban: Dekan Marijan Klarica ispred dekanske konferencije izjasnio se za staž, Doc.dr.sc. Trpimir Goluža, dr.med. izjasnio se da je za staž i to u obliku prijedloga HLK u trajanju od godine dana, Veronika Laušin, dr.med. iznijela je osobni stav da je za staž, Ministar zdravstva, Milan Kujundžić, izjasnio se da je on osobno, kao i Ministarstvo zdravstva, za staž. Na upit o financiranju staža doktora medicine ministar Milan Kujundžić i Veronika Laušin, dr.med., ispred HZZO-a izjavili su da novaca ima i osiguran je u te svrhe, te da financiranje staža nije problem. Zaključno, kao predstavnik institucije nadležne za raspisivanja staža, ministar zdravstva, prof.dr.sc. Milan Kujundžić rekao je da će staža biti za studente upisane na Medicinski fakultet nakon 1.srpnja 2013., odnosno za one upisane akademske godine 2013./2014., ali i za naredne generacije. Uz to, zaključilo se i da je neophodno uključiti i studente u raspravu i donošenje odluka, kao dionike sustava na koje se ovo direktno i odnosi, uvažavajući njihove stavove."	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
672	Ivana Lazar	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013).	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
673	Lada Rumora	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Molim sve koji komentiraju da uvaže sljedeće: kada se govori o STUDIJU, onda je to studij medicinske biokemije; kada se govori o stručnjacima koji su završili studij medicinske biokemije, onda su to magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Molim da se ne brkaju naziv studija s akademskim nazivom obrazovanih magistara. Osim ovoga, smatram da bi trebalo dobro razmisliti da li da se tako "olako" otvori mogućnost svima iz EGP-a da izravno uđu u sustav zdravstva u RH. Stručnjaci iz EGP-a bi svakako trebali, ukoliko to nemaju, u RH prvo obaviti pripravnički staž i položiti ispit, a tek onda bi im se mogao omogućiti rad u našem zdravstvenom sustavu.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
674	Tihana Herceg Brlek	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
675	Amalija Bunjevac	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Izmijeniti na način da glasi: „Odredbe članaka 168. do 170. ovoga Zakona ne odnose se na državljane država Europskog gospodarskog prostora (u daljnjem tekstu: EGP) niti na državljane Republike Hrvatske koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, obrazovanje za strukovnu medicinsku sestru/medicinskog tehničara u djelatnosti opće njege, preddiplomski studij sestrinstva te preddiplomski studij primaljstva, koji je sukladan zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija.“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine.Na temelju članka 7. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju i članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (»Narodne novine« br. 107/2007 i »Narodne novine« 118/2012) Rektorski zbor Republike Hrvatske je donio Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (»Narodne novine« br. 37/2017) gdje u tablici pod točkom 3. Biomedicina i zdravstvo, 3.06. Farmacija, stoji stečeni naziv magistar/magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
676	Sanja Zlodre	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
677	Dubravka Živković	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Izmijeniti na način da glasi: „Odredbe članaka 168. do 170. ovoga Zakona ne odnose se na državljane država Europskog gospodarskog prostora (u daljnjem tekstu: EGP) niti na državljane Republike Hrvatske koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, obrazovanje za strukovnu medicinsku sestru/medicinskog tehničara u djelatnosti opće njege, preddiplomski studij sestrinstva te preddiplomski studij primaljstva, koji je sukladan zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija.“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine.Na temelju članka 7. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju i članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (»Narodne novine« br. 107/2007 i »Narodne novine« 118/2012) Rektorski zbor Republike Hrvatske je donio Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (»Narodne novine« br. 37/2017) gdje u tablici pod točkom 3. Biomedicina i zdravstvo, 3.06. Farmacija, stoji stečeni naziv magistar/magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
678	Mirjana Mariana Kardum Paro	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Slažem se sa komentarom Sandre Židak. Izmijeniti na način da glasi: „Odredbe članaka 168. do 170. ovoga Zakona ne odnose se na državljane država Europskog gospodarskog prostora (u daljnjem tekstu: EGP) niti na državljane Republike Hrvatske koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, obrazovanje za strukovnu medicinsku sestru/medicinskog tehničara u djelatnosti opće njege, preddiplomski studij sestrinstva te preddiplomski studij primaljstva, koji je sukladan zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija.“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
679	Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Iz alineje 4 izbaciti "i medicinske biokemije". Profesije navedene u st. 2 su priznate pod automatskim sustavom priznavanja prema Direktivi 2013/55/EU, i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Magistri medicinske biokemije su prepoznati u Direktivi 2013/55/EU pod općim sustavom priznavanja kvalifikacija, te ne mogu biti svrstavani u skupinu profesija koje su automatski priznate.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
680	Maja Dolčić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Slažem se s komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
681	Anamarija Đuras	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Članak 171 U članku se predlaže izmjena „medicinske biokemije“ s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
682	Martina Prkić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Izmijeniti na način da glasi: „Odredbe članaka 168. do 170. ovoga Zakona ne odnose se na državljane država Europskog gospodarskog prostora (u daljnjem tekstu: EGP) niti na državljane Republike Hrvatske koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, obrazovanje za strukovnu medicinsku sestru/medicinskog tehničara u djelatnosti opće njege, preddiplomski studij sestrinstva te preddiplomski studij primaljstva, koji je sukladan zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija.“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
683	Martina Kramar	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013)	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
684	Mirjana Špehar	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Slažem se s komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
685	Katarina Pajtak	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013)	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
686	Sanja Krtanjek	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Slažem se s komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
687	Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Odredbu članka 171. bi trebalo uskladiti s odredbama o specijalizacijama, posebno s odredbom članka 181. stavka 4., na način da se za doktore medicine omogući tranzicijsko vrijeme između stjecanja kvalifikacije i početka izvođenja programa specijalitičkog usavrašavanja. (model temeljne godine ili njemu sličan model). To vrijeme bi omogućilo doktorima medicine da se na najbolji način mogu odlučiti za vrstu specijalizacije.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
688	Adriana Bokulić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Podržavam stav Hrvatske komore medicinskih biokemičara	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
689	Ivanka Ostroški	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Predlaže se izmjena „medicinske biokemije“ s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“. Obrazloženje: usklađivanje sa službenim nazivljem	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
690	Sandra Židak	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Izmijeniti na način da glasi: „Odredbe članaka 168. do 170. ovoga Zakona ne odnose se na državljane država Europskog gospodarskog prostora (u daljnjem tekstu: EGP) niti na državljane Republike Hrvatske koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, obrazovanje za strukovnu medicinsku sestru/medicinskog tehničara u djelatnosti opće njege, preddiplomski studij sestrinstva te preddiplomski studij primaljstva, koji je sukladan zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija.“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
691	Željkica Jakoplić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
692	Željkica Jakoplić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Izmijeniti na način da glasi: „Odredbe članaka 168. do 170. ovoga Zakona ne odnose se na državljane država Europskog gospodarskog prostora (u daljnjem tekstu: EGP) niti na državljane Republike Hrvatske koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, obrazovanje za strukovnu medicinsku sestru/medicinskog tehničara u djelatnosti opće njege, preddiplomski studij sestrinstva te preddiplomski studij primaljstva, koji je sukladan zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija.“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
693	MIRJANA MIŠETIĆ	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013)	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
694	Renata Laškaj	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Podržavam u potpunosti stavove i prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB-a)!!!!	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
695	Sanja Rebrina	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013)	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
696	SUZANA PAVLICA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013)	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
697	ANĐELINA MILOLOŽA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013)	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
698	Aida Hadži-Egrić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
699	Đurđa Winkler	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	U članku se predlaže izmjena „medicinske biokemije“ s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
700	Željko Rebrina	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013)	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
701	Dino Rebrina	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013)	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
702	Iva Ljubanović	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013).	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
703	Ana Helena Lukšić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	U potpunosti podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara.	Prihvaćen	Primljeno na znanje.
704	Monika Doželenčić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Članak 171. Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara, te svih kolega koji predlažu izmjenu termina „medicinske biokemije“ sa „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“. Obrazloženje: usklađivanje s nazivljem studija i zanimanja.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
705	Marko Ris	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	U potpunosti podržavam prijedlog HKMB Izmijeniti na način da glasi: „Odredbe članaka 168. do 170. ovoga Zakona ne odnose se na državljane država Europskog gospodarskog prostora (u daljnjem tekstu: EGP) niti na državljane Republike Hrvatske koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, obrazovanje za strukovnu medicinsku sestru/medicinskog tehničara u djelatnosti opće njege, preddiplomski studij sestrinstva te preddiplomski studij primaljstva, koji je sukladan zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija.“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
706	Miljenka Maradin	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Članak 171 U članku se predlaže izmjena „medicinske biokemije“ s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
707	Ivana Horvat, KBC Zagreb	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Članak 171. Ovaj članak trebalo bi izmijeniti na način da glasi: „Odredbe članaka 168. do 170. ovoga Zakona ne odnose se na državljane država Europskog gospodarskog prostora (u daljnjem tekstu: EGP) niti na državljane Republike Hrvatske koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, obrazovanje za strukovnu medicinsku sestru/medicinskog tehničara u djelatnosti opće njege, preddiplomski studij sestrinstva te preddiplomski studij primaljstva, koji je sukladan zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija.“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
708	Ivana Maradin	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
709	Marijan Rebrina	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013)	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
710	Barbara Marić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Slažem se sa prijedlogom HKMB.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
711	Josip Knežević	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
712	Andrea Tešija Kuna	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Podržavam prijedlog Hrvatke komore medicinskih biokemičara.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
713	Pavica Šonjić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Pridružujem se i podržavam komentare i obrazloženja Hrvatske komore medicinskih biokemičara, kao i svih kolega koji u članku predlažu izmjenu termina „medicinske biokemije“ s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“. Već je na nekoliko mjesta spomenuto obrazloženje, a odnosi se na usklađivanje s nazivljem studija i zanimanja.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
714	Ante Penava	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013).	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
715	Hrvatska udruga studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Poslije riječi ,,farmacije'' brisati riječi ,,medicinske biokemije''. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija pripada ostalim reguliranim profesijama u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013).	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
716	Tajana Tunjić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
717	domagoj galić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013).	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
718	Petra Medač Čorak	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013).	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
719	Silvia Arbanas	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013).	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
720	Lorena Honović	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	U članku se predlaže izmjena „medicinske biokemije“ s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
721	Ivanka Penava	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013).	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
722	Ana-Katarina Kralj	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	U potpunosti se slažem s komentarom HKMB.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
723	Tina Brenčić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Slažem se s komentarima i prijedlozima HKMB, Ines Vukasović i Tare Rolić.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
724	HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	U članu 171. iza riječi ”diplomski sveučilišni studij medicine” predlažemo dodati riječi ”,osim odredbi članka 168. stavka 3. i stavka 4. ovog zakona,”. Obrazloženje: Nastavno na raniji prijedlog uvođenja sekundarijata, potrebno je ovdje izuzeti doktore medicine prema ranijem prijedlogu.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
725	HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Izmijeniti na način da glasi: „Odredbe članaka 168. do 170. ovoga Zakona ne odnose se na državljane država Europskog gospodarskog prostora (u daljnjem tekstu: EGP) niti na državljane Republike Hrvatske koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, obrazovanje za strukovnu medicinsku sestru/medicinskog tehničara u djelatnosti opće njege, preddiplomski studij sestrinstva te preddiplomski studij primaljstva, koji je sukladan zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija.“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine.Na temelju članka 7. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju i članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (»Narodne novine« br. 107/2007 i »Narodne novine« 118/2012) Rektorski zbor Republike Hrvatske je donio Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (»Narodne novine« br. 37/2017) gdje u tablici pod točkom 3. Biomedicina i zdravstvo, 3.06. Farmacija, stoji stečeni naziv magistar/magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
726	Ines Vukasović	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	U članku se predlaže izmjena „medicinske biokemije“ s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
727	Martina Horvat	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013).	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
728	Branko Bešlić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013).	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
729	Jelena Lozić Erent	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013)	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
730	Tara Rolić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Članak 171. izmjeniti: "Odredbe članka 168. i 170. ovog Zakona ne odnose se na državljane Republike Hrvatske koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, obrazovanje za strukovnu medicinsku sestru/medicinskog tehničara u djelatnosti opće njege, preddiplomski studij sestrinstva te preddiplomski studij primaljstva, koji je sukladan zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih klasifikacija." Potrebno je uskladiti ispravan naziv zanimanja medicinska biokemija i laboratorijska medicina - završen studij medicinske biokemije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu, usklađen s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistra medicinske biokemije (NN 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
731	Nikolina Zrinjan	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013).	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
732	Dario Mandić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Predlaže se izmjena ćl. 171. na način da glasi: „Odredbe članaka 168. do 170. ovoga Zakona ne odnose se na državljane država Europskog gospodarskog prostora (u daljnjem tekstu: EGP) niti na državljane Republike Hrvatske koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, obrazovanje za strukovnu medicinsku sestru/medicinskog tehničara u djelatnosti opće njege, preddiplomski studij sestrinstva te preddiplomski studij primaljstva, koji je sukladan zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija.“ Pojašnjenje: Ispravan naziv akademskog zvanja stečenog na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu je magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine, shodno odluci Sveučilišta u Zagrebu.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
733	HRVATSKA KOMORA ZDRAVSTVENIH RADNIKA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	U članku 171. predlaže se izbaciti riječi i medicinske biokemije. OBRAZLOŽENJE: Medicinska biokemija nije među strukama koje se automatski priznaju sukladno Direktivi 2005/36, stoga joj svakako ne pripada mjesto u navedenom članku Zakona. Prema Direktivi 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 07. rujna 2005.g., koja je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenog 2013.g., automatsko priznavanje je propisano samo za liječnike, liječnike specijaliste, medicinske sestre za opću zdravstvenu njegu, primalje, doktore dentalne medicine, specijaliste dentalne medicine, veterinare, farmaceute i arhitekte. Stručna kvalifikacija medicinskih biokemičara priznaje se u drugim državama članicama EU kroz opći sustav priznavanja, jednako kao i kvalifikacije drugih stručnjaka iz područja laboratorijske dijagnostike. Također, medicinska biokemija nije navedena niti u članku 179. stavak 2. nacrta prijedloga Zakona.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
734	Josipa Raguž	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Izmijeniti na način da glasi: „Odredbe članaka 168. do 170. ovoga Zakona ne odnose se na državljane država Europskog gospodarskog prostora (u daljnjem tekstu: EGP) niti na državljane Republike Hrvatske koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, obrazovanje za strukovnu medicinsku sestru/medicinskog tehničara u djelatnosti opće njege, preddiplomski studij sestrinstva te preddiplomski studij primaljstva, koji je sukladan zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija.“ Obrazloženje: MEDICINSKA BIOKEMIJA I LABORATORIJSKA MEDICINA JE ISPRAVAN NAZIV te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
735	Ivana Lakošeljac	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013)	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
736	Mirna Kovačević	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013)	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
737	Ana Pocrnja	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Članak 171 U članku se predlaže izmjena „medicinske biokemije“ s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
738	Josipa Periša	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	U potpunosti se slažem s komentarom Lorene Honović: "Članak 171 U članku se predlaže izmjena „medicinske biokemije“ s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja."	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
739	Hrvatska komora zdravstvenih radnika SR ZRTD	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Članak 171. iza teksta „preddiplomski studij primaljstva“ dodati tekst “te općenito sve sveučilišne preddiplomske i diplomske studijske programe zdravstvenog usmjerenja koji su usklađeni sa EU Direktivom 2005/36/ te zakonom kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (min 180 ECTS bodova sa min 4500 sati nastave od kojih je minimalno 51 % praktične nastave / kliničkih vježbi)”. Obrazloženje: Pripravnički staž zdravstvenih radnika koji osposobljavanje završe kroz različite studijske programe iste razine po HKO, treba usuglasiti s EU Direktivom 36/2005 i pripadajućim Izmjenama i nadopunama iste.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
740	Magdalena Perić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Poslije riječi "farmacije" brisati "i medicinske biokemije". Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima (načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013).	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
741	HRVATSKA UDRUGA LABORATORIJSKE MEDICINE	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013)	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
742	JASNA MATIĆ (Voditeljica Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost HKZR-a)	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	U članku 171. predlaže se izbaciti riječi i medicinske biokemije. OBRAZLOŽENJE: Medicinska biokemija nije među strukama koje se automatski priznaju sukladno Direktivi 2005/36, stoga joj svakako ne pripada mjesto u navedenom članku Zakona. Prema Direktivi 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 07. rujna 2005.g., koja je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenog 2013.g., automatsko priznavanje je propisano samo za liječnike, liječnike specijaliste, medicinske sestre za opću zdravstvenu njegu, primalje, doktore dentalne medicine, specijaliste dentalne medicine, veterinare, farmaceute i arhitekte. Stručna kvalifikacija medicinskih biokemičara priznaje se u drugim državama članicama EU kroz opći sustav priznavanja, jednako kao i kvalifikacije drugih stručnjaka iz područja laboratorijske dijagnostike. Također, medicinska biokemija nije navedena niti u članku 179. stavak 2. nacrta prijedloga Zakona.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
743	Neven Sučić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013)	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
744	Matea Rebrina	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013)	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
745	Sanela Mišetić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013)	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
746	Ana-Marija Popović	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013).	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
747	Martina Vareškić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013)	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
748	Matea Matić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013).	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
749	Marija Zelić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013).	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
750	Martina Abramović	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013).	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
751	Monika Galić Krnjaić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013).	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
752	Erna Mirković	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013) jednako kako se to da iščitati iz Priloga V Direktive 2005/36.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
753	Blaženka Slavulj	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013).	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
754	Mariana Penava	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013).	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
755	Doris Lulić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013)	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
756	Dragutin Furdi	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013).	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
757	Viktorija Kretić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013)	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
758	jasna Hanić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Obrisati riječi: i medicinske biokemija. Obrazloženje: Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, (automatsko priznavanje). Medicinska biokemija pripada u ostale regulirane profesije u RH (kao i medicinsko-laboratorijska dijagnostika), pa se ne smije navoditi u članku koji govori o direktno reguliranim profesijama i automatskom priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
759	Ljiljana Majić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013)	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
760	Antoneta Sekulić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013)	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
761	Sanja Kuštreba	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Brisati riječi: i medicinske biokemija. Obrazloženje: Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, (automatsko priznavanje). Medicinska biokemija pripada u ostale regulirane profesije u RH (kao i medicinsko-laboratorijska dijagnostika), pa se ne smije navoditi u članku koji govori o direktno reguliranim profesijama i automatskom priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
762	Magdalena Galinec	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013)	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
763	Petar Šušnjara	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171.	Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013)	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
764	Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ)	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 170.	Ispit koji polaže pripravnik, umjesto pred ispitnom komisijom ministarstva, ozakoniti da se polaže pred ispitnom komisijom zdravstvene ustanove u kojoj je pripravnik proveo većinu staža, prema praksi koja je važila do 1993.g. (bolnice i klinike su osposobljene, imaju kvalitetne pravne stručnjake da konzumiraju program u dijelu primjene Ustava RH, zdravstvenog prava, obveznog zdravstvenog osiguranja i…., a stručni dio se ionako provodi pod nadzorom zaposlenih stručnjaka svih zdravstvenih profila). Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
765	Mirela Ganza	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 169.	Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
766	Hrvatsko logopedsko društvo	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 169.	Smatramo da magistri logopedije koji imaju dvije i više godina radnog staža u logopedskoj djelatnosti u zdravstvu ne podliježu obvezi obavljanja pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita. U članku 169. predlažemo dodati stavak (3) Tako da glasi: „Iznimno od stavka 1. ovog članka magistri logopedije koji imaju dvije i više godina radnog staža u logopedskoj djelatnosti u zdravstvu ne podliježu obvezi obavljanja pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita.“	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
767	Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 169.	U članku 169. mijenjati stavak 1. na način: (1) Pripravnički staž za zdravstvene radnike (i zdravstvene suradnike – dodati) iz članka 168. stavka 2. ovoga Zakona traje godinu dana.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
768	Jelena Jelaska	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 169.	Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
769	Darko Takač	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 169.	U članku 169. iza stavka 2. predlaže se dodati novi stavak 3. koji glasi: - „(3)Pripravnički staž magistara farmacije i magistara medicinske biokemije koji su završili 9 semestralni studij farmacije ili medicinske biokemije traje godinu dana“.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
770	HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 169.	Odredbu članka 169. stavka 2. predlažemo premjestiti u prijelazne i završne odredbe.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
771	Ivanka Živković	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 169.	Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
772	Alen Stojanović	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 169.	Doktori medicine se UOPĆE ne spominju u članku 169- stavak 2.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
773	Marija Vinković	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 169.	Podržavam stav : Članak 169. Predlaže se u članku 169. iza stavka 2. dodati stavak 3. koji glasi: „Pripravnički staž magistara farmacije i magistara medicinske biokemije koji su završili 9 semestralni studij farmacije ili medicinske biokemije traje godinu dana“.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
774	Hrvatsko farmaceutsko društvo	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 169.	U članku 169. iza stavka 2. predlaže se dodati novi stavak 3. koji glasi: - „(3)Pripravnički staž magistara farmacije i magistara medicinske biokemije koji su završili 9 semestralni studij farmacije ili medicinske biokemije traje godinu dana“.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
775	Hrvatska ljekarnička komora	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 169.	• Članak 169. Predlaže se u članku 169. iza stavka 2. dodati stavak 3. koji glasi: „Pripravnički staž magistara farmacije i magistara medicinske biokemije koji su završili 9 semestralni studij farmacije ili medicinske biokemije traje godinu dana“.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
776	Dubravka Pezelj Duliba	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 169.	Zadnji studenti medicine koji su studirali po 5 godišnjem programu upisali su Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (koji je podrazumijevao i Split i Osijek), i Rijeci godine 1989. Dakle još u doba Jugoslavije. Prva generacija 6-godišnji studij upisala je 1990. godine. Dakle, stvarno ne vjerujem da još ima onih koji su završili 5 godišnji studij, a da nisu odstažirali. Takvi niti ne trebaju stažirati. Ako do sada nisu radili u praksi, kako bi mogli 30 godina nakon što su završili studij uopće raditi u praksi? Odredbu treba maknuti.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
777	Alen Piralić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 169.	Studij medicine u trajanju 5 godina ... prepisani članak ili? Koliko mi je poznato, čak se razmatra ukidanje pripravničkog staža za doktore medicine, a u ovom Zakonu uopće ne vidim da se spominje konkretno pripravnički staž za doktore medicine ...	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
778	Mirjana Stupnišek	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Članak 168. stavak (2) iza riječi „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ dodati riječi „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ OBRAZLOŽENJE: Postojeći tekst upućuje na pogrešan zaključak kako se stručna kvalifikacija zapravo ne stječe završetkom obrazovanja, već tek nakon završenog pripravničkog staža. Nadalje, nedopustivo je da zakon uređuje prvostupnike medicinsko-laboratorijske dijagnostike a ne i magistre te iste profesije, koji su nastavili svoje obrazovanje u tzv. naprednoj razini, odnosno drugom ciklusu obrazovanja po „Bolonji“. U službenim dokumentima koji se tiču medicinsko-laboratorijske struke ističe se kako prvostupnički standard predstavlja prvi ciklus po Bolonjskom procesu, a da je napredak prema višim razinama (magistarskim i doktorskim) integralni dio obrazovanja zdravstvenih radnika MLD djelatnosti. Definicija zdravstvenog radnika razine 7. po HKO (VSS) nije se mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993). S tim u vezi, potrebu za uvođenjem višeg standarda izobrazbe prepoznala je i Vlada Republike Hrvatske još 2012.g. u Nacionalnoj strategija razvoja zdravstva 2012-2020 navodeći: „U smislu standarda izobrazbe te vertikalne i horizontalne obrazovne mobilnosti, za djelatnost sanitarnog inženjerstva, zdravstvenu radiološko-tehnološku djelatnost, djelatnost radne terapije i djelatnost medicinsko laboratorijske dijagnostike u RH postoje bitna odstupanja u odnosu na zemlje EU-a. Naime, zbog nedovoljno razvijenog ili nedostupnog formalnog visokog obrazovanja, zdravstveni djelatnici nadograđuju svoje kompetencije kroz neformalne i informalne oblike obrazovanja ili po dodatno znanje i vještine odlaze izvan granica RH.“ Stoga, nužno je uvažiti i uskladiti zakone i podzakonske akte s odobrenim i pravovaljanim obrazovnim okvirom, odnosno obrazovnim standardom kakav postoji i u drugim državama članicama EU, sve u svrhu primjene Direktive 2005/36 Europskog parlamenta i Vijeća od 07. rujna 2005.g. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Negiranjem njihovog postojanja odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
779	Ivana Lazar	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
780	Monika Galić Krnjaić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
781	Mateja Andrašek	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	- točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
782	Mateja Andrašek	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
783	Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	UZ ČLANAK 168. Kako bi magistri edukacijske rehabilitacije uz mentora usavršili dobivene kompetencije za provođenje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti koja uključuje dijagnostiku, terapiju i savjetovanje i osposobili se za samostalan rad predlažemo dodatak u stavku (2) ovog članka, a to bi bilo u skladu s važećim Pravilnikom o mjerilima za primanje zdravstvenih radnika na pripravnički staž (NN 124/13). Tako da glasi: (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, nakon završenog obrazovanja pripravnički staž obvezni su obaviti:….te magistri edukacijske rehabilitacije.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
784	Ana Miotić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
785	Hrvatsko logopedsko društvo	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Kako bi magistri logopedije uz mentora usavršili dobivene kompetencije za provođenje logopedske djelatnosti koja uključuje dijagnostiku, terapiju i savjetovanje i osposobili se za samostalan rad predlažemo dodatak u stavku (2) ovog članka, a to bi bilo u skladu s važećim Pravilnikom o mjerilima za primanje zdravstvenih radnika na pripravnički staž (NN 124/13). Tako da glasi: (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, nakon završenog obrazovanja pripravnički staž obvezni su obaviti: magistri logopedije, primalja-asistentica, fizioterapeutski tehničar, prvostupnik fizioterapije, maser-kupeljar, zdravstveno-laboratorijski tehničar, prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike, sanitarni inženjeri, prvostupnik radne terapije, prvostupnik radiološke tehnologije, dentalni tehničar, dentalni asistent i farmaceutski tehničar.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
786	Danijela Markulin	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
787	Kristina Vrbančić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	- točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
788	Martina Kramar	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
789	Katarina Pajtak	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
790	Nataša Čonka	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Članak 168. Stavak (2) iza riječi „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ dodati riječi „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Negiranjem njihovog postojanja odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
791	Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	U članku 168., stavak 2. proširiti popis zdravstvenih radnika koji su dužni odraditi pripravnički staž: (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, nakon završenog obrazovanja pripravnički staž obvezni su obaviti: primalja-asistentica, fizioterapeutski tehničar, prvostupnik fizioterapije, maser-kupeljar, zdravstveno-laboratorijski tehničar, (sanitarni tehničar – dodati), prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike, (prvostupnik sanitarnog inženjerstva – dodati) (sanitarni inženjeri – brisati), prvostupnik radne terapije, prvostupnik radiološke tehnologije, dentalni tehničar, dentalni asistent i farmaceutski tehničar, (magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, magistar sanitarnog inženjerstva – dodati). U istom članku dodati stavak (3), koji glasi: „Pripravnički staž dužni su odraditi i drugi zdravstveni radnici koji u sklopu redovnog školovanja nemaju odrađen pripravnički staž te zdravstveni suradnici.“	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
792	ANĐELINA MILOLOŽA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
793	SUZANA PAVLICA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
794	Sanja Rebrina	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
795	Željko Rebrina	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
796	Dino Rebrina	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
797	Sara Klasan	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstiti magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
798	Marijan Rebrina	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
799	Marko Tanjić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko- laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstiti magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
800	Ante Penava	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
801	Hrvatska udruga studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Stavak (2): Iza riječi ,,obaviti'' dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
802	Tea Markulak	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
803	KLAUDIJA OMRČANIN	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
804	Antony Glegj	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
805	Megi Pavletić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Članak 168. (1) Zdravstveni radnici stječu stručnu kvalifikaciju završetkom obrazovanja. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, nakon završenog obrazovanja pripravnički staž obvezni su obaviti: primalja-asistentica, fizioterapeutski tehničar, prvostupnik fizioterapije, maserkupeljar, zdravstveno-laboratorijski tehničar, prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike, sanitarni tehničar, prvostupnik sanitarnog inženjerstva, prvostupnik radne terapije, prvostupnik radiološke tehnologije, dentalni tehničar, dentalni asistent i farmaceutski tehničar. (2) Pripravnički staž je rad pod nadzorom kojim se zdravstveni radnik osposobljava za samostalan rad. Obrazloženje: mišljenja smo da u stavak 2. trebaju biti jasno i nedvosmisleno navedene razine obrazovanja sanitarnog inženjerstva koje moraju proći pripravnički staž kako se ne bi dovodilo do zablude i krivog tumačenja vezano uz obavezu obavljanja pripravničkog staža regulirane profesije. Razine obrazovanja sanitarnog inženjerstva u RH su iduće: pri Medicinskom fakultetu (Sveučilište u Rijeci) obrazuju se jedini sveučilišni prvostupnici i magistri sanitarnog inženjerstva, a pri Zdravstvenom veleučilištu (Sveučilište u Zagrebu) stručni prvostupnici i diplomirani sanitarni inženjeri.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
806	domagoj galić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Stavak 2: Iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstiti magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
807	Hrvoje Sučić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
808	HRVATSKA KOMORA ZDRAVSTVENIH RADNIKA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Članak 168 u stavak 2. potrebno je dodati: ''sanitarni tehničar'' i ,, prvostupnik sanitarnog inženjerstva'' (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, nakon završenog obrazovanja pripravnički staž obvezni su obaviti: primalja-asistentica, fizioterapeutski tehničar, prvostupnik fizioterapije, maserkupeljar, zdravstveno-laboratorijski tehničar, prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike, sanitarni tehničar, prvostupnik sanitarnog inženjerstva, prvostupnik radne terapije, prvostupnik radiološke tehnologije, dentalni tehničar, dentalni asistent i farmaceutski tehničar. Promjeniti u navod stavak (3) (2) Pripravnički staž je rad pod nadzorom kojim se zdravstveni radnik osposobljava za samostalan rad. Obrazloženje: mišljenja smo da u stavak 2. trebaju biti jasno i nedvosmisleno navedene razine obrazovanja sanitarnog inženjerstva koje moraju proći pripravnički staž kako se ne bi dovodilo do zablude i krivog tumačenja vezano uz obavezu obavljanja pripravničkog staža regulirane profesije.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
809	Petra Medač Čorak	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Stavak 2: Iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstiti magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
810	Silvia Arbanas	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
811	Romina Paliska Banišić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
812	Silvia Arbanas	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. - točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
813	Matea Mijatović	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
814	Ivanka Penava	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
815	Ivanka Penava	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
816	HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	U članku 168. predlažemo dodati nove stavke 3.,4. i 5. koji glase: "(3) Zdravstveni radnici koji nemaju obvezu pripravničkog staža imaju obvezu provođenja sekundarijata u trajanju ne kraćem od godine dana. (4) Način provođenja sekundarijata i polaganja državnog ispita propisuje ministar uz prethodno mišljenje nadležnih komora. Program sekundarijata obavezno sadržava 9 mjeseci programa hitne medicine i primarne zdravstvene zaštite te tri mjeseca izbornog programa. Državni ispit može se polagati najranije nakon 9 mjeseci sekundarijata, a ne kasnije od isteka godine dana. (5) Nakon isteka obvezne godine sekundarijata i položenog državnog ispita, zdravstveni radnik može nastaviti sekundarijat još nadulje 12 mjeseci, odnosno do početka specijalističkog usavršavanja. Vrijeme sekundarijata nakon položenog državnog ispita može se priznati u specijalizantski staž nakon početka specijalističkog usavršavanja.” Obrazloženje: Ukidanjem stručnog staža za doktore medicine, doktori medicine izloženi su visokom riziku prilikom prelaska iz obrazovanja u rad, a što se u konačnici može negativno odraziti ne samo na rad doktora već i na pacijente. Ovim prijedlogom uvodi se sekundarijat kao oblik stručnog usavršavanja nakon kojeg se polaže državni ispit i stječe odobrenje za samostalan rad čime se doktorima medicine uklanja navedeni visoki rizik. Istim prijedlogom se osigurava nesmetani rad doktora medicine sa stečenim odobrenjem za samostalan rad do dobivanja specijalizacije, kada se isto tako vrijeme provedeno na sekundarijatu s odobrenjem za samostalan rad može uvrstiti u specijalizantski staž. Sa sličnim problemima susrele su se i druge države EU te je rješenje približno slično rješenju koje je uvela Republika Slovenija.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
817	Brankica Brnčić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Članak 168, Stavak 2: iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstiti magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
818	Nives Božić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Članak 68,Stavak 2 iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječ magistar medicinsko- laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko- laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom obrazovanju.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
819	Ankica Bojčić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Članak 68,Stavak 2 iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječ magistar medicinsko- laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko- laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom obrazovanju.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
820	Hrvoje Sučić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
821	Martina Horvat	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medici	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
822	Martina Horvat	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
823	Branko Bešlić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
824	Branko Bešlić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2)	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
825	Marina Dujmić Ilić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
826	Jelena Lozić Erent	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
827	Marija Čuljak	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Članak 168, Stavak 2: iza riječi „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti riječi" magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Temeljni Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstiti magistre medicinsko-laboratorijske dijagnostike i prepoznati ih kao bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj djelatnosti i da je napredak prema višim razinama (magistarskim i doktorskim) integralni dio obrazovanja zdravstvenih radnika MLD djelatnosti.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
828	Nevenka Krajina	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Članak 168. - točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
829	Nevenka Krajina	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
830	Angelika Julardžija	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
831	Gordana Mamlić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Stavak (2) iza riječi „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ dodati riječi „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Negiranjem njihovog postojanja odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
832	Nikolina Zrinjan	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
833	MARIJA DRENJANČEVIĆ	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Članak 168. Stavak (2) iza riječi „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ dodati riječi „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Negiranjem njihovog postojanja odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
834	Alen Stojanović	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Nigdje se ne spominju liječnici. Da li je pripravnički staž za liječnike (na koji se poziva i članak 169) ukinut ili ispušten iz ovog popisa.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
835	HRVATSKA KOMORA ZDRAVSTVENIH RADNIKA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	U članku 168. stavak 2. predlaže se izbaciti dio teksta Iznimno od stavka 1. ovog članka te nakon riječi dijagnostike dodati zarez i riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike. OBRAZLOŽENJE: Postojeći tekst upućuje na pogrešan zaključak kako se stručna kvalifikacija zapravo ne stječe završetkom obrazovanja, već tek nakon završenog pripravničkog staža. Nadalje, nedopustivo je da zakon uređuje prvostupnike medicinsko-laboratorijske dijagnostike a ne i magistre te iste profesije, koji su nastavili svoje obrazovanje u tzv. naprednoj razini, odnosno drugom ciklusu obrazovanja po „Bolonji“. Hrvatska komora zdravstvenih radnika kao regulatorno tijelo sudjelovalo je sa sveučilištima u izradi nastavnog plana i programa diplomskog studija medicinsko-laboratorijske dijagnostike, sve prema smjernicama krovne europske organizacije European Association for Professions in Biomedical Science (EPBS), čiji je punopravni član od 2013.g. U svim svojim službenim dokumentima koji se tiču medicinsko-laboratorijske struke, navedena organizacija ističe kako prvostupnički standard predstavlja prvi ciklus po Bolonjskom procesu, a da je napredak prema višim razinama (magistarskim i doktorskim) integralni dio obrazovanja zdravstvenih radnika MLD djelatnosti. S tim u vezi, potrebu za uvođenjem višeg standarda izobrazbe prepoznala je i Vlada Republike Hrvatske još 2012.g. u Nacionalnoj strategija razvoja zdravstva 2012-2020 navodeći: „U smislu standarda izobrazbe te vertikalne i horizontalne obrazovne mobilnosti, za djelatnost sanitarnog inženjerstva, zdravstvenu radiološko-tehnološku djelatnost, djelatnost radne terapije i djelatnost medicinsko laboratorijske dijagnostike u RH postoje bitna odstupanja u odnosu na zemlje EU-a. Naime, zbog nedovoljno razvijenog ili nedostupnog formalnog visokog obrazovanja, zdravstveni djelatnici nadograđuju svoje kompetencije kroz neformalne i informalne oblike obrazovanja ili po dodatno znanje i vještine odlaze izvan granica RH.“ Stoga, nužno je uvažiti i uskladiti zakone i podzakonske akte s odobrenim i pravovaljanim obrazovnim okvirom, odnosno obrazovnim standardom kakav postoji i u drugim državama članicama EU, sve u svrhu primjene Direktive 2005/36 Europskog parlamenta i Vijeća od 07. rujna 2005.g.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
836	Davorka Bebek	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
837	ZVONIMIR PALIJAN	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Stavak (2) iza riječi „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ dodati riječi „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Negiranjem njihovog postojanja odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. Nužno je uvažiti i uskladiti zakone i podzakonske akte s odobrenim i pravovaljanim obrazovnim okvirom, odnosno obrazovnim standardom kakav postoji i u drugim državama članicama EU, u svrhu primjene Direktive 2005/36 Europskog parlamenta i Vijeća od 07. rujna 2005.godine.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
838	Vjekoslava Divjak	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
839	Sanja Salamunović	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Članak 168, Stavak 2: iza riječi „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti riječi" magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstiti magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
840	Vjekoslava Divjak	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
841	Ivana Lakošeljac	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Članak 168. Stavak(2) iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstiti magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
842	Mirna Kovačević	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
843	Matea Zdravčević	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
844	Lucija Žuvela	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Točka (2) - iza riječi "prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike" dodati riječi: "magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike". Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Negiranjem njihovog postojanja odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
845	Martina Hrvačić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Stavak (2) iza riječi „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ dodati riječi „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Negiranjem njihovog postojanja odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
846	Magdalena Perić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Stavak (2) iza riječi „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ dodati riječi „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“. Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Negiranjem njihovog postojanja odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
847	Vedrana Feketija	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Stavak 2; Iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
848	Marijana Koić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Stavak (2) iza riječi „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ dodati riječi „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Negiranjem njihovog postojanja odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
849	Martina Tanjić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Stavak 2: iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko- laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstiti magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
850	Valentina Ivanić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Stavak (2) iza riječi „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ dodati riječi „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Negiranjem njihovog postojanja odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
851	Mario Milić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Stavak (2) iza riječi „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ dodati riječi „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Negiranjem njihovog postojanja odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
852	Gabrijela Begić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Stavak 2 iza rijeci „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstiti magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
853	Alisa Mandić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Stavak 2 iza rijeci „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstiti magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
854	Ivana Šargovinski	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Članak 168. Stavak (2) iza riječi „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ dodati riječi „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Negiranjem njihovog postojanja odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
855	HRVATSKA UDRUGA LABORATORIJSKE MEDICINE	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Stavak 2: Dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
856	JASNA MATIĆ (Voditeljica Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost HKZR-a)	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	U članku 168. stavak 2. predlaže se izbaciti dio teksta Iznimno od stavka 1. ovog članka te nakon riječi dijagnostike dodati zarez i riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike. OBRAZLOŽENJE: Postojeći tekst upućuje na pogrešan zaključak kako se stručna kvalifikacija zapravo ne stječe završetkom obrazovanja, već tek nakon završenog pripravničkog staža. Nadalje, nedopustivo je da zakon uređuje prvostupnike medicinsko-laboratorijske dijagnostike a ne i magistre te iste profesije, koji su nastavili svoje obrazovanje u tzv. naprednoj razini, odnosno drugom ciklusu obrazovanja po „Bolonji“. Hrvatska komora zdravstvenih radnika kao regulatorno tijelo sudjelovalo je sa sveučilištima u izradi nastavnog plana i programa diplomskog studija medicinsko-laboratorijske dijagnostike, sve prema smjernicama krovne europske organizacije European Association for Professions in Biomedical Science (EPBS), čiji je punopravni član od 2013.g. U svim svojim službenim dokumentima koji se tiču medicinsko-laboratorijske struke, navedena organizacija ističe kako prvostupnički standard predstavlja prvi ciklus po Bolonjskom procesu, a da je napredak prema višim razinama (magistarskim i doktorskim) integralni dio obrazovanja zdravstvenih radnika MLD djelatnosti. S tim u vezi, potrebu za uvođenjem višeg standarda izobrazbe prepoznala je i Vlada Republike Hrvatske još 2012.g. u Nacionalnoj strategija razvoja zdravstva 2012-2020 navodeći: „U smislu standarda izobrazbe te vertikalne i horizontalne obrazovne mobilnosti, za djelatnost sanitarnog inženjerstva, zdravstvenu radiološko-tehnološku djelatnost, djelatnost radne terapije i djelatnost medicinsko laboratorijske dijagnostike u RH postoje bitna odstupanja u odnosu na zemlje EU-a. Naime, zbog nedovoljno razvijenog ili nedostupnog formalnog visokog obrazovanja, zdravstveni djelatnici nadograđuju svoje kompetencije kroz neformalne i informalne oblike obrazovanja ili po dodatno znanje i vještine odlaze izvan granica RH.“ Stoga, nužno je uvažiti i uskladiti zakone i podzakonske akte s odobrenim i pravovaljanim obrazovnim okvirom, odnosno obrazovnim standardom kakav postoji i u drugim državama članicama EU, sve u svrhu primjene Direktive 2005/36 Europskog parlamenta i Vijeća od 07. rujna 2005.g.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
857	Neven Sučić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Obrazloženje: Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstiti magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
858	Sanela Mišetić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
859	Ana-Marija Popović	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
860	Martina Vareškić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	- točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
861	Martina Vareškić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
862	Suzana Harabajsa	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Članak 168, Stavak 2 Iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Obrazloženje: Magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike se obrazuju po bolonjskom obrazovnom sustavu i prijeko su potrebni u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite, stoga je nedopustivo da se kao zdravstveni djelatnici s visokim stupnjem obrazovanja ne nalaze u temeljnom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
863	Matea Matić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Članak 168. - točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
864	Matea Matić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Članak 168, Stavak 2 Iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
865	Hrvatska udruga citotehnologa	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Članak 168, Stavak 2 iza riječi „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Obrazloženje: U RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike (petogodišnji diplomski sveučilišni studij) stoga je nedopustivo da se ovaj profil zdravstvenih djelatnika ne nalazi u temeljnom zakonu, a prijeko su potrebni u zdravstvenoj zaštiti.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
866	Marija Zelić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Članak 168. Stavak (2) iza riječi „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ dodati riječi „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Negiranjem njihovog postojanja odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
867	Martina Abramović	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
868	UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	U članku 168., stavak 2. proširiti popis zdravstvenih radnika koji su dužni odraditi pripravnički staž: (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, nakon završenog obrazovanja pripravnički staž obvezni su obaviti: primalja-asistentica, fizioterapeutski tehničar, prvostupnik fizioterapije, maser-kupeljar, zdravstveno-laboratorijski tehničar, (sanitarni tehničar – dodati), prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike, (prvostupnik sanitarnog inženjerstva – dodati) (sanitarni inženjeri – brisati), prvostupnik radne terapije, prvostupnik radiološke tehnologije, dentalni tehničar, dentalni asistent i farmaceutski tehničar, (magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, magistar sanitarnog inženjerstva – dodati).	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
869	Monika Galić Krnjaić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
870	Erna Mirković	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Članak 168. (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
871	Tajana Pastuović	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Članak 168. Stavak (2) iza riječi „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ dodati riječi „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Negiranjem njihovog postojanja odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
872	Blaženka Slavulj	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
873	Matea Rebrina	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
874	Renata Skala	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
875	Mirna Glegj	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
876	Renata Nemet-Gužvić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstiti magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
877	Kristina Vrbančić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Stavak 2: iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstiti magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
878	Mariana Penava	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
879	Mariana Penava	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
880	Mia Galić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
881	Doris Lulić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko- laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
882	Doris Lulić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
883	Dragutin Furdi	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Članak 168. - točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
884	Ljubica Farkaš	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Članak 168. U točki (2): dopuniti : Iza riječi obaviti, dodati .“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike,….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
885	Viktorija Kretić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
886	Josipa Ivić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Članak 168. U točki (2): dopuniti : Iza riječi obaviti, dodati .“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike,….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
887	Ana Banović	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
888	Katja Puljčan- Hrvatska komora zdravstvenih radnika-Strukovni razred za medicinsko-laboratorijsku djelatnost	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	U Stavku (2) iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstiti magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
889	Anđelka Bugarin	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Članak 168. (2) iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Obrazloženje: Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstiti magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
890	jasna Hanić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Članak 168. U točki (2): dopuniti : Iza riječi obaviti, dodati .“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike,….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
891	Ljiljana Majić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Članak 168. - točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
892	Antoneta Sekulić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
893	Magdalena Galinec	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
894	Klara Alduk	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
895	Josipa Legac	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	- točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
896	Josipa Legac	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
897	Petar Šušnjara	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	- točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
898	Petar Šušnjara	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	-- točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
899	jasna Hanić	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike obrazuju se na učilištima zdravstvenog usmjerenja i neposredno u vidu zanimanja pružaju zdravstvenu zaštitu stanovništvu. Magisti medicinsko laboratorijske dijagnostike također moraju obaviti pripravnički staž . U Hrvatskoj se obrazuju i postoje magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike kojima je zbog nemogućnosti obavljanja pripravničkog staža onemogućen pristup tržištu rada. U čl. 168. stavak dva, iza riječi prvostupnik medicinsko laboratorijske dijagnostike dodati riječ magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
900	Dunja Stolnik	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Doktori medicine bi svakako morali imati staž, doduše, većina se ni nakon staža ne osjeća sposobnima za samostalan rad, ali mišljenja sam da bi bilo puno gore ukoliko nemaju baš nikakvu pripremu prije početka samostalnog rada.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
901	Sanja Kuštreba	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
902	LJEČILIŠTE VELI LOŠINJ	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168.	Dodati doktora medicine s obzirom da se on navodi u slijedećem članku.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
903	Mirjana Stupnišek	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167.	Članak 167. - stavak (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
904	Ivana Lazar	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167.	točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
905	Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167.	U sustavu zdravstva postoji preko 30 suradničkih struka, pa je prema tome postojanje ovog članka koje definira jedan njihov dio neophodno. Komentari pokazuju koliko je nepoznavanje različitih profila stručnjaka koji rade u sustavu zdravstva, već ograničavanje samo na svoju struku što je u eri personalizirane medicine i interdisciplinarnih timova neshvatljivo.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
906	Martina Kramar	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167.	točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
907	Katarina Pajtak	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167.	točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
908	Sanda Antunović	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167.	Podržavam komentar Irene Žilić . Izdvajanje sveučilišnih struka koje rade u zdravstvu iz kategorije zdravstvenih radnika u čl. 167 kako je predloženo u nekim komentarima u suprotnosti je s WHO Guidelines on Transforming and scaling up health professionals' education and training i ISCO-08, International Standard Classification of Ocupations. ISCO-08 promiče interdisciplinarnost bez koje ništa, pa ni zdravstveni sustav ne može dobro funkcionirati. Takvo razdvajanje nastavlja praksu različitog vrednovanja različitih struka koje rade iste poslove što je u suprotnosti sa Zakonom o radu.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
909	Ivanka Ostroški	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167.	Predlažem uskladiti sa čl. 155. Obrazloženje: dano uz čl. 155.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
910	HKZR-Strukovni razred za djelatnost sanitarnog inženjerstva	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167.	Članak 167 stavak 2 potrebno je definirati na ovaj način: (2) Sadržaj i način stručnog usavršavanja zdravstvenih suradnika pravilnikom utvrđuje ministar uz prethodno mišljenje nadležnih komora. Obrazloženje: Ovim prijedlogom doprinijelo bi se izgradnji boljeg i učinkovitijeg sustava usavršavanja osoba koje rade u sustavu zdravstvene zaštite. Omogućilo bi se i suradnicima da se kontinuirano educiraju uz zdravstvene radnike ''U članak 167. predlažemo dodati novi stavak 3. koji glasi: "(3) Zdravstveni suradnici izjednačeni su u svim svojim radnim pravima sa zdravstvenim radnicima te se na iste primjenjuju odredbe Uredbe o koeficijentima Vlade Republike Hrvatske i odredbe Kolektivnog ugovora u djelatnosti zdravstva.” Obrazloženje: Zdravstveni suradnici kada sudjeluju u postupcima dijagnostike i liječenja, obzirom na obrazovanje danas su u nepovoljnom odnosu u odnosu na zdravstvene radnike. Kako bi se taj diskriminatoran odnos uredio potrebno je u radnim pravima izjednačiti zdravstvene radnike i suradnike. To izjednačenje postiže se ovim prijedlogom koji ne stvara nove zdravstvene radnike bez obrazovanja zdravstvenog usmjerenja, već koji im osigurava prava koja proističu iz njihovog rada u zdravstvenom sustavu.''	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
911	Zlatka Knezović	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167.	Izdvajanje struka koje se navode u čl. 155 u čl. 167. u suprotnosti je sa International Standard Classification of Ocupations ISCO-08 na temelju koje je izrađen HKO. Prema ISCO-08 navedena zvanja ubrajaju se u grupu zdravstvenih radnika (Health Professionals). dr sc Zlatka Knezović, dipl. ing Nastavni zavod za javno zdravstvo SDŽ	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
912	Virovitičko-podravska županija	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167.	Stavak 1. dodati „Zdravstvenim suradnicima smatraju se logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja.“ Objašnjenje: sukladno članku 155	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
913	Sanja Rebrina	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167.	- točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
914	ANĐELINA MILOLOŽA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167.	- točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
915	SUZANA PAVLICA	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167.	točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
916	Željko Rebrina	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167.	- točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
917	Dino Rebrina	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167.	* točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
918	Iva Ljubanović	NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167.	Točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici.	Primljeno na znanje	Primljeno na znanje.
919

E-SAVJETOVANJA

Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Prijedlogu iskaza o procjeni učinaka propisa