Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Prijedlogu iskaza o procjeni učinaka propisa

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Adinka Barbarić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 108. Članak 108,stavak 1. Zatvorska bolnica u Zagrebu Ministarstva pravosuđa je kaznionica u kojoj se pruža zdravstvena zaštita osobama lišenim slobode u nadležnosti Ministarstva pravosuđa. U svom sastavu ima ljekarničku djelatnost, medicinsko-biokemijsku djelatnost,higijensko-epidemiološku zdravstvenu zaštitu i bolničko liječenje. Obrazloženje:Bolničko liječenje je teško provedivo bez medicinsko-biokemijske djelatnost,koja,uostalom ,postoji u Zatvorskoj bolnici od 1972.godine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
2 Adinka Barbarić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, u potpunosti se slažem s komentarima i prijedlozima Lorene Honović, Višnje Jureša, Gordane Juričić, Ede Karabana, Liljane Mayer i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
3 ADMIR DILBEROVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. U točki dva riječ "radnici" zamijeniti sa "suradnici". Obrazloženje: Ne može se proizvoljno dodijeliti radno mjesto zdravstveni radnik prve vrste zdravstvenim suradnicima sve dok se ne rješi pitanje magistara medicinsko-laboratorijske dijagnostike, sestrinstva i fizioterapije koji rade u sustavu i na odgovornim mjestima a vodi ih se kao višu stručnu spremu. Nakon prepoznavanja istih pozitivno bi bilo iznaći rješenje za biologe i psihologe koji su važan dio timova u zdravstvu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
4 ADMIR DILBEROVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 97. Točka 2 proširiti broj članova na najmanje šest. Točka 3 navesti izrijekom sve djelatnosti i to: liječničku,sestrinsku,farmaceutsku,laboratorijsku,radiološku i fizioterapijsku. Obrazloženje: Povjerenstvo za kvalitetu zdravstvene ustanove mora biti interdisciplinarni tim koji pokriva najmanje navedenih 6 najbrojnijih profesija u zdravstvu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
5 ADMIR DILBEROVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. U članku 47. nisu točno navedeni koji zdravstveni radnici imaju odgovarajuće zanimanje. Zamijeniti "medicinsko-biokemijski laboratorij" sa "dijagnostički laboratorij". Obrazloženje: U RH se privatna praksa provodi i u mikrobiološkim, citološkim i imunološkim laboratorijima čiji su nositelji liječnici specijalisti citologije,mikrobiologije i imunologije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
6 ADMIR DILBEROVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. U alineji 1 dodati "a doktori medicine specijalisti, magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike u dijagnostičkim laboratorijima. Obrazloženje: U RH se privatna praksa provodi i u mikrobiološkim, citološkim i imunološkim laboratorijima čiji su nositelji liječnici specijalisti citologije,mikrobiologije i imunologije, te u timu imaju zaposlene magistre medicinsko laboratorijske dijagnostike koji rade na mjestima prvostupnika a obrazovali su se u cilju pružanja bolje zdravstvene usluge. Dodavanjem liječnika specijalista iz polja laboratorijske dijagnostike omogućava legalan rad laboratorija koji postoje u RH već dugi niz godina. Dodavanjem magistara medicinsko laboratorijske dijagnostike u članak 48. osigurava se uspješno provođenje članka 15 i 16 Zakona o zdravstvenoj zaštiti koji govori o kontinuiranosti i dostupnosti zdravstvene zaštite podjednako u svim krajevima RH s obzirom da je ista trenutno ugrožena deficitarnim zanimanjem magistra medicinske biokemije i gašenjem laboratorija u većem broju malih mjesta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
7 ADMIR DILBEROVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. "medicinsko-biokemijske laboratorije" zamjeniti riječima dijagnostičke laboratorije jer se ovim izrijekom zakona dovodi u pitanje legalno funkcioniranje privatnih laboratorija iz oblasti mikrobiologije,citologije i imunologije koji već godinama postoje u Republici Hrvatskoj i vode ih liječnici specijalisti citologije,mikrobiologije, lab.imunologije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
8 ADMIR DILBEROVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 47. Definirati koje je to točno odgovarajuće obrazovanje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
9 ADMIR DILBEROVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 9. Podržavam prijedlog hrvatskog farmaceutskog društva i hrvatske ljekarničke Komore jer je isto u skladu sa zakonima i ovlastima koje je ministarstvo dodijelilo svim komorama u zdravstvu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
10 Adriana Bokulić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. Podržavam stav Hrvatske komore medicinskih biokemičara Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
11 Adriana Bokulić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. Podržavam stav Hrvatske komore medicinskih biokemičara Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
12 Adriana Bokulić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. Podržavam stav Hrvatske komore medicinskih biokemičara Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
13 Adriana Bokulić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. Podržavam stav Hrvatske komore medicinskih biokemičara Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
14 Adriana Bokulić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. Podržavam stav Hrvatske komore medicinskih biokemičara Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
15 Adriana Bokulić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 117. Podržavam stav Hrvatske komore medicinskih biokemičara Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
16 Adriana Bokulić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. Podržavam stav Hrvatske komore medicinskih biokemičara Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
17 Adriana Bokulić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. Podržavam stav Hrvatske komore medicinskih biokemičara Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
18 Adriana Bokulić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. Podržavam stav Hrvatske komore medicinskih biokemičara Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
19 Adriana Bokulić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Podržavam stav Hrvatske komore medicinskih biokemičara Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
20 Adriana Bokulić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. Podržavam stav Hrvatske komore medicinskih biokemičara Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
21 Adriana Bokulić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. Podržavam stav Hrvatske komore medicinskih biokemičara Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
22 Adriana Bokulić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. Podržavam stav Hrvatske komore medicinskih biokemičara Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
23 Adriana Bokulić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 40. Podržavam stav Hrvatske komore medicinskih biokemičara Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
24 Adriana Bokulić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. Podržavam stav Hrvatske komore medicinskih biokemičara Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
25 Adriana Bokulić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. Podržavam stav Hrvatske komore medicinskih biokemičara Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
26 Aida Hadži-Egrić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. Slažem se s komenarima Ines Vukasović i HKMB. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
27 Aida Hadži-Egrić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
28 Aida Hadži-Egrić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
29 Aida Hadži-Egrić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
30 Aida Hadži-Egrić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 158. U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
31 Aida Hadži-Egrić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 146. U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
32 Aida Hadži-Egrić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
33 Aida Hadži-Egrić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
34 Aida Hadži-Egrić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
35 Aida Hadži-Egrić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
36 Aida Hadži-Egrić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
37 Aida Hadži-Egrić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
38 Aida Hadži-Egrić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
39 Aida Hadži-Egrić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
40 Aida Hadži-Egrić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 47. U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
41 Aida Hadži-Egrić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
42 Aida Hadži-Egrić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
43 Aida Hadži-Egrić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
44 Aleksandar Džakula NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI OSVRT na nacrt PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI (travanj 2018.) U više smo navrata tijekom posljednjih godina i desetljeća svjedočili ovakvim primjerima intervencija u legislativi zdravstvene zaštite, stoga niti ovaj zakonski prijedlog nije nikakvo iznenađenje i iznimka, već potvrda jedne uobičajene prakse. Radi se o praksi neujednačenog interveniranja u zakon, koje nije jasno utemeljeno ni u nekom definiranom konceptu, niti strateškom dokumentu. Dvije su vrste takvih intervencija. Prvu čine točkaste korekcije u smislu preoblikovanja pojedinih formulacija. Većinom se radi o nekoliko riječi nadopuna pojedinih članaka zakona. Drugu vrstu intervencija čine teška zadiranja u temeljni koncept našeg zdravstvenog sustava. Primjer za to je intervencija kojom se želi iz temelja promijeniti sustav primarne zdravstvene zaštite. Međutim, u ovom slučaju treba ostaviti po strani neujednačenost u vrstama intervencija i ono što je u njima napisano. Jer, mnogo veći problem od onoga što je napisano jest ono što NIJE napisano u ovom zakonskom prijedlogu. Upravo ti propusti obilježavaju ga. Navest ću tri ključne kategorije propusta. Prvu kategoriju propusta predstavlja izostanak ozbiljne i sustavne analize postojećeg stanja u zdravstvenom sustavu. Naime, predložena nova rješenja tek površno i općenito spominju ključne probleme hrvatskog zdravstvenog sustava koje bi trebalo rješavati kao prioritete. Tako se općenito spominju problemi dostupnosti, kvalitete i efikasnosti sustava, a da ih se ničime ne obrazlaže, a pogotovo ne ozbiljnom analizom stanja ili nedvosmislenom i čvrstom argumentacijom. Umjesto toga, u zakonskom prijedlogu podastiru nam se formulacije o našem zdravstvenom sustavu koje u javnosti cirkuliraju već desetljećima. Radi se, dakle, o recikliranju koje je u pristupu problematici površno, a u sadržaju krajnje pojednostavljeno. Posebno zabrinjava što tu nisu uključeni postojeći izvori informacija koje imamo u javnozdravstvenim institucijama, kao niti same te institucije. Temeljni smisao postojanja javnozdravstvenih institucija upravo je osiguravanje informacija potrebnih za strateško planiranje i odlučivanje u zdravstvu. Za orijentaciju mogu poslužiti dokumenti: Country Health Profiles https://ec.europa.eu/health/state/country_profiles_en Drugu kategoriju propusta čime propusti u proceduri izrade zakonskog prijedloga. Naime, nedopustivo je da u vrijeme kad u svijetu dominiraju procesi tzv. otvorenog odlučivanja (open decision-making) kojim se aktivno nastoji uključiti što veći broj zainteresiranih skupina i pojedinaca, ovaj prijedlog zakona nastaje na posve suprotan način. To jest, nastaje kao proizvod male skupine stručnjaka, pri čemu ostaje posve nejasno kojom procedurom izrade su se koristili. Sudeći po rezultatu, očito nisu korištene ranije pripremljene analize politika (policy analysis) kojima bi se vrednovale različite opcije rješavanja problema s kojima je suočen naš zdravstveni sustav. Stoga je bez ekspertnog poznavanja problematike zdravstvenog sustava praktično nemoguće prosuditi jesu li predložene promjene zakona dobre ili loše. Iz zakonskog prijedloga nije razvidno niti kako se do navedenih prijedloga došlo (tj. između kojih alternativnih rješenja su odabrani), niti su predočeni izvori informacija kojima se služilo prilikom izrade prijedloga. Očito da iza takvog metodološkog pristupa stoji upitno poznavanje upravljanja zdravstvenom zaštitom, kao i nesnalaženje u korištenju stručnjaka pri izradi policy dokumenata. Za orijentaciju mogu poslužiti dokumenti: New policy brief provides guidance for assessing health system efficiency http://www.euro.who.int/en/about-us/partners/observatory/news/news/2018/03/new-policy-brief-provides-guidance-for-assessing-health-system-efficiency Strengthening health system governance: better policies, stronger performance http://www.euro.who.int/en/about-us/partners/observatory/publications/studies/strengthening-health-system-governance-better-policies,-stronger-performance-2015 Pisanje djelotvornih prijedloga za javne politike http://www.icpolicyadvocacy.org/sites/icpa/files/downloads/writing_effective_public_policy_papers_croatian.pdf Treću kategoriju čine propusti proizašli iz temeljnog nerazumijevanja hrvatskog zdravstvenog sustava i njegovih vrijednosti. Izostanak cjelovitog sagledavanja nasljeđa i vrijednosti hrvatskog zdravstvenog sustava najjasnije se ogleda u predloženim promjenama u primarnoj zdravstvenoj zaštiti koje zadiru u temeljni koncept na kojem se zasniva primarna zdravstvena zaštita u Hrvatskoj. Za orijentaciju mogu poslužiti dokumenti: Building primary care in a changing Europe http://www.euro.who.int/en/about-us/partners/observatory/publications/studies/building-primary-care-in-a-changing-europe-2015 Building primary care in a changing Europe: case studies http://www.euro.who.int/en/about-us/partners/observatory/publications/studies/building-primary-care-in-a-changing-europe-case-studies-2015 Površnost pristupa u izradi ovog zakonskog prijedloga ogleda se također i u činjenici da taj prijedlog, ne samo što ne razrađuje stručne, profesionalne, društvene i organizacijske dimenzije zdravstvenog sustava, već ih ozbiljno brka, nasilno ih pokušava regulirati novim modelom, te ih u konačnici urušava. Među najvećim manjkavostima ovog zakonskog prijedloga sigurno su uvođenje komodifikacije te nejednakosti u zdravstvenom sustavu. Globalno prisutan proces komodifikacije kojim se zdravlje od javnog dobra pretvara u trgovačku robu, jedan je od ključnih generatora porasta nejednakosti u društvu. S obzirom na opće stanje države i društva u Hrvatskoj, daljnji proces komodifikacije zdravlja imao bi pogubne učinke ubrzanog osiromašenja, patnje i porasta društvenih razlika te, što je osobito važno, smanjivanje mogućnosti mlađim generacijama. Proces komodifikacije u pravilu uzrokuje porast nejednakosti među građanima, a u slučaju komodifikacije zdravlja, pak, porast nejednakosti među pacijentima. U Hrvatskoj se uslijed komodifikacije u zdravstvu dodatno javlja i snažan porast nejednakosti unutar zdravstvenog sustava. Te se nejednakosti povećavaju i unutar sustava kao cjeline, a također i između pojedinih profesija u zdravstvu - već prema tome jesu li zaposleni u privatnom ili javnom sektoru, odnosno na kojoj razini zdravstvene zaštite rade. Sve navedeno nastaje jer se već neko vrijeme u zdravstvu otvara prostor fiktivnim tržištima i fiktivnim nadmetanjima za pacijente, uz istovremeni krajnje površan pristup problemu ljudskih resursa. Nedomišljeno nametanje elemenata tržišnog natjecanja, nejasno definiranih modela plaćanja, a pogotovo nagrađivanja prema radu, samo produbljuje probleme našeg sustava. Naime, time se stvara ogroman rizik za rat sviju protiv svih: “privatnih” protiv “javnih”, “primarnih” protiv “sekundarnih”, “nekliničkih” protiv “kliničkih” - a sve zbog većeg tržišnog udjela, ili nekog oblika nagrade: zvučnije titule, ploče na ulazu ustanove ili odjela. Zaključno: Prijedlog zakona nije ispunio dvije temeljne pretpostavke:  Nema jasno određenje i utemeljenje u preciznoj analizi stanja i mogućnosti uvođenja promjena  Nema policy podlogu, tj. nema opisane “inpute” niti procese u kojima je ovaj prijedlog nastao Osim toga, u području primarne zdravstvene zaštite predlaže direktno urušavanje temeljnih načela našeg sustava i pozicije zdravlja kao javnog dobra. ________________________________________ Doc.dr.sc. Aleksandar Džakula, dr. med. Zagreb, 24. travnja 2018. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
45 Aleksandar Egić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 182. ČL. 182. Ne diskriminirati liječnike strance pri dodjeli specijalizacija, tj. ne odbijati automatski zamolbe liječnika bez hrvatskog državljanstva na natječaje za specijalizacije obzirom da se na svakom natječaju traži domovnica. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
46 Aleksandar Egić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 178. Ograničiti period tijekom kog nadležna komora provodi opći sustav priznavanja inozemne stručne kvalifikacije stečene u trećim državama na 3 mjeseca. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
47 Aleksandar Ljubotina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti donosi promjene koje mogu primarnu zdravstvenu zaštitu,a posebno obiteljsku medicinu, učiniti privlačnijom mladim liječnicima. Novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti može, dajući liječnicima zaposlenicima domova zdravlja slobodu izbora: ostati u domu zdravlja ili ići u privatnike uz ugovor s HZZO-om, spriječiti njihov odlazak iz RH. Novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti omogućava kvalitetnije liječenje pacijenata u PZZ, bez ikakvih dodatnih plaćanja. Novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti poboljšava status PZZ, posebno obiteljske medicine, stavljajući ju u središte sustava. Novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti je podloga koja će omogućiti obiteljskim liječnicima baviti se više medicinom, a manje bespotrebnim administriranjem. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
48 Aleksandar Toskić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Mislim da je predloženi tekst zakona dobar, pruža nadu za ostanak liječnika u Hrvatskoj posebice onih u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Međutim, ne slažem se s odredbama Zakona (čl. 51 i čl. 275) koje su vezane uz ulogu lokalnih (regionalnih) moćnika (posebice župana i gradonačelnika) u odobravanju korištenja prostora. Ne samo da ih se ne može smijeniti (mogu raditi što hoće - tući žene, maltretirati djecu, podređene i sl.) već se još šire otvaraju vrata nepotizmu, korupciji koje je osobito prisutna u lokalnoj i regionalnoj samoupravi. Dakle, daje se mogućnost da "lokalni šerifi" još više ojačaju svoju poziciju "nedodirljivih" vladara svojih lena. Ukoliko je namjera Ministarstva da svima građanima pruži jednake mogućnosti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, osigura racionalno korištenje sredstava i ljudskih resursa u zdravstvenom sustavu u cijeloj Hrvatskoj tada je potrebno u potpunosti privatizirati ordinacije primarne zdravstvene zaštite jer se samo tako može jasno i transparentno pratiti trošenje sredstava namijenjenih za zdravstvo i znati što je čija dužnost i odgovornost. Predlažem da se u tekst čl. 51 i čl. 275 unese odredba da svi ugovorni zdravstveni djelatnici u Mreži PZZ koji podnesu zamolbu Ministru za obavljanje privatne prakse dobiju rješenje Ministra bez uplitanja Upravnih vijeća DZ odnosno župana. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
49 Aleksandra Maravić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. Podržavam prijedlog HKMB da se uz stavak (2) uz "medicinsko biokemijsku i drugu dijagnostiku“ treba dodati: "specijalističku" i izmijeniti ga u: "specijalističku medicinsko biokemijsku i drugu dijagnostiku" Obrazloženje: U općim i specijalnim bolnicama se provodi specijalističko konzilijarna zdravstvena zaštita, za potrebe ove razine zdravstvene zaštite je potrebna specijalistička medicinsko biokemijska i druga dijagnostika. Definiranje medicinsko biokemijske djelatnosti kao specijalističke, ukazuje na razinu zdravstvene zaštite. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
50 Aleksandra Maravić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. Podržavam prijedlog HKMB da se u stavku (3) ovog članka uz laboratorij treba dodati: "specijalistički" Obrazloženje: Jasnim definiranjem nazivlja i poštivanjem standarda uvodi se red u sustav. Kako se u točki (1) navodi da se u poliklinici obavlja specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita, razvidno je da bi za potrebe takve djelatnosti bio potreban specijalistički laboratorij. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
51 Aleksandra Maravić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 74. Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
52 Aleksandra Maravić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
53 Aleksandra Maravić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 56. Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
54 Aleksandra Maravić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. Podržavam prijedlog dopune ovog članka u točki (2): -mišljenje nadležne Komore o opravdanosti osnivanja privatne prakse Objašnjenje: Mislim da je u općem interesu da se ne zaobilazi mišljenje struke pri procjeni potreba za poboljšanje organizacije zdravstvenog sustava određenog područja. Prihvaćen Prihvaćen.
55 Aleksandra Maravić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. Podržavam prijedlog HKMB da se u točki (1), ovog članka izvrše izmjene i umjesto: „magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ napiše: „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ Pojašnjenje: zbog usklađivanja s nazivom akademskog zvanja i Bazom reguliranih profesija u RH koji vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
56 Aleksandra Maravić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. Budući da se članak 46 odnosi na PZZ, a u PZZ su jedini dijagnostički laboratoriji upravo medicinsko –biokemijski laboratoriji, slažem se s Predlagateljem da se u točki (3) treba jasno i nedvosmisleno koristiti nazivljem medicinsko-biokemijski laboratorij kako bi se izbjegle nedoumice, pogrešna tumačenja i sive zone. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
57 Aleksandra Maravić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. Podržavam prijedlog da se u točki (3) ovog članka izvrši nadopuna koja će jasno definirati dijagnostičke laboratorije kao specijalističke jer se radi o specijalističko-konzilijarnoj djelatnosti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
58 Aleksandra Maravić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. U članku 103 pod točkom (2) navode se djelatnosti u okviru Doma zdravlja pa predlažem da se slično kao u čl 30 djelatnost „laboratorijske“ (dijagnostike) zamijeni s: „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ kako bi definiranje bilo nedvosmisleno i jednoznačno. Obrazloženje: U Domu zdravlja jedini dijagnostički laboratorij je medicinsko-biokemijski laboratorij i u njemu se provodi djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
59 Aleksandra Maravić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Podržavam prijedlog da u točki (5) čl 54 treba brisati: odnosno medicinsko-biokemijskom laboratoriju ili promijeniti u: (5) U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi medicinsko biokemijskog laboratorija na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi. Obrazloženje: Korištenje istog prostora dva ili više timova MBL u grupnoj praksi nije upitno. U grupnoj praksi su ulaganja u sredstva za rad i prostor, educiranje i nadzor rada osoblja, odabir i održavanje uređaja, odabir metode ili reagensa, odnosno čitava politika kvalitete rada laboratorija zajednički definirani i jasni. Odvojenim timovima je to teško izvesti. Zbog prostornih i tehničkih ograničenja, u isti prostor je nemoguće postaviti sve uređaje i jednog i drugog tima. Nije usporedivo s ordinacijama zbog količine, veličine i tehničkih specifikacija opreme. Pored navedenog, struka zahtijeva i određene standarde kojih se laboratorij mora pridržavati da bi rezultati pretraga bili pouzdani i točni odnosno da bi služili svojoj svrsi. Uzimanje uzoraka ujutro, na tašte, prije terapije i pregleda, analiti koji se određuju imaju dnevni ritam, referentni intervali odgovaraju tom jutarnjem uzorkovanju …, to su samo neki od čimbenika koji onemogućuju da se u drugoj smjeni rade sve ugovorene pretrage, što znači da bi pacijenti jednog tima bili uskraćeni, a ne vjerujem da je to nekome cilj. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
60 Aleksandra Maravić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. Podupirem prijedlog da se u čl 30 točka (1) dopuni s: - izvođenje laboratorijskih pretraga medicinske biokemije i laboratorijske medicine OBRAZLOŽENJE: Postupci izrade laboratorijskih pretraga su neosporno bitan dio sustava zdravstvene zaštite, predlažem da se uvrste u formulaciju točke (1). U točki (2) istog članka trebalo bi: „laboratorijske dijagnostike“ izmijeniti u: - medicinske biokemije i laboratorijske medicine OBRAZLOŽENJE: Čl 30. se odnosi na primarnu zdravstvenu zaštitu. Sve pretrage laboratorijske dijagnostike koje se obavljaju u primarnoj zdravstvenoj zaštiti provode se u medicinsko-biokemijskim laboratorijima. Medicinsko-biokemijski laboratoriji su jedini dijagnostički laboratoriji u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (NN 56/2017, NN 197/2003, NN 76/2014, NN 90/2016). U medicinsko biokemijskim laboratorijima se obavlja djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Naziv "laboratorijska djelatnost" je preopćenit i često se pogrešno tumači pa se različite sekundarno - konzilijarne dijagnostičke djelatnosti pogrešno navode kao dio laboratorijske dijagnostike primarne zdravstvene zaštite. Kako bi se ovakve pogreške izbjegle u budućnosti i onemogućile moguće manipulacije, Zakon bi trebao nedvosmisleno definirati djelatnost. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
61 Alen Piralić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 191. Osvrnuo bih se kraće na trošak knjižice i zdravstvenih ustnaova. Barem za pripravnički staž doktor medicine SAM kupuje knjižicu i dnevnik u Narodnim novinama, pa pretpostavljam da je tako i u slučaju specijalizanata. U tom slučaju, ne razumijem kako je to trošak specijalizacije iz perspektive ustanove. ''(2) Trošak zdravstvenih ustanova u kojima se obavlja specijalističko usavršavanje utvrđuje se za cijelo razdoblje trajanja specijalizacije u visini četverostrukog iznosa proračunske osnovice koja je važeća na početku obavljanja programa.'' Može li to netko iz Ministarstva objasniti? I opravdati taj ''trošak'' prikazujući transparentno strukturu troškova zdravstvenih ustanova u kojima se obavlja specijalizacija - pada mi na pamet cijena za vodu potrošenu za pranje ruku... Možemo li očekivati slične troškove za studente medicine koji taođer praksu odrađuju u zdravstvenim ustanovama? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
62 Alen Piralić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 169. Studij medicine u trajanju 5 godina ... prepisani članak ili? Koliko mi je poznato, čak se razmatra ukidanje pripravničkog staža za doktore medicine, a u ovom Zakonu uopće ne vidim da se spominje konkretno pripravnički staž za doktore medicine ... Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
63 Alen Piralić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 162. Da mi je znati TKO će ocijeniti da se postoje takvi natprosječni rezultati i tko će taj dodatak izračunati i kako... Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
64 Alen Piralić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. Čemu uopće suglasnost župana ili gradonačelnika Zagreba AKO već postoji pozitivno mišljenje Zavoda ? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
65 Alen Piralić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. Treba priložiti ugovor o radu u timu za članove tima, a Ministarstvo TEK treba odlučiti hoće li dati odobrenje ... Primljeno na znanje Djelomično se prihvaća u dijelu koji se odnosi na potrebu pribavljanja mišljenja nadležne Komore.
66 Alen Piralić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Nije mi jasna ideja posebnog dežurstva, s obzirom na činjenicu da dijagnostičke djelatnosti u to vrijeme najčešće NE rade. Pretpostavljam da moramo biti dostupni pacijentima zbog grlobolje i bolova u leđima... Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
67 Alen Stojanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Nakon čitanja ovog opsežnog nacrta doista se mogu složiti sa jednim komentarom kojeg sam pročitao - ovo je zbirka tekstova nekoliko osoba koje se vjerojatno nisu nikada vidjele a nitko nakon toga nije posložio tekst u jedinstveno, stilom i formom cjelovito djelo. No, to su moje opaske o formi. Sadržajno - neću duljiti - komentirao sam na mjestima koja su me potaknula na komentar, ima ih... Najveći propust pisca ovog nacrta vidim u nedostatku vizije - što bi dom zdravlja trebao biti u 21. stoljeću. Ovo što je u ovom nacrtu opisano je malo proširen skup poslova koji se obavljaju u domovima zdravlja već preko pola stoljeća. U ono doba je najveći problem javnog zdravstva bila higijena i prehrana pa je shodno tome i kreirana paleta usluga koje je praiskonski dom zdravlja nudio. Danas su potrebe populacije bitno drugačije (mada je higijena još uvijek aktualna, na žalost). A osim potreba populacije na dom zdravlja se oslanjaju i srednja medicinska škola, medicinski fakultet, fakultet sestrinstva i drugi (vjerujem da sam propustio nekoga). Organizacija rada i paleta usluga koje se nude u domu zdravlja moraju zadovoljiti i ove novonastale potrebe jer će u suprotnome doći do degradacije struke (struka) što nikako nije na korist ni populaciji niti domu zdravlja kao deklarativnom centru ("nositelju") zravstva na primarnoj razini. Edukacija, koordinacija, specijalizacija i usavršavanje na razini PZZ svima koji obavljaju zdravstvenu djelatnost na području pojedinog doma zdravlja bi trebali biti novi ciljevi. Umjesto despotskog upravljanja primarnom zaštitom dom zdravlja bi mogao (trebao) delegirati poslove prema ugovornim ordinacijama a pružiti usluge specifične za pojedine lokacije - nekima infrastrukturu, nekima najam opreme, nekima tečajeve novih vještina, nekima administrativne usluge (pravni i ekonomski poslovi). Neki od mojih kolega prizivaju smrt doma zdravlja. Ja sam apsolutno protiv toga no transformacija nam svima treba a kako bismo ponovo dobili funkcionalno i efektivno (ne efikasno, postoji bitna razlika) zdravstvo. Primarna zdravstvena zaštita može biti naša vrlina i u međunarodnim komparacijama, i to uz malo truda od strane zakonodavca jer te promjene žele i čekaju svi. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
68 Alen Stojanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 195. Podržavam prijedlog Koordinacije hrvatske obiteljske medicine kao najkorisniji. Pisac ovog prijedloga zakona nije uzeo u obzir da već sada u ustanovama za Hitnu medicinsku pomoć imamo ugovorom o djelu "zaposlene" liječnike djelatnike bolnica i drugih zdravstvenih ustanova. Jednako tako bi trebalo omogućiti ugovaranje rada u posebnom dežurstvu domova zdravlja sa svim zainteresiranim liječnicima koji imaju važeću licencu (odobrenje za samostalan rad) - bez potrebe odobrenja poslodavca. Ovime se olakšava administracija a ne ulazimo u područje sukoba interesa jer posebno dežurstvo je specifična djelatnost i ne ulazi u domenu rada niti jedne druge zdravstvene ustanove - osim doma zdravlja (koji je organizator i ugovaratelj). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
69 Alen Stojanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 193. Prema Zakonu o radu jasno su definirani uvjeti za prekorad - kada, tko i koliko smije raditi prekovremeno. Ovaj članak je u jasnoj koliziji sa tim uvjetima jer se prekorad definira kao rad ZBOG VANREDNIH UVJETA. S obzirom kako je organiziran rad naših zdravstvenih ustanova dežurstvo, pripravnost i rad po pozivu su dio REDOVNOG RADA ZDRAVSTVENIH USTANOVA i ni na koji način ne predstavljaju VANREDNE UVJETE. Budući da je već bilo sudskih sporova vezano za ovu jasnu koliziju zakona apeliram na pisca ovog prijedloga da uskladi terminologiju i pravila koja propisuje sa postojećim zakonima - prije svega sa Zakonom o radu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
70 Alen Stojanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 191. Stavak 1. - što je TOČNO "trošak zdravstvenih ustanova u kojima se obavlja specijalističko usavršavanje"? Prema ovome svaka ustanova može zaračunati od sapuna do troška konca za šivanje rezne rane pri praktičnoj nastavi uz mentora (koji je i tako već naplatila HZZO-u). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
71 Alen Stojanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 189. Što je sa situacijom ako do otkaza ugovora o radu dođe po sili zakona ili zbog drugih okolnosti a ne zbog volje specijalista? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
72 Alen Stojanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 188. Što je sa situacijom kada specijalizacija i ugovor o radu budu prekinuti po sili zakona ili zbog bolesti/smrti? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
73 Alen Stojanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 188. U stavku 2 jasno navesti da plaća i putni troškovi (sukladno Zakonu o radu) nisu dio troškova specijalizacije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
74 Alen Stojanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 169. Doktori medicine se UOPĆE ne spominju u članku 169- stavak 2. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
75 Alen Stojanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. Nigdje se ne spominju liječnici. Da li je pripravnički staž za liječnike (na koji se poziva i članak 169) ukinut ili ispušten iz ovog popisa. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
76 Alen Stojanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 162. S obzirom na aktualno stanje bilo bi dobro omogućiti i nagrađivanje slobodnim danom (danima) a prema jasnim kriterijima. Ti dani ne bi ulazili u kvotu godišnjeg odmora i morali bi se iskoristiti u tekućoj kalendarskoj godini ili najkasnije do kraja 06. mjeseca iduće godine (ako su nastali u zadnjem tromjesječju godine). Ovo bi trebalo dati na izbor radniku koji je preporučen za nagradu - novac ili slobodan dan. Prilično sam uvjeren da bi nemali dio odabrao slobodan dan. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
77 Alen Stojanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 160. Ukoliko se članak 159 ne izmijeni sukladno prijedlozima (čini se da svi jednako mislimo) - članak 160 treba brisati jer ograničava slobodu pregovaranja i ugovaranja svakog pojedinca za rad "za svoju korist". Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
78 Alen Stojanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 159. Naknada za rad (plaća) je stvar dogovora zdravstvenog djelatnika i poslodavca kod kojeg će raditi "za svoj račun" i nema nikakve potrebe da se bilo tko miješa u taj dogovor. Ako će raditi "pro bono" to je stvar njihovog dogovora. Ono što se mora definirati je osiguranje na radu - u slučaju ozlijede ili nastanka štete. Osiguranje pri putovanju sa jednog na drugo radno mjesto - koji poslodavac pokriva vrijeme između poslova? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
79 Alen Stojanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 148. Budući da u dosadašnjem tekstu ordinacija na razini PZZ nij edefinirana kao ustanova, niti je definirano što je to grupna praksa - ovim člankom se ostavlja mogućnost osnivanja trgovačkog društva za obavljanje djelatnosti na razini PZZ. Pisac se ograničio da nije dozvoljeno osnivanje radi obavljanja "cjelovite djelatnosti zdravstvenih ustanova...i doma zdravlja" ali ne spominje postojeće ugovorne ordinacije na razini PZZ. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
80 Alen Stojanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. Dom zdravlja bi trebao postati centar izvrsnosti na razini PZZ pa treba jasno navesti da se u domu zdravlja, i ugovornim ordinacijama, provodi edukacija i praksa tehničara i liječnika te specijalistička izobrazba na razini PZZ. U to treba ukljušiti i kabinet izvrsnosti koji je najpraktičnije organizirati pri domu zdravlja a za korist učenika, studenata, specijalizanata ali i svih zdravstvenih djelatnika na razini PZZ (na području za koje je pojedini dom zdravlja osnovan) - a kako bi se periodično vršila edukacija ili stjecale nove vještine. Ovo je nužno kako bi se poboljšala kvaliteta i opseg rada u ordinacijama PZZ. Dom zdravlja u 21. stoljeću ne može, i ne treba zamišljati kao ustanovu ili oblik rada kakav je postojao prije pedeset i više godina. Uvjeti rad ai potrebe na razini PZZ su se bitno promijenile pa ako dom zdravlja treba biti nositelj PZZ onda mora biti i mjesto gdje se ta PZZ ( u suradnji sa sveučilištem) unapređuje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
81 Alen Stojanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. Stavak 3 - greška - pisac valjda misli na "djelatnosti iz stavka 2. ovog članka". Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
82 Alen Stojanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 97. Ovdje se pisac prijedloga evidentno ograničio na bolnice kao zdravstvene ustanove. Neki poslovi koji su ovdje opisani posve su neprovedivi na razini doma zdravlja a o drugim ustanovama da i ne govorim. Na koji način će povjerenstvo voditi evidenciju o umrlim pacijentima na razini doma zdravlja, ili ustanove za njegu u kući? Što je sa grupnom praksom na razini PZZ? Da li je i to ustanova koja treba imati i ovo povjerenstvo? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
83 Alen Stojanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 85. Stavak 2 - nije definirano u kakvom su odnosu pomoćnici ravnatelja sa zdravstvenom ustanovom. Da li se pomoćnici biraju među zaposlenicima ili mogu biti novozaposlene vanjske osobe? Kako se plaća rad pomoćnika - plaćom, dodatkom na plaću...? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
84 Alen Stojanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 70. Ordinacija - kao posebni pravno-zdravstveni entitet - nije navedena i ne zna se način osnivanja. Da li je namjera da se onemogući kreiranje novih (privatnih) ordinacija na razini PZZ ili se iste usluge mogu nuditi kroz polikliniku? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
85 Alen Stojanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 70. Da li ovdje treba navesti i grupnu praksu na razini PZZ? Nigdje do sada nije definirano što je to pa vjerujem dabi ovdje bilo pravo mjesto. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
86 Alen Stojanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. Stavak 2, podstavak 3. - u slučaju da ugovoreni drugi liječnik radi sam (a ima dozvolu za samostalan rad) zadovoljeni su uvjeti za ukidanje odobrenja. Potrebno je ovaj tekst preoblikovati. Stavak 2. podstavak 4. - ako ordinacija pokriva područje dvije općine, dakle ima dva radilišta (dva ugovorena prostora) što to znači u kontekstu ovog teksta prijedloga. Već sada imamo sve više liječnika koji pokrivaju dvije, čak i tri ordinacije a zbog malog broja ljudi koji žive u pojedinim selima (vjerujem da je i na otocima slično). Što je pisac ovog prijedloga zamislio za takve situacije? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
87 Alen Stojanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 67. stavak 1 podstavak 6 - potrebno je odrediti neki vremenski rok ili ovaj tekst brisati. Uzmimo u obzir posve vjerojatnu situaciju da se zbog neke prirodne nepogode (potres) zgrada u kojoj je ordinacija sruši ili dovoljno ošteti da je predviđena za rušenje, odnosno nije više za korištenje. Pa ako je još zgrada - spomenik kulturne baštine (toga imamo jako puno) povratak u taj konkretan prostor može potrajati. Što se zbiva sa pravom na rad, adresom ordinacije, i svim ostalim administrativnim peripetijama u tom slučaju? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
88 Alen Stojanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 65. S obzirom da se rad u ordinaciji (obiteljske medicine) obavlja isključivo u timu liječnik-tehničar smatram da je i bolest tehničara, a uz dokaz da ne postoji mogućnost zapošljavanja zamjenskog tehničara jednake izobrazbe, također opravdan razlog za privremenu obustavu rada. Rad bez tehničara u ordinaciji obiteljske medicine je apsolutno nezamisliv. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
89 Alen Stojanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. Stavak 3 podstavak 3 - brisati. Ordinacija koja je predmet prijenosa je već postojeća i ne mijenja lokaciju, dakle ne mijenja se mreža niti dostupnost do tadašnje zdravstvene usluge. Odobrenje Zavoda i Ministra je jedino što ima neke logike u cijeloj ovoj priči. Prihvaćen Briše se članak 63. i članak 64. Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
90 Alen Stojanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 61. Ovim člankom se nedvosmisleno krše prava pojedinca na izuzeće od svih društvenih odgovornosti u slučaju bolesti. Ugovori sklopljeni za vrijeme bolesti su ništavni a ovim člankom se stavlja obveza rada u slučaju bolesti (sklopiti novi ugovor i osigurati kontinuitet skrbi za pacijente. Jasna je namjera pisca ovog prijedloga (zaštita pacijenata) ali način je posve krivi. Mora postojati neka predradnja, neki predugovor ili pravilo (zakon), koji bi se aktivirao u slučaju neplaniranog izostanka iz ordinacije (bolest i slično). Posve je jasno da nitko ne smije otići na turističko putovanje a da ostavi nezbrinute svoje pacijente. No, ovakav stav, ova obveza, ponovo daje jasnu sliku o "brizi o ljudskim resursima" koja je najavljena u uvodu ovog Zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
91 Alen Stojanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 57. Potrebno je definirati što je to grupna praksa? Kakav je to oblik pravne osobe i kakva su prava suosnivača? Da li je to skup pojedinih praksi (što got to bilo) ili je to nova ustanova u kojoj su pojedini zdravstveni djelatnici nešto tipa uposlenika sa suvlasničkim statusom? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
92 Alen Stojanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 56. A što je sa cijenama usluga koje pruža zdravstveni radnik - izvan ugovorenih 40 sati tjedno za HZZO-om? Što je sa cijenama usluga koje se mogu pružiti u ugovoreno vrijeme sa HZZO-om, u radno vrijeme, a ne mogu se naplatiti HZZO-u? Smiju li se takve usluge uopće pružati? Ako da, po čijem cjeniku? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
93 Alen Stojanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Stavak 4 - zdravstveni radnici iz članka 47. ovog Zakona MORAJU obavljati djelatnost u privatnoj praksi u timu s najmanje jednim zdravstvenim radnikom srednje stručne spreme. Posve je nezamislivo da se razbija tim liječnik-tehničar. Nemedicinski radnici su dobrodošli ali ne postoji niti u jednom udžbeniku, niti u jednoj normalnoj ordinaciji tim liječnik-kuhar (ili bilo koje drugo nemedicinsko zanimanje, isprike kuharima). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
94 Alen Stojanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Stavak 3 - čini se da još uvijek imamo ideju da je zdravstvenih djelatnika previše pa moramo ograničiti zapošljavanje istih. Posve je jasno kako je ova mjera stimulativna i da će zahvaljujući ovoj zabrani slobodnog zapošljavanja više zdravstvenih djelatnika odlučiti ostati u RH i NADATI SE skorom sklapanju ugovora o radu. S druge strane stavak 4 daje potpunu slobodu u zapošljavanju nemedicinskog osoblja. Mislim da pisac ovog prijedloga ne misli dobro zdravstvu u cjelini. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
95 Alen Stojanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 53. Ovo je doista predugačko. Znamo iz prakse da su se kazne i presude donosile i za propuste od jednog slova. Potrebno je ovo skratiti na ime (što može biti ime i prezime) i djelatnost sa pripadajućim brojem (broj licence ili MB). Radno vrijeme doista ne treba spadati u naziv jer "parni datumi prije podne, neparni datumi popodne" stvarno nije malo teksta za žig, pa ni za vizitku. Da ne govorimo o komplikacijama ako se radno vrijeme promijeni. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
96 Alen Stojanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 39. Mislim da je u ovom članku pisac prijedloga dao preširok opis pa u ovu kategoriju spadaju i turisti koji se razbole i ono koji su se ovdje došli liječiti/rehabilitirati. Potrebno je jasno razdvojiti te dvije kategorije a prije svega po osnovi police osiguranja. Sadašnja je praksa da kontinentalni turisti na Jadranu budu poslani u turističke ambulante u slučaju npr. gnojne angine i tamo ih tretiraju kao strance - minimalna usluga (ljubazna ili ne - to nije ono o čemu govorim). Zdravstvene usluge u hotelima i kampovima - za strance - to je jedna priča, a liječenje domaćih osoba koje su privremeno promijenile boravište radi turizma - je posve druga priča. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
97 Alen Stojanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 28. Stavak 4. treba brisati. Za davanje prava nemedicinarima za obavljanje medicinske djelatnosti ne smije biti podrazumijevanja pozitivnog mišljenja. Mišljenje mora biti jasno, nedvosmisleno i na vrijeme. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
98 Alen Stojanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 27. Ponovo je ispušten pedijatar i ginekolog. Da li to znači da su preporuke pedijatra i ginekologa izuzete iz bilo čega, ne spadaju u obvezu pridržavanja? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
99 Alen Stojanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 26. Upada u oči nedostatak slobodnog izbora pedijatra i ginekologa na primarnoj razini. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
100 Alen Stojanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 24. Što je sa brigom o psihičkom zdravlju radnika? Sve češće u svojoj ordinaciji slušam priče o maltretiranju od strane nadređenih što uzrokuje povećano korištenje "lijekova za smirenje" ili vodi u psihosomatske bolesti. Sve veća stopa bolovanja je posljedica i ovakvih nezdravih odnosa na radnom mjestu - a to spada u područje specifične zaštite radnika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
101 Alen Stojanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 19. Posve je nejasno što pisac ovog prijedloga želi reći u ovom članku. Da li to znači da će se sve više aktivnosti spuštati na primarnu razinu ili nešto drugo? Mislim da je ovaj članak suvišan - prije svega jer je nejasan. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
102 Alen Stojanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. Članak 11. stravak 1. podstavak 3. - Na što pisac ovog prijedloga misli kada govori o "organizira rad svih pravnih i fizičkih osoba..."? Ovakvom formulacijom se ovaj zakon nedvosmisleno stavlja u koliziju sa brojnim drugim zakonima pa predlažem da se riječ i "i organizira" brišu. Time stvari postaju puno jasnije. Dodati - Članak 11. stavak 3a - Jedinice područne (regionalne samouprave i gradovi osiguravaju brzi širokopojasni internetski priključak svim pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju zdravstvenu djelatnost na njihovom području. Troškove korištenja podmiruju korisnici prema osobnom ugovoru s pružateljem internetskog pristupa. Dodati Članak 11. stavak 10 - Osiguranici HZZO-a u turističkim ambulantama ostvaruju sva prava kao i u ambulantama tzv. posebnog dežurstva u PZZ. Nije prihvaćen Rješenje Nacrta prijedloga zakona sukladno je Ustavom Republike Hrvatske (članak 135. stavak 2.) utvrđenim zadaćama jedinica područne (regionalne) samouprave koji obavljaju poslove od područnog (regionalnog) značenja, a osobito poslove koji se odnose na zdravstvo te planiranje i razvoj zdravstvene mreže.
103 Alen Stojanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Područje upravljanja ljudskim resursima je evidentno ne što o čemu se vodi najmanje brige - s obzirom na količinu i sadržaj teksta pod tim naslovom. Uz sve lijepe želje koje pisac ovog prijedloga ima za opću populaciju briga o ljudskim resursima, u smislu osiguranja izvršitelja svih gore navedenih planova, a posobno u odnosu na situaciju gdje zbog KRAJNJE NEBRIGE O LJUDSKIM RESURSIMA imamo gotovoo pa egzodus liječnika i tehničara u druge zemlje - mislim da pisac ovog prijedloga treba i mora ovom području posvetiti puno veću pažnju. Na koji način će ovo biti uređeno, s obzirom na višestruko raslojeno i podijeljeno zdravstvo (javno, privatno i poluprivatno (koncesija - a po novome "privatna praksa")) teško je dati čak i prijedlog jer zadovoljenje potreba zdravstvenih djelatnika je različito a ovisno o dijelu sustava u kojem rade. Zabluda je da će puko povećanje prihoda ili jednokratna nagrada (novčana ili u obliku neke povelje) učiniti bilo kakvu razliku jer osnovni razlog koji većinu (ne sve) tjera van je krajnja nepbriga za temeljnje ljudske potrebe djelatnika - slobodno vrijeme, pravo na dostojansvo na radnom mjestu, pravo na humane i normalne uvjete rada i tek onda pravo na adekvatnu plaću za izvršeni rad. Zar nije neobično da su prioriteti tako posloženi - a, vjerujte mi da jesu kod većine? U tom smislu treba razmišljati pri kreiranju planova za brigu o ljudskim resursima. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
104 Alenka Pezo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti podržavam komentare i prijedloge Lorene Honović i Višnje Jureše. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
105 Alenka Pezo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. Podržavam prijedlog da se magistrima farmacije i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine omogući stjecanje naziva primarijus uz ispunjene navedene uvjete. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
106 Alenka Pezo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Stavak 5. ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi u medicinsko-biokemijskom laboratoriju na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi.“ Obrazloženje: Zbog specifičnosti djelatnosti, rad tima u drugoj smjeni ne može osigurati obavljanje svih ugovorenih pretraga prema kriterijima struke Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
107 Alenka Pezo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. Predlažem da se stavak 1. ovog članka dopuni alinejom: - izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine Obrazloženje: Na primarnoj razini se obavlja izrada laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine, a nije navedeno. U stavku 2. ovog članka alineju 22. je potrebno izmijeniti na način da glasi: - medicinske biokemije i laboratorijske medicine Obrazloženje:Na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno zakonski uskladiti. Naziv djelatnosti medicinska biokemija i laboratorijska medicina proizlazi iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN broj 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12,35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14, 154/14, 70/16), Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN broj 121/03, 117/08), Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“broj 73/08), Baze reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija zaznanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) kao i Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koje je u svibnju 2013. godine donijela Vlada RH. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
108 Alenka Pezo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. Predlažem da se stavak 1. ovog članka dopuni na način da glasi: „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ Obrazloženje: Ne postoji razlog zašto bi se ostala strukovna društva isključila iz odredbe ovog članka. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
109 Alisa Mandić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Članak 46. Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostička djelatnost. Članak 48. Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ . Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 54. Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 54. Stavak 5 „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „ u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68., Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68., Stavak 2, Točka 5 „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112., Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
110 Alisa Mandić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavam prijedlog HKZR i Jasne Matić Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
111 Alisa Mandić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. Stavak 2 iza rijeci „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstiti magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
112 Alisa Mandić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
113 Alisa Mandić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
114 Alisa Mandić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
115 Alisa Mandić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
116 Alisa Mandić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
117 Alisa Mandić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
118 Alisa Mandić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
119 Alisa Mandić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
120 Alisa Mandić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
121 Alisa Mandić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
122 Alisa Mandić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. Stavak (3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
123 Alisa Mandić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. Točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
124 Amalija Bunjevac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. U potpunosti podržavam prijedlog HKMB-a, HFD-a i HLJK-a. Predlažem da se članak 192, stavak 1 izmjeni na način da glasi: "(1) Doktorima medicine specijalistima i doktorima dentalne medicine specijalistima, magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine specijalistima koji imaju deset godina rada u svojstvu specijalista, objavljene znanstvene i stručne radove i uspješne rezultate na stručnom uzdizanju zdravstvenih radnika, može se priznati naziv primarijus." Predlažem da se članak 192, stavak 2 izmjeni na način da glasi: "(2) O priznavanju naziva primarijus odlučuje povjerenstvo koje imenuje ministar iz redova nastavnika medicinskog i dentalnog fakulteta i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, primarijusa i istaknutih medicinskih, dentalnih, farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih stručnjaka." Objašnjenje: Ne postoji objektivna argumentacija i razlozi radi kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine trebali isključiti od ove mogućnosti Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
125 Amalija Bunjevac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. Članak 179 U stavku 2) predlaže se dodati nakon magistara farmacije „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
126 Amalija Bunjevac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. Izmijeniti na način da glasi: „Odredbe članaka 168. do 170. ovoga Zakona ne odnose se na državljane država Europskog gospodarskog prostora (u daljnjem tekstu: EGP) niti na državljane Republike Hrvatske koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, obrazovanje za strukovnu medicinsku sestru/medicinskog tehničara u djelatnosti opće njege, preddiplomski studij sestrinstva te preddiplomski studij primaljstva, koji je sukladan zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija.“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine.Na temelju članka 7. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju i članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (»Narodne novine« br. 107/2007 i »Narodne novine« 118/2012) Rektorski zbor Republike Hrvatske je donio Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (»Narodne novine« br. 37/2017) gdje u tablici pod točkom 3. Biomedicina i zdravstvo, 3.06. Farmacija, stoji stečeni naziv magistar/magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
127 Amalija Bunjevac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. "Članak 124 U stavku 2, alineja 5 „medicinske biokemije“ zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja." Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
128 Amalija Bunjevac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. Stavak 5. ovog članka treba dopuniti na način da glasi: „Klinički bolnički centar jest opća bolnica u kojoj osim naziva klinika za djelatnost interne medicine, kirurgije, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva, naziv klinika ima više od polovice ostalih specijalnosti i u kojima se izvodi više od polovice nastavnog programa studija medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, odnosno sestrinstva. Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Na temelju članka 7. Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju i članka 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (»Narodne novine« br. 107/2007 i »Narodne novine« 118/2012) Rektorski zbor Republike Hrvatske je donio Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (»Narodne novine« br. 37/2017) gdje u tablici pod točkom 3. Biomedicina i zdravstvo, 3.06. Farmacija, stoji stečeni naziv magistar/magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
129 Amalija Bunjevac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. U potpunosti se slažem s komentarom HKMB-s. "Predlažemo stavak 2. alineju 1. ovog članka dopuniti na način da glasi: „– radiološku, specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku“ Obrazloženje: Opće i specijalne bolnice spadaju u specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu te iz tog razloga predlažemo da se specificira kako se radi o specijalističkom laboratoriju. Za obavljanje specijalističkih pretraga prema potrebama bolnica potrebno je da laboratorij bude specijalistički jer za razliku od općeg medicinsko-biokemijskog laboratorija, specijalistički laboratorij ima drugačije zahtjeve po pitanju kadra, prostora i opreme prema Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16)." Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
130 Amalija Bunjevac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. Slažem se s komentarom HKMB-a. "Predlažemo da se stavak 3. ovog članka dopuni na način da glasi: „Poliklinika mora obavljati djelatnost najmanje u dvije ordinacije različitih ili istih specijalističkih ili užih specijalističkih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalističke, odnosno uže specijalističke djelatnosti i specijalističkom laboratoriju.“ HKMB predlaže da se članak 112. dopuni na način da se iza stavka 4. doda stavak 5. koji glasi: „Ako poliklinika ima medicinsko-biokemijski laboratorij mora zapošljavati u radnom odnosu na neodređeno vrijeme najmanje jednog doktora medicine i jednog magistra medicinske biokemije specijalista“ Obrazloženje: Poliklinika spada u specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu te iz tog razloga predlažemo da se specificira kako se radi o specijalističkom laboratoriju. Za obavljanje specijalističkih pretraga prema potrebama specijalističkih ordinacija koje podržava, laboratorij mora biti specijalistički. U stručnom nadzoru HKMB se pokazala kao najčešća nesukladnost da poliklinike nemaju zaposlene u stalnom radnom odnosu i punom radnom vremenu magistra medicinske biokemije specijalista." Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
131 Amalija Bunjevac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. Slažem se s komentarom HKMB-a. "Predlažemo u stavku 2. ovog članka u vezi s člankom 30. ovog Zakona izmijeniti na način da glasi: „„Dom zdravlja pruža zdravstvenu zaštitu obavljanjem djelatnosti obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, dentalne tehnike, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, medicine rada/medicine rada i sporta, logopedije, medicinske biokemije i laboratorijske medicine, radiološke dijagnostike, sanitetskog prijevoza, ljekarničke djelatnosti, fizikalne terapije, patronažne zdravstvene zaštite, zdravstvene njege te palijativne skrbi, kao i obavljanjem specijalističko-konzilijarne djelatnosti.“ Obrazloženje: Naime, na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju stoga nema opravdanja da se koristi pojam „laboratorijske dijagnostike“ već da se koristi ispravan naziv djelatnosti - medicinsko-biokemijska djelatnost. Nadalje, na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. U Odluci o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18) na razini primarne zdravstvene zaštite razvidno je iz članka 89. primjerice, kako se djelatnost laboratorijske dijagnostike zapravo odnosi isključivo na djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Odluka navodi i poimence standard postupka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konziljarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Iz tog je razloga neopravdano na primarnoj razini zdravstvene zaštite koristiti pojam laboratorijske dijagnostike kada se faktički jedino obavlja djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Zakon mora jasno i nedvosmisleno definirati opsege i djelatnosti razina zdravstvene zaštite kako bi se onemogućilo njegovo pogrešno tumačenje, a tako i neodgovarajuća primjena te otvaranje sivih zona za dodatno opterećenje sustava." Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
132 Amalija Bunjevac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. U stavku 2) članka 96. predlaže se dodati i „specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Pojašnjenje: U stavku 1 ovog članka navodi da je to tijelo „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“, a medicinska-biokemijska djelatnost u svom svakodnevnom radu itekako koristi medicinske proizvode Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
133 Amalija Bunjevac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. Podržavam komentare HKMB-a i HLJK-a. Predlažemo dopuniti članak 63. stavak 3. alineja 3. na način da se iza riječi Zavoda doda: „i nadležne Komore“ Obrazloženje: Nadležne Komore imaju ažurirane podatke o svojim članovima te vrlo lako mogu provjeriti zadovoljava li zdravstveni radnik na kojega se prenosi pravo potrebne stručne kriterije i je li doista proveo najmanje godinu dana u radnom odnosu kod zdravstvenog radnika koji prenosi pravo na obavljanje zdravstvene djelatnosti prema stavku 3. ovog članka s obzirom da su članovi Komore obvezni prijaviti promjene radnog mjesta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
134 Amalija Bunjevac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. Slažem se s komentarom HKMB, Ines Vukasović i Gordane Juričić. Stavak 1) „magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ predlaže se ispraviti u „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko–biokemijskim laboratorijima“. Pojašnjenje: NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica, Baza reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
135 Amalija Bunjevac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 47. U potpunosti se slažem s komentarom Lorene Honović:   "Članak 47. Stavak 1) točka 1) navod „ima odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a za specijalističke ordinacije i odgovarajuću specijalizaciju“ svakako se predlaže definirati što su to danas odgovarajuća obrazovanja zdravstvenog usmjerenja. Pojašnjenje: trenutno u RH imamo hiperprodukciju stručnjaka obrazovanih u području zdravstvenog usmjerenja visokih razina (izvanredni studiji ili bolje rečeno vikend tečajevi) koja do sada nisu postojala, a koja su stvorena bez prethodnog mišljenja Komora nositelja određenih djelatnosti i koja traže mjesto unutar zdravstvenog sustava i čine nered u području koje je bilo uređeno. " Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
136 Amalija Bunjevac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. Slažem se uporabom nazivlja medicinsko biokemijski laboratorij u točki (3) jer nedvosmisleno ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi. Obrazloženje: Zakon o medicinskoj biokemijskoj djelatnosti NN 121/2003, Pravilnikom o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti NN 61/2011, Pravilnik o vrstama pretraga koje obavljaju medicinsko biokemijski laboratoriji NN 197/2003, Odluka o osnovama o sklapanju ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja NN 56/2017. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
137 Amalija Bunjevac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. Slažem se s komentarom HKMB-a. Stavak 3. ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu specijalističku laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost.“ Obrazloženje: S obzirom da se radi o specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti smatramo da je uputno definirati kako se radi o specijalističkoj laboratorijskoj i drugoj dijagnostičkoj djelatnosti jer u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti u svim dijagnostičkim djelatnostima rade specijalisti odgovarajuće grane medicine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
138 Amalija Bunjevac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. Podržavam komentare i prijedloge HKMB-a, Daria Mandića, Leide Tandare, Tare Rolić, Marka Risa i Ines Vukasović. U stavku 1) uz sve navode predlaže se dodati i „izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ koja se može navesti između opskrbe lijekovima i sanitetskog prijevoza. U stavku 2) riječi „ laboratorijska djelatnost“ zamijeniti s „medicinska biokemija i laboratorijska medicina“ U istom članku Sanitarno inženjerstvo nije sastavni dio PZZ već dio Zavoda za javno zdravstvo pa se predlaže brisanje „sanitarnog inženjerstva“. Pojašnjenje: Laboratoriji medicinske biokemije i laboratorijske medicine su jedini dijagnostički laboratoriji u PZZ. (NN 76/2014, NN 56/2017). Zakon mora jasno i nedvosmisleno definirati opsege i djelatnosti razina zdravstvene zaštite kako bi se onemogućilo njegovo pogrešno tumačenje, a tako i neodgovarajuća primjena te otvaranje sivih zona za dodatno opterećenje sustava. Već je iz niza postova u ovoj raspravi razvidno kako uporaba riječi laboratorijska dijagnostika dovodi brojne sudionike u zabludu jer pod laboratorijsku dijagnostiku primarne zdravstvene zaštite navode i niz dijagnostičkih laboratorija koji ovdje ne pripadaju. Mišljenja sam da dentalni laboratorij nije dijagnostički, a mikrobiologija je specijalističko konzilijarna djelatnost. U prilog navodima: NN 56/2017 Odluka o osnovama o sklapanju ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja čl 17, jasno je navedeno tko gdje radi, a mikrobiološki laboratorij ili bilo koji drugi nije naveden. U Odlukama o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja na razini PZZ navodi se standardi postupaka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. SVI OSTALI dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u SEKUNDARNU zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost. Prijedlog je sukladan i jedinom, zakonski definiranom nazivu zanimanja, nositelju: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Marko Ris 03.05.2018 14:56 13 20 Podržavam komentare i prijedloge HKMB-a, Daria Mandića, Leide Tandare i Tare Rolić Stavku 1. ovog članka dopuniti na način da se iza alineje 22: - opskrbu lijekovima, medicinskim proizvodima i magistralnim/galenskim pripravcima“ doda alineja: „- izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ U stavku 2. ovog članka alineju 22. je potrebno izmijeniti na način da glasi: - medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Medicinsko-biokemijski laboratoriji su jedini dijagnostički laboratoriji u PZZ. (NN 76/2014, NN 56/2017). Zakon mora jasno i nedvosmisleno definirati opsege i djelatnosti razina zdravstvene zaštite kako bi se onemogućilo njegovo pogrešno tumačenje, a tako i neodgovarajuća primjena te otvaranje sivih zona za dodatno opterećenje sustava. Već je iz niza postova u ovoj raspravi razvidno kako uporaba riječi laboratorijska dijagnostika dovodi brojne sudionike u zabludu jer pod laboratorijsku dijagnostiku primarne zdravstvene zaštite navode i niz dijagnostičkih laboratorija koji ovdje ne pripadaju. Mišljenja sam da dentalni laboratorij nije dijagnostički, a mikrobiologija je specijalističko konzilijarna djelatnost. U prilog navodima: NN 56/2017 Odluka o osnovama o sklapanju ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja čl 17, jasno je navedeno tko gdje radi, a mikrobiološki laboratorij ili bilo koji drugi nije naveden. U Odlukama o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja na razini PZZ navodi se standardi postupaka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost. Prijedlog je sukladan i jedinom, zakonski definiranom nazivu zanimanja, nositelju: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
139 Amalija Bunjevac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti se slažem sa stavovima, komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. Podržavam komentare upućene od: - Lorene Honović - Ljiljane Mayer - Višnje Jureša - Jasne Obuljen - Ines Vukasović Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
140 Amb. opce med. dr Snjezana Mazuran NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podrzavam u potpunosti HUkpzz Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
141 Amb. opce med. dr Snjezana Mazuran NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podrzavam misljenje Hukpzz Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
142 Amb. opce med. dr Snjezana Mazuran NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavam mišljenje HUKPZZ Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
143 Amila Iličić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Poštovani , smatram da bi odlazak u privatnike ili ostanak u domu zdravlja trebao bi biti slobodan izbor uz jasno definirane kriterije koji se pri odlasku trebaju zadovoljiti. Kad liječnik zadovolji te propisane kriterije ne bi trebalo biti prepreka za slobodan izbor ( kao što je lokacija, 30%, prepunjenost mreže, ograničavanje na određeni prostor i sl. ili bilo koji drugi kriterij na koji liječnik osobno ne može utjecati). Mi smo dobili ordinacije koje smo dobili, nismo ih birali, ali primati jednaku plaću za različit osnovni rad u ambulanti u domu zdravlja, ili različito vrednovati isti rad liječnika u domu zdravlja i liječnika koncesionara smatram da nije ispravno. U ovom sadašnjem sustavu nemamo mogućnost izbora , kako je jedna kolegica već navela shvatite da se vaš osobni trud ne isplati, da mnogi drugi čimbenici na koje ne možete utjecati vas sputavaju i demoraliziraju. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
144 Ana Bandjak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić ,voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku - Medicinskog fakulteta u Osijeku Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
145 Ana Banović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. U stavak 3 Članak 46. zašto nije dodana i medicinsko laboratorijska djelatnost (magistri, prvostupnici i zdravstveno laboratorijski tehničari) Obrazloženje: privatnu praksu na primarnoj razini može obavljati radnik medicinsko-laboratorijske djelatnosti iz područja flebotomije: organizacija i uzorkovanje venske i kapilarne krvi i uzimanje ostalih uzoraka kroz privatnu praksu, prvostupnici medicinsko laboratorijske djelatnost može obavljati privatnu praksu u citološkom laboratoriju-citoskriner) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
146 Ana Banović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Članak 46. Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostička djelatnost. Članak 48. Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ . Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 54. Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 54. Stavak 5 „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „ u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68., Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68., Stavak 2, Točka 5 „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112., Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
147 Ana Banović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavam komentare i prijedloge upućene od strane HKZR i Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
148 Ana Banović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti podržavam komentare i prijedloge upućene od strane Medicinskog fakulteta u Osijeku. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
149 Ana Banović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti se slažem s prijedlozima i komentarima: - HKZR - Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) - HULM_Hrvatske udruge laboratorijske medicine - HUCIT_Hrvatske udruge citotehnologa - HUS -MLD_Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike - Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
150 Ana Banović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 9. Podržavam prijedlog hrvatskog farmaceutskog društva i hrvatske ljekarničke Komore jer je isto u skladu sa zakonima i ovlastima koje je ministarstvo dodijelilo svim komorama u zdravstvu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
151 Ana Banović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192. Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
152 Ana Banović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127. Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
153 Ana Banović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69. Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
154 Ana Banović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
155 Ana Banović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
156 Ana Banović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
157 Ana Banović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
158 Ana Banović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
159 Ana Banović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
160 Ana Banović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
161 Ana Banović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
162 Ana Banović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
163 Ana Banović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
164 Ana Bogdanić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Podržavam prijedlog da se klinički psiholozi uvrste u zdravstvene radnike jer naš opis posla (rad na prevenciji, otkrivanje psihičkih poremećaja i bolesti i njihovo liječenje) ulazi pod definiciju pružanja zdravstvene zaštite stanovništvu. Ana Bogdanić, klinički psiholog Klinika za pedijatriju KBC Zagreb Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
165 Ana Dojder NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, u potpunosti se slažem s obrazloženjima, prijedlozima i komentarima Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske, kao i brojnih kolega. Pridružujem se i podržavam izmjene i nadopune koje su predložili. Također, bitno je za podsjetiti kako su od siječnja 2018. Specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine uvršteni u EFLM Registar (Europski Registar Specijalista Laboratorijske Medicine) te time usklađeni s EU-kolegama. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
166 Ana Galić Skoko NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Slažem se sa svim izmjenama koje je uputila HLJK, a koje su navedene u nastavku: • Članak 11. U članku 11.predlaže se u stavku 1. brisati alineju 3. OBRAZLOŽENJE: iz navedene odredbe proizlazi da će jedinice područne(regionalne ) samouprave organizirati i određivati rad privatnim zdravstvenim radnicima i privatnim zdravstvenim ustanovama. Nejasno je na koji način jedinice regionalne uprave utječu na organizaciju rada u privatnim ustanovama i kod privatnih zdravstvenih radnika koji nemaju ugovor s HZZO-om . U članku 11. stavku 4. predlaže se u Odluku o mjerilima za osiguranje elemenata standarda za investicijsko i tekuće održavanje, a posebno za informatizaciju zdravstvene djelatnosti uključiti i ljekarne koje po zakonu jesu u mreži javne zdravstvene službe i imaju obvez zadovoljiti sve zahtjevnije standarde. 1 • Članak 23 Predlaže se u članku 23. stavku 1. dodati točku 5. koja glasi: „mjere zaštite radi sprečavanja oštećenja zdravlja kod stručnog rukovanja lijekovima koji sadrže citotoksične, imunosupresivne i druge opasne tvari.“ Predlaže se u članku 23. dodati novi stavak koji glasi: „Način provođenja i mjere zaštite radi sprečavanja oštećenja zdravlja kod stručnog rukovanja lijekovima koji sadrže citotoksične, imunosupresivne i druge opasne tvari iz stavka 1. točke 5. ovog članka, uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu, nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i Hrvatskog farmaceutskog društva, pravilnikom propisuje ministar.“ Predlaže se u članku 23. sadašnjem stavku 3. iza riječi:“iz stavka 2.“ dodati riječi:“i 3.“ 0 • Članak 30. Predlaže se u članku 30. stavku 1. iza riječi „palijativnu skrb“dodati riječi: „Ljekarničku skrb“ • Članak 34. Predlaže se u članku 34. iza riječi „zdravstvenu njegu“ dodati riječi „i ljekarničku skrb“ 0 • Članak 37. U članku 37.predlaže se dodati stavak 4. koji glasi: „Dio ljekarničke djelatnosti koji se obavlja u zdravstvenim ustanovama sekundarne i tercijarne razine je bolnička ljekarnička djelatnosti 0 • Članak 50. Predlaže se u članku 50. u stavku 2. dodati alineju 3. koja glasi: „mišljenje nadležne Komore o opravdanosti osnivanja privatne prakse“ OBRAZLOŽENJE: komore kao strukovne organizacije zbog stalnog kontakta sa članstvom i pacijentima mogu kao i do sada procijeniti potrebu za organiziranjem zdravstvene skrbi na određenom području. • Članak 51 Predlaže se u članku 51. brisati stavak 2. OBRAZLOŽENJE: Navedeni stavak treba brisati iz prijedloga Zakona ili jasno definirati kriterije po kojima župan odnosno gradonačelnik Grada Zagreba daje suglasnost, a u svrhu sprečavanja eventualnih zlouporaba. Uzmimo primjer da zdravstveni radnik koji obavlja privatnu praksu želi iz zakupljenog prostora preseliti u svoj poslovni prostor, a župan mu bez jasnih kriterija i iz samo njemu znanih razloga otkaže suglasnost. Ovim načinom je zdravstveni radnik doveden u situaciju da mu se može nerealno povećavati zakupnina ( što smo u ljekarništvu imali primjer 2006. god. gdje je moralo reagirati ministarstvo ), a istovremeno se ne može preseliti bez suglasnosti župana .Opet je pitanje da li se ovo odnosi samo na one zdravstvene radnike koji privatnu praksu obavljaju u mreži javne službe ili na sve . Nelogično je da će npr. jednom doktoru dentalne medicine koji nema ugovor s HZZO-om određivati župan ili gradonačelnik Grada Zagreba može li se preseliti ili ne. 0 • Članak 54. Predlaže se u članku 54. mijenjati stavak 3. tako da glasi: „Zdravstveni radnik iz članaka 47.i 49. ovoga Zakona može primiti u radni odnos jednog ili više zdravstvenih radnika iste struke.“ OBRAZLOŽENJE:Smatramo da je nepotrebno ograničavati zapošljavanje, konkretno u privatnoj ljekarničkoj praksi jer se zapošljavanjem više ljekarnika u ljekarni pruža viša i kvalitetnija usluga prema pacijentima ako to dozvoljavaju financijske i prostorne mogućnosti. Sukladno Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (Narodne novine broj: 61/11, 128/12, 124/15, 8/16) određeni su minimalni kadrovski normativi za ljekarničku djelatnost, a to je 1 magistar farmacije i 1 farmaceutski tehničar za 8 satno radno vrijeme. Zapošljavanje stručnog kadra magistara farmacije iznad minimalnog broja utvrđenog Pravilnikom omogućuje bržu i kvalitetniju ljekarničku uslugu poglavito u turističkoj sezoni u određenoj ljekarni ne stvarajući pri tom troškove lokalnoj zajednici niti državnom proračunu 0 • Članak 56. Predlaže se u članku 56. mijenjati stavak 2. tako da glasi: „Minimalne cijene zdravstvenih usluga zdravstvenog radnika iz stavka 1. ovoga članka iz opsega dodatnog i privatnog zdravstvenog osiguranja određuje nadležna komora.“ Predlaže se u članku 56. dodati stavak 3. koji glasi: „Zdravstveni radnik može s osiguravajućim društvom ugovoriti višu cijenu zdravstvene usluge iz prethodnog stavka ovoga članka.“ 0 • Članak 63. Predlaže se u članku 63. stavku 3. alineji 3. iza riječi „pribavljenog pozitivnog mišljenja Zavoda dodati riječi: “i nadležne komore“ OBRAZLOŽENJE: tražeći suglasnost župana odnosno gradonačelnika grada Zagreba zbog eventualnog sukoba interesa može se ugroziti pružanje i dostupnost zdravstvene skrbi. Stoga je svrsishodnije i objektivnije zatražiti mišljenje koje može pomoći pri donošenju ispravne odluke nadležnog tijela. 0 • Članak 67. Predlaže se u članku 67. dodati stavak 5. koji glasi: „U slučaju prestanka prava na obavljanje privatne prakse iz stavka 1. točke 1. ovoga članka nadležna komora na prijedlog zakonskih nasljednika zdravstvenog radnika određuje voditelja privatne ordinacije na rok od 6 mjeseci radi vođenja poslova ordinacije u svrhu provedbe likvidacijskog postupka ordinacije sukladno posebnom propisu.“ 0 • Članak 68 Predlaže se u članku 68. stavku 2., točki 3. brisati riječi: „ili ako koristi rad drugih osoba protivno zakonu“ OBRAZLOŽENJE: Smatramo da je nepotrebno ograničavati i sankcionirati zapošljavanje, konkretno u privatnoj ljekarničkoj praksi jer se zapošljavanjem više ljekarnika u ljekarni pruža viša i kvalitetnija usluga prema pacijentima ako to dozvoljavaju financijske i prostorne mogućnosti. Sukladno Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (Narodne novine broj: 61/11, 128/12, 124/15, 8/16) određeni su minimalni kadrovski normativi za ljekarničku djelatnost, a to je 1 magistar farmacije i 1 farmaceutski tehničar za 8 satno radno vrijeme. Zapošljavanje stručnog kadra magistara farmacije iznad minimalnog broja utvrđenog Pravilnikom omogućuje bržu i kvalitetniju ljekarničku uslugu poglavito u turističkoj sezoni u određenoj ljekarni ne stvarajući pri tom troškove lokalnoj zajednici niti državnom proračunu 0 • Članak 70. Predlaže se u članku 70. stavku 3. iza riječi „fizička osoba“ dodati riječi „sa završenim diplomskim studijem zdravstvenog usmjerenja“ U članku 70. stavku 5. predlaže se brisati riječi „ i ljekarničku ustanovu“ . 0 • Članak 74 Predlaže se u članku 74. iza riječi „raspolaganju prostorom“ dodati riječi: „te mišljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove koju daje nadležna komora • Članak 85. Predlaže se u članku 85. stavku 4. iza riječi „upravno vijeće“ dodati riječi „uz suglasnost ministra“ OBRAZLOŽENJE: Iako se navedenom odredbom članka 85. želi decentralizirati izbor ravnatelja smatrame da mora postojati mehanizam zaštite izabranog ravnatelja u slučaju kvalitetnog i zakonitog rada, a ne da se promjenom političke strukture mijenjaju dosadašnji ravnatelji ustanova u vlasništvu jedinica lokalne samopuprave bez obzira na kvalitetu njihovog rada. Predlaže se u članku 85. stavku 6. iza riječi „radnog iskustva“ dodati riječi „na području zdravstva“ 0 • Članak 96. Predlaže se u članku 96. stavku 5. alineji 4. iza riječi „doktora medicine specijalista „dodati riječi “ili magistra farmacije specijalista kliničke farmacije.“ Predlaže se u članku 96. stavku 5. alineji 6. iza riječi „doktora medicine specijalista „dodati riječi „ili magistra farmacije specijalista kliničke farmacije.“ • Članak 97. Predlaže se u članku 74.stavak 3. iza riječi „predstavnici svih“ dodati riječ „zdravstvenih.“ tako da glasi: „U Povjerenstvu za kvalitetu moraju biti zastupljeni predstavnici svih zdravstvenih djelatnosti“. • Članak 103. Predlaže se u članku 103. stavku 2. brisati riječi“ ljekarničke djelatnosti“ OBRAZLOŽENJE:ljekarnička djelatnost se može provoditi kroz već organizirane ljekarničke ustanove čiji je osnivač jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno grad. Predlaže se u članku 103. stavku 9. i 10. . precizno navesti tko čini tim u pružanju palijativne skrbi i u timu navesti magistra farmacije. OBRAZLOŽENJE:Procjena terapije , pogotovo kod polipragmazije što se često događa kod ove grupe pacijenata te prilagodbe oblika lijeka, odnosno izrada magistralno pripremljenog lijek za posebne potrebe određenog pacijenta, uporaba dodataka prehrani i izbor istih i dr. iz djelokruga rada magistra farmacije neophodno je za provođenje palijativne skrbi, stoga su magistri farmacije važni sudionici u palijativnoj skrbi te ih treba uvesti u prošireni tim 1 • Članak 113. Predlaže se u članku 113. stavku 1. iza riječi „zdravstvene njege“ dodati riječi:“i ljekarničke skrbi“. 0 • Članak 158. Predlaže se brisati članak 158. OBRAZLOŽENJE: Odredbe Zakona o radu o zabrani zakonske i ugovorne utakmice precizno uređuju ovo područje. Uvjetovanje ostvarivanja prava na rad kod drugog poslodavca podmirenjem obveza po osnovi poreza, prireza i doprinosa, te drugih obveza prema Republici Hrvatskoj nije u skladu s Ustavom. Ustavni je sud već odavno iskazao pravno shvaćanje da uz okolnost da država raspolaže mehanizmom prinudne naplate poreza i doprinosa, uvjetovanje i ograničavanje ostvarenja prava po toj osnovi nije valjano. 0 • Članak 178. Predlaže se u članku 178. mijenjati stavak 12. tako da glasi: „Mjerila za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pravilnikom propisuje ministar uz prethodno mišljenje komora“ Predlaže se u članku 178. dodati stavak 13. koji glasi: „Cjenik za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pravilnikom propisuje nadležna komora uz suglasnost ministra. „ OBRAZLOŽENJE:Nije prihvatljivo da MZ određuje cijene nemajući iskustva o opsegu posla u postupku priznavanja s tim da je u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija odgovorna komora. Predlaže se u članku 178. dodati stavak 14. koji glasi: „Postupak i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija propisuje nadležna komora.“ OBRAZLOŽENJE:Potrebno je propisati zakonsku osnovu komorama kako bi mogle donijeti provedbeni propis vezan uz rad povjerenstva za priznavanje u komorama, provođenje dopunskih mjera i sl. 0 • Članak 179. Predlaže se u članku 179. u stavku 2. iza riječi „magistre farmacije“ dodati riječi „magistre farmacije specijaliste“ 0 • Članak 181 Predlaže se u članku 181. u stavku 4. iza riječi „ministar“ dodati riječi na prijedlog nadležne komore i stručnih društava 0 • Članak 183. Predlaže se u članku 183. stavak 2. na kraju stavka dodati riječi „ te kod Agencije za lijekove i medicinske proizvode“ 0 • Članak 192. Predlaže se u članku 192. stavku 1. iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodati riječi: „magistrima farmacije specijalistima“ Predlaže se u članku 192. stavku 2. iza riječi „dentalnog“ dodati riječi: „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta“, te iza riječi: „dentalnih“ dodati riječi: „i farmaceutskih“ • Članak 268. Predlaže se u stavku 1. članka 268. riječi „a u kojem su“ „ zamijeniti riječima „na temelju kojeg su“ OBRAZLOŽENJE: postojeći Ugovori o zakupu imaju sve elemente ugovora o zakupu poslovnog prostora (kvadratura,raspored prostorija,cijena,održavanje, djelatnost i sl.)pa se mogu tretirati kao Ugovor o zakupu poslovnog prostora i ne treba ih zamijeniti novim ugovorima. Uostalom takva je bila praksa i kada su liječnici prelazili iz zakupa u koncesiju. Ukoliko se smatra da postojeće Ugovore o zakupu treba zamijeniti novima ugovorima usklađenima sa Zakonom o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora predlažem sljedeće izmjene: Predlaže se iza stavka 2. članka 268. dodati novi stavak 2a koji glasi: „Postojeći Ugovori o zakupu kojeg zakupci imaju sklopljenog sa Domom zdravlja ili Ljekarničkom zdravstvenom ustanovom postaju Ugovori o zakupu poslovnog prostora sukladno članku 6. stavku 3. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnih prostora (NN 125/11.)“ OBRAZLOŽENJE :Postojeći ugovori o zakupu imaju sve elemente ugovora o zakupu poslovnog prostora(kvadratura,raspored prostorija,cijena,održavanje,djelatnost i sl.) pa se mogu tretirati kao Ugovori o zakupu prostora koji prethodi novom ugovoru pa stoga nije potrebno raspisivanje javnog natječaja. Predlaže se iza stavka 2a članka 268. dodati novi stavak 2b koji glasi: „Rok za donošenje odluke Upravnog vijeće iz stavka 2 je tri mjeseca od donošenja ovog zakona. Ukoliko Upravno vijeće ne donese rečenu odluku zamijenit će je Rješenjem Ministar zdravstva.“ Predlaže se u stavku 3. članka 268. iza riječi „obavljati u privatnoj praksi“ brisati riječi „na osnovi zakupa“ Nadalje, nije jasan tekst "nastaviti obavljati u privatnoj praksi na osnovu zakupa u prostoru koji...." te da li su sadašnji ugovori dokaz o raspolaganju prostorom jer zakupac nema druge , a nije ni u mogućnosti davanja zahtjeva ministarstvu dostaviti drugačije jer ne može direktno sklapati ugovor s vlasnikom prostora pošto je sklopljen s domom zdravlja ili ljekarničkom ustanovom, koja ga "de facto" sad daje u podzakup. 0 • Članak 271. stavak 3. Predlaže se u članku 223. stavku 3. iza riječi „obavljati u privatnoj praksi“ brisati riječi „na osnovi zakupa“ 0 • Članak 275. Navedenim se člankom propisuje privatizacija djela javnog zdravstvenog sustava na primarnoj razini zdravstvene zaštite. Predlažemo da se pitanje privatizacije rješava cjelovito sagledavajući sve aspekte i posljedice takvog procesa. Smatramo da se privatizacija treba rješavati posebnim propisom koji će detaljno propisati postupke privatizacije zdravstvenog sustava. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
167 Ana Galović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, podržavam i potpuno se slažem sa svim prijedlozima i komentarima HKMB, kolegica i kolege: Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureša, Gordane Juričić, Ede Karabana i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
168 Ana Grubelić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Slažem se sa svim primjedbama Hrvatske ljekarničke komore. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
169 Ana Helena Lukšić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. U potpunosti podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
170 Ana Helena Lukšić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. U potpunosti podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
171 Ana Helena Lukšić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. U potpunosti podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Prihvaćen Primljeno na znanje.
172 Ana Helena Lukšić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. U potpunosti podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
173 Ana Helena Lukšić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 146. U potpunosti podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
174 Ana Helena Lukšić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. U potpunosti podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
175 Ana Helena Lukšić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. U potpunosti podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
176 Ana Helena Lukšić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. U potpunosti podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
177 Ana Helena Lukšić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. U potpunosti podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
178 Ana Helena Lukšić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. U potpunosti se slažem s prijedlogom HKMB: Predlažemo u stavku 2. ovog članka u vezi s člankom 30. ovog Zakona izmijeniti na način da glasi: „„Dom zdravlja pruža zdravstvenu zaštitu obavljanjem djelatnosti obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, dentalne tehnike, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, medicine rada/medicine rada i sporta, logopedije, medicinske biokemije i laboratorijske medicine, radiološke dijagnostike, sanitetskog prijevoza, ljekarničke djelatnosti, fizikalne terapije, patronažne zdravstvene zaštite, zdravstvene njege te palijativne skrbi, kao i obavljanjem specijalističko-konzilijarne djelatnosti.“ Obrazloženje: Naime, na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju stoga nema opravdanja da se koristi pojam „laboratorijske dijagnostike“ već da se koristi ispravan naziv djelatnosti - medicinsko-biokemijska djelatnost. Nadalje, na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. U Odluci o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18) na razini primarne zdravstvene zaštite razvidno je iz članka 89. primjerice, kako se djelatnost laboratorijske dijagnostike zapravo odnosi isključivo na djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Odluka navodi i poimence standard postupka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konziljarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Iz tog je razloga neopravdano na primarnoj razini zdravstvene zaštite koristiti pojam laboratorijske dijagnostike kada se faktički jedino obavlja djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Zakon mora jasno i nedvosmisleno definirati opsege i djelatnosti razina zdravstvene zaštite kako bi se onemogućilo njegovo pogrešno tumačenje, a tako i neodgovarajuća primjena te otvaranje sivih zona za dodatno opterećenje sustava. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
179 Ana Helena Lukšić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. Slažem se sa komentarom Lorene Honović. U stavku 2) članka 96. predlaže se dodati i „specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Pojašnjenje: U stavku 1 ovog članka navodi da je to tijelo „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“, a medicinska-biokemijska djelatnost u svom svakodnevnom radu itekako koristi medicinske proizvode Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
180 Ana Helena Lukšić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
181 Ana Helena Lukšić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. U potpunosti se slažem s komentarom Josipe Raguž. "Stavak 1. ovog članka dopuniti na način da glasi: „Doktor medicine i doktor dentalne medicine obavljaju privatnu praksu u ordinacijama, magistri farmacije u ljekarnama, a MAGISTRI MEDICINSKE BIOKEMIJE I LABORATORIJSKE MEDICINE u medicinsko-biokemijskim laboratorijima.“ Obrazloženje: MEDICINSKA BIOKEMIJA I LABORATORIJSKA MEDICINA JEST ISPRAVAN NAZIV te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Također sljedivost je očigledna i pri specijalizacijama iz Medicinske biokemije i laboratorijske medicine sukladno Pravilniku o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) kojim se stječe naziv Specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Naziv djelatnosti medicinska biokemija i laboratorijska medicina proizlazi iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine" broj 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14, 154/14, 70/16), Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08), Baze reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) kao i Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koje je u svibnju 2013. godine donijela Vlada RH." Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
182 Ana Helena Lukšić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 47. U potpunosti se slažem s komentarom Lorene Honović:   "Članak 47. Stavak 1) točka 1) navod „ima odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a za specijalističke ordinacije i odgovarajuću specijalizaciju“ svakako se predlaže definirati što su to danas odgovarajuća obrazovanja zdravstvenog usmjerenja. Pojašnjenje: trenutno u RH imamo hiperprodukciju stručnjaka obrazovanih u području zdravstvenog usmjerenja visokih razina (izvanredni studiji ili bolje rečeno vikend tečajevi) koja do sada nisu postojala, a koja su stvorena bez prethodnog mišljenja Komora nositelja određenih djelatnosti i koja traže mjesto unutar zdravstvenog sustava i čine nered u području koje je bilo uređeno. " Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
183 Ana Helena Lukšić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
184 Ana Helena Lukšić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. U potpunosti podržavam komentare i prijedloge HKMB-a, Lorene Honović, Daria Mandića, Leide Tandara i Ines Vukasović. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
185 Ana Helena Lukšić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
186 Ana Miotić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192. Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
187 Ana Miotić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127. Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
188 Ana Miotić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69. Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
189 Ana Miotić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
190 Ana Miotić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
191 Ana Miotić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
192 Ana Miotić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
193 Ana Miotić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
194 Ana Miotić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
195 Ana Miotić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
196 Ana Miotić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
197 Ana Miotić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
198 Ana Miotić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
199 Ana Morić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Mišljenja sam da se socijalne radnike zaposlene u zdravstvu kao i druge zdravstvene radnike koji su članovi stručne komore, posjeduju odobrenje za samostalni rad (licenca), te su dužni skupljati bodove u sklopu stručnog usavršavanja, nepravedno izostavilo iz popisa zdravstvenih radnika iz st.2., čl. 155, u odnosu prema drugim navedenim profesijama te sam mišljenja da bi ih bio ispravno svrstati u zdravstvene radnike, budući da socijalni radnici također samostalno provode dijagnostičko- terapijske postupke (DTP) i postupke iz dijagnostičko - terapijskih skupina (DTS). Ana Morić, mag.soc.pol. KBC Zagreb Odjel za socijalni rad Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
200 Ana Pocrnja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. U potpunosti se slažem s komentarom Lorene Honović:   "Članak 192. Predlažem da se članak 192. stavak 1. izmijeni na način da se iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodaju riječi „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine, specijalistima“ Predlažem da se u članku 192. stavak 2. iza riječi „medicinskog i dentalnog fakulteta“ dodaju riječi „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta “ te iza riječi „medicinskih i dentalnih stručnjaka dodati „farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih“ Pojašnjenje: Ne postoji objektivna argumentacija i razlozi radi kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine trebali isključiti od ove mogućnosti." Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
201 Ana Pocrnja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. Članak 179 U stavku 2) predlaže se dodati nakon magistara farmacije „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
202 Ana Pocrnja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. Članak 171 U članku se predlaže izmjena „medicinske biokemije“ s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
203 Ana Pocrnja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. U potpunosti se slažem s komentarom Lorene Honović: Članak 155. Podržavam mišljenja i komentare HLJK da se navedene profesije prizna kao zdravstvene suradnike, a ne kao zdravstvene radnike. Smatram da je članak 155 u potpunoj koliziji s člankom 167. Osim toga stavku 2. ovog članka proglašeni su zdravstvenim radnicima svi oni koji nemaju odobrenje za samostalan rad, obvezu prikupljanja bodova za produžetak licence, stručni nadzor ni od jedne zdravstvene komore i uopće ne zadovoljavaju uvjete iz stavka 1 istog članka. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
204 Ana Pocrnja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 146. U potpunosti se slažem s komentarom Lorene Honović:   Članak 146 "Iako se u ovom članku nije mijenjao broj članova i dužnosti nacionalnog zdravstvenog vijeća, 9 članova je mali broj s obzirom na 46 specijalizacija samo za doktore medicine, a da ne govorimo o ostalim zdravstvenim specijalizacijama. Stoga smatram da bi u vijeću svakako svoje mjesto trebali imati doktori medicine, stomatologije, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine." Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
205 Ana Pocrnja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. Članak 124, stavak 2, točka 5. „medicinske biokemije“ zamijeniti sa „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: u skladu s nazivljem zanimanja i studija Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
206 Ana Pocrnja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. Članak 120, stavak 5. „medicinske biokemije“ zamijeniti sa „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: u skladu s nazivljem zanimanja i studija Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
207 Ana Pocrnja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. U potpunosti se slažem s komentarom Lorene Honović:   "Članak 116 Predlaže se promjena u stavku 2) „medicinsko-biokemijska“ u „specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku“ Pojašnjenje: Uporabom pravilnog nazivlja i definicije specijalističke medicinsko biokemijske dijagnostike nedvosmisleno se ukazuje o kojoj se razini medicinsko biokemijske djelatnosti radi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
208 Ana Pocrnja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. U potpunosti se slažem s komentarom Lorene Honović:   "Članak 112 Predlaže se izmjena stavka 3) u :„ Poliklinika mora obavljati djelatnost najmanje u dvije ordinacije različitih ili istih specijalističkih ili užih specijalističkih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalističke, odnosno uže specijalističke djelatnosti i specijalističkom medicinsko-biokemijskom laboratoriju“. Pojašnjenje: Ako ostane u stavku 4. predložena formulacija treba jako paziti da u minimalnim tehničkim uvjetima ovisno o tipu laboratorija mora biti zaposlen specijalist: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine ili liječnik ako se radi o mikrobiološkom ili citološkom laboratoriju." Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
209 Ana Pocrnja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. Članak 103, stavak 2. „laboratorijske“ zamijeniti sa „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: sukladno članku 30, stavak 2, točka 22 i točnom nazivu djelatnosti Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
210 Ana Pocrnja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. Članak 96, stavak 2. dodati „i specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine.“ Obrazloženje: u stavku 1 ovog članka navodi da je to tijelo „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvodau zdravstvenoj ustanovi“ , a medicinska-biokemija i laboratorijska medicina koristi u radu medicinske proizvode. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
211 Ana Pocrnja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Slažem se s komentarom Višnje Jureša: Članak 54. U stavak (5) predlažem brisanje dijela ''odnosno medicinsko-biokemijskom laboratoriju mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti u smjenskom radu'', tj. zamjena s '' U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi medicinsko-biokemijskog laboratorija na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi.'' Pojašnjenje: S obzirom na specifičnost posla i kvalitetu uzimanja uzoraka biološkog materijala te rezultate analiza u njima koji su u skladu s referentnim vrijednostima određenim u referentnom materijalu dobivenom u jutarnjim satima, dok je pacijent odmoran i natašte te s obzirom na usklađenost s dnevnim bioritmom biokemijskih parametara koji odgovara rezultatima u referentnom materijalu, medicinsko biokemijski laboratoriji redovni rad uvijek izvode u jutarnjim satima. Stoga, obavljanje privatne prakse dva tima u smjenskom radu nije u interesu pacijenata niti omogućava izradu potpuno pravovaljanog i kvalitetnog nalaza budući medicinsko biokemijska djelatnost se zbog svojih specifičnosti ne može uspoređivati s organizacijom rada liječničke djelatnosti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
212 Ana Pocrnja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. Članak 48 Stavak 1. „magistri medicinske biokemije“ zamijeniti s „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: usklađivanje s nazivljem zanimanja kojeg je odobrilo Ministarstvo znanosti i Ministarstvo zdravstva a u skladu sa Izmjenama i dopunama popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica ("Narodne novine" broj 37/2017) i Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
213 Ana Pocrnja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. Slažem se s uporabom nazivlja medicinsko biokemijski laboratorij, točka(3) jer nedvosmisleno ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi. Obrazloženje: Zakon o medicinskoj biokemijskoj djelatnosti NN 121/2003, Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti NN 61/2011, Pravilnik o vrstama pretraga koje obavljaju medicinsko biokemijski laboratoriji NN 197/2003, Odluka o osnovama o sklapanju ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja NN 56/2017. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
214 Ana Pocrnja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 47. U potpunosti se slažem s komentarom Lorene Honović:   "Članak 47. Stavak 1) točka 1) navod „ima odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a za specijalističke ordinacije i odgovarajuću specijalizaciju“ svakako se predlaže definirati što su to danas odgovarajuća obrazovanja zdravstvenog usmjerenja. Pojašnjenje: trenutno u RH imamo hiperprodukciju stručnjaka obrazovanih u području zdravstvenog usmjerenja visokih razina (izvanredni studiji ili bolje rečeno vikend tečajevi) koja do sada nisu postojala, a koja su stvorena bez prethodnog mišljenja Komora nositelja određenih djelatnosti i koja traže mjesto unutar zdravstvenog sustava i čine nered u području koje je bilo uređeno. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
215 Ana Pocrnja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. Slažem se s komentarom Gordane Juričić. Članak 33.stavak 3. umjesto „laboratorijsku i drugu djelatnost“ predlaže se „specijalističku medicinsko biokemijsku i drugu djelatnost“ Obrazloženje: budući da se definira medicinsko-biokemijska djelatnost na SZZ mora biti specificirano da se radi o specijalističkom medicinsko biokemijskom laboratoriju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
216 Ana Pocrnja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. Slažem se i podržavam komentar Lorene Honović, Višnje Jureša,Gordane Juričić, Aleksandre Maravić. Članak 30, stavak 1. dodati „izradu pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: u popisu je navedena sva dijagnostika koja se obavlja na razini PZZ, osim dijagnostike iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 30,s tavak 2. točka 22. pojam laboratorijska dijagnostika zamijeniti sa –„medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: laboratorijska dijagnostika preopširan je, višeznačan pojam kojeg se, u definiranju djelatnosti za područje primarne zdravstvene zaštite, mora jednoznačno definirati. U djelatnosti PZZ, jedini dijagnostički laboratorij je laboratorij medicinske biokemije i laboratorijske medicine, čiji su nositelji magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Mikrobiološki, citološki, patohistološki laboratoriji itd. koji mogli biti obuhvaćeni pojmom laboratorijska dijagnostika ne spadaju u djelatnosti obuhvaćene primarnom razinom zdravstvene zaštite i to mora biti raščlanjeno Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
217 Ana Pocrnja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. U potpunosti se slažem s komentarom Lorene Honović: " Članak 22. Predlaže se u stavku 1. na kraju teksta dodati dopuna teksta tako da članak glasi: - „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ Pojašnjenje: Značaj na razvoju preporuka i smjernica koje se uključuju u mjere zdravstvene zaštite nisu „ekskluzivitet“ samo liječničke struke, te je u njihovo donošenje potrebno uključiti i ostale, temeljne zdravstvene strukovne udruge i društva poput HDMBLM i HFD. " Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
218 Ana Pocrnja NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, u potpunosti se slažem s komentarima Ines Šahinović, Lorene Honović, Višnje Jureša i Gordane Juričić. Budući da se u dosta komentara provlači teza kako zanimanje ''medicinska biokemija i laboratorijska medicina u EU nisu regulirane profesije dodatno ću istaknuti kako su od siječnja 2018. Specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine uvršteni u EFLM Registar (Europski Registar Specijalista Laboratorijske Medicine) te time usklađeni s EU-kolegama. Što se tiče nacionalne regulacije zanimanja sve je navedeno u zakonima: Zakon o djelatnostima u zdravstvu ("Narodne novine" broj 87/09) i u Bazi reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Farmaceutsko-biokemijski fakultet, sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, jedini je fakultet i vodeća znanstveno-istraživačka institucija u Republici Hrvatskoj koja obrazuje farmaceutske i medicinsko-biokemijske stručnjake: magistar farmacije i magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine, nazivlja koje je odobrilo Ministarstvo znanosti i MZ. Medicinsko biokemijska djelatnost regulirana je Zakonom o zdravstvenom osiguranju (NN 117/03), Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08) te Zakonom o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN 121/03). Zdravstveni sustav prepoznaje magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine kao jednog od četiri akademski obrazovanih stručnjaka u zdravstvu: doktor medicine, doktor stomatologije, magistar farmacije, magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. - „Mjere Članak 22. Predlaže se u stavku 1. na kraju teksta dodati dopuna teksta tako da članak glasi: zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ Pojašnjenje: Značaj na razvoju preporuka i smjernica koje se uključuju u mjere zdravstvene zaštite nisu „ekskluzivitet“ samo liječničke struke, te je u njihovo donošenje potrebno uključiti i ostale, temeljne zdravstvene strukovne udruge i društva poput HDMBLM i HFD. Članak 30, stavak 1. dodati „izradu pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: u popisu je navedena sva dijagnostika koja se obavlja na razini PZZ, osim dijagnostike iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 30,s tavak 2. točka 22. pojam laboratorijska dijagnostika zamijeniti sa –„medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: laboratorijska dijagnostika preopširan je, višeznačan pojam kojeg se, u definiranju djelatnosti za područje primarne zdravstvene zaštite, mora jednoznačno definirati. U djelatnosti PZZ, jedini dijagnostički laboratorij je laboratorij medicinske biokemije i laboratorijske medicine, čiji su nositelji magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Mikrobiološki, citološki, patohistološki laboratoriji itd. koji mogli biti obuhvaćeni pojmom laboratorijska dijagnostika ne spadaju u djelatnosti obuhvaćene primarnom razinom zdravstvene zaštite i to mora biti raščlanjeno Članak 33. U stavku 3) predlaže se izmjena „laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost“ u „medicinsko biokemijsku djelatnost i drugu dijagnostičku djelatnost“ Pojašnjenje: Riječ laboratorijska dijagnostika je pojam koji dovodi u zabludu, a sve ostala dijagnostička djelatnost je ionako navedena. Prijedlog je sukladan i jedinom, zakonski definiranom nazivu zanimanja, nositelju: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine Članak 47. Stavak 1) točka 1) navod „ima odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a za specijalističke ordinacije i odgovarajuću specijalizaciju“ svakako se predlaže definirati što su to danas odgovarajuća obrazovanja zdravstvenog usmjerenja. Pojašnjenje: trenutno u RH imamo hiperprodukciju stručnjaka obrazovanih u području zdravstvenog usmjerenja visokih razina (izvanredni studiji ili bolje rečeno vikend tečajevi) koja do sada nisu postojala, a koja su stvorena bez prethodnog mišljenja Komora nositelja određenih djelatnosti i koja traže mjesto unutar zdravstvenog sustava i čine nered u području koje je bilo uređeno. Članak 48, stavak 1. „magistri medicinske biokemije“ zamijeniti s „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: usklađivanje s nazivljem zanimanja kojeg je odobrilo Ministarstvo znanosti i Ministarstvo zdravstva a u skladu sa Zakonom o djelatnostima u zdravstvu ("Narodne novine" broj 87/09) i Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) Članak 54. U stavak (5) predlažem se brisanje dijela ''odnosno medicinsko-biokemijskom laboratoriju mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti u smjenskom radu'', tj. zamjena s '' U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi medicinsko-biokemijskog laboratorija na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi.'' Pojašnjenje: S obzirom na specifičnost posla i kvalitetu uzimanja uzoraka biološkog materijala te rezultate analiza u njima koji su u skladu s referentnim vrijednostima određenim u referentnom materijalu dobivenom u jutarnjim satima, dok je pacijent odmoran i natašte te s obzirom na usklađenost s dnevnim bioritmom biokemijskih parametara koji odgovara rezultatima u referentnom materijalu, medicinsko biokemijski laboratoriji redovni rad uvijek izvode u jutarnjim satima. Stoga, obavljanje privatne prakse dva tima u smjenskom radu nije u interesu pacijenata niti omogućava izradu potpuno pravovaljanog i kvalitetnog nalaza budući medicinsko biokemijska djelatnost se zbog svojih specifičnosti ne može uspoređivati s organizacijom rada liječničke djelatnosti. Članak 96, stavak 2. dodati „i specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine.“ Obrazloženje: u stavku 1 ovog članka navodi da je to tijelo „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvodau zdravstvenoj ustanovi“ , a medicinska-biokemija i laboratorijska medicina koristi u radu medicinske proizvode. Članak 103, stavak 2. „laboratorijske“ zamijeniti sa „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: sukladno članku 30, stavak 2, točka 22 i točnom nazivu djelatnosti Članak 112, stavak 3. umjesto „laboratoriju“ treba pisati „specijalističkom laboratoriju“ Obrazloženje: poliklinika po definiciji spada u SZZ. Članak 116, stavak 2, točka 1. „medicinsko-biokemijsku“ promijeniti u „specijalističku medicinsko biokemijsku“ Obrazloženje: opća i specijalna bolnica su dio sekundarne zdravstvene zaštite, te stoga su i djelatnosti specijalističke. Članak 120, stavak 5. „medicinske biokemije“ zamijeniti sa „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: u skladu s nazivljem zanimanja i studija Članak 124, stavak 2, točka 5. „medicinske biokemije“ zamijeniti sa „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: u skladu s nazivljem zanimanja i studija Članak 146- iako se u ovom članku nije mijenjao broj članova i dužnosti nacionalnog zdravstvenog vijeća, 9 članova je mali broj s obzirom na 46 specijalizacija samo za doktore medicine, a da ne govorimo o ostalim zdravstvenim specijalizacijama. Stoga smatram da bi u vijeću svakako svoje mjesto trebali imati doktori medicine, stomatologije, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 155. Podržavam mišljenja i komentare HLJK da se navedene profesije prizna kao zdravstvene suradnike, a ne kao zdravstvene radnike. Smatram da je članak 155 u potpunoj koliziji s člankom 167. Osim toga stavku 2. ovog članka proglašeni su zdravstvenim radnicima svi oni koji nemaju odobrenje za samostalan rad, obvezu prikupljanja bodova za produžetak licence, stručni nadzor ni od jedne zdravstvene komore i uopće ne zadovoljavaju uvjete iz stavka 1 istog članka. Članak 171 U članku se predlaže izmjena „medicinske biokemije“ s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Članak 179 U stavku 2) predlaže se dodati nakon magistara farmacije „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 192. Predlažem da se članak 192. stavak 1. izmijeni na način da se iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodaju riječi „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine, specijalistima“ Predlažem da se u članku 192. stavak 2. iza riječi „medicinskog i dentalnog fakulteta“ dodaju riječi „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta “ te iza riječi „medicinskih i dentalnih stručnjaka dodati „farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih“ Pojašnjenje: Ne postoji objektivna argumentacija i razlozi radi kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine trebali isključiti od ove mogućnosti. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
219 Ana Posavec Andrić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovanje, javlja vam se doktorica obiteljske medicine, specijalistica koja radi u ambulanti dz, sa 11 god staža, prvo želim reći da podržavam donošenje zakona jer bilo kakav pomak u zdravstvu gledam pozitivno. Apsolutno podržavam prijedloge KOHOMa. Moj osobni dojam je da se mora omogućiti da radimo pod istim uvjetima isti posao (jer sada za isti posao primamo različitu plaću, imamo različite uvjete rada...) kao osnovna postavka. Nadalje nužno je da shvatite da mi (liječnici i sestre) imamo mogućnost zapošljavanja u puno uređenijim sustavima s više prava i poštivanja, ali ostajemo tu, pa vas molim da nam barem omogućite rad bez koćenja od strane administrativno - političkih struktura i počnite nas tretirati kao ono što jesmo, a to je deficitarno, a nužno zanimanje i dajte nam da radimo i pošteno zaradimo. Zakon je nužan, ali je samo grebanje površine u kaosu našeg sustava, jer to je jedina riječ koja opisuje naš sustav, kaos, dakle potrebna su pravila, jasna pravila na svim razinama. Konkretno u primjeru iz zakona, dežurstva - ako smatrate da su dežurstva u primarnoj zz potrebna u redu, ali ne možete zahtijevati od nas da radimo u uvjetima koji nisu u skladu sa zakonom u radu, kolektvinim ugovorom (iako nismo ni sudjelovali u izradi, al to je druga priča) itd. Dakle nužno je platiti prema koeficijentu koji nas pripada, kao prekovremene što i jesu, omogućiti osiguranje od odgovornosti i osiguranje od ozljede na radu, osigurati minimalne uvjete rada, i omogućiti slobodan dan sestri i doktoru dan poslije ili barem zakonom propisanu pauzu između 2 radna dana, dnevni odmor, tjedni odmor uređen zakonom o radu. Isto se odnosi i na vrednovanje dežurstava u bolnicama. U iskrenoj nadi da je ovaj zakon prvi korak u poboljšanju uvjeta rada u zdravstvu za zdravstvene djelatnike i poboljšanju usluge za pacijente koji su ipak osnova postojanja sustava, ali moraju shvatiti da imaju i odgovornost za svoje zdravlje, a ne samo prava. Ana Posavec Andrić Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
220 Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, bila sam članica radne grupe za izradu zakona o zdravstvenoj zaštiti. Na radnoj grupi je usvojen prijedlog sa kojim smo se mi zakupci složili.Međutim u prijedlogu koji je na ovom savjetovanju vidim stanovitu korekciju teksa koja bi nam svima mogla otežati rješavanje pitanja zakupa.Radi se o Čl.268. Stavku 4 u kojem ste iza riječi "mogu nastaviti obavljati privatnu praksu" dodali riječi "sukladno članku 50. ovog Zakona.Pozivanje na Čl.50 povlači za sobom sve predradnje kao da se prvi puta traži rješenje za privatnu praksu.Kako su zakupci privatnici već 20 godina,a sada samo nastavljaju obavljati privatnu praksu u istom prostoru u kojem su obavljali privatnu praksu i do sada nevidim potrebu za ovim postupanjem. Važno je napomenuti da sadašnji koncesionari kada su iz zakupa prelazili u koncesiju nisu morali zadovoljiti takve uvjete.Podsjetiti ću vas da je uvjet za dobivanje koncesije bio odobrenje za samostalni rad,dokaz o raspolaganju prostorom i ugovor o radu u timu člana tima ovjeren kod javnog bilježnika, a što se tiče ostalih odredbi samo točka 6 koja kaže da nije u radnom odnosu,odnosno da ne obavlja drugu samostalnu djelatnost. Budući da zakup traje po sadašnjem Zakonu do kraja 2018. godine a i ovaj prijedlog Zakona predviđa taj rok smatram da kada bi se i inzistiralo na Čl.50 cijela procedura se nikako nebi mogla završiti do kraja godine.Isto tako smatram da uvjeti koje su sadašnji koncesionari morali zadovoljiti prilikom izlaska iz zakupa mogu i moraju biti uvjeti i za preostale zakupce. Predlažemo da čl.268 st.4 glasi:Zdravstveni radnici iz stavka 1. i 3.ovog članka mogu nastaviti obavljati zdravstvenu djelatnost u privatnoj praksi ako u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona podnesu zahtjev ministrstvu za izdavanje rješenja o nastavku obavljanja privatne prakse u ordinaciji. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
221 Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI • Članak 275. Navedenim se člankom propisuje privatizacija djela javnog zdravstvenog sustava na primarnoj razini zdravstvene zaštite. Predlažemo da se pitanje privatizacije rješava cjelovito sagledavajući sve aspekte i posljedice takvog procesa. Smatramo da se privatizacija treba rješavati posebnim propisom koji će detaljno propisati postupke privatizacije zdravstvenog sustava. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
222 Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI • Članak 271. stavak 3. Predlaže se u članku 223. stavku 3. iza riječi „obavljati u privatnoj praksi“ brisati riječi „na osnovi zakupa“ Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
223 Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Članak 268. Predlaže se u stavku 1. članka 268. riječi „a u kojem su“ „ zamijeniti riječima „na temelju kojeg su“ OBRAZLOŽENJE: postojeći Ugovori o zakupu imaju sve elemente ugovora o zakupu poslovnog prostora (kvadratura,raspored prostorija,cijena,održavanje, djelatnost i sl.)pa se mogu tretirati kao Ugovor o zakupu poslovnog prostora i ne treba ih zamijeniti novim ugovorima. Uostalom takva je bila praksa i kada su liječnici prelazili iz zakupa u koncesiju. Ukoliko se smatra da postojeće Ugovore o zakupu treba zamijeniti novima ugovorima usklađenima sa Zakonom o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora predlažem sljedeće izmjene: Predlaže se iza stavka 2. članka 268. dodati novi stavak 2a koji glasi: „Postojeći Ugovori o zakupu kojeg zakupci imaju sklopljenog sa Domom zdravlja ili Ljekarničkom zdravstvenom ustanovom postaju Ugovori o zakupu poslovnog prostora sukladno članku 6. stavku 3. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnih prostora (NN 125/11.)“ OBRAZLOŽENJE :Postojeći ugovori o zakupu imaju sve elemente ugovora o zakupu poslovnog prostora(kvadratura,raspored prostorija,cijena,održavanje,djelatnost i sl.) pa se mogu tretirati kao Ugovori o zakupu prostora koji prethodi novom ugovoru pa stoga nije potrebno raspisivanje javnog natječaja. Predlaže se iza stavka 2a članka 268. dodati novi stavak 2b koji glasi: „Rok za donošenje odluke Upravnog vijeće iz stavka 2 je tri mjeseca od donošenja ovog zakona. Ukoliko Upravno vijeće ne donese rečenu odluku zamijenit će je Rješenjem Ministar zdravstva.“ Predlaže se u stavku 3. članka 268. iza riječi „obavljati u privatnoj praksi“ brisati riječi „na osnovi zakupa“ Nadalje, nije jasan tekst "nastaviti obavljati u privatnoj praksi na osnovu zakupa u prostoru koji...." te da li su sadašnji ugovori dokaz o raspolaganju prostorom jer zakupac nema druge , a nije ni u mogućnosti davanja zahtjeva ministarstvu dostaviti drugačije jer ne može direktno sklapati ugovor s vlasnikom prostora pošto je sklopljen s domom zdravlja ili ljekarničkom ustanovom, koja ga "de facto" sad daje u podzakup. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
224 Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI • Članak 192. Predlaže se u članku 192. stavku 1. iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodati riječi: „magistrima farmacije specijalistima“ Predlaže se u članku 192. stavku 2. iza riječi „dentalnog“ dodati riječi: „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta“, te iza riječi: „dentalnih“ dodati riječi: „i farmaceutskih Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
225 Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI • Članak 184. Predlaže se u članku 184. brisati stavak 1. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
226 Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI • Članak 183. Predlaže se u članku 183. stavak 2. na kraju stavka dodati riječi „ te kod Agencije za lijekove i medicinske proizvode“ Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
227 Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI • Članak 181 Predlaže se u članku 181. u stavku 4. iza riječi „ministar“ dodati riječi na prijedlog nadležne komore i stručnih društava Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
228 Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI • Članak 179. Predlaže se u članku 179. u stavku 2. iza riječi „magistre farmacije“ dodati riječi „magistre farmacije specijaliste“ Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
229 Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI • Članak 178. Predlaže se u članku 178. mijenjati stavak 12. tako da glasi: „Mjerila za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pravilnikom propisuje ministar uz prethodno mišljenje komora“ Predlaže se u članku 178. dodati stavak 13. koji glasi: „Cjenik za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pravilnikom propisuje nadležna komora uz suglasnost ministra. „ OBRAZLOŽENJE:Nije prihvatljivo da MZ određuje cijene nemajući iskustva o opsegu posla u postupku priznavanja s tim da je u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija odgovorna komora. Predlaže se u članku 178. dodati stavak 14. koji glasi: „Postupak i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija propisuje nadležna komora.“ OBRAZLOŽENJE:Potrebno je propisati zakonsku osnovu komorama kako bi mogle donijeti provedbeni propis vezan uz rad povjerenstva za priznavanje u komorama, provođenje dopunskih mjera i sl. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
230 Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI • Članak 175. Predlaže se u članku 175. stavku 1. brisati riječi: „ i trgovačkim društvima“ OBRAZLOŽENJE: Nelogično je da zdravstveni radnik može obavljati pripravnički staž u trgovačkom društvu koje sukladno čl.147 st.3 . ne mora imati zdravstvene radnike u radnom odnosu. Tko će educirati pripravnike? Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
231 Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI • Članak 174. Predlaže se u članku 174. stavku 1. iza riječi: „pribavljeno“ dodati riječi: „pozitivno Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
232 Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI • Članak 169. Predlaže se u članku 169. iza stavka 2. dodati stavak 3. koji glasi: „Pripravnički staž magistara farmacije i magistara medicinske biokemije koji su završili 9 semestralni studij farmacije ili medicinske biokemije traje godinu dana“. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
233 Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI • Članak 158. Predlaže se brisati članak 158. OBRAZLOŽENJE: Odredbe Zakona o radu o zabrani zakonske i ugovorne utakmice precizno uređuju ovo područje. Uvjetovanje ostvarivanja prava na rad kod drugog poslodavca podmirenjem obveza po osnovi poreza, prireza i doprinosa, te drugih obveza prema Republici Hrvatskoj nije u skladu s Ustavom. Ustavni je sud već odavno iskazao pravno shvaćanje da uz okolnost da država raspolaže mehanizmom prinudne naplate poreza i doprinosa, uvjetovanje i ograničavanje ostvarenja prava po toj osnovi nije valjano. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
234 Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI • Članak 143 Predlaže se u članku 143. stavak 2. iza riječi „drugih odgovarajućih“ dodati riječi „nacionalnih zdravstvenih strukovnih “ tako da glasi: „Na prijedlog Nacionalnoga zdravstvenog vijeća, ministarstvo uz pribavljeno mišljenje stručnog društva Hrvatskog liječničkog zbora ili drugih odgovarajućih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga donosi rješenje kojim se određuje referentni centar.“ Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
235 Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI • Članak 116. Predlaže se u stavku 2. mijenjati alineju 2. tako da glasi: - „Ljekarnu za opskrbu lijekovima, medicinskim proizvodima te galenskim i magistralnim pripravcima“ Predlaže se u stavku 2. dodati novu alineju koja glasi:“ljekarničku skrb Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
236 Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI • Članak 113. Predlaže se u članku 113. stavku 1. iza riječi „zdravstvene njege“ dodati riječi:“i ljekarničke skrbi“. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
237 Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Predlaže se u članku 103. stavku 9. i 10. . precizno navesti tko čini tim u pružanju palijativne skrbi i u timu navesti magistra farmacije. OBRAZLOŽENJE:Procjena terapije , pogotovo kod polipragmazije što se često događa kod ove grupe pacijenata te prilagodbe oblika lijeka, odnosno izrada magistralno pripremljenog lijek za posebne potrebe određenog pacijenta, uporaba dodataka prehrani i izbor istih i dr. iz djelokruga rada magistra farmacije neophodno je za provođenje palijativne skrbi, stoga su magistri farmacije važni sudionici u palijativnoj skrbi te ih treba uvesti u prošireni tim Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
238 Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI • Članak 97. Predlaže se u članku 74.stavak 3. iza riječi „predstavnici svih“ dodati riječ „zdravstvenih.“ tako da glasi: „U Povjerenstvu za kvalitetu moraju biti zastupljeni predstavnici svih zdravstvenih djelatnosti“. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
239 Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Članak 96. Predlaže se u članku 96. stavku 5. alineji 4. iza riječi „doktora medicine specijalista „dodati riječi “ili magistra farmacije specijalista kliničke farmacije.“ Predlaže se u članku 96. stavku 5. alineji 6. iza riječi „doktora medicine specijalista „dodati riječi „ili magistra farmacije specijalista kliničke farmacije.“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
240 Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI • Članak 85. Predlaže se u članku 85. stavku 4. iza riječi „upravno vijeće“ dodati riječi „uz suglasnost ministra“ OBRAZLOŽENJE: Iako se navedenom odredbom članka 85. želi decentralizirati izbor ravnatelja smatrame da mora postojati mehanizam zaštite izabranog ravnatelja u slučaju kvalitetnog i zakonitog rada, a ne da se promjenom političke strukture mijenjaju dosadašnji ravnatelji ustanova u vlasništvu jedinica lokalne samopuprave bez obzira na kvalitetu njihovog rada. Predlaže se u članku 85. stavku 6. iza riječi „radnog iskustva“ dodati riječi „na području zdravstva“ Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
241 Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Predlaže se u članku 74. iza riječi „raspolaganju prostorom“ dodati riječi: „te mišljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove koju daje nadležna komora Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
242 Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI • Članak 68 Predlaže se u članku 68. stavku 2., točki 3. brisati riječi: „ili ako koristi rad drugih osoba protivno zakonu“ OBRAZLOŽENJE: Smatramo da je nepotrebno ograničavati i sankcionirati zapošljavanje, konkretno u privatnoj ljekarničkoj praksi jer se zapošljavanjem više ljekarnika u ljekarni pruža viša i kvalitetnija usluga prema pacijentima ako to dozvoljavaju financijske i prostorne mogućnosti. Sukladno Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (Narodne novine broj: 61/11, 128/12, 124/15, 8/16) određeni su minimalni kadrovski normativi za ljekarničku djelatnost, a to je 1 magistar farmacije i 1 farmaceutski tehničar za 8 satno radno vrijeme. Zapošljavanje stručnog kadra magistara farmacije iznad minimalnog broja utvrđenog Pravilnikom omogućuje bržu i kvalitetniju ljekarničku uslugu poglavito u turističkoj sezoni u određenoj ljekarni ne stvarajući pri tom troškove lokalnoj zajednici niti državnom proračunu Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
243 Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI • Članak 67. Predlaže se u članku 67. dodati stavak 5. koji glasi: „U slučaju prestanka prava na obavljanje privatne prakse iz stavka 1. točke 1. ovoga članka nadležna komora na prijedlog zakonskih nasljednika zdravstvenog radnika određuje voditelja privatne ordinacije na rok od 6 mjeseci radi vođenja poslova ordinacije u svrhu provedbe likvidacijskog postupka ordinacije sukladno posebnom propisu.“ Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
244 Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI • Članak 63. Predlaže se u članku 63. stavku 3. alineji 3. iza riječi „pribavljenog pozitivnog mišljenja Zavoda dodati riječi: “i nadležne komore“ OBRAZLOŽENJE: tražeći suglasnost župana odnosno gradonačelnika grada Zagreba zbog eventualnog sukoba interesa može se ugroziti pružanje i dostupnost zdravstvene skrbi. Stoga je svrsishodnije i objektivnije zatražiti mišljenje koje može pomoći pri donošenju ispravne odluke nadležnog tijela. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
245 Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI • Članak 56. Predlaže se u članku 56. mijenjati stavak 2. tako da glasi: „Minimalne cijene zdravstvenih usluga zdravstvenog radnika iz stavka 1. ovoga članka iz opsega dodatnog i privatnog zdravstvenog osiguranja određuje nadležna komora.“ Predlaže se u članku 56. dodati stavak 3. koji glasi: „Zdravstveni radnik može s osiguravajućim društvom ugovoriti višu cijenu zdravstvene usluge iz prethodnog stavka ovoga članka.“ Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
246 Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI • Članak 54. Predlaže se u članku 54. mijenjati stavak 3. tako da glasi: „Zdravstveni radnik iz članaka 47.i 49. ovoga Zakona može primiti u radni odnos jednog ili više zdravstvenih radnika iste struke.“ OBRAZLOŽENJE:Smatramo da je nepotrebno ograničavati zapošljavanje, konkretno u privatnoj ljekarničkoj praksi jer se zapošljavanjem više ljekarnika u ljekarni pruža viša i kvalitetnija usluga prema pacijentima ako to dozvoljavaju financijske i prostorne mogućnosti. Sukladno Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (Narodne novine broj: 61/11, 128/12, 124/15, 8/16) određeni su minimalni kadrovski normativi za ljekarničku djelatnost, a to je 1 magistar farmacije i 1 farmaceutski tehničar za 8 satno radno vrijeme. Zapošljavanje stručnog kadra magistara farmacije iznad minimalnog broja utvrđenog Pravilnikom omogućuje bržu i kvalitetniju ljekarničku uslugu poglavito u turističkoj sezoni u određenoj ljekarni ne stvarajući pri tom troškove lokalnoj zajednici niti državnom proračunu Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
247 Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI • Članak 51 Predlaže se u članku 51. brisati stavak 2. OBRAZLOŽENJE: Navedeni stavak treba brisati iz prijedloga Zakona ili jasno definirati kriterije po kojima župan odnosno gradonačelnik Grada Zagreba daje suglasnost, a u svrhu sprečavanja eventualnih zlouporaba. Uzmimo primjer da zdravstveni radnik koji obavlja privatnu praksu želi iz zakupljenog prostora preseliti u svoj poslovni prostor, a župan mu bez jasnih kriterija i iz samo njemu znanih razloga otkaže suglasnost. Ovim načinom je zdravstveni radnik doveden u situaciju da mu se može nerealno povećavati zakupnina ( što smo u ljekarništvu imali primjer 2006. god. gdje je moralo reagirati ministarstvo ), a istovremeno se ne može preseliti bez suglasnosti župana .Opet je pitanje da li se ovo odnosi samo na one zdravstvene radnike koji privatnu praksu obavljaju u mreži javne službe ili na sve . Nelogično je da će npr. jednom doktoru dentalne medicine koji nema ugovor s HZZO-om određivati župan ili gradonačelnik Grada Zagreba može li se preseliti ili ne Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
248 Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI • Članak 50. Predlaže se u članku 50. u stavku 2. dodati alineju 3. koja glasi: „mišljenje nadležne Komore o opravdanosti osnivanja privatne prakse“ OBRAZLOŽENJE: komore kao strukovne organizacije zbog stalnog kontakta sa članstvom i pacijentima mogu kao i do sada procijeniti potrebu za organiziranjem zdravstvene skrbi na određenom području. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
249 Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI • Članak 37. U članku 37.predlaže se dodati stavak 4. koji glasi: „Dio ljekarničke djelatnosti koji se obavlja u zdravstvenim ustanovama sekundarne i tercijarne razine je bolnička ljekarnička djelatnosti Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
250 Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI • Članak 34. Predlaže se u članku 34. iza riječi „zdravstvenu njegu“ dodati riječi „i ljekarničku skrb“ Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
251 Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI • Članak 33. U članku 33. predlaže se dopuniti stavak 3. tako da glasi; „Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se za osiguranu laboratorijsku djelatnost i drugu dijagnostičku djelatnost, te djelatnost kliničke farmacije.“ Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
252 Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI • Članak 30. Predlaže se u članku 30. stavku 1. iza riječi „palijativnu skrb“dodati riječi: „Ljekarničku skrb“ Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
253 Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI • Članak 23 Predlaže se u članku 23. stavku 1. dodati točku 5. koja glasi: „mjere zaštite radi sprečavanja oštećenja zdravlja kod stručnog rukovanja lijekovima koji sadrže citotoksične, imunosupresivne i druge opasne tvari.“ Predlaže se u članku 23. dodati novi stavak koji glasi: „Način provođenja i mjere zaštite radi sprečavanja oštećenja zdravlja kod stručnog rukovanja lijekovima koji sadrže citotoksične, imunosupresivne i druge opasne tvari iz stavka 1. točke 5. ovog članka, uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu, nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i Hrvatskog farmaceutskog društva, pravilnikom propisuje ministar.“ Predlaže se u članku 23. sadašnjem stavku 3. iza riječi:“iz stavka 2.“ dodati riječi:“i 3.“ Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
254 Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI • Članak 15. Članak 15. stavak 1. Kontinuiranost zdravstvene zaštite je nemoguće ostvariti ako se ne promjene i propisi o radnom vremenu ordinacija. Po sadašnjoj regulativi liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti su dužni dva dana u tjednu raditi u popodnevnoj smjeni pa sad imamo praksu da npr. svi timovi rade u petak ujutro, a popodne nema nikoga. Ljekarnicima tada dolaze u petak popodne pacijenti koji su npr. otpušteni iz bolnice i trebaju terapiju. Ljekarnik može izdati lijek samo na osnovu recepta, a izdavanje lijeka na osnovu otpusnog pisma nije propisano. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
255 Ana Soldo NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI • Članak 11. U članku 11.predlaže se u stavku 1. brisati alineju 3. OBRAZLOŽENJE: iz navedene odredbe proizlazi da će jedinice područne(regionalne ) samouprave organizirati i određivati rad privatnim zdravstvenim radnicima i privatnim zdravstvenim ustanovama. Nejasno je na koji način jedinice regionalne uprave utječu na organizaciju rada u privatnim ustanovama i kod privatnih zdravstvenih radnika koji nemaju ugovor s HZZO-om . U članku 11. stavku 4. predlaže se u Odluku o mjerilima za osiguranje elemenata standarda za investicijsko i tekuće održavanje, a posebno za informatizaciju zdravstvene djelatnosti uključiti i ljekarne koje po zakonu jesu u mreži javne zdravstvene službe i imaju obvez zadovoljiti sve zahtjevnije standarde. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
256 Ana Večenaj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Napomena za sve komentare koji se tiču klasifikacije zdravstvene struke, Članak 155. i Članak 167.: Nepriznavanjem sveučilišnih struka koje rade u zdravstvu u kategoriju zdravstvenih djelatnika nepotrebno se klasificiraju i diskriminiraju sveučilišni studiji na kojima se temelji interdisciplinarna dijagnostika i koji su bitni za medicinu, indirektno umanjuje akademski stupanj obrazovanja spomenutih stručnjaka u odnosu na njihova zvanja te dovodi do zlouporabe većine u zdravstvenim institucijama. Nadalje, ako pojedinci različitih struka uvrštenih u zdravstvene suradnike i zdravstvene djelatnike obavljaju istu vrstu posla, što je vrlo uobičajeno u zdravstvenim institucijama, potpuna je diskriminacija da se na profesionalnoj osnovi isti razlikuju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
257 Ana Vlaić Vejzović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavam prijedloge kolega iz Hrvatske ljekarničke komore. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
258 Ana-Katarina Kralj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, podržavam sve komentare i prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu, Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske, Lorene Honović, Mirjane Mariane Kardum Paro, Ljiljane Mayer, Višnje Jureše i ostalih kolega medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
259 Ana-Katarina Kralj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. Slažem se s komentarom HKMB. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
260 Ana-Katarina Kralj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. Slažem se s komentarom HKMB. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
261 Ana-Katarina Kralj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. U potpunosti se slažem s komentarom HKMB. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
262 Ana-Katarina Kralj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. U potpunosti se slažem s komentarom HKMB. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
263 Ana-Katarina Kralj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 146. Slažem se s komentarom HKMB. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
264 Ana-Katarina Kralj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. Slažem se s komentarom HKMB. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
265 Ana-Katarina Kralj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. Slažem se s komentarom HKMB. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
266 Ana-Katarina Kralj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. U potpunosti se slažem s komentarom Lorene Honović:   "Članak 116 Predlaže se promjena u stavku 2) „medicinsko-biokemijska“ u „specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku“ Pojašnjenje: Uporabom pravilnog nazivlja i definicije specijalističke medicinsko biokemijske dijagnostike nedvosmisleno se ukazuje o kojoj se razini medicinsko biokemijske djelatnosti radi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
267 Ana-Katarina Kralj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. Slažem se s komentarom Lorene Honović: "Članak 112 Predlaže se izmjena stavka 3) u :„ Poliklinika mora obavljati djelatnost najmanje u dvije ordinacije različitih ili istih specijalističkih ili užih specijalističkih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalističke, odnosno uže specijalističke djelatnosti i specijalističkom medicinsko-biokemijskom laboratoriju“. Pojašnjenje: Ako ostane u stavku 4. predložena formulacija treba jako paziti da u minimalnim tehničkim uvjetima ovisno o tipu laboratorija mora biti zaposlen specijalist: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine ili liječnik ako se radi o mikrobiološkom ili citološkom laboratoriju." Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
268 Ana-Katarina Kralj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. Slažem se s komentarom Ane Pocrnje: Članak 103, stavak 2. „laboratorijske“ zamijeniti sa „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: sukladno članku 30, stavak 2, točka 22 i točnom nazivu djelatnosti Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
269 Ana-Katarina Kralj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. Slažem se s komentarom Ane Pocrnje: Članak 96, stavak 2. dodati „i specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine.“ Obrazloženje: u stavku 1 ovog članka navodi da je to tijelo „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvodau zdravstvenoj ustanovi“ , a medicinska-biokemija i laboratorijska medicina koristi u radu medicinske proizvode. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
270 Ana-Katarina Kralj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. Slažem se s komentarima Ane Pocrnje i Josipe Periše. Članak 48, stavak 1. „magistri medicinske biokemije“ zamijeniti s „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: usklađivanje s nazivljem zanimanja kojeg je odobrilo Ministarstvo znanosti i Ministarstvo zdravstva a u skladu sa Zakonom o djelatnostima u zdravstvu ("Narodne novine" broj 87/09) i Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
271 Ana-Katarina Kralj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. Slažem se s komentarima Ane Pocrnje, Josipe Raguž i Josipe Periše. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
272 Ana-Katarina Kralj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 47. Podržavam komentare Ane Pocrnje, Josipe Periše i Lorene Honović. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
273 Ana-Katarina Kralj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. Podržavam mišljenje kolegica Ane Pocrnje, Josipe Periše i Gordane Juričić. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
274 Ana-Katarina Kralj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. Podržavam komentare Lorene Honović, Višnje Jureše, Gordane Juričić, Aleksandre Maravić, Ane Pocrnje, Josipe Periše i Danijele Županić. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
275 Ana-Katarina Kralj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. Potpuno podržavam komentare Lorene Honović, Josipe Periše, Ane Pocrnje i Gordane Juričić. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
276 Ana-Katarina Kralj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti podržavam komentare i prijedloge Lorene Honović, Višnje Jureše i Ines Šahinović. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
277 Anamarija Bogić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, u potpunosti se slažem s obrazloženjima, prijedlozima i komentarima Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske, kao i brojnih kolega. Pridružujem se i podržavam izmjene i nadopune koje su predložili. Također, bitno je za podsjetiti kako su od siječnja 2018. Specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine uvršteni u EFLM Registar (Europski Registar Specijalista Laboratorijske Medicine) te time usklađeni s EU-kolegama. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
278 Anamarija Đuras NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
279 Anamarija Đuras NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. Slažem se s komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara. U stavku 2) nakon magistara farmacije predlažemo dodati „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“. Pojašnjenje: HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
280 Anamarija Đuras NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. Članak 171 U članku se predlaže izmjena „medicinske biokemije“ s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
281 Anamarija Đuras NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 146. Podržavam prijedlog Hrvatke komore medicinskih biokemičara. Smatram kako u Nacionalnom zdravstvenom vijeću moraju svakako biti najmanje uključeni predstavnici djelatnosti: medicine, dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
282 Anamarija Đuras NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. Podržavam stav Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
283 Anamarija Đuras NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. Podržavam stav Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Predlaže se izmjena „medicinske biokemije“ u „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: usklađivanje sa službenim nazivljem Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
284 Anamarija Đuras NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. Podržavam prijedlog HKMB. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
285 Anamarija Đuras NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. Članak 112. U stavku 3) prelažemo dopunu s rječju „specijalističkom“ ispred riječi „laboratoriju“. Obrazloženje: Poliklinika je SKZZ i prema tome u laboratorijima se izvode specijalističke laboratorijske pretrage (iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine, citologije, mikrobiologije i sl.) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
286 Anamarija Đuras NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. Podržavam prijedlog HKMB. Članak 103. U stavku 2) predlaže se „laboratorijske“ zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: članak 103. tada bi bio sukladan članku 30, stavak 2, točka 22 i točnom nazivu djelatnosti Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
287 Anamarija Đuras NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. Članak 96. U stavku 2) predlaže se dodati i „specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine“. Obrazloženje: S obzirom da stavak 1) ovog članka navodi „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“ smatramo da medicinsko-biokemijska djelatnost mora biti uključena jer u svom radu koristi medicinske proizvode. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
288 Anamarija Đuras NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 74. Podržavam komentar HKMB. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
289 Anamarija Đuras NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 56. Podržavam prijedlog Hrvatke komore medicinskih biokemičara Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
290 Anamarija Đuras NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Stavak 5. ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi u medicinsko-biokemijskom laboratoriju na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi.“ Obrazloženje: Isti prostor mogu koristiti timovi medicinsko-biokemijskih laboratorija u grupnoj praksi jer u grupnoj praksi su politika kvalitete rada, ulaganja u sredstva i prostor, održavanje i kontrola kvalitete zajednički i definirani i jasni i nije moguće da u drugoj smjeni bude čitav jedan tim. Zbog specifičnosti djelatnosti, rad tima u drugoj smjeni ne može osigurati obavljanje svih ugovorenih pretraga prema kriterijima struke (uzorkovanje se obavlja u jutarnjim satima, referentni intervali za usporedbu rezultata su prilagođeni tim jutarnjim terminima, pacijenti trebaju biti na tašte, odmorni…). Bio bi neisplativ rad cijelog tima u poslijepodnevnoj smjeni jer bi se mogao raditi samo dio pretraga, pacijenti bi u konačnici bili uskraćeni. S obzirom na specifičnosti kao i činjenice da nema načina da u istoj ordinaciji dva tima rade na istom analizatoru, a mogućnosti da se stave dva analizatora u isti prostor nije svrsishodno, smatramo da bi trebalo članak formulirati na ovakav način Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
291 Anamarija Đuras NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
292 Anamarija Đuras NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. Članak 48. Predlažem zamjenu termina ''magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima'' u stavku (1) s ''magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko-biokemijskim laboratorijima''. Obrazloženje: Potrebno je koristiti puni naziv struke/djelatnosti koji je u skladu sa Izmjenama i dopunama popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (NN 37/2017) i Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) te Popisom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koje je u svibnju 2013. godine donijela Vlada RH Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
293 Anamarija Đuras NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 47. Slažem se sa prijedlogom dr.sc.Ines Vukasović. Stavak 1) točka 1) navod „ima odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a za specijalističke ordinacije i odgovarajuću specijalizaciju“ svakako se predlaže definirati što se smatra odgovarajućim obrazovanjima zdravstvenog usmjerenja. Pojašnjenje: u RH imamo hiperprodukciju stručnjaka obrazovanih u području zdravstvenog usmjerenja visokih razina koja do sada nisu postojala, a koja su stvorena bez prethodnog mišljenja Komora nositelja određenih djelatnosti i Ministarstva zdravlja i koja traže mjesto unutar zdravstvenog sustava uz medijsku kampanju širokih razmjera u kojoj naglašavaju da im se nešto oduzima, a kako se onda nekome koga nije bilo išta može oduzeti. Nužno je razlikovati Sveučilišne poslijediplomske specijalističke studije i specijalistička usavršavanja po programu odobrenom od Ministarstva zdravstva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
294 Anamarija Đuras NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. Slažem se prijedlogom HKMB. Upotreba nazivlja medicinsko-biokemijski laboratorij u stavku 3. ovog članka nedvosmisleno ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi. Na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju što je prepoznato nizom propisa, kao i kod ugovaranja s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18), Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16), Pravilnik o vrstama pretraga koje obavljaju medicinsko-biokemijski laboratoriji (“Narodne novine“ broj 197/03), itd.) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
295 Anamarija Đuras NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 40. Podržavam prijedlog HKMB. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
296 Anamarija Đuras NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. Predlažem se da se stavak 1. ovog članka dopuni na način da glasi: „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ Obrazloženje: Ne postoji razlog zašto bi se ostala strukovna društva isključila iz odredbe ovog članka. Naime, u području medicinske biokemije i laboratorijske medicine djeluje Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM) koje donosi smjernice koje su od važnosti za razvoj struke i zdravlje pacijenata, te iz tog razloga smatramo kako bi sva strukovna društva trebala biti uključena u ovaj proces i dati svoj doprinos. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
297 Anamarija Đuras NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti se slažem sa prijedlozima i komentarima spec.med.biochem. Ivanke Ostroški, dr.sc.Ljiljane Mayer, dr.sc. Ines Vukasović, doc. dr. sc. Lorene Honović, dr.sc. Daria Mandića, dr.sc. Sanje Mandić, dr. sc. Vesne Horvat i drugih cijenjenih kolegica. Predlažem izmjene i/ili dopune u slijedećim člancima: Članak 22. (1) Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora i Hrvatskog liječničkog zbora. (2) Ako tijelo iz stavka 1. ovoga članka u roku od 30 dana od dana kada je zatraženo, ministru ne dostavi mišljenje iz stavka 1. ovoga članka, smatra se da je dalo pozitivno mišljenje. Predlažem da se stavak 1. ovog članka dopuni na način da glasi: „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ Obrazloženje: Ne postoji razlog zašto bi se ostala strukovna društva isključila iz odredbe ovog članka. Naime, u području medicinske biokemije i laboratorijske medicine djeluje Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM) koje donosi smjernice koje su od važnosti za razvoj struke i zdravlje pacijenata, te iz tog razloga smatramo kako bi sva strukovna društva trebala biti uključena u ovaj proces i dati svoj doprinos. Članak 30. odnosi se na provođenje zdravstvene zaštita na primarnoj razini. Predlažem da se stavak 1. ovog članka dopuni na način da se iza alineje 22: - opskrbu lijekovima, medicinskim proizvodima i magistralnim/galenskim pripravcima“ doda alineja: „- izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: U Zakonu je potrebno dodati i navedenu alineju jer se na primarnoj razini obavlja i izrada laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine, a omaškom je izostavljeno navesti. na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. U Odluci o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18) na razini primarne zdravstvene zaštite razvidno je iz članka 89. primjerice, kako se djelatnost laboratorijske dijagnostike zapravo odnosi isključivo na djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Odluka navodi i poimence standard postupka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Sve ostale laboratorijske djelatnosti u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konziljarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Iz tog je razloga neopravdano na primarnoj razini zdravstvene zaštite koristiti pojam laboratorijske dijagnostike kada se faktički jedino obavlja djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. U stavku 2. ovog članka alineju 22. je potrebno izmijeniti na način da glasi: - medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Članak 33. (1) Specijalističko-konzilijarna djelatnost u odnosu na zdravstvenu djelatnost na primarnoj razini obuhvaća složenije mjere i postupke u pogledu prevencije, dijagnosticiranja te liječenja bolesti i ozljeda, provođenja ambulantne rehabilitacije i medicinske rehabilitacije u kući korisnika, odnosno korisnika u ustanovama za socijalnu skrb te zdravstvene njege. (2) Specijalističko-konzilijarna djelatnost iz stavka 1. ovoga članka može se obavljati u dnevnoj bolnici i domu zdravlja. (3) Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost. Stavak 3. ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osigurane specijalističke laboratorijske i druge dijagnostičke djelatnosti.“ Obrazloženje: S obzirom da se radi o specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti smatramo da je uputno definirati kako se radi o specijalističkim laboratorijskim i drugim dijagnostičkim djelatnostima jer u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti u svim dijagnostičkim djelatnostima rade i nosioci djelatnosti su specijalisti odgovarajuće grane medicine. Članak 46 Na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost je ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju što je definirano nizom propisa (Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16), Pravilnik o vrstama pretraga koje obavljaju medicinsko-biokemijski laboratoriji (“Narodne novine“ broj 197/03) i dr.) kao i kod ugovaranja s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18). Članak 48 Predlažem izmjenu članka 48. stavka (1). na način da glasi: „Doktor medicine i doktor dentalne medicine obavljaju privatnu praksu u ordinacijama, magistri farmacije u ljekarnama, a magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko-biokemijskim laboratorijima.“ Obrazloženje: usklađivanje s nazivom akademskog zvanja stečenog na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu (magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine) prema NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica Članak 56. (1) Preporučenu cijenu zdravstvenih usluga koje pruža zdravstveni radnik u privatnoj praksi u ordinaciji izvan mreže javne zdravstvene službe utvrđuje nadležna komora. (2) Cijene zdravstvenih usluga zdravstvenog radnika iz stavka 1. ovoga članka iz opsega dodatnoga i privatnoga zdravstvenog osiguranja određuje društvo za osiguranje. Predlažem da se članak 56. izmijeni na način da se stavak 2. dopuni tako da se iza „društvo za osiguranje“ doda: „uz poštivanje minimalne cijene koju propisuje Komora“ Obrazloženje: Važno je da Komore propišu minimalne cijene i nije logično da privatno zdravstveno osiguranje ima cijene manje od onih koje propisuje komora jer se čl. 56. upravo i odnosi samo na privatnike i privatne usluge, a radi sprječavanja dampinških cijena. Članak 74. Zahtjevu za ocjenu sukladnosti akta o osnivanju osnivač zdravstvene ustanove obvezan je priložiti dokaz o raspolaganju prostorom. Predlaže da se u članku 74. iza riječi “dokaz o raspolaganju prostorom“ doda: „te prethodno mišljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove koju daje nadležna komora“ Obrazloženje: Nadležne Komore raspolažu stručnim znanjem i poznavanjem područja svoje djelatnosti te na taj način mogu doprinjeti u ovom procesu. Članak 96 . U stavku 2) članka 96. predlaže se dodati i „specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Pojašnjenje: U stavku 1 ovog članka navodi da je to tijelo „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“, a medicinska-biokemijska djelatnost u svom svakodnevnom radu itekako koristi medicinske proizvode. Članak 103. Djelatnosti PZZ su nabrojene u članku 30 stavak 2) te se ponovo nabrajaju u članku 103 članak 2). Naziv „laboratorijska dijagnostika“ u stavku (2) Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti, predlaže se zamijeniti s „medicinsko-biokemijske“. Obrazloženje: Uporabom nazivlja medicinsko-biokemijska djelatnost nedvosmisleno ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi. Članak 112 Predlaže se izmjena stavka 3) u :„ Poliklinika mora obavljati djelatnost najmanje u dvije ordinacije različitih ili istih specijalističkih ili užih specijalističkih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalističke, odnosno uže specijalističke djelatnosti i specijalističkom medicinsko-biokemijskom laboratoriju“. Obrazloženje: Ako ostane u stavku 4. predložena formulacija treba jako paziti da u minimalnim tehničkim uvjetima ovisno o tipu laboratorija mora biti zaposlen specijalist: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine ili liječnik ako se radi o mikrobiološkom ili citološkom laboratoriju. Članak 116 Predlaže se promjena u stavku 2) „medicinsko-biokemijska“ u „specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku“ Obrazloženje: Uporabom pravilnog nazivlja i definicije specijalističke medicinsko biokemijske dijagnostike nedvosmisleno se ukazuje o kojoj se razini medicinsko biokemijske djelatnosti radi. Članak 117 Akreditacijom se ne razvrstavaju bolnice prema kvaliteti, već se akreditacija dodjeljuje za standarde kvalitete koji je bolnica uspostavila u svojoj praksi. Stoga se predlaže da stavak 2 treba glasiti: „Obavezu akreditacije bolnica propisuje ministar, a postupak akreditacije provodi ovlašteno nadležno tijelo prema propisanim standardima kvalitete“ . Potrebno je dodati stavak 3) „ U Republici Hrvatskoj može postojati samo jedno nadležno tijelo za provedbu akreditacije bolnica.“ Obrazloženje: Na taj način izbjegle bi se razno-razne akreditacije prema inozemnim nadležnim tijelima Članak 120 Predlaže se izmjena „medicinske biokemije“ u „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Članak 124 U stavku 2, alineja 5 „medicinske biokemije“ zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Članak 146 Iako se u ovom članku nije mijenjao broj članova i dužnosti nacionalnog zdravstvenog vijeća, 9 članova je mali broj s obzirom na 46 specijalizacija samo za doktore medicine, a da ne govorimo o ostalim zdravstvenim specijalizacijama. Stoga smatram da bi u vijeću svakako svoje mjesto trebali imati doktori medicine, stomatologije, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 155. Podržavam mišljenja i komentare HLJK da se navedene profesije prizna kao zdravstvene suradnike, a ne kao zdravstvene radnike. Smatram da je članak 155 u potpunoj koliziji s člankom 167. Osim toga stavku 2. ovog članka proglašeni su zdravstvenim radnicima svi oni koji nemaju odobrenje za samostalan rad, obvezu prikupljanja bodova za produžetak licence, stručni nadzor ni od jedne zdravstvene komore i uopće ne zadovoljavaju uvjete iz stavka 1 istog članka. Članak 162. Komentar: Mjerila utvrđivanja natprosječnih rezultata rada i način isplate dodatka za natprosječne rezultate rada radnika iz stavka 1. ovoga članka uređuje Vlada Republike Hrvatske uredbom-što je prilično nejasna formulacija; iako pozdravljam mogućnost nagrađivanja jer dosta toga u zdravstvu počiva na entuzijazmu zdravstvenih radnika. Treba napomenuti da pojam natprosječnosti nije isti na svim razinama zdravstvene zaštite, pa bi tome trebalo prilagoditi i kriterije. Članak 171 U članku se predlaže izmjena „medicinske biokemije“ s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Članak 179 U stavku 2) predlaže se dodati nakon magistara farmacije „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 192. Predlažem da se članak 192. stavak 1. izmijeni na način da se iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodaju riječi „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine, specijalistima“ Predlažem da se u članku 192. stavak 2. iza riječi „medicinskog i dentalnog fakulteta“ dodaju riječi „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta “ te iza riječi „medicinskih i dentalnih stručnjaka dodati „farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih“ Obrazloženje: Ne postoji objektivna argumentacija i razlozi radi kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine trebali isključiti od ove mogućnosti. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
298 Anamarija Đuras NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. Podržavam komentare i prijedloge HKMB-a, Daria Mandića, Leide Tandare, Tare Rolić, Marka Risa i Ines Vukasović. Stavku 1. ovog članka dopuniti na način da se iza alineje 22: - opskrbu lijekovima, medicinskim proizvodima i magistralnim/galenskim pripravcima“ doda alineja: „- izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ U stavku 2. ovog članka alineju 22. je potrebno izmijeniti na način da glasi: - medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Medicinsko-biokemijski laboratoriji su jedini dijagnostički laboratoriji u PZZ. (NN 76/2014, NN 56/2017). Zakon mora jasno i nedvosmisleno definirati opsege i djelatnosti razina zdravstvene zaštite kako bi se onemogućilo njegovo pogrešno tumačenje, a tako i neodgovarajuća primjena te otvaranje sivih zona za dodatno opterećenje sustava. Već je iz niza postova u ovoj raspravi razvidno kako uporaba riječi laboratorijska dijagnostika dovodi brojne sudionike u zabludu jer pod laboratorijsku dijagnostiku primarne zdravstvene zaštite navode i niz dijagnostičkih laboratorija koji ovdje ne pripadaju. Mišljenja sam da dentalni laboratorij nije dijagnostički, a mikrobiologija je specijalističko konzilijarna djelatnost. U prilog navodima: NN 56/2017 Odluka o osnovama o sklapanju ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja čl 17, jasno je navedeno tko gdje radi, a mikrobiološki laboratorij ili bilo koji drugi nije naveden. U Odlukama o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja na razini PZZ navodi se standardi postupaka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost. Prijedlog je sukladan i jedinom, zakonski definiranom nazivu zanimanja, nositelju: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
299 Anamarija Đuras NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. Stavak 3. ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu specijalističku laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost.“ Pojašnjenje: S obzirom da se radi o specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti smatramo da je uputno definirati kako se radi o specijalističkoj laboratorijskoj i drugoj dijagnostičkoj djelatnosti jer u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti u svim dijagnostičkim djelatnostima rade specijalisti odgovarajuće grane medicine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
300 Ana-Marija Popović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192. Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
301 Ana-Marija Popović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127. Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
302 Ana-Marija Popović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69. Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
303 Ana-Marija Popović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236. Točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi. Nije prihvaćen Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik.
304 Ana-Marija Popović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
305 Ana-Marija Popović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. Točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
306 Ana-Marija Popović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. Točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci). Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
307 Ana-Marija Popović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... -točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) . Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
308 Ana-Marija Popović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike. Točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
309 Ana-Marija Popović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
310 Ana-Marija Popović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
311 Ana-Marija Popović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
312 Ana-Marija Popović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatram neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
313 Ana-Marija Popović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij. Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatram neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
314 Ana-Marija Popović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. -Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite." Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
315 Ana-Marija Popović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. -točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
316 Ana-Marija Popović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. -točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera". Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
317 Ana-Marija Popović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
318 Anamarija Rade NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 117. Stavak 2. ovog članka treba izmijeniti na način da glasi: „Obavezu akreditacije bolnica propisuje ministar, a postupak akreditacije provodi ovlašteno nadležno tijelo prema propisanim standardima kvalitete.“ Potrebno je dodati stavak 3. koji bi glasio: „U Republici Hrvatskoj može postojati samo jedno nadležno tijelo za provedbu akreditacije bolnica.“ Obrazloženje: Akreditacijom se ne razvrstavaju bolnice prema kvaliteti, već se akreditacija dodjeljuje za standarde kvalitete koji je bolnica uspostavila u svojoj praksi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
319 Anamarija Rade NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. Predlažem stavak 2. alineju 1. ovog članka dopuniti na način da glasi: „– radiološku, specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku“ Obrazloženje: Opće i specijalne bolnice spadaju u specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu te iz tog razloga predlažemo da se specificira kako se radi o specijalističkom laboratoriju. Za obavljanje specijalističkih pretraga prema potrebama bolnica potrebno je da laboratorij bude specijalistički jer za razliku od općeg medicinsko-biokemijsog laboratorija, specijalistički laboratorij ima drugačije zahtjeve po pitanju kadra, prostora i opreme prema Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (Narodne novine; broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
320 Anamarija Rade NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. Predlažem da se stavak 3. ovog članka dopuni na način da glasi: „Poliklinika mora obavljati djelatnost najmanje u dvije ordinacije različitih ili istih specijalističkih ili užih specijalističkih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalističke, odnosno uže specijalističke djelatnosti i specijalističkom laboratoriju.“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
321 Anamarija Rade NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. Predlažem u stavku 2. ovog članka u vezi s člankom 30. ovog Zakona izmijeniti na način da glasi: „„Dom zdravlja pruža zdravstvenu zaštitu obavljanjem djelatnosti obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, dentalne tehnike, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, medicine rada/medicine rada i sporta, logopedije, medicinske biokemije i laboratorijske medicine, radiološke dijagnostike, sanitetskog prijevoza, ljekarničke djelatnosti, fizikalne terapije, patronažne zdravstvene zaštite, zdravstvene njege te palijativne skrbi, kao i obavljanjem specijalističko-konzilijarne djelatnosti.“ Obrazloženje: Naime, na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju stoga nema opravdanja da se koristi pojam „laboratorijske dijagnostike“ već da se koristi ispravan naziv djelatnosti - medicinsko-biokemijska djelatnost. Nadalje, na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. U Odluci o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18) na razini primarne zdravstvene zaštite razvidno je iz članka 89. primjerice, kako se djelatnost laboratorijske dijagnostike zapravo odnosi isključivo na djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Odluka navodi i poimence standard postupka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konziljarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Iz tog je razloga neopravdano na primarnoj razini zdravstvene zaštite koristiti pojam laboratorijske dijagnostike kada se faktički jedino obavlja djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Zakon mora jasno i nedvosmisleno definirati opsege i djelatnosti razina zdravstvene zaštite kako bi se onemogućilo njegovo pogrešno tumačenje, a tako i neodgovarajuća primjena te otvaranje sivih zona za dodatno opterećenje sustava. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
322 Anamarija Rade NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 74. Predlažem da se u članku 74. iza riječi “dokaz o raspolaganju prostorom“ doda: „te prethodno mišljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove koju daje nadležna komora“ Obrazloženje: Nadležne Komore raspolažu stručnim znanjem i poznavanjem područja svoje djelatnosti te na taj način mogu doprinjeti u ovom procesu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
323 Anamarija Rade NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. Predlažem dopuniti članak 63. stavak 3. alineja 3. na način da se iza riječi Zavoda doda: „i nadležne Komore“ Obrazloženje: Nadležne Komore imaju ažurirane podatke o svojim članovima te vrlo lako mogu provjeriti zadovoljava li zdravstveni radnik na kojega se prenosi pravo potrebne stručne kriterije i je li dosta proveo najmanje godinu dana u radnom odnosu kod zdravstvenog radnika koji prenosi pravo na obavljanje zdravstvene djelatnosti prema stavku 3. ovog članka s obzirom da su članovi Komore obvezni prijaviti promjene radnog mjesta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
324 Anamarija Rade NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 56. Predlažem da se članak 56. izmijeni na način da se stavak 2. dopuni tako da se iza „društvo za osiguranje“ doda: „uz poštivanje minimalne cijene koju propisuje Komora“ Obrazloženje: Važno je da Komore propišu minimalne cijene i nije logično da privatno zdravstveno osiguranje ima cijene manje od onih koje propisuje komora jer se čl. 56. upravo i odnosi samo na privatnike i privatne usluge, a radi sprječavanja dampinških cijena. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
325 Anamarija Rade NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Stavak 5. ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi u medicinsko-biokemijskom laboratoriju na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi.“ Obrazloženje: Isti prostor mogu koristiti timovi medicinsko-biokemijskih laboratorija u grupnoj praksi jer u grupnoj praksi su politika kvalitete rada, ulaganja u sredstva i prostor, održavanje i kontrola kvalitete zajednički i definirani i jasni i nije moguće da u drugoj smjeni bude čitav jedan tim. Zbog specifičnosti djelatnosti, rad tima u drugoj smjeni ne može osigurati obavljanje svih ugovorenih pretraga prema kriterijima struke (uzorkovanje se obavlja u jutarnjim satima, referentni intervali za usporedbu rezultata su prilagođeni tim jutarnjim terminima, pacijenti trebaju biti na tašte, odmorni…). Bio bi neisplativ rad cijelog tima u poslijepodnevnoj smjeni jer bi se mogao raditi samo dio pretraga, pacijenti bi u konačnici bili uskraćeni. S obzirom na specifičnosti kao i činjenice da nema načina da u istoj ordinaciji dva tima rade na istom analizatoru, a mogućnosti da se stave dva analizatora u isti prostor nije svrsishodno, smatramo da bi trebalo članak formulirati na ovakav način. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
326 Anamarija Rade NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. Ministarstvo bi trebalo definirati podzakonskim propisom uvjete i kriterije za davanje suglasnosti župana. Također smatramo da bi suglasnost trebao dati i Hrvatski zavod za zdrastveno osiguranje iz razloga što jedino HZZO raspolaže točnim podatkom na kojem je području ugovoreno koliko pacijenata. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
327 Anamarija Rade NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. Predlažem da se dopuni članak 50. stavak 2. na način da se doda alineja 3. koja glasi: „- mišljenje nadležne Komore o stručnoj opravdanosti osnivanja privatne prakse“ Obrazloženje: Strukovne komore u zdravstvu imaju uvid u stvarno stanje na određenom području, te su kao i dosad vrijedan izvor informacija te kao takve morale bi biti uključene u procjenu potreba i poboljšanje organizacije zdravstvenog sustava odoređenog područja. Kako je zdravstvena zaštita djelatnost od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku smatramo kako nije uputno osnivanje privatnih praksi ostaviti zakonima tržišta jer bi to moglo dovesti do nereda u sustavu zdravstvene zaštite RH. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
328 Anamarija Rade NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. Slažemo se s upotrebnom nazivlja medicinsko-biokemijski laboratorij u stavku 3. ovog članka iz razloga što nedvosmisleno ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi. Ponovno ukazujemo na činjenicu kako je na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju što je prepoznato nizom propisa, kao i kod ugovaranja s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18), Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16), Pravilnik o vrstama pretraga koje obavljaju medicinsko-biokemijski laboratoriji (“Narodne novine“ broj 197/03), itd.) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
329 Anamarija Rade NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. Slažemo se s upotrebnom nazivlja medicinsko-biokemijski laboratorij u stavku 3. ovog članka iz razloga što nedvosmisleno ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi. Ponovno ukazujemo na činjenicu kako je na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju što je prepoznato nizom propisa, kao i kod ugovaranja s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18), Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16), Pravilnik o vrstama pretraga koje obavljaju medicinsko-biokemijski laboratoriji (“Narodne novine“ broj 197/03), itd.) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
330 Anamarija Rade NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 40. Predlaže se izmjena stavka 1. ovog članka na način da glasi: „Zdravstvene usluge u zdravstvenom turizmu, u skladu s odredbama ovog zakona i ostalih relevantnih propisa, mogu pružati zdravstvene ustanove, trgovačka društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti i privatni zdravstveni radnici. Obrazloženje: Bez obzira provodi li se zdravstvena usluga u turizmu ili izvan njega, sve što je regulirano za svaku pojedinačnu djelatnost u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti ili posebnim propisima koji prizlaze iz njega, potrebno je poštivati. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
331 Anamarija Rade NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. Stavak 3. ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu specijalističku laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost.“ Obrazloženje: S obzirom da se radi o specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti smatramo da je uputno definirati kako se radi o specijalističkoj laboratorijskoj i drugoj dijagnostičkoj djelatnosti jer u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti u svim dijagnostičkim djelatnostima rade specijalisti odgovarajuće grane medicine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
332 Anamarija Rade NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. Predlažem se da se stavak 1. ovog članka dopuni na način da se iza alineje 22: - opskrbu lijekovima, medicinskim proizvodima i magistralnim/galenskim pripravcima“ doda alineja: „- izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: U Zakonu je potrebno iz razloga pravne sigurnosti dodati i navedenu alineju jer se na primarnoj razini obavlja i izrada laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine, a omaškom je izostavljeno navesti. U stavku 2. ovog članka alineju 22. je potrebno izmijeniti na način da glasi: - medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Naziv djelatnosti medicinska biokemija i laboratorijska medicina proizlazi iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine" broj 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14, 154/14, 70/16), Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08), Baze reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) kao i Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koje je u svibnju 2013. godine donijela Vlada RH. Nadalje, na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. U Odluci o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18) na razini primarne zdravstvene zaštite razvidno je iz članka 89. primjerice, kako se djelatnost laboratorijske dijagnostike zapravo odnosi isključivo na djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Odluka navodi i poimence standard postupka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konziljarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Iz tog je razloga neopravdano na primarnoj razini zdravstvene zaštite koristiti pojam laboratorijske dijagnostike kada se faktički jedino obavlja djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
333 Anamarija Rade NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. Predlažem se da se stavak 1. ovog članka dopuni na način da glasi: „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ Obrazloženje: Ne postoji razlog zašto bi se ostala strukovna društva isključila iz odredbe ovog članka. Naime, u području medicinske biokemije i laboratorijske medicine djeluje Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM) koje donosi smjernice koje su od važnosti za razvoj struke i zdravlje pacijenata, te iz tog razloga smatramo kako bi sva strukovna društva trebala biti uključena u ovaj proces i dati svoj doprinos. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
334 Ana-Marija Šantek Pulić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Čitajući sve komentare nisam nigdje naišla na spomen problema nepostojanja dijagnostičko-terapijskih postupaka u bolničkim ljekarnama koji bi se fakturirali HZZO-u ravnopravno sa svim drugim DTP-ovima iz bolničkih djelatnosti. Nakon dugo godina rada u javnom ljekarništvu doživjela sam šok prilikom prelaska u bolničko ljekarništvo uvidom u potpuno negiranje postojanja našeg rada. To je nepravedno i nedopustivo. Svi zdravstveni djelatnici u bolnici imaju svoje DTP-ove i za najmanje postupke, a mi izdajemo ogromne količine materijala i lijekova, izrađujemo veliki broj magistralnih i galenskih pripravaka, vršimo savjetovanja, narudžbe, sudjelujemo u javnoj nabavi i još puno toga potpuno besplatno. U početku nisam shvaćala o čemu kolege govore kada kažu da smo mi odjel koji "samo trošimo, a ništa ne zarađujemo", dok nisam shvatila o kakvom se apsurdu tu radi. Nemam pravničkog iskustva da ovo uobličim kako treba pa molim cijenjene kolege koji se time bave, a naročito iz bolničkih sekcija, da pomognu u rješavanju ovog našeg velikog problema. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
335 Anastazija Godić Blaga NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Socijalni radnici su ponovno nepravedno izostavljeni iz popisa struka koje se smatraju zdravstvenim radnicima, posebno zato što neposredno u vidu zanimanja pružaju zdravstvenu zaštitu stanovništvu. Također, socijalni radnici obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja, jednako kao i ostali stručnjaci koji su taksativno navedeni kao zdravstveni radnici. Dio " zdravstveni radnici osposobljavaju se školovanjem u punoj nastavnoj satnici teorijske i praktične nastave, kojom se postižu ishodi učenja i stječu kompetencije", odnosi se i na socijalne radnike, a u ovom članku smo izostavljeni.. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
336 Anastazija Godić Blaga NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. U čl. 155. st.2. treba dodati u tekst "Zdravstvenim radnicima smatraju se i.....socijalni radnici" (uz već navedene profesije). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
337 Anastazija Godić Blaga NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 156. I u ovom prijedlogu Zakona su socijalni radnici kao struka nepravedno izostavljeni iz čl. 155 koji govori o zdravstvenim radnicima ("Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, klinički psiholozi, medicinski fizičari,..., ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja. Zdravstveni radnici osposobljavaju se školovanjem u punoj nastavnoj satnici teorijske i praktične nastave, kojom se postižu ishodi učenja i stječu kompetencije"), s obzirom na činjenicu da i socijalni radnici koji su zaposleni u zdravstvu također obavljaju zdrav. djelatnost.u procesu dijagnostike i liječenja, te neposredno u vidu zanimanja pružaju zdravstvenu zaštitu stanovništvu.Također, socijalni radnici osposobljeni su u punoj nastavnoj satnici teorijske i praktične nastave, te imaju kompetencije za svoj rad jednako kao i ostali koju su taksativno navedeni kao zdravstveni radnici. Stoga smatram da bi i socijalne radnike trebalo navesti u čl. 155 uz ostale stručnjake koji su nabrojani kao zdravstveni radnici. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
338 Andrea Cazin NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Stavak 2 "...Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja..." Dodati kemijski inženjeri i tehničari. Obrazloženje: Stručnjaci iz područja kemije sudjeluju u radu Zavoda za javno zdravstvo, posebice ustrojbenih jedinica zdravstvene ekologije. Ravnopravno sa zdravstvenim djelatnicima nadziru sastavnice okoliša i provode kontrolu namirnica, predmeta opće uporabe te voda za piće i otpadnih voda. Na taj način, sudjelujući u dijagnostici uzoraka iz okoliša i radnog okoliša preventivno djeluju u svrhu zaštite zdravlja ljudi. Obzirom da na istim poslovima rade i djelatnici zdravstvenih struka, nezdravstveni djelatnici koji obavljaju iste poslove za manju plaću su u vrlo diskriminirajućem položaju, čime je već prekršen Zakon o radu, članak 91. u kojem piše da za jednaki posao i posao jednake vrijednosti radnici trebaju primati jednaku naknadu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
339 Andrea Čeri NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, u potpunosti podržavam komentare i stavove Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB), Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM), Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske (SMBH), Karmele Barišić, Ljiljane Mayer, Lorene Honović, Ede Karbana, Ines Šahinović, Ines Vukasović, Josipe Periša, Ane Pocrnja, Petre Filipi, Ivane Marković, Gordane Juričić, Marka Risa, Domagoja Marjančevića, Marije Milić, Mihovila Horvata, Mirjane Marijane Kardum Paro, Višnje Jureša, Gordane Juričić, Valentine Cesar Kocijan, Anamarije Đuras, Ive Đikić, Milice Šoštarić, Martine Ciprić, Tare Rolić i Tine Brenčić. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
340 Andrea Perušić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 42. Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
341 Andrea Perušić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. Podržavam stav Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore za uvrštavanjem ljekarničke skrbi u opis djelatnosti zdravstvene zaštite na primarnoj razini. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
342 Andrea Perušić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 34. Podržavam stav Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore za uvrštavanjem ljekarničke skrbi u opis bolničke djelatnosti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
343 Andrea Tešija Kuna NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. Podržavam prijedlog Hrvatke komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
344 Andrea Tešija Kuna NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. Podržavam prijedlog Hrvatke komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
345 Andrea Tešija Kuna NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 163. Podržavam prijedlog Hrvatke komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
346 Andrea Tešija Kuna NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 146. Podržavam prijedlog Hrvatke komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
347 Andrea Tešija Kuna NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. Podržavam prijedlog Hrvatke komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
348 Andrea Tešija Kuna NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. Podržavam prijedlog Hrvatke komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
349 Andrea Tešija Kuna NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 117. Podržavam prijedlog Lorene Honović Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
350 Andrea Tešija Kuna NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. Podržavam prijedlog Hrvatke komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
351 Andrea Tešija Kuna NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. Podržavam prijedlog Hrvatke komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
352 Andrea Tešija Kuna NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. Podržavam prijedlog Hrvatke komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
353 Andrea Tešija Kuna NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 74. Podržavam prijedlog Hrvatke komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
354 Andrea Tešija Kuna NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. Podržavam prijedlog Hrvatke komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
355 Andrea Tešija Kuna NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 56. Podržavam prijedlog Hrvatke komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
356 Andrea Tešija Kuna NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Podržavam prijedlog Hrvatke komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
357 Andrea Tešija Kuna NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. Podržavam prijedlog Hrvatke komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
358 Andrea Tešija Kuna NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. Podržavam prijedlog Hrvatke komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
359 Andrea Tešija Kuna NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. Podržavam prijedlog Hrvatke komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
360 Andrea Tešija Kuna NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. Slažem se s komentarom Hrvatke komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
361 Andrea Tešija Kuna NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 40. Ppodržavam prijedlog Hrvatke komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
362 Andrea Tešija Kuna NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. U potpunosti podržavam prijedlog Hrvatke komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
363 Andrea Tešija Kuna NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. Podržavam prijedlog dopune i izmjene od strane Hrvatke komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
364 Andrea Tešija Kuna NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. U potpunosti podržavam prijedlog Hrvatke komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
365 ANDREJA BALAŽ GILJA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. U definiciju uvrstiti i SOCIJALNE RADNIKE koji su standardno izostavljeni a koji, podjednako kao i sve druge navedene profesije, sudjeluju u radu s pacijentima i doprinose njihovoj kvaliteti života, sigurnom otpustu i prevenciji ponovnih hospitalizacija te na taj način smanjuju troškove liječenja i kroz naplatu svojih usluga doprinose budžetu same ustanove. Andreja Balaž Gilja, mag.soc.pol. u ime Odjela za socijalni rad KBC-a Rijeka Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
366 andreja bogdan NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 31. Na razini primarne zdravstvene zaštite mogu raditi psiholozi sa završenim petogodišnjim sveučilišnim studijem (magistri psihologije), zdravstveni suradnici. U specijalističko-konzilijarnoj zaštiti HPK je kao standard propisala dodatno poslijediplomsko usavršavanje za kliničke psihologe koji nakon 5 godina rada u zdravstvu i obavljenog jednogodišnjeg vježbeničkog staža u zdravstvu stječu status kliničkog psihologa, prema Pravilniku o stjecanju statusa kliničkog psihologa 2011.g. HPK vodi Imenik psihologa s osnovnom dopusnicom za samostalni rad i Upisnik kliničkih psihologa koji je usklađen s Nacionalnim registrom pružatelja zdravstvene zaštite HZJZ-a. Alineja je ispravno napisana. Stručni razred za kliničku psihologiju HPK Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
367 Andrija Lesar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 108. Potrebno je u stavak 1. nadodati i SANITARNU ZAŠTITU , jer je to od izrazitog značaja zbog potrebe osiguravanje zdravstveno ispravne hrane, vode za ljudsku potrošnju, mikroklimatskih uvjeta, higijene smještaja i ostalih sanitarnih uvjeta koje spadaju u područje sanitarnog inženjerstva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
368 Andrija Lesar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 240. Potrebno je nadopuniti i obuhvati sve razine obrazovanja zdravstvenih radnika te je potrebno definirati da članovi komora moraju biti i svi oni koji obavljaju poslove temeljem rješenja Ministarstva zdravstva. Članak 240. bi trebao glasiti: "Zdravstveni radnici sa završenim sveučilišnim preddiplomskim i diplomskim studijem ili sveučilišnim integriranim preddiplomski i diplmoskim studijem ili specijalističkim preddiplomskim i diplomskim stručnim studijem, sveučiliãni i stručni prvostupnici te zdravstveni radnici srednje stručne spreme koji obavljaju zdravstvenu djelatnost na području Republike Hrvatske kao i oni koji obavljaju zdravstvenu djelatnost temeljem rješenja Ministarstva zdravstva, ako posebnim zakonom nije drukčije određeno, obvezno se učlanjuju u komore iz članka 239. ovoga Zakona." Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
369 Andrija Lesar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Stavak 1. bi trebao glasiti "Zdravstveni radnici su osobe koje imaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i neposredno u vidu zanimanja pružaju zdravstvenu zaštitu stanovništvu te posjeduju odobrenje za samostalan rad izdano od nadležne komore iz sustava zdravstva." Nije logično da zdravstveni radnik nema odobrenje nadležne komore u sustavu zdravstva, odnosno da ne postoji strukovna stega prema zdravstvenom radniku, kao niti obaveza radnika prema struci tj. profesiji. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
370 Andrija Lesar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. U stavak 1. potrebno je nadodati i "sanitarna zaštita" jer isto podrazumijeva osiguravanje zdravstveno ispravne hrane, vode za ljudsku potrošnju, mikroklimatskih uvjeta i higijene smještaja, što je neophodno za normalan rad. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
371 Andrija Lesar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 107. Potrebno je u stavak 1. nadodati i SANITARNU ZAŠTITU , jer je to od izrazitog značaja zbog potrebe osiguravanje zdravstveno ispravne hrane, vode za ljudsku potrošnju, mikroklimatskih uvjeta, higijene smještaja i ostalih sanitarnih uvjeta koje spadaju u područje sanitarnog inženjerstva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
372 Andrija Lesar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. Magistri santarnog inženjerstva i diplomirani sanitarni inženjeri trebaju imati mogućnost obavljanja privatne prakse iz djelatnosti sanitarnog inženjerstva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
373 Anđela Žic NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavam u potpunosti sve prijedloge i komentare HKMB, Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureša, Ede Karabana i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
374 ANĐELINA MILOLOŽA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
375 ANĐELINA MILOLOŽA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
376 ANĐELINA MILOLOŽA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. - točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
377 ANĐELINA MILOLOŽA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
378 ANĐELINA MILOLOŽA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
379 ANĐELINA MILOLOŽA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
380 ANĐELINA MILOLOŽA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. očka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
381 ANĐELINA MILOLOŽA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
382 ANĐELINA MILOLOŽA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
383 ANĐELINA MILOLOŽA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
384 ANĐELINA MILOLOŽA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
385 ANĐELINA MILOLOŽA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
386 ANĐELINA MILOLOŽA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
387 ANĐELINA MILOLOŽA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. točka (2):Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
388 ANĐELINA MILOLOŽA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti podržavam komentare i prijedloge upućene od strane Medicinskog fakulteta u Osijeku, Hrvatske komore zdravstvenih radnika i Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR). Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
389 ANĐELINA MILOLOŽA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Prijedlozi za izmjene: Članak 30 točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Članak 43, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. Članak 46. - točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 48. - točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Članak 49. - Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. - točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. - točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. - točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Članak 155, Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Članak 167. - točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Članak 168. - točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013) Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
390 Anđelka Bugarin NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Članak 155. (2) Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
391 Anđelka Bugarin NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Članak 155. (1) iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“ (2) izbaciti riječi „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
392 Anđelka Bugarin NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. Članak 168. (2) iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Obrazloženje: Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstiti magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
393 Anđelka Bugarin NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. Članak 120. (5) Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ . Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. Također, Članak 120. (5) iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
394 Anđelka Bugarin NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. Članak 48. (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “dijagnostičkim laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
395 Angelika Julardžija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti podržavam komentare i prijedloge upućene od strane Medicinskog fakulteta u Osijeku, Hrvatske komore zdravstvenih radnika i Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR). Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
396 Angelika Julardžija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
397 Angelika Julardžija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
398 Angelika Julardžija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
399 Angelika Julardžija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
400 Angelika Julardžija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
401 Angelika Julardžija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
402 Angelika Julardžija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
403 Angelika Julardžija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
404 Angelika Julardžija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko- laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
405 Angelika Julardžija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
406 Anita Breški NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. U potpunosti se slažem s prijedlozima od strane Hrvatske komore zdravstvenih radnika i Jasne Matić. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
407 Anita Breški NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Članak 155, Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
408 Anita Breški NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Prijedlozi za izmjene: Članak 30 točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Članak 43, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. Članak 46. - točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 48. - točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Članak 49. - Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. - točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. - točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. - točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Članak 155, Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Članak 167. - točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Članak 168. - točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). Članak 236. - točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi MOŽEMO KOMENTIRATI I ČLANKE NA DNU LISTE: Uz članke 46-69: Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Uz članke 120-127: Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Uz članke 155-192: Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
409 Anita Breški NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. U članku 68. u točkama 4. i 5. predlaže se brisati riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija, odnosno medicinsko-biokemijski laboratorij i zamijeniti s riječima dijagnostičkog laboratorija iz određenog područja laboratorijske dijagnostike, odnosno dijagnostički laboratorij iz određenog područja laboratorijske dijagnostike. OBRAZLOŽENJE: Obrazloženje je već sadržano u komentarima članka 46 i 48. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
410 Anita Breški PRIJEDLOG ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI  , 8. PRILOZI Članak 46. Stavak (3) riječi „medicinsko-biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ . Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
411 Anita Breški NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: * Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
412 Anita Klasić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani! Podržavam u potpunosti sve prijedloge i komentare HKMB, Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureša, Ede Karabana, Jasne Obuljen i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
413 Anita Pokupec Bilić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Napomena za sve komentare koji se tiču klasifikacije zdravstvene struke, Članak 155. i Članak 167.: Nepriznavanjem sveučilišnih struka koje rade u zdravstvu u kategoriju zdravstvenih djelatnika nepotrebno se klasificiraju i diskriminiraju sveučilišni studiji na kojima se temelji interdisciplinarna dijagnostika i koji su bitni za medicinu, indirektno umanjuje akademski stupanj obrazovanja spomenutih stručnjaka u odnosu na njihova zvanja te dovodi do zlouporabe većine u zdravstvenim institucijama. Nadalje, ako pojedinci različitih struka uvrštenih u zdravstvene suradnike i zdravstvene djelatnike obavljaju istu vrstu posla, što je vrlo uobičajeno u zdravstvenim institucijama, potpuna je diskriminacija da se na profesionalnoj osnovi isti razlikuju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
414 Anita Pokupec Bilić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Podržavam Članak 155. u Prijedlogu Zakona o zdravstvenoj zaštiti da se biolozi u zdravstvu (i ostale struke navedene u članku) uvrste u zdravstvene radnike, budući da su do sada bile nepravedno svrstavane u zdravstvene suradnike. Biolozi u zdravstvu obavljaju visoko-specijaliziranu dijagnostiku i liječenje s odgovornošću zdravstvenog radnika. Područja djelovanja biologa su citogenetika i molekularna kariotipizacija, molekularna dijagnostika, tipizacija tkiva, banka tkiva i stanica, klinička embriologija, klinička imunologija, dijagnostika alergijskih bolesti, endokrinologija, metaboličke bolesti te javno zdravstvo. Navedena djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja ulazi pod definiciju pružanja zdravstvene zaštite stanovništva. Ministarstvo zdravstva dobro je upoznato s radom biologa u sustavu zdravstva, koji je do danas neadekvatno vrednovan te je prepoznalo neophodnost uvrštavanja struke biologa u zdravstvu u zdravstvene radnike. Anita Pokupec Bilić, mag.educ.biol. Odjel za citogenetiku Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku KBC Zagreb Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
415 Anita Šimić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
416 Anita Šimić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
417 Anita Šimić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
418 Anita Šimić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 97. Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
419 Anita Šimić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 85. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
420 Anita Šimić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 42. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
421 Anita Šimić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 37. Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
422 Anita Šimić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 34. Podržavam stav Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore za uvrštavanjem ljekarničke skrbi u opis bolničke djelatnosti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
423 Anita Šimić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
424 Anita Šimić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. Podržavam prijedloge Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
425 Anita Šimić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. Podržavam prijedloge Darka Takača, Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
426 Anita Šimić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. Podržavam prijedloge Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
427 Anita Šimić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. Podržavam prijedloge Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
428 Anita Vucić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Podržavam prijedlog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr.Andrija Štampar", koji glasi: Predlaže se izmjena stavka 2: (2) Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja, kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja ili u srednjim školama koje imaju odobrenje za provođenje programa zdravstvenog usmjerenja. Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari i kemičari, fonetičari, nutricionisti, kineziolozi te osobe drugih zvanja ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu prevencije bolesti, dijagnostike i liječenja ljudi te dijagnostike uzoraka iz okoliša i radnog okoliša u svrhu zaštite zdravlja ljudi. Zdravstveni radnici osposobljavaju se školovanjem u punoj nastavnoj satnici teorijske i praktične nastave, kojom se postižu ishodi učenja i stječu kompetencije. Obrazloženje: Pored zdravstvenih radnika u zdravstvenom sustavu u procesu dijagnostike i liječenja sudjeluju i radnici drugih zvanja na svim razinama zdravstvene zaštite koristeći svoja specifična znanja stjecana obrazovanjem i radnim iskustvom. Kako se stalno dopunjava popis akademskih i stručnih naziva izostavljanje pojedinih zvanja time i radnika koji stvarno na svojim radnim mjestima sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja dovelo bi do diskriminacije po zvanju pojedinih kategorija radnika. Također potrebno je uzeti u obzir da je važan dio procesa liječenja odnosno nastojanja da niti ne dođe do narušavanja zdravlja ljudi koje se mora liječiti, upravo prevencija bolesti pogotovo kod ovisnosti koja podrazumijeva specifična znanja iskustvo i sklonost radu sa zahtjevnom populacijom pacijenata (npr. socijalni radnici, socijalni pedagozi i dr.). Važno je napomenuti da se u zdravstvenom sustavu obavlja i dijagnostika uzoraka koji nisu humanog porijekla, dolaze iz radnog ili životnog okoliša, a mogu imati posljedice po zdravlje ljudi i time posljedično i trošak za zdravstveni sustav. U tom procesu dijagnostike zastupljene su struke koje završavaju fakultete odnosno visoka učilišta prirodoslovnog, tehničkog ili drugog usmjerenja na kojima se stječu znanja i vještine potrebne upravo za takvu vrstu dijagnostike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
429 Anka Jurković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Predlažemo izmjenu članka 155., stavka 2. na način da se iza riječi „fonetičari“ doda „zarez“ i upišu riječi „prehrambeni tehnolozi“, tako da navedeni stavak glasi: „(2) Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja, kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja ili u srednjim školama koje imaju odobrenje za provođenje programa zdravstvenog usmjerenja. Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari, fonetičari, prehrambeni tehnolozi i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja. Zdravstveni radnici osposobljavaju se školovanjem u punoj nastavnoj satnici teorijske i praktične nastave, kojom se postižu ishodi učenja i stječu kompetencije“. Obrazloženje uz prijedlog izmjene: 1. Nutricionizam je do 2013. godine bio znanstvena grana u znanstvenom polju „Prehrambene tehnologije“, odnosno od 2013. „Nutricionizam“ je samostalno znanstveno polje sukladno Pravilniku o izmjenama i dopunama pravilnika o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN 32/13). Slijedom navedenog, mnogi stručnjaci iz područja „Nutricionizma“, naročito oni koji su završili studij prije uvođenja Bolonjskog sustava studiranja, imaju diplome kao „prehrambeni tehnolozi“ Anka Jurković, voditelj Odjela dijetetike, KBC Zagreb Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
430 Ankica Bojčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Točka 2 izbaciti riječ medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
431 Ankica Bojčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. Članak 68,Stavak 2 iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječ magistar medicinsko- laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko- laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom obrazovanju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
432 Ankica Bojčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. U članku 46. stavku 3.izmjeniti medicinsko-biokemijske laboratorije u medicinsko dijagnostičke laboratorije. Obrazloženje: Sukladno članku 55.stavku 1. Zakona o djelatnostima u zdravstvu ( NN 87/09 ) u opisu medicinsko-laboratorijske djelatnosti navodi se i medicinska biokemija. Stoga, kao širi pojam i na primarnoj razini zdravstvene zaštite treba terminološki upotrijebiti pojam u ˝medicinsko- dijagnostičke laboratorije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
433 Anna Spomenka Bakavić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Predlažem da stavak 2 glasi: „Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja, kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja ili u srednjim školama koje imaju odobrenje za provođenje programa zdravstvenog usmjerenja. Zdravstvenim radnicima smatraju se i djelatnici sa visokom, višom i srednjom stručnom spremom drugih struka ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu prevencije bolesti, dijagnostike i liječenja ljudi te dijagnostike uzoraka iz okoliša i radnog okoliša u svrhu zaštite zdravlja ljudi. Zdravstveni radnici osposobljavaju se školovanjem u punoj nastavnoj satnici teorijske i praktične nastave, kojom se postižu ishodi učenja i stječu kompetencije.“ Anna Spomenka Bakavić, dipl. inž san. ing Voditelj odsjeka za spektrofotometriju Nastavni zavod za javno zdravstvo SDŽ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
434 Ante Božidar Jurić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 199. U ovom Članku, Stavak 1 valjalo bih nadodati iza riječi "štrajku" slijedeće: " kako je to sporazumno određeno Kolektivnim Ugovorom između ministarstva i sindikata. " Tako da bih u konačnici Stavak 1 glasio: " (1) Štrajk u zdravstvenim djelatnostima zdravstvenih ustanova ne smije započeti prije okončanja postupka mirenja prema općim propisima o štrajku kako je to sporazumno određeno Kolektivnim Ugovorom između ministarstva i sindikata. " Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
435 Ante Božidar Jurić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 195. u ovom Članku, potrebito je dopuniti Stavak 1 ovog Članka 195. i to: " Valjalo bih u ovom stavku nadodati, način (sukladno Pravilniku kao i Ugovoru sa HZZO i poslodavcem) naknade za rad dežurstva " Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
436 Ante Božidar Jurić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 193. (4) Dežurstvo jest oblik rada kada radnik mora biti nazočan u zdravstvenoj ustanovi, odnosno vrijeme u kojem je spreman (raspoloživ) obavljati poslove prema uputama poslodavca, na mjestu gdje se njegovi poslovi obavljaju ili drugom mjestu koje odredi poslodavac. Valjalo bih u ovom stavku nadodati, način (sukladno Pravilniku kao i Ugovoru sa HZZO i poslodavcem) naknade za rad dežurstva u bolničkim i vanbolničkim ustanovama u dežurstvu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
437 Ante Božidar Jurić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69. Obratiti pozornost na prijedlog dopune u Članku 49. a sukladno Članku 50. ,Članku 51. te Članku 55. ovog Zakona Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
438 Ante Božidar Jurić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI * Unapređenje palijativne skrbi. U ovom podčlanku, potrebito je obratiti izrazitu pozornost na palijativnu skrb starih i nemoćnih te osobama u terminalnoj fazi, obzirom da je dosadašnjim Zakonom palijativna skrb nedostatna i manjkava. Također uspostaviti vrlo bitnu koordinaciju medicinske struke za palijativu sa institucijama koje provode duhovnu brižnost. Povećati stacionarne smještaje palijativne skrbi na Državnoj i lokalnoj razini. Posebno educirati zdravstvane djelatnike u području palijative. Educirati obitelji palijativnih korisnika sa radom i programom te ih uključiti u program skrbi. Povećati suradnju uključivanja Centra za socijalnu skrb educiranim djelatnicima za palijativu. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
439 Ante Božidar Jurić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. U ovom članku,Stavak 3 , "(3) Medicinske sestre – medicinski tehničari te primalje iz stavka 1. ovoga članka poslove zdravstvene njege bolesnika, odnosno poslove primaljske skrbi obavljaju samostalno." ,valjalo bih pridodati iza riječi "samostalno" slijedeće: " najmanje strukovne educiranosti kao prvostupnik/ca (bacc.) te ukoliko za to imaju pravovaljani i važeći certifikat (odobrenje za samostalni rad-licencu) koji izdaje HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH SESTARA " tako da u konačnici stavak 3 glasi: " (3) Medicinske sestre – medicinski tehničari te primalje iz stavka 1. ovoga članka poslove zdravstvene njege bolesnika, odnosno poslove primaljske skrbi obavljaju samostalno najmanje strukovne educiranosti kao prvostupnik/ca (bacc.) te ukoliko za to imaju pravovaljani i važeći certifikat (odobrenje za samostalni rad-licencu) koji izdaje HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH SESTARA " Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
440 Ante Orbanić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
441 Ante Orbanić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
442 Ante Orbanić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 97. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
443 Ante Orbanić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
444 Ante Orbanić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 70. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
445 Ante Orbanić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 37. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
446 Ante Orbanić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 34. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
447 Ante Orbanić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
448 Ante Orbanić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
449 Ante Orbanić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
450 Ante Orbanić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 15. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
451 Ante Penava NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Slažem se s komentarom Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike vezano uz komentar Ljiljane Mayer glede studija medicinsko-laboratorijske dijagnostike Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
452 Ante Penava NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti podržavam komentare i prijedloge upućene od strane Medicinskog fakulteta u Osijeku. Podržavam prijedlog HKZR i Jasne Matić Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
453 Ante Penava NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
454 Ante Penava NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. - točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
455 Ante Penava NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
456 Ante Penava NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
457 Ante Penava NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. - točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
458 Ante Penava NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
459 Ante Penava NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. - točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. - točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
460 Ante Penava NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. - točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
461 Ante Penava NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. - točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
462 Ante Penava NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
463 Ante Penava NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Prijedlozi za izmjene: Članak 30 točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Članak 43, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. Članak 46. - točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 48. - točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Članak 49. - Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. - točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. - točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. - točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Članak 155, Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Članak 167. - točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Članak 168. - točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
464 Ante Perica NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić ,voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku - Medicinskog fakulteta Osijek Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
465 Ante Perica NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Prijedlozi za izmjene: Članak 30 točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Članak 43, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. Članak 46. - točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko- laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 48. - točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Članak 49. - Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. - točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. - točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske- biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. - točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Članak 155, Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko- laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Članak 167. - točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Članak 168. - točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). Članak 236. - točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi MOŽEMO KOMENTIRATI I ČLANKE NA DNU LISTE: Uz članke 46-69: Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko- biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske- biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Uz članke 120-127: Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Uz članke 155-192: Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko- laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
466 Antoneta Sekulić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti se slažem s prijedlozima i komentarima: - HKZR - Jasne Matić, voditeljice SR MLD - Hrvatske udruge laboratorijske medicine - Hrvatske udruge citotehnologa - Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike - Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
467 Antoneta Sekulić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
468 Antoneta Sekulić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
469 Antoneta Sekulić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. - točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
470 Antoneta Sekulić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. - Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
471 Antoneta Sekulić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
472 Antoneta Sekulić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192. Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
473 Antoneta Sekulić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127. Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
474 Antoneta Sekulić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69. Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
475 Antoneta Sekulić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
476 Antoneta Sekulić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
477 Antoneta Sekulić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
478 Antoneta Sekulić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
479 Antoneta Sekulić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
480 Antoneta Sekulić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
481 Antoneta Sekulić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
482 Antoneta Sekulić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
483 Antoneta Sekulić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
484 Antoneta Sekulić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
485 Antonija Perović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti se slažem s komentarima i prijedlozima HKMB-a, Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureše, Gordane Juričić, Ede Karabana i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
486 ANTONIJA RODIN KURTOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Antonija Rodin Kurtović Poštovani, Podržavam u potpunosti komentare i prijedloge Irene Honović, Ines Vukasović, Višnje Jureša te sindikata medicinskih biokemičara SMBH Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
487 Antonio Barać NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 112. Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija Članak 113. Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike Članak 114. Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike Članak 120. Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu MOŽEMO KOMENTIRATI I ČLANKE NA DNU LISTE: Uz članke 46-69: Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Uz članke 120-127: Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Uz članke 155-192: Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
488 Antonio Barać NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
489 Antonio Šare NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti podržavam primjedbe i prijedloge kolega iz Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
490 Antony Glegj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Članak 155. - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Članak 167. - točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Članak 168. - točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
491 Antony Glegj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. Članak 120. - točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
492 Antony Glegj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. Članak 46. - točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Članak 48. - točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Članak 49. - Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 54. - točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. - točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
493 Antony Glegj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. Članak 30., točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
494 Antony Glegj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 3. Članak 30., točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
495 Antony Glegj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192. Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
496 Antony Glegj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127. Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
497 Antony Glegj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69. Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
498 Antony Glegj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
499 Antony Glegj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
500 Antony Glegj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
501 Antony Glegj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
502 Antony Glegj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
503 Antony Glegj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
504 Antony Glegj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
505 Antony Glegj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
506 Antony Glegj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
507 Antony Glegj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
508 Antony Glegj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostička djelatnost. Članak 48. Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ . Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 54. Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 54. Stavak 5 „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „ u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68., Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68., Stavak 2, Točka 5 „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112., Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
509 Anja Jokić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, Zbog važnosti zakona i posljedica koje će imati na cijelokupni zdravstveni sustave i sve njegove sudionike zamolila bih da se svi komentari upućeni na traženje zamijene „medicinsko-biokemijske djelatnosti“ s pojmom koji je posebno u kontekstu primarne zdravstvene zašite netočan „laboratorijske dijagnostike“ dobro i detaljno razmotre. Ta inicijativa je pokrenuta od strane koja zakonski u zdravstvu nije priznata, a svjesno je školovala kadar osam godina znajući da je potreba za takvim kadrom upitna i da svih ovih osam godina nema zakonsko uporište, ali i potrebe. Unatoč pozivanju na postojanje šifre dodijeljene od strane HZZO-a ostaje nejasno gdje danas u postojećoj organizaciji primarne zdravstvene zaštite ta struka radi. Stječe se dojam da je svrha očitog ignoriranja gore navedenih činjenica, stvaranja pritiska na zakonodavca da uvrštavanjem ponajprije u primarnu zdravstvenu zaštitu, gdje za njima nema potrebe, se dobije mogućnost privatne prakse kako se čini primarnog cilja ove inicijative. Kao i brojne kolege i kolegice magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine podržavam stavove: Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu, Sindikata medicinskih biokemičara. II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI • Unapređenje primarne zdravstvene zaštite Dom zdravlja pruža zdravstvenu zaštitu obavljanjem djelatnosti obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, dentalne tehnike, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, medicine rada/medicine rada i sporta, logopedije, laboratorijske, radiološke i druge dijagnostike , sanitetskog prijevoza, ljekarničke djelatnosti, fizikalne terapije, patronažne zdravstvene zaštite, zdravstvene njege te palijativne skrbi, kao i obavljanjem specijalističko-konzilijarne djelatnosti . PRIJEDLOG: Termin „laboratorijska dijagnostika“ zamijeniti s medicinsko– biokemijska djelatnost. OBRAZLOŽENJE: Termin „laboratorijska dijagnostika“ je višeznačan, nejasan i u kontekstu primarne zdravstvene zaštite (PZZ) netočan. U PZZ medicinsko-biokemijska djelatnost (NN 76/2014, NN 56/2017) je jedina „laboratorijske dijagnostika“ te je kao takva i zakonski regulirana. Također, NN 56/2017 u Odluci o osnovama o sklapanju ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja čl. 17, jasno je navedeno tko gdje radi, a mikrobiološki laboratorij ili bilo koji drugi nije naveden. U Odlukama o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja na razini PZZ navodi se standardi postupaka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) dio su sekundarne zdravstvene zaštite, odnosno specijalističko-konzilijarne i dijagnostičke zdravstvene djelatnosti. Prijedlog je također sukladan i jedinom, zakonski definiranom nazivu zanimanja, nositelju: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine (NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica, Baza reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI • Unapređenje primarne zdravstvene zaštite Popunjavanje mreže javne zdravstvene službe, sufinanciranje medicinske opreme za primarnu zdravstvenu zaštitu i financiranje specijalizacija u djelatnostima obiteljske (opće) medicine, pedijatrije i ginekologije doprinijet će i povećanju kvalitete i opsega zdravstvenih usluga na primarnoj razini što bi u konačnici trebalo rezultirati smanjenjem upućivanja pacijenata na bolničku i specijalističku razinu zdravstvene zaštite i racionalizacijom troškova (smanjenje skupljih bolničkih troškova, putnih troškova…) u sustavu zdravstva. PRIJEDLOG: Uz navedene djelatnosti, u primarnoj zdravstvenoj zaštiti kojim se omogućava specijalističko usavršavanje dodati i medicinsko-biokemijsku djelatnost. OBRAZLOŽENJE: Predlagatelj je u članku 180., stavka 1 naveo „Zdravstveni radnici imaju pravo i obvezu stručno se usavršavati radi održavanja i unapređivanja kvalitete zdravstvene zaštite.“ Zdravstveni sustav prepoznaje magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine kao jednog od četiri akademski obrazovanih stručnjaka u zdravstvu: doktor medicine, doktor stomatologije, magistar farmacije, magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine jednako su vrijedni sudionici i nositelji primarne zdravstvene zaštite kao i kolege doktori medicine, doktori stomatologije i magistri farmacije te ne postoji razlog zašto se ne bi upućivali na specijalističko usavršavanje koje predlagatelj navodi kao pravo i obavezu. MJERE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE Članak 22. (1) Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora i Hrvatskog liječničkog zbora. PRIJEDLOG: Dodati na kraju stavka „i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ OBRAZLOŽENJE: Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM) donosi nacionalne smjernice iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine koje se primjenjuju u medicinsko – biokemijskim laboratorijima, na svim razinama zdravstvene zaštite i na cijelom području Republike Hrvatske. Smjernice HDMBLM temelj su dobre laboratorijske prakse, plodu su rada, znanja i stručnosti isključivo magistara (specijalista) medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Također, HDMBLM član je Europske federacije za kliničku kemiju i laboratorijsku medicinu (European Federation of Clinical Chemistry and Laboratory Medicine, EFLM) krovnog udruženje stručnjaka na području medicinske biokemije i laboratorijske medicine te svjetskog udruženje, Internacionalne federacije za kliničku kemiju i laboratorijsku medicinu (The International Federation of Clinical Chemistry and Laboratory Medicine, IFCC). EFLM na svojim mrežnim stranicama pruža mogućnost korištenja smjernica koje je izradilo HDMBLM. Iz svega navedenog, vidljiva je kvalitete i važnost tih smjernica, ali i stručnost društva koji ih donosi te bi u zakonu trebalo biti navedeno da i ostale nacionale strukovne udruge i društva sudjeluju u donošenju mjera (npr. HDMBLM, Hrvatsko farmaceutsko društvo), a s ciljem zaštite pacijenata i pružanja kvalitetne usluge. RAZINE ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI Članak 30. (1) Zdravstvena zaštita na primarnoj razini obuhvaća: PRIJEDLOG: Dodati u stavak „izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ OBRAZLOŽENJE: U dijelu, Unapređenje primarne zdravstvene zaštite (II. Ocjena stanja i osnovna pitanja koja se uređuju predloženim zakonom te posljedice koje će donošenjem zakona proisteći) predlagatelj spominje dijagnostičke postupke kao i laboratorijsku dijagnostiku (ispravan nazivi bi bio medicinsko – biokemijska djelatnost kao jedina laboratorijske dijagnostika u PZZ-u) te zakonska rješenja o privatnoj praksi u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. Iz svega navedenog može se zaključiti da predlagatelj prepoznaje i priznaje medicinsko-biokemijsku djelatnost u PZZ-u pa iz toga razloga nije jasno zašto su u čl. 30. stavak 1. izostavljene laboratorijske pretrage iz medicinske biokemije i laboratorijske dijagnostike. Praksa, ali i podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da se velika većina kliničkih odluka liječnika zasniva na podacima dijagnostičkih pretraga od kojih je najveći broj iz područja medicinsko-biokemijske djelatnosti, što također govori u prilog uvrštavanju prijedloga u spomenuti članak. Članak 30. (2) Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - laboratorijske dijagnostike PRIJEDLOG: Termin „laboratorijska dijagnostika“ zamijeniti s „medicinska biokemija i laboratorijska medicina“ OBRAZLOŽENJE: Termin „laboratorijska dijagnostika“ je višeznačan, nejasan i u kontekstu primarne zdravstvene zaštite (PZZ) netočan. U PZZ, medicinsko-biokemijska djelatnost (NN 76/2014, NN 56/2017) je jedina „laboratorijske dijagnostika“ te je kao takva i zakonski regulirana. Također, NN 56/2017 u Odluci o osnovama o sklapanju ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja čl. 17, jasno je navedeno tko gdje radi, a mikrobiološki laboratorij ili bilo koji drugi nije naveden. U Odlukama o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja na razini PZZ navodi se standardi postupaka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) dio su sekundarne zdravstvene zaštite, odnosno specijalističko-konzilijarne i dijagnostičke zdravstvene djelatnosti. Prijedlog je također sukladan i jedinom, zakonski definiranom nazivu zanimanja, nositelju: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine (NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica, Baza reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) te odluci Sveučilišta u Zagrebu. Članak 33. (3) Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost. PRIJEDLOG: „Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu specijalističku laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost.“ OBRAZLOŽENJE: S obzirom na to da se radi o specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti potrebno je definirati kako se radi o specijalističkoj laboratorijskoj i drugoj dijagnostičkoj djelatnosti jer u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti u svim dijagnostičkim djelatnostima rade specijalisti odgovarajuće grane medicine. V. ORDINACIJA Članak 47. (1) Privatnu praksu u ordinaciji može obavljati zdravstveni radnik sa završenim sveučilišnim preddiplomskim i diplomskim studijem ili sveučilišnim integriranim preddiplomskim i diplomskim studijem ili specijalističkim diplomskim stručnim studijem ako: 1. ima odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a za specijalističke ordinacije i odgovarajuću specijalizaciju PRIJEDLOG: Potrebno je dodatno definirati što podrazumijeva odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja. OBRAZLOŽENJE: Dodatnim definiranjem jasno bi se naznačile i valorizirale visokoobrazovne ustanove koje na temelju sadašnjih zakonskih propisa obrazuju stručnjake čije djelatnosti su zakonski utemeljene i prepoznate. Tako bi se izbjegla „siva zona“ koja je nastala školovanjem kadra u zdravstvenom području, čija potreba i prepoznatost nema zdravstveno zakonsko uporište, a sličnim nazivom struke pokušava se odvratiti pažnja s činjenice da postoji velika razlika između sveučilišnog poslijediplomskog specijalističko studija i specijalističkog usavršavanja po programu odobrenom od Ministarstva zdravstva čiji pohađatelji su zakonski prepoznati stručnjaci. Članak 48. (1) Doktor medicine i doktor dentalne medicine obavljaju privatnu praksu u ordinacijama, magistri farmacije u ljekarnama, a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima. PRIJEDLOG: Dio „magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ preformulirati u „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko–biokemijskim laboratorijima“. OBRAZLOŽENJE: Naziv magistar medicinske biokemije nije točan odnosno nepotpun je jer na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu obrazuju magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine i kao takav je priznat od Sveučilišta u Zagrebu. Također, naziv magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine u skladu je sa zakonski (NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica) definiranom nazivu zanimanja te u skladu s Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Treba napomenuti da sukladno članku 38. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, br.74/2015, dalje u tekstu: Jedinstvena pravila) upotreba jednog izričaja (terminologije) u cijelom tekstu propisa mora biti dosljedna, vodeći računa i o propisima koji su na snazi u pravnom sustavu. Kad se izraz upotrijebi u propisu u jednom značenju, mora se u istom značenju koristiti u cijelom tekstu propisa. Jedinstvenih pravila propisano je kako nazivlje (terminologija) u propisima mora biti i precizno i potrebno, odnosno da upotreba riječi treba biti jedinstvena s već utvrđenim pravnim značenjem. Kako je naziv magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine točan i zakonski definiran nazivu kao takvog bi ga trebalo koristiti u svim pripadajućim člancima i stavcima ovog zakona. Članak 50. (2) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka zdravstveni radnik obvezan je priložiti: PRIJEDLOG: -mišljenje nadležne Komore nositelja tima o opravdanosti osnivanja privatne prakse OBRAZLOŽENJE: Dodatkom navedene stavke osigurava se da nadležna Komora svojim stručnim mišljenjem pomogne prilikom procjenu opravdanosti i potrebe privatne praske. Članak 54. (5) U istoj ordinaciji, odnosno medicinsko-biokemijskom laboratoriju mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti u smjenskom radu. PRIJEDLOG: Preinačiti stavak u „U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi medicinsko biokemijskog laboratorija na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi.“ OBRAZLOŽENJE: U praksi nije moguće da u medicinsko-biokemijskom laboratoriju dva tima magistara medicinske biokemije i laboratorijske medicine rade u smjenskom radu kao što to rade kolege liječnici i stomatolozi. Razlog tome je što zbog specifičnosti djelatnosti nije moguće u vrijeme kada bi došla druga smjena prekinuti posao i nastaviti sutra. Također, rad tima u drugoj smjeni ne može osigurati obavljanje svih ugovorenih pretraga prema kriterijima struke (uzorkovanje se obavlja u jutarnjim satima, referentni intervali za usporedbu rezultata su prilagođeni tim jutarnjim terminima, pacijenti trebaju biti na tašte, odmorni). Sve navedeno utječe na pouzdanost laboratorijskih rezultata te radom u drugoj smjeni liječnici i pacijenti ne bi mogli dobiti sve pretrage te bi opet pacijent morao doći ujutro. TIJELA ZDRAVSTVENE USTANOVE Povjerenstvo za lijekove Članak 96. (2) Povjerenstvo za lijekove imenuje upravno vijeće i čini ga najmanje pet članova koji se imenuju iz redova specijalista medicine, dentalne medicine ili farmacije. PRIJEDLOG: (2) Povjerenstvo za lijekove imenuje upravno vijeće i čini ga najmanje pet članova koji se imenuju iz redova specijalista medicine, dentalne medicine, farmacije ili medicinske biokemije i laboratorijske medicine. OBRAZLOŽENJE: U stavku 1 ovog članka spominju se medicinski proizvodi koje se u velikoj mjeri koriste u svakodnevnom radu medicinsko-biokemijskog laboratorija. Kako su specijalisti djelatnosti navedenih u stavku 2 ovog članka najbolje upoznati s kvalitetom medicinskih proizvoda koje koriste u svakodnevnom radu, tako su specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine najupućeniji u „svoje“ medicinske proizvode i mogu pružiti relevantnu informaciju o njihovoj kvaliteti i financijskoj isplativosti. Navedeno, govoru u prilog uvrštavanja specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine u stavak 2. Također, u članku koji slijedi, čl. 97, navedenoj je da u Povjerenstvu za kvalitetu moraju biti zastupljeni predstavnici svih djelatnosti. Kako je medicinsko-biokemijske djelatnost jedna od djelatnosti pa ako predstavnici te djelatnost sudjeluju u kontroli kvalitete nema razloga da ne sudjeluju u izboru medicinskih proizvoda koji se koriste u medicinsko-biokemijskoj djelatnosti. VII. ZDRAVSTVENE USTANOVE NA PRIMARNOJ RAZINI ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI Dom zdravlja Članak 103. (2) Dom zdravlja pruža zdravstvenu zaštitu obavljanjem djelatnosti obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, dentalne tehnike, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, medicine rada/medicine rada i sporta, logopedije, laboratorijske, radiološke i druge dijagnostike, sanitetskog prijevoza, ljekarničke djelatnosti, fizikalne terapije, patronažne zdravstvene zaštite, zdravstvene njege te palijativne skrbi, kao i obavljanjem specijalističko-konzilijarne djelatnosti. PRIJEDLOG: Zamijeniti „laboratorijske“ s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“. OBRAZLOŽENJE: Termin „laboratorijska dijagnostika“ je u kontekstu primarne zdravstvene zaštite (PZZ) netočan termin. Na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju stoga nema opravdanja da se koristi pojam „laboratorijske dijagnostike“ već da se koristi ispravan naziv djelatnosti - medicinsko-biokemijska djelatnost. Nadalje, na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. U Odluci o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18) na razini primarne zdravstvene zaštite razvidno je iz članka 89. primjerice, kako se djelatnost laboratorijske dijagnostike zapravo odnosi isključivo na djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Odluka navodi i poimence standard postupka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) pripadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Iz tog je razloga neopravdano na primarnoj razini zdravstvene zaštite koristiti pojam laboratorijske dijagnostike kada se jedino obavlja djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. VIII. ZDRAVSTVENE USTANOVE NA SEKUNDARNOJ RAZINI ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI Poliklinika Članak 112. (3) Poliklinika mora obavljati djelatnost najmanje u dvije ordinacije različitih ili istih specijalističkih ili užih specijalističkih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalističke, odnosno uže specijalističke djelatnosti i laboratoriju. PRIJEDLOG: (3) „Poliklinika mora obavljati djelatnost najmanje u dvije ordinacije različitih ili istih specijalističkih ili užih specijalističkih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalističke, odnosno uže specijalističke djelatnosti i specijalističkom laboratoriju.“ OBRAZLOŽENJE: Poliklinika pripada u specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu te iz tog razloga bi trebalo specificirati kako se radi o specijalističkom laboratoriju jer za obavljanje specijalističkih pretraga prema potrebama specijalističkih ordinacija laboratorij mora biti specijalistički. Bolnica Članak 116. (2) Zdravstvena ustanova iz stavka 1. ovoga članka mora imati osiguranu: – radiološku, medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku PRIJEDLOG: „– radiološku, specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku“ OBRAZLOŽENJE: Bolnica kao integralni dio sekundarne zdravstvene zaštite koja je po naravi specijalističko-konzilijarna, mora imati specijalistički medicinsko-biokemijski laboratoriji. Specificiranjem medicinsko-biokemijskog laboratorija kao specijalističkog, stavak ovog članka ne bi izgubilo na značenju već bi se jasno definiralo da za obavljanje specijalističkih pretraga prema potrebama bolnica potrebno je da laboratorij bude specijalistički jer za razliku od općeg medicinsko-biokemijskog laboratorija, specijalistički laboratorij ima drugačije zahtjeve po pitanju kadra, prostora i opreme prema Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16). IX. ZDRAVSTVENE USTANOVE NA TERCIJARNOJ RAZINI ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI Kliničke ustanove Članak 120. (5) Klinički bolnički centar jest opća bolnica u kojoj osim naziva klinika za djelatnost interne medicine, kirurgije, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva, naziv klinika ima više od polovice ostalih specijalnosti i u kojima se izvodi više od polovice nastavnog programa studija medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije, odnosno sestrinstva. PRIJEDLOG: Umjesto „medicinske biokemije“ upotrijebiti točan naziv, „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“. OBRAZLOŽENJE: Naziv magistar medicinske biokemije nije točan odnosno nepotpun je jer na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu obrazuju magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine i kao takav je priznat od Sveučilišta u Zagrebu. Također, naziv magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine u skladu je sa zakonski (NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica) definiranom nazivu zanimanja te u skladu s Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Uz to, Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 124. - zapošljavanje u radnom odnosu visokokvalificiranih radnika s najmanje jednom trećinom zdravstvenih radnika zaposlenika kliničke ustanove koji imaju znanstvena ili znanstveno - nastavna zvanja na fakultetu koji provodi studij medicine, dentalne medicine, farmacije i/ili medicinske biokemije, te najmanje dva zdravstvena radnika u znanstveno-nastavnom zvanju docenta, izvanrednog profesora, redovitog profesora u trajnom ili u naslovnom zvanju. PRIJEDLOG: Umjesto „medicinske biokemije“ upotrijebiti točan naziv, „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“. OBRAZLOŽENJE: Naziv magistar medicinske biokemije nije točan odnosno nepotpun je jer na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu obrazuju magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine i kao takav je priznat od Sveučilišta u Zagrebu. Također, naziv magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine u skladu je sa zakonski (NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica) definiranom nazivu zanimanja te u skladu s Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Uz to, Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. XIV. ZDRAVSTVENI RADNICI Članak 171. Odredbe članaka 168. do 170. ovoga Zakona ne odnose se na državljane država Europskog gospodarskog prostora (u daljnjem tekstu: EGP) niti na državljane Republike Hrvatske koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije, obrazovanje za strukovnu medicinsku sestru/medicinskog tehničara u djelatnosti opće njege, preddiplomski studij sestrinstva te preddiplomski studij primaljstva, koji je sukladan zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija. PRIJEDLOG: Umjesto „medicinske biokemije“ upotrijebiti točan naziv, „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“. OBRAZLOŽENJE: Naziv magistar medicinske biokemije nije točan odnosno nepotpun je jer na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu obrazuju magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine i kao takav je priznat od Sveučilišta u Zagrebu. Također, naziv magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine u skladu je sa zakonski (NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica) definiranom nazivu zanimanja te u skladu s Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Uz to, Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 192. (1) Doktorima medicine specijalistima i doktorima dentalne medicine specijalistima koji imaju deset godina rada u svojstvu specijalista, objavljene znanstvene i stručne radove i uspješne rezultate na stručnom uzdizanju zdravstvenih radnika, može se priznati naziv primarijus. (2) O priznavanju naziva primarijus odlučuje povjerenstvo koje imenuje ministar iz redova nastavnika medicinskog i dentalnog fakulteta, primarijusa i istaknutih medicinskih i dentalnih stručnjaka. PRIJEDLOG: U stavak 1 dodati „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine specijalistima“, a u stavak 2 dodati „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta “. OBRAZLOŽENJE: Zdravstveni sustav prepoznaje magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine kao jednog od četiri akademski obrazovanih stručnjaka u zdravstvu: doktor medicine, doktor stomatologije, magistar farmacije, magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Farmaceutsko-biokemijski fakultet, sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, jedini je fakultet i vodeća znanstveno-istraživačka institucija u Republici Hrvatskoj koja obrazuje farmaceutske i medicinsko-biokemijske stručnjake: magistar farmacije i magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Iz navedenog, nije jasno zašto mogućnost priznavanja naziva primarijus nije moguća za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine specijaliste i kolege magistre farmacije specijaliste. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
510 Arijana Goleš NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. Molim da se obrati pažna na zanimanje Dentalni asistent. Usprkos tome što nije navedeno kao samostalno zanimanje, završetkom škole DUŽNI su imati licencu za samostalni rad, što nema nikakve logike. Također, postoji novo zanimanje, Dentalni higijeničar koje se u EU obavlja kao samostalno zanimanje, a ovdje nije navedeno niti u jednom članku. Obrazovanje za zanimanje Dentalni higijeničar postoji. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
511 Barbara Marić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, slažem se s prijedlozima i komentarima upućenih od strane dr.sc.Ljiljane Mayer, dr.sc. Ines Vukasović, doc. dr. sc. Lorene Honović, dr.sc. Maria Mandića, dr.sc. Sanje Mandić, dr. sc. Vesne Horvat i drugih kolega te želim istaknuti još jednom nekoliko bitnih izmjena. Članak 30. U točki (2) predlažem da se umjesto naziva laboratorijska dijagnostika primijeni termin medicinska biokemija i laboratorijska medicina budući da su laboratoriji medicinske biokemije i laboratorijske medicine jedini dijagnostički laboratoriji u PZZ (NN 76/2014, NN 56/2017). Članak 48. U točki (1) naziv magistri medicinske biokemije potrebno je prepraviti u magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine sukladno s nazivom zanimanja: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 96. U stavku (2) potrebno je nadodati i specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Obrazloženje: u stavku 1) ovog članka navodi da je to tijelo „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“, a medicinska biokemija i laboratorijska medicina koristi u radu medicinske proizvode. Članak 103. Naziv laboratorijska dijagnostika u točki (2) koji se odnosi na djelatnosti koje se pružaju u Zdravstvenoj zaštiti na primarnoj razini potrebno je zamijeniti s izrazom medicinsko biokemijska djelatnost sukladno obrazloženju navedenom za izmjenu u stavku (2) članka 30. Članak 120. U stavku (5) potrebno je ispraviti riječi „medicinske biokemije“ u „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ tako da stavak glasi: Klinički bolnički centar jest opća bolnica u kojoj osim naziva klinika za djelatnost interne medicine, kirurgije, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva, naziv klinika ima više od polovice ostalih specijalnosti i u kojima se izvodi više od polovice nastavnog programa studija medicine, dentalne medicine, farmacije, medicinske biokemije i laboratorijske medicine, odnosno sestrinstva. Ovo predlažem jer je u skladu s nazivom zanimanja: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
512 Barbara Marić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. Podržavam u potpunosti prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara i Hrvatske ljekarničke komore. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
513 Barbara Marić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. U stavku 2) predlaže se dodati nakon magistara farmacije „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
514 Barbara Marić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. Slažem se sa prijedlogom HKMB. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
515 Barbara Marić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Smatram da studij koji ima kako redovni tako i izvanredni isti studij ne može značiti 'izvođenje nastave u punoj satnici' u istom smislu kao što to znači na studiju koji isključivo nudi SAMO redovnu nastavu. Da je obrnuto mogao bi se uvesti i izvanredni studij za npr.doktore medicine. Po mogućnosti nakon završenog Zdravstvenog veleučilišta. Zašto nebi prvostupnik fizioterapije postao uz doškolovanje doktor fizijatar? Nedopustivo. Tako ni prvostupnik sa Zdravstvenog veleučilišta sa dodatne dvije godine izvanrednog studija nikako ne može biti jednako kompetentan kao magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine nakon integriranog sveučilišnog studija Medicinske biokemije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu u Zagrebu. Isto tako smatram da logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti nisu zdravstveni radnici već SURADNICI. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
516 Barbara Marić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 146. Svakako predlažem da se uvaži mišljenje Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
517 Barbara Marić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. Slažem se u potpunosti sa Hrvatskom komorom medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
518 Barbara Marić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. Predlaže se izmjena „medicinske biokemije“ u „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
519 Barbara Marić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. Potpuno podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
520 Barbara Marić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. Predlaže se izmjena stavka 3) u :„ Poliklinika mora obavljati djelatnost najmanje u dvije ordinacije različitih ili istih specijalističkih ili užih specijalističkih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalističke, odnosno uže specijalističke djelatnosti i specijalističkom medicinsko-biokemijskom laboratoriju“. Pojašnjenje: Ako ostane u stavku 4. predložena formulacija treba jako paziti da u minimalnim tehničkim uvjetima ovisno o tipu laboratorija mora biti zaposlen specijalist: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine ili liječnik ako se radi o mikrobiološkom ili citološkom laboratoriju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
521 Barbara Marić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. U potpunosti se slažem sa komentarima Josipe Raguž, Ane Pocrnje, Josipe Periše i Lorene Hanović "Članak 103. Djelatnosti PZZ su nabrojene u članku 30 stavak 2) te se ponovo nabrajaju u članku 103 članak 2). Naziv „laboratorijska dijagnostika“ u stavku (2) Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti, predlaže se zamijeniti s „medicinsko-biokemijske“. Pojašnjenje: Uporabom nazivlja medicinsko-biokemijska djelatnost nedvosmisleno ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi. " Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
522 Barbara Marić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. U stavku 2) članka 96. predlaže se dodati i „specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Pojašnjenje: U stavku 1 ovog članka navodi da je to tijelo „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“, a medicinska-biokemijska djelatnost u svom svakodnevnom radu itekako koristi medicinske proizvode. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
523 Barbara Marić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Stavak (5) predlaže se brisanje „odnosno medicinsko-biokemijskom laboratoriju“ mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti u smjenskom radu. Predlaže se promjena stavka 5) „ U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi medicinsko-biokemijskog laboratorija na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi. Pojašnjenje: Isti prostor mogu koristiti timovi medicinko-biokemijskog laboratorija u grupnoj praksi jer u grupnoj praksi su politika kvalitete rada, ulaganja u sredstva i prostor, održavanje i kontrola kvalitete zajednički definirani i jasni i nije neophodno da u drugoj smjeni bude čitav jedan tim. Zbog specifičnosti djelatnosti, rad tima u drugoj smjeni ne može osigurati obavljanje svih ugovorenih pretraga uz poštivanje svih stručnih preporuka (optimalno vrijeme uzimanja uzoraka, priprema pacijenta,nastavak uzimanja terapije). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
524 Barbara Marić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
525 Barbara Marić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 47. U potpunosti podržavam komentar Ines Vukasović koji kaže : Stavak 1) točka 1) navod „ima odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a za specijalističke ordinacije i odgovarajuću specijalizaciju“ svakako se predlaže definirati što se smatra odgovarajućim obrazovanjima zdravstvenog usmjerenja. Pojašnjenje: u RH imamo hiperprodukciju stručnjaka obrazovanih u području zdravstvenog usmjerenja visokih razina koja do sada nisu postojala, a koja su stvorena bez prethodnog mišljenja Komora nositelja određenih djelatnosti i Ministarstva zdravlja i koja traže mjesto unutar zdravstvenog sustava uz medijsku kampanju širokih razmjera u kojoj naglašavaju da im se nešto oduzima, a kako se onda nekome koga nije bilo išta može oduzeti. Nužno je razlikovati Sveučilišne poslijediplomske specijalističke studije i specijalistička usavršavanja po programu odobrenom od Ministarstva zdravstva. Nadalje brojne srodne struke iz područja prirodnih znanosti i društvenih te kineziolozi također žele biti prepoznati kao zdravstveni radnici, a u zakonu se spominju malo kao zdravstveni suradnici (članci 31,. 90., 167.), a malo kao zdravstveni radnici (članak 155., stavak 2 ) „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“. Dodala bih da je potrebno zadržati izvrsnost i dosadašnji status zdravstvenih sveučilišnih integriranih studija u RH (Medicinski fakultet; Stomatološki fakultet, i Farmaceutsko-biokemijski fakultet) ,a ne da ih se omalovažava na način da sa nadograđenim Zdravstvenim veleučilištem ili sa jednom godinom nekog poslijediplomskog specijalištičkog studija, njihova prava u bilo kojem smislu izjednačavaju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
526 Barbara Marić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. Smatram da stavak (3) treba izmijeniti tako da glasi "Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu specijalističku laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost." jer u dijagnostičkim djelatnostima pa tako i laboratorijskoj, u sklopu specijalističko-konzilijarne djelatnosti, rade specijalisti odgovarajuće grane medicine kao npr specijalisti transfuzijske medicine, specijalisti citologije, specijalisti kliničke mikrobiologije, specijalisti medicinske biokemije itd. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
527 Barbara Marić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. Slažem se s komentarima Lorene Honović, Ane Pocrnje, Josipe Periše i gordane Juričić. Predlažem stavak 1. ovog članka dopuniti na način da glasi: „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ Pojašnjenje: Značaj na razvoju preporuka i smjernica koje se uključuju u mjere zdravstvene zaštite nisu „ekskluzivitet“ samo liječničke struke, te je u njihovo donošenje potrebno uključiti i ostale, temeljne zdravstvene strukovne udruge i društva poput HDMBLM i HFD. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
528 Barbara Marić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. Potpuno podržavam komentare i prijedloge HKMB-a, Daria Mandića, Leide Tandare ,Tare Rolić, Marka Risa i Ines Vukasović Stavku 1. ovog članka dopuniti na način da se iza alineje 22: - opskrbu lijekovima, medicinskim proizvodima i magistralnim/galenskim pripravcima“ doda alineja: „- izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ U stavku 2. ovog članka alineju 22. je potrebno izmijeniti na način da glasi: - medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Medicinsko-biokemijski laboratoriji su jedini dijagnostički laboratoriji u PZZ. (NN 76/2014, NN 56/2017). Zakon mora jasno i nedvosmisleno definirati opsege i djelatnosti razina zdravstvene zaštite kako bi se onemogućilo njegovo pogrešno tumačenje, a tako i neodgovarajuća primjena te otvaranje sivih zona za dodatno opterećenje sustava. Već je iz niza postova u ovoj raspravi razvidno kako uporaba riječi laboratorijska dijagnostika dovodi brojne sudionike u zabludu jer pod laboratorijsku dijagnostiku primarne zdravstvene zaštite navode i niz dijagnostičkih laboratorija koji ovdje ne pripadaju. Mišljenja sam da dentalni laboratorij nije dijagnostički, a mikrobiologija je specijalističko konzilijarna djelatnost. U prilog navodima: NN 56/2017 Odluka o osnovama o sklapanju ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja čl 17, jasno je navedeno tko gdje radi, a mikrobiološki laboratorij ili bilo koji drugi nije naveden. U Odlukama o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja na razini PZZ navodi se standardi postupaka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost. Prijedlog je sukladan i jedinom, zakonski definiranom nazivu zanimanja, nositelju: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
529 Barbara Stjepanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Napomena za sve komentare koji se tiču klasifikacije zdravstvene struke, Članak 155. i Članak 167.: Nepriznavanjem sveučilišnih struka koje rade u zdravstvu u kategoriju zdravstvenih djelatnika nepotrebno se klasificiraju i diskriminiraju sveučilišni studiji na kojima se temelji interdisciplinarna dijagnostika i koji su bitni za medicinu, indirektno umanjuje akademski stupanj obrazovanja spomenutih stručnjaka u odnosu na njihova zvanja te dovodi do zlouporabe većine u zdravstvenim institucijama. Nadalje, ako pojedinci različitih struka uvrštenih u zdravstvene suradnike i zdravstvene djelatnike obavljaju istu vrstu posla, što je vrlo uobičajeno u zdravstvenim institucijama, potpuna je diskriminacija da se na profesionalnoj osnovi isti razlikuju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
530 BERISLAV BULAT NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69. Pozdravljam konačnu evoluciju zakupa/koncesije u ordinaciju, no potrebno je uvažiti komentare struke (posebice onih kojih se to neposredno tiče - trenutnih koncesionara) o poboljšanjima definicije ovog entiteta. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
531 BERISLAV BULAT NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. Pozdravljam konačnu evoluciju zakupa/koncesije u ordinaciju, no potrebno je uvažiti komentare struke (posebice onih kojih se to neposredno tiče - trenutnih koncesionara) o poboljšanjima definicije ovog entiteta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
532 BERISLAV BULAT NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 156. Podupirem ideju članka unatoč kritikama o nelegalnosti i potrebi povećanja opsega rada liječnika u javnom sektoru koje smatram promašenima s obzirom da: liječnici u javnom sektoru već rade nelegalno prevelik opseg posla (MILIJUNI PREKOVREMENIH SATI!!) i vjerujem da će se, u slučaju ukidanja ovih odredbi, puno lakše odlučiti za rad SAMO U PRIVATNOM sektoru pogotovo oni kvalitetniji koji se ne moraju plašiti da neće uspjeti na tržištu - a kako će tek onda . izgledati javna zdravstvena služba? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
533 BERISLAV BULAT NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268. St. 2.: Uvjete pod kojima UV donosi ovu odluku potrebno je definirati pravilnikom Ministarstva kako bi se izbjeglo široko tumačenje i proizvoljno odlučivanje svake pojedine ustanove o npr. novoj cijeni zakupa prema tržišnim vrijednostima (o čemu je već bilo najava, dok cijene zdravstvenih usluga ostaju daleko ispod tržišnih) pošto se tako otvara put blokiranju namjere zakona, a to je omogućavanje nesmetanog nastavka obavljanja djelatnosti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
534 BERISLAV BULAT NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 195. S obzirom da je raspored lokacija i provođenja posebnog dežurstva u domeni JPS, a njegovo obavljanje u domeni Zavoda, događa se u praksi da su uvjeti rada u takvim dežurstvima ekstremno različiti u pojedinim krajevima RH. Naime, budući da je ovako podijeljena odgovornost za organizaciju između lokalnih (JPS) i državnih (Zavod) čimbenika, najčešće se "sklepa" nekakav prostor u kojem, često bez osnovnih sredstava za rad, u provincijskim mjestima gdje nema nikakvih uvjeta za standardan (a kamoli kvalitetan!) rad liječnika (nepostojanje osnovne dijagnostike, a često nema u blizini ni dežurne ljekarne, o bolnici da ne govorimo!) cijena rada (koju kao jedinstvenu za RH određuje Zavod!) ni približno ne pokriva troškove rada. Da zaključim, jedna od mogućnosti osiguravanja koliko-toliko pravednijeg načina ugovaranja bilo bi propisivanje uvjeta ugovaranja pravilnikom Ministarstva i svakako ostavljanjem na izbor zainteresiranim stranama hoće li se posebno dežurstvo zbilja ugovarati ili ne - iako je to i prema trenutno važaćem zakonu obaveza, ima krajeva RH gdje ono nikad nije zaživjelo (većinom zbog nedovoljnog broja zdravstvenih djelatnika već i za redovni rad!) Posebno dežurstvo ne smije biti nametnuto kao obaveza, već se radi o nadstandardu. Uvrštavanjem istoga u prijedlog Zakona ne smatram da je nametnuta obaveza pošto st. 4. određuje da se isto uređuje ugovorom na što, pak, nitko ne može biti prisiljen. Ipak, nije zgorega zato početak 1. stavka promijeniti da glasi "Posebno dežurstvo, kao oblik zdravstvene zaštite iznad standarda," Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
535 BERISLAV BULAT NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 190. Brisati točku na kraju stavka 3 i dodati: "odnosno ne zasnuje radni odnos u ordinaciji u smislu Članka 46. ovoga zakona koja je u mreži javne zdravstvene službe tj. ima ugovor o provođenju zdravstvene zaštite sa Zavodom." Obrazloženje: u slučaju specijalizacije za područje rada u PZZ, specijalist može skrbiti za istu populaciju ne samo kao djelatnik ustanove, nego i putem ordinacije u smislu ovoga prijedloga zakona te na taj način također "vraća svoj dug specijalizacije" društvu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
536 BERISLAV BULAT NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 188. St 2.: između riječi "roku" i "od" dodati: "koji će se urediti ugovorom iz članka 186. stavka 1., a ne može biti kraći" Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
537 BERISLAV BULAT NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 190. St 2.: između riječi "roku" i "od" dodati: "koji će se urediti ugovorom iz članka 186. stavka 1., a ne može biti kraći" Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
538 BERISLAV BULAT NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 190. St 2.: brisati tekst "i naknadu iz stavka 1. ovoga članka" Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
539 BERISLAV BULAT NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 188. St. 4. između riječi "ravnatelj" i "donio" dodati: "ustanove u kojoj specijalizant zasnuje radni odnos" Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
540 BERISLAV BULAT NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 188. Brisati točku na kraju stavka 3 i dodati: "odnosno ne zasnuje radni odnos u ordinaciji u smislu Članka 46. ovoga zakona koja je u mreži javne zdravstvene službe tj. ima ugovor o provođenju zdravstvene zaštite sa Zavodom." Obrazloženje: u slučaju specijalizacije za područje rada u PZZ, specijalizant se ne mora nužno zaposliti u ustanovi (domu zdravlja), već će služiti na korist društvu i ako putem ordinacije u smislu ovoga prijedloga zakona popuni upražnjeno mjesto u Mreži javne zdravstvene službe - na taj način također "vraća svoj dug specijalizacije" društvu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
541 BERISLAV BULAT NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 188. St. 2.: brisati tekst "i naknadu iz stavka 1. ovoga članka" - podržavam komentar HLK St. 3.: "Obveza iz stavka 1. ovoga članka..." ne treba li glasiti: "Obveza iz stavka 2. ovoga članka..."? (analogno članku 190. st. 3.) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
542 BERISLAV BULAT NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. Iako je i u trenutno važećem zakonu odgovarajući stavak s odredbom sličnoj ovoj bio neusuglašen sa stvarnim stanjem, s obzirom na promjene koje se unose ovim prijedlogom Zakona (ukidanje odredbe o najmanje 30% liječnika PZZ po djelatnosti u DZ-u), predlažem dodati (nakon riječi "Dom zdravlja je") "uz zavode za hitnu medicinu i javno zdravstvo te ordinacije u smislu čl. 46. stavaka 1. i 2. kao i jedinice navedene u čl 46. st. 3. ovoga Zakona, a koje su obuhvaćene definicijom PZZ" Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
543 BERISLAV BULAT NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. St 3. točka 2: Nepotrebna odredba za veliki broj ordinacija - one na depriviranim područjima gdje je i domovima zdravlja problem naći djelatnike za popunjavanje ordinacija u kojima nositelji sve brže odlaze prirodnim odljevom. Rok od godinu dana može se pokazati problematičnim u takvim sredinama gdje nema konkurencije za prenošenje prava na obavljanje zdravstvene djelatnosti, već se eventualne "nasljednike", ako se uopće pojave u takvim područjima, teško može zadržati na rok dulji od 3-6mj što se može vidjeti u sadašnjim natječajima za koncesije u PZZ koji u zadnje vrijeme ostaju bez ijednog prijavljenog interesenta. Za očekivati je da će zdravstveni radnici koji prenose pravo također imati poteškoća s pronalaženjem interesenata, a još više ako postoji obaveza "počeka". Predlažem rok smanjiti na upravo 3 ili barem 6 mjeseci uz eventualnu potrebu dokazivanja kako se radi o depriviranom području podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Iz istih razloga kao u članku 51., Predlažem brisanje točke 3 stavka 3 ili eventualno dodavanje u nju odredbe o izradi posebnog pravilnika od strane Ministarstva s kriterijima prema kojima je župan/gradonačelnik Grada Zagreba dužan postupati pri izdavanju suglasnosti da se izbjegnu nepotrebni lokalni prijepori. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
544 BERISLAV BULAT NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. St. 2.: Pošto je namjera prijedloga Zakona promijeniti sustav koncesija u sustav ordinacija radi osiguravanja bolje dostupnosti PZZ, potrebno je izbjeći nepotrebna ograničavanja te vrlo izgledne sukobe interesa JPS kao osnivača DZ-a u čijim se prostorima trenutno nalazi većina ordinacija. Ministarstvo donosi Mrežu javne zdravstvene službe te je ono samo odgovorno za nju pa druga kontrola nije potrebna. Što se tiče zdravstvenih radnika, u njihovom je interesu da ordinacija bude što dostupnija korisnicima te nemaju motiva za nelogičnim prelascima u nove prostore. Predlažem brisanje stavka 2 ili eventualno dodavanje u njega odredbe o izradi posebnog pravilnika od strane Ministarstva s kriterijima prema kojima je župan/gradonačelnik Grada Zagreba dužan postupati pri izdavanju suglasnosti da se izbjegnu nepotrebni lokalni prijepori. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
545 BERISLAV BULAT NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 16. U svjetlu članka 11. stavka 2., istinita bi bila tvrdnja "te sudjelovanjem u osiguravanju sredstava za provođenje DIJELA zdravstvene zaštite na svom području." ako se ovaj članak uopće odnosi na članak 11. stavak 2. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
546 BERISLAV BULAT NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 12. St. 1.: Savjeti za zdravlje u JPS, koji su predviđeni i prema trenutno važećem ZZZ, ili nisu oformljeni, ili su samo formalni (često nisu imali niti jedan susret), ili se bave samo jednim segmentom (npr. zaštita prava pacijenata), a grubo zanemaruju ostale - treba im se u određenoj mjeri dati na važnosti npr. ustavku 4. dodavanjem riječi "obvezujuće" ispred riječi "mišljenje". Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
547 BERISLAV BULAT NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. St. 1. točka 1.: kao i u točki 8., navesti suradnju s ministarstvom, HZZO-om kao i svim zainteresiranim stranama (nevladine organizacije, privatni zdravstveni djelatnici i trgovačka društva...) - popunjavanje mreže je ključni problem velikog broja regija u zemlji koja je zahvaćena demografskom krizom i J(R)LS nisu dorasle tome izazovu, a ništa ih ne potiče na suradnju sa ostalim zainteresiranima - ovako bi zakonska odredba to barem predviđala, a to bi bilo poželjno i za moguće sve ostale točke ovoga stavka. St. 1. točka 8.: kako sam naveo u mom komentaru članka 10., radi se o nedosljednosti u imenovanju kriterija pojedinih specifičnosti. St. 3.: Nejasno je ima li JRS prema ovome stavku obavezu osiguravanja sredstva za investicijsko ulaganje i investicijsko i tekuće održavanje i ostalih zdravstvenih subjekata (privatnici, ordinacije po novom Zakonu) ili samo zdravstvenih ustanova čiji je osnivač (kao što je slučaj s pokrićem gubitaka) - prijepori koji se događaju i dalje s obzirom da JRS decentralizirana sredstva ulažu samo u svoje ustanove, a sadašnjim koncesionarima, koji također snose trošak i odgovornost zdravstvene zaštite, ništa od toga ne prosljeđuju. Pravedna raspodjela "sukladno planu i programu mjera zdravstvene zaštite i mreži javne zdravstvene službe" je nužna s obzirom da "privatnici" ni po čemu ne zaostaju za zdravstvenim ustanovama u provođenju zdravstvene zaštite te zaslužuju jednak priljev sredstava kao i zdravstvene ustanove. St 5. Potrebno je ovdje obvezati JPS i JLS na osiguravanje sredstava za tzv. "nadstandard" jer, premda OZO i dalje nema precizno definiranu košaricu usluga, zahtjevi samouprave često idu iznad uobičajenih i očekivanih standarda, ali bez nužnog popratnog financiranja. Primjeru za ovo je posebno dežurstvo, kada se temeljem ugovora sa Zavodom koji ugovara istu cijenu po pregledu za cijelu RH, traži da se posebno dežurstvo odvija jednako u gradovima kao i u depriviranim područjima što je nemoguće uz takvu fiksnu cijenu. St. 6: nejasna sintaksa rečenice; "za povećani broj korisnika zdravstvene zaštite koje se pružaju turistima" - radi se ili o "mjerama zdravstvene zaštite za povećani broj korisnika" ili "mjerama zdravstvene zaštite koje se pružaju turistima" - jedno od dvoga izbaciti! St 7. Ne imenuje se nositelja troškova osiguravanja povećanog broja timova - stoji samo "osigurati povećani broj timova" dok npr već u stavku 8, osim "osigurati prisutnost" stoji izrijekom "snositi troškove". Ovakva nedosljednost u praksi se često pretoči u nedosljednost gdje u određenim dijelovima RH trošak snosi npr. ministarstvo, u nekim društvo za osiguranja, u nekima se dijeli na više njih itd. Lijepo je poticati suradnju i ne ograničavati ju, no nositelja troškova odnosno raspodjelu istih je ipak važno imenovati s obzirom na velike razlike i specifičnosti pojedinih krajeva RH (npr. u primorskim regijama JLS imaju velike prihode od boravišnih naknada i manji im je problem snositi dodatni trošak, dok u tranzitnim regijama npr. Posavine, gdje su također potrebni dodatni timovi HMP radi autoceste, nema povećanja prihoda već samo troškova što je opterećenje za JLS) St. 9.: Ovaj tekst ispravlja sintaktičke nejasnoće stavka 6., no samim time je u koliziji s njime - oba stavka navode da se ugovorom uređuje organiziranje i financiranje provođenja mjera zdravstvene zaštite (turistima), oba za drugu ugovornu stranu navode zdravstvene ustanove, trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost i privatne zdravstvene radnike, no stavak 6. kao prvu ugovornu stranu spominje "jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno jedinice lokalne samouprave, turističke zajednice", a stavak 9. " pravne ili fizičke osobe koja obavlja turističku djelatnost" - postoji li kakva zapreka da se ovo posljednje jednostavno doda u stavak 6., a stavak 9. izostavi? (istovremeno treba završetak preuzeti iz članka 9. jer je sintaktički ispravan za razliku onoga u stavku 6.) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
548 BERISLAV BULAT NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 10. Stavak 1.: Čemu posebno izdvajanje nekih segmenata iz zdravstvene djelatnosti po točkama kad je sve to sadržano u točki 10 "financiranje znanstvene djelatnosti na području zdravstvene zaštite" (npr. nije li i točka 11, prikupljanje i priprema medicinskih pripravaka i presadaka ljudskog podrijetla zdravstvena djelatnost na području zdravstvene zaštite?). Ako se time želi dati posebna prednost određenim segmentima, prema kojem kriteriju su odabrani baš ovi iz ostalih točaka? Stavak 1. točke 14 i 15 se sintaktički ne uklapaju u tekst stavka ( Republika Hrvatska iz državnog proračuna osigurava sredstva za: – osigurava uvjete za zdravstveno prosvjećivanje stanovništva – osigurava uvjete za edukaciju zdravstvenih radnika) Ako se radi o novim stavcima, treba ih tako i označiti (npr. RH osigurava uvjete za zdravstveno prosvjećivanje...), s time da onda točka 16 postaje točka 15 - ili je i ona novi stavak (njemu je onda nejasan predikat - RH ...obavlja...osigurava...? druge zadaće iz svoje nadležnosti određene ovim zakonom) Stavak 3.: korištenje pojma "područja posebne državne skrbi" nije dosljedno provedeno kroz prijedlog Zakona jer se npr. u članku 11 stavak 1. točka 8 umjesto tog pojma spominje "provođenje specifičnih mjera te pružanje zdravstvene zaštite na otocima, rijetko naseljenim i nerazvijenim područjima", a u članku 44. stavak 2. točka 4 "stupanj urbanizacije područja, prometne povezanosti, specifičnosti naseljenosti te dostupnosti na demografski ugroženim područjima, osobito na otocima". Hrvatska je mala zemlja velikih različitosti i, ako želimo dosljedno pristupiti njihovom usklađivanju posebno na tako važnom području kakvo je zdravstvena zaštita, budimo dosljedni i u imenovanju kriterija za pojedine specifičnosti. Naime, ovakvom nedosljednošću se stavkom 3. članka 10. iz osiguravanja sredstava za investicijsko ulaganje RH u zdravstvene ustanove izostavljaju ustanove koje se u određenom trenutku ne moraju voditi kao područja od posebne državne skrbi, a moguće nisu u zadovoljavajućoj mjeri npr. urbanizirana ili prometno povezana što je, pak, priznato kao kriterij u članku 44. stavku 2. točka 4. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
549 BERISLAV BULAT NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 8. Dodati stavke koji sadrže sljedeće odredbe: "Ministar je dužan, nakon pribavljenog mišljenja pojedinog tijela iz stavka 1. ovog članka, očitovati se o dotičnom mišljenju. Ako ministar u roku od 15 dana ne objavi javno svoje očitovanje, smatra se da je da mišljenje prihvaćeno te ga je potrebno na adekvatan način uvrstiti u Plan zdravstvene zaštite." "Plan zdravstvene zaštite ministar ne može donijeti prije isteka rokova navedenih u ovome članku" (često se događalo da se mišljenja tijela zatraže nekoliko dana prije donošenja konačne odluke što izigrava smisao konzultiranja struke i ostalih odgovornih te nas dovodi u situaciju da imamo neadekvatna rješenja u praksi; iako produljivanje procesa nije nikad poželjno, pokazalo se u praksi da se brojne odluke donose "naprečac", a ove odredbe su svakako unapređenje komunikacije među zainteresiranim stranama.) Isti komentar vrijedi i za sljedeće članke (u odgovarajućem obliku s obzirom na kontekst svakog pojedinog članka): čl 22., čl. 23., čl. 28., čl. 31., čl. 45., čl. 50., čl. 57., čl. 76., čl. 135., čl. 152., čl. 174. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
550 Bernarda Kroflin NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. Javljam se kao zabrinuti pacijent. Napomenula bih kako trenutno posjećujem stomatologa koji je unutar doma zdravlja i jako sam zadovoljna s njim kao liječnikom, ali vidim veliku razliku u opremanju ordinacija te u materijalima koje koriste u odnosu na stomatologa u koncesiji kojeg sam prije posjećivala, Napomenula bih da ja kao pacijent nisam plaćala višu cijenu usluge. Dakle, smatram da sam ja, ali i mnogi ljudi kao pacijenti zakinuti time što nije omogućena privatizacija svima, jer država oprema svoje ordinacije sa najeftinijim i nekvalitetnim materijalima. Zabrinuta pacijentica! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
551 Betilija Fadi NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavam sve komentare i prijedloge Hrvatske ljekarničke komore te Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
552 Biljana Bećirović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 37. Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
553 Biljana Bećirović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 34. Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
554 Biljana Bećirović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
555 Biljana Bećirović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
556 Biljana Bećirović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
557 Biljana Bećirović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
558 Biljana Bećirović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 15. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
559 Biljana Bećirović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
560 Biljana Bećirović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 9. Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
561 Blaženka Slavulj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike.. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
562 Blaženka Slavulj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
563 Blaženka Slavulj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Problem je nastao zbog toga što Zakon nije jasno definirao radna mjesta i kompetencije. Zdravstveni radnici su članovi Komora koji prate njihov rad. Obavezni su se educirati i ukoliko ne prikupe dovoljan broj bodova mogu ostati bez licence. Zdravstveni suradnici nemaju Komore niti trajnu edukaciju. Donošenje novog Zakona prilika je da se razjasni tko je zdravstveni radnik a tko suradnik. Ne postoje uzalud zdravstvene škole i fakulteti. Od ovog trenutka trebalo bi staviti sve na odgovarajuća mjesta i uvesti red. NE MOŽE SE FORMIRATI NOVI ZAKON PREMA ZATEČENOM STANJU VEĆ SE TREBA REGULIRATI PREMA KOMPETENCIJAMA. Osobe koje rade na tim radnim mjestima trebaju nastaviti raditi ali se slijedeća osoba na to radno mjesto treba primiti prema kompetencijama. Jedino na taj se način možemo nadati prosperitetu.Nije u redu što neki zdravstveni radnici mogu obavljati privatnu praksu dok drugi istog stupnja obrazovanja ne mogu. Na taj se način direktno diskriminira struka općenito. Nije u redu da zdravstveni djelatnici, školovani prema Bolonji i u skladu s direktivama EU, magistri med-lab dijagnostike, ne mogu pronaći svoje mjesto u zdravstvenom sustavu RH dok na radnim mjestima koje bi oni trebali popunjavati rade nezdravstveni radnici (biolozi) ili radnici kemijskog ili prehrambenog smjera. Magistri med.lab.diagn. na njihovim radnim mjestima ne mogu raditi. Isto tako, veliki broj medicinskih sestara radi u dijagnostičkim laboratorijima iako im njihovo školovanje ne daje kompetencije rada u dg. laboratoriju.Tehničari, inžinjeri i magistri med.lab.dg. ne mogu raditi na odjelima i dijeliti terapiju bolesnicima kao što ne mogu predavati biologiju u školama. ZAPOŠLJAVANJE ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA ISKLJUČIVO PREMA KOMPETENCIJAMA. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
564 Blaženka Slavulj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192. Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
565 Blaženka Slavulj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127. Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
566 Blaženka Slavulj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69. Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
567 Blaženka Slavulj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236. točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi Nije prihvaćen Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik.
568 Blaženka Slavulj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
569 Blaženka Slavulj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. Članak 167. - točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Radna mjesta trebaju biti popunjena zaposlenicima s kompetencijama. Potrebna je revizija svih radnih mjesta za zdravstvene djelatnike koja popunjavaju nezdravstveni djelatnici bez kompetencija. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
570 Blaženka Slavulj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
571 Blaženka Slavulj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Članak 155. - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. (1) dodati " koji su nositelji odobrenja za samostalan rad" izdanoga od nadležne komore Zdravstveni radnici su osobe koje imaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i neposredno u vidu zanimanja pružaju zdravstvenu zaštitu stanovništvu- Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
572 Blaženka Slavulj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Objašnjenje: Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike.Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicinsku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
573 Blaženka Slavulj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. Članak 114. Stavak (1) Umijesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
574 Blaženka Slavulj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
575 Blaženka Slavulj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
576 Blaženka Slavulj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
577 Blaženka Slavulj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
578 Blaženka Slavulj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
579 Blaženka Slavulj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
580 Blaženka Slavulj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 47. Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
581 Blaženka Slavulj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
582 Blaženka Slavulj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
583 Blaženka Vidović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Primjedbe koje su do sada iznesene mogu se podijeliti u dvije opcije: -one koji žele promjene, nastavak privatizacije i poboljšanje kvalitete zdravstvene usluge -one koji žele sve vratiti natrag i poništiti pozitivne učinke. Mislim da privatizacija nema alternative i podržavam prijedlog novog zakona o ZZ i konstruktivne nadopune koje su predložene. Problem je što privatizacija u dosadašnjem obliku ima previše ograničenja i onemogućila je ulaganje u unapređenje usluge. Konkretno, zakup ljekarni ostavio je previše neriješenih problema. Neizvjesna budućnost onemogućila je ulaganje u opremanje ljekarni i poboljšanje kvalitete usluge. Kada su ljekarne išle u zakup morale su preuzeti sve zaposlene, zalihe i svu opremu. Kada je zakup iz raznih razloga završavao Ustanove iz kojih su otišle u zakup tražile su da se prostor Ljekarne vrate bez zaposlenih i zaliha. Novi Zakon bi to trebao riješiti. Sada se ravnatelji ustanova javljaju da bi sve trebalo vratiti unazad i poništiti pozitivne učinke privatizacije. Ako smo željeli promjene i uvesti privatizaciju, zašto stalno pokušavamo zaustaviti kotač i vratiti ga unazad. Da je socijalizam bio najbolje rješenje zašto ga nismo zadržali? Dosadašnja privatizacija primarne zaštite, pokazala je da se usluga poboljšala i da zdravstveni radnici odgovorno i u korist pacijenata rade u sustavu. Ograničenja koja su im postavljena (broj zaposlenih, dodatne usluge, dijagnostika) razlog su da ta usluga nije još uspješnija. Čega se plašimo da neki liječnici, stomatolozi ili ljekarnici previše ne zarade? Zaustavimo one koji nas vuku unazad, kako bi zadržali svoje pozicije. Oni se koriste floskulama o borbi za prava pacijenata. Zadovoljani pacijenti će sami izabrati tko je najbolji i koga žele izabrati. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
584 Bojana Kranjčec NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Slažem se u potpunosti s komentarima dr sc Ljiljane Mayer Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
585 Bojana Nikolić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavam prijedlog Zakona jer smatram da je ovo pravi smjer koji će dovesti do jačanja opće/obiteljske medicine na razini PZZ. Domove zdravlja kakvi su sada potrebno je reorganizirati. Odavno pacijenti ne odabiru Dom zdravlja kao svog direktnog pružatelja zdravstvene usluge već direktno biraju liječnika-ugovornog djelatnika HZZO-a koji je po važećim Zakonima i Propisima dužan provoditi javnozdravstvenu zaštitu, a to i čini. Liječnici u PZZ su najdostupniji zdravsveni djelatnici i potrebno ih je dodatno ojačati što će se postići njihovim osamostaljivanjem. Nije istina da će na taj način pzz otići u privatizaciju. I dalje su važeće zdravstvene politike i ugovori o provođenju zdravstvene zaštite koje pojedinci u sustavu zdravstvene zaštite sklapaju sa obaveznim osiguravajućim društvom. Smatram da je došao trenutak da se omogući i sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite i sa drugim osiguravateljima na tržištu. Sigurna sam da to nikako ne bi umanjilo razinu zdravstvene zaštite koja je sada dostupna, već bi je naprotiv proširilo i omogućilo velike uštede sustavu. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
586 Boris Žulj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 235. Stavak (2) treba dodati riječ "obavezno" na način: Obdukcija se obavezno provodi: ........ Isto tako treba dodati stavak (4). Izuzeće od obaveznog obavljanja obdukcije moguće je samo ukoliko se umrla osoba za života o tomu pisano izjasnila što je evidentirano u osobnom kartonu kod liječnika obiteljske medicine ili usmeno liječniku tijekom liječenja u zdravstvenoj ustanovi u kojoj je preminula. Nije prihvaćen U navedenim situacijama obdukcija se mora provesti.
587 Boris Žulj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 193. Treba dodati članak (14) Neopravdani nedolazak na vrijeme zamjene na radno mjesto na kojemu se pruža zdravstvena zaštita zbog čega je potrebno duže ostati na radnom mjestu iako je radno vrijeme proteklo, predstavlja teži oblik kršenja radne discipline. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
588 Boris Žulj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 188. . Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
589 Boris Žulj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 180. Članak (2) preimenovati u članak (3), a kao članak (2) upisati: Zdravstvene ustanove dužne su sukladno mogućnostima omogućiti i poticati trajno stručno usavršavanje zdravstvenih radnika kojima su poslodavci. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
590 Boris Žulj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 175. Dodati stavak (4) Pripravnički staž nije moguće obavljati volonterski već isključivo zasnivanjem radnog odnosa na određeno vrijeme koje odgovara propisanoj dužini trajanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
591 Boris Žulj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 162. U stavku 3 na kraju rečenice dodati........na temelju preporučenih kriterija stručnih društava Hrvatskog liječničkog zbora za svaku specijalanost i suglasnost Hrvatske liječničke komore. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
592 Boris Žulj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 26. Potrebno je konačno zakonski omogućiti slobodan odabir i liječnika specijaliste u sekundarnoj i tercijarnoj zaštiti. To u većini slučajeva svakako neformalno funkcionira, a zakonska osnova sprječila bi ev. opstrukcije od strane predstojnika/pročelnika/voditelja koji namjerno takvo što ne dozvoljavaju i počesto iz osobnih interesa preusmejravaju pacijente sebi. Isto tako mogla bi se pratiti izvrsnost i stvoriti još jedno mjerilo te izvrsnosti. Ukoliko bi to značilo kako će pojedini bolji liječnici imati i duže liste čekanja, onda bi one bile stvar osobnog odabira pacijenta koji bi mogao prijeći kod drugog ako ne želi čekati, odnosno ukoliko inzistira na točno određenom pojedincu, takvo čekanje bi bilo njegov/njezin odabir. Svima nam je jasno kako se u pravilu uspostavlja odnos povjerenja liječnik-pacijent i to bi bilo potrebno i zakonski pozitivno regulirati. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
593 Borna Rapčan NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, u potpunosti podržavam komentare i stavove Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB), Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM), Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske (SMBH), te ostalih koji dijele slično mišljenje. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
594 božena bećirović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI vjerujem da su prijedlozi i komentari HLJK i HFD u cilju poboljšanja rada , digniteta struke i bolje percepcije ljekarnika u javnosti.Nadam se da je zanimanje farmaceutskog/e tehničara/ tehničarke,uključeno kao zdravstveno i time definiran njihov status. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
595 božica sokolić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavam u potpunosti stavove i prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB-a) u kojem sudjeluju stručnjaci na polju medicinske biokemije i laboratorijske medicine!!!! Također u potpunosti podržavam stavove i prijedloge Hrvatskog sindikata medicinskih biokemičara! Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
596 Branka Šurina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Slažem se sa svim prijedlozima HLJK. Članak 9. U članku 9. predlaže se mijenjati alineju 7. tako da glasi: „ osnove razvoja zdravstvene djelatnosti po razinama uključujući izobrazbu i usavršavanje radnika u sustavu zdravstva u suradnji s komorama u koje su udruženi zdravstvenih radnici obuhvaćeni planom zdravstvene zaštite“ Članak 11. U članku 11.predlaže se u stavku 1. brisati alineju 3. OBRAZLOŽENJE: iz navedene odredbe proizlazi da će jedinice područne(regionalne ) samouprave organizirati i određivati rad privatnim zdravstvenim radnicima i privatnim zdravstvenim ustanovama. Nejasno je na koji način jedinice regionalne uprave utječu na organizaciju rada u privatnim ustanovama i kod privatnih zdravstvenih radnika koji nemaju ugovor s HZZO-om . U članku 11. stavku 4. predlaže se u Odluku o mjerilima za osiguranje elemenata standarda za investicijsko i tekuće održavanje, a posebno za informatizaciju zdravstvene djelatnosti uključiti i ljekarne koje po zakonu jesu u mreži javne zdravstvene službe i imaju obvez zadovoljiti sve zahtjevnije standarde. Članak 15. Članak 15. stavak 1. Kontinuiranost zdravstvene zaštite je nemoguće ostvariti ako se ne promjene i propisi o radnom vremenu ordinacija. Po sadašnjoj regulativi liječnici u primarnoj zdravstvenoj zaštiti su dužni dva dana u tjednu raditi u popodnevnoj smjeni pa sad imamo praksu da npr. svi timovi rade u petak ujutro, a popodne nema nikoga. Ljekarnicima tada dolaze u petak popodne pacijenti koji su npr. otpušteni iz bolnice i trebaju terapiju. Ljekarnik može izdati lijek samo na osnovu recepta, a izdavanje lijeka na osnovu otpusnog pisma nije propisano. Članak 22. Predlaže se u članku 22. stavku 1. iza riječi:“Hrvatskog liječničkog zbora“ dodati riječi: „i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ OBRAZLOŽENJE: U optimalnijem i sadržajnijem kreiranju i definiranju mjera zdravstvene zaštite u obliku primjedbi i mišljenja svoj učinkoviti doprinos osim Hrvatskog liječničkog zbora mogu dati i ostale krovne nacionalne zdravstvene strukovne udruge (društva). Takav stav uz potporu predstavnika Hrvatskog lječničkog zbora, drugih zdravstvenih strukovnih udruga i komora u zdravstvu zauzeli smo svi dionici na radnom sastanku Radne grupe MZ RH u listopadu 2017., pa nema razloga da se isto ne uvaži i uvrsti u tekst Zakona. Članak 23 Predlaže se u članku 23. stavku 1. dodati točku 5. koja glasi: „mjere zaštite radi sprečavanja oštećenja zdravlja kod stručnog rukovanja lijekovima koji sadrže citotoksične, imunosupresivne i druge opasne tvari.“ Predlaže se u članku 23. dodati novi stavak koji glasi: „Način provođenja i mjere zaštite radi sprečavanja oštećenja zdravlja kod stručnog rukovanja lijekovima koji sadrže citotoksične, imunosupresivne i druge opasne tvari iz stavka 1. točke 5. ovog članka, uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu, nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i Hrvatskog farmaceutskog društva, pravilnikom propisuje ministar.“   Predlaže se u članku 23. sadašnjem stavku 3. iza riječi:“iz stavka 2.“ dodati riječi:“i 3.“ Članak 30. Predlaže se u članku 30. stavku 1. iza riječi „palijativnu skrb“dodati riječi: „Ljekarničku skrb“ Članak 33. U članku 33. predlaže se dopuniti stavak 3. tako da glasi; „Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se za osiguranu laboratorijsku djelatnost i drugu dijagnostičku djelatnost, te djelatnost kliničke farmacije.“ Članak 34. Predlaže se u članku 34. iza riječi „zdravstvenu njegu“ dodati riječi „i ljekarničku skrb“ Članak 37. U članku 37.predlaže se dodati stavak 4. koji glasi: „Dio ljekarničke djelatnosti koji se obavlja u zdravstvenim ustanovama sekundarne i tercijarne razine je bolnička ljekarnička djelatnosti“ Članak 42. Predlaže se mijenjati članak 42 tako da glasi: „Pravne i fizičke osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju zdravstvenu djelatnost, a za koje strukovne komore ne vode registar članova, upisuju se u Poseban registar pružatelja zdravstvenih usluga (dalje u tekstu: Poseban registar) Poseban registar vodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Način vođenja posebnog registra pravilnikom propisuje ministar.“ OBRAZLOŽENJE: Kako komore izdaju odobrenja za samostalan rad svojim članovima što je i uvjet za upis u registar i obavljanje zdravstvene djelatnosti nije jasno zašto će se voditi dva jednaka registra i hoće li zdravstveni radnici ili strukovna komora imati obvezu prijavljivati sve svoje podatke i u Nacionalni registar pružatelja zdravstvene zaštite, tim više što su navedeni registri javni i dostupni na službenim stranicama komora. Vođenje registra članova, odnosno zdravstvenih radnika javna je ovlast pojedine komore u zdravstvu koju utvrđuje strukovni zakon, a ne Zakon o zdravstvenoj zaštiti. U 20 godina prakse koju komore imaju u vođenju gore navedenih registara ( što prema Zakonu o ljekarništvu spada u javne ovlasti) te velikom broju podataka koje skupljaju i čuvaju na propisane načine kao i uloženim sredstvima za tehnološka rješenja za vođenje registra, nije jasno kako bi to vodila samo jedan institucija za sve djelatnosti. Članak 50. Predlaže se u članku 50. u stavku 2. dodati alineju 3. koja glasi: „mišljenje nadležne Komore o opravdanosti osnivanja privatne prakse“ OBRAZLOŽENJE: komore kao strukovne organizacije zbog stalnog kontakta sa članstvom i pacijentima mogu kao i do sada procijeniti potrebu za organiziranjem zdravstvene skrbi na određenom području. Članak 51 Predlaže se u članku 51. brisati stavak 2. OBRAZLOŽENJE: Navedeni stavak treba brisati iz prijedloga Zakona ili jasno definirati kriterije po kojima župan odnosno gradonačelnik Grada Zagreba daje suglasnost, a u svrhu sprečavanja eventualnih zlouporaba. Uzmimo primjer da zdravstveni radnik koji obavlja privatnu praksu želi iz zakupljenog prostora preseliti u svoj poslovni prostor, a župan mu bez jasnih kriterija i iz samo njemu znanih razloga otkaže suglasnost. Ovim načinom je zdravstveni radnik doveden u situaciju da mu se može nerealno povećavati zakupnina ( što smo u ljekarništvu imali primjer 2006. god. gdje je moralo reagirati ministarstvo ), a istovremeno se ne može preseliti bez suglasnosti župana .Opet je pitanje da li se ovo odnosi samo na one zdravstvene radnike koji privatnu praksu obavljaju u mreži javne službe ili na sve . Nelogično je da će npr. jednom doktoru dentalne medicine koji nema ugovor s HZZO-om određivati župan ili gradonačelnik Grada Zagreba može li se preseliti ili ne. Članak 54. Predlaže se u članku 54. mijenjati stavak 3. tako da glasi: „Zdravstveni radnik iz članaka 47.i 49. ovoga Zakona može primiti u radni odnos jednog ili više zdravstvenih radnika iste struke.“ OBRAZLOŽENJE:Smatramo da je nepotrebno ograničavati zapošljavanje, konkretno u privatnoj ljekarničkoj praksi jer se zapošljavanjem više ljekarnika u ljekarni pruža viša i kvalitetnija usluga prema pacijentima ako to dozvoljavaju financijske i prostorne mogućnosti. Sukladno Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (Narodne novine broj: 61/11, 128/12, 124/15, 8/16) određeni su minimalni kadrovski normativi za ljekarničku djelatnost, a to je 1 magistar farmacije i 1 farmaceutski tehničar za 8 satno radno vrijeme. Zapošljavanje stručnog kadra magistara farmacije iznad minimalnog broja utvrđenog Pravilnikom omogućuje bržu i kvalitetniju ljekarničku uslugu poglavito u turističkoj sezoni u određenoj ljekarni ne stvarajući pri tom troškove lokalnoj zajednici niti državnom proračunu. Članak 56. Predlaže se u članku 56. mijenjati stavak 2. tako da glasi: „Minimalne cijene zdravstvenih usluga zdravstvenog radnika iz stavka 1. ovoga članka iz opsega dodatnog i privatnog zdravstvenog osiguranja određuje nadležna komora.“ Predlaže se u članku 56. dodati stavak 3. koji glasi: „Zdravstveni radnik može s osiguravajućim društvom ugovoriti višu cijenu zdravstvene usluge iz prethodnog stavka ovoga članka.“ Članak 63. Predlaže se u članku 63. stavku 3. alineji 3. iza riječi „pribavljenog pozitivnog mišljenja Zavoda dodati riječi: “i nadležne komore“ OBRAZLOŽENJE: tražeći suglasnost župana odnosno gradonačelnika grada Zagreba zbog eventualnog sukoba interesa može se ugroziti pružanje i dostupnost zdravstvene skrbi. Stoga je svrsishodnije i objektivnije zatražiti mišljenje koje može pomoći pri donošenju ispravne odluke nadležnog tijela. Članak 67. Predlaže se u članku 67. dodati stavak 5. koji glasi: „U slučaju prestanka prava na obavljanje privatne prakse iz stavka 1. točke 1. ovoga članka nadležna komora na prijedlog zakonskih nasljednika zdravstvenog radnika određuje voditelja privatne ordinacije na rok od 6 mjeseci radi vođenja poslova ordinacije u svrhu provedbe likvidacijskog postupka ordinacije sukladno posebnom propisu.“ Članak 68 Predlaže se u članku 68. stavku 2., točki 3. brisati riječi: „ili ako koristi rad drugih osoba protivno zakonu“ OBRAZLOŽENJE: Smatramo da je nepotrebno ograničavati i sankcionirati zapošljavanje, konkretno u privatnoj ljekarničkoj praksi jer se zapošljavanjem više ljekarnika u ljekarni pruža viša i kvalitetnija usluga prema pacijentima ako to dozvoljavaju financijske i prostorne mogućnosti. Sukladno Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (Narodne novine broj: 61/11, 128/12, 124/15, 8/16) određeni su minimalni kadrovski normativi za ljekarničku djelatnost, a to je 1 magistar farmacije i 1 farmaceutski tehničar za 8 satno radno vrijeme. Zapošljavanje stručnog kadra magistara farmacije iznad minimalnog broja utvrđenog Pravilnikom omogućuje bržu i kvalitetniju ljekarničku uslugu poglavito u turističkoj sezoni u određenoj ljekarni ne stvarajući pri tom troškove lokalnoj zajednici niti državnom proračunu. Članak 70. Predlaže se u članku 70. stavku 3. iza riječi „fizička osoba“ dodati riječi „sa završenim diplomskim studijem zdravstvenog usmjerenja“ U članku 70. stavku 5. predlaže se brisati riječi „ i ljekarničku ustanovu“ . U članku 70.predlaže se dodati novi stavak 6.koji glasi: „Ljekarničku ustanovu mogu osnovati jedinica područne (regionalne) samouprave i druga pravna osoba koja je u većinskom vlasništvu magistara farmacije koji neposredno obavljaju ljekarničku zdravstvenu djelatnost te fizička osoba sa završenim diplomskim studijem farmacije.“ OBRAZLOŽENJE: Ovakvim definiranjem odredbi Zakona u dijelu osnivanja ljekarničkih ustanova želi se zaustaviti proces deregulacije ljekarničke djelatnosti u Hrvatskoj kao djelatnosti od posebnog javnog interesa. Dosadašnje stanje „dereguliranosti ili loše reguliranosti ljekarništva“, koje traje duže od 15 godina, ima za posljedicu slabljenje „etičkog modela ljekarništva i ljekarničke skrbi usmjerene na javni i društveni interes zaštite zdravlja svakog pacijenata“, a stalnog jačanja „trgovački i profitno usmjerenog modela poslovanja i rada u ljekarništvu“. Cilj ovako predloženih zakonskih odredbi, odnosno regulacije ljekarništva u RH, je usmjerenost na vrijednosti i ishode racionalnog i dostupnog liječenja lijekovima. Procesi regulacije ljekarništva u istom cilju koji mi zastupamo ovim predloženim zakonskim odredbama ili sličnima kroz novu nacionalnu legislativu i regulativu provode u zadnjih nekoliko godina nama susjedne EU države (Mađarska, Slovenija, Češka i dr.). Opravdano je da i mi krenemo u tom smjeru. Članak 74 Predlaže se u članku 74. iza riječi „raspolaganju prostorom“ dodati riječi: „te mišljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove koju daje nadležna komora.“ Članak 85. Predlaže se u članku 85. stavku 4. iza riječi „upravno vijeće“ dodati riječi „uz suglasnost ministra“ OBRAZLOŽENJE: Iako se navedenom odredbom članka 85. želi decentralizirati izbor ravnatelja smatrame da mora postojati mehanizam zaštite izabranog ravnatelja u slučaju kvalitetnog i zakonitog rada, a ne da se promjenom političke strukture mijenjaju dosadašnji ravnatelji ustanova u vlasništvu jedinica lokalne samopuprave bez obzira na kvalitetu njihovog rada. Predlaže se u članku 85. stavku 6. iza riječi „radnog iskustva“ dodati riječi „na području zdravstva“ Članak 96. Predlaže se u članku 96. stavku 5. alineji 4. iza riječi „doktora medicine specijalista „dodati riječi “ili magistra farmacije specijalista kliničke farmacije.“ Predlaže se u članku 96. stavku 5. alineji 6. iza riječi „doktora medicine specijalista „dodati riječi „ili magistra farmacije specijalista kliničke farmacije.“ Članak 97. Predlaže se u članku 74.stavak 3. iza riječi „predstavnici svih“ dodati riječ „zdravstvenih.“ tako da glasi: „U Povjerenstvu za kvalitetu moraju biti zastupljeni predstavnici svih zdravstvenih djelatnosti“. Članak 103. Predlaže se u članku 103. stavku 2. brisati riječi“ ljekarničke djelatnosti“ OBRAZLOŽENJE:ljekarnička djelatnost se može provoditi kroz već organizirane ljekarničke ustanove čiji je osnivač jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno grad. Predlaže se u članku 103. stavku 9. i 10. . precizno navesti tko čini tim u pružanju palijativne skrbi i u timu navesti magistra farmacije. OBRAZLOŽENJE:Procjena terapije , pogotovo kod polipragmazije što se često događa kod ove grupe pacijenata te prilagodbe oblika lijeka, odnosno izrada magistralno pripremljenog lijek za posebne potrebe određenog pacijenta, uporaba dodataka prehrani i izbor istih i dr. iz djelokruga rada magistra farmacije neophodno je za provođenje palijativne skrbi, stoga su magistri farmacije važni sudionici u palijativnoj skrbi te ih treba uvesti u prošireni tim palijativne skrbi. Članak 113. Predlaže se u članku 113. stavku 1. iza riječi „zdravstvene njege“ dodati riječi:“i ljekarničke skrbi“. Članak 116. Predlaže se u stavku 2. mijenjati alineju 2. tako da glasi: „Ljekarnu za opskrbu lijekovima, medicinskim proizvodima te galenskim i magistralnim pripravcima“ Predlaže se u stavku 2. dodati novu alineju koja glasi:“ljekarničku skrb“ Članak 130. Predlaže se u članku 130. stavku 1. brisati alineju 32. OBRAZLOŽENJE:Komore u sustavu zdravstva vode registre članova zdravstvenih radnika, zdravstvenih ustanova i privatnih praksi na temelju javne ovlasti koja im je dana strukovnim zakonima. Članak 143 Predlaže se u članku 143. stavak 2. iza riječi „drugih odgovarajućih“ dodati riječi „nacionalnih zdravstvenih strukovnih “ tako da glasi: „Na prijedlog Nacionalnoga zdravstvenog vijeća, ministarstvo uz pribavljeno mišljenje stručnog društva Hrvatskog liječničkog zbora ili drugih odgovarajućih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga donosi rješenje kojim se određuje referentni centar.“ Članak 155. Predlaže se u članku 155. stavku 2. posebno regulirati zdravstvene radnike, a posebno zdravstvene suradnike odnosno brisati rečenicu „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inžinjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari, fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja.“ . Njih kao zdravstvene suradnike sa normiranim profesijskim nazivom opisati i naznačiti u članku 167. ovog Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Članak 158. Predlaže se brisati članak 158. OBRAZLOŽENJE: Odredbe Zakona o radu o zabrani zakonske i ugovorne utakmice precizno uređuju ovo područje. Uvjetovanje ostvarivanja prava na rad kod drugog poslodavca podmirenjem obveza po osnovi poreza, prireza i doprinosa, te drugih obveza prema Republici Hrvatskoj nije u skladu s Ustavom. Ustavni je sud već odavno iskazao pravno shvaćanje da uz okolnost da država raspolaže mehanizmom prinudne naplate poreza i doprinosa, uvjetovanje i ograničavanje ostvarenja prava po toj osnovi nije valjano. Članak 169. Predlaže se u članku 169. iza stavka 2. dodati stavak 3. koji glasi: „Pripravnički staž magistara farmacije i magistara medicinske biokemije koji su završili 9 semestralni studij farmacije ili medicinske biokemije traje godinu dana“. Članak 174. Predlaže se u članku 174. stavku 1. iza riječi: „pribavljeno“ dodati riječi: „pozitivno“ Članak 175. Predlaže se u članku 175. stavku 1. brisati riječi: „ i trgovačkim društvima“ OBRAZLOŽENJE:Nelogično je da zdravstveni radnik može obavljati pripravnički staž u trgovačkom društvu koje sukladno čl.147 st.3 . ne mora imati zdravstvene radnike u radnom odnosu. Tko će educirati pripravnike? Članak 178. Predlaže se u članku 178. mijenjati stavak 12. tako da glasi: „Mjerila za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pravilnikom propisuje ministar uz prethodno mišljenje komora“ Predlaže se u članku 178. dodati stavak 13. koji glasi: „Cjenik za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pravilnikom propisuje nadležna komora uz suglasnost ministra. „ OBRAZLOŽENJE:Nije prihvatljivo da MZ određuje cijene nemajući iskustva o opsegu posla u postupku priznavanja s tim da je u postupku priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija odgovorna komora. Predlaže se u članku 178. dodati stavak 14. koji glasi: „Postupak i utvrđivanje uvjeta za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija propisuje nadležna komora.“ OBRAZLOŽENJE:Potrebno je propisati zakonsku osnovu komorama kako bi mogle donijeti provedbeni propis vezan uz rad povjerenstva za priznavanje u komorama, provođenje dopunskih mjera i sl. Članak 179. Predlaže se u članku 179. u stavku 2. iza riječi „magistre farmacije“ dodati riječi „magistre farmacije specijaliste“ Članak 181 Predlaže se u članku 181. u stavku 4. iza riječi „ministar“ dodati riječi na prijedlog nadležne komore i stručnih društava“ Članak 183. Predlaže se u članku 183. stavak 2. na kraju stavka dodati riječi „ te kod Agencije za lijekove i medicinske proizvode“ Članak 184. Predlaže se u članku 184. brisati stavak 1. Članak 192. Predlaže se u članku 192. stavku 1. iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodati riječi: „magistrima farmacije specijalistima“ Predlaže se u članku 192. stavku 2. iza riječi „dentalnog“ dodati riječi: „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta“, te iza riječi: „dentalnih“ dodati riječi: „i farmaceutskih“ Članak 221., Predlaže se mijenjati članak 221. tako da glasi: „Ministarstvo provodi upravni nadzor nad zakonitošću rada i postupanja komora u provedbi javnih ovlasti sukladno posebnom zakonu“ OBRAZLOŽENJE:Kao i do sada odredbe o upravnom nadzoru nad radom Komora trebaju biti sadržaj strukovnih zakona jer strukovni zakoni reguliraju vrste i provedbu javnih ovlasti svake Komore. S tim u vezi upravni nadzor treba nadzirati i regulirati samo i isključivo javne ovlasti komore jer je to djelokrug poslova od javnog interesa odnosno dio nadležnosti koji je država povjerila pravnoj osobi izvan sustava državnih tijela odnosno Komori. Članak 222. Predlaže se brisati predloženi članak 222. Članak 223. Predlaže se brisati predloženi članak 223. Članak 224. Predlaže se brisati predloženi članak 224. Članak 225. Predlaže se brisati predloženi članak 225. Članak 226. Predlaže se brisati predloženi članak 226. Članak 227. Predlaže se brisati predloženi članak 227. Članak 228. Predlaže se brisati predloženi članak 228. Članak 268. Predlaže se u stavku 1. članka 268. riječi „a u kojem su“ „ zamijeniti riječima „na temelju kojeg su“ OBRAZLOŽENJE: postojeći Ugovori o zakupu imaju sve elemente ugovora o zakupu poslovnog prostora (kvadratura,raspored prostorija,cijena,održavanje, djelatnost i sl.)pa se mogu tretirati kao Ugovor o zakupu poslovnog prostora i ne treba ih zamijeniti novim ugovorima. Uostalom takva je bila praksa i kada su liječnici prelazili iz zakupa u koncesiju. Ukoliko se smatra da postojeće Ugovore o zakupu treba zamijeniti novima ugovorima usklađenima sa Zakonom o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora predlažem sljedeće izmjene: Predlaže se iza stavka 2. članka 268. dodati novi stavak 2a koji glasi: „Postojeći Ugovori o zakupu kojeg zakupci imaju sklopljenog sa Domom zdravlja ili Ljekarničkom zdravstvenom ustanovom postaju Ugovori o zakupu poslovnog prostora sukladno članku 6. stavku 3. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnih prostora (NN 125/11.)“ OBRAZLOŽENJE :Postojeći ugovori o zakupu imaju sve elemente ugovora o zakupu poslovnog prostora(kvadratura,raspored prostorija,cijena,održavanje,djelatnost i sl.) pa se mogu tretirati kao Ugovori o zakupu prostora koji prethodi novom ugovoru pa stoga nije potrebno raspisivanje javnog natječaja. Predlaže se iza stavka 2a članka 268. dodati novi stavak 2b koji glasi: „Rok za donošenje odluke Upravnog vijeće iz stavka 2 je tri mjeseca od donošenja ovog zakona. Ukoliko Upravno vijeće ne donese rečenu odluku zamijenit će je Rješenjem Ministar zdravstva.“ Predlaže se u stavku 3. članka 268. iza riječi „obavljati u privatnoj praksi“ brisati riječi „na osnovi zakupa“ Nadalje, nije jasan tekst "nastaviti obavljati u privatnoj praksi na osnovu zakupa u prostoru koji...." te da li su sadašnji ugovori dokaz o raspolaganju prostorom jer zakupac nema druge , a nije ni u mogućnosti davanja zahtjeva ministarstvu dostaviti drugačije jer ne može direktno sklapati ugovor s vlasnikom prostora pošto je sklopljen s domom zdravlja ili ljekarničkom ustanovom, koja ga "de facto" sad daje u podzakup. Članak 271. stavak 3. Predlaže se u članku 223. stavku 3. iza riječi „obavljati u privatnoj praksi“ brisati riječi „na osnovi zakupa“ Članak 275. Navedenim se člankom propisuje privatizacija djela javnog zdravstvenog sustava na primarnoj razini zdravstvene zaštite. Predlažemo da se pitanje privatizacije rješava cjelovito sagledavajući sve aspekte i posljedice takvog procesa. Smatramo da se privatizacija treba rješavati posebnim propisom koji će detaljno propisati postupke privatizacije zdravstvenog sustava. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
597 Brankica Bojčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Članak 30. Predlaže se dopuniti predmetni zakonski članak i to: a) u st.1. dodati alineju koja glasi "izradu laboratorijkih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine" (Obrazloženje: budući da je neizostavan, sastavni dio primarne zdravstvene zaštite upravo izrada laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine, istu je potrebno uvrstiti u odredbu zakonskog članka jer se u protivnom, opstankom postojeće zakonske formulacije, koja nedostatno definira pojam zdravstvene zaštite na primarnoj razini, narušava načelo pravne sigurnosti) b) u st.2. neophodno je pojam "labratorijske dijagnostike", naveden u alijeni 22 istog članka, zamijeniti s pojmom "medicinske biokemije i labratorijske medicine" (Objašnjenje: Na razini primarne zdravstvene zaštite jedini dijagnostički laboratoriji su medicinsko-biokemijski laboratoriji te stoga predlažem navedenu izmjenu (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika spada u sekundarnu zdravstvenu zaštitu , odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost a što je razvidno u Odluci o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja, te Odluci o izmjeni Odluke o vrstama zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja koje se ostvaruje na osnovi uputnice i rokovima važenja uputnice. Nadalje, za napomenuti je i to da navedeni prijedlog sukladan i jedinom, zakonski definiranom nazivu zanimanja, nositelju: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine.   Članak 54. (st. 5.) Predmetni stavak zakonske odredbe čl.54. predlažem izmijeniti i to kako slijedi: „U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi medicinsko biokemijskog laboratorija na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi″ (Obrazloženje: rad medicinsko biokemijskog laboratorija u potpunosti se razlikuje od rada liječničke ordinacije; uzimanje uzoraka biološkog materijala je jasno definirano stručnim standardima koji propisuju redovno vrijeme uzorkovanja krvi koje se uvijek izvodi ujutro, na tašte, i samo tako dobiveni rezultati mogu se uspoređivati s pripadajućim referentnim intervalima. Rad u drugoj smjeni stoga ne može osigurati obavljanje svih ugovorenih pretraga prema kriterijima struke. Članak 103 (st.2.) navedenu zakonsku odredbnu članka predlažem izmijeniti u stavku 2. na način da se terim "laboratorijska dijagnostika" zamijeni terminom "medicinsko-biokemijska djelatnost". (Objašnjnje: Uporabom pravilnog nazivlja "medicinsko biokemijska djelatnost", nedvosmisleno se ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti na nivou PZZ, radi. (veza čl.30.st.2.)) Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
598 Brankica Brnčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: HKZR i Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
599 Brankica Brnčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. u članku 30 stavku 2. alineja 22 dodati medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: zakon o djelatnostima u zdravstvu (NN87/09) u člancima 55-72, kao dio medicinsko-laboratorijske djelatnosti upotrebljava formalno pravni termin "medicinsko-laboratorijska dijagnostika". Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
600 Brankica Brnčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. Članak 168, Stavak 2: iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstiti magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
601 Brankica Brnčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. u članku 155. stavak 2 izmijeniti: Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilištims, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij i diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studij, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja navedena u Europskoj bazi reguliranih profesija. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
602 Brankica Brnčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. Stavak 5:Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ . Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
603 Brankica Brnčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. Stavak 2, Točka 5:„ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
604 Brankica Brnčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. Stavak 2, Točka 4:„medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
605 Brankica Brnčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. stavak 5.:„medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „ u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
606 Brankica Brnčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Stavak 1: „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
607 Brankica Brnčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ . Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
608 Brankica Brnčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. Članak 46. u stavki 3 izmijeniti: „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostička djelatnost. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
609 Branko Bešlić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić ,voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku - Medicinskog fakulteta u Osijeku Slažem se s komentarom Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike vezano uz komentar Ljiljane Mayer glede studija medicinsko-laboratorijske dijagnostike Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
610 Branko Bešlić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Uz članke 46-69: Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Uz članke 120-127: Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Uz članke 155-192: Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
611 Branko Bešlić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
612 Branko Bešlić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
613 Branko Bešlić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
614 Branko Bešlić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
615 Branko Bešlić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
616 Branko Bešlić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
617 Branko Bešlić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
618 Branko Bešlić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
619 Branko Bešlić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
620 Branko Bešlić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
621 Branko Bešlić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
622 Branko Bešlić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
623 Branko Bešlić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
624 Branko Bešlić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
625 Branko Bešlić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 48. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
626 Branko Bešlić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1.Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2.Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
627 Branko Bešlić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
628 Branko Bešlić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
629 Branko Križić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 190. Poštovani, računanje "duga" u visini jedne proračunske osnovice za svaki neodrađeni mjesec nakon završetka specijalizacije je izrazito diskriminatorno od strane Zakona pri čemu je liječnik/specijalist oštećen u odnosu na poslodavca. Pri tome napominjem kako u RH nedostaje izraziti broj liječnika specijalista zbog čega su specijalizanti tijekom 5 godina i 3 mjeseca specijalizacije primorani pokrivati specijalistička dežurstva uz naknadu plaće za koeficijent specijalizanta. Navedena dežurstva nerijetko budu i po 4x mjesečno (prosjek 2-6 x mjesečno) čime liječnik na specijalizaciji svome poslodavcu odradi i do 96 h mjesečno pokrivajući nedostatak specijalista na štetu vlastite specijalizacije. Također bitno je napomenuti kako specijalizanti tijekom specijalizacije često budu "povlačeni" (osobito u ljetnim mjesecima) na rad kod poslodavca koji mu je omogućio specijalizaciju. Sukladno navedenom prisutno je konstantno kršenje Pravilnika o specijalističkom usavršavanju kojim nisu propisana obavezna dežurstva već usavršavanje od 40 sati tjedno, neprekidno. Stoga, da Zakon ne bude diskriminirajuć za liječnike na specijalizaciji predlažem da se vrijeme (satnica) specijalizanta provedeno u dežurstvima te tijekom povlačenja u matične ustanove evidentira te da se time umanji odrada specijaliste nakon odrađene specijalizacije i položenog specijalističkog ispita poštujući 40 satni radni tjedan. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
630 Brigita Coha Blašković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. Predlažem da se dopuni članak 51 st.2 nacrta Zakon o zdravstvenoj zaštiti: Ministar će posebnim Pravilnikom propisati uvjete i način pod kojim će župan odnosno gradonačelnik grada Zagreba dati suglasnost iz ovog članka.“ Smatram da se time daje ovlast ponovno u ruke županu koji su i do sada davali odnosno stopirali koncesije bez obzira na ispunjenje odnosno ne ispunjenje ikakvih uvjeta. Time je zakon jednak kao i do sada, te kao takav zakon ne podržavam. Mišljenja sam da bi župan trebao biti izuzet iz donošenja odluke o koncesijama u zdravstvenim ustanovama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
631 Dahna Arbanas NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. Slažem se s prijedlogom Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva da se magistrima farmacije specijalistima prizna naziv primarijus koji imaju deset godina rada u svojstvu specijalista, objavljene znanstvene i stručne radove i uspješne rezultate na stručnom uzdizanju zdravstvenih radnika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
632 Dahna Arbanas NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 178. U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
633 Dahna Arbanas NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. Podržavam prijedloge Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Mišljenja sam da bi u palijativni tim svakako trebalo uvrstiti magistra farmacije koji može kvalitetno sudjelovati u pružanju palijativne skrbi za bolesnika, članove njegove obitelji/skrbnike savjetovanjem i edukacijom o primjeni propisane terapije, odabiru ortopedskih pomagala, provjeri interakcija između propisanih lijekova i dodatka prehrani. Također, magistar farmacije zaposlen u vanjskoj ljekarni, u mogućnosti je pratiti pridržavanje uputa o korištenju propisane terapije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
634 Dahna Arbanas NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 34. Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
635 Dahna Arbanas NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. Slažem se sa stavom Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore da se u članku 33. stavak 3. predlaže dopuna teksta tako da on glasi: - „(3)Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se za osiguranu laboratorijsku djelatnost i drugu dijagnostičku djelatnost, te djelatnost kliničke farmacije.“ Klinička farmacije potpuno je neiskorištena grana farmacije u sadašnjem zdravstvenom sustavu a specijalisti kliničke farmacije mogu uvelike doprinijeti racionalnoj farmakoterapiji na svim razinama zdravstvene zaštite. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
636 Dahna Arbanas NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
637 Dahna Arbanas NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. Svakako podupirem prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva da se uvede pojam "palijativna ljekarnička skrb". Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
638 Dahna Arbanas NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. Podržavam Hrvatsko farmaceutsko društvo i Hrvatsku ljekarničku komoru. U članku 22.predlaže se u stavku 1. na kraju teksta dodati dopuna teksta tako da članak glasi: - „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ OBRAZLOŽENJE: U optimalnom i sadržajnom kreiranju i definiranju mjera zdravstvene zaštite u obliku primjedbi i mišljenja svoj učinkoviti doprinos osim Hrvatskog liječničkog zbora mogu dati i ostale krovne nacionalne zdravstvene strukovne udruge (društva). Takav stav uz potporu predstavnika Hrvatskog liječničkog zbora, drugih zdravstvenih strukovnih udruga i komora u zdravstvu zauzeli smo svi dionici na radnom sastanku Radne grupe MZ RH u listopadu 2017., pa nema razloga da se isto ne uvaži i uvrsti u tekst Zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
639 Dahna Arbanas NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 15. Slažem se s prijedlogom Hrvatske ljekarničke komore. Osim toga, kontinuiranost zdravstvene zaštite podrazumijeva da je bolesniku kojemu je tijekom noći propisana terapija ista osigurana bilo na način da lijek dobije u bolnici ili da mu se propiše recept na osnovi kojega će u dežurnoj ljekarni podići lijek. U praksi se dešava (svakodnevno) da bolesnici dolaze u dežurnu ljekarnu s otpusnim pismima kako bi dobili lijekove. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
640 Dahna Arbanas NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. Podržavam oba prijedloga Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
641 Dahna Arbanas NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, podržavam prijedloge i komentare Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
642 Dajana Kopjar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. Članak 120. Stavak (4) riječ „dijagnostike“ zamijeniti riječima „laboratorijske dijagnostike“ Stavak (5) izbaciti riječi „i medicinske biokemije“ Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
643 Dajana Kopjar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. Članak 114. Stavak (1) Umijesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
644 Dajana Kopjar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. Članak 113. Stavak (1) riječi „djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
645 Dajana Kopjar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. Članak 112. Stavak (1) riječi „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
646 Dajana Kopjar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. Članak 68. Stavak (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Točka 4. riječi „medicinsko-biokemijskog laboratorija“ zamjenjuju se „dijagnostičkog laboratorija“ Točka 5. riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
647 Dajana Kopjar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Članak 54. Stavak (1) riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ Stavak (5) riječi „medicinsko-biokemijskom laboratoriju“ zamjenjuju se riječima „dijagnostičkom laboratoriju“. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
648 Dajana Kopjar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. Članak 48. Stavak (1) brišu se riječi „a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ i zamjenjuju riječima: „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Medicinsko biokemijska djelatnost ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnost (ona je jedna od dijagnostičkih djelatnosti). To se čak navodi i u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN 121/03) članak 2. Stavak 1. Koji kaže da: „Medicinsko biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. Obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
649 Dajana Kopjar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. Članak 46. Stavak (3) riječi „medicinsko-biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ . Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
650 Damir Čiček NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, Ovim putem osvrnuo bih se na nacrt prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti u dijelu koji se tiče ljekarništva. Smatram da je članak 268., po kojem se ljekarnicima koji obavljaju privatnu praksu u ljekarnama na osnovu zakupa omogućava da djelatnost nastave obavljati kroz privatnu praksu, nepravedan, nastavak višegodišnje nejednakosti među ljekarnicima, pa čak i protuustavan, jer krši jednu od temeljnih ustavnih vrednota- jednakost. Problem zakupa u ljekarništvu koji je nastao prije dvadesetak godina dobro je poznat. Davanjem određenih ljekarni u zakup pojedinim ljekarnicima, tada je stvorena velika nepravda i nejednakost među ljekarnicima. Umjesto zaštite javnog interesa, tim činom pogodovalo se uskom krugu pojedinaca. Važno je istaknuti da već petnaestak godina zainteresirani ljekarnici nisu mogli ostvariti status zakupaca ili koncesionara, dok su pojedini drugi zdravstveni djelatnici na razini primarne zdravstvene zaštite imali na raspolaganju model koncesija, a prema nacrtu prijedloga Zakona, moći će ga koristiti još dvije godine od donošenja ovog Zakona. Mlađi ljekarnici koji bi željeli ostvariti privatnu praksu su u potpunosti onemogućeni. Ovakvim prijedlogom Zakona krše se i prava osnivača, domova zdravlja i ljekarničkih ustanova u vlasništvu županija i Grada Zagreba. Članak 268. omogućuje nastavak i ozakonjenje povlaštenog statusa zakupaca, te dovodi u diskriminirajući položaj ostale ljekarnike, pri čemu je upitna i zaštita javnog interesa. Bez nove evaluacije stanja i poslovanja ljekarni u zakupu, ugovori o zakupu ne bi se smjeli jednostavno preoblikovati u privatnu praksu. Smatram da je nužno dati šansu i ostalim ljekarnicima da ostvare privatnu praksu, kao što je to omogućeno u ostalim granama primarne zdravstvene zaštite. Zbog svega navedenog, predlažem: 1. Ukidanje članka 268. prijedloga Zakona 2. Povrat svih ljekarni u zakupu stupanjem na snagu ovog Zakona osnivaču, tj. domovima zdravlja i županijskim ljekarničkim ustanovama. 3. U skladu s člankom 269., povrat prostora i opreme matičnoj zdravstvenoj ustanovi. Za lijekove i medicinske proizvode u vlasništvu zakupca, u količini koja odgovara potrebnim zalihama jedinice zakupa za najviše mjesec dana, sklapanje ugovora o otkupu. Isto tako, sklapanje ugovora o otkupu za potrošni materijal zatečen u jedinici zakupa. Prijenos Ugovora o radu zaposlenih djelatnika na dom zdravlja, odnosno ljekarničku ustanovu u vlasništvu županije. 4. Procjenu uloženih sredstava zakupaca u održavanje prostora, te njihova nadoknada. 5. Nakon toga potrebno je izvršiti evaluaciju stanja i poslovanja pojedinih ljekarničkih jedinica, te raspisati natječaje za obavljanje privatne prakse, gdje bi, ako su zainteresirani, prednost trebali imati ljekarnici zaposleni u toj zdravstvenoj ustanovi. Na taj način izjednačio bi se status ljekarnika s ostalim zdravstvenim djelatnicima na primarnoj razini zdravstvene zaštite, koji mogu ostvariti privatnu praksu. Smatram da ni odredba članka 67., stavka 2., prema kojoj zdravstvenim radnicima u mreži javne zdravstvene službe pravo na obavljanje privatne prakse po sili zakona prestaje kad navrše 70 godina života ne doprinosi kvaliteti zdravstvene zaštite i ostvarivanju ciljeva zdravstvene politike, te da bi primjerenije bilo da se granica postavi na 65 godina. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
651 Damir Ježek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. u točki 2 dodati ˝prehrambeni tehnolozi˝, a frazu ˝ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja˝ izmijeniti i nadopuniti u ˝ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu prevencije bolesti, dijagnostike i liječenja ljudi te dijagnostike uzoraka iz okoliša i radnog okoliša u svrhu zaštite zdravlja ljudi.˝. Prof.dr.sc. Damir Ježek, dekan Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
652 Damir Ježek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Navedeni stručnjaci su u zdravstvenom sustavu najvećim dijelom zaposleni u Zavodima za javno zdravstvo gdje koriste znanja i vještine iz kemije, biologije, mikrobiologije, genetike, toksikologije, znanosti o prehrani kao i primjene suvremenih instrumentalnih tehnika u analizi hrane i komponenata hrane kako bi unaprijedili brigu za javno zdravlje i ojačali sustav za prevenciju bolesti, čime u konačnici zdravstvenom sektoru ostvaruju značajne uštede. S njima, ˝bok uz bok˝, na istim radnim mjestima rade i stručnjaci drugih profila čije su struke priznate kao zdravstvene struke prema trenutno važećem Zakonu o zdravstvenoj zaštiti te, shodno tome, ostvaruju znatno veća materijalna prava tj. za potpuno isti posao primaju znatno veću plaću. U današnje vrijeme, razvoj medicine i znanosti općenito doveo je do toga da je liječenje multidisciplinarno te da se o pacijentima ne brinu samo liječnici, stomatolozi, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije, već su u dijagnostiku, liječenje, ali i prevenciju, uključeni i mnogi drugi stručnjaci. Stoga smatramo da su definicije zdravstvenih radnika iz starog Zakona zastarjele te se zdravstvenim radnicima trebaju smatrati i prehrambeni tehnolozi, biotehnolozi i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu prevencije bolesti, dijagnostike i liječenja ljudi te dijagnostike uzoraka iz okoliša i radnog okoliša u svrhu zaštite zdravlja ljudi. Prof.dr.sc. Damir Ježek, dekan Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
653 Damir Roje NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Potpuno podržavam i pozdravljam prijedlog Članka 155. Zakona prema kojem se: "Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja." Kao liječnik smatram kako njihov rad i uloga u sustavu zdravstva apsolutno zavrjeđuju da se tretiraju zdravstvenim radnicima, što to u samoj biti oni odavno i jesu. prof. dr. sc. Damir Roje, ginekolog i porodničar, subspecijalist fetalne medicine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
654 Damir Vrbanec NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 184. Hrvatsko društvo za internističku onkologiju Hrvatskog liječničkog zbora predlaže dvije izmjene članka 184.: 1. stavak (3) umjesto "iz redova priznatih stručnjaka određenih specijalnosti" trebalo bi izmijeniti u " iz redova nastavnika u znanstveno-nastavnim zvanjima i primarijusa" 2. u cjelosti brisati odredbu stavka 6. prof dr Damir Vrbanec, Predsjednik Hrvatskog društva za internističku onkologiju HLZ-a Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
655 Danica Vavidec NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. Članak 120. Stavak (4) riječ „dijagnostike“ zamijeniti riječima „laboratorijske dijagnostike“ Stavak (5) izbaciti riječi „i medicinske biokemije“ Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
656 Danica Vavidec NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. Članak 68. Stavak (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Točka 4. riječi „medicinsko-biokemijskog laboratorija“ zamjenjuju se „dijagnostičkog laboratorija“ Točka 5. riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
657 Danica Vavidec NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Članak 54. Stavak (1) riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ Stavak (5) riječi „medicinsko-biokemijskom laboratoriju“ zamjenjuju se riječima „dijagnostičkom laboratoriju“. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
658 Danica Vavidec NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. Članak 48. Stavak (1) brišu se riječi „a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ i zamjenjuju riječima: „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Medicinsko biokemijska djelatnost ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnost (ona je jedna od dijagnostičkih djelatnosti). To se čak navodi i u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN 121/03) članak 2. Stavak 1. Koji kaže da: „Medicinsko biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. Obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
659 Danica Vavidec NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. Članak 46. Stavak (3) riječi „medicinsko-biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ . Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
660 Daniela Šupe Domić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Članak 30 stavak 1: predlažem nadopunu: "izrada laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine" budući se u okviru primarne zdravstvene zaštite obavlja izrada i laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine što nije navedeno. Stavak 2: predlažem: izmijeniti "laboratorijsku dijagnostiku" s "medicinske biokemije i laboratorijske medicine" budući su na primarnoj razini nositelji laboratorijske djelatnosti medicinsko-biokemijski laboratoriji. Stavak 3. članka 33: predlažem izmijeniti „specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu specijalističku laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost.“ budući se odnosi na specijalističko konzilijarnu zdravstvenu zaštitu. Članak 46 stavak 3: predlažem bez izmjene. Članak 48 stavak 1: predlažem nadopunu "doktor medicine i doktor dentalne medicine obavljaju privatnu praksu u ordinacijama, magistri farmacije u ljekarnama, a magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko-biokemijskim laboratorijima.“ jer se završetkom studija Medicinske biokemije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu stječe naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Članak 54 stavak 5: predlažem nadopunu „u istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi u medicinsko-biokemijskom laboratoriju na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi.“ budući da je rad u medicinsko-biokemijskim laboratorijima definiran stručnim standardima (uzorkovanje u jutarnjim satima, referentni intervali za usporedbu rezultata su prilagođeni tim jutarnjim terminima, pacijenti trebaju biti na tašte, odmorni bez stresa) postavlja se pitanje isplativosti druge smjene. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
661 Danijela Markulin NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko- laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. 2 Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 112. Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija Članak 113. Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike Članak 114. Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike Članak 120. Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
662 Danijela Markulin NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
663 Danijela Markulin NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
664 Danijela Markulin NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
665 Danijela Markulin NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
666 Danijela Markulin NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
667 Danijela Markulin NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
668 Danijela Markulin NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
669 Danijela Markulin NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
670 Danijela Markulin NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko- laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
671 Danijela Markulin NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
672 Danijela Markulin NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti podržavam komentare i prijedloge upućene od strane Medicinskog fakulteta u Osijeku, Hrvatske komore zdravstvenih radnika i Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR). Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
673 Danijela Polak Erceg NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, slažem se s prijedlozima i komentarima upućenih od strane dr.sc. Ljiljane Mayer, dr.sc. Ines Vukasović, doc. dr. sc. Lorene Honović, i drugih kolega te želim istaknuti još jednom izmjene i/ili dopune sljedećih članaka: Članak 22. Predlaže se da se stavak 1. ovog članka dopuni na način da glasi: „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ Pojašnjenje: U području medicinske biokemije i laboratorijske medicine djeluje Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM) koje donosi smjernice koje su od važnosti za razvoj struke i zdravlje pacijenata, te iz tog razloga smatram kako bi isti trebali biti uključeni u ovaj proces a ne samo Hrvatski liječnički zbor. Članak 30. U stavku 1) uz sve navode predlaže se dodati i „izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ koja se može navesti između opskrbe lijekovima i sanitetskog prijevoza. Pojašnjenje: Na primarnoj razini obavlja se i izrada laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine. U stavku 2) riječi „laboratorijska djelatnost“ zamijeniti s „medicinska biokemija i laboratorijska medicina“ Pojašnjenje: Naziv djelatnosti medicinska biokemija i laboratorijska medicina proizlazi iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine" broj 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14, 154/14, 70/16), Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08), Baze reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) kao i Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koje je u svibnju 2013. godine donijela Vlada RH. Nadalje, na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. U Odluci o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18) na razini primarne zdravstvene zaštite razvidno je iz članka 89. primjerice, kako se djelatnost laboratorijske dijagnostike zapravo odnosi isključivo na djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Odluka navodi i poimence standard postupka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konziljarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost. Prijedlog je sukladan i jedinom, zakonski definiranom nazivu zanimanja, nositelju: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 33. Predlaže se stavak 3. ovog članka izmijeniti na način da glasi: „Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu specijalističku laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost.“ Pojašnjenje: S obzirom da se radi o specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti smatram da je uputno definirati kako se radi o specijalističkoj laboratorijskoj i drugoj dijagnostičkoj djelatnosti jer u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti u svim dijagnostičkim djelatnostima rade specijalisti odgovarajuće grane medicine. Članak 46. Slažem se s upotrebnom nazivlja medicinsko-biokemijski laboratorij u stavku 3. ovog članka. Članak 48. Stavak 1. ovog članka predlaže se dopuniti na način da glasi: „Doktor medicine i doktor dentalne medicine obavljaju privatnu praksu u ordinacijama, magistri farmacije u ljekarnama, a magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko-biokemijskim laboratorijima.“ Pojašnjenje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti (NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica, Baza reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). U stavku 2) predlaže se dodati: „mišljenje nadležne Komore nositelja tima o opravdanosti osnivanja privatne prakse“. Pojašnjenje: Svima bi trebalo biti u interesu da mišljenje struke pomogne u procjeni potreba i poboljšanju organizacije zdravstvenog sustava određenog područja. Članak 54. Stavak 5. ovog članka predlaže se izmijeniti na način da glasi: „U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi u medicinsko-biokemijskom laboratoriju na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi.“ Pojašnjenje: Zbog specifičnosti djelatnosti, rad tima u drugoj smjeni ne može osigurati obavljanje svih ugovorenih pretraga prema kriterijima struke (uzorkovanje se obavlja u jutarnjim satima, referentni intervali za usporedbu rezultata su prilagođeni jutarnjim terminima, pacijenti trebaju biti na tašte, odmorni). Članak 103. Predlaže se stavak 2. ovog članka u vezi s člankom 30. ovog Zakona izmijeniti na način da glasi: „„Dom zdravlja pruža zdravstvenu zaštitu obavljanjem djelatnosti obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, dentalne tehnike, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, medicine rada/medicine rada i sporta, logopedije, medicinske biokemije i laboratorijske medicine, radiološke dijagnostike, sanitetskog prijevoza, ljekarničke djelatnosti, fizikalne terapije, patronažne zdravstvene zaštite, zdravstvene njege te palijativne skrbi, kao i obavljanjem specijalističko-konzilijarne djelatnosti.“ Pojašnjenje: Na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju stoga nema opravdanja da se koristi pojam „laboratorijske dijagnostike“ već da se koristi ispravan naziv djelatnosti. Članak 112 Predlaže se da se stavak 3. ovog članka dopuni na način da glasi: „Poliklinika mora obavljati djelatnost najmanje u dvije ordinacije različitih ili istih specijalističkih ili užih specijalističkih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalističke, odnosno uže specijalističke djelatnosti i specijalističkom laboratoriju.“ Predlaže se da se članak 112. dopuni na način da se iza stavka 4. doda stavak 5. koji glasi: „Ako poliklinika ima medicinsko-biokemijski laboratorij mora zapošljavati u radnom odnosu na neodređeno vrijeme najmanje jednog doktora medicine i jednog magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine specijalista“ Pojašnjenje: Poliklinika spada u specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu te iz tog razloga predlaže se da se specificira kako se radi o specijalističkom laboratoriju. Za obavljanje specijalističkih pretraga prema potrebama specijalističkih ordinacija koje podržava, laboratorij mora biti specijalistički. U stručnom nadzoru HKMB pokazala se kao najčešća nesukladnost da poliklinike nemaju zaposlene u stalnom radnom odnosu i punom radnom vremenu specijalistu medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 116 Predlaže se stavak 2. ovog članka dopuniti na način da glasi: „– radiološku, specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku“ Pojašnjenje: Opće i specijalne bolnice spadaju u specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu te iz tog razloga predlaže se da se specificira kako se radi o specijalističkom laboratoriju. Za obavljanje specijalističkih pretraga prema potrebama bolnica potrebno je da laboratorij bude specijalistički jer za razliku od općeg medicinsko-biokemijskog laboratorija, specijalistički laboratorij ima drugačije zahtjeve po pitanju kadra, prostora i opreme prema Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16). Članak 120 Stavak 5. ovog članka treba dopuniti na način da glasi: „Klinički bolnički centar jest opća bolnica u kojoj osim naziva klinika za djelatnost interne medicine, kirurgije, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva, naziv klinika ima više od polovice ostalih specijalnosti i u kojima se izvodi više od polovice nastavnog programa studija medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, odnosno sestrinstva. Pojašnjenje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Članak 124 Stavak 2. alineja 5. ovog članka treba glasiti: zapošljavanje u radnom odnosu visokokvalificiranih radnika s najmanje jednom trećinom zdravstvenih radnika zaposlenika kliničke ustanove koji imaju znanstvena ili znanstveno - nastavna zvanja na fakultetu koji provodi studij medicine, dentalne medicine, farmacije i/ili medicinske biokemije i laboratorijske medicine, te najmanje dva zdravstvena radnika u znanstveno-nastavnom zvanju docenta, izvanrednog profesora, redovitog profesora u trajnom ili u naslovnom zvanju. Pojašnjenje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Članak 146 Kako Nacionalno zdravstveno vijeće broji devet članova na prijedlog ministra, iz redova istaknutih stručnjaka u pojedinim strukama medicine smatram kako u Nacionalnom zdravstvenom vijeću moraju svakako biti uključeni predstavnici djelatnosti: medicine, dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 155. Predlaže se u stavku 2. ovog članka brisati rečenicu „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari, fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja.“ Pojašnjenje: Stavak 1. i stavak 2. ovog članka su u koliziji, kao i sam članak 2. unutar sebe. U stavku 2. su proglašeni zdravstvenim radnicima zaposlenici koji nisu završili obrazovanje zdravstvenog usmjerenja te nemaju odobrenje za samostalan rad, obvezu trajnog usavršavanja kroz prikupljanje bodova za produžetak odobrenja, nemaju stručni nadzor od strane nijedne komore. Članak 167. ovog Zakona navodi zdravstvene suradnike kao: osobe koje nisu završile obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci), koja definicija upravo odgovara navedenim kategorijama. Podržavam mišljenja i komentare HLJK da se navedene profesije prizna kao zdravstvene suradnike, a ne kao zdravstvene radnike. Članak 171. Predlaže se članak izmijeniti na način da glasi: „Odredbe članaka 168. do 170. ovoga Zakona ne odnose se na državljane država Europskog gospodarskog prostora (u daljnjem tekstu: EGP) niti na državljane Republike Hrvatske koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, obrazovanje za strukovnu medicinsku sestru/medicinskog tehničara u djelatnosti opće njege, preddiplomski studij sestrinstva te preddiplomski studij primaljstva, koji je sukladan zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija.“ Pojašnjenje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Članak 186. Predlaže se članak izmijeniti na način da glasi: Pri sklapanju ugovora iz stavka 1. ovoga članka obveza rada u radnom odnosu na neodređeno vrijeme nakon završetka specijalističkog usavršavanja i položenog specijalističkog ispita ne smije biti ugovorena u trajanju duljem od propisanog vremena trajanja specijalizacije ali ni kraća od propisanog vremena trajanja specijalizacije. Članak 192. Slažem sa stavovima Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva da ne postoji objektivna argumentacija i razlozi radi kojih bi se magistrima farmacije specijalistima i specijalistima medicinske biokemije i laboratorijske medicine koji imaju deset godina rada u svojstvu specijalista, objavljene znanstvene i stručne radove i uspješne rezultate na stručnom uzdizanju zdravstvenih radnika, isključila mogućnost da se prizna naziv primarijus. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
674 Danijela Sviličić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti podržavam komentare i prijedloge upućene od strane Medicinskog fakulteta u Osijeku. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
675 Danijela Sviličić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti podržavam komentare i prijedloge upućene od strane HKZR i gospođeJasne Matić ,voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost ( HKZR – SR MLD) Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
676 Danijela Vuković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Podržavam članak 155. u kojem su klinički psiholozi koji rade u zdravstvu NAPOKON prepoznati kao zdravstveni radnici. S obzirom da je članak 167. uistinu neusklađen s člankom 155. predlažem da se na "Zdravstveni suradnici su osobe koje nisu završile obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci)." doda "izuzev struka definiranih člankom 155." Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
677 Danijela Županić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. Podržavam prijedlog da se u stavku 1. članka 48. umjesto "magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima" napiše "magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko-biokemijskim laboratorijima" jer se završetkom studija Medicinske biokemije stječe naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
678 Danijela Županić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, u potpunosti se slažem s prijedlozima i komentarima Lorene Honović, Višnje Jureša, Ines Vukasović, Gordane Juričić, Ljiljane Mayer i Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
679 Danijela Županić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. U potpunosti podržavam prijedlog HKMB. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
680 Danijela Županić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. Podržavam prijedlog da se u stavku 3. ovog članka "laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost" nadopuni sa "specijalističku laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost" jer u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti u svim dijagnostičkim djelatnostima rade specijalisti odgovarajuće grane medicine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
681 Danijela Županić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. U potpunosti se slažem s prijedlozima da se članak 30. stavak 1. dopuni s "izrada pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine", te u stavku 2. istog članka pojam "laboratorijske dijagnostike" zamijeni s "medicinske biokemije i laboratorijske medicine". Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
682 Danko Puščenik NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavam nacrt prijedloga Zakona uz izmjene koje sam već naveo prije. Ono što je najvažnije za naglasiti je da se za pacijenta privatizacijom ništa ne mijenja u vidu plaćanja.Iako neki "zaštitnici javnog zdravstva" plaše pacijente da će sada plaćati zdravstvene usluge,to nije istina. Privatnik u ugovornom odnosu sa HZZ-om sam 21 godinu i moji pacijenti nisu platili ni kunu više nego pacijenti kod kolegica u Domu zdravlja koje su pored mene istoj zgradi.Početkom fiskalizacije otvorio sam fiskalni račun i do sada sam u par godina naplatio jedan fiskalni račun.Nema potrebe jer su sve usluge pokrivene osiguranjem HZZO-a.Pacijenti u tom pogledu niti ne znaju tko je privatnik a tko nije.Uostalom to ih nije ni ne zabrinjava.Ja se sa kolegicama koje su djelatnice Doma zdravlja uredno nadopunjujem u okviru grupne prakse.Kolegice do sada nisu mogle dobiti dozvolu za odlazak u privatnu praksu.Bojim se da ćemo ih izgubiti jer će otići iz PZZ-a.Tko će biti najviše na gubitku? Pacijenti.. Česte promjene liječnika na jednom radnom mjestu je naša sadašnjost.Mladi liječnik dođe u ordinaciju i ostane dok ne dobi specijalizaciju u bolnici.I tako u nedogled.Tko opet najviše gubi? Pacijenti.. Ono što pacijenti dobivaju privatizacijom je zdravstveni djelatnik koji je motiviraniji za rad jer mu o tome ovisi dohodak.Time ćemo dobiti i zadovoljnijeg pacijenta.Nije li nam to svima cilj? Bojim se da bez privatizacje nećemo moći zadržati liječnike u PZZ jer je ona ionako n"neatraktivna" za njih.Liječnik privatnik može sam usmjeravati svoju edukaciju i interese te postoje veće šanse da i ostane u PZZ. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
683 Danko Puščenik NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI 1. Predlažem da se izmjeni čl. 63. koji se odnosi na st. 3. toč. 3. istog članka nacrta Zakona o zdravstvenoj zaštiti na način da glasi kako slijedi: „Ministar će posebnim Pravilnikom propisati uvjete i način pod kojim će župan odnosno gradonačelnik grada Zagreba dati suglasnost o opravdanosti prenošenja prava na obavljanje zdravstvene djelatnosti u ordinaciji kao i uvjete i način pod kojim će Zavod dati mišljenje iz ovog članka zakona. “ ili Izbrisati čl. 63. st. 3. točku 3. zakona. 3. Predlaže se dopuniti čl. 268. st. 2., čl. 271. st. 2. i čl. 275. st. 3. nacrta Zakona o zdravstvenoj zaštiti na način da glasi kako slijedi: „.Ministar će posebnim Pravilnikom propisati način i uvjete pod kojim će upravna vijeća domova zdravlja donositi odluke o zakupu poslovnog prostora iz ovog članka.„ Predložene odredbe nacrta Zakona su nedovoljno precizne i ostavljaju domovima zdravlja široku mogućnost zlouporabe odnosno nametanja viših cijena zakupnine i najma opreme. Kako se ne bi dogodile ucjene treba definirati kriterije te raspon cijena zakupnine. 4. Predlaže se dopuniti čl. 188. nacrta zakona na način da glasi kako slijedi: „Obveza iz stavka 1. ovog članka ne odnosi se na specijalizanta koji otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovog Zakona, a zasnuje radni odnos kod zdravstvenog radnika privatne prakse ili nastavi rad u vlastitoj privatnoj praksi ukoliko ministarstvo utvrdi da troškovi specijalizacije nisu utrošeni iz vlastitih sredstava zdravstvene ustanove.“ 5. Predlaže se dopuniti čl. 190. nacrta zakona na način da glasi kako slijedi: „Obveza iz stavka 2. ovog članka ne odnosi se na specijalista koji otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovog Zakona, a zasnuje radni odnos kod zdravstvenog radnika privatne prakse ili nastavi rad u vlastitoj privatnoj praksi ukoliko ministarstvo utvrdi da troškovi specijalizacije nisu utrošeni iz vlastitih sredstava zdravstvene ustanove.“ U slučajevima kada zdravstvene ustanove nisu uložile vlastita sredstva u usavršavanje liječnika nemaju pravo ta sredstva potraživati od liječnika koji bi nastavio pružanje zdravstvene skrbi u Republici Hrvatskoj stoga se kao logično postavlja pitanje da li je svrha specijalizacije kontinuirano i kvalitetnije pružanje zdravstvene zaštite ili je svrha specijalizacije zadržavanje mladih liječnika u domovima zdravlja. Predlažem da se dopuni čl.195 st 4. nacrta Zakona kako slijedi: "Ministar će posebnim Pravilnikom propisati način i uvjete pod kojim će se sklapati ugovori za obavljanje posebnog dežurstva iz ovog članka" Mišljenja sam da je potrebno dopuniti odredbu koja se odnosi na obavljanje posebnog dežurstva radi definiranja punktova, prostora i opreme, osiguranje od odgovornosti te osiguranje za slučaj ozljede na radu, putni troškovi, potrošnja recepata i uputnica, stanja koja se mogu zbrinjavati , naknada za rad ... Ukoliko Zakon ne donese kriterije i uvjete vezano uz članke koje sam navela ponovo obiteljski doktori mogu postati taoci politike što će dovesti do daljnje devastacije primarne zdravstvene zaštite koja je danas neatraktivna i služi samo kao" odskočna daska" mladim doktorima prije odlaska iz RH ili nastavka profesionalnog rada u specijalističko konzilijarnim djelatnostima. Smatram da je potrebno omogućiti svima koji to žele obavljanje privatne prakse jer je to poticaj liječniku da kvalitetnije radi ,educira se i prati rezultate svog rada. Nužno je da postupak bude potpuno neovisan od bilo koje politike, bilo od strane županija bilo od upravnih vijeća domova zdravlja kako bi se izbacila mogućnost pogodovanja i ucjenjivanja zdravstvenih radnika. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
684 Danko Puščenik NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. Predlažem dopuniti čl. 51. st. 2. nacrta Zakona o zdravstvenoj zaštiti na način da glasi kako slijedi: „Ministar će posebnim Pravilnikom propisati uvjete i način pod kojim će župan odnosno gradonačelnik grada Zagreba dati suglasnost iz ovog članka.“ Postojećim odredbama u prijedlogu županu odnosno gradonačelniku grada Zagreba je ostavljeno da po slobodnoj ocjeni izdaju ili uskrate navedenu suglasnost bez jasno definiranih kriterija što posljedično može dovesti do zloupotrebe tako širokih ovlasti i neželjenih sporova. Naime, u slučaju udovoljenja svim prethodno postavljenim uvjetima iz ovog nacrta zakona smatram suvišnim da župan odnosno gradonačelnik grada Zagreba praktički samovoljno odlučuje o premještaju ordinacije. Smatram da bi u slučaju udovoljenja svim kriterijima iz zakona župan trebao imati obvezu izdavanja predmetne suglasnosti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
685 Darija Kuruc Poje NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavam prijedlog Hrvatskog društva za infektivne bolesti Hrvatskog liječničkog zbora o obavezi razvijanja i provođenja programa rukovođenja antimikrobnom terapijom te osnivanja Povjerenstva i Timova za rukovođenje antimikrobnom terapijom (skraćeno: timovi za antibiotike ili „A-timovi“). Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
686 Darija Kuruc Poje NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. Također podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
687 Darija Kuruc Poje NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
688 Darija Kuruc Poje NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 97. Također podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
689 Darija Kuruc Poje NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. Također podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore da se u članku 96. stavku 5. alineji 6. predlaže se iza riječi „doktora medicine specijalista „dodati riječi “odnosno magistra farmacije specijalista kliničke farmacije“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
690 Darija Kuruc Poje NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 37. Također se slažem s prijedlozima Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
691 Darija Kuruc Poje NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 34. Također podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore u svrhu prepoznavanja učinkovitosti bolničke djelatnosti kliničkog farmaceuta u obavljanju ljekarničke skrbi što je dokazano i potvrđeno brojnim inozemnim studijama te od Svjetske zdravstvene organizacije (poveznica: http://apps.who.int/medicinedocs/en/d/Js2214e/4.4.html) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
692 Darija Kuruc Poje NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. Također podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
693 Darija Kuruc Poje NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. Također podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
694 Darija Kuruc Poje NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 9. Također podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
695 Darijo Hrepić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Kao medicinski fizičar moram napomenuti da je RH, kao članica EU, transponirala u domaće zakonodavstvo EU direktivu EURATOM 59/2013 u kojoj se medicinska fizika definira kao zdravstvena djelatnost. Dakle, RH se obvezala da će zakonski definirati medicinsku fiziku kao zdravstvenu djelatnost. Stoga je pozivanje na HR zakonodavstvo kao argument za neuvrštavanje medicinske fizike u zdravstvene djelatnosi potpuno neprimjereno. Posebno je začuđujuće kod komentiranje novog prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti citirati stari Zakon o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993) kao argument protiv, jer se novi zakon i predlaže kako bi se stari izmjenio i prilagodio trenutnoj realnosti. Nadalje, zatečen sam koordiniranom (copy/paste) akcijom Hrvatske ljekarničke komore, Hrvatskog farmaceutskog društva i nekih njihovih članova na prijedlog uvrštavanje medicinskih fizičara (i drugih zanimanja) u zdravstvene radnike. Medicinski fizičari su zdravstveni radnici čiji je profesionalni angažman vezan uz proces dijagnosike i liječenja u radiologiji, nuklearnoj medicini i onkologiji, a nikako uz farmaciju ili ljekarničku djelatnost. Siguran sam da farmaceuti i ljekarnici ne poznaju medicinsku fiziku kao profesiju, niti su upoznati s bilo kojim segmentom rada medicinskih fizičara u zdravstvenom sustavu. Zbog toga sam mišljenja da se komentari Hrvatske ljekarničke komore, Hrvatskog farmaceutskog društva i nekih njihovih članova na temu uvrštavanja medicinskih fizičara u zdravstvene radnike potpuno neprimjereni. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
696 Dario Mandić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Predlažem izmjene i/ili dopune u sljedećim člancima: Čl. 22 Predlažem da se stavak (1) članka 22 dopuni tako da glasi: „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ Pojašnjenje: ne postoji razlog zašto bi se ostala strukovna društva koje donosi smjernice koje su od važnosti za razvoj struke i zdravlje pacijenata (npr. Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu) isključila iz odredbi ovog članka. Čl. 30 Predlažem nadopunu članka 30. stavka (1), tako da se iza alineje 22 doda alineja: „- izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: očito je omaškom izostavljena jedna od temeljnih djelatnosti koju obuhvaća Zdravstvena zaštita na primarnoj razini. Predlažem izmjenu stavka (2), alineja 22 članka 30. na način da se umjesto "- laboratorijske dijagnostike" koristi nedvosmislen termin "- medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju stoga nema opravdanja da se koristi pojam „laboratorijske dijagnostike“ već da se koristi ispravan i nedvosmislen naziv djelatnosti - medicinsko-biokemijska djelatnost. Svi ostali dijagnostički laboratoriji (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konziljarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost. Čl. 46 Na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost je ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju što je definirano nizom propisa (Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16), Pravilnik o vrstama pretraga koje obavljaju medicinsko-biokemijski laboratoriji (“Narodne novine“ broj 197/03) i dr.) kao i kod ugovaranja s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18). Čl. 48 Predlažem izmjenu članka 48. stavka (1). na način da glasi: „Doktor medicine i doktor dentalne medicine obavljaju privatnu praksu u ordinacijama, magistri farmacije u ljekarnama, a magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko-biokemijskim laboratorijima.“ Pojašnjenje: usklađivanje s nazivom akademskog zvanja stečenog na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu (magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine) prema NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica, Čl. 54 Predlažem izmjenu stavka (5) članka 54. na način da glasi: „U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi u medicinsko-biokemijskom laboratoriju na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi.“ Pojašnjenje: Zbog specifičnosti djelatnosti, rad tima u drugoj smjeni ne može osigurati obavljanje svih ugovorenih pretraga prema stručnim kriterijima, čime bi na kraju bili uskraćeni i sami korisnici. Grupna praksa je specifični način rada timova u medicinsko-biokemijskim laboratorijima gdje su politika kvalitete rada, ulaganja u sredstva i prostor, održavanje i kontrola kvalitete zajednički i definirani i jasni i nije moguće niti potrebno da u drugoj smjeni bude čitav jedan tim. Čl. 63 Predlažem dopunu članka 63. stavak (3) alineja 3. na način da glasi: "◊ suglasnost župana, odnosno gradonačelnika Grada Zagreba, o opravdanosti prenošenja prava na obavljanje zdravstvene djelatnosti u ordinaciji izdana na temelju prethodno pribavljenog pozitivnog mišljenja Zavoda i nadležne Komore." Pojašnjenje: Nadležne Komore imaju registre podataka u kojima mogu provjeriti ispunjava li zdrastveni radnik stručne krterije i druge uvjete propisane zakonom. Čl. 103 Predlažem izmjenu stavka (2) članka 103. na način da glasi: "Dom zdravlja pruža zdravstvenu zaštitu obavljanjem djelatnosti obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, dentalne tehnike, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, medicine rada/medicine rada i sporta, logopedije, medicinske biokemije i laboratorijske medicine, radiološke dijagnostike, sanitetskog prijevoza, ljekarničke djelatnosti, fizikalne terapije, patronažne zdravstvene zaštite, zdravstvene njege te palijativne skrbi, kao i obavljanjem specijalističko-konzilijarne djelatnosti." Pojašnjenje: na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju stoga nema opravdanja da se koristi pojam „laboratorijske dijagnostike“ već da se koristi ispravan i nedvosmislen naziv djelatnosti - medicinsko-biokemijska djelatnost. Svi ostali dijagnostički laboratoriji (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konziljarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost. Čl. 112 Predlažem da se stavak (3) članka 112 dopuni na način da glasi: „Poliklinika mora obavljati djelatnost najmanje u dvije ordinacije različitih ili istih specijalističkih ili užih specijalističkih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalističke, odnosno uže specijalističke djelatnosti i specijalističkom medicinsko-biokemijskom laboratoriju.“ Pojašnjenje: Poliklinika je po definiciji u stavku (1) ustanova u kojoj se obavlja specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita, što zahtjeva postojanje i specijalističkog medicinsko-biokemijskog laboratorija sa svim ostalim zahtjevima za laboratorij te razine djelatnosti. Čl. 116 Predlažem izmjenu članka 116. stavka (2), alineja 1 na način da glasi: „– radiološku, specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku“ Pojašnjenje: dodavanjem "specijalističke" jasno se ukazuje o kojoj je razini medicinsko-biokemijske djelatnosti riječ, budući da je ona definirana prema Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16). Čl. 120 Predlažem izmjenu članka 120. stavka (5). na način da glasi: "Klinički bolnički centar jest opća bolnica u kojoj osim naziva klinika za djelatnost interne medicine, kirurgije, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva, naziv klinika ima više od polovice ostalih specijalnosti i u kojima se izvodi više od polovice nastavnog programa studija medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, odnosno sestrinstva." Pojašnjenje: usklađivanje s nazivom akademskog zvanja stečenog na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu (magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine) prema NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica, Čl. 124 Predlažem izmjenu članka 124. stavka (2). podstavka 5 na način da glasi: "- zapošljavanje u radnom odnosu visokokvalificiranih radnika s najmanje jednom trećinom zdravstvenih radnika zaposlenika kliničke ustanove koji imaju znanstvena ili znanstveno - nastavna zvanja na fakultetu koji provodi studij medicine, dentalne medicine, farmacije i/ili medicinske biokemije i laboratorijske medicine, te najmanje dva zdravstvena radnika u znanstveno-nastavnom zvanju docenta, izvanrednog profesora, redovitog profesora u trajnom ili u naslovnom zvanju. Pojašnjenje: usklađivanje s nazivom akademskog zvanja stečenog na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu (magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine, shodno odluci Sveučilišta u Zagrebu), prema NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica, Čl. 155 Čl. 155, stavak (2) je u direktnoj koliziji s člankom 167. ovog Zakona navodi zdravstvene suradnike kao: "...osobe koje nisu završile obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci)." a koji u potpunosti odgovara strukama navedenim u stavku (2) čl. 155 ("Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja.") Bez namjere da segregiram navedene struke koje sudjeluju u dijagnostici i liječenju, smatram da se ne mogu izjednačiti postojeći zdravstveni radnici koji su završili studij na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu, čiji rad regulira i nadzire nadležna komora koja ima izdaje odobrenje za samostalan rad i koji imaju obvezu trajnog usavršavanja kroz prikupljanje bodova za produžetak odobrenja s onima koji su navedeni u stavku (2) čl. 155 ovog zakona koji sve te obaveze nemaju. Ako se želi izjednaćiti te struke po pravima, mislim da ih se treba izjednačiti i prema obvezama koje imaju postojeći zdravstveni radnici. Čl. 171 Predlaže se izmjena ćl. 171. na način da glasi: „Odredbe članaka 168. do 170. ovoga Zakona ne odnose se na državljane država Europskog gospodarskog prostora (u daljnjem tekstu: EGP) niti na državljane Republike Hrvatske koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, obrazovanje za strukovnu medicinsku sestru/medicinskog tehničara u djelatnosti opće njege, preddiplomski studij sestrinstva te preddiplomski studij primaljstva, koji je sukladan zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija.“ Pojašnjenje: Ispravan naziv akademskog zvanja stečenog na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu je magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine, shodno odluci Sveučilišta u Zagrebu, prema NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica, Čl. 179 Predlažem stavak (2) promijeniti: "(2) Nadležne komore izdaju potvrde za državljane Republike Hrvatske ili EGP-a čiji dokaz o stručnoj kvalifikaciji doktora medicine, doktora medicine specijalista, medicinske sestre u djelatnosti opće njege, doktora dentalne medicine, doktora dentalne medicine specijalista, magistre farmacije, magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine i primalje nije sukladan zvanju (tituli) upisanom za Republiku Hrvatsku sukladno zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija." Pojašnjenje: Nadležna komora u RH za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacije u području medicinske biokemije i laboratorijske medicine je HKMB. Čl. 192 U potpunosti podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. Predlažem da se članak 192, stavak 1 izmjeni na način da glasi: "(1) Doktorima medicine specijalistima i doktorima dentalne medicine specijalistima, magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine specijalistima koji imaju deset godina rada u svojstvu specijalista, objavljene znanstvene i stručne radove i uspješne rezultate na stručnom uzdizanju zdravstvenih radnika, može se priznati naziv primarijus." Predlažem da se članak 192, stavak 2 izmjeni na način da glasi: "(2) O priznavanju naziva primarijus odlučuje povjerenstvo koje imenuje ministar iz redova nastavnika medicinskog i dentalnog fakulteta i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, primarijusa i istaknutih medicinskih, dentalnih, farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih stručnjaka." Objašnjenje: Nema argumentacije da bi magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine specijaliste i magistre farmacije specijaliste trebalo tretirati drugaćije nego druge dvije priznate kategorije zdravstvenih radnika (doktore medicine specijaliste i doktore stomatologije specijaliste). Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
697 Dario Mandić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. Predlažem da se stavak (1) članka 22 dopuni tako da glasi: „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ Pojašnjenje: ne postoji razlog zašto bi se ostala strukovna društva koje donosi smjernice koje su od važnosti za razvoj struke i zdravlje pacijenata (npr. Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu) isključila iz odredbi ovog članka. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
698 Dario Mandić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. Predlažem nadopunu članka 30. stavka (1), tako da se iza alineje 22 doda alineja: „- izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: očito je omaškom izostavljena jedna od temeljnih djelatnosti koju obuhvaća Zdravstvena zaštita na primarnoj razini. Predlažem izmjenu stavka (2), alineja 22 članka 30. na način da se umjesto "- laboratorijske dijagnostike" koristi nedvosmislen termin "- medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju stoga nema opravdanja da se koristi pojam „laboratorijske dijagnostike“ već da se koristi ispravan i nedvosmislen naziv djelatnosti - medicinsko-biokemijska djelatnost. Svi ostali dijagnostički laboratoriji (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konziljarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
699 Dario Mandić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. Na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost je ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju što je definirano nizom propisa (Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16), Pravilnik o vrstama pretraga koje obavljaju medicinsko-biokemijski laboratoriji (“Narodne novine“ broj 197/03) i dr.) kao i kod ugovaranja s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
700 Dario Mandić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. Predlažem izmjenu članka 48. stavka (1). na način da glasi: „Doktor medicine i doktor dentalne medicine obavljaju privatnu praksu u ordinacijama, magistri farmacije u ljekarnama, a magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko-biokemijskim laboratorijima.“ Pojašnjenje: usklađivanje s nazivom akademskog zvanja stečenog na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu (magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
701 Dario Mandić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Predlažem izmjenu stavka (5) članka 54. na način da glasi: „U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi u medicinsko-biokemijskom laboratoriju na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi.“ Pojašnjenje: Zbog specifičnosti djelatnosti, rad tima u drugoj smjeni ne može osigurati obavljanje svih ugovorenih pretraga prema stručnim kriterijima, čime bi na kraju bili uskraćeni i sami korisnici. Grupna praksa je specifični način rada timova u medicinsko-biokemijskim laboratorijima gdje su politika kvalitete rada, ulaganja u sredstva i prostor, održavanje i kontrola kvalitete zajednički i definirani i jasni i nije moguće niti potrebno da u drugoj smjeni bude čitav jedan tim. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
702 Dario Mandić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. Predlažem dopunu članka 63. stavak (3) alineja 3. na način da glasi: "◊ suglasnost župana, odnosno gradonačelnika Grada Zagreba, o opravdanosti prenošenja prava na obavljanje zdravstvene djelatnosti u ordinaciji izdana na temelju prethodno pribavljenog pozitivnog mišljenja Zavoda i nadležne Komore." Pojašnjenje: Nadležne Komore imaju registre podataka u kojima mogu provjeriti ispunjava li zdrastveni radnik stručne krterije i druge uvjete propisane zakonom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
703 Dario Mandić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. Predlažem izmjenu stavka (2) članka 103. na način da glasi: "Dom zdravlja pruža zdravstvenu zaštitu obavljanjem djelatnosti obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, dentalne tehnike, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, medicine rada/medicine rada i sporta, logopedije, medicinske biokemije i laboratorijske medicine, radiološke dijagnostike, sanitetskog prijevoza, ljekarničke djelatnosti, fizikalne terapije, patronažne zdravstvene zaštite, zdravstvene njege te palijativne skrbi, kao i obavljanjem specijalističko-konzilijarne djelatnosti." Pojašnjenje: na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju stoga nema opravdanja da se koristi pojam „laboratorijske dijagnostike“ već da se koristi ispravan i nedvosmislen naziv djelatnosti - medicinsko-biokemijska djelatnost. Svi ostali dijagnostički laboratoriji (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konziljarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
704 Dario Mandić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. Predlažem da se stavak (3) članka 112 dopuni na način da glasi: „Poliklinika mora obavljati djelatnost najmanje u dvije ordinacije različitih ili istih specijalističkih ili užih specijalističkih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalističke, odnosno uže specijalističke djelatnosti i specijalističkom medicinsko-biokemijskom laboratoriju.“ Pojašnjenje: Poliklinika je po definiciji u stavku (1) ustanova u kojoj se obavlja specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita, što zahtjeva postojanje i specijalističkog medicinsko-biokemijskog laboratorija sa svim ostalim zahtjevima za laboratorij te razine djelatnosti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
705 Dario Mandić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. Predlažem izmjenu članka 120. stavka (5). na način da glasi: "Klinički bolnički centar jest opća bolnica u kojoj osim naziva klinika za djelatnost interne medicine, kirurgije, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva, naziv klinika ima više od polovice ostalih specijalnosti i u kojima se izvodi više od polovice nastavnog programa studija medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, odnosno sestrinstva." Pojašnjenje: usklađivanje s nazivom akademskog zvanja stečenog na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu (magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
706 Dario Mandić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. Predlažem izmjenu članka 124. stavka (2). podstavka 5 na način da glasi: "- zapošljavanje u radnom odnosu visokokvalificiranih radnika s najmanje jednom trećinom zdravstvenih radnika zaposlenika kliničke ustanove koji imaju znanstvena ili znanstveno - nastavna zvanja na fakultetu koji provodi studij medicine, dentalne medicine, farmacije i/ili medicinske biokemije i laboratorijske medicine, te najmanje dva zdravstvena radnika u znanstveno-nastavnom zvanju docenta, izvanrednog profesora, redovitog profesora u trajnom ili u naslovnom zvanju. Pojašnjenje: usklađivanje s nazivom akademskog zvanja stečenog na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu (magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine, shodno odluci Sveučilišta u Zagrebu). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
707 Dario Mandić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Čl. 155, stavak (2) je u direktnoj koliziji s člankom 167. ovog Zakona navodi zdravstvene suradnike kao: "...osobe koje nisu završile obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci)." a koji u potpunosti odgovara strukama navedenim u stavku (2) čl. 155 ("Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja.") Bez namjere da segregiram navedene struke koje sudjeluju u dijagnostici i liječenju, smatram da se ne mogu izjednačiti postojeći zdravstveni radnici koji su završili studij na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu, čiji rad regulira i nadzire nadležna komora koja ima izdaje odobrenje za samostalan rad i koji imaju obvezu trajnog usavršavanja kroz prikupljanje bodova za produžetak odobrenja s onima koji su navedeni u stavku (2) čl. 155 ovog zakona koji sve te obaveze nemaju. Ako se želi izjednaćiti te struke po pravima, mislim da ih se treba izjednačiti i prema obvezama koje imaju postojeći zdravstveni radnici. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
708 Dario Mandić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. Predlaže se izmjena ćl. 171. na način da glasi: „Odredbe članaka 168. do 170. ovoga Zakona ne odnose se na državljane država Europskog gospodarskog prostora (u daljnjem tekstu: EGP) niti na državljane Republike Hrvatske koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, obrazovanje za strukovnu medicinsku sestru/medicinskog tehničara u djelatnosti opće njege, preddiplomski studij sestrinstva te preddiplomski studij primaljstva, koji je sukladan zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija.“ Pojašnjenje: Ispravan naziv akademskog zvanja stečenog na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu je magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine, shodno odluci Sveučilišta u Zagrebu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
709 Dario Mandić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. Predlažem stavak (2) promijeniti: "(2) Nadležne komore izdaju potvrde za državljane Republike Hrvatske ili EGP-a čiji dokaz o stručnoj kvalifikaciji doktora medicine, doktora medicine specijalista, medicinske sestre u djelatnosti opće njege, doktora dentalne medicine, doktora dentalne medicine specijalista, magistre farmacije, magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine i primalje nije sukladan zvanju (tituli) upisanom za Republiku Hrvatsku sukladno zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija." Pojašnjenje: Nadležna komora u RH za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacije u području medicinske biokemije i laboratorijske medicine je HKMB. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
710 Dario Mandić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. U potpunosti podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore. Predlažem da se članak 192, stavak 1 izmjeni na način da glasi: "(1) Doktorima medicine specijalistima i doktorima dentalne medicine specijalistima, magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine specijalistima koji imaju deset godina rada u svojstvu specijalista, objavljene znanstvene i stručne radove i uspješne rezultate na stručnom uzdizanju zdravstvenih radnika, može se priznati naziv primarijus." Predlažem da se članak 192, stavak 2 izmjeni na način da glasi: "(2) O priznavanju naziva primarijus odlučuje povjerenstvo koje imenuje ministar iz redova nastavnika medicinskog i dentalnog fakulteta i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, primarijusa i istaknutih medicinskih, dentalnih, farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih stručnjaka." Objašnjenje: Nema argumentacije da bi magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine specijaliste i magistre farmacije specijaliste trebalo tretirati drugaćije nego druge dvije priznate kategorije zdravstvenih radnika (doktore medicine specijaliste i doktore stomatologije specijaliste). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
711 Dario Pastuović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavam komentare i prijedloge upućene od strane HKZR i Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
712 Dario Pastuović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: HKZR i Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
713 Dario Pastuović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. Stavak (4) riječ „dijagnostike“ zamijeniti riječima „laboratorijske dijagnostike“ Stavak (5) izbaciti riječi „i medicinske biokemije“ Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
714 Dario Pastuović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. Stavak (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Točka 4. riječi „medicinsko-biokemijskog laboratorija“ zamjenjuju se „dijagnostičkog laboratorija“ Točka 5. riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
715 Dario Pastuović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Stavak (1) riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ Stavak (5) riječi „medicinsko-biokemijskom laboratoriju“ zamjenjuju se riječima „dijagnostičkom laboratoriju“. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
716 Dario Pastuović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. Stavak (1) brišu se riječi „a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ i zamjenjuju riječima: „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Medicinsko biokemijska djelatnost ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnost (ona je jedna od dijagnostičkih djelatnosti). To se čak navodi i u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN 121/03) članak 2. Stavak 1. Koji kaže da: „Medicinsko biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. Obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
717 Dario Pastuović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. Članak 46. Stavak (3) riječi „medicinsko-biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ . Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
718 Darko Richter NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U načelu, ovaj prijedlog ZZZ pretvorit će sve primarne liječnike u koncesionare s pravom nasljedstva (ordinacije u statusu begluka ili feuda). U Hrvatskoj je bitno razgraničiti javno od privatnoga. U javnom sektoru treba jamčiti ono što se treba i može kao zajednički standard zdravstvene zaštite (a sigurno NIJE SVE MOGUĆE, kao što se demagoški izvikuje već desetljećima, i cenzurira svakoga tko se usudi reći da možemo imati samo ono i onoliko za što imamo novca). Svake se godine, u Saboru i u medijskoj tišini, donosi popis usluga koje pokriva HZZO, ali se, preko leđa liječnika, i to prvenstveno bolničkih liječnika, usmeno demagoški narodu nudi i ono što nije u tom popisu, a vodi se briga i borba jedino o tome kako namiriti materijalne troškove koji eventualno pri tome nastaju (farma-industrija). Nemoralno je graditi se privatnikom, a musti državne jasle (HZZO). Ova najava „privatizacije“ PZ-e nije ništa drugo nego darovanje koncesija svim primarcima, tako da imaju ugovore s HZZO-om, da im bude lagodno i stabilno, i da od privatluka kao problem imaju SAMO I JEDINO KAKO NAĆI ZAMJENU ZA GODIŠNJE ODMORE, i ništa drugo. Za sve ostalo primarnoj je zaštiti „outlet“ bolnička hitna služba, samoposluga po njihovm izboru. Javljam vam da je u hitnoj pedijatrijskoj ambulanti u KBC Zagreb, koju vodim, broj slučajeva u prvom tromjesječju porastao za 32% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. To je odraz s jedne strane proklamiranih prava mimo popisa osiguranih usluga HZZO, a s druge strane to je očiti poraz primarne zaštite. Koncesijama će se takvo stanje potpuno nezasluženo nagraditi. Je li normalno da doktori iz zagrebačkih bolnica idu dežurati u Zabok, Bjelovar, Dubrovnik i uskoro, valjda, svi iz svih bolnica, posvuda u sve druge bolnice, jer preko jednog dežurnog u županijskoj bolnici kroz 24 sata protutnji i do 100 pacijenata, a i nema dovoljno bolničkih doktora u tim (županijskim) bolnicama da pokriju dežurstvima sve dane u mjesecu? O tome nitko ne govori. Ovo sada mi se čini kao prijedlozi ZZZ i ZZO iz 2015. godine, osim što su ispušteni oni čuveni privatni fondovi od javnog zdravstvenog novca. Sada će se javni novac svečano preliti koncesionarima. Javni novac – pirvatnicima??? Svi će u primarnoj zaštiti biti koncesionari, a u ime privatizacije će se omogućiti i „pravim“ privatnicima da se još više oslanjaju na HZZO, da ime ne bude teško. A bolje neće biti ništa. U zadnje su vrijeme novi prijedlozi zakona kao po pravilu kamuflirane akcije privatnog zaimanja u javni novac, ništa više, ništa manje. Dakle, da zaključim: 1. Bitno je da se primarci pod obavezno uključe u dežurstva po domovima zdravlja subotom i nedjeljom, bez ikakvih iznimaka 2. Čini mi se da je je bitno da se Zakonom uredi da primarci moraju sudjelovati i u bolničkim dežurstvima u dane vikenda i blagdana, i, ako je potrebno, u ostale dane ravnomjerno podnoseći teret hitne službe, jer, zbog čega bi teret hitne službe podnosili samo bolnički liječnici – javni službenici: dakle, primarci treba da dežuraju i u domovima zdravlja subotom i nedjeljom, ali i u bolnicama. Ako se sve svaljuje na bolničku hitnu službu, preselimo i primarnu zaštitu u bolnice, i samo potvrdimo ono što se u stvarnosti događa: primarna ne rješava nijedan medicinski problem, sve se prelijeva u bolnice i to preko bolničkih hitnih službi. 3. Mislim da zakonom treba jasno i glasno reći da je radno vrijeme ordinacija primarne zdravstvene zaštite 8 h: tj. od 6-14 h, i od 14-22 h. Nema nikakvih kućnih posjeta koje se ne obavljaju, ali se na račun tih imaginarnih radnji ili imaginarnih obaveza skraćuje radno vrijeme na mizernih 6 sati, a nakon što istekne 5. sat, dijele se uputnice C2 za bolničke hitne službe, ili se samo napomene: „idite vi na Rebro, ... „. Trebamo li sve te očitosti dokumentirati? Možemo vam pokazati raspored dolazaka pacijenata po satima u danu: vršci su od 12-15 i od 18-21 h. 4. Ordinacije/koncesije ne mogu biti nasljedne – za njih se moraju raspisivati javni natječaji, i to u redovitim vremenskim razmacima (mandatima) – npr. svakih 4 ili 5 godina,i osobito nakon odlaska koncesionara u mirovinu. 5. Tražim jasno odjeljivanje javnog i privatnog, i protivim se podjeli javnog novca bilo kakvim privatnicima. Dakle, javni zdravstveni sektor treba se alimentirati iz javnog novca, a privatni, iz privatnoga, i tu u RH ne može biti nikakvog ustupka, odnosno, vrijeme je da se stvari vrate na zdravi početak. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
719 Darko Takač NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 275. Navedenim se člankom propisuje privatizacija djela javnog zdravstvenog sustava na primarnoj razini zdravstvene zaštite. Predlažemo da se pitanje privatizacije rješava cjelovito sagledavajući sve aspekte i posljedice takvog procesa. Smatramo da se privatizacija treba rješavati posebnim zakonskim propisom koji će detaljno propisati postupke privatizacije zdravstvenog sustava. U tom sadržajnom procesu treba ravnopravno, sa svim ustavnim pravima, ukljućiti sve magistre farmacije i magistre medicinske biokemije koji su zaposlenici doma zdravlja ili ljekarničke zdravstvene ustanove. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
720 Darko Takač NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268. U članka 268. stavak 1. predlažemo da se riječi „a u kojem su“ „ zamijene riječima „na temelju kojeg su“ OBRAZLOŽENJE: postojeći Ugovori o zakupu imaju sve elemente ugovora o zakupu poslovnog prostora (kvadratura,raspored prostorija,cijena,održavanje, djelatnost i sl.)pa se mogu tretirati kao Ugovor o zakupu poslovnog prostora i ne treba ih zamijeniti novim ugovorima. Uostalom takva je bila praksa i kada su liječnici prelazili iz zakupa u koncesiju. Ukoliko se smatra da postojeće Ugovore o zakupu treba zamijeniti novima ugovorima usklađenima sa Zakonom o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora predlažem sljedeće izmjene: U članku 268. iza stavka 2.predlaže se dodati novi stavak 2a. koji glasi: - „(2a)Postojeći Ugovori o zakupu kojeg zakupci imaju sklopljenog sa domom zdravlja ili ljekarničkom ustanovom postaju Ugovori o zakupu poslovnog prostora sukladno članku 6. stavku 3. Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnih prostora (NN 125/11.)“ OBRAZLOŽENJE :Postojeći ugovori o zakupu imaju sve elemente ugovora o zakupu poslovnog prostora(kvadratura,raspored prostorija,cijena,održavanje,djelatnost i sl.) pa se mogu smatrati u pravnom prometu kao Ugovori o zakupu prostora koji prethodi novom postupku ugovaranja pa temeljem nije potrebno raspisivanje javnog natječaja. U članku 268. iza predloženog novog stavka 2a. tražimo da se doda novi stavak 2b. koji glasi: - „(2b)Rok za donošenje odluke Upravnog vijeće iz stavka 2. ovog članka je tri mjeseca od donošenja ovog zakona. Ukoliko Upravno vijeće ne donese odluku ministar svojim rješenjem zamjenjuje istu.“ U članku 268. stavak 3. predlažemo da se iza riječi „obavljati u privatnoj praksi“ brišu riječi „na osnovi zakupa“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
721 Darko Takač NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 228. Predlaže se brisati predloženi članak 228. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
722 Darko Takač NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 227. Predlaže se brisati predloženi članak 227. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
723 Darko Takač NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 226. Predlaže se brisati predloženi članak 226. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
724 Darko Takač NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 225. Predlaže se brisati predloženi članak 225. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
725 Darko Takač NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 224. Predlaže se brisati predloženi članak 224. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
726 Darko Takač NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 223. Predlaže se brisati predloženi članak 223. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
727 Darko Takač NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 222. Predlaže se brisati predloženi članak 222. Nije prihvaćen Članak 222. usklađen je s odredbama članka 21. Zakona o sustavu državne uprave.
728 Darko Takač NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 221. U članku 221. predlaže se izmjena teksta tako da isti glasi: - „Ministarstvo provodi upravni nadzor nad zakonitošću rada i postupanja komora u provedbi javnih ovlasti sukladno posebnom zakonu“ OBRAZLOŽENJE:Kao i do sada odredbe o upravnom nadzoru nad radom Komora trebaju biti sadržaj strukovnih zakona jer strukovni zakoni reguliraju vrste i provedbu javnih ovlasti svake Komore. S tim u vezi upravni nadzor treba nadzirati i regulirati samo i isključivo javne ovlasti komore jer je to djelokrug poslova od javnog interesa odnosno dio nadležnosti koji je država povjerila pravnoj osobi izvan sustava državnih tijela odnosno Komori. Nije prihvaćen Ministarstvo zdravstva nadležno je za provođenje upravnog nadzora, ne samo nad komorama, nego nad svim pravnim osobama koje imaju javne ovlasti u zdravstvu u skladu sa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave. Nadalje, sadržaj upravnog nadzora i njegova provedba propisani su načelno člancima 20. do 23. Zakona o sustavu državne uprave te u članku 22. stavku 1. točki 5. propisano da tijela državne uprave mogu poduzeti i druge mjere propisane posebnim zakonom, a to je upravo Zakon o zdravstvenoj zaštiti, vezano uz nadležnost upravnog nadzora.
729 Darko Takač NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. U članku 192. stavak 1. predlaže se iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodaju riječi „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije specijalistima “ tako da glasi: - „(2)Doktorima medicine specijalistima, doktorima dentalne medicine specijalistima, magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije specijalistima koji imaju deset godina rada u svojstvu specijalista, objavljene znanstvene i stručne radove i uspješne rezultate na stručnom uzdizanju zdravstvenih radnika, može se priznati naziv primarijus.“ Predlaže se u članku 192. stavak 2. dodati riječi „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta “ i „farmaceutskih i medicinsko biokemijskih“, tako da glasi: - „(2)O priznavanju naziva primarijus odlučuje povjerenstvo koje imenuje ministar iz redova nastavnika medicinskog, dentalnog (stomatološkog) i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, primarijusa i istaknutih medicinskih, dentalnih, farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih stručnjaka.“ OBRAZLOŽENJE: Ne postoji objektivna argumentacija i razlozi koji te zdravstvene struke (magistri farmacije i magistri medicinske biokemije) treba isključiti i negativno diferencirati u odnosu na ostale visokostručne zdravstvene struke. U nama susjednim zemljama ove struke imaju te mogućnosti i prava. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
730 Darko Takač NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 184. U članku 184. brisati stavak 1. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
731 Darko Takač NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 183. U članku 183. stavak 2. predlaže se na kraju stavka dodati riječi „ te kod Agencije za lijekove i medicinske proizvode“ tako da glasi: - „(2)Za potrebe ljekarničke djelatnosti dio specijalizacije može se obavljati kod pravnih osoba koje provode proizvodnju ili kontrolu lijekova te kod Agencije za lijekove i medicinske proizvode. “ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
732 Darko Takač NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 181. U članku 181. u stavku 4. iza riječi „ministar“ predlažu se dodati riječi „na prijedlog nadležne komore, Hrvatskog liječničkog zbora ili drugih nacionalnih zdravstvenih stručnih društva“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
733 Darko Takač NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. U članku 179. stavak 2. predlaže se iza riječi „magistre farmacije“ dodati riječi„magistre farmacije specijaliste“ tako da glasi: - „(2)Nadležne komore izdaju potvrde .... , magistre farmacije, magistre farmacije specijalista i primalje ........ “ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
734 Darko Takač NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 178. U članku 178.predlaže se mijenjati stavak 12. tako da glasi: - „Mjerila za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pravilnikom propisuje ministar uz prethodno mišljenje komora“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
735 Darko Takač NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 175. U članku 175. stavku 1. predlažu se brisati riječi: „ i trgovačkim društvima“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
736 Darko Takač NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 169. U članku 169. iza stavka 2. predlaže se dodati novi stavak 3. koji glasi: - „(3)Pripravnički staž magistara farmacije i magistara medicinske biokemije koji su završili 9 semestralni studij farmacije ili medicinske biokemije traje godinu dana“. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
737 Darko Takač NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 158. Predlaže se brisati članak 158. OBRAZLOŽENJE: Odredbe Zakona o radu o zabrani zakonske i ugovorne utakmice precizno uređuju ovo područje. Uvjetovanje ostvarivanja prava na rad kod drugog poslodavca podmirenjem obveza po osnovi poreza, prireza i doprinosa, te drugih obveza prema Republici Hrvatskoj nije u skladu s Ustavom. Ustavni je sud već odavno iskazao pravno shvaćanje da uz okolnost da država raspolaže mehanizmom prinudne naplate poreza i doprinosa, uvjetovanje i ograničavanje ostvarenja prava po toj osnovi nije valjano. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
738 Darko Takač NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. U članku 155. stavku 2. predlaže se posebno reguliranje zdravstvenih radnike u odnosu na zdravstvene suradnike pa se traži brisanje rečenice „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari, fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja.“. Njih treba kao zdravstvene suradnike s normiranim profesijskim nazivom prikazati, opisati i naznačiti u članku 167. ovog Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
739 Darko Takač NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 143. U članku 143. stavak 2. iza riječi „drugih odgovarajućih“ predlaže se dodati riječi „nacionalnih zdravstvenih strukovnih “ tako da isti glasi: - „(2)Na prijedlog Nacionalnoga zdravstvenog vijeća, ministarstvo uz pribavljeno mišljenje stručnog društva Hrvatskog liječničkog zbora ili drugih odgovarajućih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga donosi rješenje kojim se određuje referentni centar.“ Nije prihvaćen Definicije u stavku 2. članka 143. su jasne i dovoljno široke da obuhvaćaju i predmetni prijedlog.
740 Darko Takač NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 130. U članku 130. stavku 1. predlaže se brisati alineju 32. OBRAZLOŽENJE:Komore u sustavu zdravstva vode registre članova zdravstvenih radnika, zdravstvenih ustanova i privatnih praksi na temelju javne ovlasti koja im je dana strukovnim zakonima. Nije prihvaćen Komore će i nadalje voditi registre sukladno svojim javnim ovlastima.
741 Darko Takač NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. U članku 116. stavak 2. alineja 2. iza riječi „medicinskim proizvodima “ predlažu se dodati/staviti riječi„“i magistralnim/galenskim pripravcima.“, tako da glasi: - „- opskrbu lijekovima, medicinskim proizvodima i magistralnim/galenskim proizvodima“ OBRAZLOŽENJE: Radi se o ujednačavanju ovog pojmovnog sadržaja teksta/navoda sa već ranije uporabljenim u ovom Nacrtu prijedloga Zakona (čl.30.). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
742 Darko Takač NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. U članku 113. stavak 1. iza riječi „zdravstvene njege“ predlažu se dodati riječi: - “i ljekarničke skrbi“. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
743 Darko Takač NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. U članku 103. stavak 2.predlažu se brisati riječi: - “ ljekarničke djelatnosti“ OBRAZLOŽENJE:ljekarnička djelatnost se može provoditi kroz već organiziranu/osnovanu ljekarničku ustanovu čiji je osnivač ista jedinica područne (regionalne) samouprave odnosno grad. U članku 103. stavak 9. i 10. predlažemo i tražimo da se precizno navede tko čini tim u pružanju palijativne skrbi, odnosno navesti koje su sve zdravstvene djelatnosti i zdravstveni radnici u timu. Pri tome navesti magistra farmacije kao koordinatora za opskrbu lijekovima i medicinskim proizvodima te za pružanje specifične redovne i potporne ljekarničke skrbi. OBRAZLOŽENJE: Ljekarnička skrb u palijativnoj skrbi pacijenata, procjena farmakoterapije , pogotovo kod poli-pragmazije što se često događa kod ove grupe pacijenata te prilagodbe oblika lijeka, odnosno izrada magistralnog pripravka-lijeka za posebne potrebe određenog pacijenta, uporaba dodataka prehrani i izbor istih i dr. iz djelokruga rada magistra farmacije neophodno je za provođenje palijativne skrbi, stoga su magistri farmacije važni sudionici u palijativnoj skrbi te ih treba uvesti u prošireni tim palijativne skrbi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
744 Darko Takač NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 97. U članku 74.stavak 3. predlaže se iza riječi „predstavnici svih“ dodati riječ „zdravstvenih.“ tako da glasi: - „(3)U Povjerenstvu za kvalitetu moraju biti zastupljeni predstavnici svih zdravstvenih djelatnosti“. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
745 Darko Takač NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 85. U članku 85. stavak 4. predlaže se iza riječi „upravno vijeće“ dodati riječi: - „uz suglasnost ministra“ OBRAZLOŽENJE: Iako se navedenom odredbom članka 85. želi decentralizirati izbor ravnatelja smatramo da mora definirati/utvrditi mehanizam zaštite izabranog ravnatelja u slučaju kvalitetnog i zakonitog rada. Treba se onemogućiti da se promjenom političke strukture mijenjaju dosadašnji ravnatelji ustanova u vlasništvu jedinica lokalne samouprave bez obzira na kvalitetu i učinkovitost njihovog rada. U članku 85. stavak 6. predlaže se iza riječi „radnog iskustva“ dodati riječi: - „na području zdravstva“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
746 Darko Takač NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 74. U članku 74. stavak 1. predlaže se iza riječi „raspolaganju prostorom“ dodati riječi te mišljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove koju daje nadležna komora.“ tako da glasi: - „(1)Zahtjevu za ocjenu sukladnosti akta o osnivanju osnivač zdravstvene ustanove obavezan je priložiti dokaz o raspolaganju prostorom te mišljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove koju daje nadležna komora.“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
747 Darko Takač NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 70. U članku 70.predlaže se mijenjati stavak 3. tako da glasi: - „(3)Specijalnu bolnicu može osnovati jedinica područne (regionalne)samouprave, grad i druga pravna osoba te fizička osoba sa završenim diplomskim studijem zdravstvenog usmjerenja.“ U članku 70. stavku 5. predlaže se brisati riječi „ i ljekarničku ustanovu“ tako da glasi: - „(5)Polikliniku, lječilište, ustanovu za zdravstvenu njegu i ustanovu za palijativnu skrb mogu osnovati jedinica područne (regionalne)samouprave, grad i druga pravna osoba te fizička osoba.“ U članku 70.iza stavka 5. treba dodati novi stavak 6.(stavci 6.-10. postaju 7.-11.), a koji glasi: - „(6)Ljekarničku ustanovu mogu osnovati jedinica područne (regionalne) samouprave i druga pravna osoba koja je u većinskom vlasništvu magistara farmacije koji neposredno obavljaju ljekarničku zdravstvenu djelatnost te fizička osoba sa završenim diplomskim studijem farmacije.“ OBRAZLOŽENJE: Ovakvim definiranjem odredbi Zakona u dijelu osnivanja ljekarničkih ustanova želi se zaustaviti proces deregulacije ljekarničke djelatnosti u Hrvatskoj kao djelatnosti od posebnog javnog interesa. Dosadašnje stanje „deregulacije ili loše regulacije ljekarništva“, koje traje duže od 15 godina, ima za posljedicu slabljenje „etičkog modela ljekarništva i ljekarničke skrbi koja treba biti usmjerena na javni i društveni interes zaštite zdravlja i prava svakog pacijenata“. Pri tome stalno i neopravdano jača „trgovački ili bolje rečeno profitno usmjereni model poslovanja i rada u ljekarništvu“. Cilj ovako predloženih zakonskih odredbi, odnosno nove regulacije ljekarništva u RH, je usmjerenost na vrijednosti i ishode racionalnog i dostupnog liječenja lijekovima. Procesi regulacije ljekarništva u istom okviru i cilju koji mi zastupamo ovim predloženim zakonskim odredbama ili sličnima kroz svoju nacionalnu legislativu i regulativu u zadnjih nekoliko godina provode nama susjedne EU države (Mađarska, Slovenija, Češka i dr.). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
748 Darko Takač NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. U članku 63. stavku 3. alineji 3. predlaže se iza riječi „pribavljenog pozitivnog mišljenja Zavoda dodati riječi: “i nadležne komore“, tako da ista alineja glasi: - „ﬤsuglasnost župana, odnosno gradonačelnika Grada Zagreba, o opravdanosti prenošenja prava za obavljanje zdravstvene djelatnosti u ordinaciji izdana na temelju pribavljenog pozitivnog mišljenja Zavoda i nadležne komore“ OBRAZLOŽENJE: Nužno je u proces prenošenja prava uključiti i nadležnu komoru. Tražeći suglasnost župana odnosno gradonačelnika Grada Zagreba, zbog eventualnog mogućeg sukoba interesa, može se ugroziti pružanje i dostupnost zdravstvene skrbi. Stoga je opravdano i objektivno potrebno zatražiti mišljenje komore koje može pomoći pri donošenju ispravne odluke nadležnog tijela. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
749 Darko Takač NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 56. U članku 56. predlaže se mijenjati stavak 2. tako da glasi: - „(2)Cijene zdravstvenih usluga zdravstvenog radnika iz stavka 1. ovoga članka iz opsega dodatnog i privatnog zdravstvenog osiguranja određuje nadležna komora.“ U članku 56. predlaže se dodati novi stavak 3. koji glasi: - „(3)Zdravstveni radnik može s osiguravajućim društvom ugovoriti i višu cijenu zdravstvene usluge iz stavka 2. ovoga članka, uz suglasnost nadležne komore i ministra.“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
750 Darko Takač NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. U članku 51. predlaže se brisati stavak 2. OBRAZLOŽENJE: Navedeni stavak treba brisati iz prijedloga Zakona ili jasno definirati kriterije po kojima župan odnosno gradonačelnik Grada Zagreba daje suglasnost, a u svrhu izbjegavanja i eliminacije eventualno mogućih zlouporaba. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. S obzirom na važnost koju jedinice područne (regionalne) samouprave imaju na području zdravstvene zaštite, a osobito u dijelu osiguravanja popunjavanja mreže javne zdravstvene službe, te ostvarivanja svojih prava, zadaća i ciljeva u pogledu koordinacije i organizacije rada svih pravnih i fizičkih osoba koje na području jedinice područne (regionalne) samouprave obavljaju zdravstvenu djelatnost, ocjenjuje se potrebnom odredba o suglasnosti župana/gradonačelnika Grada Zagreba
751 Darko Takač NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. U članku 50. u stavku 2. predlaže se dodati alineja 3. koja glasi: - „ﬤmišljenje nadležne Komore o stručnoj opravdanosti osnivanja privatne prakse“ OBRAZLOŽENJE: Komore zbog stalnog uvida u stanje zdravstvene djelatnosti iz svoje strukovne nadležnosti te kontakta sa članstvom i pacijentima mogu stručno procijeniti potrebu za organiziranjem i dostupnošću zdravstvene skrbi te potrebu dodatnih zdravstvenih timovima na određenom području. Prihvaćen Prihvaćen.
752 Darko Takač NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 42. U članku 42.predlaže se dodati stavak 3. (pri čemu postojeći stavak 3. postaje stavak 4.), a koji glasi: - „(3)Strukovne komore mogu voditi za pravne i fizičke osobe koje u Republici Hrvatskoj obavljaju zdravstvenu djelatnost, a u sklopu vođenja registra svojih članova, Poseban nacionalni registar pružatelja zdravstvenih usluga (dalje u tekstu: Poseban registar).“ U članku 42. predlaže se da postojeći stavak 3. postane stavak 4. te da se dopuni i glasi: - „(4) Način vođenja Nacionalnog registra i Posebnog registra te podatke koje će ti registri sadržavati pravilnikom propisuje ministar.“ Djelomično prihvaćen Članak 42. stavak 3. propisuje da će ministar pravilnikom propisati način vođenja Nacionalnog registra uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnih komora, što znači da će komore biti uključene u navedeni proces i da će imati priliku istome pridonijeti u svrhu iznalaženja najboljih rješenja.
753 Darko Takač NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 34. U članku 34. iza riječi „zdravstvenu njegu“ predlaže se dodati riječi: - „i ljekarničku skrb“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
754 Darko Takač NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. U članku 30. stavku 1. iza riječi „palijativnu skrb“predlaže se dodati riječi: - „(1)…ljekarničku skrb“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
755 Darko Takač NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. U članku 30. stavku 1. iza riječi „palijativnu skrb“predlaže se dodati riječi: - „(1)…ljekarničku skrb“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
756 Darko Takač NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. U članku 23.predlaže se u stavku 1. dodati točku 5. koja glasi: - „5. mjere zaštite radi sprečavanja oštećenja zdravlja kod stručnog rukovanja lijekovima koji sadrže citotoksićne, imunosupresivne i druge opasne tvari.“ U članku 23. predlaže se dodati stavak 3.( pri čemu postojeći stavak 3. postaje stavak 4.), a koji glasi: - „(3) Način provođenja i mjere zaštite radi sprečavanja oštećenja zdravlja kod stručnog rukovanja lijekovima koji sadrže citotoksićne, imunosupresivne i druge opasne tvari iz stavka 1. točke 5. ovog članka, uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu, nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i Hrvatskog farmaceutskog društva, pravilnikom propisuje ministar.“ U članku 23. predlaže se da postojeći stavak 3. postane stavak 4. te da se dopuni i glasi: - „(4) Ako tijelo iz stavka 2. i 3. ovog članka u roku od 30 dana od dana kada je zatraženo, ministru ne dostavi mišljenje iz stavka 2. ili 3. ovog članka, smatra se da je dalo pozitivno mišljenje.“ OBRAZLOŽENJE: U Republici Hrvatskoj nije donijet niti je na snazi preuzeti obvezujući provedbeni propis EU koji uređuje problematiku zdravstvene zaštite u svezi s radom i radnim okolišem te sa sprječavanjem oštećenja zdravlja kod rukovanja i uporabe lijekova koji sadrže citotoksične, imunosupresivne i druge opasne tvari. Zdravstveni radnici svakodnevno rade te su u kontaktu sa citotoksičnim lijekovima i drugim lijekovima koji sadrže opasne djelatne tvari, bez zakonski propisanih temeljnih i specifičnih mjera za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu. Za donošenje provedbenog propisa koji uređuje to područje potrebno je stvoriti pravni temelj u odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Provedbenim propisom - Pravilnika o rukovanju s lijekovima koji sadrže citotoksične, imunosupresivne i druge opasne tvari, normativno bi se uredio sadržaj temeljnih i specifičnih mjera za zaštitu zdravlja i siguran rad sa lijekovima koji sadrže citotoksične i druge opasne tvari. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
757 Darko Takač NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. U članku 22.predlaže se u stavku 1. na kraju teksta dodati dopuna teksta tako da članak glasi: - „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ OBRAZLOŽENJE: U optimalnom i sadržajnom kreiranju i definiranju mjera zdravstvene zaštite u obliku primjedbi i mišljenja svoj učinkoviti doprinos osim Hrvatskog liječničkog zbora mogu dati i ostale krovne nacionalne zdravstvene strukovne udruge (društva). Takav stav uz potporu predstavnika Hrvatskog liječničkog zbora, drugih zdravstvenih strukovnih udruga i komora u zdravstvu zauzeli smo svi dionici na radnom sastanku Radne grupe MZ RH u listopadu 2017., pa nema razloga da se isto ne uvaži i uvrsti u tekst Zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
758 Darko Takač NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. U članku 11. predlaže se u stavku 1. brisati alineja 3. OBRAZLOŽENJE: Iz navedene odredbe proizlazi da će jedinice područne(regionalne ) samouprave organizirati i određivati rad privatnim zdravstvenim radnicima i privatnim zdravstvenim ustanovama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
759 Darko Takač NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 9. U članku 9. predlaže se mijenjati alineju 7. tako da glasi: - „ osnove razvoja zdravstvene djelatnosti po razinama uključujući izobrazbu i usavršavanje radnika u sustavu zdravstva u suradnji s komorama u koje su udruženi zdravstvenih radnici obuhvaćeni planom zdravstvene zaštite“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
760 Darko Vuk NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Prijedlozi za izmjene: Članak 30 točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Članak 43, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. Članak 46. - točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 48. - točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Članak 49. - Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. - točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. - točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. - točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Članak 155, Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Članak 167. - točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Članak 168. - točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). Članak 236. - točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi MOŽEMO KOMENTIRATI I ČLANKE NA DNU LISTE: Uz članke 46-69: Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Uz članke 120-127: Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Uz članke 155-192: Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
761 Davorka Bebek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
762 Davorka Bebek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
763 Davorka Bebek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
764 Davorka Bebek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
765 Davorka Bebek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
766 Davorka Bebek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološki