Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Prijedlogu iskaza o procjeni učinaka propisa

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Željko Rebrina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
2 Željko Rebrina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
3 Željko Rebrina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
4 Željko Rebrina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. - točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
5 Željko Rebrina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
6 Željko Rebrina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236. - točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi Nije prihvaćen Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik.
7 Željko Rebrina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić ,voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku - Medicinskog fakulteta u Osijeku Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
8 Željko Rebrina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Prijedlozi za izmjene: Članak 30 točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Članak 43, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. Članak 46. - točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 48. - točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Članak 49. - Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. - točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. - točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. - točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Članak 155, Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Članak 167. - točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Članak 168. - točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013) Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
9 Željko Rebrina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192. Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
10 Željko Rebrina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127. Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
11 Željko Rebrina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69. Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
12 Željko Rebrina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
13 Željko Rebrina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
14 Željko Rebrina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
15 Željko Rebrina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
16 Željko Rebrina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
17 Željko Rebrina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
18 Željko Rebrina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
19 Željko Rebrina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
20 Željko Rebrina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
21 Željko Rebrina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
22 Željko Güttler NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Slažem se sa komentarima tj.prijedlozima HLJK i HFD kao i predsjednicom HLJK Anom Soldo, mag.pharm. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
23 Željko Galler NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 271. Podržavam Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
24 Željko Galler NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268. Podržavam Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
25 Željko Galler NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. Podržavam prijedlog Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
26 Željko Galler NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavam prijedloge HLJK i HFD u potpunosti, vezano uz članke 51. 268. i 271. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
27 Željko Caruzzi NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI 1. PACIJENTI (osiguranici) žele još kvalitetnije i BESPLATNO liječenje u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i to im ovaj zakon pruža. 2. Ovim zakonom motiviraju se zdravstveni radnici za nabavku što bolje opreme i što širim i boljim BESPLATNIM dijagnostičko-terapijskim postupcima u svojoj ordinaciji. 3. Prijenos ordinacija je do sada bila „bolna točka“ sustava, a određivanje nasljednika je (bilo?) diskrecijsko pravo ravnatelja doma zdravlja za SVE ordinacije. Dakle, „nasljeđivanje“ ordinacija već postoji. Prema ovom zakonu pacijenti će se prethodno upoznati sa liječnikom koji će nastaviti pružati zdravstvenu zaštitu i neće im biti nametnut kao do sada. 4. Podrška ministru za uvođenjem ovog zakona, osobito onog dijela koji se odnosi na primarnu zdravstvenu zaštitu. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
28 Željko Caruzzi NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 246. Uočljive su mnogobrojne prekršajno-kaznene odredbe zakona: Članak 242. do Članak 252. Gdje su Članci zakona kojima se nagrađuje i stimulira zdravstvene radnike? Radi uravnoteženosti zakona trebalo bi ih biti sličan broj inače ostaje dojam da su zdravstveni radnici skloni počinjenju prekršaja i kaznenih djela, a to je neprihvatljivo. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
29 Željko Caruzzi NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Prijedlog nadopune Članka 54. stavak (3): ...radni odnos...iste ILI KOMPLEMENTARNE struke: (3) Zdravstveni radnik iz članaka 47. i 49. ovoga Zakona može primiti u radni odnos jednog zdravstvenog radnika iste ili komplementarne struke Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
30 Željko Caruzzi NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 275. Kako vlasnik prostora nekih ambulanti/ordinacija nije Dom zdravlja, predlaže se da se stavak (3) Članka 275. izmijeni tako da glasi: (3) Zdravstveni radnici iz stavka 1. ovoga članka djelatnost u privatnoj praksi u ordinaciji obavljaju u poslovnom prostoru u kojem su obavljali zdravstvenu djelatnost do dana stupanja na snagu ovoga Zakona koji im se daje u zakup u skladu sa odlukom Upravnog vijeća ili drugog nadležnog tijela o zakupu tog ili sličnog poslovnog prostora, najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva. Nije prihvaćen Članak 275. odnosi se na zakup prostora ordinacija u domu zdravlja. Nema zapreke za sklapanje ugovora o zakupu s drugim vlasnicima prostora ukoliko prostor za rad ordinacije nije vlasništvo doma zdravlja a isto nije potrebno regulirati u ovom članku jer je navedena materija regulirana propisima koji uređuju zakup poslovnog prostora.
31 Željko Caruzzi NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 275. S obzirom na komentar Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva: Ovdje se ne radi o „privatizaciji“ već o PRAVU IZBORA liječnika primarne zdravstvene zaštite zaposlenika „Doma zdravlja“ koji je zapravo već sada „Ugovorni liječnik“ sa HZZO-om da li želi direktan ugovor sa HZZO-om ili želi da mu posrednik u ugovornom odnosu sa HZZO-om bude „Dom zdravlja“. Dom zdravlja pri tome od liječnika PZZ ubire znatnu materijalnu korist naplaćujući to posredovanje koje troši prema vlastitom nahođenju bez utjecaja liječnika nositelja i time umanjuje obim zdravstvene zaštite i prava pacijenata određene ordinacije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
32 Željkica Jakoplić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. HKMB predlaže da se članak 192. stavak 1. izmijeni na način da se iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodaju riječi „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije specijalistima “ na način da glasi: „Doktorima medicine specijalistima, doktorima dentalne medicine specijalistima, magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije specijalistima koji imaju deset godina rada u svojstvu specijalista, objavljene znanstvene i stručne radove i uspješne rezultate na stručnom uzdizanju zdravstvenih radnika, može se priznati naziv primarijus.“ Predlaže se u članku 192. stavak 2. iza riječi „medicinskog i dentalnog fakulteta“ dodati riječi „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta “ te iza riječi „medicinskih i dentalnih stručnjaka dodati „farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih“ na način da glasi: „O priznavanju naziva primarijus odlučuje povjerenstvo koje imenuje ministar iz redova nastavnika medicinskog, dentalnog (stomatološkog) i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, primarijusa i istaknutih medicinskih, dentalnih, farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih stručnjaka.“ Obrazloženje: HKMB se slaže sa stavom Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva da ne postoji objektivna argumentacija i razlozi radi kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine trebali isključiti od ove mogućnosti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
33 Željkica Jakoplić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. U potpunosti podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. 5 2 Molimo dopuniti stavak 2. ovog članka na način da se uključe i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine odnosno magistri medicinske biokemije specijalisti. HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine odnosno magistre medicinske biokemije specijaliste. Svaki magistar medicinske biokemije u Hrvatskoj član je Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB) i Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM). HDMBLM je punopravni član Europske federacije za laboratorijsku medicinu (EFLM) koja je podružnica IFCC (Internacionalne federacija za klinikčku kemiju) koja ubraja sve specijaliste laboratorijske medicine koji su nositelji djelatnosti u medicinsko-biokemijskim laboratorijima (u nekim zemljama su to liječnici, u nekima farmaceuti ili medicinski biokemičari). Ono što je bitno je da je EFLM upravo u specijalistu medicinske biokemije prepoznao sebi odgovarajuću profesiju s adekvatnom razinom edukacije. Svi specijalisti medicinske biokemije iz Hrvatske učlanjeni su u EFLM registar što je značajan korak prema mobilnosti i apsolutnoj prepoznatljivost ove struke u EU (ekvivalentno liječnicima, farmaceutima i medicinskim biokemičarima). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
34 Željkica Jakoplić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
35 Željkica Jakoplić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. Izmijeniti na način da glasi: „Odredbe članaka 168. do 170. ovoga Zakona ne odnose se na državljane država Europskog gospodarskog prostora (u daljnjem tekstu: EGP) niti na državljane Republike Hrvatske koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, obrazovanje za strukovnu medicinsku sestru/medicinskog tehničara u djelatnosti opće njege, preddiplomski studij sestrinstva te preddiplomski studij primaljstva, koji je sukladan zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija.“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
36 Željkica Jakoplić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. U potpunosti podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
37 Željkica Jakoplić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 146. U potpunosti se slažem s komentarom Lorene Honović:   Članak 146 "Iako se u ovom članku nije mijenjao broj članova i dužnosti nacionalnog zdravstvenog vijeća, 9 članova je mali broj s obzirom na 46 specijalizacija samo za doktore medicine, a da ne govorimo o ostalim zdravstvenim specijalizacijama. Stoga smatram da bi u vijeću svakako svoje mjesto trebali imati doktori medicine, stomatologije, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine." Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
38 Željkica Jakoplić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. Slažem se u potpunosti sa Hrvatskom komorom medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
39 Željkica Jakoplić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. Članak 124 U stavku 2, alineja 5 „medicinske biokemije“ zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
40 Željkica Jakoplić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. Podržavam u potpunosti stavove i prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB-a)!!!! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
41 Željkica Jakoplić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. Članak 120. Predlažem stavak 5. ovog članka treba dopuniti na način da glasi: „Klinički bolnički centar jest opća bolnica u kojoj osim naziva klinika za djelatnost interne medicine, kirurgije, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva, naziv klinika ima više od polovice ostalih specijalnosti i u kojima se izvodi više od polovice nastavnog programa studija medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, odnosno sestrinstva. Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
42 Željkica Jakoplić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 117. Stavak 2. ovog članka treba izmijeniti na način da glasi: „Obavezu akreditacije bolnica propisuje ministar, a postupak akreditacije provodi ovlašteno nadležno tijelo prema propisanim standardima kvalitete.“ Potrebno je dodati stavak 3. koji bi glasio: „U Republici Hrvatskoj može postojati samo jedno nadležno tijelo za provedbu akreditacije bolnica.“ Obrazloženje: Akreditacijom se ne razvrstavaju bolnice prema kvaliteti, već se akreditacija dodjeljuje za standarde kvalitete koji je bolnica uspostavila u svojoj praksi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
43 Željkica Jakoplić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
44 Željkica Jakoplić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
45 Željkica Jakoplić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. Podržavam u potpunosti stavove i prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB-a)!!!! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
46 Željkica Jakoplić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. Članak 103. stavak 2. izraz „laboratorijske" predlažem zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine″ Objašnjenje: kao i u članku 30. stavak 2., na primarnoj razini zdravstvene zaštite jedini dijagnostički laboratoriji su medicinsko-biokemijski laboratoriji. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
47 Željkica Jakoplić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. Članak 96, stavak 2. dodati „i specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine.“ Obrazloženje: u stavku 1 ovog članka navodi da je to tijelo „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvodau zdravstvenoj ustanovi“ , a medicinska-biokemija i laboratorijska medicina koristi u radu medicinske proizvode. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
48 Željkica Jakoplić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 74. Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. HKMB predlaže da se u članku 74. iza riječi “dokaz o raspolaganju prostorom“ doda: „te prethodno mišljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove koju daje nadležna komora“ Obrazloženje: Nadležne Komore raspolažu stručnim znanjem i poznavanjem područja svoje djelatnosti te na taj način mogu doprinijeti ovom procesu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
49 Željkica Jakoplić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. Predlažem dopuniti članak 63. stavak 3. alineja 3. na način da se iza riječi Zavoda doda: „i nadležne Komore“ Obrazloženje: Nadležne Komore imaju ažurirane podatke o svojim članovima te vrlo lako mogu provjeriti zadovoljava li zdravstveni radnik na kojega se prenosi pravo potrebne stručne kriterije i je li dosta proveo najmanje godinu dana u radnom odnosu kod zdravstvenog radnika koji prenosi pravo na obavljanje zdravstvene djelatnosti prema stavku 3. ovog članka s obzirom da su članovi Komore obvezni prijaviti promjene radnog mjesta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
50 Željkica Jakoplić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 56. Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara koji kaže: Predlažemo da se članak 56. izmijeni na način da se stavak 2. dopuni tako da se iza „društvo za osiguranje“ doda: „uz poštivanje minimalne cijene koju propisuje Komora“ Obrazloženje: Važno je da Komore propišu minimalne cijene i nije logično da privatno zdravstveno osiguranje ima cijene manje od onih koje propisuje komora jer se čl. 56. upravo i odnosi samo na privatnike i privatne usluge, a radi sprječavanja dampinških cijena. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
51 Željkica Jakoplić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
52 Željkica Jakoplić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Stavak (5) predlaže se brisanje „odnosno medicinsko-biokemijskom laboratoriju“ mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti u smjenskom radu. Predlaže se promjena stavka 5) „ U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi medicinsko-biokemijskog laboratorija na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi. Pojašnjenje: Isti prostor mogu koristiti timovi medicinko-biokemijskog laboratorija u grupnoj praksi jer u grupnoj praksi su politika kvalitete rada, ulaganja u sredstva i prostor, održavanje i kontrola kvalitete zajednički definirani i jasni i nije neophodno da u drugoj smjeni bude čitav jedan tim. Zbog specifičnosti djelatnosti, rad tima u drugoj smjeni ne može osigurati obavljanje svih ugovorenih pretraga uz poštivanje svih stručnih preporuka (optimalno vrijeme uzimanja uzoraka, priprema pacijenta,nastavak uzimanja terapije). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
53 Željkica Jakoplić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
54 Željkica Jakoplić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. Predlažem da se dopuni članak 50. stavak 2. na način da se doda alineja 3. koja glasi: „- mišljenje nadležne Komore o stručnoj opravdanosti osnivanja privatne prakse“ Obrazloženje: Strukovne komore u zdravstvu imaju uvid u stvarno stanje na određenom području, te su kao i dosad vrijedan izvor informacija te kao takve morale bi biti uključene u procjenu potreba i poboljšanje organizacije zdravstvenog sustava odoređenog područja. Kako je zdravstvena zaštita djelatnost od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku smatramo kako nije uputno osnivanje privatnih praksi ostaviti zakonima tržišta jer bi to moglo dovesti do nereda u sustavu zdravstvene zaštite RH. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
55 Željkica Jakoplić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. Slažem se sa prijedlogom Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
56 Željkica Jakoplić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. Članak 48. Stavak 1) „magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ predlaže se ispraviti u „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko–biokemijskim laboratorijima“. Obrazloženje: NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica, Baza reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
57 Željkica Jakoplić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 47. U potpunosti se slažem s komentarom Lorene Honović:   "Članak 47. Stavak 1) točka 1) navod „ima odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a za specijalističke ordinacije i odgovarajuću specijalizaciju“ svakako se predlaže definirati što su to danas odgovarajuća obrazovanja zdravstvenog usmjerenja. Pojašnjenje: trenutno u RH imamo hiperprodukciju stručnjaka obrazovanih u području zdravstvenog usmjerenja visokih razina (izvanredni studiji ili bolje rečeno vikend tečajevi) koja do sada nisu postojala, a koja su stvorena bez prethodnog mišljenja Komora nositelja određenih djelatnosti i koja traže mjesto unutar zdravstvenog sustava i čine nered u području koje je bilo uređeno. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
58 Željkica Jakoplić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. Podržavam u potpunosti stavove i prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Slažemo se s upotrebnom nazivlja medicinsko-biokemijski laboratorij u stavku 3. ovog članka iz razloga što nedvosmisleno ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi. Ponovno ukazujemo na činjenicu kako je na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju što je prepoznato nizom propisa, kao i kod ugovaranja s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18), Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16), Pravilnik o vrstama pretraga koje obavljaju medicinsko-biokemijski laboratoriji (“Narodne novine“ broj 197/03), itd.) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
59 Željkica Jakoplić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 40. Podržavam u potpunosti stavove i prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Nije prihvaćen Primljeno na znanje.
60 Željkica Jakoplić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. Podržavam u potpunosti stavove i prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB-a)!!!! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
61 Željkica Jakoplić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. U potpunosti podržavam prijedloge i obrazloženja Hrvatske komore medicinskih biokemičara vezanih uz ovaj članak! U stavku 2. ovog članka alineju 22. je potrebno izmijeniti na način da glasi: - medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: Medicinska biokemija i laboratorijska medicina jest ispravan naziv te ga je potrebno uskladiti. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Naziv djelatnosti medicinska biokemija i laboratorijska medicina proizlazi iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine" broj 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14, 154/14, 70/16), Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08), Baze reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) kao i Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koje je u svibnju 2013. godine donijela Vlada RH. Nadalje, na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. U Odluci o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18) na razini primarne zdravstvene zaštite razvidno je iz članka 89. primjerice, kako se djelatnost laboratorijske dijagnostike zapravo odnosi isključivo na djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Odluka navodi i poimence standard postupka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konziljarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Iz tog je razloga neopravdano na primarnoj razini zdravstvene zaštite koristiti pojam laboratorijske dijagnostike kada se faktički jedino obavlja djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
62 Željkica Jakoplić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. Potpuno podržavam komentare Lorene Honović, Josipe Periše, Ane Pocrnje i Gordane Juričić te prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
63 Željkica Jakoplić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. Predlažem se da se stavak 1. ovog članka dopuni na način da glasi: „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ Obrazloženje: Ne postoji razlog zašto bi se ostala strukovna društva isključila iz odredbe ovog članka. Naime, u području medicinske biokemije i laboratorijske medicine djeluje Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM) koje donosi smjernice koje su od važnosti za razvoj struke i zdravlje pacijenata, te iz tog razloga smatram kako bi sva strukovna društva trebala biti uključena u ovaj proces i dati svoj doprinos. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
64 Željka Vučinić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Članak 155. Definicija zdravstvenih djelatnika između ostalog obuhvaća logopede i kliničke psihologe,ali se nigdje ne spominju edukacijski rehabilitatori i socijalni pedagozi koji su jednako kao i logopedi studirali i završili ISTI Edukacijsko rehabilitacijski fakultet u Zg.Kao što kolege logopedi i psiholozi rade u zdravstvenim ustanovama tako na rehabilitaciji djece,mladih i odraslih osoba s neurorazvojnim oštećenjima i invaliditetom rade i edukacijski rehabilitatori,socijalni pedagozi i dr.Gospodo draga ,vi koji sastavljate i predlažete Nacrt prijedloga zakona o zdravstvenoj zaštiti raspitajte se malo koliko vam edukacijski rehabilitatori i socijalni pedagozi doprinose radeći u zdravstvenim ustanovama kao rehabilitatori,dijagnostičari,savjetnici,izvršitelji različitih rehabilitacijskih postupaka.Uporno nas 50godina slučajno ili namjerno zaboravljate.Ako smo mi isto kao i logopedi završili na istom fakultetu kako to da su logopedi zdravstveni djelatnici, a mi ostali s istog fakulteta nismo?!Kojom se vi to logikom vodite?Nemam ništa protiv naših kolega logopeda oni su isto potrebni u rehabilitacijskom procesu,isto kao i psiholozi,ali i edukacijski rehabilitatori i socijalni pedagozi.Ne date nam šifre vlastite djelatnosti,pa tim postupkom ne samo da nama koji radimo u ambulantama u zdr.ustanovama pravite problem nego i obiteljskim liječnicima jer ne znaju koju šifru da stave kad nam upućuju pacijente jer nas nema (a ima nas, itekako nas ima),pa onda pišu razno -razne šifre koje ne odgovaraju.Sva sreća da to nitko ne gleda na uputnici,jer pola uputnica ne bi valjalo.Od našeg rada i naše terapije nemaju koristi samo naši pacijenti s kojima radima,nego i obitelji tih istih pacijenata.Rehabilitacija i edukacija djece,mladih i odraslih osoba s invaliditetom je obveza ovog društva ,ali i zdravstvenog sustava,a mi edukacijski rehabilitatori i socijalni pedagozi smo itekako uključeni u rebahilitaciju istih.Pa ZAŠTO nas onda ignorirate i uporno ne stavljate u zakon kao zdrvstvene djelatnike koji pridonose itekako boljitku rada zdravstvenih ustanova???? Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
65 željka perić sekulić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Budući da nisam pravnik , neću se ni pokušati osvrtati na pojedine članke. Ono što mogu , kao jedan "vojak" , koji već 39 god. "drži" 1.crtu zdrav. bojišnice, osvrnut ću se na aktualno stanje u svekolikim hrvatskim "zabitima". Mjesta sve više , nas sve manje !. I to je ono što nas treba brinuti. Na našu preveliku žalost , "opustošenje" prelijepe nam zemlje , nastavlja se nesmiljeno. Stoga sam slobodna misliti kako nam ne trebaju sukobi . Jedini "spas" nam je zajedničko nastojanje da pokušamo učiniti sve da "zadržimo" preostale. Dozvolimo ljudima slobodan izbor !. I kako veli naš narod : Gdje čeljad nije bijesna , ni kuća nije tijesna !. A , u ovoj našoj "kući" mjesta - i previše !. Jedino nam "reda" nedostaje. U ogromnim "količinama". Na nama je - hoćemo li je , napokon , urediti !. Zadnji je čas !. Inače se - URUŠI ! Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
66 Željana Reškov NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, u potpunosti se slažem s komentarima i prijedlozima Lorene Honović, Višnje Jureša, Gordane Juričić, Ede Karabana, Liljane Mayer i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
67 Željana Leskur NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 221. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
68 Željana Leskur NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 183. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
69 Željana Leskur NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 181. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
70 Željana Leskur NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
71 Željana Leskur NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 178. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
72 Željana Leskur NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 175. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
73 Željana Leskur NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 143. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
74 Željana Leskur NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 130. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
75 Željana Leskur NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
76 Željana Leskur NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
77 Željana Leskur NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
78 Željana Leskur NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
79 Željana Leskur NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 74. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
80 Željana Leskur NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 70. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
81 Željana Leskur NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 56. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
82 Željana Leskur NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
83 Željana Leskur NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
84 Željana Leskur NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
85 Željana Leskur NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 42. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
86 Željana Leskur NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 37. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
87 Željana Leskur NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog ljekarničkog drustva da se djelatnost kliničke farmacije definira kao dio specijalističko-konzilijarne djelatnosti kojom se osigurava racionalna i ispravna fatmakoterapija. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
88 Željana Leskur NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
89 Željana Leskur NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
90 Željana Leskur NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
91 Željana Leskur NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 15. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
92 Željana Leskur NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
93 Željana Leskur NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 9. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
94 ZVONIMIR PALIJAN NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti podržavam komentare i prijedloge upućene od strane Medicinskog fakulteta u Osijeku, Hrvatske komore zdravstvenih radnika i Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR). Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
95 ZVONIMIR PALIJAN NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. Stavak (2) iza riječi „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ dodati riječi „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Negiranjem njihovog postojanja odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. Nužno je uvažiti i uskladiti zakone i podzakonske akte s odobrenim i pravovaljanim obrazovnim okvirom, odnosno obrazovnim standardom kakav postoji i u drugim državama članicama EU, u svrhu primjene Direktive 2005/36 Europskog parlamenta i Vijeća od 07. rujna 2005.godine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
96 ZVONIMIR PALIJAN NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. Stavak (4) riječ „dijagnostike“ zamijeniti riječima „laboratorijske dijagnostike“ Stavak (5) izbaciti riječi „i medicinske biokemije“ Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
97 ZVONIMIR PALIJAN NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. Stavak (1) Umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
98 ZVONIMIR PALIJAN NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. Stavak (1) riječi „djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
99 ZVONIMIR PALIJAN NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. Stavak (1) riječi „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
100 ZVONIMIR PALIJAN NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. Stavak (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Točka 4. riječi „medicinsko-biokemijskog laboratorija“ zamjenjuju se „dijagnostičkog laboratorija“ Točka 5. riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
101 ZVONIMIR PALIJAN NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Stavak (1) riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ Stavak (5) riječi „medicinsko-biokemijskom laboratoriju“ zamjenjuju se riječima „dijagnostičkom laboratoriju“. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
102 ZVONIMIR PALIJAN NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. Stavak (1) brišu se riječi „a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ i zamjenjuju riječima: „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Medicinsko biokemijska djelatnost ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnost (ona je jedna od dijagnostičkih djelatnosti). To se čak navodi i u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN 121/03) članak 2. Stavak 1. Koji kaže da: „Medicinsko biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. Obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
103 ZVONIMIR PALIJAN NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. Stavak (3) riječi „medicinsko-biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ . Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
104 ZVONIMIR PALIJAN NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. Točka (2): Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: -Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
105 Zrinka Rajić Džolić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 158. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
106 Zrinka Rajić Džolić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
107 Zrinka Rajić Džolić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 143. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
108 Zrinka Rajić Džolić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 130. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
109 Zrinka Rajić Džolić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
110 Zrinka Rajić Džolić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
111 Zrinka Rajić Džolić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
112 Zrinka Rajić Džolić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
113 Zrinka Rajić Džolić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 97. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
114 Zrinka Rajić Džolić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
115 Zrinka Rajić Džolić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 85. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
116 Zrinka Rajić Džolić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 74. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
117 Zrinka Rajić Džolić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 70. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
118 Zrinka Rajić Džolić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
119 Zrinka Rajić Džolić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 67. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
120 Zrinka Rajić Džolić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
121 Zrinka Rajić Džolić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 56. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
122 Zrinka Rajić Džolić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
123 Zrinka Rajić Džolić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
124 Zrinka Rajić Džolić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
125 Zrinka Rajić Džolić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 42. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
126 Zrinka Rajić Džolić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 37. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
127 Zrinka Rajić Džolić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 37. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
128 Zrinka Rajić Džolić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 34. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
129 Zrinka Rajić Džolić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
130 Zrinka Rajić Džolić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
131 Zrinka Rajić Džolić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
132 Zrinka Rajić Džolić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
133 Zrinka Rajić Džolić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 15. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
134 Zrinka Rajić Džolić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
135 Zrinka Rajić Džolić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 9. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
136 Zrinka Majić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Predlažem da se u čl. 155 stavak 2. doda: Zdravstvenim radnicima smatraju se i djelatnici s visokom, višom i srednjom stručnom spremom drugih struka, ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu prevencije bolesti, dijagnostike i liječenja ljudi te dijagnostike uzoraka iz okoliša i radnog okoliša u svrhu zaštite zdravlja ljudi. Zrinka Majić dipl.inž. Nastavni zavod za javno zdravstvo SDŽ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
137 Zrinka Majić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Predlažem da se u čl. 155 stavak 2. doda: Zdravstvenim radnicima smatraju se i djelatnici s visokom, višom i srednjom stručnom spremom drugih struka, ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu prevencije bolesti, dijagnostike i liječenja ljudi te dijagnostike uzoraka iz okoliša i radnog okoliša u svrhu zaštite zdravlja ljudi. Zrinka Majić Nastavni zavod za javno zdravstvo SDŽ Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
138 ZRINKA KOLIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani,u potpunosti sam suglasna sa svim navedenim komentarima i prijedlozima Hrvatske Komore medicinskih biokemičara te stavovima brojnih kolega i kolegica magistara i specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
139 Zrinka Drenšek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. Članak 48. Stavak 1. magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ predlažem ispraviti u „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko–biokemijskim laboratorijima“. Obrazloženje: NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica, Baza reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
140 Zrinka Drenšek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. U potpunosti podržavam prijedlog Hrvatke komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
141 Zrinka Drenšek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. U potpunosti podržavam prijedloge i obrazloženja Hrvatske komore medicinskih biokemičara vezanih uz ovaj članak! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
142 Zrinka Drenšek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. Predlažem se da se stavak 1. ovog članka dopuni na način da glasi: „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ Obrazloženje: Ne postoji razlog zašto bi se ostala strukovna društva isključila iz odredbe ovog članka. Naime, u području medicinske biokemije i laboratorijske medicine djeluje Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM) koje donosi smjernice koje su od važnosti za razvoj struke i zdravlje pacijenata, te iz tog razloga smatramo kako bi sva strukovna društva trebala biti uključena u ovaj proces i dati svoj doprinos. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
143 Zoran Zoričić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U članku 155. vidim nedostatak, pošto su socijalni radnici isključeni iz popisa zdravstvenih djelatnika. Kao voditelj kliničkog odjela i predsjednik stručnog društva HLZ-a čvrsto stojim iza tvrdnje da su socijalni radnici u najmanju ruku potpuno ravnopravni dijelovi multidiscipliranrih timova, i svakako bi trebali biti uključeni pod ovaj članak, odnosno dobiti status zdravstvenih radnika. Koliko mi je poznato, socijalni radnici su visoko školovani, imaju komoru, redovno se stručno usavršavaju. Sa štovanjem, prof dr Zoran Zoričić Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
144 ZORAN ŠIFTAR NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. u tekstu: Dom zdravlja pruža zdravstvenu zaštitu.... treba umjesto pojma "laboratorijske" stajati pojam "medicinsko-biokemijske". 2.nije razumljivo da li se u tablicama pojam "laboratorijska diagnostika" odnosi samo na laboratorije sa medicinsko-biokemijskom djelatnosti ili i na ostale laboratorijske djelatnosti. Ako se popis odnosi samo na laboratorije sa medicinsko-biokemijskom djelatnosti tako treba i imenovati, a ako je u pitanju skup različitih laboratorijskih djelatnosti treba ih poimence navesti. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
145 ZORAN ŠIFTAR NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. stavak 2: dodati i: magistra medicinske biokemije, specijalista medicinske biokemije Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
146 ZORAN ŠIFTAR NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. umjesto "laboratoriju" treba stajati "medicinsko-biokemijske, i druge laboratorijske djelatnosti" Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
147 ZORAN ŠIFTAR NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. stavak 2: umjesto "laboratorijske" treba stajati "medicinsko-biokemijske djelatnosti" Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
148 ZORAN ŠIFTAR NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. pojam "laboratorijske dijagnostike"zamijeniti sa "medicinsko-biokemijske dijagnostike" Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
149 Zoran Ramač NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 149. Stavak 2. nije u skladu sa dosadašnjom praksom Ministarstva zdravstva i Trgovačkog suda. Trgovačkom društvu ne dopuštaju registraciju bilo koje dodatne djelatnosti (pretpostavljam da će dopustiti djelatnosti po Članku 40. predloženog zakona), iako postoji realna potreba za neke djelatnosti koje su usko vezane za poslovanje u zdravstvenim djelatnostima (npr. računovodstvene usluge, čišćenje i održavanje prostora povezanih društava…). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
150 Zoran Ramač NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 147. (3) Trgovačko društvo za obavljanje zdravstvene djelatnosti ne mora imati zdravstvene radnike u stalnom radnom odnosu. Obrazloženje: Predloženi Stavak 3. se može tumačiti tako da trgovačko društvo mora imati zaposlene na „određeno“ vrijeme. Svakako treba ostaviti formulaciju stavka kako je u trenutnom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti (Članak 116. Stavak 2.) Obzirom da je otvoreno puno trgovačkih društava prema postojećem Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, Stavak 3. je vrlo velika opasnost za postojeća trgovačka društva koja uspješno rade bez stalno zaposlenih na osnovu Ugovora o suradnji sa drugim ordinacijama, Ugovora sa drugim ustanovama i Ugovora o dopunskom radu zdravstvenih djelatnika..... Trgovačka društva su ionako diskriminirana naspram privatnih ordinacija, ustanova i poliklinika u privatnom vlasništvu, jer silom zakona moraju obračunavati PDV na sve usluge nakon prelaska praga od 300.000,00 kn godišnje, čime su nekonkurentna na tržištu. Realnost je takva da zdravstvenih radnika ima sve manje na tržištu rada, a u nekim specijalnostima ih nema uopće. Predložena formulacija će dodatno otežati, a nekima i onemogućiti rad postojećih i otvaranje novih trgovačkih društava za zdravstvenu djelatnost. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
151 Zoran Ramač NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 40. Veliki problem zdravstvenog turizma (pogotovo za veće pravne osobe) predstavlja organizacija smještaja pacijenata. Praksa je pokazala da nema dovoljno (ili uopće) smještajnih kapaciteta za vrijeme turističkih i poslovnih događanja u većim gradovima. te dok traje turistička sezona (7-8. mjesec) na cijelom području Jadranske obale. Potrebno je pravnim i fizičkim osobama zakonski olakšati kontinuirani zakup privatnih smještajnih jedinica u svrhu smještaja pacijenata. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
152 Zoran Ramač NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 39. Zdravstveni turizam jest pružanje zdravstvenih usluga – dijagnostičkih i terapijskih postupaka, zdravstvene njege te postupaka medicinske rehabilitacije stranim državljanima i nerezidentima. Dokaz da se pravna ili fizička osoba bavi zdravstvenim turizmom je evidencija pacijenata stranih državljana i nerezidenata. Obrazloženje: Definiciju zdravstvenog turizma je potrebno jasnije definirati. Korisnici su stranci (strani državljani i nerezidenti) i kao takvi su prvenstveno pacijenti koji traže jeftinije i dovoljno kvalitetne zdravstvene usluge u Hrvatskoj. Ukoliko im se pruže i dodatne usluge (wellness, izleti, ugostiteljska ponuda…) koje nudi turistički sektor (a oni ih prihvate, što ovisi o našim sposobnostima), možemo ih smatrati i turistima. Smjer je potpuno suprotan od zamišljenog. U većini slučajeva, ne radi se o osobama koje dolaze u turistički posjet u Hrvatsku i nakon toga eventualno koriste ponuđene zdravstvene usluge za koje su usput saznali. Radi se o pacijentima koji žele riješiti zdravstvene poteškoće, ciljano dolaze u Hrvatsku, jer su unaprijed dogovorili i cijene, prijevoz i smještaj. Pravne i fizičke osobe koje se bave zdravstvenim turizmom svoje pacijente dovode (uglavnom) svojim ciljanim marketingom i komunikacijskim kanalima. Nositelji zdravstvenog turizma u Hrvatskoj su sve pravne i fizičke osobe koje se bave zdravstvenom djelatnošću i pružanjem zdravstvenih usluga stranim državljanima i nerezidentima. Mogu i ne moraju proširiti djelatnost na turističku i ugostiteljsku djelatnost, tj. mogu se suradnjom osloniti na postojeće turističke agencije, restorane itd. Dokaz da se pravna ili fizička osoba bavi zdravstvenim turizmom je evidencija pacijenata stranih državljana i nerezidenata, u određenom postotku na ukupan broj svojih pacijenata. Postotak stranih pacijenata i nerezidenata može se dodatno definirati. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
153 Zoran Ramač NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 39. Obrazloženje prebačno u nadopunu teksta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
154 Zoran Grubač NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Podržavam prijedlog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr.Andrija Štampar", koji glasi: Predlaže se izmjena stavka 2: (2) Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja, kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja ili u srednjim školama koje imaju odobrenje za provođenje programa zdravstvenog usmjerenja. Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari i kemičari, fonetičari, nutricionisti, kineziolozi te osobe drugih zvanja ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu prevencije bolesti, dijagnostike i liječenja ljudi te dijagnostike uzoraka iz okoliša i radnog okoliša u svrhu zaštite zdravlja ljudi. Zdravstveni radnici osposobljavaju se školovanjem u punoj nastavnoj satnici teorijske i praktične nastave, kojom se postižu ishodi učenja i stječu kompetencije. Obrazloženje: Pored zdravstvenih radnika u zdravstvenom sustavu u procesu dijagnostike i liječenja sudjeluju i radnici drugih zvanja na svim razinama zdravstvene zaštite koristeći svoja specifična znanja stjecana obrazovanjem i radnim iskustvom. Kako se stalno dopunjava popis akademskih i stručnih naziva izostavljanje pojedinih zvanja time i radnika koji stvarno na svojim radnim mjestima sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja dovelo bi do diskriminacije po zvanju pojedinih kategorija radnika. Također potrebno je uzeti u obzir da je važan dio procesa liječenja odnosno nastojanja da niti ne dođe do narušavanja zdravlja ljudi koje se mora liječiti, upravo prevencija bolesti pogotovo kod ovisnosti koja podrazumijeva specifična znanja iskustvo i sklonost radu sa zahtjevnom populacijom pacijenata (npr. socijalni radnici, socijalni pedagozi i dr.). Važno je napomenuti da se u zdravstvenom sustavu obavlja i dijagnostika uzoraka koji nisu humanog porijekla, dolaze iz radnog ili životnog okoliša, a mogu imati posljedice po zdravlje ljudi i time posljedično i trošak za zdravstveni sustav. U tom procesu dijagnostike zastupljene su struke koje završavaju fakultete odnosno visoka učilišta prirodoslovnog, tehničkog ili drugog usmjerenja na kojima se stječu znanja i vještine potrebne upravo za takvu vrstu dijagnostike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
155 Zlatko Papeš NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 38. Stavak (6) "Djelatnost telemedicine obavlja se putem mreže telemedicinskih centara". je preuzak i treba glasiti nekako ovako: Djelatnost telemedicine i pružanje telemedicinskih usluga mogu obavljati svi subjekti koji se bave pružanjem zdravstvenih usluga u sklopu svojih ovlaštenja za pružanje zdravstvenih usluga putem opreme koja omogućuje pružanje odabranih postupaka u sklopu predmetne usluge na daljinu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
156 Zlatka Knezović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. Izdvajanje struka koje se navode u čl. 155 u čl. 167. u suprotnosti je sa International Standard Classification of Ocupations ISCO-08 na temelju koje je izrađen HKO. Prema ISCO-08 navedena zvanja ubrajaju se u grupu zdravstvenih radnika (Health Professionals). dr sc Zlatka Knezović, dipl. ing Nastavni zavod za javno zdravstvo SDŽ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
157 Zlatka Knezović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Podržavam prijedlog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr.Andrija Štampar", koji glasi: Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja, kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja ili u srednjim školama koje imaju odobrenje za provođenje programa zdravstvenog usmjerenja. Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari i kemičari, fonetičari, nutricionisti, kineziolozi te osobe drugih zvanja ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu prevencije bolesti, dijagnostike i liječenja ljudi te dijagnostike uzoraka iz okoliša i radnog okoliša u svrhu zaštite zdravlja ljudi. Zdravstveni radnici osposobljavaju se školovanjem u punoj nastavnoj satnici teorijske i praktične nastave, kojom se postižu ishodi učenja i stječu kompetencije. Obrazloženje: Pored zdravstvenih radnika u zdravstvenom sustavu u procesu dijagnostike i liječenja sudjeluju i radnici drugih zvanja na svim razinama zdravstvene zaštite koristeći svoja specifična znanja stjecana obrazovanjem i radnim iskustvom. Kako se stalno dopunjava popis akademskih i stručnih naziva izostavljanje pojedinih zvanja time i radnika koji stvarno na svojim radnim mjestima sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja dovelo bi do diskriminacije po zvanju pojedinih kategorija radnika. Također potrebno je uzeti u obzir da je važan dio procesa liječenja odnosno nastojanja da niti ne dođe do narušavanja zdravlja ljudi koje se mora liječiti, upravo prevencija bolesti pogotovo kod ovisnosti koja podrazumijeva specifična znanja iskustvo i sklonost radu sa zahtjevnom populacijom pacijenata (npr. socijalni radnici, socijalni pedagozi i dr.). Važno je napomenuti da se u zdravstvenom sustavu obavlja i dijagnostika uzoraka koji nisu humanog porijekla, dolaze iz radnog ili životnog okoliša, a mogu imati posljedice po zdravlje ljudi i time posljedično i trošak za zdravstveni sustav. U tom procesu dijagnostike zastupljene su struke koje završavaju fakultete odnosno visoka učilišta prirodoslovnog, tehničkog ili drugog usmjerenja na kojima se stječu znanja i vještine potrebne upravo za takvu vrstu dijagnostike. Prema International Standard Classification of Ocupations (ISCO-08), na temelju koje je uzrađen HKO navedena zvanja ubrajaju se u grupu zdravstvenih radnika (Health Professionals). dr sc Zlatka Knezović, dipl. ing Nastavni zavod za javno zdravstvo SDŽ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
158 Zlatka Knezović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. Podržavam komentar Irene Žilić . Izdvajanje sveučilišnih struka koje rade u zdravstvu iz kategorije zdravstvenih radnika u čl. 167 kako je predloženo u nekim komentarima u suprotnosti je s WHO Guidelines on Transforming and scaling up health professionals' education and training i ISCO-08, International Standard Classification of Ocupations. ISCO-08 promiče interdisciplinarnost bez koje ništa, pa ni zdravstveni sustav ne može dobro funkcionirati. Takvo razdvajanje nastavlja praksu različitog vrednovanja različitih struka koje rade iste poslove što je u suprotnosti sa Zakonom o radu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
159 Zlatka Knezović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Komentar na čl. 155 Iako su u zdravstvenom sustavu pretežito zaposleni zdravstveni djelatnici, važan dio poslova u čitavom sustavu - u bolnicama i u zavodima za javno zdravstvo obavljaju zdravstveni suradnici. Razvoj zdravstvenog sustava podrazumijeva multidisciplinarnost i nadopunjavanje struka jer bez toga nema napretka. Tome u prilog govori i WHO Guidelines on Transforming and scaling up health professionals' education and training koja se poziva na (ISCO-08) International Standard Classification of Ocupations. Vodeći računa o multidisciplinarnosti u grupi zdravstvenih radnika (22 Health Professionals), osim „klasičnih“ zdravstvenih zanimanja navode se i : Environmental and Occupational Health and Hygiene Professionals and i Health Professionals Not Elsewhere Classified. Člankom 128. opisane su djelatnosti koje moraju imati županijski zavodi za javno zdravstvo, među kojima je i zdravstvena ekologija. Nositelji poslova koji se obavljaju u zdravstvenoj ekologiji su magistri kemije, biologije, prehrambene tehnologije, fizike..... koji prate zdravstvenu ispravnost vode, hrane, zraka.... Ne manje važna je i uloga djelatnika SSS – kemijskih, prehrambenih, sanitarnih. Važnost poslova koje svakodnevno obavljaju očituje se posbno u incidentnim situacijama kada je potrebno napraviti procjenu rizika upravo na temelju rezultata koje daju zdravstveni suradnici. Činjenica je da se u zdravstvenom sustavu na nekim poslovima izmjenjuju i zajedno rade zdravstveni radnici i zdravstveni suradnici koji obavljaju potpuno isti posao i pridržavaju se istih pravila u radu koja su propisana za zdravstvene radnike. Međutim, u praksi položaj zdravstvenih radnika i zdravstvenih suradnika se značajno razlikuje - i u pravima i u materijalnoj naknadi koja proizlazi upravo iz zakonskog okvira koji se nastavlja na Zakon o zdravstvenoj zaštititi, a to je Uredba o plaćama. Razlika je tim čudnija ako se u obzir uzme činjenica da su im prema Hrvatskom kvalifikacijskom okviru iste razine, kvalifikacije i ishodi učenja. Stoga bi novim Zakonom u čl. 155 trebalo poništiti diskriminacije u statusu zdravstvenih radnika i zdravstvenih suradnika koji rade u sustavu zdravstva na poslovima na kojima je to moguće. Pri tome je jasno kako postoje specifičnosti koje proizlaze iz pojedinih obrazovanja i sukladno tome nemogućnost zapošljavanja svih na sva radna mjesta. Logično je da fizičari ili kemičari ne mogu obavljati poslove liječnika ili stomatologa, ali isto tako ni obrnuta situacija nije moguća. Postoje specifičnosti obrazovanja u svim strukama koje su važne za funkcioniranje i nadopunjavanje svakog sustava pa tako i zdravstvenog. Uvjet je međusobno uvažavanje i poštivanje jer jedni bez drugih ne mogu. Predlažem da čl. 155 stavak 2. glasi: Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja, kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja ili u srednjim školama koje imaju odobrenje za provođenje programa zdravstvenog usmjerenja. Zdravstvenim radnicima smatraju se i djelatnici sa visokom, višom i srednjom stručnom spremom drugih struka ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu prevencije bolesti, dijagnostike i liječenja ljudi te dijagnostike uzoraka iz okoliša i radnog okoliša u svrhu zaštite zdravlja ljudi. Zdravstveni radnici osposobljavaju se školovanjem u punoj nastavnoj satnici teorijske i praktične nastave, kojom se postižu ishodi učenja i stječu kompetencije.“ dr sc Zlatka Knezović, dipl. ing. Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko dalmatinske županije Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
160 Zdtavstvena njega u kući "Kurina" NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavamo poboljšanja u PZZ , ali i predlažemo dopune ili izmjene nacrta . Zdravstvena njega u kući je važan dio PZZ i pridonijeli smo racionalizaciji i smanjenju troškova zdravstvenih usluga . Uvažavanjem naših dopuna ili izmjena očekujemo : -kvalitetniju PZZ -bolje uvjete rada za medicinske sestre / tehničare -zaustavljanju odlaska medicinskih sestara / tehničara Članak 11 Stavak 4 Predlažemo : Uključiti i zdravstvenu njegu u kući koja je po Zakonu u mreži javnozdravstvene službe . Stavak 5 Jedinica područne ( regionalne ) samouprave i jedinica lokalne samouprave može osigurati sredstva za zdravstvenu zaštitu Predlažemo : Jedinice područne i lokalne samouprave mora osigurati sredstva za zdravstvenu zaštitu . Članak 22 Stavak 1 Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera koji na prijedlog zdravstvenog Zavoda donosi ministar, po prethodnom mišljenju nadležnih komora i Hrvatskog liječničkog zbora Predlažemo : Nadodati i „ i strukovnih udruga“ Članak 26 Stavak 1 podstavak 2 Slobodan izbor doktora medicine i doktora dentalne medicine PZZ Primjedba : Bolesnik ima pravo na suodlučivanje . Predlažemo :nakon riječi dentalne medicine , nadodati riječi „ i zdravstvenu njegu u kući“ . Članak 49 Stavak 3 Predlažemo : Iza riječi zdravstvena njega bolesnika , nadodati riječi „u kući“. Članak 51 Stavak 2 – brisati ili Jasno odrediti kriterije po kojima župan odnosno gradonačelnik grada Zagreba daje suglasnost , a u svrhu izbjegavanja mogućih zloupotreba . Članak 70 Predlažemo : Iza stavka 5 dodati novi stavak 6 . ili 7 . koji glasi : Ustanovu za zdravstvenu njegu mogu osnovati jedinice područne uprave , medicinske sestre / tehničari , prvostupnice / k , diplomirane i mag . sestrinstva Obrazloženje : postojećim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti dovedeni smo u neravnopravan i devastirajući položaj u odnosu na druge sudionike u PZZ . Od 1991 osnivane su Ustanove bez ijednog troška za zdravstveni sustav i imamo najjeftiniju uslugu u zdravstvenom sustavu . Članak 103 Predlažemo . Iza riječi Dom zdravlja je , dodati riječi „ Ustanove za zdravstvenu njegu i Privatne prakse „ . Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
161 Zdravstvena ustanova LJekarne Škugor NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavam prijedloge HFD-a i HLJK Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
162 Zdravstvena ustanova LJekarne Škugor NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavam prijedloge i komentare HLJK i HFD-a. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
163 Zdravka Martinko NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić ,voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku - Medicinskog fakulteta u Osijeku Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
164 Zdravka Martinko NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Prijedlozi za izmjene: Članak 30 točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Članak 43, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. Članak 46. - točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 48. - točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Članak 49. - Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. - točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. - točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. - točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Članak 155, Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Članak 167. - točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Članak 168. - točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
165 Zdravka Doljanin NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavam sve prijedloge HKMB, jedine mjerodavne institucije za područje medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
166 Zagrebačka županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. U članku 103. potrebno je dodati: „Dom zdravlja u svakoj odobrenoj djelatnosti osigurava najmanje 30% ordinacija u svom sastavu.“ Ordinacije s malim brojem pacijenata, osobito u ruralnim područjima, neće ići u zakup te je potrebno osigurati zdravstvenu zaštitu tih područja. Liječnike treba adekvatno platiti, a javno zdravstvo sačuvati. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
167 Zagrebačka županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. U članku 63. potrebno je definirati pod kojim kriterijima će biti omogućen pravedan (svim liječnicima jednake šanse) i transparentan (javni natječaj) prijenosa prava na obavljanje zdravstvene djelatnosti koju obavlja u ordinaciji na drugog zdravstvenog radnika. Prihvaćen Briše se članak 63. i članak 64. Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
168 Zagrebačka županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. Mišljenja smo da je potrebno definirati pojam ordinacije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
169 Zagrebačka županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 235. U članku 235., stavku 2., predlaženo izmjenu točke 2. tako da glasi "kada je to potrebno radi utvrđivanja uzroka smrti po zahtjevu mrtvozornika imenovanog od strane jedinice područne (regionalne) samouprave radi zaštite zdravlja ljudi, odnosno kada to zahtijevaju epidemiološki, sanitarni i drugi stručni medicinski razlozi." Nije prihvaćen Predložena izmjena obuhvaćena je odredbom točke 2. stavka 2. članka 235. Nacrta prijedloga Zakona.
170 Zagrebačka županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 232. U članku 262. predlažemo promjenu stavka 7. "Troškove pokopa posmrtnih ostataka umrle osobe iz stavka 6. ovoga članka snosi jedinica LOKALNE samouprave nadležna prema mjestu prebivališta umrle osobe." Nije prihvaćen Prijedlogom izmjena neće se ujednačiti cjelovitost pristupa na razini jedinica područne (regionalne) samouprave.
171 Zagrebačka županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 62. U članku 62. potrebno je dodati točke: 5. sudjelovati u utvrđivanju uzroka smrti prema utvrđenom rasporedu nadležnog doma zdravlja 6. sudjelovati u posebnom dežurstvu prema utvrđenom rasporedu nadležnog doma zdravlja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
172 Zagrebačka županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Tko i na koji način odobrava privatnu praksu u Mreži? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
173 Zagrebačka županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 10. U članku 10. stavku 1. iza "- osigurava uvjete za edukaciju zdravstvenih radnika", potrebno je dodati: "- osigurava financiranje specijalizacija koje su uvrštene u godišnji Plan specijalizacija Ministarstva zdravstva, a sukladno potrebama Mreže javne zdravstvene službe i Mreže hitne medicine." Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
174 Vlatko Mijakovski NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, htio bih komentirati članak 195.: (1) Posebno dežurstvo u djelatnosti obiteljske (opće) medicine, zdravstvene zaštite predškolske djece i dentalne zdravstvene zaštite provodi se subotom od 15.00 – 20.00 sati te nedjeljom, praznikom i blagdanom u vremenu od 8.00 – 20.00 sati. (2) Posebno dežurstvo iz stavka 1. ovoga članka obavljaju domovi zdravlja i privatni zdravstveni radnici koji obavljaju zdravstvenu djelatnost u ordinaciji. Ako se već (politički) omogućuje (ionako) prevelika dostupnost liječnicima opće / obiteljske medicine po tjednu, korektno bi bilo od zakonodavca navesti za točno koja stanja pohoditi liječnika u posebnom dežurstvu i subotom popodne, nedjeljom i blagdanom... pacijenti imaju sva prava... a obaveze? Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
175 Vlatko Mijakovski NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, podržavam prijedloge KoHOM-a (u smislu privatizacije koncesionara, te liječnika koji žele otići iz DZ), kao i HLJK (u smislu prelaska ljekarne iz modela koncesionara u privatnu praksu). Pacijenti će dobiti motiviranije zdravstvene stručnjake... ne shvaćam kome to još nije (odnosno ne želi biti) jasno... Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
176 Vlatka Obadin-Dodlek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavam prijedloge HLJK i očekivala sam da novi zakon donese poboljšanja,osvrnut ću se na članak 54 ne slažem se s ograničavanjem broja zaposlenih pogotovo za privatne ljekarne ,čemu ograničavati zapošljavanje,također zakonska rješenja za privatne ordinacije ne mogu biti ista za privatne ljekarne jer se razlikujemo u mnogo stvari počevši od načina financiranja pa i radnog vremena ordinacija u jednom danu radi jednu smjenu a ljekarna dvije itd. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
177 Vladimir Kranjčević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Prijedlozi za izmjene: Članak 43, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ . Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 54, Stavak 5 „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „ u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ . Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. Članak 155, Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstiti magistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
178 Vladana Periša NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, slažem se s komentarima Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
179 Vjeran Kuftinec NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 67. (1) Pravo na obavljanje privatne prakse po sili zakona prestaje ako osoba koja ima odobrenje za rad: 1. umre 2. izgubi trajno radnu sposobnost za obavljanje poslova 3. izgubi poslovnu sposobnost potpuno ili djelomično 4. izgubi odobrenje za samostalan rad 5. zasnuje radni odnos, odnosno počne obavljati drugu samostalnu djelatnost, osim u slučaju obustave rada iz članka 65. ovoga Zakona 6. izgubi pravo raspolaganja prostorom, odnosno odgovarajućom medicinsko-tehničkom opremom 7. bude pravomoćnom sudskom presudom osuđena na kaznu zatvora dulje od šest mjeseci ili joj je izrečena zaštitna mjera sigurnosti ili zaštitna mjera zabrane obavljanja zdravstvene zaštite. (2) Zdravstvenim radnicima u mreži javne zdravstvene službe pravo na obavljanje privatne prakse po sili zakona prestaje kad navrše 70 godina života. (3) Zdravstvenim radnicima koji nisu navršili 70 godina života, ali su poslije navršenih 65 godina života izgubili ugovor s HZZO-om, i nastavili raditi bez prekida kontinuiteta u privatnoj praksi izvan mreže javne zdravstvene službe, omogućit će se povratak u mrežu. (4) Rješenje o prestanku obavljanja privatne prakse po sili zakona donosi ministar. (5) Protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. Objašnjenje predloška: S navršenih 65 godina života, zdravstveni radnici su morali po sili zakona izići iz sustava mreže javne zdravstvene službe i time su izgubili ugovor s HZZO-om (iako im koncesija s Županijom odnosno gradom Zagrebom vrijedi do 2021. godine). Donošenjem ovog zakona i dodavanjem 3. stavka, s naglaskom da se nije izgubio kontinuitet rada u privatnoj praksi, omogućilo bi im se povratak u mrežu javne zdravstvene službe i izbjegla radno-pravna diskriminacija. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
180 Vjekoslava Divjak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
181 Vjekoslava Divjak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
182 Vjekoslava Divjak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
183 Vjekoslava Divjak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
184 Vjekoslava Divjak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
185 Vjekoslava Divjak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
186 Vjekoslava Divjak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
187 Vjekoslava Divjak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
188 Vjekoslava Divjak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
189 Vjekoslava Divjak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. Članak 120. Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
190 Vjekoslava Divjak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. Članak 114. Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
191 Vjekoslava Divjak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. Članak 113. Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
192 Vjekoslava Divjak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. Članak 112. Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
193 Vjekoslava Divjak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
194 Vjekoslava Divjak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
195 Vjekoslava Divjak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
196 Vjekoslava Divjak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
197 Višnja Jureša NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Laboratorijska medicina, koja se kao pojam spominje u nekolicini članaka je općeniti pojam koji obuhvaća brojne specijalističke laboratorijsko-dijagnostičke grane: medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika, citogenetika, molekularna dijagnostika i dakako medicinska biokemija - dakle sve ove laboratorijske djelatnosti vode specijalisti i/ili subspecijalisti (koji su obavezno specijalisti/subspecijalisti medicine ili specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine), tj. kao specijalističke laboratorijske djelatnosti spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Jedina laboratorijska djelatnost na razini PZZ je isključivo medicinsko-biokemijska djelatnost koja se provodi u općim i/ili specijalističkim medicinsko biokemijskim laboratorijima, a nositelji djelatnosti su magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine bez ili sa specijalizacijom. (NN 76/2014, NN 56/2017) Iz ovog tumačenja je razvidno kako korištenje termina ''laboratorijska dijagnostika'' nedovoljno jasno opisuje o kojoj se vrsti/specijalnosti laboratorijske dijagnostike radi te se termin treba ispravno i nedvosmisleno zamijeniti s terminom ''medicinska biokemija i laboratorijska medicina'' u svim člancima gdje se radi upravo o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
198 Višnja Jureša NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. Članak 48. Predlažem zamjenu termina ''magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima'' u stavku (1) s ''magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko-biokemijskim laboratorijima''. Obrazloženje: Potrebno je koristiti puni naziv struke/djelatnosti koji je u skladu sa Izmjenama i dopunama popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (NN 37/2017) i Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) te Popisom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koje je u svibnju 2013. godine donijela Vlada RH. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
199 Višnja Jureša NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. Članak 30. Predlažem izmjenu stavka (2) na način da se ''laboratorijske dijagnostike'' zamijeni s ''medicinske biokemije i laboratorijske medicine'' budući je to službeni naziv djelatnosti reguliran u dokumentima Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (NN 37/2017) i Baza reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine je ravnopravna s ostale četiri djelatnosti u zdravstvu koje se studiraju na akademskom stupnju integriranih sveučilišnih studija te potom nadograđuju specijalističkim stručnim obrazovanjem. Obrazloženje: Pojam laboratorijska dijagnostika nije jasno, tj. nedvosmisleno definiran budući se odnosi i na druge vrste laboratorijskih djelatnosti koje ne spadaju u PZZ, tj. na razini PZZ ne postoje druge laboratorijske djelatnosti osim medicinsko-biokemijske. (NN 76/2014, NN 56/2017) U Odlukama o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja na razini PZZ navode se poimence standarde postupaka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Stoga je na razini PZZ jedini ispravan naziv djelatnosti sukladan zakonski definiranom nazivu nositelja zanimanja ''magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
200 Višnja Jureša NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Budući da se u dosta komentara provlači teza kako zanimanje ''medicinska biokemija i laboratorijska medicina u EU nisu regulirane profesije dodatno ću istaknuti kako su od siječnja 2018. Specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine uvršteni u EFLM Registar (Europski Registar Specijalista Laboratorijske Medicine) te time usklađeni s EU-kolegama. Što se tiče nacionalne regulacije zanimanja sve je navedeno u zakonima: Zakon o djelatnostima u zdravstvu ("Narodne novine" broj 87/09), Izmjenama i dopunama popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (NN 37/2017) i u Bazi reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
201 Višnja Jureša NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Članak 30 U stavku (1) treba dodati podstavak ''izvođenje laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine.'' Pojašnjenje: Budući se preko 80% kliničkih odluka liječnika danas (prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije) zasniva na podacima dijagnostičkih pretraga od kojih je najveći broj iz područja medicinsko-biokemijske djelatnosti, opravdano je uvrstiti ovaj podstavak. Predlažem izmjenu stavka (2) na način da se ''laboratorijske dijagnostike'' zamijeni s ''medicinske biokemije i laboratorijske medicine'' budući je to službeni naziv djelatnosti reguliran u dokumentima Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (NN 37/2017) i Baza reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine je ravnopravna s ostale četiri djelatnosti u zdravstvu koje se studiraju na akademskom stupnju integriranih sveučilišnih studija te potom nadograđuju specijalističkim stručnim obrazovanjem. Obrazloženje: Pojam laboratorijska dijagnostika nije jasno, tj. nedvosmisleno definiran budući se odnosi i na druge vrste laboratorijskih djelatnosti koje ne spadaju u PZZ, tj. na razini PZZ ne postoje druge laboratorijske djelatnosti osim medicinsko-biokemijske. (NN 76/2014, NN 56/2017) U Odlukama o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja na razini PZZ navode se poimence standarde postupaka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Stoga je na razini PZZ jedini ispravan naziv djelatnosti sukladan zakonski definiranom nazivu nositelja zanimanja ''magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Članak 33. Termin ''laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost'' bi trebalo zamijeniti terminom ''medicinsko biokemijsku djelatnost i drugu dijagnostičku djelatnost''. Pojašnjenje: Ponovno se upotrebljava termin ''laboratorijska djelatnost'' koji nije sukladan zakonski definiranom nazivu zanimanja, tj. nositelju djelatnosti: magistru medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 48. Predlažem termin u Stavku (1) ''magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti s „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“. Pojašnjenje: Puni naziv struke je u skladu s Izmjenama i dopunama popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (NN 37/2017) i Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Članak 54. U stavak (5) predlažem se brisanje dijela ''odnosno medicinsko-biokemijskom laboratoriju mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti u smjenskom radu'', tj. zamjena s '' U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi medicinsko-biokemijskog laboratorija na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi.'' Pojašnjenje: S obzirom na specifičnost posla i kvalitetu uzimanja uzoraka biološkog materijala te rezultate analiza u njima koji su u skladu s referentnim vrijednostima određenim u referentnom materijalu dobivenom u jutarnjim satima, dok je pacijent odmoran i natašte te s obzirom na usklađenost s dnevnim bioritmom biokemijskih parametara koji odgovara rezultatima u referentnom materijalu, medicinsko biokemijski laboratoriji redovni rad uvijek izvode u jutarnjim satima. Stoga, obavljanje privatne prakse dva tima u smjenskom radu nije u interesu pacijenata niti omogućava izradu potpuno pravovaljanog i kvalitetnog nalaza budući medicinsko biokemijska djelatnost se zbog svojih specifičnosti ne može uspoređivati s organizacijom rada liječničke djelatnosti. Članak 96. U stavku (2) predlažem dodati i „specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Pojašnjenje: U stavku (1) ovog članka se navodi da je to tijelo „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“, a medicinska-biokemijska djelatnost u svom svakodnevnom radu učestalo koristi medicinske proizvode. Članak 103. Kako i u Članku 30., stavku (2) i u Čl. 103., stavku (2) se ponovno nabrajaju djelatnosti iz PZZ. Na isti način je u ovom slučaju potrebno naziv ''laboratorijska dijagnostika'' u stavku (2) Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti, potrebno zamijeniti s nazivom ''medicinsko-biokemijska djelatnost''. Pojašnjenje: Uporabom pravilnog nazivlja medicinsko-biokemijska djelatnost nedvosmisleno se ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti, na nivou PZZ, radi. Članak 116. U stavku (2) predlažem zamijeniti ''medicinsko-biokemijska'' u ''specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku''. Pojašnjenje: Uporabom pravilnog nazivlja i definicije specijalističke medicinsko biokemijske dijagnostike nedvosmisleno se ukazuje o kojoj se razini medicinsko biokemijske djelatnosti radi. Članak 120. Predlažem izmjenu termina ''medicinske biokemije'' u ''medicinske biokemije i laboratorijske medicine'' Pojašnjenje: Puni naziv je usklađen s točnim nazivljem studija i zanimanja koje se pod istim nazivom nalazi u Puni naziv struke je u skladu s Izmjenama i dopunama popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (NN 37/2017) i Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Članak 124. U stavku (2), podstavku 5 termin ''medicinske biokemije'' predlažem zamijeniti terminom ''medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Isto kako u prethodnom pojašnjenju. Članak 146. Predlažem da se u Nacionalnom zdravstvenom vijeću koje se sastoji od 9 članova uključe sve 4 zdravstvene struke integriranih zdravstvenih sveučilišnih studija sa specijalizacijama, tj. doktori medicine, stomatologije, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 155. Poput kolega iz HLJK smatram kako se navedenim profesijama treba priznati status zdravstvenih suradnika, a ne kao zdravstvene radnike budući im primarni stupanj srednjoškolskog i/ili sveučilišnog obrazovanja nije zdravstvenog usmjerenja. U stavku (2) nikako nije prihvatljivo da su zdravstvenim radnicima proglašeni i svi oni koji nemaju odobrenje za samostalan rad, obvezu prikupljanja bodova za produžetak licence, stručni nadzor ni od jedne zdravstvene komore i uopće ne zadovoljavaju uvjete iz stavka (1) ovog članka. Članak 171 U članku se predlaže izmjena termina ''medicinske biokemije'' s terminom ''medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Isto kako u prethodnim pojašnjenjima. Članak 179 U stavku (2) predlaže se dodati nakon magistara farmacije ''magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Pojašnjenje: HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine te im izdaje odgovarajuća odobrenja za samostalni rad. Struka ''magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Osim toga, od siječnja 2018. Specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine su uvršteni u EFLM Registar (Europski Registar Specijalista Laboratorijske Medicine) te time usklađeni s EU-kolegama. Članak 192. Predlažem da se u stavku (1) izmijeni na način da se iza riječi ''doktorima dentalne medicine specijalistima'' dodaju riječi ''magistrima farmacije, specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine, specijalistima''. Predlažem da se u stavku (2) iza riječi ''medicinskog i dentalnog fakulteta'' doda tekst ''te farmaceutsko-biokemijskog fakulteta'', a da se iza riječi ''medicinskih i dentalnih stručnjaka'' doda tekst ''te farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih stručnjaka''. Pojašnjenje: Ne postoji objektivna argumentacija i razlozi radi kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine trebali isključiti od dobivanja ove titule. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
202 Višnja Jureša NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. Članku 30 U stavku (1) treba dodati podstavak ''izvođenje laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine.'' Pojašnjenje: Budući se preko 80% kliničkih odluka liječnika danas (prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije) zasniva na podacima dijagnostičkih pretraga od kojih je najveći broj iz područja medicinsko-biokemijske djelatnosti, opravdano je uvrstiti ovaj podstavak. U stavku (2) termin ''laboratorijska djelatnost'' treba zamijeniti s ''medicinska biokemija i laboratorijska medicina'' budući je to službeni naziv djelatnosti reguliran Zakonom o zdravstvenom osiguranju (NN 117/03), Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08) te Zakonom o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN 121/03) i ravnopravan je s ostale četiri djelatnosti u zdravstvu koje se studiraju na akademskom stupnju integriranih sveučilišnih studija te potom nadograđuju specijalističkim stručnim obrazovanjem. Pojašnjenje: Pojam laboratorijska dijagnostika nije jasno, tj. nedvosmisleno definiran budući se odnosi i na druge vrte laboratorijskih djelatnosti koje ne spadaju u PZZ, tj. na razini PZZ ne postoje druge laboratorijske djelatnosti osim medicinsko-biokemijske. (NN 76/2014, NN 56/2017) Svi ostali dijagnostički laboratoriji (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost. Stoga je na razini PZZ jedini ispravan naziv djelatnosti sukladan zakonski definiranom nazivu nositelja zanimanja ''magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Članak 33. Termin ''laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost'' bi trebalo zamijeniti terminom ''medicinsko biokemijsku djelatnost i drugu dijagnostičku djelatnost''. Pojašnjenje: Ponovno se upotrebljava termin ''laboratorijska djelatnost'' koji nije sukladan zakonski definiranom nazivu zanimanja, tj. nositelju djelatnosti: magistru medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 48. Predlažem termin u Stavku (1) ''magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti s „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko–biokemijskim laboratorijima“. Pojašnjenje: Puni naziv je u skladu sa Zakonom o djelatnostima u zdravstvu ("Narodne novine" broj 87/09), Baza reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Članak 54. U stavak (5) predlažem se brisanje dijela ''odnosno medicinsko-biokemijskom laboratoriju mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti u smjenskom radu'', tj. zamjena s '' U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi medicinsko-biokemijskog laboratorija na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi.'' Pojašnjenje: S obzirom na specifičnost posla i kvalitetu uzimanja uzoraka biološkog materijala te rezultate analiza u njima koji su u skladu s referentnim vrijednostima određenim u referentnom materijalu dobivenom u jutarnjim satima, dok je pacijent odmoran i natašte te s obzirom na usklađenost s dnevnim bioritmom biokemijskih parametara koji odgovara rezultatima u referentnom materijalu, medicinsko biokemijski laboratoriji redovni rad uvijek izvode u jutarnjim satima. Stoga, obavljanje privatne prakse dva tima u smjenskom radu nije u interesu pacijenata niti omogućava izradu potpuno pravovaljanog i kvalitetnog nalaza budući medicinsko biokemijska djelatnost se zbog svojih specifičnosti ne može uspoređivati s organizacijom rada liječničke djelatnosti. Članak 96. U stavku (2) predlažem dodati i „specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Pojašnjenje: U stavku (1) ovog članka se navodi da je to tijelo „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“, a medicinska-biokemijska djelatnost u svom svakodnevnom radu učestalo koristi medicinske proizvode. Članak 103. Kako i u Članku 30., stavku (2) i u Čl. 103., stavku (2) se ponovno nabrajaju djelatnosti iz PZZ. Na isti način je u ovom slučaju potrebno naziv ''laboratorijska dijagnostika'' u stavku (2) Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti, potrebno zamijeniti s nazivom ''medicinsko-biokemijska djelatnost''. Pojašnjenje: Uporabom pravilnog nazivlja medicinsko-biokemijska djelatnost nedvosmisleno se ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti, na nivou PZZ, radi. Članak 116. U stavku (2) predlažem zamijeniti ''medicinsko-biokemijska'' u ''specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku''. Pojašnjenje: Uporabom pravilnog nazivlja i definicije specijalističke medicinsko biokemijske dijagnostike nedvosmisleno se ukazuje o kojoj se razini medicinsko biokemijske djelatnosti radi. Članak 120. Predlažem izmjenu termina ''medicinske biokemije'' u ''medicinske biokemije i laboratorijske medicine'' Pojašnjenje: Puni naziv je usklađen s točnim nazivljem studija i zanimanja koje se pod istim nazivom nalazi u Zakonu o djelatnostima u zdravstvu ("Narodne novine" broj 87/09) i u Bazi reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Članak 124. U stavku (2), podstavku 5 termin ''medicinske biokemije'' predlažem zamijeniti terminom ''medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Isto kako u prethodnom pojašnjenju. Članak 146. Predlažem da se u Nacionalnom zdravstvenom vijeću koje se sastoji od 9 članova uključe sve 4 zdravstvene struke integriranih zdravstvenih sveučilišnih studija sa specijalizacijama, tj. doktori medicine, stomatologije, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 155. Poput kolega iz HLJK smatram kako se navedenim profesijama treba priznati status zdravstvenih suradnika, a ne kao zdravstvene radnike budući im primarni stupanj srednjoškolskog i/ili sveučilišnog obrazovanja nije zdravstvenog usmjerenja. U stavku (2) nikako nije prihvatljivo da su zdravstvenim radnicima proglašeni i svi oni koji nemaju odobrenje za samostalan rad, obvezu prikupljanja bodova za produžetak licence, stručni nadzor ni od jedne zdravstvene komore i uopće ne zadovoljavaju uvjete iz stavka (1) ovog članka. Članak 171 U članku se predlaže izmjena termina ''medicinske biokemije'' s terminom ''medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Isto kako u prethodnim pojašnjenjima. Članak 179 U stavku (2) predlaže se dodati nakon magistara farmacije ''magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Pojašnjenje: HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine te im izdaje odgovarajuća odobrenja za samostalni rad. Struka ''magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Osim toga, od siječnja 2018. Specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine su uvršteni u EFLM Registar (Europski Registar Specijalista Laboratorijske Medicine) te time usklađeni s EU-kolegama. Članak 192. Predlažem da se u stavku (1) izmijeni na način da se iza riječi ''doktorima dentalne medicine specijalistima'' dodaju riječi ''magistrima farmacije, specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine, specijalistima''. Predlažem da se u stavku (2) iza riječi ''medicinskog i dentalnog fakulteta'' doda tekst ''te farmaceutsko-biokemijskog fakulteta'', a da se iza riječi ''medicinskih i dentalnih stručnjaka'' doda tekst ''te farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih stručnjaka''. Pojašnjenje: Ne postoji objektivna argumentacija i razlozi radi kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine trebali isključiti od dobivanja ove titule. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
203 Višnja Jureša NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Članku 30 U stavku (1) treba dodati podstavak ''izvođenje laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine.'' Pojašnjenje: Budući se preko 80% kliničkih odluka liječnika danas (prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije) zasniva na podacima dijagnostičkih pretraga od kojih je najveći broj iz područja medicinsko-biokemijske djelatnosti, opravdano je uvrstiti ovaj podstavak. U stavku (2) termin ''laboratorijska djelatnost'' treba zamijeniti s ''medicinska biokemija i laboratorijska medicina'' budući je to službeni naziv djelatnosti reguliran Zakonom o zdravstvenom osiguranju (NN 117/03), Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08) te Zakonom o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN 121/03) i ravnopravan je s ostale četiri djelatnosti u zdravstvu koje se studiraju na akademskom stupnju integriranih sveučilišnih studija te potom nadograđuju specijalističkim stručnim obrazovanjem. Pojašnjenje: Pojam laboratorijska dijagnostika nije jasno, tj. nedvosmisleno definiran budući se odnosi i na druge vrte laboratorijskih djelatnosti koje ne spadaju u PZZ, tj. na razini PZZ ne postoje druge laboratorijske djelatnosti osim medicinsko-biokemijske. (NN 76/2014, NN 56/2017) Svi ostali dijagnostički laboratoriji (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost. Stoga je na razini PZZ jedini ispravan naziv djelatnosti sukladan zakonski definiranom nazivu nositelja zanimanja ''magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Članak 33. Termin ''laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost'' bi trebalo zamijeniti terminom ''medicinsko biokemijsku djelatnost i drugu dijagnostičku djelatnost''. Pojašnjenje: Ponovno se upotrebljava termin ''laboratorijska djelatnost'' koji nije sukladan zakonski definiranom nazivu zanimanja, tj. nositelju djelatnosti: magistru medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 48. Predlažem termin u Stavku (1) ''magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti s „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko–biokemijskim laboratorijima“. Pojašnjenje: Puni naziv je u skladu sa Zakonom o djelatnostima u zdravstvu ("Narodne novine" broj 87/09), Baza reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Članak 54. U stavak (5) predlažem se brisanje dijela ''odnosno medicinsko-biokemijskom laboratoriju mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti u smjenskom radu'', tj. zamjena s '' U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi medicinsko-biokemijskog laboratorija na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi.'' Pojašnjenje: S obzirom na specifičnost posla i kvalitetu uzimanja uzoraka biološkog materijala te rezultate analiza u njima koji su u skladu s referentnim vrijednostima određenim u referentnom materijalu dobivenom u jutarnjim satima, dok je pacijent odmoran i natašte te s obzirom na usklađenost s dnevnim bioritmom biokemijskih parametara koji odgovara rezultatima u referentnom materijalu, medicinsko biokemijski laboratoriji redovni rad uvijek izvode u jutarnjim satima. Stoga, obavljanje privatne prakse dva tima u smjenskom radu nije u interesu pacijenata niti omogućava izradu potpuno pravovaljanog i kvalitetnog nalaza budući medicinsko biokemijska djelatnost se zbog svojih specifičnosti ne može uspoređivati s organizacijom rada liječničke djelatnosti. Članak 96. U stavku (2) predlažem dodati i „specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Pojašnjenje: U stavku (1) ovog članka se navodi da je to tijelo „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“, a medicinska-biokemijska djelatnost u svom svakodnevnom radu učestalo koristi medicinske proizvode. Članak 103. Kako i u Članku 30., stavku (2) i u Čl. 103., stavku (2) se ponovno nabrajaju djelatnosti iz PZZ. Na isti način je u ovom slučaju potrebno naziv ''laboratorijska dijagnostika'' u stavku (2) Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti, potrebno zamijeniti s nazivom ''medicinsko-biokemijska djelatnost''. Pojašnjenje: Uporabom pravilnog nazivlja medicinsko-biokemijska djelatnost nedvosmisleno se ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti, na nivou PZZ, radi. Članak 116. U stavku (2) predlažem zamijeniti ''medicinsko-biokemijska'' u ''specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku''. Pojašnjenje: Uporabom pravilnog nazivlja i definicije specijalističke medicinsko biokemijske dijagnostike nedvosmisleno se ukazuje o kojoj se razini medicinsko biokemijske djelatnosti radi. Članak 120. Predlažem izmjenu termina ''medicinske biokemije'' u ''medicinske biokemije i laboratorijske medicine'' Pojašnjenje: Puni naziv je usklađen s točnim nazivljem studija i zanimanja koje se pod istim nazivom nalazi u Zakonu o djelatnostima u zdravstvu ("Narodne novine" broj 87/09) i u Bazi reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Članak 124. U stavku (2), podstavku 5 termin ''medicinske biokemije'' predlažem zamijeniti terminom ''medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Isto kako u prethodnom pojašnjenju. Članak 146. Predlažem da se u Nacionalnom zdravstvenom vijeću koje se sastoji od 9 članova uključe sve 4 zdravstvene struke integriranih zdravstvenih sveučilišnih studija sa specijalizacijama, tj. doktori medicine, stomatologije, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 155. Poput kolega iz HLJK smatram kako se navedenim profesijama treba priznati status zdravstvenih suradnika, a ne kao zdravstvene radnike budući im primarni stupanj srednjoškolskog i/ili sveučilišnog obrazovanja nije zdravstvenog usmjerenja. U stavku (2) nikako nije prihvatljivo da su zdravstvenim radnicima proglašeni i svi oni koji nemaju odobrenje za samostalan rad, obvezu prikupljanja bodova za produžetak licence, stručni nadzor ni od jedne zdravstvene komore i uopće ne zadovoljavaju uvjete iz stavka (1) ovog članka. Članak 171 U članku se predlaže izmjena termina ''medicinske biokemije'' s terminom ''medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Isto kako u prethodnim pojašnjenjima. Članak 179 U stavku (2) predlaže se dodati nakon magistara farmacije ''magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Pojašnjenje: HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine te im izdaje odgovarajuća odobrenja za samostalni rad. Struka ''magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Osim toga, od siječnja 2018. Specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine su uvršteni u EFLM Registar (Europski Registar Specijalista Laboratorijske Medicine) te time usklađeni s EU-kolegama. Članak 192. Predlažem da se u stavku (1) izmijeni na način da se iza riječi ''doktorima dentalne medicine specijalistima'' dodaju riječi ''magistrima farmacije, specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine, specijalistima''. Predlažem da se u stavku (2) iza riječi ''medicinskog i dentalnog fakulteta'' doda tekst ''te farmaceutsko-biokemijskog fakulteta'', a da se iza riječi ''medicinskih i dentalnih stručnjaka'' doda tekst ''te farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih stručnjaka''. Pojašnjenje: Ne postoji objektivna argumentacija i razlozi radi kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine trebali isključiti od dobivanja ove titule. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
204 Višnja Jureša NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. Članku 30 U stavku (1) treba dodati podstavak ''izvođenje laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine.'' Pojašnjenje: Budući se preko 80% kliničkih odluka liječnika danas (prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije) zasniva na podacima dijagnostičkih pretraga od kojih je najveći broj iz područja medicinsko-biokemijske djelatnosti, opravdano je uvrstiti ovaj podstavak. U stavku (2) termin ''laboratorijska djelatnost'' treba zamijeniti s ''medicinska biokemija i laboratorijska medicina'' budući je to službeni naziv djelatnosti reguliran Zakonom o zdravstvenom osiguranju (NN 117/03), Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08) te Zakonom o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN 121/03) i ravnopravan je s ostale četiri djelatnosti u zdravstvu koje se studiraju na akademskom stupnju integriranih sveučilišnih studija te potom nadograđuju specijalističkim stručnim obrazovanjem. Pojašnjenje: Pojam laboratorijska dijagnostika nije jasno, tj. nedvosmisleno definiran budući se odnosi i na druge vrte laboratorijskih djelatnosti koje ne spadaju u PZZ, tj. na razini PZZ ne postoje druge laboratorijske djelatnosti osim medicinsko-biokemijske. (NN 76/2014, NN 56/2017) Svi ostali dijagnostički laboratoriji (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost. Stoga je na razini PZZ jedini ispravan naziv djelatnosti sukladan zakonski definiranom nazivu nositelja zanimanja ''magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Članak 33. Termin ''laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost'' bi trebalo zamijeniti terminom ''medicinsko biokemijsku djelatnost i drugu dijagnostičku djelatnost''. Pojašnjenje: Ponovno se upotrebljava termin ''laboratorijska djelatnost'' koji nije sukladan zakonski definiranom nazivu zanimanja, tj. nositelju djelatnosti: magistru medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 48. Predlažem termin u Stavku (1) ''magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti s „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko–biokemijskim laboratorijima“. Pojašnjenje: Puni naziv je u skladu sa Zakonom o djelatnostima u zdravstvu ("Narodne novine" broj 87/09), Baza reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Članak 54. U stavak (5) predlažem se brisanje dijela ''odnosno medicinsko-biokemijskom laboratoriju mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti u smjenskom radu'', tj. zamjena s '' U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi medicinsko-biokemijskog laboratorija na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi.'' Pojašnjenje: S obzirom na specifičnost posla i kvalitetu uzimanja uzoraka biološkog materijala te rezultate analiza u njima koji su u skladu s referentnim vrijednostima određenim u referentnom materijalu dobivenom u jutarnjim satima, dok je pacijent odmoran i natašte te s obzirom na usklađenost s dnevnim bioritmom biokemijskih parametara koji odgovara rezultatima u referentnom materijalu, medicinsko biokemijski laboratoriji redovni rad uvijek izvode u jutarnjim satima. Stoga, obavljanje privatne prakse dva tima u smjenskom radu nije u interesu pacijenata niti omogućava izradu potpuno pravovaljanog i kvalitetnog nalaza budući medicinsko biokemijska djelatnost se zbog svojih specifičnosti ne može uspoređivati s organizacijom rada liječničke djelatnosti. Članak 96. U stavku (2) predlažem dodati i „specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Pojašnjenje: U stavku (1) ovog članka se navodi da je to tijelo „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“, a medicinska-biokemijska djelatnost u svom svakodnevnom radu učestalo koristi medicinske proizvode. Članak 103. Kako i u Članku 30., stavku (2) i u Čl. 103., stavku (2) se ponovno nabrajaju djelatnosti iz PZZ. Na isti način je u ovom slučaju potrebno naziv ''laboratorijska dijagnostika'' u stavku (2) Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti, potrebno zamijeniti s nazivom ''medicinsko-biokemijska djelatnost''. Pojašnjenje: Uporabom pravilnog nazivlja medicinsko-biokemijska djelatnost nedvosmisleno se ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti, na nivou PZZ, radi. Članak 116. U stavku (2) predlažem zamijeniti ''medicinsko-biokemijska'' u ''specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku''. Pojašnjenje: Uporabom pravilnog nazivlja i definicije specijalističke medicinsko biokemijske dijagnostike nedvosmisleno se ukazuje o kojoj se razini medicinsko biokemijske djelatnosti radi. Članak 120. Predlažem izmjenu termina ''medicinske biokemije'' u ''medicinske biokemije i laboratorijske medicine'' Pojašnjenje: Puni naziv je usklađen s točnim nazivljem studija i zanimanja koje se pod istim nazivom nalazi u Zakonu o djelatnostima u zdravstvu ("Narodne novine" broj 87/09) i u Bazi reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Članak 124. U stavku (2), podstavku 5 termin ''medicinske biokemije'' predlažem zamijeniti terminom ''medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Isto kako u prethodnom pojašnjenju. Članak 146. Predlažem da se u Nacionalnom zdravstvenom vijeću koje se sastoji od 9 članova uključe sve 4 zdravstvene struke integriranih zdravstvenih sveučilišnih studija sa specijalizacijama, tj. doktori medicine, stomatologije, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 155. Poput kolega iz HLJK smatram kako se navedenim profesijama treba priznati status zdravstvenih suradnika, a ne kao zdravstvene radnike budući im primarni stupanj srednjoškolskog i/ili sveučilišnog obrazovanja nije zdravstvenog usmjerenja. U stavku (2) nikako nije prihvatljivo da su zdravstvenim radnicima proglašeni i svi oni koji nemaju odobrenje za samostalan rad, obvezu prikupljanja bodova za produžetak licence, stručni nadzor ni od jedne zdravstvene komore i uopće ne zadovoljavaju uvjete iz stavka (1) ovog članka. Članak 171 U članku se predlaže izmjena termina ''medicinske biokemije'' s terminom ''medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Pojašnjenje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Isto kako u prethodnim pojašnjenjima. Članak 179 U stavku (2) predlaže se dodati nakon magistara farmacije ''magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Pojašnjenje: HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine te im izdaje odgovarajuća odobrenja za samostalni rad. Struka ''magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Osim toga, od siječnja 2018. Specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine su uvršteni u EFLM Registar (Europski Registar Specijalista Laboratorijske Medicine) te time usklađeni s EU-kolegama. Članak 192. Predlažem da se u stavku (1) izmijeni na način da se iza riječi ''doktorima dentalne medicine specijalistima'' dodaju riječi ''magistrima farmacije, specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine, specijalistima''. Predlažem da se u stavku (2) iza riječi ''medicinskog i dentalnog fakulteta'' doda tekst ''te farmaceutsko-biokemijskog fakulteta'', a da se iza riječi ''medicinskih i dentalnih stručnjaka'' doda tekst ''te farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih stručnjaka''. Pojašnjenje: Ne postoji objektivna argumentacija i razlozi radi kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine trebali isključiti od dobivanja ove titule. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
205 Virovitičko-podravska županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 32. Stavak 2 dopuniti s "psihološke djelatnosti". Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
206 Virovitičko-podravska županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. Stavak 2 dopuniti s "psihološka djelatnost" Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
207 Virovitičko-podravska županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. U stavku 2 dodati „ psihološke djelatnosti“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
208 Virovitičko-podravska županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 24. U stavku 1 točki 2 nakon "praćenje zdravstvenog stanja radnika" u nastavku dodati "i njegovih psihofizičkih sposobnosti" U stavku 1 dodati točke koje glase "obilazak radnog mjesta u svrhu procjene psihosocijalnih rizika" i "edukacija poslodavaca i radnika o prevenciji psihosocijalnih rizika" Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
209 Virovitičko-podravska županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. Stavak 1. dodati „Zdravstvenim suradnicima smatraju se logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja.“ Objašnjenje: sukladno članku 155 Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
210 Virovitičko-podravska županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. U stavku 1. alineji 1. potrebno definirati u kojem smislu se misli na koji način se ostvaruje suradnja s jedinicama lokalne samouprave u osiguravanju popunjavanja Mreže - direktnim financiranjem ili se misli na druge oblike suradnje. Stavak 1. alineja 3. definirati kojim instrumentima JLP(R)S može utjecati na koordiniranje i organiziranje rada svih pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju zdravstvenu djelatnost i koja je svrha i smisao istog ako nema ovlasti nad radom istih? Predlažemo da navedenu nadležnost umjesto JLP(R)S obavljaju Ministarstvo zdravstva i HZZO. Nije prihvaćen Rješenje Nacrta prijedloga zakona sukladno je Ustavom Republike Hrvatske (članak 135. stavak 2.) utvrđenim zadaćama jedinica područne (regionalne) samouprave koji obavljaju poslove od područnog (regionalnog) značenja, a osobito poslove koji se odnose na zdravstvo te planiranje i razvoj zdravstvene mreže.
211 Virovitičko-podravska županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 10. Dodati : osigurava financiranje specijalizacija koje su uvrštene u godišnji Plan specijalizacija Ministarstva zdravstva, sukladno potrebama Mreže javne zdravstvene službe Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
212 Virovitičko-podravska županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. Predlažemo zadržavanje organiziranja primarne zdravstvene zaštite kroz koncesije u zdravstvu uz njihovo daljnje unapređenje i zakonsko uređenje svih spornih pitanja koja su se nametnula u praksi. Ukoliko je to neprihvatljivo predlagaču, u Zakonu je potrebno preciznije odrediti ulogu ordinacija, njihovih prava i obveza s obzirom da se za rad ordinacija u Mreži osiguravanju sredstva iz doprinosa za zdravstveno osiguranje namijenjenih financiranju javnog zdravstva. Iz stavka 3. brisati riječi "privatne prakse sanitarnih inženjera" s obzirom na činjenicu da sanitarni inženjeri mogu biti samo dio tima za kojeg su sredstva njihovog školovanja osiguravali zavodi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
213 Virovitičko-podravska županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. Članke 63 i 64 brisati Obrazloženje: Zdravstveni radnik koji obavlja zdravstvenu djelatnost ne može prenijeti svoju djelatnost na nikoga jer se radi o javnih službama koje obavljaju djelatnosti od općeg društvenog interesa. Zdravstvena djelatnost obavlja se osobnim radom pod uvjetima i na način propisan zakonom te je na taj način neprenosiva. Također nije decidirano navedeno da li se radi o ordinacijama u Mreži, a čime se dalje otvaraju pitanja organiziranja rada ordinacija ukoliko je ista u Mreži, a nositelj nije prenio pravo na drugog zdravstvenog radnika. Tko, kada, kako, s kim i čim će osiguravati zbrinjavanje pacijenata iz navedene ordinacije dok se ne riješi pravni status iste. Tko preuzima tim, odnosno pravo na obavljanje zdravstvene djelatnosti u Mreži koju obavlja zdravstveni radnik u ordinaciji ako on nije prenio pravo ni na koga. Tko dakle, može nastaviti rad u toj ordinaciji iz Mreže i temeljem koje procedure? Koja su rješenja organiziranja rada u ordinacijama u slučajevima iz članka 67. ovog Zakona? Prihvaćen Prihvaćen.
214 Virovitičko-podravska županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Dodati stavak koji glasi: Za zdravstvene ustanove koje svoju djelatnost obavljaju u Mreži javne zdravstvene službe odnosno temeljem Ugovora s HZZO-om, gubitak kojemu je uzrok nedostatno ili nepravodobno financiranje temeljem Ugovora sa HZZO-om, namirenje obveza po kolektivnom ugovoru ili koji nastaje na drugi način koji je izvan utjecaja ustanove ili osnivača snosi Republika Hrvatska Nije prihvaćen Osnivač je odgovoran za financijsko poslovanje zdravstvene ustanove sukladno zakonu kojim se uređuje osnivanje i ustrojstvo ustanova.
215 Virovitičko-podravska županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. Stavak 10 izmijeniti na način "Raspored i način rada koordinatora palijativne skrbi i mobilnih palijativnih timova odlukom određuje nadležni dom zdravlja". Obrazloženje: Domovi zdravlja u svojoj nadležnosti imaju obavljanje djelatnosti palijativne skrbi koji uključuje koordinatora za palijativnu skrb i mobilni palijativni tim te iz toga proizlazi da je dom zdravlja dužan organizirati raspored i način rada palijativne skrbi kao i svih drugih djelatnosti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
216 Virovitičko-podravska županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. Dom zdravlja mora osigurati provođenje djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka ako obavljanje tih djelatnosti sukladno mreži javne zdravstvene službe nije drukčije organizirano. PRIJEDLOG: 3) Dom zdravlja može osigurati provođenje djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka ako obavljanje tih djelatnosti sukladno mreži javne zdravstvene službe nije drukčije organizirano. Ukoliko dom zdravlja nije u mogućnosti osigurati provođenje djelatnosti iz točke 3. ovoga članka tu djelatnost mora osigurati HZZO u suradnji s Ministarstvom zdravstva. Obrazloženje: Ovaj Zakon omogućava odlazak u privatne ordinacije svim zainteresiranim zdravstvenim djelatnicima koji ispunjavaju uvjete definirane ovim Zakonom te dom zdravlja neće imati dovoljan broj kadrova da osigura provođenje djelatnosti iz stavka 1. ovog članka. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
217 Virovitičko-podravska županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 246. Dodati točku 31. koja glasi: Za ponavljanje prekršaja iz točke 27 i 30 privatni zdravstveni radnik kaznit će se kaznom u dvostrukom iznosu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
218 Virovitičko-podravska županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 232. Stavak 6. i 7. izmijeniti na način da se umjesto "jedinice područne (regionalne) samouprave", stavi "jedinice lokalne samouprave" Nije prihvaćen Prijedlogom izmjena neće se ujednačiti cjelovitost pristupa na razini jedinica područne (regionalne) samouprave.
219 Virovitičko-podravska županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Iza stavka 1. dodati: Iznimno od stavka 1. čl. 54. ovog zakona, privatni zdravstveni radnici u djelatnosti obiteljske medicine mogu u ruralnim i depriviranim područjima obavljati registriranu djelatnost na dvije ili više lokacija tj., osim u ordinaciji iz članka 46 ovog Zakona mogu obavljati djelatnost i u tzv. područnim ambulantama ako su kumulativno ispunjeni slijedeći uvjeti: 1. ako je to stanje naslijeđeno organizacijom rada nadležnog doma zdravlja 2. ako na području područne ambulante nije popunjena mreža javno zdravstvene službe u obiteljskoj medicini 3. ako sa područja općine (grada ) u kojoj je sjedište ordinacije ugovorni liječnik-privatnik ima u skrbi manji broj opredijeljenih pacijenata od minimalnog broja propisanog aktima HZZO-a o ugovaranju PZZ-a Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
220 Virovitičko-podravska županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 195. U stavku 2. umjesto "obavljaju" staviti "moraju obavljati". S obzirom na iskustvo u organiziranju rada posebnog dežurstva za vrijeme " koncesija" potrebno je staviti obvezu, a ne mogućnost izbora kao do sada jer nema organiziranih dežurstava zbog nezainteresiranosti privatnih zdravstvenih djelatnika (koncesionara) za rad u ovom obliku organiziranja zdravstvene zaštite. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
221 Virovitičko-podravska županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 83. U stavku 7 brisati "pet godina radnog iskustva u području zdravstva". Predlažemo da se ne uvjetuje da članovi upravnog vijeća moraju imati 5 godina radnog iskustva u području zdravstva jer će JLP(R)S kao osnivač i predlagač imati problema pronaći osobe koje ispunjavaju taj uvjet, a na taj način se i diskriminiraju VSS kandidati koji nisu bili zaposleni u području zdravstvene djelatnosti (ekonomisti, pravnici...). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
222 Virovitičko-podravska županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 62. Potrebno je definirati razlike obveza zdravstvenih radnika privatne prakse u Mreži i izvan Mreže dodajući zdravstvenim radnicima u Mreži obvezu utvrđivanja uzroka smrti izvan zdravstvene institucije i sudjelovanja u posebnim dežurstvima. Dodati nove stavke ili novi članak za dodatne obveze privatnih zdravstvenih radnika u Mreži: - sudjelovati u utvrđivanju uzroka smrti prema utvrđenom rasporedu jedinica područne (regionalne) samouprave - sudjelovati u posebnim dežurstvima prema utvrđenom rasporedu jedinica područne (regionalne) samouprave Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Člankom 195. regulirano je: (1) Posebno dežurstvo u djelatnosti obiteljske (opće) medicine, zdravstvene zaštite predškolske djece i dentalne zdravstvene zaštite provodi se subotom od 15.00 – 20.00 sati te nedjeljom, praznikom i blagdanom u vremenu od 8.00 – 20.00 sati. (2) Posebno dežurstvo iz stavka 1. ovoga članka obavljaju domovi zdravlja i privatni zdravstveni radnici koji obavljaju zdravstvenu djelatnost u ordinaciji. (3) Potreban broj lokacija kao i raspored provođenja posebnog dežurstva iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju tijela nadležna za zdravstvo jedinice područne (regionalne) samouprave. (4) Obavljanje posebnog dežurstva iz stavka 1. ovoga članka uređuje se ugovorom između Zavoda i doma zdravlja/privatnog zdravstvenog radnika koji obavlja zdravstvenu djelatnost u ordinaciji.
223 Virovitičko-podravska županija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 52. Koji su kriteriji koje mora ispuniti privatni zdravstveni radnik da bi sklopio ugovor s HZZO-m? Da li se to odnosi samo na mjesta u Mreži i da li je u tom slučaju potrebna koordinacija s Županijom (suglasnost) koja je temeljem čl. 11. Zakona obvezna popunjavati Mrežu i zna potrebe na svom području s obzirom na popunjenost Mreže. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Ugovor o provođenju zdravstvene zaštite sa Zavodom sklapa se temeljem propisa koji uređuju područje zdravstvenog osiguranja.
224 Vinko Pešić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 195. svakako dodati članak koji će obvezati ministra da donese Pravilnik kojim će se definirati način i uvjeti za sklapanje ugovora. Dosadašnja iskustva govore da svaka županija ima drugačiji pogled na posebna dežurstva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
225 Vinko Pešić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. izbaciti točku 3. stavka 2. koja govori o suglasnosti župana odnosno gradonačelnika Grada Zagreba o opravdanosti prenošenja prava na obavljanje zdravstvene djelatnosti. Apsolutno nepotrebno kompliciranje jedne od dobrih stvari ovog Zakona. Ne vidim niti jedan razlog zašto bi župan odlučivao o nečemu što nije uopće u njegovoj nadležnosti i u što se ne razumije, zar nije bilo dovoljno dosadašnje "birokratske hipertrofije" i kočenja svega dobrog? Dovoljno je da ministar donese Pravilnik o načinu prijenosa djelatnosti. Ovako izgleda da će župani imati veće ovlasti od samog ministra zdravstva. Isključiti župana i gradonačelnika grada Zagreba o bilo kakvom odlučivanju kad se radi o ovakvim stvarima. Kad god je trebalo nešto pametno odlučiti oni su to kočili, zato nam i je PZZ na takom niskom nivou i raspadu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
226 Vinko Pešić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. Stavak 2. izbrisati! Davanje suglasnosti župana, odnosno gradonačelnika Grada Zagreba je upitne zakonitosti (županije su vlasnici domova zdravlja, za očekivati je da će župan štititi interese svoje institucije), a podsjetiću i na skandal kad su uvedene koncesije u PZZ, pa je Pravilnikom o najvišoj cijeni koncesijske naknade data mogućnost da župan odredi i manji iznos zakupa za osobe koje su ordinaciju imale van domova zdravlja, što naravno niti jedan župan nije napravio, nego je trebala ustavna tužba da se prisili župane na zakonitost. Još jedamput: izbrisati stavak 2.! Primljeno na znanje Primljeno na znanje. S obzirom na važnost koju jedinice područne (regionalne) samouprave imaju na području zdravstvene zaštite, a osobito u dijelu osiguravanja popunjavanja mreže javne zdravstvene službe, te ostvarivanja svojih prava, zadaća i ciljeva u pogledu koordinacije i organizacije rada svih pravnih i fizičkih osoba koje na području jedinice područne (regionalne) samouprave obavljaju zdravstvenu djelatnost, ocjenjuje se potrebnom odredba o suglasnosti župana/gradonačelnika Grada Zagreba.
227 Vinko Bubic NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Da mi se kao mladom liječniku ponudila koncesija i da budem nositelj tima, neovisno da li je u pitanju ruralan kraj (gdje sam radio) ili podrčuje grada (gdje sam također radio), izabrao bi ostanak u obiteljskoj medicini (PZZ-u općenito) jer ne bi morao odrađivati ono što sam bespogovorno morao kao zaposlenik na određeno, a i moje kolegice na neodređeno (samo u nešto manjoj mjeri). Koncesija bi mi bila motiv da si investiram u svoje znanje i ako treba i nabavim svu aparaturu te platim zamjene kad želim ići na kongrese, a ne da ja radim za sve koliko i koncesionar, a novac ode niti u prostor u koji radim , niti na moju plaću, niti na ikakvu moju edukaciju, a u vrijeme kongresa ne mogu ići nikamo jer pokrivam po dvoje troje kolega. Koncesija bi potakla moj inventivni duh da bude i moj pacijent pacijent zadovoljan, a i ja sa prihodima, no sad je za moj slučaj kasno. To što je 30% ambulanti (negdje i više) pod DZ iz perspektive mog rada izgleda kao biti rob, a kada vidim da kolege zarađuju više, osjećao sam da je moj rad bezvrijedan. Van RH nudile su mi se druge prilike, a drugačijom organizacijom možete zadržati osoblje. Regulirajte otkupnu cijenu ambulante po jedinstvnoj cijeni , da se ne dogodi da je neki mladi liječnik dobije zabadava, a neki drugi mora platit skupo ako to već tako mora biti. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
228 Vinka Pučić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Ovaj prijedlog prati suvremene trendove prepoznavanja struka koje pruzaju zdravstvene usluge u modernim zdravstvenim sustavima. Vinka Pučić, klinički psiholog Klinika za pedijatriju, KBC Osijek Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
229 Viktorija Kretić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 155. – 192. Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
230 Viktorija Kretić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127. Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
231 Viktorija Kretić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69. Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
232 Viktorija Kretić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236. - točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi Nije prihvaćen Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik.
233 Viktorija Kretić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
234 Viktorija Kretić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
235 Viktorija Kretić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
236 Viktorija Kretić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
237 Viktorija Kretić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
238 Viktorija Kretić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
239 Viktorija Kretić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
240 Viktorija Kretić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
241 Viktorija Kretić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
242 Viktorija Kretić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
243 Viktorija Kretić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. - Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
244 Viktorija Kretić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
245 Viktorija Kretić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
246 Vesna Tepšić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavam u potpunosti sve prijedloge i komentare HKMB, Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureša, Ede Karabana i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
247 Vesna tabak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Pozdravljam nacrt prijedloga Zakon te predlažem nadopunu s ciljem poboljšanja pravnog okvira vezano za djelatnost primarne zdravstvene zaštite. Svjedoci smo egzodusa mladih i onih manje mladih liječnika. Ovo nam je prilika da ojačamo sustav PZZ-a , Imamo li pravo tu priliku propustiti ? A sustav PZZ-a ojačati možemo tako da posao liječnika obiteljske medicine učinimo atraktivnim i privlačnim mladim liječnicima, koji ipak radije biraju rad u bolnici, i kratko se zadrže u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, čekajući bolničku specijalizaciju. Šta dobivamo jačanjem PZZ-a? Zadovoljnog pacijenta, manje troškova po stanovniku, manje troškova za lijekove, a bolje pokazatelje za indikatore zdravlja. Ako krenemo malo dalje od Zagreba- tko nosi sustav Primarne zdravstvene zaštite- liječnici stariji od šezdeset godina i umirovljenici! Tko se javlja na po ko zna koji put ponovljeni natječaj na upražnjena mjesta u ruralnim područjima – umirovljenici. Sve što će učiniti proceduru otvaranja prakse bržom i jednostavnijom, i umanjiti inertnost sustava korak je u zadržavanju mladih liječnika. Ovaj zakon, uz nadopune , daje okvir za inicijativu, kreativnost ,profesionalni rast i ekonomsku sigurnost bez kojih ćemo mlade liječnike teško zadržati, jer sve to i mnogo više nude im i druge destinacije širom Europe. U tom smislu članci koji se odnose na primarnu zdravstvenu zaštitu, a definiraju otvaranje privatne prakse, najam prostora u domu zdravlja, preseljenje prakse , te prijenos prakse na idućeg liječnika predlažem kako bi bili fleksibilniji i učinkovitiji da su u ingerenciji Ministarstva zdravstva budući ministarstvo poznaje specifičnosti medicinske struke i u tom smislu je meritorno. Članovi upravnog vijeća doma zdravlja, župan, gradonačelnik, budući nisu medicinske struke, ne poznaju njene specifičnosti. Pa predlažem da navedeno regulira Pravilnik Ministarstva zdravstva. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
248 Vesna Štrus NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti podržavam komentare Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike, Hrvatske komore zdravstvenih radnika, Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku i Jasne Matić (voditeljice strukovnog razreda za medicinsko-laboratorijsku dijagnostiku). Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
249 Vesna Potočki-Rukavina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, Podržavam novi prijedlog Zakona o zdravstvenoj zaštiti kojim bi se, konačno, dovršila dugoočekivana privatizacja primarne zdravstvne zaštite koja je započela još prije 20 godina. Time bi se, u konačnici, ispravila diskriminacija između liječnika koji rade u sustavu PZZ te preostalim 30% zaposlenika pružila mogućnost da slobodnim izborom odluče hoće li raditi u sklopu doma zdravlja ili kao liječnici privatne prakse u sustavu javnog zdravstva. Usvajanjem ovog prijedloga Zakona, osigurala bi se transparentnost tijeka zdravstvenog novca, nadzor i odgovornost neposrednog izvršitelja nasuprot sadašnjem stanju u kojem domovi zdravlja i županije raspolažu tim sredstvima netransparentno i bez osobne odgovornosti. Iznimno je važno osigurati ostanak liječnika u sustavu PZZ i privući nove i mlade snage kojim je trenutno to samo usputna stanica do specijalizacije u bolnici ili , na žalost, odlaska iz Hrvatske. Ovim Zakonom ipak bi se pružila dobra početna motivacija liječnicima koji bi mogli dugoročno i samostalno planirati svoju edukaciju, poslovanje i profesionalni napredak. To sada nije moguće jer postojeći model djeluje u praksi na način koji pripada u neka prošla vremena; upravljačke strukture iscrpljuju i podplaćuju ljude i to svi znaju. Zato i odlaze. Predlažem nekoliko korekcija kojima bi se onemogućila samovolja, netransparentno odlučivanje te nepotizam i korupcija. Prije svega i na žalost, nužno je ograničiti, u svim člancima koji se tiču primarne zdravstvene zaštite, presudno odlučivanje upravnih vijeća domova zdravlja, župana i gradonačelnika i to bez ikakvih definiranih kriterija za odlazak zaposlenika u privatnu praksu, preseljenje ordinacije i prijenos prakse na idućeg liječnika. Smatram da je liječnik koji i do 40 godina radi u svojoj praksi , ulažući u nju godine profesionalnog i životnog iskustva, apsolutno kompetentan odgojiti, educirati i odabrati svog nasljednika nakon odlaska u zasluženu mirovinu, a bez upliva gore navedenih moćnika. Čime bi neki adminstrator bio kompetentniji u tome? Nosioc privatne prakse, Ordinacije, apsolutno treba biti specijalist ili specijalizant iz djelatnosti za koju aplicira, uvažavajući zatečeno stanje (nespecijalisti koji rade 3 godine unazad donošenja direktive EU kojom se propisuje obaveza specijalizacije). Smatram da time domovi zdravlja ne bi izgubili svoj smisao, ali bi se trebali transformirati u centre za edukaciju, preventivne djelatnosti, palijativnu skrb, dijagnostičke centre i pružatelje tehničke i infrastrukturen podrške Ordinacijama prilagođavajući se time problematici ovog milenijuma. Svakako, to bi zahtijevalo i educirane, motivirane i sposobne upravljačke strukture, odgovorne za rezultate svoga rada, podložne stručnoj reviziji i prilagođene zahtjevima Europe 21.stoljeća. Sretno sa Zakonom! Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
250 Vesna Pešut NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, Podržavam sve prijedloge i komentare HKMB, Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureša, Ede Karabana. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
251 Vesna Horvat NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti se slažem s komentarima kolegice Marije Milić i kolege Domagoja Marijančevića. Posebno s komentarima da medicinskim sestarama na studiju magistara sestrinstva (3+2) niti u jednom trenu ne pada napamet osporavati liječničku struku niti pokušavaju zauzeti njihova mjesta te stvarno, zašto istim žarom ne agitiraju na mjesta specijalista kliničke mikrobiologije, specijalista transfuzijske medicine, specijalista patologije i citologije, kao što to čine u odnosu prema specijalistima medicinske biokemije i laboratorijske medicine? Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
252 Vesna Horvat NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Članak 22. Predlažem da se na kraju stavka (1) doda uz Hrvatski liječnički zbor „... i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga“ jer npr. Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM) donosi smjernice koje su od važnosti za razvoj struke i zdravlje pacijenta pa smatram da tako sva strukovna društva mogu dati svoj doprinos u procesu provođenja mjera zdravstvene zaštite i trebaju biti uključena u ovaj proces. Članak 30. Predlažem da se u stavku (1) doda podstavak „-izrada laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ jer je dio primarne zdravstvene zaštite a nije naveden u stavku. U stavku (2) treba „– laboratorijske dijagnostike“ zamijeniti s „- medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ jer se jedina laboratorijska djelatnost koja se odvija na razini primarne zdravstvene zaštite odvija u medicinsko –biokemijskom laboratoriju što je i vidljivo iz NN 56/17 Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja, te u NN 76/14 Odluka o izmjeni Odluke o vrstama zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja koje se ostvaruje na osnovi uputnice i rokovima važenja uputnice. Članak 33. U stavku (3) svakako dodati „..uz osiguranu specijalističku medicinsko–biokemijsku laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost.“ jer je naziv laboratorijska djelatnost općenit i nije sukladan zakonski definiranom nazivu zanimanja nositelja djelatnosti – magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine; vidljivo u NN 121/03 Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti a osim toga treba i definirati da se radi o specijalističkoj dijagnostičkoj djelatnosti jer u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti u svim dijagnostičkim djelatnostima rade specijalisti odgovarajuće grane medicine. Članak 48. U stavku (1) dodati „..a magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko-biokemijskim laboratorijima.“ jer je to puni naziv koji je skladu je sa Zakonom o djelatnostima u zdravstvu NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica i s Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Članak 50. U stavku (2) predlažem dodati „mišljenje nadležne Komore nositelja tima o opravdanosti osnivanja privatne prakse″ jer strukovne komore u zdravstvu imaju uvid u stvarno stanje na određenom području a mišljenje struke od izuzetne je važnosti u ovom segmentu. Članak 51. Predlažem stavak (5) izmijeniti u: „U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi medicinsko biokemijskog laboratorija na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi″ jer se rad medicinsko biokemijskog laboratorija u potpunosti razlikuje od rada liječničke ordinacije. Uzimanje uzoraka biološkog materijala je jasno definirano stručnim standardima (uzorkovanja krvi se uvijek izvodi ujutro, na tašte te se samo tako dobiveni rezultati mogu uspoređivati s pripadajućim referentnim intervalima) te bi rad u drugoj smjeni bio ograničen samo na jedan mali dio pretraga u PZZ. Prema tome, postavlja se pitanje isplativosti rada jednog cijelog tima u popodnevnoj smjeni. Grupna praksa je isplativi oblik rada i u smisli ulaganja sredstava u prostor i opremu, održavanja prostora i opreme, kao i kontrole kvalitete koja je zajednički definirana i jasna. Članak 56. Predlažem stavak (2) dopuniti tako da se na kraju rečenice doda „..uz poštivanje minimalne cijene koju propisuje Komora.“ jer nije logično da privatna zdravstvena osiguranja imaju niže cijene od onih koje propisuje Komora radi sprječavanja dampinških cijena pa je svakako važno da Komore propišu minimalne cijene. Članak 63. Predlažem u stavku (3) na kraju podstavka 3 iza riječi Zavoda dodati i „.. i nadležne Komore“ jer jedino Komore imaju ažurirane podatke o svim svojim članovima pa lako mogu provjeriti zadovoljava li zdravstveni djelatnik potrebne stručne kriterije i je li uistinu proveo najmanje 1g u radnom odnosu kod zdravstvenog radnika koji prenosi pravo na obavljanje zdravstvene djelatnosti. Članak 74. Predlažem na kraju članka iza riječi prostorom dodati „te prethodno mišljenje nadležne Komore o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove.“ Jer nadležne Komore poznaju područje svoje djelatnosti te na taj način mogu doprinijeti ovom procesu. Članak 103. Predlažem u stavku (2) iza logopedije dodati „, medicinske-biokemije i laboratorijske medicine,...“ jer zakon mora jasno i nedvosmisleno definirati opsege i djelatnosti razina zdravstvene zaštite kako bi se onemogućilo pogrešno tumačenje i neodgovarajuća primjena zakona ali i omogućavanje sivih zona koje bi dodatno opteretile sustav. Uostalom već sam ranije napomenula da je na razini PZZ jedina laboratorijska djelatnost ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskim laboratorijima. Članak 112. Obzirom da poliklinika spada u specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu treba definirati da ako poliklinika ima medicinsko-biokemijski laboratorij u radnom odnosu na neodređeno vrijeme mora zapošljavati i specijalista medicinske-biokemije i laboratorijske medicine. Članak 116. Obzirom da opće i specijalne bolnice spadaju u specijalističko konzilijarnu zdravstvenu zaštitu treba specificirati da takove ustanove moraju imati specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku (stavak (2), podstavak 1). Članak 120. Kao i u prethodnim člancima treba dodati uz medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (stavak (5) iza ...farmacije). Članak 155. Smatram da se osobe koje nisu završile obrazovanje zdravstvenog usmjerenja budu priznate kao zdravstveni suradnici kao što je navedeno u članku 167. stavak 1. „Zdravstveni suradnici su osobe koje nisu završile obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci).“ jer navedene profesije nisu u skladu sa člankom 155. stavak 1. gdje se navodi „Zdravstveni radnici su osobe koje imaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i neposredno u vidu zanimanja pružaju zdravstvenu zaštitu stanovništvu.“ Članak 171. Kao i u prethodnim člancima treba dodati uz medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (znači „...farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine,...“ Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
253 Vesna Fazlović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić ,voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku - Medicinskog fakulteta u Osijeku Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
254 Vesna Cvjetković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) - Ivane Horvat, Anite Briški, Darka Vuka, Maje Lončarić, Antonia Baraća, Senke Toplak, Monike Galić Krnjaić, Nikoline Zrinjan, Nevena Sučića.Tanje Leontić Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
255 Verica Horvat NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Poštovani, podržavam sve prijedloge i u potpunosti se slažem s komentarima HKMB-a i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
256 Vedrana Jukić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Slažem se sa prijedlozima HKMB i sindikata medicinskih biokemičara RH Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
257 Vedrana Feketija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. Stavak 2; Iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
258 Vedrana Feketija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Stavak 2; Izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u Republici Hrvatskoj Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
259 Vedrana Feketija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. Stavak 5 Uuvrstiti riječ „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. Iza riječi "sestrinstva" dodati riječi …"i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike". Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
260 Vedrana Feketija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
261 Vedrana Feketija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
262 Vedrana Feketija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. Stavak 1: "Dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
263 Vedrana Feketija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. Točka 2: Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
264 Vedrana Feketija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
265 Vedrana Feketija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
266 Vedrana Feketija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
267 Vedrana Feketija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. Točka 1: Iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
268 Vedrana Feketija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. Točka 3: Riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
269 Vedrana Feketija NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
270 Valentina Uroić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Predlažemo izmjenu članka 155., stavka 2. na način da se iza riječi „fonetičari“ doda „zarez“ i upišu riječi „prehrambeni tehnolozi“, tako da navedeni stavak glasi: „(2) Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja, kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja ili u srednjim školama koje imaju odobrenje za provođenje programa zdravstvenog usmjerenja. Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari, fonetičari, prehrambeni tehnolozi i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja. Dijetetičari/nutricionisti koji su po zvanju prehrambeni tehnolozi sudjeluju u svakodenvnim edukacijima pacijenata kroz nutricionističko savjetovalište te sudjeluju na aktivan i pasivan način na većini stručnih edukacija, simpozija i kongresa koji su vezani uz zdravstvenu djelatnost. Ujedno se svakodnevno nadopunjuju u zdravstvenim timovima u endokrinologiji, pedijatriji i ostalim područjima. Obrazloženje uz prijedlog izmjene: 1. Nutricionizam je do 2013. godine bio znanstvena grana u znanstvenom polju „Prehrambene tehnologije“, odnosno od 2013. „Nutricionizam“ je samostalno znanstveno polje sukladno Pravilniku o izmjenama i dopunama pravilnika o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN 32/13). Slijedom navedenog, mnogi stručnjaci iz područja „Nutricionizma“, naročito oni koji su završili studij prije uvođenja Bolonjskog sustava studiranja, imaju diplome kao „prehrambeni tehnolozi“. Valentina Uroić, Dijetetičar KBC Zagreb Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
271 Valentina Špoljarić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavam sve prijedloge HKMB, jedine mjerodavne institucije za područje medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
272 Valentina Špoljarić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, u potpunosti se slažem s komentarima i prijedlozima Lorene Honović, Višnje Jureša, Ines Šahinović, Gordane Juričić, Josipe Periša i Ane Pocrnja. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
273 Valentina Šenjug NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavam u potpunosti sve prijedloge i komentare HKMB, Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureša, Ede Karabana i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
274 Valentina Schmidt NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavam HLJK i HFD. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
275 Valentina Ivanić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. Stavak (4) riječ „dijagnostike“ zamijeniti riječima „laboratorijske dijagnostike“ Stavak (5) izbaciti riječi „i medicinske biokemije“ Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
276 Valentina Ivanić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. Stavak (1) Umijesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
277 Valentina Ivanić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. Stavak (1) riječi „djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
278 Valentina Ivanić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. Stavak (1) riječi „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
279 Valentina Ivanić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. Stavak (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Točka 4. riječi „medicinsko-biokemijskog laboratorija“ zamjenjuju se „dijagnostičkog laboratorija“ Točka 5. riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
280 Valentina Ivanić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Stavak (1) riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ Stavak (5) riječi „medicinsko-biokemijskom laboratoriju“ zamjenjuju se riječima „dijagnostičkom laboratoriju“. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
281 Valentina Ivanić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. Stavak (1) brišu se riječi „a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ i zamjenjuju riječima: „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Medicinsko biokemijska djelatnost ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnost (ona je jedna od dijagnostičkih djelatnosti). To se čak navodi i u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN 121/03) članak 2. Stavak 1. Koji kaže da: „Medicinsko biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. Obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
282 Valentina Ivanić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. Stavak (3) riječi „medicinsko-biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ . Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
283 Valentina Ivanić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. Stavak (2) iza riječi „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ dodati riječi „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Negiranjem njihovog postojanja odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
284 Valentina Cesar Kocijan NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 74. Predlažem da se u članku 74. iza riječi “dokaz o raspolaganju prostorom“ doda: „te prethodno mišljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove koju daje nadležna komora“ Obrazloženje: Nadležne Komore raspolažu stručnim znanjem i poznavanjem područja svoje djelatnosti te na taj način mogu doprinjeti u ovom procesu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
285 Valentina Cesar Kocijan NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. Slažem se s komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
286 Valentina Cesar Kocijan NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. Članak 48. Stavak 1) „magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ predlaže se ispraviti u „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko biokemijskim laboratorijima“. Obrazloženje: NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica, Baza reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
287 Valentina Cesar Kocijan NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 47. U potpunosti se slažem s komentarom Lorene Honović:   "Članak 47. Stavak 1) točka 1) navod „ima odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a za specijalističke ordinacije i odgovarajuću specijalizaciju“ svakako se predlaže definirati što su to danas odgovarajuća obrazovanja zdravstvenog usmjerenja. Pojašnjenje: trenutno u RH imamo hiperprodukciju stručnjaka obrazovanih u području zdravstvenog usmjerenja visokih razina (izvanredni studiji ili bolje rečeno vikend tečajevi) koja do sada nisu postojala, a koja su stvorena bez prethodnog mišljenja Komora nositelja određenih djelatnosti i koja traže mjesto unutar zdravstvenog sustava i čine nered u području koje je bilo uređeno. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
288 Valentina Cesar Kocijan NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 40. Podržavam stav Hrvatske komore medicinskih biokemičara Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
289 Valentina Cesar Kocijan NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
290 Valentina Cesar Kocijan NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. U stavku 1) uz sve navode predlaže se dodati i „izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ koja se može navesti između opskrbe lijekovima i sanitetskog prijevoza. U stavku 2) riječi „ laboratorijska djelatnost“ zamijeniti s „medicinska biokemija i laboratorijska medicina“ U istom članku Sanitarno inženjerstvo nije sastavni dio PZZ već dio Zavoda za javno zdravstvo pa se predlaže brisanje „sanitarnog inženjerstva“. Pojašnjenje: Laboratoriji medicinske biokemije i laboratorijske medicine su jedini dijagnostički laboratoriji u PZZ. (NN 76/2014, NN 56/2017). Zakon mora jasno i nedvosmisleno definirati opsege i djelatnosti razina zdravstvene zaštite kako bi se onemogućilo njegovo pogrešno tumačenje, a tako i neodgovarajuća primjena te otvaranje sivih zona za dodatno opterećenje sustava. Već je iz niza postova u ovoj raspravi razvidno kako uporaba riječi laboratorijska dijagnostika dovodi brojne sudionike u zabludu jer pod laboratorijsku dijagnostiku primarne zdravstvene zaštite navode i niz dijagnostičkih laboratorija koji ovdje ne pripadaju. Mišljenja sam da dentalni laboratorij nije dijagnostički, a mikrobiologija je specijalističko konzilijarna djelatnost. U prilog navodima: NN 56/2017 Odluka o osnovama o sklapanju ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja čl 17, jasno je navedeno tko gdje radi, a mikrobiološki laboratorij ili bilo koji drugi nije naveden. U Odlukama o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja na razini PZZ navodi se standardi postupaka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. SVI OSTALI dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u SEKUNDARNU zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost. Prijedlog je sukladan i jedinom, zakonski definiranom nazivu zanimanja, nositelju: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
291 Valentina Cesar Kocijan NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti se slažem sa prijedlozima i komentarima dr.sc.Ljiljane Mayer, dr.sc. Ines Vukasović, doc. dr. sc. Lorene Honović, dr.sc. Daria Mandića, dr.sc. Sanje Mandić, spec med.biochem Ivanke Ostroški, dr. sc. Vesne Horvat i drugih cijenjenih kolegica. Predlažem izmjene i/ili dopune u slijedećim člancima: Članak 22. (1) Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora i Hrvatskog liječničkog zbora. (2) Ako tijelo iz stavka 1. ovoga članka u roku od 30 dana od dana kada je zatraženo, ministru ne dostavi mišljenje iz stavka 1. ovoga članka, smatra se da je dalo pozitivno mišljenje. Predlažem da se stavak 1. ovog članka dopuni na način da glasi: „Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga.“ Obrazloženje: Ne postoji razlog zašto bi se ostala strukovna društva isključila iz odredbe ovog članka. Naime, u području medicinske biokemije i laboratorijske medicine djeluje Hrvatsko društvo za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM) koje donosi smjernice koje su od važnosti za razvoj struke i zdravlje pacijenata, te iz tog razloga smatramo kako bi sva strukovna društva trebala biti uključena u ovaj proces i dati svoj doprinos. Članak 30. odnosi se na provođenje zdravstvene zaštita na primarnoj razini. Predlažem da se stavak 1. ovog članka dopuni na način da se iza alineje 22: - opskrbu lijekovima, medicinskim proizvodima i magistralnim/galenskim pripravcima“ doda alineja: „- izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: U Zakonu je potrebno dodati i navedenu alineju jer se na primarnoj razini obavlja i izrada laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine, a omaškom je izostavljeno navesti. na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. U Odluci o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18) na razini primarne zdravstvene zaštite razvidno je iz članka 89. primjerice, kako se djelatnost laboratorijske dijagnostike zapravo odnosi isključivo na djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Odluka navodi i poimence standard postupka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Sve ostale laboratorijske djelatnosti u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konziljarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Iz tog je razloga neopravdano na primarnoj razini zdravstvene zaštite koristiti pojam laboratorijske dijagnostike kada se faktički jedino obavlja djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. U stavku 2. ovog članka alineju 22. je potrebno izmijeniti na način da glasi: - medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Članak 33. (1) Specijalističko-konzilijarna djelatnost u odnosu na zdravstvenu djelatnost na primarnoj razini obuhvaća složenije mjere i postupke u pogledu prevencije, dijagnosticiranja te liječenja bolesti i ozljeda, provođenja ambulantne rehabilitacije i medicinske rehabilitacije u kući korisnika, odnosno korisnika u ustanovama za socijalnu skrb te zdravstvene njege. (2) Specijalističko-konzilijarna djelatnost iz stavka 1. ovoga članka može se obavljati u dnevnoj bolnici i domu zdravlja. (3) Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost. Stavak 3. ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osigurane specijalističke laboratorijske i druge dijagnostičke djelatnosti.“ Obrazloženje: S obzirom da se radi o specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti smatramo da je uputno definirati kako se radi o specijalističkim laboratorijskim i drugim dijagnostičkim djelatnostima jer u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti u svim dijagnostičkim djelatnostima rade i nosioci djelatnosti su specijalisti odgovarajuće grane medicine. Članak 46 Na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost je ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju što je definirano nizom propisa (Zakon o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16), Pravilnik o vrstama pretraga koje obavljaju medicinsko-biokemijski laboratoriji (“Narodne novine“ broj 197/03) i dr.) kao i kod ugovaranja s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (Odluka o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“ broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18). Članak 48 Predlažem izmjenu članka 48. stavka (1). na način da glasi: „Doktor medicine i doktor dentalne medicine obavljaju privatnu praksu u ordinacijama, magistri farmacije u ljekarnama, a magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko-biokemijskim laboratorijima.“ Obrazloženje: usklađivanje s nazivom akademskog zvanja stečenog na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu (magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine) prema NN 37/2017, Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica Članak 56. (1) Preporučenu cijenu zdravstvenih usluga koje pruža zdravstveni radnik u privatnoj praksi u ordinaciji izvan mreže javne zdravstvene službe utvrđuje nadležna komora. (2) Cijene zdravstvenih usluga zdravstvenog radnika iz stavka 1. ovoga članka iz opsega dodatnoga i privatnoga zdravstvenog osiguranja određuje društvo za osiguranje. Predlažem da se članak 56. izmijeni na način da se stavak 2. dopuni tako da se iza „društvo za osiguranje“ doda: „uz poštivanje minimalne cijene koju propisuje Komora“ Obrazloženje: Važno je da Komore propišu minimalne cijene i nije logično da privatno zdravstveno osiguranje ima cijene manje od onih koje propisuje komora jer se čl. 56. upravo i odnosi samo na privatnike i privatne usluge, a radi sprječavanja dampinških cijena. Članak 74. Zahtjevu za ocjenu sukladnosti akta o osnivanju osnivač zdravstvene ustanove obvezan je priložiti dokaz o raspolaganju prostorom. Predlaže da se u članku 74. iza riječi “dokaz o raspolaganju prostorom“ doda: „te prethodno mišljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove koju daje nadležna komora“ Obrazloženje: Nadležne Komore raspolažu stručnim znanjem i poznavanjem područja svoje djelatnosti te na taj način mogu doprinjeti u ovom procesu. Članak 96 . U stavku 2) članka 96. predlaže se dodati i „specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Pojašnjenje: U stavku 1 ovog članka navodi da je to tijelo „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“, a medicinska-biokemijska djelatnost u svom svakodnevnom radu itekako koristi medicinske proizvode. Članak 103. Djelatnosti PZZ su nabrojene u članku 30 stavak 2) te se ponovo nabrajaju u članku 103 članak 2). Naziv „laboratorijska dijagnostika“ u stavku (2) Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti, predlaže se zamijeniti s „medicinsko-biokemijske“. Obrazloženje: Uporabom nazivlja medicinsko-biokemijska djelatnost nedvosmisleno ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi. Članak 112 Predlaže se izmjena stavka 3) u :„ Poliklinika mora obavljati djelatnost najmanje u dvije ordinacije različitih ili istih specijalističkih ili užih specijalističkih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalističke, odnosno uže specijalističke djelatnosti i specijalističkom medicinsko-biokemijskom laboratoriju“. Obrazloženje: Ako ostane u stavku 4. predložena formulacija treba jako paziti da u minimalnim tehničkim uvjetima ovisno o tipu laboratorija mora biti zaposlen specijalist: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine ili liječnik ako se radi o mikrobiološkom ili citološkom laboratoriju. Članak 116 Predlaže se promjena u stavku 2) „medicinsko-biokemijska“ u „specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku“ Obrazloženje: Uporabom pravilnog nazivlja i definicije specijalističke medicinsko biokemijske dijagnostike nedvosmisleno se ukazuje o kojoj se razini medicinsko biokemijske djelatnosti radi. Članak 117 Akreditacijom se ne razvrstavaju bolnice prema kvaliteti, već se akreditacija dodjeljuje za standarde kvalitete koji je bolnica uspostavila u svojoj praksi. Stoga se predlaže da stavak 2 treba glasiti: „Obavezu akreditacije bolnica propisuje ministar, a postupak akreditacije provodi ovlašteno nadležno tijelo prema propisanim standardima kvalitete“ . Potrebno je dodati stavak 3) „ U Republici Hrvatskoj može postojati samo jedno nadležno tijelo za provedbu akreditacije bolnica.“ Obrazloženje: Na taj način izbjegle bi se razno-razne akreditacije prema inozemnim nadležnim tijelima Članak 120 Predlaže se izmjena „medicinske biokemije“ u „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Članak 124 U stavku 2, alineja 5 „medicinske biokemije“ zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Članak 146 Iako se u ovom članku nije mijenjao broj članova i dužnosti nacionalnog zdravstvenog vijeća, 9 članova je mali broj s obzirom na 46 specijalizacija samo za doktore medicine, a da ne govorimo o ostalim zdravstvenim specijalizacijama. Stoga smatram da bi u vijeću svakako svoje mjesto trebali imati doktori medicine, stomatologije, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 155. Podržavam mišljenja i komentare HLJK da se navedene profesije prizna kao zdravstvene suradnike, a ne kao zdravstvene radnike. Smatram da je članak 155 u potpunoj koliziji s člankom 167. Osim toga stavku 2. ovog članka proglašeni su zdravstvenim radnicima svi oni koji nemaju odobrenje za samostalan rad, obvezu prikupljanja bodova za produžetak licence, stručni nadzor ni od jedne zdravstvene komore i uopće ne zadovoljavaju uvjete iz stavka 1 istog članka. Članak 162. Komentar: Mjerila utvrđivanja natprosječnih rezultata rada i način isplate dodatka za natprosječne rezultate rada radnika iz stavka 1. ovoga članka uređuje Vlada Republike Hrvatske uredbom-što je prilično nejasna formulacija; iako pozdravljam mogućnost nagrađivanja jer dosta toga u zdravstvu počiva na entuzijazmu zdravstvenih radnika. Treba napomenuti da pojam natprosječnosti nije isti na svim razinama zdravstvene zaštite, pa bi tome trebalo prilagoditi i kriterije. Članak 171 U članku se predlaže izmjena „medicinske biokemije“ s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Članak 179 U stavku 2) predlaže se dodati nakon magistara farmacije „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 192. Predlažem da se članak 192. stavak 1. izmijeni na način da se iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodaju riječi „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine, specijalistima“ Predlažem da se u članku 192. stavak 2. iza riječi „medicinskog i dentalnog fakulteta“ dodaju riječi „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta “ te iza riječi „medicinskih i dentalnih stručnjaka dodati „farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih“ Obrazloženje: Ne postoji objektivna argumentacija i razlozi radi kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine trebali isključiti od ove mogućnosti. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
292 Valentina Cesar Kocijan NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. Podržavam komentare i prijedloge HKMB-a, Daria Mandića, Leide Tandare ,Tare Rolić, Marka Risa i Ines Vukasović Stavku 1. ovog članka dopuniti na način da se iza alineje 22: - opskrbu lijekovima, medicinskim proizvodima i magistralnim/galenskim pripravcima“ doda alineja: „- izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ U stavku 2. ovog članka alineju 22. je potrebno izmijeniti na način da glasi: - medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Pojašnjenje: Medicinsko-biokemijski laboratoriji su jedini dijagnostički laboratoriji u PZZ. (NN 76/2014, NN 56/2017). Zakon mora jasno i nedvosmisleno definirati opsege i djelatnosti razina zdravstvene zaštite kako bi se onemogućilo njegovo pogrešno tumačenje, a tako i neodgovarajuća primjena te otvaranje sivih zona za dodatno opterećenje sustava. Već je iz niza postova u ovoj raspravi razvidno kako uporaba riječi laboratorijska dijagnostika dovodi brojne sudionike u zabludu jer pod laboratorijsku dijagnostiku primarne zdravstvene zaštite navode i niz dijagnostičkih laboratorija koji ovdje ne pripadaju. Mišljenja sam da dentalni laboratorij nije dijagnostički, a mikrobiologija je specijalističko konzilijarna djelatnost. U prilog navodima: NN 56/2017 Odluka o osnovama o sklapanju ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja čl 17, jasno je navedeno tko gdje radi, a mikrobiološki laboratorij ili bilo koji drugi nije naveden. U Odlukama o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja na razini PZZ navodi se standardi postupaka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost. Prijedlog je sukladan i jedinom, zakonski definiranom nazivu zanimanja, nositelju: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
293 Valentina Cesar Kocijan NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. Stavak 3. ovog članka potrebno je izmijeniti na način da glasi: „Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu specijalističku laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost.“ Obrazloženje: S obzirom da se radi o specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti smatramo da je uputno definirati kako se radi o specijalističkoj laboratorijskoj i drugoj dijagnostičkoj djelatnosti jer u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti u svim dijagnostičkim djelatnostima rade specijalisti odgovarajuće grane medicine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
294 ustanova za zdravstvenu njegu u kući Ane Švarc NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani Podržavamo u potpunosti iznesene prijedloge Udruge medicinskih sestara zdravstvene njege u kući . i donošenje novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti . članak 280 Primjedba Nepotrebno je ostaviti dio Zakona , samo 3 članka , da važe još dvije godine Predlažemo U potpunosti staviti van snage NN 150 / 08 Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
295 Ustanova za zdravstvenu njegu Mira Fernbach NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, podržavamo prijedloge Udruge medicinskih sestara zdravstvene njege u kući. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
296 Ured pučke pravobraniteljice NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 156. Iako smo u više navrata ukazivali da se, prema stavu posebnog izvjestitelja UN za zdravlje, ali i prema Istraživanju o korupciji u zdravstvu, koje je na zahtjev EK provedeno u zemljama EU, dvojni angažman liječnika u sustavu javnog zdravstva i u privatnoj praksi smatra koruptivnom praksom i školskim primjerom sukoba interesa koji povećava ugrozu od pojave korupcije i ovim se zakonskim prijedlogom liječnicima i drugim zdravstvenim radnicima omogućava i dopunski rad kod drugog poslodavca. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
297 Ured pučke pravobraniteljice NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. Što se tiče reguliranja djelatnosti palijativne skrbi, NPZZZ-om je ona nedostatno razrađena. Definira se ustanova za palijativnu skrb i spominju se koordinatori palijativne skrbi i mobilni palijativni timovi koji mogu zadovoljiti samo manje potrebe umirućih bolesnika i njihovih obitelji koji su, u pravilu, još uvijek prepušteni sami sebi. Pritom izostaje cjelovita i koordinirana skrb o zdravstvenim i palijativnim potrebama takvih pacijenata, ali i članova njihovih obitelj, od njihove edukacije pa do kompleksnije sustavne podrške. Pritom, pozitivno je da se NPZZZ-om otvara mogućnost obavljanja djelatnosti palijativne skrbi i na tercijarnoj razini zdravstvene zaštite, što do sada nije bio slučaj. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
298 Ured pučke pravobraniteljice NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 39. Vezano uz razvoj zdravstvenog turizma, podržavamo očitovanje NHS i ideju promicanja zdravstvenog turizma. Međutim, pri njegovom razvoju potrebno je zaštitit dostupnosti javnog zdravstvenog sustava građanima RH za ostvarivanje potrebne zdravstvene zaštite na svim razinama. Smatramo opravdanom bojazan da će, iz financijskih razloga, s vremenom u brojnim zdravstvenim ustanovama javno zdravstvo ustuknuti pred zdravstvenim turizmom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
299 Ured pučke pravobraniteljice NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 83. NPZZZ u članku 83. stavku 7. regulira uvjete članstva za članove upravnog vijeća zdravstvene ustanove te se uvodi obrazovanje iz područja zdravstva kao uvjet za članstvo u upravnom vijeću. Na taj se način sužava krug mogućih članova upravnih vijeća i zapravo samo liječnicima daje mogućnost da budu članovi, što se kosi s aspektom organizacije i poslovanja jedne zdravstvene ustanove koji nije samo zdravstveni. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
300 Ured pučke pravobraniteljice NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 65. Članak 65. NPZZZ-a pruža mogućnost privremene obustave rada zdravstvenom radniku koji obavlja privatnu praksu, ali nejasno je radi li se o zdravstvenom radniku privatne prakse u mreži ili izvan mreže javne zdravstvene službe. Pretpostavljamo da je ovdje riječ o zdravstvenom radniku privatne prakse u mreži javne zdravstvene službe, ali članak je na ovaj način nedorečen. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
301 Ured pučke pravobraniteljice NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 56. Članak 56. NPZZZ-a određuje da preporučenu cijenu zdravstvenih usluga u privatnoj praksi u ordinaciji izvan mreže javne zdravstvene službe, utvrđuje nadležna komora, međutim ne navodi se koje tijelo to utvrđuje za privatne prakse u ordinaciji u mreži javne zdravstvene službe te članak treba dopuniti u tom smislu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
302 Ured pučke pravobraniteljice NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 55. Članak 55. NPZZZ-a nabraja moguće izvore financiranja privatnih zdravstvenih radnika kojima je odobrena privatna praksa u ordinaciji u mreži javne zdravstvene službe prema kojem jedna takva ordinacija može imati devet različitih izvora financiranja. U obrazloženju NPZZZ-a nedovoljno su (ili uopće nisu) obrazložene odredbe koje se odnose na mogućnosti ostvarivanja novčanih sredstava. Neobrazložene odredbe navode na zaključak da se ista zdravstvena usluga može višestruko naplatiti iz različitih izvora financiranja i temeljem ugovora sa različitim dionicima sustava. Npr., potpuno je nejasno što je ugovor sa domom zdravlja za osiguravanje zdravstvene zaštite na određenom području (st. 1. alineja 2. NPZZZ-a), odnosno je li to dodatna naplata usluge koja je već pokrivena ugovorom sa HZZO-om, a nisu pojašnjeni niti drugi ugovori koji su u članku 55. navedeni kao moguća osnova za ostvarivanje novčanih sredstava. Nadalje, iako članak 69. NPZZZ-a propisuje da se privatna praksa ne može obavljati u djelatnosti javnog zdravstva, alineja 3. članka 55. predviđa mogućnost sklapanja ugovora privatnog zdravstvenog radnika sa zavodom za javno zdravstvo. Na taj će način doći do višestrukog financiranja privatnika iz sredstava države, pravnih osoba s javnim ovlastima, jedinica lokalne i regionalne samouprave i građana. Isti komentar odnosi se na članak 58. NPZZZ-a kojim se navode izvori financiranja grupne privatne prakse. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
303 Ured pučke pravobraniteljice NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 13. Vezano uz duge liste čekanja predlažemo da se u poglavlju „Načela zdravstvene zaštite“ doda i načelo osiguranja pravovremenog pružanja specijalističkih pregleda i dijagnostičko-terapijskih postupaka, naročito na sekundarnoj i tercijarnoj razini. Pružanje zdravstvenih usluga kroz provođenje dijagnostičko-terapijskih postupaka u načelno kratkom vremenskom razdoblju svakim danom pokazuje se prijeko potrebnim. Time se zasigurno može postići veći stupanj kvalitete liječenja pacijenata što je za kvalitetu života pojedinca vrlo bitno, dok se, s druge strane, skraćuje vrijeme bolovanja i povećava sudjelovanje građana na tržištu rada, čime se doprinosi i uštedama u zdravstvenom sustavu. Dodavanje načela osiguranja pravovremenog pružanja specijalističkih pregleda i dijagnostičko-terapijskih postupaka pučka pravobraniteljica predložila je i u javnom savjetovanju o Nacrtu prijedloga Iskaza o procjeni učinaka propisa za Zakon o zdravstvenoj zaštiti u kolovozu 2017. U objavljenom Izvješću o navedenom javnom savjetovanju objavljenom u travnju 2018., ovaj prijedlog nije odbijen, međutim svejedno se ne nalazi u NPZZZ-u te Vam ovim putem još jednom skrećemo pažnju na njegovu potrebu u obliku zakonske odredbe. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
304 Ured pučke pravobraniteljice NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Pučka pravobraniteljica, u svojim godišnjim izvješćima Hrvatskom saboru, redovito ukazuje na važnost očuvanja sustava javnog zdravstva kao strateške i neprofitne društvene djelatnosti koja se ne može i ne smije temeljiti na odnosu uloženog i ostvarene dobiti. Javno zdravstvo predstavlja civilizacijski doseg kojim se jamči pravednost i društvena odgovornost za jednaku dostupnost zdravstvene skrbi svim članovima društva te solidarnost zdravih sa bolesnima, bogatijih sa siromašnima i mladih sa starima. Zadiranjem u navedene postavke narušavaju se temelji javnog zdravstva što potencijalno otvara vrata koruptivnim djelatnostima, diskriminaciji i kršenju temeljnih ljudskih prava uključivo i pravo na zdravlje. Da bi se to spriječilo, potrebno je jasno razdvojiti javno zdravstvo od privatnog. Jedino odvojeni sustavi sa čvrstim pravilima mogu spriječiti konačno urušavanje javnog zdravstva koje, preusmjeravanjem značajnog dijela javnog novca u privatne interese, postaje sve ranjivije i podložno utjecajima privatnog kapitala i pojedinih interesnih skupina, čime se gubi status javnog zdravstva kao društvenog mehanizma koji svakom pojedincu u zajednici osigurava životni standard dostatan za održavanje zdravlja. U trenutku sve brojnijeg raseljavanja hrvatskih građana i napuštanja hrvatskih gradova i općina, očuvanje dostupnog javnog zdravstva može se i treba promatrati i kao mjera demografskog očuvanja. Sukladno članku 28. stavku 1. NPZZZ-a zdravstvena djelatnost je djelatnost od interesa za RH koja se obavlja kao javna služba. Uvažavajući to, djelatnost primarne zdravstvene zaštite mora ostati isključivo u okvirima sustava javnog zdravstva, s domovima zdravlja u kojima su liječnici i drugo medicinsko osoblje u radnom odnosu i čija su prava i obveze koje proizlaze iz radno-pravnog statusa, jasno definirana i ujednačena. Zakonske odredbe koje se odnose na financiranje zdravstvene zaštite, investicijsko ulaganje i održavanje zdravstvenih ustanova iz državnog proračuna, kako je to predviđeno člancima 10. i 11. NPZZZ, prihvatljive su jedino u slučaju jasnog razdvajanja javnog zdravstva od privatnog poduzetništva u zdravstvu. U suprotnom, javni se novac ulaže u privatno poduzetništvo liječnika koji su nositelji/vlasnici ordinacija, stvarajući im profit, što je u suprotnosti i sa člankom 49. Ustava RH u kojem stoji kako svim poduzetnicima država osigurava jednak pravni položaj na tržištu. Domovi zdravlja, čija je uloga i svrha u okvirima predloženim NPZZZ-om nejasna, takvom bi organizacijom vjerojatno ostali kadrovski i materijalno devastirani, iako su građeni javnim novcem, pretvarajući se u relativno jeftini servis privatnim liječnicima. Uz brojna druga pitanja, ulazak privatnika u domove zdravlja i predloženi sustav ordinacija, otvara i pitanje dostupnosti primarne zdravstvene zaštite pacijentima u ruralnim, neatraktivnim i često prometno odsječenim krajevima, u kojima je i sada teško pronaći liječnika i drugo potrebno osoblje. Lako se može pretpostaviti da bi većina zahtjeva za osnivanje ordinacije bila usmjerena na veće gradove u kojima je dostupan i veći broj pacijenata, dok bi slabije razvijena područja ostala nepokrivena. Obzirom da ordinacije predstavljaju oblik privatne prakse, nejasno je bi li njihovi nositelji, uz brigu o pacijentima putem ugovora sa HZZO-om, mogli nastupati i na slobodnom tržištu uz izravnu naplatu svojih usluga, a što je, ukoliko je riječ o obliku privatne prakse, jedino logično. U tom slučaju nejasan je i međusobni odnos samih pacijenata, odnosno prednost privatnih pacijenata u odnosu na pacijente preko HZZO-a, što bi moglo rezultirati i dugačkim listama čekanja u sustavu primarne zdravstvene zaštite, čak i u ordinacijama liječnika obiteljske medicine, i to prije svega onih pacijenata koji pravo na zdravstvenu zaštiti ostvaruju preko HZZO-a. Kada je riječ o zdravstvu, Ustavom zajamčena poduzetnička sloboda podrazumijeva slobodu liječnika da izabere hoće li, uz sve rizike koje sa sobom nosi poslovanje na slobodnom tržištu, obavljati privatnu praksu kroz osnivanje vlastite ordinacije. Međutim, osnivanje privatnih ordinacija u domovima zdravlja koji su nositelji sustava javnog zdravstva, stavlja njihove nositelje u povlašteni položaj i u odnosu na liječnike privatnike na slobodnom tržištu i u odnosu na liječnike koji su u radnom odnosu u domovima zdravlja. S jedne strane, mogućnost osnivanja ordinacija u okviru domova zdravlja osigurava jeftiniji i javnim novcem opremljeni radni prostor sa potpunom infrastrukturom koji, uz jeftinije troškove hladnog pogona i logistiku koju pruža dom zdravlja, osigurava stabilan broj pacijenata. U odnosu na liječnike koji su u radnom odnosu u domu zdravlja, nositeljima ordinacija dostupne su daleko veće plaće, veća sloboda organizacije rada ordinacije i druge pogodnosti koje sa sobom nosi status privatnog poduzetnika. Uvažavajući predloženi ustroj zdravstvene zaštite na primarnoj razini kojim se domovi zdravlja pretvaraju u skup ordinacija privatne prakse, nejasno je koja je njihova uloga. Stječe se dojam da se izmjeni Zakona o zdravstvenoj zaštiti pristupilo s ciljem jačanja pozicije liječnika u svim djelatnostima sustava zdravstvene zaštite, a posebice na primarnoj razini, a ne s ciljem jačanja i osnaživanja sustava javnog zdravstva koji svim osiguranicima jamči pravo na učinkovitu, pravovremenu i kvalitetnu zdravstvenu zaštitu. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
305 UDRUGA ZA UNAPRIJEĐENJE HRVATSKE BRAHITERAPIJE NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Udruga za unapređenje hrvatske brahiterapije podržava uvrštavanje medicinskih fizičara u kategoriju zdravstvenih radnika. Medicinski fizičari zaposleni u radioterapiji i onkologiji sudjeluju u postupcima dijagnostike i liječenja te čine sastavni dio multidisciplinarnog tima za brahiterapijsko liječenje onkoloških bolesnika. Poslovi medicinskih fizičara u brahiterapiji uključuju planiranje terapije svakog pojedinog bolesnika, provođenje dozimetrijskih mjerenja te organizaciju i kontrolu kvalitete uređaja i postupaka koji su nužni za pouzdano provođenje brahiterapije. U prilog priznavanja medicinskih fizičara kao zdravstvenih radnika navodim i Report ImPACT misije (Integrated Mission of Programme for Action on Cancer Therapy - IAEA, WHO, International Agancy for Research on Cancer) prema Ministarstvu zdravstva RH iz 2014. godine, u kojem se kao preporuka navodi, citiram: „Priority recommenadations: – treatment: 20. Urgently organize formal education and recognition of Medical physics at the national level in cooperation with Universities and University Hospitals.“ Upravo ovim prijedlogom zakona stvorila bi se podloga za ostvarenje ovih preporuka i konačno definiranje medicinske fizike kao profesije te usklađivanje s međunarodno preporučenim standardima zdravstvene zaštite. Predsjednica Udruge: Prof. dr. sc. Ana Fröbe, dr.med.spec.onkologije i radioterapije KBC Sestre milosrdnice Klinika za onkologiju i nuklearnu medicinu Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
306 Udruga roditelja djece s oštećenjem vida i dodatnim poteškoćama u razvoju OKO NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 27. Nadopuna čl. 27. st.6. Ako osoba nije zadovoljna poduzetim mjerama, zaštitu svojih prava može zatražiti kod ministra, nadležne komore, osiguravajuće kuće s kojom zdravstveni radnik /ustanova imaju sklopljeni ugovor odnosno kod nadležnog suda. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
307 Udruga roditelja djece s oštećenjem vida i dodatnim poteškoćama u razvoju OKO NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 12. Nadopuna čl 12. st. 3. da članovi Savjeta budu i udruge koje brinu o osobama s invaliditetom Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
308 Udruga roditelja djece s oštećenjem vida i dodatnim poteškoćama u razvoju OKO NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 118. Na koje se socijalne usluge misli? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
309 Udruga roditelja djece s oštećenjem vida i dodatnim poteškoćama u razvoju OKO NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 61. Nije definirano što u slučaju da zdravstveni radnik privatne prakse ne uspije osigurati zamjenu. Tko u tome slučaju preuzima na sebe zdravstvenu zaštitu tih pacijenata? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
310 Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 150. U članku 150. NPZ-a brisati riječ "izjava" koja se odnosi na akt o osnivanju trgovačkog društva d.o.o., jer je takav pravni dokument za osnivanje u koliziji s odredbom članka 69. Zakona o ustanovama, koji propisuje, da se ustanova može preoblikovati u trgovačko društvo ili pripojiti trgovačkom društvu ili pripojiti drugoj ustanovi ili se 2 ili više ustanova mogu spojiti u jednu i da se na takve statusne promjene na odgovarajući način primjenjuju propisi o statusnim promjenama za javno trgovačko društvo. Istovremeno članak 75. istog Zakona propisuje da se za upis ustanova u sudski registar na odgovarajući način primjenjuju propisi kojima se uređuju upis u sudski registar javnog trgovačkog društva (JTD). Prema Zakonu o trgovačkim društvima, javno trgovačko društvo osniva se ugovorom o osnivanju. Za obveze javnog trgovačkog društva odgovaraju osnivači solidarno i neograničeno i svojom posebnom imovinom. Time se odgovornost osnivača javnog trgovačkog društva izjednačava s odgovornošću osnivača ustanove, prema Zakonu o ustanovama (veći nivo odgovornosti od odgovornosti za trgovačko društvo d.o.o. za koje je limitirana odgovornost do iznosa temeljnog kapitala od 20.000,00 kn). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
311 Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 10. Članak 10 NPZ „razbiti“ u smislu sužavanja obveze RH u osiguranju sredstava na teret državnog proračuna, zbog decentralizacije prijenosa prava i obveze/nadležnosti regije/općine/gradova, identično tome i decentralizacije glede izvora financiranja decentraliziranih funkcija. Uglavnom, a predloženo je bit/suština reforme zdravstva RH, tj. prenijeti na općine gradove cca i do 50 % proračuna tih jedinica u trošenju za potrebe zdravstvene zaštite (model skandinavskih država EU-a). Koje obveze financiranja će imati općina/gradovi ovisi o sadržaju prenijetih nadležnosti i o visini izdvajanja za obvezno osiguranje koja se akumuliraju u fondovima osiguranja (više, zbog decentralizacije i razbijanja monopola HZZO-a u RH). Država kao osnivač/vlasnik klinika, državnih zavoda zadržala bi obvezu osiguravanja sredstava za kapitalne investicije/razvoj i pokriće gubitaka, s tim, da bi i ti subjekti bili samostalni u poslovanju, a prihode bi stjecali i od usluga liječenja za osiguranike/pacijente drugih regija/posredstvom izabranog zavoda za zdravstveno osiguranje, te od svih drugih mogućih kupaca njihovih usluga, uključujući i od Ministarstva znanosti i obrazovanja, za usluge kliničke nastave i znanstvenog rada u stacionarnoj ustanovi koja je ugovorom vezana za obavljanje nastavne funkcije. To znači, da bi se nakon članka 10., NPZ morao dopuniti sa člankom 10.a. i 10.b., razrađujući za subjekte zdravstva stjecanje sredstava iz proračuna regije, odnosno grada ili općine (imali bi svoje – izabrane „zavode“ za obvezno zdravstveno osiguranje). Obrazloženje: U sferi stjecanja prihoda i podmirenje troškova, što uključuje i troškove za plaće, zdravstveni subjekti bili bi samostalni i poslovali bi po načelu „međuzavisnosti troškova i prihoda“. Poslovanje bi vodila uprava zdravstvenog subjekta i bila bi odgovorna za ostvareni poslovni rezultat. Da to nije novina u našoj pravnoj praksi potvrđuju i odredbe Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, koji propisuje posebne obveze za osobe javnog prava glede izvršenja prava i obveza prema subjektima s kojima dolazi u poslovni odnos. Propisane obveze uprave subjekta na kojeg se primjenjuju odredbe citiranog Zakona, odnose se i na osobe javnog prava. Zakon, što nije novina u našoj pravnoj praksi, zdravstveni – javni subjekti ne primjenjuju, jer je sustav organiziran po principu da je ministar zdravstva „kolektivni rukovoditelj“ i da rizike poslovanja nametnute u troškovnom smislu, poglavito primjenom Kolektivnog ugovora i Zakona o plaćama u javnim službama, prevaljuju na državni proračun, jer su plaće zajamčene svima po principu/načelu „fiksne plaće prema zvanju i položaju, bez obzira na rezultat rada“. Ispada, da je sustav poslovanja pa i nagrađivanja danas konzervativniji nego je bio prije, na temelju Zakona o udruženom radu, do 1990.g. U tom smislu, za zdravstvo i neke slične djelatnosti, morao bi se donijeti Zakon o ustanovama sa samostalnim financiranjem i time njih izuzeti od primjene Zakona o plaćama u javnim službama. To će značiti legalizaciju obračuna plaće prema rezultatu rada. Opći akt i metodologiju za obračun takve plaće, na teret prihoda sa novim različitim izvorima stjecanja, utvrđivala bi sama zdravstvena ustanova. Moderator i kontrolor takve promijenjene funkcije svake zdravstvene ustanove bila bi Država/regija, a svaka bi bila i u funkciji koordinatora prema nižoj jedinici. Zdravstveni subjekti sklapali bi ugovore o provođenju zdravstvene zaštite sa općinom/gradom ili regijom ili državom, koja bi ih upućivala na sklapanje ugovora sa osiguravajućim zavodom kojeg je izabrao sam osnivač/vlasnik ustanove (jedan ili više) i osigurati dodatna sredstva kao NADSTANDARD. Ako bi ustanova za Državu/regiju/općinu/grad obavljala veći opseg usluga, razliku vrijednosti u odnosu na ugovoreni opseg sa osiguravateljem platila bi ustanovi općina/grad/regija/Država kao oblik nadstandarda. Nadstandard bi imao svoju funkciju korektora STANDARDA, koji propisuje zavod za osiguranje kojeg je izabrala Država/regija/općina/grad prema zakonu ponude i potražnje. Cijene usluga sadržavale bi sve elemente cijene, kao prenijeti trošak, koji je uvjet za obavljanje usluge, što uključuje amortizaciju opreme, sredstva za razvoj, tekuće i investicijsko održavanje opreme i …pogotovo i sredstva za pokriće troškova za zaposlene (sada, cijena ne sadrži te elemente, jer zdravstvenim ustanovama sredstva za te namjene osigurava osnivač – ne i privatniku). Jedan od izvora prihoda svakog subjekta, bila bi participacija u ostvarenju zz, a u sekundarnoj razini i participacija u pravu izbora ordinariusa koji će liječiti/operirati i ….pacijenta. Od participacije, prema svjetskom trendu/pravilu bili bi oslobođeni samo najsiromašniji dijelovi stanovništva. Mora se znati da je poglavito medicina u stacionarnom dijelu svakim danom sve skuplja i skuplja i da nameće troškove, koje je teško kontrolirati. De facto, danas se mogu kontrolirati samo troškovi za plaće, jer sve drugo više-manje ovisi o uvoznoj komponenti i troškovima ino-proizvođača. Npr., zašto danas imamo problem velike „Liste čekanja“, problem koji nismo imali računajući 40-ak godina unazad? Odgovor je zato, što smo u to vrijeme u dijagnostičkim pogonima imali samo klasične dijagnostičke laboratorije, rendgen i UZV aparat. Kao kuriozum navodimo da je prije 40 – 50 g bila vođena rasprava koliko UZV aparata trebamo u RH, pa je zaključeno da grad Zgb treba 4, a Split, Osijek i Rijeka po 2. Roentgen dijagnostika je tada bila ocijenjena kao savršenija metoda u odnosu na orijentacijski nalaz UZV-a. Danas imamo uz usavršenu UZV dijagnostiku i dijagnostiku CT, mamografije, magnetske rezonance, PET-CT i ……., svaki dan nešto novo. To uvjetuje jagmu/potrebu/želju za dijagnostikom koja koristi aparat nove/novije razine tehničkog/tehnološkog dostignuća. Razvijenija dijagnostika doprinijela je mogućnosti boljeg i bržeg liječenja uz primjenu novih lijekova, novih pretraga bilo koje vrste zbog novih reagencija itd., itd. Životni vijek je produžen na skoro 80 godina. Iz navedenih razloga RH, ali i druge zemlje koje „boluju“ od istih bolesti – liste čekanja – neće se riješiti te „bolesti“. Decentralizacija teritorijalnog ustroja RH, s prenijetim pravima i obvezama na regije, općine i gradove, uz više osiguravajući društava – zavoda (razbijanje monopola HZZO-a kao jedinog zavoda za obvezno zdravstveno osiguranje), uvjetovati će bezbolne političke/pravne odluke za takav preustroj, zbog sadašnje „slike“ stvarnog stanja ekonomske moći, npr. županija, mjereno standardom razvijenosti u odnosu na standard regija EU 28. Prema podacima Eurostata, objava VL, 23. 04. o.g., u članku „S više novca iz fondova Unije smanjila bi se razlika u snazi županija“ – članak Zvonimir Savić, standard hrvatskih županija prema standardu EU 28 označen indeksom 100 bio bi, za Brodsko posavsku županiju i Virovitičko-podravsku indeks 32, Požeško slavonsku 33, Vukovarsko srijemsku 34, Krapinsko zagorsku 38, Bjelovarsko bilogorsku 40, Sisačko-moslavačku 41, Ličko-senjsku 44, Šibensko-kninsku 45, Osječko-baranjsku i Splitsko-dalmatinsku 46, Zagrebačku 47, Koprivničko-križevačku, Varaždinsku i Zadarsku 49, Međimursku 51, Dubrovačko-neretvansku 61, Primorsko-goransku 72, Istarsku 75 i Grad Zagreb indeks 107/= EU 28 indeks 100. Iz svega je vidljivo da jedino Grad Zagreb prelazi prag razvijenosti prema standardu EU 28. To upućuje na zaključak obveze formiranja regija koje će obuhvatiti sadašnje županije, prema navedenom kriteriju/mjerilu ali i kriteriju broja stanovnika, i… Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
312 Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 275. Prava zdravstvenih radnika iz članka 275. NPZ-a dana onima koji su u radnom odnosu u DZ i koji ispunjavaju propisane uvjete za obavljanje privatne prakse, proširiti i na zdravstvene radnike koji rade u ljekarničkoj ustanovi na radnom mjestu u ljekarničkoj jedinici, ako takav zahtjev podnesu svi ljekarnici koji su ugovorom o radu raspoređeni na rad u tu ljekarničku jedinicu (kako to propisuje Zakon o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora). Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
313 Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 271. U članak 271. NPR-a ugraditi i odredbu da i zdravstveni radnici koji obavljaju privatnu ljekarničku praksu imaju ista prava kao i koncesionari iz članka 40. Zakona o zz, jer prema članku 34. istog Zakona obavljaju djelatnost samo/isključivo za potrebe Mreže JZS. Zašto su privatni ljekarnici isključeni iz statusa koncesionara, to vjerojatno zna samo autor teksta Zakona, iako formalno-pravne logike nije bilo. Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
314 Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 270. U članak 270. NPZ-a ugraditi i odredbu prema kojem se pisana izjava dostavlja, ne samo ravnatelju DZ, o namjeri zasnivanja radnog odnosa u DZ, nego i ravnatelju ljekarničke ustanove. Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
315 Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268. Članak 268. i 269. prilagoditi Zakonu o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora, NN, 125/11. i 64/15. Ako se privatiziraju ti prostori u kojem zakupci obavljaju registriranu djelatnost, nastavno kao privatnici, tada djelatnost, prema citiranom Zakonu iz 2011.g., kao i imovinu nasljeđuju nasljednici , prema svim pravilima iz Zakona o vlasništvu i drugih stvarnim pravima i Zakona o nasljeđivanju. Ako je država već jednom propisala „A“ i taj „A“ je i dalje pozitivna norma, onda ga drugim zakonom , npr. NPZ.om, koji je u odnosu na prethodni u inferiornoj poziciji ne može mijenjati, niti je potrebno posebno regulirati. Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
316 Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 253. Članak 253. NPZ -a prilagoditi promjenama vezanim za primjedbe na članak 162. NPZ-a. Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
317 Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 170. Ispit koji polaže pripravnik, umjesto pred ispitnom komisijom ministarstva, ozakoniti da se polaže pred ispitnom komisijom zdravstvene ustanove u kojoj je pripravnik proveo većinu staža, prema praksi koja je važila do 1993.g. (bolnice i klinike su osposobljene, imaju kvalitetne pravne stručnjake da konzumiraju program u dijelu primjene Ustava RH, zdravstvenog prava, obveznog zdravstvenog osiguranja i…., a stručni dio se ionako provodi pod nadzorom zaposlenih stručnjaka svih zdravstvenih profila). Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
318 Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 162. Članak 162. NPZ prestilizirati u smislu da su zdravstvene ustanove u vlasništvu Države/regije samostalni subjekti koji stječu prihod iz svih mogućih izvora stjecanja, pa i od fakulteta kojemu pružaju usluge nastave i znanstvenog rada, prihod koji raspoređuju za pokriće troškova poslovanja poglavito za pokriće plaća zaposlenih. Svojim kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o plaćama ustrojili bi sustav plaća prema rezultatu rada radnika koje bi se limitirale samo rezultatom rada pojedinca, poglavito liječnika. Oni bi ostvarivali veću plaću i iz participacije koja bi se uvela za sve korisnike, osim najsiromašnijeg dijela pučanstva. Na ovaj način usvojili bi model koji je ozakonjen i primjenjiv u svim državama EU, model koji se primjenjivao 70 – 80-ih godina prošlog stoljeća temeljem Zakona o udruženom radu. Ovakav model valorizirao bi rad, ne titule. Izgubio bi se činovnički mentalitet u organizacija zdravstva. Mladi liječnici ostali bi raditi u RH, stručno se uzdizati i stjecati znanja i sposobnosti koja bi mogli primijeniti u praksi, prema onom pacijentu koji ga je izabrao za svog ordinariusa i za kojeg je unaprijed platio određeni iznos participacije. Ovakav pristup traži napuštanje Zakona o plaćama u javnim službama za područje zdravstva, odnosno koji traži donošenje posebnog zakona o ustanovama sa samostalnim financiranjem, kako je to bilo ozakonjeno u praksi u bivšoj državi do 1976.g. – godine donošenja Zakona o udruženom radu (američki korporacijski zakon prilagođen društvenom vlasništvu i samoupravljanju). Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
319 Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 154. U članku 154. NPZ ministarstvo kao nadležno tijelo zamijeniti sa: „tijelo regionalne uprave“. U istom članku stavak 3. NPZ-a ugraditi tekst da je na prvostupanjsko rješenje dozvoljena žalba ministarstvu. Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
320 Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 152. U članku 152. stavku 1. i stavku 3. nadležnost ministarstva zamijeniti sa „nadležno tijelo regionalne uprave“. U istom članku 152. stavku 2. utvrditi tekst da je protiv rješenja dozvoljena žalba ministarstvu zdravstva protiv rješenja prvostupanjskog tijela u istom predmetu. Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
321 Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 147. U članku 147. NPZ-a brisati stavak 2. Obrazloženje: Po načelu jednakosti svih pred zakonom i TD za zdravstvenu djelatnost ima pravo obavljati djelatnosti i za potrebe Mreže JZS (odredbe za TD ako se ne prihvate primjedbe na tekst članka 10. NPZ). Zbog neusklađenosti zdravstvenih propisa i poreznih propisa o PDV-u na zdravstvene usluge, linijom manjeg otpora, da se ne bi uveo PDV i na zdravstvene usluge/ustanova, do nivoa neutralnog poreza, u sustav organizacije zdravstvene zaštite 2008.g., kao subjekt provođenja zz utvrđeno je i trgovačko društvo (da se obračunati PDV na izlaznim računima kompenzira sa PDV-om iz ulaznih računa ili primijeniti praksu R Njemačke, koja uvjetuje oslobađanje PDV-a ako TD obavlja usluge za Mrežu JZS do određenog postotka). Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
322 Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. U članku 112. stavak 4. NPZ-a brisati tekst „na neodređeno vrijeme“. Obrazloženje: NPZ ponovno ulazi u područje radnog prava, pa legalizirane oblike rada i trajanje rada sužava samo na rad na neodređeno vrijeme, a ZOR, kao viši zakon koji ukida niži, daje pravo zasnivanja radnog odnosa na određeno/neodređeno vrijeme, s punim i nepunim radnim vremenom, dopunski radni odnos na određeno/neodređeno vrijeme, rad korisnika starosne mirovine do ½ PRV također na određeno/neodređeno vrijeme i… Prema tome, potrebno je prepustiti poduzetniku/poslodavcu da on sam, prema potrebama rada organizira proces rada (a svi propisi iz sfere rada i poreznog sustava prava/obveze vežu za potrebe radnog procesa). Ako privatnik osniva polikliniku, onda on oprezno utvrđuje svoju organizaciju rada, broj i strukturu zaposlenih, kako bi njihov rad i količinu rada prilagodio uvjetima tržišta. Ako bi pak takva poliklinika sklopila ugovor sa osigurateljem, bilo kojim, prihvatila bi činjenicu da je osiguratelj utvrdio svoj standard broja zdravstvenih radnika i normativ njihovog vremena rada, što je uvjet za kalkulaciju njegove cijene /usluge. Prema tome, NPZ može i mora propisati samo činjenicu da zdravstvenu uslugu može obavljati samo zdravstveni radnik bez obzira na mjesto i prostor gdje se usluga obavi. Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
323 Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 106. Zakup DZ, kao što je navedeno, kao palijativna mjera do privatizacije, regulirana je Zakonom o zz iz 1993.g. i sada važećim Zakonom o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora, NN, 125/11 i 64/15. Obrazloženje: U prethodnim obrazloženjima, dato je obrazloženje i za primjenu ovog članka NPZ-a. Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
324 Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. Djelatnosti DZ iz članka 103. stavak 2. NPZ-a, osim za djelatnost palijativne skrbi i radiološku dijagnostiku brisati. Navedene djelatnosti organizirati da se obavljaju samo u okviru privatne prakse. Specijalističko-konzilijarne djelatnosti obavljati poliklinike, trgovačka društva za zdravstvenu djelatnost, privatne specijalističke ordinacije, te bolnice/klinike. Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
325 Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 80. Članak 80. stavak 3. NPZ-a prilagoditi promjenama vezano za decentralizaciju odlučivanja, kako je navedeno za prethodne članke. Članak 80. stavak 4. NPZ-a glede mogućnosti žalbe na odluku/rješenje prvostupanjskog tijela, a to je tijelo regije, koju rješava Ministarstvo kao drugostupanjsko tijelo te tek nakon toga ugraditi mogućnost vođenja upravnog spora. Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
326 Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 73. U člancima 73 – 78. NPZ-a, kao nadležno tijelo za odlučivanje glede osnivanja zdravstvenih ustanova u vlasništvu županije/regije i privatnih zdravstvenih ustanova, umjesto Ministarstva, prenijeti na nadležni ured regije. Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
327 Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 72. Članak 72. NPZ-a glede sadržaja osnivačkog akta isti dopuniti sa sadržajima iz članka 13. Zakona o ustanovama i to s onima koje nisu utvrđene člankom 72. NPZ-a. Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
328 Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 67. Članak 67. stavak 3. NPZ-a prilagoditi promjeni da rješenje u prvom stupnju donosi nadležni ured regije, pa bi isto tijelo bilo nadležno za donošenje rješenja o prestanku obavljanja privatne prakse. U istom članku 67. stavak 4. ugraditi odredbu o mogućnosti podnošenja žalbe na rješenje regionalnog ureda koje rješava ministarstvo kao drugostupanjsko tijelo. Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
329 Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 65. Članak 65. stavak 4., umjesto: „podnijeti zahtjev ministarstvu“, utvrditi „nadležnom tijelu regionalne uprave“. U istom članku 65. stavak 6. ugraditi odredbu o mogućnosti podnošenja žalbe na rješenje regionalnog ureda koje rješava ministarstvo kao drugostupanjsko tijelo. U istom članku 65. brisati stavak 7. Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
330 Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. U članku 63. stavku 2., 3. i 4. umjesto riječ „ministarstvo“ u odgovarajućem padežu, zamijeniti sa tekstom: - „nadležnom tijelu regionalne uprave“. U članku 63. stavku 7., tekst : „nije dopuštena žalba ali se može pokrenuti upravni spor“, zamijeniti sa tekstom „zdravstveni radnik može izjaviti žalbu u roku prema Zakonu o općem upravnom postupku, naslovljenu na Ministarstvo“. Obrazloženje: Slijedeći decentralizaciju sustava organizacije zdravstvene zaštite, kako je elaborirano za prethodni tekst NPZ-a, logično je decentralizaciju primijeniti i na ovaj članak. Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
331 Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 59. Brisati članak 59. NPZ jer je neustavan, nezakonit i štetan, jer u praksi izaziva nedoumice, sukobe i x nepotrebnih radnih sporova, koji, ako ih poslodavci vode uvijek dobivaju. Obrazloženje: Ustavni sud RH ocjenjujući ustavnost/zakonitost presuda sudova građanske nadležnosti, pa i Vrhovnog suda RH, u predmetu tužbe medicinske sestre protiv tuženog – svog poslodavca dr. med. dent. privatne prakse, u ugovornom odnosu sa HZZO-om, potvrdio je zakonitost prethodnih presuda, a u obrazloženju Odluke, naglasio je slijedeće: „Prvostupanjski sud je utvrdio da su stranke, podnositeljica i tuženik, 1. listopada 1997. godine sklopile ugovor o radu na neodređeno vrijeme, te da je podnositeljica, kod tuženika, obavljala poslove medicinske sestre. U radnom odnosu kod tuženika podnositeljica je bila do 20. prosinca 2003. godine, kada je otišla u starosnu mirovinu. Navedenim ugovorom o radu stranke nisu ugovorile pravo na isplatu otpremnine podnositeljici. Sud je utvrdio da tuženik obavlja privatnu praksu te da je u zakupu prostora u Domu zdravlja B. Međutim, sud je utvrdio da tuženik nije član Udruge privatnih poslodavaca u zdravstvu Hrvatske te da, stoga, nije u obvezi isplatiti podnositeljici otpremninu prema Kolektivnom ugovoru za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske ("Narodne novine", broj 185/03.), jer se ta obveza odnosi samo na poslodavce koji su članovi Udruge privatnih poslodavaca u zdravstvu Hrvatske. Budući da je TUŽENIK PRIVATNI ZDRAVSTVENI RADNIK, ne radi se o javnoj službi, te se ne mogu primijeniti niti obveze koje proizlaze iz Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine", broj 3/02.). Županijski sud je, u žalbenom postupku, ocijenio da je sud prvog stupnja utvrdio sve odlučne činjenice te da je pravilno primijenio materijalno pravo, obrazloživši da Zakon o radu ne predviđa obvezu isplate otpremnine u slučaju odlaska u starosnu mirovinu, a pravo na isplatu otpremnine podnositeljici u tom slučaju, stranke nisu ugovorile ugovorom o radu od 1. listopada 1997. godine.“ (USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE, Broj: U-III-2903/2005, Zagreb, 25. listopada 2007., PREDSJEDNIK VIJEĆA dr. sc. Željko Potočnjak, v. r.). Različitost u određivanju plaća, jer privatni subjekti zdravstva posluju u drugom vlasničkom području, potvrdili su: 1. presuda Županijskog suda u Zagrebu, XXI, Gž-11214/01, od 19. 11. 2002., kojim je potvrdio presudu Općinskog suda da u području zdravstva djeluju dva kolektivna ugovora, jedan za javno, a jedan za privatno zdravstvo, zbog dva različita vlasnička sustava 2. mišljenje MZSS od 10. 09. 2004.g., citat: „Sklopljeni ugovor o radu između zakupca i m.s. uključuje obvezu zakupca na isplatu plaće m.s. u timu, sukladno odredbama ZOR-a“ (ne Zakona o plaćama u javnim službama) 3. Tumačenje/mišljenje HZZO-a, od 17. 03. 2005.g. – citat: „Navedeno znači, da će nositelj tima primarne zz koji oprihoduje sredstva manja od standardnog, svoj prihod i plaću svoje m.s. razmjerno uskladiti s ostvarenim prihodom“ (načelo iz KU za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske – prema ekonomskoj snazi). 4. tumačenje/mišljenje Ministarstva rada i socijalne skrbi od 04. 08. 2000.g. – citat: „U svezi s Vašim dopisom od 13. 04. 2000.,g, na upit, koji Vas KU obvezuje, kao člana UPPZ obavještavamo Vas da Vas obvezuje KU za djelatnost zdravstva u privatnoj praksi Hrvatske“, 5. presuda Općinskog suda u Bjelovaru, P-2052/04-21, donijeta u korist poslodavca, kojom je odbijena tužba m.s., kojom je tražila primjenu KU za javno zdravstvo, u odnosima prema svom poslodavcu, 6. Presuda Županijskog suda u Bjelovaru, Gž-1198/05-2, u istom predmetu, kojom je potvrđena presuda pod 5. 7. Odluka Ustavnog suda RH U-III/2903/2005., kojom je potvrdio, da se presude pod 5. i 6. zakonite i kojom je u obrazloženju naglasio da se KU za javno zdravstvo primjenjuje na službenike/namještenike zaposlene u javnim ustanovama. Taj KU ne primjenjuje se na privatnu praksu jer nisu javne ustanove. KU za privatnu praksu primjenjuje se samo ako je poslodavac član Udruge privatnih poslodavac u zdravstvu (konstatacija z obrazloženja Odluke Ustavnog suda). 8. Presuda Općinskog suda u Karlovcu 4P-413/14-8 od 19. 11. 2014.g., koji je presudio da se u sporu primjenjuje Kolektivni ugovor za djelatnost privatnog zdravstva, ne KU za javno zdravstvo, 9. Općinski sud u Kutini – 6:P-397/13., koji je donio Međupresudu, da bi mogao nastaviti radni spor između stranaka m.s. i njenog poslodavca ordinacije – člana Udruge, u smislu, da se za razrješenje spora između stranaka primjenjuje Kolektivni ugovor za privatno zdravstvo, ne za javno zdravstvo, a u obrazloženju se je pozvao i na stav/mišljenje: Ministarstva zdravstva od 04.02.2013.g. da zdravstvenog radnika privatne prakse, prema m.s. obvezuje primjena Kolektivnog ugovor za privatno zdravstvo Hrvatske. Predlaže se brisati odredbu citiranog članka, jer norma svojim sadržajem ulazi u područje radnog prava, a Zakon o radu, u odnosu na Zakon o zdravstvenoj zaštiti za područje rada ima snagu višeg zakona, koji ukida normu nižeg zakona, prema načelu: „Lex superior derogat legi inferiori“. To načelo potvrdio je Visoki prekršajni sud RH u predmetu broj Gž-1303/17, zbog prekršaja iz članka 229. stavak 9. točka 16. ZOR-a. Presudom je ozakonjena primjena Zakona o radu u predmetu spora, glede rasporeda rada dužeg od 40 sati/tjedan, prekovremenog rada itd., kako to propisuje ZOR, NE, kako to propisuje članak 162. Zakona o zdravstvenoj zaštiti. U sporu okrivljena stranka O.b.Z. pozivala se na Zakon o zz kao lex specialis, što sud nije uvažio. Obrazloženje Ministarstva da svi zaposlenici u Mreži JZS moraju imati ista prava vezano za plaću je pogrešna i nestručna? Radnik, kako to propisuje članak 90. ZOR-a ima pravo na plaću utvrđenu Kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Plaća mora biti primjerena, prema definiciji tog pojma – „plaća koja se obračunava za jednaki rad“. Rad radnika, pa i u Mreži JZS nije jednak. HZZO je utvrdio svoje standarde koji rezultiraju različitim prihodom na temelju „glavarine“ procijenjene za zbrinjavanje 1250 – 1700 ili 2250 osiguranika. Danas koncesionar ostvaruje prihod prema navedenim standardima (broj osiguranika na skrbi, dobna struktura i „glavarina“ + broj izvršenih DTP postupaka i….). To su parametri koji uvjetuju prihod iz kojega se podmiruju troškovi za plaće prema načelu „međuzavisnosti troškova i prihoda“. U javnom sektoru zdravstva radnici/službenici dobivaju plaću prema zvanju i položaju neovisno o rezultatu rada. Odredba članka 1. Kolektivnog ugovora za javno zdravstvo propisuje, da Država jamči službenicima obračun plaća prema KU za javno zdravstvo i na teret svojih proračunskih sredstava, ako bi kojim slučajem troškovi za plaće bili veći od 50 % ukupnog prihoda/zdravstvena ustanova. Takvo pravo Država ne jamči privatniku. Zato je tvrdnja Ministarstva da svi u Mreži JZS imaju ista prava floskula, populističko dodvoravanje, bez pravnih učinaka. Ako se ova odredba ne izbaci iz teksta Zakona, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, na poticaj Udruge sigurno će blokirati donošenje takve norme prema citiranom načelu. Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
332 Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 57. U članku 57. NPZ, stavak 3. NPZ, riječ Ministarstvo zamijeniti sa nadležnim tijelom regije. U članku 57. stavak 4. NPZ tekst: „nije dopuštena žalba ali se može pokrenuti upravni spor“, zamijeniti sa tekstom „zdravstveni radnik može izjaviti žalbu u roku prema Zakonu o općem upravnom postupku, naslovljenu na Ministarstvo“. Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
333 Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 56. Članak 56. stavak 1. NPZ-a prestilizirati u smislu, da nadležna komora utvrđuje najnižu cijenu rada svog člana, koju subjekti provođenja zz ili osiguratelji koriste kao mjerilo za utvrđivanje cijena svojih usluga (najnižom cijenom rada/član komora štiti dostojanstvo svog člana u vrednovanju njegovog rada u odnosu na ostale osobe/zanimanja iz Nacionalne klasifikacije zanimanja). Vlasničko je pravo svakog subjekta utvrditi svoje cijene koje u ponudi prezentira potencijalnom kupcu na prihvat, pa i osigurateljima. Ako zdravstveni subjekt prihvati cijenu, kao kontra ponudu osiguratelja, a ona je niža od njegove, tada svoju cijenu rabatom spušta na nivo njegove, koja time postaje referentna/ugovorna cijena (jednako pravilo poslovnog odnosa). Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
334 Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 55. Članak 55. stavak 1. podstavak 1. NPZ, koji upućuje na sadašnji Zavod = HZZO, prilagoditi činjenici mogućnosti izbora jednog ili više zavoda/osiguratelja za provođenje zz. U istom članku 55. stavku 1. NPZ, podstavak 2. brisati. Obrazloženje: Prijedlog je Udruge da se domovi zdravlja transformiraju u dijagnostičke centre ili ustanove za palijativnu skrbi, a da se primarna razina zz obavlja institucionalno samo kroz privatnu praksu u Ordinaciji, ljekarni, laboratoriju, kućnoj njezi i…., ili grupnu privatnu praksu ili ustanovu za zdravstvenu skrb. Na taj način i ovom pravnom činjenicom potvrditi će se decentralizacija sustava zz, kako to prejudicira primjena članka 135. Ustava RH i članka 19., 19a., i 20. Zakona o jedinicama lokalne i područne/regionalne samouprave (Ustav RH donijet je prema modelu ustava država članica EU, pa je, ne samo ustavna obveza postupiti kako to, prema hijerarhiji pravnih normi nalaže Ustav, već i obveza prema članicama EU). Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
335 Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 52. Članak 52. NPZ glede sklapanja ugovora o provođenju zz sa Zavodom prilagoditi promjenama, tj. mogućnosti izbora sa kojim će od x osiguratelja/zavoda subjekt provođenja zz sklopiti ugovor o provođenju zz. Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Ugovor o provođenju zdravstvene zaštite sa Zavodom sklapa se temeljem propisa koji uređuju područje zdravstvenog osiguranja.
336 Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. U članku 51. stavak 1. NPZ riječ „Ministarstvu“ zamijeniti sa tekstom: „nadležnom tijelu u regiji, prema budućem sjedištu rada Ordinacije (isto za MBL, ljekarnu, dentalni laboratorij, kućnu njegu i…) U članku 51. stavak 2., tekst „sklopljen ugovor o provođenju zz sa Zavodom“ preoblikovati u smislu - „sa jednim ili više zavoda/osiguratelja o provođenju zz iz obveznog zdravstvenog osiguranja“. U stavku 3. i 4. članka 51. NPZ, Ministarstvo, kao nadležno tijelo za donošenje rješenja zamijeniti sa nadležni ured regije, prema budućem sjedištu rada Ordinacije. U stavku 5. tekst „nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor“ zamijeniti sa tekstom: „može se izjaviti žalba, na način i u roku kako je to propisano posebnim zakonom, naslovljen na Ministarstvo“. Obrazloženje: Ako se prihvati prijedlog, a stav je Udruge da bi se morao, pa obvezno zdravstveno osiguranje provodi više osiguratelja, tada se mora omogućiti zdravstvenim subjektima za provođenje zz mogućnost izbora, s kojim će osigurateljem sklopiti ugovor o provođenju zz. Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
337 Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. Članak 50. stavak 1. NPZ prilagoditi sustavu decentralizacije zdravstva, tj. da zdravstveni radnik podnosi zahtjev za odobrenje privatne prakse nadležnom uredu regije =prvostupanjsko tijelo. U članku 50. stavak 2. podstavak 1. NPZ prilagoditi pravnim činjenicama, prema primjedbama na članak 47. istog NPZ. U istom članku 50. stavak 3. i 4. NPZ prilagoditi promjenama nadležnog tijela za odlučivanje, umjesto Ministarstva, nadležno tijelo regije. U istom članku stavku 5. tekst: „nije dopuštena žalba ali se može pokrenuti upravni spor“ zamijeniti sa tekstom „zdravstveni radnik može izjaviti žalbu u roku prema Zakonu o općem upravnom postupku, naslovljenu na Ministarstvo“. Drugo stupanjsko rješenje Ministarstva biti će za prvostupanjsko tijelo izvor prava u istim/sličnim predmetima. U članku 50. stavak 7., tekst prilagoditi promjenama glede prvostupanjskog tijela o odlučivanju po zahtjevu, kako je navedeno u prethodnom izlaganju. Obrazloženje: Zdravstveni radnik npr. liječnik, kandidat za stjecanje statusa privatnika, za rad u Ordinaciji, do vremena dobivanja rješenja o privatnoj praksi nema status privatnika i nema status poslodavca i poduzetnika, da bi mogao konzumirati prava pravnog subjekta sa poslovnom sposobnošću ulaziti u pravne odnose sa trećima, te time stjecati prava i obveze. Tek od vremena, kada npr. liječnik, stekne status privatnika, on je automatizmom stekao status poduzetnika, obveznika plaćanja poreza iz dohotka i/ili dobiti prema Zakonu o porezu na dohodak/dobit, s tim da status poslodavca stječe tek nakon sklapanja ugovora o radu s drugom fizičkom osobom, kako to propisuje ZOR. Promjene nadležnog tijela o odlučivanju za odobrenje privatne prakse te mogućnost žalbenog postupka, uvjet je koji slijedi decentralizaciju sustava , kako to prejudicira primjena članka 135. Ustava RH. Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
338 Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 47. Dopunjuje se članak 47. NPZ tako, da se u stavku 1. nakon točke 8. utvrđuje točka 9. i to u tekstu kako slijedi: „zasnuje radni odnos sa zdravstvenim radnikom za rad u timu, kako je propisano ovim Zakonom“. Dopunjuje se stavak 2. istog članka NPZ tako da se na kraju rečenice umjesto točke stavi zarez i nastavno utvrdi tekst: „a uvjet iz točke 9. prethodnog stavka u roku od 30 dana računajući od dana dobivanja rješenja o statusu privatnika, kojim se potvrđuje da je uz pravnu, privatnik stekao i poslovnu sposobnost. Obrazloženje: Uvjeti za obavljanje privatne prakse vezani su i za definiciju/sastav tima zdravstvenog radnika – nositelja djelatnosti, tj. da ga sačinjavaju npr. liječnik – nositelj djelatnosti privatne prakse u Ordinaciji i medicinska sestra. Da bi mogao osigurati kadrovski uvjet, zdravstveni radnik fizička osoba mora imati aktivnu legitimaciju ući u poslovni odnos sa drugom fizičkom osobom prema kojoj je/će biti poslodavac a ona radnik, prema definiciji jednog i drugog pojma iz ZOR-a, a to je dozvola rada. Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
339 Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 45. Predlaže se mijenjati članak 45. stavak 1. NPZ u smislu, da se tekst: „s kojima Zavod sklapa ugovor o provođenju zz“ zamijeni sa tekstom (u daljnjem tekstu: subjekti provođenja zdravstvene zaštite), koji sklapaju ugovore o provođenju zdravstvene zaštite sa jednim ili više osiguravajućih zavoda o provođenju zdravstvene zaštite . Obrazloženje: Po uzoru i modelu/iskustvu drugih država EU, predloženo je osnivanje drugih osiguratelja iz obveznog zdravstvenog osiguranja, koji bi uz državni zavod, sadašnji HZZO, ugovarao provođenje zz sa subjektima provođenja zdravstvene zaštite. Više subjekata provođenja obveznog zdravstvenog osiguranja dalo bi mogućnost izbora poduzetnicima/poslodavcima izabrati osiguratelja za provođenje zz svojih radnika i članova obitelji a ujedno i mogućnost subjektima provođenja zz birati/izabrati sa kojim će zavodom/osigurateljem sklopiti takav ugovor. Time će se riješiti sve nagomilane negativnosti iz provođenja obveznog osiguranja od strane jednog osiguratelja, utjecaj politike na njegovo poslovanje, racionalizacija poslovanja, ažurnost i ostalo, pa i ignoriranje subjekata provođenja primarne razine zz glede valorizacije /cijene njihovog rada, što se primjerice očituje i u njihovoj šutnji glede inicijative za rekalkulacijom njihovih cijena/vrijednosti programa i to prema parametrima koje je usvojio Zavod i to nakon 6 godina „šutnje“/neaktivnosti. Udio primarne razine zz u ukupnim troškovima zz pala je na sramotno mali postotak. Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ Nije prihvaćen Dostavljeni prijedlog ne odnosi se na materiju koja je predmet ovog zakona nego na materiju koju reguliraju propisi koji se odnose na zdravstveno osiguranje. Dunja Skoko-Poljak, dr.med.: Mrežom javno zdravstvene službe utvrđuje se potreban broj zdravstvenih ustanova, potreban broj postelja po djelatnostima, broj zdravstvenih timova te privatnih zdravstvenih radnika s kojima Zavod sklapa ugovor o provođenju zdravstvene zaštite.
340 Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 37. Predlaže se dopuniti članak 37. NPZ tako, da se nakon stavka 2. utvrdi novi stavak 3. u tekstu i to kako slijedi: „Ljekarničku djelatnost na primarnoj razini zdravstvene zaštite obavljaju privatne ljekarne i privatne zdravstvene ustanove ljekarničke djelatnosti.“ Stavak 3. istog članka 37. NPZ postaje stavak 4. Obrazloženje: Obavljanje ljekarničke djelatnosti na način kako je utvrđeno u prijedlogu izmjene i dopune prejudicira primjena Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora, NN, 125/11 i 64/15. Naime, do 28. 02. 2012.g., Država, županije, gradovi i općine morali su donijeti plan i program zakupa poslovnog prostora u njihovom vlasništvu, a nakon toga, kao provedba druge faze i prodati taj prostor zakupcima prema propisanoj/beneficiranoj cijeni. Primjena tog Zakona ne odnosi se samo na ljekarne – gradske ili u sastavu DZ - već i ordinacije privatne prakse u zakupu u domovima zdravlja. Taj Zakon nadovezuje se na istu/sličnu odredbu iz članka 180. i 181. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, NN, 65/93., koji je propisao davanje u zakup prostora DZ nositeljima djelatnosti u ordinacijama = jedinica zakupa i koji je nakon toga propisao obvezu Države donijeti propise o prodaji tog prostora zakupcima. Od 1993.g. stvoreni su temelji za odumiranje DZ kroz svoju funkciju na opisani način. 25 g nakon toga, RH se vraća ponovno na početak, a u raspravama i na razdoblje prije 1990.g., vrijeme društvenog vlasništva kapitala i samoupravljanja?? Zaključak: Privatizacija primarne razine zdravstvene zaštite započela je 1993.g., a ponovljeno i 2011.g. – vidi zakone – NE DANAS! Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
341 Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. U članku 33. u stavku 2. brisati tekst „i domu zdravlja“. Obrazloženje: Udruga predlaže „odumiranje domova zdravlja kroz svoju funkciju“ , jer DZ kao subjekt provođenja primarne razine zz ne poznaje niti jedna država, članica EU. Dokazano je, da je na takav način provođenja primarne razine zz skuplji i neefikasniji način od pružanja zz u ordinaciji primarne razine zz privatnika ili udruženih privatnika ili u ustanovi za zdravstvenu skrb (mali DZ). Analiza poslovanja 10 DZ pokazala je da stječu prihode iz cca 7 izvora stjecanja, da su ostvarili u godini poslovanja prosječno cca 8 milijuna kn neto dobiti, da im je uz prihod koji ostvare od HZZO-a, npr. za liječenje prosječno 1360 osiguranika u ordinaciji opće/obiteljske medicine – sredstva za puni tim (koncesionar istovremeno prosječno 1760 osiguranika), da prevaljuju svoje troškove poslovanja na koncesionare zakupnike (tzv. zajednički troškovi, bez prikaza razgraničenja prema ključevima raspodjele i…) i … Npr. danas, na području Grada Zagreba u DZ Zagreb – Centar, Zagreb – Istok, Zagreb – Zapad djeluje 590 ordinacija timova o/om. koji imaju na skrbi m a n j e od 1275 osiguranika, što je minimum prema općem aktu HZZO-a (izvor: Goranka Jureško, članak „Neki liječnici rade s 2000 pacijenata, a jedan ih ima samo 88 – objava 23. 08. 2017.g.). DZ od HZZO-a ostvaruju sredstva za takve timove koja su propisana za propisani standard od 1700 osiguranika. Istovremeno, jedan DZ, županije koja se naslanja na Grad Zagreb, uz zaposlene zdravstvene radnike ima i zaposlenih 100 nezdravstvenih radnika? (izvor: VL, članak novinarke Ivane Rimac – Lesički, 02. 09. 2017.g.) Aplicirajući koeficijent razlike na broj 100 za tu županiju, za druge, prema broju njihovih stanovnika u odnosu na broj promatrane županije, pa tako za sve u RH, dobili smo podatak da svi DZ u RH imaju ukupno zaposleno cca 1200 nezdravstvenih radnika. Istaknute negativnosti poskupljuju sustav zdravstva, odnosno, sredstva se ne troše za prave namjene, pa tako i za financiranje primarne razine zz koju provode koncesionari. Za ovu temu aktualan je članak Novo vrijeme, autora gosp. Vladimira Kamenskog, dipl. iur., objavljen u Časopisu „Privatna praksa u zdravstvu“ . Dobro je pročitati ga. Kao predgovor tom članku, I. Gabrilo, dipl. iur. napisao je slijedeće: „Sintagma „novo vrijeme“, prema eseju kolege Kamenskog upućuje na dijalektiku – promjenu, sve je drugačije danas u odnosu na jučer i biti će drugačije sutra u odnosu na danas. Društvene promjene su tako brze, da je njihov slijed u prihvaćanju/prilagodbi, kao pravilo života, vrlo spor. Zato je uvijek aktualna filozofska misao „nagomilavanjem kvantiteta prelazimo u novi kvalitet“. Zbog toga i u tom smislu, članak kolege Kamenskog je više nego aktualan, za područje za koje on svoj esej veže. Iz njegove kritičke opservacije proizlazi misao, da su „kozmetičke“ promjene u postojećem Zakonu nedovoljne, nestručno normirane i zastarjele. Pridjev „zastarjele“ u kontradikciji je sa naslovom teme „Novo vrijeme“. Naime, nagomilani kvantitet za promjene, prema pravnim rješenjima u Nacrtu prijedloga Zakona o zz, imaju podlogu u prošlosti, tj. nisu produkt sadašnjosti – sadašnjeg vremena/potreba.“. Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
342 Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 32. U članku 33. u stavku 2. brisati tekst „i domu zdravlja“. Obrazloženje: Udruga predlaže „odumiranje domova zdravlja kroz svoju funkciju“ , jer DZ kao subjekt provođenja primarne razine zz ne poznaje niti jedna država, članica EU. Dokazano je, da je na takav način provođenja primarne razine zz skuplji i neefikasniji način od pružanja zz u ordinaciji primarne razine zz privatnika ili udruženih privatnika ili u ustanovi za zdravstvenu skrb (mali DZ). Analiza poslovanja 10 DZ pokazala je da stječu prihode iz cca 7 izvora stjecanja, da su ostvarili u godini poslovanja prosječno cca 8 milijuna kn neto dobiti, da im je uz prihod koji ostvare od HZZO-a, npr. za liječenje prosječno 1360 osiguranika u ordinaciji opće/obiteljske medicine – sredstva za puni tim (koncesionar istovremeno prosječno 1760 osiguranika), da prevaljuju svoje troškove poslovanja na koncesionare zakupnike (tzv. zajednički troškovi, bez prikaza razgraničenja prema ključevima raspodjele i…) i … Npr. danas, na području Grada Zagreba u DZ Zagreb – Centar, Zagreb – Istok, Zagreb – Zapad djeluje 590 ordinacija timova o/om. koji imaju na skrbi m a n j e od 1275 osiguranika, što je minimum prema općem aktu HZZO-a (izvor: Goranka Jureško, članak „Neki liječnici rade s 2000 pacijenata, a jedan ih ima samo 88 – objava 23. 08. 2017.g.). DZ od HZZO-a ostvaruju sredstva za takve timove koja su propisana za propisani standard od 1700 osiguranika. Istovremeno, jedan DZ, županije koja se naslanja na Grad Zagreb, uz zaposlene zdravstvene radnike ima i zaposlenih 100 nezdravstvenih radnika? (izvor: VL, članak novinarke Ivane Rimac – Lesički, 02. 09. 2017.g.) Aplicirajući koeficijent razlike na broj 100 za tu županiju, za druge, prema broju njihovih stanovnika u odnosu na broj promatrane županije, pa tako za sve u RH, dobili smo podatak da svi DZ u RH imaju ukupno zaposleno cca 1200 nezdravstvenih radnika. Istaknute negativnosti poskupljuju sustav zdravstva, odnosno, sredstva se ne troše za prave namjene, pa tako i za financiranje primarne razine zz koju provode koncesionari. Za ovu temu aktualan je članak Novo vrijeme, autora gosp. Vladimira Kamenskog, dipl. iur., objavljen u Časopisu „Privatna praksa u zdravstvu“ . Dobro je pročitati ga. Kao predgovor tom članku, I. Gabrilo, dipl. iur. napisao je slijedeće: „Sintagma „novo vrijeme“, prema eseju kolege Kamenskog upućuje na dijalektiku – promjenu, sve je drugačije danas u odnosu na jučer i biti će drugačije sutra u odnosu na danas. Društvene promjene su tako brze, da je njihov slijed u prihvaćanju/prilagodbi, kao pravilo života, vrlo spor. Zato je uvijek aktualna filozofska misao „nagomilavanjem kvantiteta prelazimo u novi kvalitet“. Zbog toga i u tom smislu, članak kolege Kamenskog je više nego aktualan, za područje za koje on svoj esej veže. Iz njegove kritičke opservacije proizlazi misao, da su „kozmetičke“ promjene u postojećem Zakonu nedovoljne, nestručno normirane i zastarjele. Pridjev „zastarjele“ u kontradikciji je sa naslovom teme „Novo vrijeme“. Naime, nagomilani kvantitet za promjene, prema pravnim rješenjima u Nacrtu prijedloga Zakona o zz, imaju podlogu u prošlosti, tj. nisu produkt sadašnjosti – sadašnjeg vremena/potreba.“. Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
343 Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 31. Palijativna skrb, po prirodi stvari, morala bi se obavljati samo na razini primarne zz. Da li se uključenjem palijativne skrbi u sekundarnu razinu želi osigurati ta djelatnost bolnicama, a koje bi trebalo zatvoriti, kao višak, što bi značilo u istim objektima, nastavak iste djelatnosti ali pod drugačijim nazivom/statusom? Ako dovedemo u svezu rečeno u prethodnom stavku sa odredbama članka 33. stavak 1. NPZ-a ispada, da palijativna skrb obuhvaća složenije mjere i postupke u pogledu prevencije, dijagnosticiranja, te liječenja bolesti itd., umjesto obrnuto. Ponavljamo primjedbe iskazane na Teze za izradu NPZ/2017 - „Nacrt prijedloga Iskaza o procjeni učinaka propisa za Zakon o zdravstvenoj zaštiti“: Palijativna skrb i u sekundarnoj razini, produkt je želje, da se subjektima te razine, na indirektan način osigura veći broj krevetnog kapaciteta, koji je ionako zastupljen u troškovnom smislu, računajući sa gubicima od cca 2 milijarde kn/godina sa 63 % ukupnih sredstava za zz (cca 19 milijardi kn, prema Izvješću HZZO-a – objava, NN, 66/17. ). RH prema analizi Eurostata o broju bolničkih kreveta na 100.000 stanovnika ima 591 krevet ili više za 13,43 % prosjeka EU, 30,17 % više od prosjeka R Slovenije, 78,55 % više od R Italije ili čak 133 % više od Kraljevine Švedske? Ovakav pristup legalizacije nečega što je suprotan medicinskoj logici, ekonomičnosti, troškovima poslovanja i već naprijed iskazanom udjelu troškova za bolničku zz u ukupnim troškovima, koji su veći za cca 18 %-tnih poena od prosjeka EU, ima za cilj zacementirati status quo. Prisjećamo se informacije, koja je prezentirana javnosti posredstvom tiska, da je 680 kreveta bolnica, klinika, KBC-a itd zauzeto s umirućim pacijentima. Troškovi „liječenja“ takvih pacijenata koštali su cca 400 milijuna kn ( pro prosječnoj cijeni/bolnički krevet – svi troškovi svedeni na tu jedinicu mjere), a da su bili smješteni u instituciji palijativne skrbi/hospicij, koštali bi 10 % tog iznosa. Dok RH ima praktično jednu ustanovu za palijativnu skrb, Mađarska na milijun stanovnika ima prosječno 20, a Poljska 10. Ako RH ima i više kreveta za palijativnu skrb/hospicij, a skrb nije institucionalizirana, na troškove skrbi prenose se svi fiksni troškovi institucije koja je „pretvorila“ veći ili manji broj svojih akutnih kreveta za tu namjenu. Za skrb o umirućim pacijentima dovoljno je osigurati sestrinski/njegovateljski kadar i manji broj liječnika u dopunskom radnom odnosu ili…, koji mogu biti i opće medicine, uz osiguranu suradnju konzilijarijusa. – liječnika odgovarajućih specijalnosti. Rezimirajući rečeno, institucija palijativne skrbi bi morala biti samo institucija u okviru primarne razine zz, na brizi liječnicima opće/obiteljske medicine. Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
344 Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 31. Kadrovske standarde za određivanje timova na primarnoj razini zz utvrđuje svaki pojedinačno ili zajednički osiguratelj i kao uvjet, da bi uz vremenski normativ rada radnika tima, zajedno sa materijalnim i režijskim troškovima mogao utvrditi cijenu rada usluge ili tima. Zbog toga je kadrovski standard koji bi trebao propisati ministar nepotreban. Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
345 Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. Članak 22. prilagoditi promjenama koje proizlaze iz decentralizacije sustava zdravstvene zaštite i decentralizacije sustava obveznog zdravstvenog osiguranja, kako je navedeno u prethodnom izlaganju – primjedbama i prijedlozima na odgovarajuće članke NPZ. Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
346 Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 20. Načelo funkcionalne integracije izbaciti iz teksta norme NPZ, jer primjena tog načela u dosadašnjoj praksi kompenzirala je sve druge aktivnosti za reformom zdravstva, pa je masovna funkcionalna integracija bolnica, klinika itd. prema javnosti prezentirana kao reforma zdravstva, jer je zajedno sa funkcionalnom provedena i institucionalna integracija. Veći subjekti, mjereno brojem bolničkih kreveta i brojem zaposlenih bili su negacija načelu osigurati racionalnu i troškovno prilagođenu zdravstvenu zaštitu mogućnostima Države. Time smo odstupili od načela da organizacijski oblici subjekta moraju biti takvi da se mogu kontrolirati troškovi poslovanja, što je u velikim sistemima, kao što su KBC – i Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka to faktično neizvedivo (teorija je naglašavala, da bi zdravstveni subjekti morali biti veličine 300 – 500 kreveta, sa relativno velikom poliklinikom i dnevnom bolnicom, što omogućava veliki obrtaj sa prosječno manjim brojem dana liječenja/slučaj). Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
347 Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 16. U članku 16. NPZ brisati odredbe koje upućuju da i TD za zdravstvenu djelatnost obavlja zdravstvenu zaštitu. U praksi, države EU ne poznaju takav oblik organizacije zdravstvene zaštite, osim RH. U praksi, nakon 2008.g., dualizam pravnih osoba u području zdravstva, s različitim uvjetima osnivanja, uvjetima poslovanja i različitih propisa, izaziva nakaradna rješenja i sukobe. Npr. TD za zdravstvenu djelatnost ne može biti ugovorni subjekt u provođenju zz obveznog osiguranja. Isto TD nije oslobođeno plaćanja PDV-a, jer kao takvo nije navedeno kao institucija u članku 39. Zakona o PDV-u. Na TD, uz Zakon o zz a djelomično i Zakon o ustanovama, primjenjuje se Zakon o TD i zakonski i podzakonski propisi koji reguliraju način i uvjete upisa u sudski registar, što rezultira „sukobima“ osoba koje rade na registraciji, koji je propis mjerodavan, koji ima jaču pravnu snagu itd. Također, iskazuje se razlika u odgovornosti za obveze 2 različita subjekta koji obavljaju iste zdravstvene usluge, pa ustanove odgovaraju solidarno i neograničeno i posebnom imovinom osnivača, a TD d.o.o. samo kapitalom društva koje iznosi 20.000,00 kn. U sustavu PDV-a, za iste usluge/ista djelatnost ustanove su oslobođene plaćanja, a TD ne, što je i laiku jasno, da to nije u suglasju s člankom 14. Ustava RH, prema načelu „svi su pred zakonom jednaki“ Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
348 Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 12. Savjet za zdravlje iz članka 12. NPZ propisan za jedinicu područne/regionalne samouprave, člankom 12. a. NPZ utvrditi i za općinu/grad, pogotovo što će/bi buduće općine/gradovi činile daleko veći broj građana/stanovnika u odnosu na postojeći broj, ako se prihvati model Danske, što bi za RH značilo cca 16,5 % postojećeg broja teritorijalnih jedinica. Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
349 Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. Članak 11. NPZ prilagoditi promjenama nadležnosti/prava i obveza, kako je utvrđeno prethodnim člancima, vezano za decentralizaciju sustava zdravstva i obveznog zdravstvenog osiguranja. To znači, definirati izvore stjecanja prihoda za sve razine teritorijalne podjele i njihove obveze, prvenstveno za regiju. Troškove investicijskog i tekućeg održavanja te troškove za kupnju nove i zamjenske opreme na teret amortizacije prevaliti na subjekte zdravstva, jer će oni, kalkulacijom svojih cijena usluga/vrijednosti programa osigurati sredstva i za te namjene. S obzirom da bi se sustav obveznog osiguranja decentralizirao na više osiguratelja i da bi zdravstveni subjekti naplaćivali usluge za liječenje osigurane osobe od različitog zavoda, oni bi i sredstva za te namjene osigurali od svih kupaca njihovih usluga. Time bi otpala obveza osnivača i vlasnika ustanove osigurati sredstva i za navedene namjene, kako to propisuju sadašnji zakoni. Osnivači bi osiguravali samo sredstva za kapitalne investicije i za pokriće gubitaka u poslovanju. Nakon članka 11. , člankom 11 a. NPZ utvrdile bi se odredbe o pravima i obvezama općina/gradova , glede funkcioniranja primarne i djelomično sekundarne razine na teritoriju pojedine općine/grada. Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
350 Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 9. Plan zdravstvene zaštite iz članka 9. NPZ, koji se odnosi na RH prilagoditi/podijeliti u smislu decentralizacije, tj. suziti ingerencije Republike u planiranju zz, u smislu, da se člancima 9.a. i 9.b. istog NPZ-a utvrde posebni planovi za regiju odnosno gradove/općine iste regije, sve po načelu subordinacije u izvršenju sadržaja planova niže ustrojbene jedinice prema višoj. Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
351 Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 8. Uz Plan zdravstvene zaštite RH, člankom 8 a. odnosno člankom 8 b. istog NPZ-a morala bi se propisati obveza donošenja planova zz za regiju i općinu/grad, po istom principu, kako je navedeno u prijedlogu izmjene članka 7. i dopune sa člankom 7 a. i 7.b. NPZ-a Identično, kako je navedeno za članak 8. stavak 1. NPZ-a glede pribavljanja mišljenja republičkih institucija, bilo bi potrebno ugraditi odredbe da se traži mišljenje istih ili sličnih institucija regionalnog značenja. Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
352 Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 7. Izmijeniti članak 7. NPZ u smislu da se propisana prava i obveze za RH podijele/prenesu razmjerno i na regije, kako je navedeno u primjedbama za članak 6. NPZ. Operativne nadležnosti prenijeti na regije s tim, da RH zadrži samo neke i to one koje su od interesa za cjelinu Države, kao npr. zaštita stanovništva od nekih zaraznih bolesti, kako je to bilo primijenjeno u pravnoj praksi bivše SRRJ prema saveznom zakonu, kao što je to bilo zaštita od velikih boginja, kolere, kuge i …, te kontrole hrane i…., za koju ne postoje certifikati država članica EU o provjerenoj laboratorijskoj i drugoj ocjeni kvalitete. Napomena: Nakon članka 7. trebao bi se utvrditi članak 7. a i 7.b., koji bi regulirao posebne nadležnosti regije i posebne nadležnosti općina/gradova, po načelu subordinacije niže jedinice prema višoj, s tim, da bi Država imala samo funkciju koordinatora i izvršitelja/nadležnost kako je opisano za članak 6. NPZ, regija imala funkciju izvršitelja prema Republici i koordinatora prema općinama/gradovima, a gradovi i općine samo izvršnu funkciju, kako prema navedenim tijelima više razine i građanima općine/grada Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
353 Udruga privatnih poslodavaca u zdravstvu, Zagreb, Rugvička 1 (UPPZ) NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 6. U članku 6. Nacrta prijedloga Zakona (u daljnjem tekstu: NPZ), glagol „stvara“, koji prethodi tekstu „uvjete za provođenje zdravstvene zaštite“ iz stavka 1., ugraditi i u tekst stavka 2. istog članka NPZ. Obrazloženje: Udruga predlaže decentralizaciju sustava provođenja zdravstvene zaštite, kako to prejudicira primjena članka 135. Ustava RH, odnosno članak 19., 19 a. i 20. Zakona o jedinicama lokalne i područne/regionalne samouprave. Decentralizacija sustava provođenja zz usvojena je u svim zemljama EU. Prijedlog je izvršiti decentralizaciju po uzoru i modelu, kako je to učinila Kraljevina Nizozemska i Kraljevina Danska. Npr. RH, decentralizirati, kako je to učinila Kraljevina Danska, podijeliti RH na 5 ili 6 regija i cca 90 općina/gradova, što znači napuštanje teritorijalnog ustroja 21 županije i 555 gradova i općina . Regijama dati proširene ovlasti, koje su danas centralizirane u ministarstvima. Npr. Ministarstvo zdravstva u Kraljevini Danskoj ima funkciju savjetovanja, reguliranja i koordinacije funkcija jedinica, na koje je Država prenijela dio ovlasti (npr. danas, Ministarstvo provodi stručne ispite, koji su se do 1993.g. provodili u zdravstvenim ustanovama, pa danas pripravnik SSS putuje iz Dubrovnika u Zagreb, za što je potrebno utrošiti relativno velika sredstva + naknadu za ispitnu komisiju i…., što se u javnosti prezentira kao parafiskalni namet, zbog čega je u ukupnosti Država skupa/skuplja od ostalih). Za zaključak u ovom predmetu citiramo izvadak iz članka „Što to točno znači moderan sustav zdravstva“ autorice A. Bobinac, objava V.L. 27.01. 2018.g. – „Ako je rast troškova zdravstva viši od troškova BDP-a, onda možemo reći da je sustav dugoročno financijski neodrživ jer generira sve veći dug ili smanjuje količinu novca raspoloživu ostalim javnim sektorima i programima Vlade“ (na tu temu pok. prof.dr.sc. A. Štulhofer u svom članku objavljenom u Liječničkim novinama, komentirajući reformu zdravstva u cijelom svijetu, zaključio je da ako se ne ograniči sustav zdravstvene potrošnje, da će takav sustav „zadaviti“ sve druge djelatnosti, kao što su prosvjeta, kultura, socijala, znanost, jer enormni rast troškova zdravstva dirigira razvoj znanosti, prvenstveno u farmaceutskoj industriji i razvoj novih pomagala, te medicinske opreme, jer se nakon svemirske tehnike nova otkrića prvo primjenjuje u zdravstvu. Skupu stacionarnu zz, koliko je to moguće, mora se zamijeniti uslugama primarne zz – suština reforme. Zbog rečenog, u sustav, sa financiranjem i kontrolom potrošnje i….. moraju se uključiti jedinice lokalne samouprave pod „dirigentskom palicom“ regije i to sa sredstvima, koja će dopuniti sredstva iz obveznog zdravstvenog osiguranja, koje bi provodila državna/privatna OSIGURAVAJUĆA DRUŠTVA – razbijanje monopola HZZO-a. Interesantan je članak objavljen u Novom listu, autorice B.Č., na temelju intervjua sa doc.dr. Anom Bobinac Na tu temu, interesantan je i članak, kojeg je objavila Barbara Čalušić, na temelju obavljenog intervjua sa doc. dr. Anom Bobinac, docenticom MF, a naziv članka glasi: „Povećanjem izdvajanja za zdravstvo nećemo riješiti probleme“, objavljen u Novom listu 09. 02. 2018.g. U intervjuu ona ističe problem organizacije sustava i vezano za nepostojanje protokola, kojeg bi liječnici morali slijediti pri obradi pacijenata, a koji bi točno propisivali, gdje je to moguće koje su pretrage i postupci potrebni kojem pacijentu i u kojem trenutku. Nastavno, ona zaključuje, da protokoli smanjuju broj uputnica, jer propisuju kada se dijagnostičke pretrage moraju, a kada ne moraju naručivati, što je posebno važno za skupe pretrage poput CT-a, MR i… Ona ističe, da u zdravstvu postoji relativno velika količina novca a oni ishodi zdravstva koji se prate ne pokazuju, da taj sustav ne proizvodi onu razinu ishoda koju bi mogao. Zaključuje, da je na taj način najlakše govoriti o rješavanju problema bacanjem novca na taj problem. Primjer Kraljevine Nizozemske za ovaj predmet elaboracije Npr, ističemo primjer Nizozemske. Uspoređujući organizaciju rada u zdravstvenim ustanovama u RH, s npr. Nizozemskom, pa zaključuje, da liječnicima u toj zemlji nije lako zamisliti rad bez postupnika/protokola. Ona dalje zaključuje, na primjeru Nizozemske, da se unatrag nekoliko desetljeća u toj zemlji iščitavaju relevantni izvještaji o reformi zdravstva, iz čega se jasno vidi, da je jedan od značajnih uspjeha tih reformi bilo upravo povećanje upravljivosti, odnosno rada zdravstvenih djelatnika , kao osnova za upravljanje ostalim segmentima sustava. Kad je u pitanju kvaliteta, ističe u intervjuu dr. A.B., ako ne postoji sustav kontrole kvalitete, koji je baziran na jasnim i javnim indikatorima, izvještajima o radu u ustanovama koji se publiciraju, tako da se može reći da sustav kontrole kvalitete postoji samo na deklarativnoj razini. Dr. A.B. ističe da je primarna razina zz obvezan filter ulaska pacijenta u sekundarnu razinu. To znači, da svaki predloženi dijagnostički postupak iz tzv. Lista čekanja mora proći valorizaciju primarca, osim hitnosti. Ona informira hrvatsku javnost, da ako pacijent mimoiđe primarca, jer je zatražio zz u hitnoj službi, a ona konstatira da nije postojala stroga indikacija za hitnost, pacijent će dobiti kaznu. Zbog toga, primarci obavljaju djelatnost u kontinuitetu 24 sata. „Nedostatak liječnika u RH“ ona demantira podatkom da je broj liječnika u proteklih 10 godina narastao za 30 % i da RH ima više liječnika po stanovniku od Finske i Belgije. Ona zaključuje, da primarci trebaju rješavati većinu problema u zdravstvenom sustavu i na taj način rasteretiti sekundarnu i tercijarnu razinu zz. Po njoj, Više liječnika u primarnoj zz dugoročno će rasteretiti. sustav, olakšati skrb za pacijente, a možda i smanjiti troškove jer će se pacijenti obrađivati u ranijim faza bolesti, kada je liječenje jeftinije, odnosno da će se oblici pojedini oblici težih bolesti lakše i prevenirati. U prilog ovog prijedloga, također kao primjer ističemo primjer Kraljevine Danske. Naime, Večernji list je u svom članku od 27.03.o.g., pod naslovom „Hrvatska kakvu trebamo - budućnost hrvatskog zdravstva – hrvatska dijagnoza – više bolesti i troškova jer nema prevencije“ uz smjernice koje za RH je iznio ministar zdravstva i ravnatelj HZZO-a, javnosti je organizaciju zdravstvene zaštite u Kraljevini Danskoj prezentirao glavni izvršni direktor organizacije zz, koji je bio pozvan kao sudionik skupa večernjakove konferencije o zdravstvenoj politici iznio slijedeće: • Da je zz dostupna svima i s jednakim pravom na ostvarenje, • Da je izvršena visoka decentralizacija sustava – 5 regija i 98 općina (teritorijalni preustroj prije 10 godina), • Da se zz financira iz općih poreza (ne iz doprinosa, kao u RH), • Da se funkcija Ministarstva svodi na funkciju savjetovanja, reguliranja i koordinacije funkcioniranja jedinica, na koje su prenijete ovlasti. • Npr., MINISTARSTVO: kontrolira rad unutar zdravstvenog sustava, priprema zakone, određuje zdravstvenu nacionalnu politiku, priprema smjernice, • dok REGIJE: vode brigu za bolničku i psihijatrijsku skrb, OBITELJSKU MEDICINU, liječnike specijaliste u privatnom sustavu i dentalnu skrb za odrasle, a OPĆINE: vode brigu o starijima, prevenciji i odgovorne su za rehabilitaciju izvan bolnica, liječenju ovisnosti o alkoholu i drogi, te skrb o djeci, • Liječenje u Danskoj uvijek počinje odlaskom obiteljskom liječniku. Ako se on složi, da je pacijentu potrebna usluga specijaliste, tek tada on dobije uputnicu za specijalistu, osim u hitnim slučajevima. • Obiteljski liječnici su ČUVARI SUSTAVA i zbrinu 9 od 10 slučajeva, • Danska ima oko 3,5 tisuće liječnika opće medicine na 5,7 milijuna stanovnika, što znači 1628 stanovnika/1 liječnik, • Danska je podijeljena u 5 regija i 98 općina, dok je prije reorganizacije i teritorijalnog preustroja imala 271 općinu, • U Danskoj, 85 % stanovnika odlazi svom obiteljskom liječniku 1 puta godišnje, a onih 15 % i 7 puta godišnje, • Danska kao i RH ima sve više starijeg stanovništva, što traži i drugačiji pristup u liječenju i sl., • Danska je imala 98 bolnica, računajući do 1999.g., a nakon preustroja 32, ili cca 33 % prethodnog broja. Produktivnost u bolnicama je porasla, kao i zadovoljstvo pacijenata, tj. s istim brojem osoblja liječe i više pacijenata. Sve što se može, obavi se u dnevnoj bolnici, udvostručili su broj postupaka u dnevnoj bolnici, fokus je na kvaliteti, a smrtnost je pala, • Danska pristupa izgradnji 16 specijaliziranih ustanova – centri izvrsnosti, kako je naglasio i ministar. Na konferenciji je iznijet podatak da je prosječni trošak liječenja u bolnicama RH iznosio 2016.g. 5.678,00 kn, dok je 2002.g. iznosio 3.026,66 kn ili 88 % više. Za UPPZ: Željko Bakar, dr. med. spec.opće/obiteljske medicine, predsjednik UPPZ Josipa Rodić, dr. med. spec. opće/obiteljske medicine, dopredsjednica UPPZ Ivan Gabrilo, dipl. iur., tajnik UPPZ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
354 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 159. St.1.al.2. radno vrijeme je pojam iz radnog prava temeljem Zakona o radu, što znači da bi radnik tada primao plaću, a ne naknadu za rad. Ako je intencija zakonodavca da radnik prima naknadu za rad, onda možemo govoriti samo o vremenu rada zdravstvenog radnika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
355 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. U st. 2.al.5. umjesto riječi "visokokvalificiranih" treba upisati riječ "visokoškolovanih" Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
356 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 98. St.2.alineja 3. treba dodati i zamjenika ravnatelja Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
357 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 90. Također, izrijekom treba napisati tko su zdravstveni suradnici, te uh pobrojati u st.2. ili napisati definiciju zdravstvenih suradnika jer se u praksi različito tumači pojam zdravstvenih suradnika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
358 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 90. S obzirom na dosadašnju neujednačenu primjenu ove odredbe, potrebno je izričito navesti da se članak odnosi samo na voditelje zdravstvenih ustrojstvenih jedinica, jer ministrovi pravilnici koji reguliraju ustroj zdravstvenih ustanova odnose se samo na bolnice i KBC-e i KB. Također, ovim pravilnicima regulira se na određeni način i ustroj nezdravstvenih djelatnosti, pa su stoga i nezdravstveni voditelji bili članovi stručnog vijeća. Predlaže se izrijekom dati mogućnost i nezdravstvenim voditeljima viših ustrojstvenih jedinica da budu članovi stručnog vijeća. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
359 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 88. Novi st.4. koji glasi: Ukoliko ministar ne donese rješenje iz st. 3. ovog članka, smatrati će se da ne postoje razlozi za razrješenje. Dosadašnji st.4. i 5. postaju st.5. i 6. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
360 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 85. Zamjenik treba imati veće ovlasti i odgovornosti koje bi mu se izričito odredile Zakonom ili statutom ustanove, s obzirom na koeficijent složenosti poslova, stoga ga treba zajedno s ravnateljem upisati u sudski registar. Trenutno, zamjenik nema nikakve ovlasti i odgovornosti, osim što mijenja ravnatelja u njegovoj odsutnosti, a koeficijent složenosti poslova mu je vrlo blizu ravnateljevom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
361 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 83. St. 2. umjesto "može imati" treba pisati "ima". Također, pomoćnik za sestrinstvo i glavna sestra su prema Uredbi o koeficijentima složenosti poslova i nazivima radnih mjesta, dva zasebna različita položaja, i ne možemo ih spojiti u jedan položaj, jer svaki ima drugačiju složenost poslova. G,avna sestra je niži položaj od pomoćnika za sestrinstvo. Također, treba propisati da umjesto pomoćnika za sestrinstvo, u bolnicama za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju ima pomoćnika za fizioterapiju.. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
362 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Ustanova može ostvariti manjak prihoda nad rashodima, ali ne i gubitak. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
363 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. U st. 2. treba pisati "mora" kako bi se znalo koje djelatnosti čine primarnu zdravstvenu zaštitu. A to bi mogla biti i podloga za daljnje stručno usavršavanje liječnika na teret države radi osiguranja rada primarne zdravstvene zaštite i zadržavanja liječnika u Hrvatskoj. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
364 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. Trebalo bu obratiti pažnju kod primalja da one neće raditi samo u ordinaciji, već će obavljati i porod kod kuće, što bi trebalo posebno normirati, naročito što se tiče izdavanja dozvole za rad. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
365 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 31. Trebalo bi kao i dosad navesti zdravstvene djelatnosti koje se obavljaju u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Nije dobro da određivanje timova bude prepušteno samo ministru, odnosno, da ministar sam određuje kojoj komori će se obratiti kako bi utvrdio timove. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
366 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 27. U čl. 27. st.5. dodati i obvezu ravnatelja o istome obavijestiti i ministra zdravstva i nadležnu komoru, također u roku od 8 dana. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
367 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 20. Nejasno i previše općenito opisano načelo funkcionalnog povezivanja. Teoretski pristup ne objašnjava kako će se provoditi integracija. Što je s odgovornostima koje nosi zajednička suradnja, što je sa zdravstvenim radnicima koji će biti uključeni u integraciju, što je s opremom, tko ju održava, tko rukovodi pojedinim djelatnostima koje su povezane i na koji način, i konačno, što je s korisnicima. Ministar bi trebao donijeti podzakonski akt koji će detaljno regulirati ono što je u ovom članku propisano, ali ništa konkretno rečeno. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
368 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 190. Članak 190. stavak 1. izmijeniti tako da glasi: „Zdravstvena ustanova u kojoj specijalist zasnuje radni odnos temeljem prethodne suglasnosti ministarstva, obvezna je naknaditi zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovoga Zakona stvarne troškove specijalizacije iz članka 191. ovoga Zakona i naknadu u iznosu tri proračunske osnovice za obračun naknada i drugih primanja u Republici Hrvatskoj po mjesecu neodrađene ugovorene obveze rada nakon završene specijalizacije, s tim da se prigodom izračuna neodrađene ugovorne obveze, kao ugovorna obveza računa samo vrijeme provedeno na specijalističkom usavršavanju izvan ustanove iz članaka 186. stavaka 1. ovog Zakona, u roku od godine dana od dana sklapanja ugovora o radu sa specijalistom.“ Obrazloženje Naknada u iznosu jedne proračunske osnovice za obračun naknada i drugih primanja u Republici Hrvatskoj nedovoljna je i tu je očiti nesrazmjer, te se pradlaže najmanje tri proračunske osnovice. Ukoliko naknada ostane u iznosu jedne proračunske osnovice, očito je da će doći do odljeva specijalističkog kadra iz manjih zdravstvenih ustanova u zdravstvene ustanove u velikim gradovima, koje će svoje potrebe za specijalističkim kadrom u velikom mjeri popunjavati „povlačenjem“ specijalista ili specijalizanata iz manjih gradova i „manjih“ zdravstvenih ustanova, što će za njih biti daleko povoljnije i „jeftinije“ od upućivanja na specijalizaciju. „Male“ zdravstvene ustanove trošit će znatna vlastita sredstva za specijaliziranje potrebnih specijalista, a bez njih će ostati uz minimalnu naknadu. Predlaže se prigodom izračuna neodrađene ugovornu obveze, kao ugovornu obvezu računati samo vrijeme provedeno na specijalističkom usavršavanja izvan ustanove iz članaka 186. stavaka 1. ovog Zakona. Vrijeme provedeno na radu u samoj ustanovi koja je uputila na specijalizaciju smatramo da se ne bi moglo računati u ugovornu obvezu ostanka na specijalizaciji po završetku specijalizacije. Navedena odredba se odnosi i na slučaj kad specijalista otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovoga Zakona, a ne zasnuje radni odnos u drugoj zdravstvenoj ustanovi čiji je osnivač Republika Hrvatska, jedinica područne (regionalne) samouprave ili grad, te smatramo da je tim više potrebno napraviti predloženu izmjenu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
369 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 187. Članak 187. brisati stavak 4. „ Ako ministarstvo u roku iz stavka 3. ovoga članka ne odluči o zahtjevu za davanje prethodne suglasnosti, smatra se da je prethodna suglasnost dana.“ Davanje suglasnosti protekom roka ne smatramo dobrim rješenjem, te se predlaže brisati ovaj stavak. Članak 187. stavak 1. izmijeniti tako da glasi: Zdravstvena ustanova u kojoj specijalizant zasnuje radni odnos temeljem prethodne suglasnosti ministarstva iz članka 187. stavka 1. ovoga Zakona, obvezna je naknaditi zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovoga Zakona stvarne troškove specijalizacije iz članka 191. ovoga Zakona nastale do zasnivanja radnog odnosa i naknadu u iznosu tri proračunske osnovice za obračun naknada i drugih primanja u Republici Hrvatskoj po mjesecu trajanja specijalističkog usavršavanja do dana prestanka radnog odnosa u zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovoga Zakona, u roku od godine dana od dana sklapanja ugovora o radu sa specijalizantom. Obrazloženje Sadašnja formulacija ove odredbe propisuje obvezu zdravstvene ustanove u kojoj specijalizant zasnuje radni odnos temeljem prethodne suglasnosti ministarstva na isplatu naknade po mjesecu ugovorene obveze rada nakon završene specijalizacije, što znači da se ta ugovorna obveza odnosi na cjelokupno ugovorenu obvezu rada (odnosno jednostruko vrijeme trajanja specijalizacije) neovisno o tome koliko je specijalizant proveo na specijalizaciji do zasnivanja radnog odnosa u drugoj zdravstvenoj ustanovi. Primjerice, ako specijalizant nakon 10 mjeseci specijalističkog usavršavanja zasnuje radni odnos u drugoj zdravstvenoj ustanovi temeljem prethodne suglasnosti ministarstva iz članka 187. stavka 1. ovoga Zakona, obveza naknade iznosi jedna proračunska osnovica za obračun naknada i drugih primanja u Republici Hrvatskoj po mjesecu ugovorene obveze rada nakon završene specijalizacije što znači da je to naknada za 4 ili 5 godina (ovisno o trajanju specijalizacije). Stoga se predlaže utvrditi obvezu samo za vrijeme koliko je specijalizant proveo na specijalističkom usavršavanju do prestanka radnog odnosa. Naknada u iznosu jedne proračunske osnovice za obračun naknada i drugih primanja u Republici Hrvatskoj nedovoljna je i tu je očiti nesrazmjer, te se predlaže utvrditi naknadu od najmanje tri proračunske osnovice. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
370 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. U članku 168., stavak 2. proširiti popis zdravstvenih radnika koji su dužni odraditi pripravnički staž: (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, nakon završenog obrazovanja pripravnički staž obvezni su obaviti: primalja-asistentica, fizioterapeutski tehničar, prvostupnik fizioterapije, maser-kupeljar, zdravstveno-laboratorijski tehničar, (sanitarni tehničar – dodati), prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike, (prvostupnik sanitarnog inženjerstva – dodati) (sanitarni inženjeri – brisati), prvostupnik radne terapije, prvostupnik radiološke tehnologije, dentalni tehničar, dentalni asistent i farmaceutski tehničar, (magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, magistar sanitarnog inženjerstva – dodati). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
371 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 165. Članak 165. Prikupljanje, preuzimanje te korištenje (poslovnih i osobnih – dodati) podataka i informacija u zdravstvu, vođenje zbirki podataka i medicinske dokumentacije uređuju se posebnim zakonom kojim se uređuje područje podataka, (osobnih podataka – dodati) i informacija u zdravstvu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
372 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 164. Članak 164. (1) Povreda čuvanja profesionalne tajne („ili osobnih podataka“ – dodati) teža je povreda obveze iz radnog odnosa. (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, osobe iz članka 163. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona obvezne su podatke o zdravstvenom stanju pacijenta priopćiti na zahtjev ministarstva, drugih tijela državne uprave u skladu s posebnim propisima, nadležne komore ili sudbene vlasti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
373 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 163. Članak 163. (1) Zdravstveni radnici dužni su čuvati kao profesionalnu tajnu sve što znaju o zdravstvenom stanju pacijenta. Na čuvanje profesionalne tajne obvezni su i drugi radnici u zdravstvu koji za nju saznaju u obavljanju svojih dužnosti, te studenti i učenici škola zdravstvenog usmjerenja. (2) Na čuvanje profesionalne tajne obvezne su i sve druge osobe koje u obavljanju svojih dužnosti dođu do podataka (o zdravstvenom stanju pacijenta – brisati, a umjesto toga dodati: „koji se na bilo koji način mogu smatrati poslovnim ili profesionalnim podacima ili osobnim podacima radnika, pacijenata, poslovnih partnera ili trećih osoba.) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
374 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 163. u člancima 163. do 165. uz obvezu čuvanja profesionalne tajne dodati i obvezu čuvanja osobnih podataka Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
375 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 131. Članak 131. – djelatnost treba značajno izmijeniti na način da se Zavodi u nekim djelatnostima ne ograničavaju na područje samo svoje županije. to se naročito odnosi na regionalne zavode koji pružaju usluge i za okolne županije. Naročito se to odnosi na poslove ugovorene na tržištu, po čemu bi se tržište Zavoda ograničavalo samo na prostor jedne županije. Dio djelatnosti iz članka 130. (HZJZ) treba prebaciti i u županijske Zavode. Dio djelatnosti iz članka 130. (HZJZ) koji se treba prebaciti i u županijske Zavode: ◊ prati i evaluira prehrambeno stanje stanovništva te predlaže javnozdravstvene mjere za unapređenje prehrane, te predlaže normative organizirane prehrane pojedinih skupina stanovništva koje donosi ministar ◊ ispituje, prati, analizira i ocjenjuje utjecaj čimbenika okoliša na zdravlje ljudi, izrađuje procjene rizika za zdravlje, procjenu utjecaja čimbenika okoliša na zdravlje te predlaže i sudjeluje u provođenju mjera za sprečavanje njihovih štetnih utjecaja ◊ obavlja stručne poslove zaštite okoliša sukladno posebnim propisima vezano uz osiguranje zdravog okoliša, zraka i zdravlja ljudi, uključujući i mjerenja čimbenika okoliša od utjecaja na zdravlje i njihovo praćenje ◊ sudjeluje u školovanju zdravstvenih radnika i drugih stručnjaka, provodi stručna i znanstvena istraživanja iz područja javnog zdravstva Dio djelatnosti koja se treba dodati u županijske zavode: - provodi specijalistički staž, sukladno posebnim ovlaštenjima Ministarstva zdravstva Stavke u djelatnosti koje treba korigirati ili nadopuniti: (2) Zavod za javno zdravstvo obavlja djelatnosti epidemiologije zaraznih bolesti te kroničnih nezaraznih bolesti, javnog zdravstva, zdravstvene ekologije, mikrobiologije, školske i adolescentne medicine, mentalnog zdravlja (i – brisati) prevencije (i liječenja bolesti – dodati) ovisnosti, na području jedinice područne (regionalne) samouprave. (3) Zavod za javno zdravstvo jedinice područne (regionalne) samouprave obavlja sljedeće poslove: ◊ zdravstvenog prosvjećivanja s promicanjem zdravlja i prevencije bolesti ◊ provodi specifičnu i preventivnu zdravstvenu zaštitu djece i mladeži, osobito u osnovnim i srednjim školama te fakultetima na svom području ◊ prati, proučava, evaluira i izvješćuje o zdravstvenim potrebama i funkcionalnoj onesposobljenosti starijih ljudi te predlaže zdravstvene mjere (za svoje područje – brisati) ◊ prikuplja, kontrolira i analizira statistička izvješća iz područja zdravstva uključujući bolesti ovisnosti, na razini jedinica područne (regionalne) samouprave za potrebe Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo ◊ na zahtjev (župana, odnosno gradonačelnika- brisati i umjesto toga dodati „čelnika jedinica lokalne uprave i samouprave“) , prati i ocjenjuje zdravstveno stanje stanovništva na tom području ◊ kontinuirano provodi mjere higijensko-epidemiološke zaštite s epidemiološkom analizom stanja (na području jedinice područne (regionalne) samouprave – brisati) i po potrebi provodi protuepidemijske mjere te nadzire provođenje obveznih imunizacija ◊ provodi mjere gerontološke zdravstvene zaštite ◊ analizira epidemiološko stanje, planira, predlaže i sudjeluje u provođenju mjera i aktivnosti za sprečavanje, rano otkrivanje i suzbijanje bolesti ovisnosti ◊provodi zaštitu mentalnog zdravlja, izvanbolničko liječenje mentalnih bolesti i poremećaja uključujući ovisnosti, što obuhvaća prevenciju, rano otkrivanje, dijagnostiku, liječenje i rehabilitaciju mentalnih bolesti i poremećaja uključujući ovisnosti kao i mjere očuvanja mentalnog zdravlja u zajednici ◊ surađuje sa zdravstvenim i drugim ustanovama i zdravstvenim radnicima u provedbi dijagnostike i liječenja bolesti ovisnosti te rehabilitacije i društvene integracije ovisnika ◊ nadzire provedbu mjera dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije te provodi preventivne i protuepidemijske postupke dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije (za područje jedinice područne (regionalne) samouprave – brisati) ◊ obavlja mikrobiološku djelatnost (od interesa za jedinicu područne (regionalne) samouprave – brisati) ◊ prati, proučava, analizira i ocjenjuje zdravstvenu ispravnost vode za ljudsku potrošnju, vode za rekreaciju i fizikalnu terapiju, površinske i otpadne vode, stanje vodoopskrbe te zdravstvenu ispravnost namirnica i predmeta opće uporabe (za područje jedinice područne (regionalne) samouprave – brisati) ◊ sudjeluje u izradi i provedbi pojedinih programa zdravstvene zaštite u izvanrednim prilikama ◊ prati, analizira i ocjenjuje utjecaj okoliša i hrane na zdravstveno stanje stanovništva (jedinice područne (regionalne) samouprave – brisati) ◊ sudjeluje u planiranju, predlaganju i provođenju mjera promicanja tjelesnog, mentalnog i spolnog/reproduktivnog zdravlja ◊ sudjeluje u planiranju, predlaganju i provođenju mjera za sprečavanje, rano otkrivanje i suzbijanje kroničnih nezaraznih bolesti uključujući bolesti ovisnosti ◊ obavlja raspodjelu obveznih cjepiva ordinacijama na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti na području jedinice područne (regionalne) samouprave ◊ može obavljati stručne poslove zaštite okoliša sukladno posebnim propisima (i ovlaštenjima – dodati) vezano uz zaštitu okoliša i zaštitu zraka ◊ obavlja i ostale poslove za potrebe obavljanja javnozdravstvene djelatnosti sukladno posebnim propisima. Ukoliko se u djelatnosti neće brisati formulacije „za područje jedinice područne (regionalne) samouprave“ treba dodati poseban stavak: „Zavodi koji su tehnički i kadrovski potpuno opremljeni, osposobljeni i akreditirani, mogu obavljati dio djelatnosti i izvan područja jedinice područne (regionalne) samouprave.“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
376 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 88. Članak 88. promijeniti na način da Upravno vijeće ne mora nego može razriješiti ravnatelja u pojedinim slučajevima: Članak 88. (1) Ravnatelj može biti razriješen i prije isteka vremena na koje je imenovan ukoliko nastane neki od sljedećih razloga: – ako u obavljanju djelatnosti zdravstvene ustanove nastane gubitak koji pokriva osnivač sukladno članku 82. ovoga Zakona, osim u slučaju gubitka zbog kašnjenja u dinamici ostvarivanja planiranih prihoda (2) Upravno vijeće dužno je razriješiti ravnatelja i prije isteka mandata za koji je izabran ako: – ravnatelj to osobno zahtijeva – nastane neki od razloga koji po posebnim propisima ili propisima kojima se uređuju radni odnosi dovode do prestanka ugovora o radu – ne izvršava ugovorne obveze prema Zavodu – ne provodi program rada i razvoja zdravstvene ustanove koji je donijelo upravno vijeće – u svojem radu krši propise i opće akte zdravstvene ustanove ili neopravdano ne izvršava odluke upravnog vijeća ili postupa u suprotnosti s njima – svojim nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroči zdravstvenoj ustanovi znatnu štetu, zanemaruje ili nemarno obavlja svoju dužnost tako da su nastale ili mogu nastati veće smetnje u obavljanju djelatnosti ustanove – ako je nalazom zdravstvene inspekcije utvrđena bitna povreda propisa i općih akata zdravstvene ustanove ili nepravilnost u radu ravnatelja. (3) Ako upravno vijeće ne razriješi ravnatelja iz razloga propisanih u stavku 2. ovoga članka u roku od 30 dana od dana saznanja za neki od razloga, rješenje o razrješenju ravnatelja donosi ministar. (4) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. (5) Upravno vijeće mora prije donošenja odluke o razrješenju obavijestiti ravnatelja o razlozima za razrješenje i dati mu mogućnost da se o njima pisano izjasni. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
377 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 71. U članku 71., stavku 1. brisati riječ „državnih“ „(1) Zdravstvena ustanova čiji je osnivač pravna osoba te zdravstvena ustanova čiji je osnivač fizička osoba ne može obavljati djelatnost državnih (brisati) zdravstvenih zavoda.“ U članku 71., stavku 2. brisati „zdravstvenih zavoda“ Ovim promjenama osigurava se da djelatnost zdravstvenih zavoda ne može obavljati ustanova čiji je osnivač pravna ili fizička osoba. Postojeća formulacija članka 71. stavka 2. omogućuje da ustanova čiji je osnivač pravna ili fizička osoba djelomično može obavljati djelatnost zdravstvenih zavoda, što konkretno u slučaju županijskih zavoda za javno zdravstvo nije moguće prema članku 69. toč. 3., te su ove odredbe u koliziji. Nije prihvaćen Državni zdravstveni zavodi su ustanove koje obavljaju djelatnosti od najvišeg nacionalnog interesa te njihove djelatnosti ne mogu obavljati zdravstvene ustanove čiji su osnivači pravne ili fizičke osobe. Članak 69. utvrđuje neke od djelatnosti koje ne može provoditi privatna praksa (javno zdravstvo, epidemiologija, školska i adolescentna medicina, zdravstvena ekologija i patronaža) dok su djelatnosti zdravstvenih zavoda daleko šire čime se omogućuju npr. provođenje raznih preventivnih aktivnosti.
378 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 58. U članku 58., stavku 1, brisati alineju 2. tj. isključiti mogućnost da grupna privatna praksa može ostvariti sredstva za rad „ugovorom sa zavodom za javno zdravstvo jedinice područne (regionalne) samouprave/Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo za provođenje programa unapređenja zdravlja, prevencije i ranog otkrivanja bolesti“ Obrazloženje: unapređenje zdravlja, prevencija i rano otkrivanje bolesti u djelatnosti je zavoda za javno zdravstvo i ne može se prenositi na druge pravne subjekte. Također, ova odredba u suprotnosti je s člankom 69. toč. 3, koja propisuje da se privatna praksa ne može se obavljati, između ostalog i za djelatnost javnog zdravstva, epidemiologije, školske i adolescentne medicine, zdravstvene ekologije i patronaže. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
379 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 28. Članak 28., stavak 2. izmijeniti na način da se doda „zdravstvene ekologije“, te da isti glasi: „(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, zdravstvenu djelatnost na području promicanja zdravlja, zdravstvene ekologije, prevencije bolesti te zaštite mentalnoga zdravlja mogu obavljati i nezdravstveni radnici.“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
380 Udruga poslodavaca u zdravstvu Hrvatske NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Primjedbe Stručnog društva domova zdravlja Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske Stručno društvo domova zdravlja ima ozbiljne primjedbe na predloženi Nacrt prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Većina domova zdravlja dati će pojedinačne primjedbe na Nacrt prijedloga Zakona, u nastavku iznosimo sažetak glavnih primjedaba. Temeljna primjedba odnosi se na praktički potpunu privatizaciju izvanbolničke zdravstvene zaštite te nedefiniranu ulogu doma zdravlja koji bi i dalje imao obavezu osiguravati kontinuitet zdravstvene zaštite, za što ne bi imao niti financijskih sredstva niti ovlasti. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI: - Predlagač nije pružio niti jedan argument, a osobito ne dokaz o tome da je predloženi model „ordinacija“ kvalitetniji od sadašnjeg sustava koncesija. Smatramo da postojeći sustav koncesija treba zadržati i dograđivati na način da se i druge djelatnosti koje sad nisu obuhvaćene mogu obavljati kroz institut koncesije. Alternativno, ukoliko se uvede „ordinacija“, potrebno je definirati postotak ordinacija koje će ostati u domu zdravlja odnosno omogućiti osnivačima domova zdravlja da daju suglasnost na otvaranje privatnih ordinacija, odnosno odredbe kojima se određuje maksimalan broj privatnih ordinacija na području jedinica područne (regionalne) samouprave, sukladno svojim zakonskim ovlastima. - U Nacrtu prijedloga Zakona uvodi se termin „ ordinacija“ za privatnu ordinaciju, a za ordinacije u domu zdravlja koje obavljaju istu djelatnost (članak 130, stavak 6.) se uvodi pojam „ radna jedinica“. Nema razloga izbjegavati ispravne nazive: „privatna ordinacija“ i „ordinacija u domu zdravlja“. Članak 19. Uvodi se načelo supsidijarnosti, a ne provodi se i ne konkretizira u predloženim zakonskim odredbama, već suprotno, uvodi se veća centralizacija zdravstva. Članak 50. Predlažemo u stavak 2. dodati obvezu zdravstvenog radnika da, ukoliko se radi o zahtjevu za obavljanje privatne prakse u Mreži javne zdravstvene službe, priloži i suglasnost župana za obavljanje privatne prakse u Mreži javne zdravstvene službe za ordinaciju za koju podnosi zahtjev Ministarstvu. Članak 62. U obveze zdravstvenih radnika privatne prakse dodati i sudjelovanje u posebnim dežurstvima sukladno članku 195. Nacrta prijedloga Zakona. Članak 63. Ako se odlaskom u mirovinu ordinacija naslijedi ili proda najboljem ponuđaču, postavlja se i pitanje gdje će se vratiti doktori koji se trenutno nalaze na specijalizacijama? Posebno oni na specijalizacijama financiranim iz sredstava europskih fondova, a koje su dodjeljivane prema Planu specijalizacija. Isti je rađen na temelju odlaska doktora u mirovinu i prestanka koncesija. Većina doktora na specijalizaciji nije imala ordinaciju u domu zdravlja, a morali su dobiti Ugovor o radu na neodređeno vrijeme. Članak 103. Komparacijom članka 77. važećeg Zakona o zdravstvenoj zaštiti i članka 103. Nacrta prijedloga Zakona, razvidna je značajna promjena, jer se u tekstu Nacrta prijedloga Zakona više ne navodi da je dom zdravlja temeljni nositelj zdravstvene zaštite na primarnoj razini zdravstvene zaštite. Iz Nacrta prijedloga Zakona nije razvidno kako će se osigurati pretpostavke za obavljanje Zakonom propisanih poslova doma zdravlja ako se ne naglasi status doma zdravlja kao temeljnog nositelja zdravstvene zaštite na primarnoj razini. Postojećim člankom 78. stavkom 2., propisan je minimalni postotak ordinacija (30%) u svakoj djelatnosti doma zdravlja čije se postojanje mora osigurati u okviru doma zdravlja, dok Nacrt prijedloga Zakona ne propisuje takav minimum. Zakonom propisani minimum broja ordinacija u sastavu doma zdravlja jamstvo je mogućnosti izvršenja Zakonom propisanih obveza doma zdravlja, kao i financijske mogućnosti da te obveze izvrši. Prekidom zakupa ili koncesije, ordinacija se treba vratiti u sklop zdravstvene ustanove, a zdravstveni djelatnik sukladno članku 47. Nacrta prijedloga Zakona, mogu zatražiti ponovno odobrenje za obavljanje privatne prakse, ako to žele i na način propisan Zakonom. Nejasno je postupanje koje se predviđa u slučajevima kada se ordinacija zatvara, odnosno kada liječnik privatnu praksu prekida na vlastiti zahtjev ili uslijed drugih okolnosti (smrt, preseljenje i sl.), odnosno nejasna je uloga doma zdravlja koji je i do sada u takvim iznenadnim okolnostima osiguravao zdravstvenu zaštitu za pacijente. Članak 270. Stavkom 3. propisuje se prednost zdravstvenih radnika iz stavka 1. ovoga članka pri zapošljavanju u domu zdravlja. Obzirom da se prednost pri zapošljavanju propisuje i drugim zakonima (npr. Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom) nejasno je što ako jedan kandidat ima prednost po ovoj odredbi, a drugi po odredbama nekog od drugih zakona kojim se propisuje prednost pri zapošljavanju, tj. što ako dođe do kolizije odredbi o pravu na prednost sukladno ovom prijedlogu zakona i drugim zakonima koji propisuju pravo na prednost pri zapošljavanju. Primjedbe domova zdravlja - članica Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske 1. Dom zdravlja Čakovec Stav je Doma zdravlja Čakovec da se predloženim nacrtom Zakona o zdravstvenoj zaštiti gasi inače dobro zamišljen sustav funkcioniranja domova zdravlja, koji je bio primjer drugim državama. Ističemo da je rok od mjesec dana koliko je dano na raspolaganje za e-savjetovanje, prekratak za kvalitetnu diskusiju građana o tako važnoj prekretnici u zdravstvenom sustavu. Svi smo tu zbog pacijenata, a pitanje je kakav će biti položaj pacijenata, ukoliko bude prihvaćen sistem privatnih ordinacija u ovom obliku. Tko će onda kontrolirati, organizirati i koordinirati takav sustav primarne zdravstvene zaštite? To pitanje postavljamo poučeni dosadašnjim iskustvom, jer pacijenti prvo zovu dom zdravlja kad imaju neki problem sa svojim ugovornim doktorom (kad njihov doktor ne radi, a ne znaju tko im je zamjenski doktor, kad ne mogu doći do svog doktora telefonskim putem, kad doktori ne rade u radnu subotu, kad su na bolovanju/godišnjem odmoru). I što je najbitnije od svega, dom zdravlja je takve probleme promptno rješavao. Što će biti sa domovima zdravlja ako svi sadašnji djelatnici domova zdravlja kojima se pruža takva mogućnost osnuju privatne ordinacije? Tko će pratiti nivo stručne edukacije i da li se radi po protokolu rada? Kako će se određivati cijena zakupnine, ako će se privatne ordinacije opredijeliti za prostore domova zdravlja? Kakav će biti status sadašnjih specijalizanata domova zdravlja? Na kraju možemo reći da nam nije jasno na koji način će se predloženim zakonom unaprijediti primarna zdravstvena zaštita. 2. Dom zdravlja Krapinsko-zagorske županije Dom zdravlja Krapinsko-zagorske županije pažljivo je proučio Nacrt Prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti i daje svoje primjedbe, prijedloge i komentare na isti, s posebnim osvrtom na primarnu zdravstvenu zaštitu. Posebno bi napomenuli da je teško sagledati viziju zakonodavca iz Nacrta Prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti, budući je istim dato ovlaštenje Ministru zdravstva da donese 48 pravilnika kojima će regulirati pojedina područja zdravstvene zaštite i to u roku od šest mjeseci od donošenja novog Zakona, a na koji način nije nam poznato. Čl. 11. st. 1. toč. 3., 4. i 5. propisuje se da jedinice lokalne samouprave i gradovi osiguravanju na temelju planiranja potpora iz državnog proračuna, jednom godišnje, sredstava za investicijsko ulaganje i investicijsko i tekuće održavanje zdravstvenih ustanova – prostora, medicinske i nemedicinske opreme i prijevoznih sredstava, te informatizaciju. Tu se vjerojatno misli na decentralizirana sredstva koja ni iz daleka nisu dovoljna za isto. Dom zdravlja KZŽ djeluje na 31 lokaciji, znači da ima i toliko objekata, a da ne govorimo o opremi i drugome. Inače, slažemo se sa navedenim prijedlogom, ako je on ostvariv. U čl. 50. toč. 2. dodati novu treću alineu koja glasi: „ – suglasnost župana, odnosno gradonačelnika grada Zagreba, uz pribavljeno mišljenje Upravnog vijeća zdravstvene ustanove, ukoliko će se privatna praksa obavljati u sklopu zdravstvene ustanove.“ U čl. 52. iza riječi „ministarstvo“ treba dodati i riječi „župana, odnosno gradonačelnika grada Zagreba i zdravstvene ustanove u kojoj se nalazi ordinacija“. U čl. 54. toč. 4. iza riječi „zdravstvenih radnika“ riječ „ili“ briše se. U čl. 55. st. 1. alineji 8. iza riječi „samostalan rad“ dodati riječi „sukladno Zakonu o radu“. U čl. 59. iza riječi „obračun plaća“ dodati riječi „kao i ostala prava i obveze iz radnog odnosa s odredbama Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja“. Čl. 63. i čl. 64. brišu se. Nije nam jasno kako bi „ordinacije“ koje se već sada daju po povlaštenim cijenama u zakup uskom krugu privilegiranih ljudi, isti dobili u trajno korištenje, gotovo vlasništvo, a iste su uglavnom građene samodoprinosom svih ljudi s određenog područja, sredstvima lokalne zajednice i domova zdravlja. Tko bi održavao infrastrukturu objekata, same objekte, osiguranje istih i sve ostalo što ide uz to. Nadalje, opće je poznata činjenica da kada zakupac ili koncesionar odlazi u mirovinu, zdravstvena ustanova u svaku od tih ordinacija ulaže znatna sredstva (čast iznimkama), kako bi ista ispunjavala osnovne uvjete za rad glede prostora i opreme. U većini ordinacija u zakupu i koncesiji nalazi se namještaj i medicinska oprema stara dvadesetak i više godina. Na koji način bi se prijenosom obavljanja zdravstvene djelatnosti osigurala bolja dostupnost primarne zdravstvene zaštite? Smatramo da prekidom zakupa ili koncesije, ordinacija se treba vratiti u sklop zdravstvene ustanove, a zdravstveni djelatnik sukladno čl. 47. Prijedloga Nacrta Zakona mogu zatražiti ponovno odobrenje za obavljanje privatne prakse ako to žele i na način propisan Zakonom. Ako ništa drugo to bi bilo pravednije u odnosu na druge zdravstvene radnike (specijaliste u bolnicama i dr.), kao i građane koji su izdvajanjem iz svojih plaća gradili navedene objekte u kojima se nalaze „ordinacije“. Postavlja se i pitanje, ako će većina doktora raditi u „ordinacijama“, a moći će zaposliti doktora da nastavi s radom nakon prestanka rada, gdje će se vratiti doktori koji se trenutno nalaze na specijalizacijama. Posebno se to odnosi na specijalizacije financirane iz sredstava europskih fondova koje će završiti 2023. godine, a koje su dodjeljivane prema Planu specijalizacija. Isti je rađen na temelju odlaska doktora u mirovinu i prestanka koncesija. Većina doktora na specijalizaciji nije imala ordinaciju u DZ, a morali su dobiti Ugovora o radu na neodređeno vrijeme. U Domu zdravlja KZŽ takvih je 11, plus 6 koji se također nalaze na specijalizaciji. U čl. 105. iza riječi „Hrvatskog zavoda“ brišu se riječi „za hitnu medicinu“ i umjesto njih dodaje se „za zdravstveno osiguranje“. U čl. 106. nije jasno definirano da li se zakup odnosi i na ordinacije? U čl. 191. smatramo da stvarni troškovi nisu 200.000,00 kuna, koliko proizlazi iz Prijedloga Nacrta Zakona, već oni realno iznose od 800.000,00 do 1.200.000,00 kuna. Čl. 269. toč. 5. propisano je da prestankom obavljanja privatne prakse zakupaca, radnici zaposleni kod zakupaca vraćaju se u dom zdravlja odnosno ljekarnu. Postavljamo pitanje što će Dom zdravlja s tim radnicima ako više neće biti zainteresiranih za zakup? Čl. 270. govori o mogućnosti povrata zdravstvenih radnika iz čl. 268. st. 1. i 3. u dom zdravlja. Mi tu imamo najviše dentalnih tehničara, za koje nema više potrebe u Domu zdravlja s obzirom na privatne zubotehničke laboratorije suvremeno opremljene, a to su sve više-manje radnici pred mirovinom. Smatramo da u sastavu domova zdravlja treba ostati najmanje 30% ordinacija po djelatnostima, jer se pokazalo da se na taj način može organizirati zdravstvena zaštita na cijelom terenu, odgovoriti na krizna stanja (poplave, migranti itd.) i voditi brigu o svim objektima (izbačeno iz Zakona). Ukoliko bi bio manji postotak ordinacija u domovima zdravlja, postoji opasnost od nemogućnosti financiranja dijela timova koji će ostati u domovima zdravlja (timovi sa malim brojem osiguranih osoba), koji sadašnjim načinom financiranja bez preraspodjele sredstava unutar doma zdravlja ne bi mogli funkcionirati. 3. Dom zdravlja Nova Gradiška ''dr. Andrija Štampar'' Članak 32. – u stavku 2. BRISATI da se djelatnost medicine rada/medicine rada i sporta može obavljati i na sekundarnoj razini. Članak 63. – stavak 1. NE MOŽE se prenijeti pravo koje zdravstveni radnik ima od nadležnog tijela državne uprave-MINISTARSTVA ZDRAVSTVA Rješenje Ministarstva zdravstva se izdaje na ime i prezime doktora medicine, sa točno određenim nazivom pod kojim će se privatna praksa obavljati (ime i prezime doktora medicine, mjesto i adresa) Takvo pravo je NEPRENOSIVO!!!! Nezakonito je sklapati ugovor kod javnog bilježnika o prijenosu prava na obavljanje javne djelatnosti. Tako zamišljen prijenos prava na obavljanje privatne prakse povlači za sobom Pitanje netransparentnosti, diskriminacije, nepostojanje javnog natječaja itd… Članak 103.- ostaviti stavak 2. iz članka 78. postojećeg ZZZ Članak 270.- stavak 1. , treba dodati riječi: „ukoliko dom zdravlja ima potrebu za radom tog/tih zdravstvenih radnika. O potrebi za radom odlučuje Upravno vijeće doma zdravlja“. Članak 271.- stavak 6. , treba dodati riječi: „ukoliko dom zdravlja ima potrebu za radom tog/tih zdravstvenih radnika. O potrebi za radom odlučuje Upravno vijeće doma zdravlja“. Članak 272.- stavak 2. , treba dodati riječi: „ukoliko dom zdravlja ima potrebu za radom tog/tih zdravstvenih radnika. O potrebi za radom odlučuje Upravno vijeće doma zdravlja“. 4. Dom zdravlja Osijek ○ dom zdravlja bi i u nacrtu prijedlogu Zakona o zdravstvenoj zaštiti i dalje trebao biti definiran kao temeljni nositelj zdravstvene zaštite na primarnoj razini djelatnosti Prema čl.77. Zakona o zdravstvenoj zaštiti dom zdravlja je temeljni nositelj zdravstvene zaštite na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti. Prema čl.102. nacrtu prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti dom zdravlja je nositelj zdravstvene zaštite na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti. Nacrt prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti trebao bi sadržavati odredbu istovjetnu odredbi čl.78.st.2. važećeg Zakona o zdravstvenoj zaštiti. ○ prema čl.103.st.3. nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti dom zdravlja mora osigurati provođenje djelatnosti (obiteljske (opće) medicine, dentalne z.z., dentalne tehnike, z.z. žena, z.z. predškolske djece, medicine rada/medicine rada i sporta, logopedije, laboratorijske, radiološke i druge dijagnostike, sanitetskog prijevoza, ljekarničke djelatnosti, fizikalne terapije, patronažne z.z., zdravstvene njege te palijativne skrbi i specijalističko-konzilijarne djelatnosti) ako obavljanje tih djelatnosti sukladno mreži javne zdravstvene službe nije drukčije organizirano. Iz navedenog proizlazi da će dom zdravlja biti u obvezi organizirati djelatnosti na onom području na kojem neće postojati interes da se iste obavljaju u ordinaciji. Nesumnjivo, radi se većinom o ruralnim područjima na kojima je manji broj pacijenata te timovi na takvom području neće moći ostvariti maksimalni novčani iznos temeljem ugovora sa HZZO-om te će u tom dijelu domovi zdravlja poslovati sa gubitkom te je vrlo upitno i hoće li dom zdravlja moći pronaći radnike za rad u takvim radnim jedinicama (zakon nije definirao točan naziv takvih jedinica koje se u sadašnjim domovima zdravlja zovu ordinacije već koristi termin radne jedinice). ○ prema čl.106. nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti dom zdravlja na temelju odluke upravnog vijeća može, sukladno općim propisima o zakupu poslovnog prostora, dati u zakup poslovni prostor pravnim i fizičkim osobama za obavljanje zdravstvene djelatnosti u mreži javne zdravstvene službe. Već postoji nezadovoljstvo sadašnjih koncesionara visinom iznosa isporučenih računa za zakup i troškove ordinacija koje se nalaze u prostorima domova zdravlja. Ukoliko zakon ne bude imao kvalitetno rješenje za način naplate zakupa i troškova (npr. obvezu plaćanju tržišne zakupnine), većina ordinacija više neće ostajati u prostorima domova zdravlja te će se sa te strane dodatno smanjiti prihod domova zdravlja. ○ prema čl.55. nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti privatni zdravstveni radnik kojem je odobrena privatna praksa u ordinaciji u mreži javne zdravstvene službe može, između ostalog, ostvariti novčana sredstva i ugovorom s domom zdravlja za osiguravanje z.z. na određenom području, odnosno vremenskom razdoblju pružanja z.z. Iz predložene zakonske formulacije nije razvidno pokušava li zakonodavac na ovaj način osigurati z.z. i na područjima u kojima dom zdravlja neće moći osigurati z.z. a interesa za ordinacijom neće biti te će postojati tzv. „timovi bez nositelja“? (prvenstveno se radi o ruralnim područjima). ○ prema čl.65. nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti zdravstveni radnici koji obavljaju privatnu praksu mogu privremeno obustaviti rad. Ukoliko sa HZZO-om imaju sklopljen ugovor o provođenju z.z. i u mreži su javne zdravstvene službe, hoće li u tim slučajevima dom zdravlja biti obvezan organizirati rad takve ordinacije za vrijeme obustave? 5. Dom zdravlja Primorsko-goranske županije Članak 11., stavak 6. - predloženo rješenje koje se odnosi na pružanje zdravstvene zaštite turistima (tzv. turističke ambulante) isto je kao i u tekstu sada važećeg Zakona. Trebalo bi predvidjeti mogućnost da se u financiranje rada turističkih ambulanti uključi HZZO, kao što je to bilo do 2013. godine. Članak 35., stavak 4. - brisati riječ "iznimno" a dodati riječi "znanstveni rad" tako da bi predložena formulacija glasila: " Nastava i znanstveni rad mogu se obavljati i na primarnoj i na sekundarnoj razini zdravstvene djelatnosti te na razini zdravstvenih zavoda" Članak 50. - u postupka ishodovanja odobrenja za obavljanje privatne prakse isključena je županija, a rješenje donosi ministarstvo. Suglasnost župana potrebna je jedino ukoliko se podnosi zahtjev za obavljanje privatne prakse u "novom prostoru", ili za prenošenje ordinacije (članak 63.). To je u neskladu s člankom 11. koji propisuje da jedinica područne (regionalne) samouprave osigurava popunjavanje mreže javne zdravstvene službe u suradnji s jedinicama lokalne samouprave na svom području, a odredbom članka 50. isključena je iz postupka izdavanja odobrenja za obavljanje privatne prakse. Članak 51. - povezano s primjedbom na prethodni članak postavlja se pitanje zašto je potrebna suglasnost župana kada se radi o "promjeni prostora obavljanja djelatnosti". Članak 54. - potrebno je regulirati radnopravni status medicinske sestre u timu koja ne želi prijeći u privatnu praksu - stavak 4.- predvidjeti mogućnost da u istoj ordinaciji privatnu praksu mogu obavljati dva tima različite djelatnosti u smjenskom radu ukoliko su zadovoljeni uvjeti u pogledu prostora i opreme Članci 57. i 58. - člancima 57. i 58. nije jasno definiran pravni status grupne prakse – da li je to samostalni pravni entitet ili skup više liječnika, te da li prihode ostvaruje kao grupna praksa temeljem ugovora s Zavodom ili liječnici u grupnoj praksi imaju zasebne ugovore s Zavodom. Članak 65. stavak 1. - stavak "Zdravstveni radnici koji obavljaju privatnu praksu mogu privremeno obustaviti rad" dopuniti riječima „ako su sukladno članku 61. osigurali zamjenu.“ Članak 98., stavak 2., alineja 4. - riječi "način izbora, sastav i rad stručnog kolegija" brisati ili izmijeniti u "način izbora, sastav i rad tijela zdravstvene ustanove" Članak 103. - stavci 1. i 3. - dom zdravlja i nadalje je definiran kao "nositelj zdravstvene zaštite na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti" i "mora osigurati provođenje djelatnosti prema potrebama stanovnika na svom području", a nije osigurano da će to kadrovski i financijski biti u mogućnosti. Brisana je odredbe da dom zdravlja u svakoj odobrenoj djelatnosti ima najmanje 30% ordinacija, te je otvorena mogućnost da radnici doma zdravlja podnesu zahtjve za otvaranje privatne prakse. Stoga se postavlja pitanje kako će dom zdravlja ispuniti obveze iz citiranih stavaka ukoliko to kadrovski ne bude u mogućnosti kao i pitanje pokrića manjka prihoda u odnosu na rashode. - stavci 4., 5., 6. i 7. - potrebno je redefinirati institut dispanzera koji se već duže vremena ne koristi kao ustrojbena jednica, a isto tako treba definirati kakvi oblici "radnih jedinica" se mogu organizirati za obavljanje pojedinih specijalističkih djelatnosti Članci 253. - 263. - uredbu o mjerilima i načinu isplate dodatka za natprosječne rezultate rada te pravilnici iz članka 263 biti će doneseni u roku od 6 mjeseci od stupanja na snagu zakona. Svi provedbeni propisi trebali bi biti doneseni istovremeno s zakonom zbog njegove učinkovitije primjene. Članak 269. - stavak 3. - otkup "potrošnog materijala zatečen u jedinici zakupa" treba biti predviđen kao mogućnost, a ne kao obveza dom zdravlja stavak 5. - nije regulirano prenošenje ugovora o radu na dom zdravlja u situaciji kada dom zdravlja nije prethodni poslodavac što nije rijetkost Članak 270. stavci 2. i 3. i članak 272. stavci 2. i 3. - odredbe o raspisivanju natječaja kod zasnivanja radnog odnosa koncesionara i zakupaca koji podnesu pisane izjave o namjeri zasnivanja radnog odnosa u domu zdravlja treba brisati jer liječnici koji su obavljali privatnu praksu na temelju zakupa ili koncesije zadovoljavaju uvjete za obavljanje istih poslova i u domovima zdravlja. Ukoliko se raspisuje natječaj potrebno je provesti cijelu proceduru (ishodovati suglasnost za zapošljavanje Upravnog vijeća i ministarstva, objaviti natječaj i provesti postupak izbora, što predstavlja nepotrebno administriranje i trošak Članci 268. - 277. - regulirano je postupanje nakon stupanja na snagu zakona za radnike domova zdravlja koji namjeravaju podnijeti zahtjev za privatnu praksu, koncesionara i zakupaca. - odredbama nisu definirani postupanje, način određivanja zakupnine, mogućnost otkupa medicinske opreme i inventara od strane budućih "zakupaca" niti ostala pitanja važna za budući status i način funkcioniranja ordinacija. - treba precizno definirati da li upravna vijeća temeljem zahtjeva moraju donijeti odluku o davanju prostora u zakup ili je to mogućnost, a obzirom na formulaciju da „djelatnost u privatnoj praksi u ordinaciji obavljaju u poslovnom prostoru koji im je dan u zakup na temelju odluke Upravnog vijeća o zakupu tog poslovnog prostora, a u kojem su obavljali zdravstvenu djelatnost do dana stupanja na snagu ovoga Zakona“. - nije uređena opcija pod kojim uvjetima zakupac ili koncesionar kojemu je temeljem zahtjeva odobren povratak u dom zdravlja može podnijeti zahtjev za ponovni odlazak u ordinaciju roku od dvije godine od stupanja na snagu zakona. 6. Dom zdravlja Požeško-slavonske županije Predloženim odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti u potpunosti se gasi vrlo dobro organizirana i osigurana dostupnost zdravstvene zaštite kojoj su sada nositelji Domovi zdravlja. Prvo pitanje koji možemo postaviti nakon temeljitog i razložnog iščitavanja predloženog Zakona jest: TKO ĆE KONTROLIRATI SUSTAV I TKO ĆE U SITUACIJAMA KADA SE NE BUDE MOGLA OSIGURATI ZDRAVSTVENA ZAŠTITA ZBOG NEDOSTATKA LIJEČNIKA BITI ODGOVORAN ZA SMANJENJE KVALITETE I DOSTUPNOSTI ZDRAVSTVENE ZAŠTITE? U sustavu koji predviđa zakon Dom zdravlja mora osigurati zdravstvenu zaštitu no odgovora na to tko će snositi trošak zdravstvene zaštite – nema! Daljnje pitanje svakodnevne borbe Uprava Doma zdravlja da u udaljenim i depriviranim područjima osiguraju pružanje zdravstvene zaštite ostaje na jedinicama područne i/ili lokalne samouprave koje ne posjeduju nikakve resurse da bi se uopće mogli suočiti sa ovakvim problemom. A problem je ogroman i bit će još veći ( depopulacija, demografska struktura, …) Odredbama Čl. 11. st. 1. toč. 3., 4. i 5. predloška Zakona propisuje se da jedinice lokalne samouprave i gradovi osiguravanju na temelju planiranja potpora iz državnog proračuna, jednom godišnje, sredstva za investicijsko ulaganje i investicijsko i tekuće održavanje zdravstvenih ustanova – prostora, medicinske i nemedicinske opreme i prijevoznih sredstava, te informatizaciju. Tu se vjerojatno smjeralo na decentralizirana sredstva koja ni iz daleka nisu dovoljna za isto. Dom zdravlja Požeško-slavonske županije djeluje na 20-tak lokacija, što znači da ima i toliko objekata, a da ne govorimo o opremi i drugome. Stalna briga o svim objektima iziskuje znatne materijalne i ljudske resurse ( vatrogasna zaštita, instalacije vode, struje grijanja (certificiranje), gromobranska zaštita, …) Kod Domova zdravlja postoji u svim županijama rad u dislociranim objektima- što znači da postoje desetci grijanja, krovova, fasada, stolarija, deseci instalacija, opreme i pokazalo se kako dodjela sredstava nikada o tim faktorima nije bila dobro raspoređena. Privatizacijom sustava primarne zdravstvene zaštite financijska sredstva odlaze u „privatne džepove“ dok briga o ovim javnim objektima o kojima sada skrbi Dom zdravlja više ne pripada nikome. Dom zdravlja na prihodovnoj strani gubi iznimno velika sredstva dok se dohodovna strana jednostrano prepušta privatnim interesima. Posebno napominjemo da je gotovo svaka djelatnost u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ovisna o osobnom ili sanitetskom vozilu što znači uz održavanje objekata u Domovima zdravlja ostaju djelatnosti sve uključuju vozila za obavljanje zdravstvene zaštite poput patronaže, kućne njege, palijative… Ukoliko sve ordinacije odu iz Doma zdravlja ostaju veliki gubitaši koji se neće moći financijski pokriti. Trošak motornih vozila u urbanim sredinama možda i nije toliko značajan ali kada govorimo o velikim površinama na kojoj radi Dom zdravlja Požeško slavonske županije rad bez vozila je nemoguće izvršiti. Odgovor na pitanja financija za ove djelatnosti opet ostaje- bez odgovora! Nije nam do kraja jasno kako bi „ordinacije“ koje se već sada daju po povlaštenim cijenama u zakup uskom krugu privilegiranih ljudi, isti dobili u trajno korištenje, gotovo vlasništvo, a iste su uglavnom građene samodoprinosom svih ljudi s određenog područja, sredstvima lokalne zajednice i domova zdravlja. Tko bi održavao infrastrukturu objekata, same objekte, osiguranje istih i sve ostalo što ide uz to. Nadalje, opće je poznata činjenica da kada zakupac ili koncesionar odlazi u mirovinu, zdravstvena ustanova u svaku od tih ordinacija ulaže znatna sredstva (čast iznimkama), kako bi ista ispunjavala osnovne uvjete za rad glede prostora i opreme. U većini ordinacija u zakupu i koncesiji nalazi se namještaj i medicinska oprema stara tridesetak i više godina. Utvrdili smo kako su gotovo većina koncesionara ili nekadašnjih zakupaca svoje ordinacije koristili bez ulaganja u novu opremu ili prostor. Ordinaciju su se vraćale u sustav gotovo jednake kao što su i bile tijekom odlaska u zakup ili koncesiju. Na koji način bi se prijenosom obavljanja zdravstvene djelatnosti osigurala bolja dostupnost primarne zdravstvene zaštite? Smatramo da prekidom zakupa ili koncesije, ordinacija se treba vratiti u sklop zdravstvene ustanove, a zdravstveni djelatnik sukladno čl. 47. Prijedloga Nacrta Zakona mogu zatražiti ponovno odobrenje za obavljanje privatne prakse ako to žele i na način propisan Zakonom. Ako ništa drugo to bi bilo pravednije u odnosu na druge zdravstvene radnike (specijaliste u bolnicama i dr.), kao i građane koji su izdvajanjem iz svojih plaća gradili navedene objekte u kojima se nalaze „ordinacije“. Postavlja se i pitanje, ako će većina doktora raditi u „ordinacijama“, a moći će zaposliti doktora da nastavi s radom nakon prestanka rada (70 godina !?), gdje će se vratiti doktori koji se trenutno nalaze na specijalizacijama. Posebno se to odnosi na specijalizacije financirane iz sredstava europskih fondova koje će završiti 2023. godine, a koje su dodjeljivane prema Planu specijalizacija. Isti je rađen na temelju odlaska doktora u mirovinu i prestanka koncesija. Većina doktora na specijalizaciji nije imala ordinaciju u Domu zdravlja, a jedno od gorućih pitanja je da su Domovi zdravlja na specijalizaciju poslali određeni broj liječnika čije se specijalizacije financiraju sredstvima EU i gdje su domovi zdravlja prihvatili pod kaznenom i materijalnom odgovornošću da će snositi troškove specijalizacija (obiteljska medicina, pedijatrija, ginekologija ) ako dođe do povrede ugovornih obveza odnosno ako specijalizant može otići iz ustanove u koncesiju i nastaviti specijalizaciju neovisno o Domu zdravlja. Članak 63. – stavak 1. NE MOŽE se prenijeti pravo koje zdravstveni radnik ima od nadležnog tijela državne uprave-MINISTARSTVA ZDRAVSTVA. Rješenje Ministarstva zdravstva se izdaje na ime i prezime doktora medicine, sa točno određenim nazivom pod kojim će se privatna praksa obavljati (ime i prezime doktora medicine, mjesto i adresa) Takvo pravo je NEPRENOSIVO!!!! Nezakonito je sklapati ugovor kod javnog bilježnika o prijenosu prava na obavljanje javne djelatnosti. Tako zamišljen prijenos prava na obavljanje privatne prakse povlači za sobom pitanje netransparentnosti, diskriminacije, nepostojanje javnog natječaja itd… Na kraju pitanja o prenosivosti javne službe ostaje i pitanje poštenja, etičnosti i morala naše društvene zajednice. Naime, ako je prije 20 tak godina zdravstveni radnik otišao u „zakup“ pa potom u koncesiju uzevši od Doma zdravlja medicinsko tehničku opremu, pacijente i cjelokupnu infrastrukturu postavlja se pitanje što on zapravo „prodaje“ tj. predaje svom nasljedniku. U našoj županiji imamo višestruke primjere gdje doktori dentalne medicine rade na stomatološkim jedinicama starim 40-tak godina uz objašnjenje da ne žele ulagati jer to nije njihovo! A spremni su prodavati ordinacije! PITANJE: Što je na prodaju! (da li možda pacijenti?) Odredbama Čl. 269. toč. 5. Predloška Zakona propisano je da prestankom obavljanja privatne prakse zakupaca, radnici zaposleni kod zakupaca vraćaju se u dom zdravlja odnosno ljekarnu. Članak 271.- stavak 6. , treba dodati riječi: „ukoliko dom zdravlja ima potrebu za radom tog/tih zdravstvenih radnika. O potrebi za radom odlučuje Upravno vijeće doma zdravlja“. Članak 272.- stavak 2. , treba dodati riječi: „ukoliko dom zdravlja ima potrebu za radom tog/tih zdravstvenih radnika. O potrebi za radom odlučuje Upravno vijeće doma zdravlja“. Cijelu problematiku „preuzimanja“ radnika iz timova treba definitivno revidirati jer nije poznato iz kojih sredstava će „financijski osakaćeni“ Domovi zdravlja skrbiti o timovima koje nitko neće i nema interesa za njih kao i za njihove članove (poglavito sestre!). Postavljamo pitanje što će Dom zdravlja s tim radnicima ako više neće biti zainteresiranih za zakup? Zašto preuzeti radnika ako Dom zdravlja nema pravo preuzeti ordinaciju. Smatramo da u sastavu domova zdravlja treba ostati najmanje 30% ordinacija po djelatnostima, jer se pokazalo da se na taj način može organizirati zdravstvena zaštita na cijelom terenu, odgovoriti na krizna stanja (poplave, migranti itd.) i voditi brigu o svim objektima (izbačeno iz Zakona). Dom zdravlja Požeško slavonske županije u ovom trenutku raspolaže sa nešto manje od 20% ordinacija na području svoje nadležnosti. Organizacijski i financijski pred upravu Doma zdravlja je stavljen iznimno veliki teret i samo velikim entuzijazmom, znatnim prekovremenim satima uprave i dugoročnim odricanjem i štednjom uspijevamo u zakonskim rokovima isplaćivati plaće i doprinose za sve radnike. Razina zdravstvene zaštite niti u jednom trenutku nikada nije dovedena u pitanje ali znatni problemi sa privatnim zdravstvenim radnicima će bivati sve veći i veći. Primarni cilj i odrednica Doma zdravlja Požeško slavonske županije definiran Zakonom jest PRUŽANJE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE POTREBITIMA, dok primarni cilj privatnim zdravstvenim radnicima jest OSTVARIVANJE PROFITA I MATERIJALNIH PROBITAKA. O načelima dostupnosti, kontinuiranosti, sveobuhvatnosti, … nitko ne govori. Javno zdravstvo je drugorazredna tema! Profit je primaran. Ukoliko bi bio manji postotak ordinacija u domovima zdravlja, postoji opasnost od nemogućnosti financiranja dijela timova koji će ostati u domovima zdravlja (timovi sa malim brojem osiguranih osoba), koji sadašnjim načinom financiranja bez preraspodjele sredstava unutar doma zdravlja ne bi mogli funkcionirati. Završno Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
381 Udruga medicinskih sestara zdravstvene njege u kući NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI UDRUGA MEDICINSKIH SESTARA ZDRAVSTVENE NJEGE U KUĆI Predmet : Nacrt prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti Podržavamo poboljšanja u PZZ , ali i predlažemo dopune ili izmjene nacrta . Zdravstvena njega u kući je važan dio PZZ i pridonijeli smo racionalizaciji i smanjenju troškova zdravstvenih usluga . Uvažavanjem naših dopuna ili izmjena očekujemo : -kvalitetniju PZZ -bolje uvjete rada za medicinske sestre / tehničare -zaustavljanju odlaska medicinskih sestara / tehničara Članak 11 Stavak 4 Predlažemo : Uključiti i zdravstvenu njegu u kući koja je po Zakonu u mreži javnozdravstvene službe . Stavak 5 Jedinica područne ( regionalne ) samouprave i jedinica lokalne samouprave može osigurati sredstva za zdravstvenu zaštitu Predlažemo : Jedinice područne i lokalne samouprave mora osigurati sredstva za zdravstvenu zaštitu . Članak 22 Stavak 1 Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera koji na prijedlog zdravstvenog Zavoda donosi ministar, po prethodnom mišljenju nadležnih komora i Hrvatskog liječničkog zbora Predlažemo : Nadodati i „ i strukovnih udruga“ Članak 26 Stavak 1 podstavak 2 Slobodan izbor doktora medicine i doktora dentalne medicine PZZ Primjedba : Bolesnik ima pravo na suodlučivanje . Predlažemo :nakon riječi dentalne medicine , nadodati riječi „ i zdravstvenu njegu Članak 50 Stavak 2 Podstavak 1 i podstavak 2 Predlažemo : Brisati Postojeće privatne prakse iz članka 49 imaju odobrenja za obavljanje privatne prakse i ispunjavaju sve navedeno iz članka 47 od točke 2 - 8 Članak 49 Stavak 3 Predlažemo : Iza riječi zdravstvena njega bolesnika , nadodati riječi „u kući“. Članak 51 Stavak 2 – brisati ili Jasno odrediti kriterije po kojima župan odnosno gradonačelnik grada Zagreba daje suglasnost , a u svrhu izbjegavanja mogućih zloupotreba . Članak 70 Predlažemo : Iza stavka 5 dodati novi stavak 6 . ili 7 . koji glasi : Ustanovu za zdravstvenu njegu mogu osnovati jedinice područne uprave , medicinske sestre / tehničari , prvostupnice / k , diplomirane i mag . sestrinstva Obrazloženje : postojećim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti dovedeni smo u neravnopravan i devastirajući položaj u odnosu na druge sudionike u PZZ . Od 1991 osnivane su Ustanove bez ijednog troška za zdravstveni sustav i s najjeftinijom uslugom u zdravstvenom sustavu . Članak 103 Predlažemo . Iza riječi Dom zdravlja je , dodati riječi „ Ustanove za zdravstvenu njegu i Privatne prakse „ . Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
382 Udruga fizioterapeuti u kući NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 110. Smatramo da se fizikalna terapija u kući bolesnika može i treba obavljati kroz ustanove za zdravstvenu njegu u kući i rehabilitaciju, no također smatramo da se fizioterapeutu mora omogučiti otvaranje ustanova za fizikalnu terapiju i/ili fizikalnu terapiju u kući bolesnika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
383 Udruga fizioterapeuti u kući NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 70. Smatramo da se fizioterapeutima treba omogučiti otvaranje ustanova za fizikalnu terapiju i/ili fizikalnu terapiju u kući bolesnika. Smatramo da je učinjena omaška kada je fizioterapeutu omogučeno otvaranje privatne prakse, ali ne i otvaranje zdravstvene ustanove za fizikalnu terapiju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
384 Udruga fizioterapeuti u kući NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 241. Želimo istaknuti primjere iz dosadašnje prakse iz kojih je razvidno da se u Zakon o zdravstvenoj zaštiti trebaju ugraditi kaznene odredbe prema institucijama sa javnim ovlastima, a posebice prema komorama u zdravstvu. Osnivanjem komora Ministarstvo zdravstva komorama daje javne ovlasti i iznimno visok stupanj samostalnosti u radu što podržavamo. No s druge strane dobivene javne ovlasti moraju biti adekvatno nadzirane. Svjedoci smo prakse npr. Hrvatske komore fizioterapeuta koja ne provodi mjere izrečene nakon upravnog nadzora provedenog od strane Ministarstva zdravstva (npr Izvješće o provedenom nadzoru 06. studeni 2015, KLASA 040-01/14-01/12, mjera 22,23,24 i 25). Samim time se postavlja pitanje koja je svrha upravnog nadzora osim savjetodavne ukoliko se izrečene mjere ne provode u praksi. Samostalnost komora je tolika da u praksi npr. Hrvatska komora fizioterapeuta, čak ni kada se u upravnom postupku na Visokom upravnom sudu potvrde donesena rješenja različitih institucija, ne postupi po presudama suda (npr: Presuda poslovni broj UsII-2/16-8). Također – u individualnom slučaju produžetka licencnog razdoblja za članove ili postupku izdavanja licenci, te priznavanja inozemne stručne kvalifikacije komora donosi pogrešna rješenja te osporava članovima pravo na rad (npr: Presuda poslovni broj UsI-5161/13-24). Kako se članovi u takvom slučaju obraćaju Ministarstvu zdravstva kao nadležnoj isntituciji, tako od istoga traže pravnu zaštitu. Svjedoci smo da se niti nakon provedenog Upravnog nadzora nad radom komore ne vrše korekcije netočno izdanih rješenja te se članovi za daljnu zaštitu prava moraju obračati Upravnim sudovima. Smatramo da Ministarstvo mora imati bolju kontrolu i efikasnije metode korekcije procesa u komorama u zdravstvu. Također smatramo da je važno istaknuti da kaznene odredbe ne bi smjele biti financijske jer se komore financiraju iz članarina članova koji to po zakonu moraju biti. Smatramo da bi ministarstvo nakon učinjenog nadzora, a posebice nakon završenog upravnog postupka, moralo moći izvršiti smjenu odgovorne osobe, ili tijela komore te korigirati uočene nepravilnosti. Ministarstvo mora moći efikasno kontrolirati instituciju sa javnim ovlastima koju je osnovalo. I tu se ne može govoriti o autonomiji struke, jer su sve zdravstvene struke sudionici procesa kojim upravlja Ministarstvo zdravstva u skladu sa zakonskim propisima. Osnivanjem komora Ministarstvo je delegiralo dio posla kojega je godinama obavljalo, na komore koje sada rade kao autonomni sustavi, potpuno izvan kontrole osnivača. Samoregulacija kroz delegatske principe se pokazuje nedostatna posebice u dijelu provođenja izbornog procesa za delegate, tijela ili predsjednika komore. Transparency international je u slučaju Hrvatske komore fizioterapeuta na to posebno upozorio u svojim dopisima. Povjerenik za pravo na pristup informacija jasno je, u donesenim rješenjima, upozorio na netransparentnost u postupanju. Zbog svega navedenoga smatramo da je neophodno potrebno pronači načine kontrole rada i procesa u komorama u zdravstvu, te nači načina da ministarstvo u slučaju potrebe može promtno reagirati i korigirati propuste posebice u slučaju kada se isti odnose na pravo na rad članova komore. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
385 UDRUGA DENTALNIH TEHNIČARA REPUBLIKE HRVATSKE NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 270. Ukoliko ne dođe do izmjene Članka 268. stavka 1. iza riječi : ........članka 215. dopuniti sa riječima: ...„216. i 216. a. i dentalnih tehničara“..........opet će biti onemogućen povratak dentalnih tehničara zakupaca u DZ-a, koji su radili u jedinici zakupa bez koncesije tj. ugovora s HZZO. Naglašavamo da je odlazak u zakup bio prisilan, nasilan i diskriminirajući čin prema dentalnim tehničarima, jer po Čl.10. Pravilnika iz 1995.g. u zakup nisu mogli ići oni koji nisu imali ugovor s HZZO . Odredbom čl.216.a., Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti iz 2012.g., neki DZ-a su vratili dentalne tehničare u sustav. Ukoliko se ne uvede predložena dopuna, doći će do ponovne diskriminacije i isključivanja preko 200 dentalnih tehničara bez mogućnosti povrataka u DZ-a. Dentalni tehničari su prisilno otjerani u zakup bez bilo kakve mogućnosti izbora, prigovora te pravne i radne sigurnosti. Takvo diskriminirajuće ponašanje sustava punih 23.g spram dentalnih tehničara izazvalo je kaos u struci, neodrživost zakupaca, zatvaranja laboratorija, veliki pobol tehničara te teškog socijalnog statusa njih i njihovih obitelji. Također je dozvolilo netransparentan pristup dentalnih tehničara u HKDM ( samovoljom 15 tehničara), što je rezultiralo monopolom komore nad strukom i djelatnosti. U konačnici je došlo do totalnog kaosa u struci (postojanja 10 kategorija zaposlenika), manipulacije radnim nalozima i proračunskim sredstvima, rada na crno, mobinga, diskriminacije i svih oblika manipulacija zakonskih odredbi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
386 UDRUGA DENTALNIH TEHNIČARA REPUBLIKE HRVATSKE NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 268. Tražimo nadopunu ad ( 1) …..u jedinici zakupa sukladno članku 215. i 216, 216 a i dentalnih tehničara Zakona o …….. Bez ove nadopune bit će opet onemogućen povratak dentalnih tehničara zakupaca u domove zdravlja, jer su radili u jedinici zakupa bez ugovornog odnosa s HZZO, tj. bez koncesije. Također će biti nesiguran i upitan ostanak dentalnih tehničara koji žele nastaviti obavljati svoju praksu u jedinici zakupa koji je u vlasništvu doma zdravlja. Naglašavamo da je odlazak u zakup bio prisilan, nasilan i diskriminirajući čin države i zdravstva prema dentalnim tehničarima, jer po Čl.10. Pravilnika iz 1995.g. u zakup nisu mogli ići oni koji nisu imali ugovor s HZZO . Svi doktori dentalne medicine su imali te ugovore, a s dentalnim tehničarima takvi ugovori nikad nisu sklopljeni ( zbog toga su dentalni tehničari i dovedeni u robovski položaj u zdravstvenom sustavu). U nekim DZ-a nikad i nije proveden prelazak tehničara u zakup, što je također pokazatelj nejednakosti u provođenju zakonskih odredbi. Odredbom čl.216a, iz 2012.g. nekolicina ravnatelja je ispoštovala Zakon i vratila dentalne tehničare u DZ-a. Ukoliko se ne uvede tražena dopuna , doći će do ponovne diskriminacije dentalnih tehničara, koji su prisilno otjerani u zakup bez bilo kakve mogućnosti izbora, prigovora, pravne i radne sigurnosti). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
387 UDRUGA DENTALNIH TEHNIČARA REPUBLIKE HRVATSKE NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 269. Nadopuna stavka 1.: iza riječi „215“ dopuniti sa riječima: ...„216. i 216. a. i dentalnih tehničara“.. Bez ove nadopune bit će opet onemogućen povratak dentalnih tehničara zakupaca u DZ-a, a koji su radili u jedinici zakupa bez koncesije tj. ugovora s HZZO. Naglašavamo da je odlazak u zakup bio prisilan, nasilan i diskriminirajući čin prema dentalnim tehničarima, jer po Čl.10. Pravilnika iz 1995.g. u zakup nisu mogli ići oni koji nisu imali ugovor s HZZO (svi doktori dentalne medicine su imali navedene ugovore, a s dentalnim tehničarima takvi ugovori nisu sklopljeni. U nekim DZ-a nikad i nije proveden prelazak tehničara u zakup, što je također pokazatelj nejednakosti u provođenju zakonskih odredbi). Odredbom čl.216.a., Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti iz 2012.g., neki DZ-a su vratili dentalne tehničare u sustav. Ukoliko se ne uvede predložena dopuna, doći će do ponovne diskriminacije i isključivanja preko 200 dentalnih tehničara, bez mogućnosti njihovog povrataka u DZ-a. Dentalni tehničari prisilno su otjerani u zakup bez ikakve mogućnosti izbora, prigovora te pravne i radne sigurnosti. Takvo diskriminirajuće ponašanje sustava punih 23.g spram dentalnih tehničara izazvalo je kaos u struci, neodrživost zakupaca, zatvaranja laboratorija, veliki pobol tehničara te teškog socijalnog statusa njih i njihovih obitelji. Također je dozvolilo netransparentan pristup dentalnih tehničara u HKDM ( samovoljom 15 tehničara), što je rezultiralo monopolom komore nad strukom i djelatnosti. U konačnici je došlo do totalnog kaosa u struci (postojanja 10 kategorija zaposlenika), manipulacije radnim nalozima i proračunskim sredstvima, rada na crno, mobinga, diskriminacije i svih oblika manipulacija zakonskih odredbi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
388 UDRUGA DENTALNIH TEHNIČARA REPUBLIKE HRVATSKE NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 241. Tražimo ingerenciju i nadzor komora od strane resornog ministarstva koje im je dalo javne ovlasti, zbog jamčenja zaštite svih onih koji su argumentirano i s razlogom nezadovoljni i izloženi nezakonitom postupanju i nejednakosti ( kao dentalni tehničari u HKDM). Tražimo Zakonom zajamčenu jednakost svih članova komora, osiguravanje jednakog statusa i potpunu autonomiju pripadajućih struka unutar istih. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
389 UDRUGA DENTALNIH TEHNIČARA REPUBLIKE HRVATSKE NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 240. Tražimo da se umjesto obveznog učlanjivanja u komore, stavi dobrovoljno članstvo čime bi se komore borile za svoje članove i time ih kvalitetnije predstavljale i zastupale. Na taj način bi se onemogućio monopol komore nad jednom strukom (kao do sada HKDM nad dentalnim tehničarima) i osigurala opcija izlaska ili izdvajanja nezadovoljnih članova. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
390 UDRUGA DENTALNIH TEHNIČARA REPUBLIKE HRVATSKE NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 239. Tražimo zakonsku mogućnost osnivanja vlastite komore svih zdravstvenih struka koje su nezadovoljne statusom unutar postojećih ili izlazak iz postojećih, te pridruživanje srodnim, što ovim Člankom nije predviđeno, već je automatski onemogućeno. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
391 UDRUGA DENTALNIH TEHNIČARA REPUBLIKE HRVATSKE NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. Tražimo Zakonom zajamčenu sigurnost dentalnih tehničara koji su zaposlenici javnih ustanova (DZ-a, poliklinika, fakulteta ), a koji ne žele u privatnu praksu. Ukoliko dođe do primjene ovog Zakona, doći će do potpune privatizacije ordinacija dentalne medicine, u kojima se radno mjesto dentalnog tehničara dovodi u pitanje. Također, tražimo potpuno odvajanje javnih i privatnih dentalnih laboratorija kao i pripadajućih usluga, zbog zaustavljanja kaosa u struci, potkradanja državnog proračuna, utaje poreza, rada na crno i sive zone. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
392 UDRUGA DENTALNIH TEHNIČARA REPUBLIKE HRVATSKE NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 56. Nadopuna stavka 1. i stavka 2.: Preporučene cijene zdravstvenih usluga iz obveznog zdravstvenog osiguranja u ugovorenim ordinacijama i laboratorijima moraju biti samo i isključivo cijene HZZO-a. Cijene zdravstvenih usluga u privatnim ordinacijama i laboratorijima trebaju biti jedinstvene i strogo poštivane, ako iste utvrđuje nadležna Komora (zbog zaštite pacijenata i zbog zlouporabe djelatnosti ) sve nepravilnosti i odstupanja trebaju biti strogo sankcionirane. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
393 UDRUGA DENTALNIH TEHNIČARA REPUBLIKE HRVATSKE NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Komentar na stavak 3. Zdravstveni radnik iz čl.49. ovog zakona može primiti u radni odnos jednog ili više zdravstvenih radnika iste struke, te je obavezan omogućiti, izvršavati i jamčiti zaposleniku sva prava iz kolektivnog ugovora. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
394 UDRUGA DENTALNIH TEHNIČARA REPUBLIKE HRVATSKE NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. Nastavno na stavak 1., dodati novi stavak koji glasi: Dentalni tehničari - iz stavka 1. ovog članka poslove dentalne tehnike obavljaju samostalno u suradnji s doktorom dentalne medicine. Nadopuna je neophodna zbog: -reguliranja odnosa HZZO-a spram struke i vraćanja autonomije struke -pravednijeg vrednovanja rada dentalnog tehničara i preraspodijele cijene rada protetskog pomagala (koja je do sada bila ¼ dentalnom tehničaru, a ¾ doktoru dentalne medicine što je nedopustivo jer je 4/5 pomagala rad i materijal dentalnog tehničara) -odvajanja cijene rada dentalnog tehničara i doktora dentalne medicine -sudjelovanja u formiranju realnije, pravednije i isplativije cijene pomagala HZZO-a (moguće stomilijunske uštede u zdravstvenom sustavu) -uvođenja jedinstvenog cjenika protetskog pomagala koji bi garantirao zajamčenu cijenu i kvalitetu i regulirao kvalitetu rada i materijala -određivanje odgovornosti i troškova za neadekvatan i ponovljen rad (što je do sada uvijek bilo stavka dentalnog tehničara) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
395 UDRUGA DENTALNIH TEHNIČARA REPUBLIKE HRVATSKE NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. Članak 46., stavak 3: zbog postojećeg kaotičnog stanja struke, te zaštite dentalnih tehničara koji svoju djelatnost obavljaju u javnim ustanovama (DZ-a, poliklinikama i fakultetima) i dentalnih tehničara privatne prakse, tražimo definiranje i odvajanje javnih i privatnih usluga, što bi u konačnici dovelo do uvođenja/uspostavljanja reda u struci, zaustavljanja potkradanja državnog (zdravstvenog) proračuna, utaje poreza, rada na crno i sive zone. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
396 Tomislav Tabak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Smatram da je nacrt prijedloga Zakon dobra osnova za stvaranje boljeg i učinkovitijeg zdravstvenog sustava. Pišem s pozicije pacijenta i nedopustivim smatram da me predstavlja netko tko iznosi neutemeljene , paušalne i krive informacije, s ciljem zbunjivanja javnosti i kontaminiranja odnosa pacijent liječnik, neutemeljeno i sustavno blati liječničku struku, i pri tom dobija toliki medijski prostor! O kakvoj tajkunizaciji primarne zdravstvene zaštite se priča! Kao pacijent zainteresiran sam za učinkovit, uređen i siguran zdravstveni sustav. U ovom trenutku nedostaje 40 posto liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a taj nedostatak nije nastao preko noći. Dosadašnja zdravstvena administracija i lokalna samouprava su imali uvid u dobnu i obrazovnu strukturu liječnika primarne zdravstvene zaštite i imali su obavezu pomladiti sustav i učiniti ga održivim. Ali nisu! Bilo je jednostavnije pokriti problem palijativnim mjerama, kratkotrajnim rješenjem produžiti rad umirovljeniku zaposliti na ugovor bolničkog doktora koji je u mirovini, i nekako progurati svoj mandat. Gdje je tu pacijent i njegovo pravo na kvalitetnu skrb? Ovaj i ovakav dosadašnji sustav je generirao probleme, i ako se ne desi hrabar iskorak iz kolotečine, prijeti urušavanje sustava. Ovaj zakon bi mogao , uz određene nadopune , dati dodatni entuzijazam liječnicima primarne zdravstvene zaštite da dijapazon usluga koje pružaju svojim pacijenata prošire. ( Holter RR-a, Holter EKG-a, spirometrija, TENS, inhalator, UZV, akupunktura, .. ) To je moguće postići rasterećenjem od administrativnih poslova- zaposliti administratora, i u okviru skupne prakse dodatnu sestru , također zaposliti mladog liječnika i educirati ga, te tako osigurati kontinuitet skrbi u ambulanti. Važno je da kompetencije koje stekne jedan specijalist obiteljske medicine, mogne primijeniti u svojoj ambulanti u punom opsegu, u službi bolje zdravstvene zaštite svojih pacijenata, a što uz nadopune , ovaj zakon omogućuje. Pa predlažem da propisi u ovom zakonu koji reguliraju otvaranje privatne prakse, najam prostora, preseljenje iz jednog prostora u drugi, prijenos prakse sa jednog liječnika na drugog, visinu najma prostora, budu u domeni Ministarstva zdravstva, koje će Pravilnikom to regulirati na način da liječnici primarne zdravstvene zaštite mogu dugoročno ulagati u svoj profesionalni rast i u svoju praksu, a ne da ostanu u ingerenciji upravnog vijeća doma zdravlja, župana, gradonačelnika,.. te da ih se rastereti administrativnih poslova, na dobrobit njihovih pacijenata. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
397 Tomislav Rukavina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. U članku 192. stavku 2. predlažemo brisati riječi: „i istaknutih medicinskih i dentalnih stručnjaka“, a zarez iza riječi: „fakultet“ zamijeniti s riječi: „i“. Iza stavka 2. predlažemo dodati stavak 3. koji bi glasio: „Kratice naziva primarijus pišu se iza imena i prezimena osobe kojoj je priznat naziv primarijus“. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
398 Tomislav Rukavina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 184. U članku 184. stavku 3. riječi: „priznatih stručnjaka određenih specijalnosti“ predlažemo zamijeniti riječima: „nastavnika izabranih u znanstveno-nastavna zvanja i primarijusa“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
399 Tomislav Rukavina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 180. U članku 180. stavku 1. na kraju rečenice predlažu se dodati riječi: „sukladno zakonu koji uređuje visoko obrazovanje“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
400 Tomislav Rukavina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 174. U članku 174. stavku 1. iza riječi: „komore“ predlažu se dodati riječi: „Hrvatskog liječničkog zbora i medicinskih fakulteta “. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
401 Tomislav Rukavina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 162. Predlaže se u članku 162. stavku 3. iza riječi: „ovoga članka“ dodati riječi: „te isplate kliničkog dodatka za nastavu“. Isplatom predloženog dodatka ne bi se povećavala dosadašnja sredstva za isplate plaća nastavnicima i suradnicima- zdravstvenim radnicima već bi se samo na propisani način regulirao dosadašnji rad i praksa u postupanju kliničkih zdravstvenih ustanova i visokih učilišta zdravstvenog usmjerenja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
402 Tomislav Rukavina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 158. Primjedba kao uz članak 147. Zdravstvenim radnicima koji sklapaju poslove kod drugih poslodavaca i za to im se za njihov rad isplaćuju honorari na temelju ugovora o djelu u suprotnosti je s važećom sudskom praksom i postupanjima inspekcije rada. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
403 Tomislav Rukavina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 156. Primjedba kao uz članak 147. Zdravstvenim radnicima koji sklapaju poslove kod drugih poslodavaca i za to im se za njihov rad isplaćuju honorari na temelju ugovora o djelu u suprotnosti je s važećom sudskom praksom i postupanjima inspekcije rada. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
404 Tomislav Rukavina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 147. Odredba članka 147. stavka 3. je nejasna i dovodi do različitih interpretativnih zaključaka, da u trgovačkom društvu za obavljanje zdravstvene djelatnosti zdravstveni radnici rade samo na određeno vrijeme ili da trgovačko društvo ne mora zapošljavati radnike već ih angažirati honorarno na temelju ugovora o djelu. U prvom slučaju odredba je suprotna načelima i odredbama Zakona o radu u kojemu je rad na određeno vrijeme samo iznimka koja se uvodi zbog propisanih opravdanih razloga. U drugom slučaju ako se mislilo da se u trgovačkim društvima zdravstvenim radnicima za njihov rad isplaćuju honorari na temelju ugovora o djelu u suprotnosti s važećom sudskom praksom i postupanjima inspekcije rada. Primjer sudske prakse je npr. stav Visokog prekršajnog suda, broj: Gž-1985/16. koji glasi: „Nije sporno da je doktrina postavila jasna razgraničenja između ugovora o radu, čije karakteristike su precizno definirane Zakonom o radu te ugovora o djelu, čije, pak, karakteristike su precizno definirane Zakonom o obveznim odnosima. Naime, ugovorom o djelu izvođač poslova obvezuje se za naručitelja obaviti određeno djelo, a naručitelj se za to obvezuje isplatiti izvođaču određenu naknadu, dok se temeljem ugovora o radu radniku isplaćuje plaća, koja se utvrđuje ugovorom i isplaćuje se najmanje jednom mjesečno. Nadalje, rad po ugovoru od djelu smatra se samostalnim radom jer poslovni rizik leži na izvoditelju, dok se rad u radnom odnosu smatra nesamostalnim radom jer su organizacija rada i poslovni rizik na poslodavcu. Kod ugovora o radu mora se naznačiti dan otpočinjanja rada, odnosno očekivano trajanje ugovora za slučaj rada na određeno vrijeme, a kod ugovora o djelu rok izvršenja djela može biti sastavni dio ugovora, a ako nije ugovoreno vremensko trajanje onda je to vrijeme koje je razumno potrebno za izvršenje djela. Nadalje, izvođač kod ugovora o djelu radi u pravilu samostalno pridržavajući se pravila struke, a naručitelj može davati upute, dok je zaposlenik u radnom odnosu subordiniran poslodavcu, te radi po njegovim uputama i pod nadzorom. Predmet ugovora o djelu je rad uz naknadu za drugoga, dok je predmet ugovora o radu radna snaga koja se poslodavcu stavlja na raspolaganje - rad u službi drugoga. Temeljem ugovora o djelu izvoditelj uglavnom radi na vlastitim sredstvima rada i u vlastitom prostoru, dok temeljem ugovora o radu poslodavac osigurava uvjete za siguran rad u skladu s posebnim zakonom i drugim propisima jer radnik rad obavlja na sredstvima poslodavca i u njegovom prostoru. Nesporno je da se ugovor o djelu može sklapati za obavljanje posla koji se javlja periodično ili povremeno, no ograničenja za sklapanje takvog ugovora proizlaze iz Zakona o radu kao općeg propisa radnog prava prema kojem je uvijek kada radnik obavlja određene poslove za poslodavca, riječ o radnom odnosu, pri čemu je potpuno irelevantno kako su same ugovorne strane taj ugovorni odnos nazvale. Svrha Zakona o radu je zaštita prava radnika, u pravilu slabije strane, pa propis treba tumačiti imajući u vidu zaštitnu funkciju radnog zakonodavstva u korist radnika. Iz navedenog proizlazi da se onaj rad koji podrazumijeva rad u službi drugoga u kojem su organizacija rada i poslovni rizik na poslodavcu u određenom radnom vremenu, u uvjetima rada koje u skladu s posebnim zakonom i drugim propisima osigurava poslodavac, koji se radi po uputama i pod nadzorom, ima smatrati radom u radnom odnosu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
405 Tomislav Rukavina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 146. U članku 146 . stavku 1. riječi: „istaknutih stručnjaka“ predlažemo zamijeniti riječima: „nastavnika, znanstvenika ili stručnjaka s dokazima ekspertize iz djelatnosti“. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
406 Tomislav Rukavina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 127. U članku 127. predlaže se dodati novi stavak 4. koji bi glasio: „Visoko učilište iz stavka 1. ovog članka može provoditi specifične mjere zdravstvene zaštite studenata u mreži javne zdravstvene službe.“ Nije prihvaćen Predložena definicija je uža od definicije navedene u prijedlogu ovoga Zakona.
407 Tomislav Rukavina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 126. U članku 126. predlaže se izmjena stavka 1. na način da glasi : „Nastavnici i osobe u suradničkim zvanjima – zdravstveni radnici koji izvode nastavu u zdravstvenim ustanovama za potrebe fakulteta zdravstvenog usmjerenja mogu zasnovati istodobno radni odnos sa zdravstvenom ustanovom i fakultetom zdravstvenog usmjerenja na način da u zdravstvenoj ustanovi, odnosno fakultetu, obavljaju poslove s nepunim radnim vremenom, tako da njihovo puno radno vrijeme iznosi najviše 48 sati tjedno.“ Iza stavka 1. predlaže se dodati novi stavak 2. koji bi glasio: „Uredbom iz članka 162. ovog Zakona određuje se dodatak na osnovne plaće nastavnika i osoba u suradničkim zvanjima - zdravstvenih radnika koji izvode nastavu u zdravstvenim ustanovama za potrebe fakulteta zdravstvenog usmjerenja te koji imaju zasnovan radni odnos istodobno sa zdravstvenom ustanovom i s fakultetom na način da u zdravstvenoj ustanovi, odnosno fakultetu obavljaju poslove s nepunim radnim vremenom (klinički dodatak za nastavu).“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
408 Tomislav Rukavina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 123. U članku 123. stavku 2. podstavku 2. predlažemo promjenu postotka zbrinjavanja pacijenata izvan jedinice područne (regionalne) samouprave u kojoj je sjedište kliničke ustanove budući da ni jedna klinička ustanova u Republici Hrvatskoj ne zbrinjava toliki postotak pacijenata koji zadovoljava navedeni uvjet. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
409 Tomislav Rukavina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 122. U članku 122.predlaže se izmjena stavka 1. tako da glasi: „Naziv klinička ustanova fakulteta dodjeljuje ministar na prijedlog fakulteta zdravstvenog usmjerenja.“ U stavku 3. predlaže se na kraju rečenice dodati zarez i riječi: „te medicinskih fakulteta i Stomatološkog fakulteta.“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
410 Tomislav Rukavina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 121. U članku 121. predlaže se izmjena stavka 1. tako da glasi : „U kliničkim ustanovama izvodi se klinička nastava sveučilišnih i stručnih studija te obrazovni programi koji se temelje na načelima cjeloživotnog učenja.“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
411 Tomislav Rukavina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 101. U članku 101. stavku 1. na kraju rečenice predlažu se dodati riječi: „centri i laboratoriji“. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
412 Tomislav Rukavina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 100. U članku 100. stavku 3. na kraju rečenice predlažu se dodati riječi: „centri i laboratoriji“. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
413 Tomislav Rukavina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 83. U članku 83. stavku 6. navodi se da članovi upravnog vijeća moraju imati završen „preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski studij.“ Nazivi završenih studija moraju se uskladiti s odredbom članka 74. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Na razini visokih škola i veleučilišta izvode se „specijalistički diplomski stručni studiji“. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
414 Tomislav Rukavina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 70. U članku 70. predlaže se dodati stavak 11. koji bi glasio: „Fakultet zdravstvenog usmjerenja može obavljati zdravstvena djelatnost za potrebe nastave u skladu s posebnim zakonom kojim se uređuje područje visokog obrazovanja“. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
415 Tomislav Rukavina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. U članku 50. stavku 6. iza riječi: „komora“ predlažemo dodati riječi: „Hrvatskog liječničkog zbora i medicinskih fakulteta“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
416 Tomislav Rukavina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. U članku 48. stavku 1. iza riječi: „u ordinacijama“ predlažu se dodati riječi: „koje mogu uključiti i medicinski laboratorij“. U stavku 1. predlaže se dodati rečenica koja bi glasila: „Zdravstveni radnik koji nije doktor medicine ili doktor dentalne medicine, a obavlja samostalno privatnu praksu u medicinskom laboratoriju može samostalno izraditi i izdati samo analitički dio laboratorijskog nalaza.“ U stavku 2. dodati drugu rečenicu koja bi glasila: „Ordinacija privatne prakse može uključivati i vlastiti medicinski laboratorij“. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
417 Tomislav Rukavina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 47. U članku 47. stavku 1. predlažu se brisati riječi: „ili specijalističkim diplomskim stručnim studijem“ Predlažemo da se točka 1. u stavku 1. izmijeni na način da glasi: „1. ima odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i odgovarajuću specijalizaciju“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
418 Tomislav Rukavina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 45. U članku 45. stavku 1. predlaže se riječ: „te“ zamijeniti zarezom, a iza riječi: „radnika“ dodati zarez i riječi: „te medicinski fakulteti i Stomatološki fakultet“ Nije prihvaćen Mrežom javno zdravstvene službe osigurava se dostupnost na nacionalnom nivou ustanova koje provode zdrastvenu djelatnost.
419 Tomislav Rukavina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 41. U članku 41. stavku 2. iza riječi: „obavljati“ predlažemo dodati riječi: „medicinski fakulteti, Stomatološki fakultet“ Nije prihvaćen Člankom 41. stavkom 2. definirano je da “zdravstvenu djelatnost mogu obavljati i druge pravne i fizičke osobe u skladu s posebnim zakonom” pa nije potrebno izrijekom navoditi medicinske fakultete i Stomatološki fakultet.
420 Tomislav Rukavina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 38. U članku 38. stavku 3. riječ: istraživač“ predlažemo zamijeniti s riječju: „znanstvenik“. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
421 Tomislav Rukavina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 36. U članku 36. stavcima 3. i 5. riječi: „nastavnih ustanova“, predlažemo zamijeniti riječima: „fakulteta“ Nije prihvaćen Predmetna nastava obuhvaća i provođenje nastave za druge nastavne ustanove, nije isključivo vezana za fakultete.
422 Tomislav Rukavina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 35. U članku 35. stavku 1. riječi: „nastavnih ustanova“, predlažemo zamijeniti riječima: „fakulteta“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
423 Tomislav Rukavina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 31. Članak 31. stavak 2. trebalo bi uskladiti s predloženom odredbom članka 155. prema kojoj su psiholozi zdravstveni radnici. U stavku 4. iza riječi: „nadležnih komora“, predlažemo dodati zarez i riječi: „medicinskih fakulteta i Hrvatskog liječničkog zbora“. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
424 Tomislav Rukavina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 28. U članku 28. stavku 3. riječi: „nadležnih komora“ predlaže se zamijeniti riječima: „stručnog društva Hrvatskog liječničkog zbora“. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
425 Tomislav Rukavina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 27. U članku 27. stavak 1. predlažemo izmijeniti na način da glasi: „(1) Svaka osoba dužna je svoja prava na zdravstvenu zaštitu koristiti u skladu s odredbama ovoga Zakona i uputama doktora medicine i doktora dentalne medicine o liječenju i skrbi te je osobno odgovorna zbog nepridržavanja tih uputa.“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
426 Tomislav Rukavina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 26. U članku 26. stavku 1. točki 3. iza riječi: „ zdravstvenu uslugu“ predlažemo dodati riječi: „doktora medicine ili doktora dentalne medicine“ Predlažemo točku 5. izmijeniti na način da glasi: „5. odbijanje liječenja od strane studenata medicine ili dentalne medicine te zdravstvenih radnika koji nisu doktori medicine ili doktori dentalne medicine“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
427 Tomislav Rukavina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. U članku 22. stavku 1. iza riječi: „nadležnih komora“, predlažemo dodati zarez i riječi: „medicinskih fakulteta“. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
428 Tomislav Rukavina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 12. Članak 12. stavci 1. i 3. U Republici Hrvatskoj postoji 555 jedinica područne (regionalne) samouprave zbog čega smatramo da nije moguće osnovati toliki broj Savjeta za zdravlje na način i u sastavu kako je utvrđeno u predloženom stavku 3. ovog članka. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
429 Tomislav Rukavina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 10. U članku 10. stavku 1. iza podstavka 6. predlaže se dodati novi podstavak 7. koji bi glasio: „– zdravstvenu zaštitu redovitih studenata sukladno posebnim zakonima kojima se uređuje visoko obrazovanje i obvezno zdravstveno osiguranje u Republici Hrvatskoj.“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
430 Tomislav Rukavina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 8. U članku 8. stavku 1. iza riječi: „nadležnih komora“, predlažemo dodati zarez i riječi: „medicinskih fakulteta“. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
431 Tomislav Hajak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI "S obzirom da su novi studiji prema direktivama EU iznjedrili nove vrste stručnjaka potrebno je iste uključiti u rad u zdravstvenom sustavu RH. Ne može se novi Zakon raditi prema postojećem stanju nego se treba gledati u budućnost. Upravo iz tog je razloga studij medicinsko laboratorijske dijagnostike i osnovan. Svjedoci smo da medicinska biokemija nije jedina grana u laboratorijskoj dijagnostici. Europa i napredne zemlje shvatile su važnost ostalih grana medicinsko laboratorijske dijagnostike te shodno tome i obrazuju stručnjake laboratorijske dijagnostike min do razine magistra s mogućnošću napredovanja i daljnjeg školovanja što dovodi do stvaranja baze stručnjaka za ostala polja med-lab dijagnostike, osim polja medicinske biokemije." Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
432 Tomislav Hafner NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. U sustavu zdravstva i u zdravstvenim procesima rade mnogi visokoškolovani stručnjaci čije se znanje i ekpertiza koristi ravnopravno sa zdravstvenim stručnjacima za donošenje odluka u dijagnostici i liječenju naših pacijenata. Nepravedno i diskriminatorski je klasificiranje tih kolega kao ljude "nižeg značenja" prema postojećem statusu. Jedino hitnom promjenom takvog stava možemo se klasificirati u društvo znanja koje tako često deklarativno navodimo s javnih tribina. Prim.mr.sc. Tomislav Hafner, dr.med. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
433 Tomislav Aužina NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavam sve prijedloge i komentare Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
434 Tina Grgić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Kao domski lijecnik radim sad vec skoro deset godina. Vrlo brzo sam se osjetila diskriminiranom u odnosu na kolege koncesionare. Razlozi su brojni: sloboda organizacije rada, opremanja ordinacije, mogucnosti dodatne edukacije i naposljetku zarada. Koja je za domskog lijecnika jednaka radio on vise ili manje, trudio se ili ne, imao 1200 ili 2000 pacijenata. Nedavno sam napustila svoju seosku ambulantu i zamijenila je ambulantom u gradu. Nakon silnog truda, ulozenih godina, vlastitog novca, volje, zelje i srca da bi se ambulanta poslozila i radila kao besprijekorni stroj, nisam vise mogla. Za dom zdravlja sam bila kmet. Zupaniju sam nekoliko puta trazila dopustenje za koncesiju. Jednom su se udostojili odgovoriti. Odbili su me. Kada se pruzila prilika da radim blize i u manjoj ambulanti, prihvatila sam je. Ceka me sve ispocetka. Ostavila sam drage pacijente, ljude koji su me pustili u svoj zivot, s kojima sam prozivjela neke od najtezih trenutaka u njihovim zivotima, nastojala im pritom maksimalno pomoci...jer nisam vise mogla raditi posao kao na traci, a nisam mogla nista promijeniti. Ono sto oni koji ne rade obiteljsku medicinu ne razumiju je da su nama nase ambulante vise od skupa opredijeljenih pacijenata. One postaju s vremenom zrcalo naseg rada i truda, nase postignuce. Nas posao je uvijek s nama. Nasi pacijenti nas prate i kad odemo kuci nasim obiteljima. Mi samo zelimo raditi taj posao oslobodjeni okova doma zdravlja i politike. Mi smo ti koje pacijenti izabiru. Mi smo tu da ih vodimo kroz sustav. Mi smo na prvoj liniji fronte Hr zdravstva. I nemojmo se lagati, nismo svi jednaki u trudu i rezultatima. Ali zar ne zasluzujemo barem pravo izbora zelimo li raditi za dom zdravlja ili ne. I to bez upliva trenutnog politickog mocnika, zupana ili gradonacelnika. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
435 Tina Brenčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. U potpunosti podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
436 Tina Brenčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. Podržavam prijedlog HKMB. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
437 Tina Brenčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. Slažem se s komentarima i prijedlozima HKMB, Ines Vukasović i Tare Rolić. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
438 Tina Brenčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. U potpunosti podržavam komentar HKMB. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
439 Tina Brenčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. Slažem se s komentarom HKMB. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
440 Tina Brenčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. Slažem se s komentarom HKMB. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
441 Tina Brenčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. Podržavam prijedlog HKMB. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
442 Tina Brenčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. Podržavam prijedlog Ines Vukasović. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
443 Tina Brenčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 74. Podržavam komentar HKMB. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
444 Tina Brenčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. U potpunosti podržavam prijedloge HKMB. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
445 Tina Brenčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. U potpunosti se slažem s komentarima i prijedlozima HKMB. Stavak 1) „magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ predlaže se ispraviti u „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko–biokemijskim laboratorijima“. Pojašnjenje: usklađivanje s nazivljem zanimanja kojeg je odobrilo Ministarstvo znanosti i Ministarstvo zdravstva a u skladu sa Izmjenama i dopunama popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica ("Narodne novine" broj 37/2017) i Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) Završetkom studija medicinke biokemije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
446 Tina Brenčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. Slažem se s komenarima Ines Vukasović i HKMB. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
447 Tina Brenčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. Podržavam komentare i prijedloge HKMB. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
448 Tina Brenčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. U potpunosti podržavam komentare i prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
449 Tina Brenčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. U potpunosti se slažem s komentarima Ines Vukasović i Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
450 Tina Brenčić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti podržavam komentare i prijedloge Lorene Honović, Višnje Jureše, Ines Šahinović i Gordane Juričić. Farmaceutsko-biokemijski fakultet, sastavnica Sveučilišta u Zagrebu, jedini je fakultet i vodeća znanstveno-istraživačka institucija u Republici Hrvatskoj koja obrazuje farmaceutske i medicinsko-biokemijske stručnjake: magistar farmacije i magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine, nazivlja koje je odobrilo Ministarstvo znanosti i MZ. Medicinsko biokemijska djelatnost regulirana je Zakonom o zdravstvenom osiguranju (NN 117/03), Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08) te Zakonom o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (NN 121/03). Zdravstveni sustav prepoznaje magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine kao jednog od četiri akademski obrazovanih stručnjaka u zdravstvu: doktor medicine, doktor stomatologije, magistar farmacije, magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Završetkom studija Medicinske biokemije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Također sljedivost je očigledna i pri specijalizacijama iz Medicinske biokemije i laboratorijske medicine sukladno Pravilniku o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08) kojim se stječe naziv Specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Naziv djelatnosti medicinska biokemija i laboratorijska medicina proizlazi iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine" broj 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14, 154/14, 70/16), Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti ("Narodne novine" broj 121/03, 117/08), Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije („Narodne novine“ broj 73/08), Baze reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) kao i Popisa reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koje je u svibnju 2013. godine donijela Vlada RH. Medicinska biokemija i laboratorijska medicina je ispravan naziv i potrebno ga je uskladiti. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
451 tin darko takač NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavam u svemu opći komementar na Nacrt prijedloga Zakona o ZZ kao i komentare na članke koje je dalo Hrvatsko farmaceutsko društvo i Hrvatska ljekarnička komora. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
452 Tihomir Majić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavam prijedloge HUKPZZ ! Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
453 Tihana Pavošević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, u potpunosti se slažem sa svim prijedlozima i komentarima upućenih od strane: Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB), Ljiljane Mayer, Daria Mandića, Ines Vukasović, Ivane Marković, Lorene Honović, Višnje Jureše, Ede Karabana, Gordane Juričić, Sandre Drmić te Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske (SMBH). Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
454 Tihana Herceg Brlek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
455 Tihana Herceg Brlek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
456 Tihana Herceg Brlek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
457 Tihana Herceg Brlek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 56. Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
458 Tihana Herceg Brlek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 74. Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
459 Tihana Herceg Brlek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. Članak 96. U stavku 2) predlaže se dodati i „specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine“. Obrazloženje: S obzirom da stavak 1) ovog članka navodi „koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi“ smatramo da medicinsko-biokemijska djelatnost mora biti uključena jer u svom radu koristi medicinske proizvode. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
460 Tihana Herceg Brlek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. Podržavam prijedlog HKMB. Članak 103. U stavku 2) predlaže se „laboratorijske“ zamijeniti s „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: članak 103. tada bi bio sukladan članku 30, stavak 2, točka 22 i točnom nazivu djelatnosti Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
461 Tihana Herceg Brlek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
462 Tihana Herceg Brlek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
463 Tihana Herceg Brlek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 117. Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
464 Tihana Herceg Brlek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. Podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
465 Tihana Herceg Brlek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. Podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
466 Tihana Herceg Brlek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 146. Podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
467 Tihana Herceg Brlek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
468 Tihana Herceg Brlek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. Podržavam prijedloge Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
469 Tihana Herceg Brlek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. Slažem se s komentarima i prijedlozima Hrvatske komore medicinskih biokemičara. U stavku 2) nakon magistara farmacije predlažemo dodati „magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine“. Pojašnjenje: HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
470 Tihana Herceg Brlek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. Predlažem da se članak 192. stavak 1. izmijeni na način da se iza riječi „doktorima dentalne medicine specijalistima“ dodaju riječi „magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine, specijalistima“ Predlažem da se u članku 192. stavak 2. iza riječi „medicinskog i dentalnog fakulteta“ dodaju riječi „i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta “ te iza riječi „medicinskih i dentalnih stručnjaka dodati „farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih“ Obrazloženje: Ne postoji objektivna argumentacija i razlozi radi kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine trebali isključiti od ove mogućnosti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
471 Tihana Herceg Brlek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. Podržavam komentare HKMB-a, Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureše, Gordane Juričić, Ede Karabana i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
472 Tihana Herceg Brlek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti se slažem sa prijedlozima i komentarima HKMB, spec.med.biokem. Ivanke Ostroški, dr.sc.Ljiljane Mayer, dr.sc. Ines Vukasović, doc. dr. sc. Lorene Honović, dr.sc. Daria Mandića, dr.sc. Sanje Mandić, dr. sc. Vesne Horvat i drugih cijenjenih kolegica. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
473 Tihana Herceg Brlek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA U potpunosti se slažem sa prijedlozima i komentarima spec.med.biokem. Ivanke Ostroški, dr.sc.Ljiljane Mayer, dr.sc. Ines Vukasović, doc. dr. sc. Lorene Honović, dr.sc. Daria Mandića, dr.sc. Sanje Mandić, dr. sc. Vesne Horvat i drugih cijenjenih kolegica. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
474 Tihana Batrnek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. U Republici Hrvatskoj postoji diplomski studij Sestrinstvo, nakon kojeg se stječe titula magistar sestrinstva. Ni u jednom članku nisu navedeni magistri sestrinstva, već medicinske sestre i tehničari opće njege, te prvostupnici. Iz navedenog se da zaključiti kako je otvoren studij bez potrebe za zanimanjem. Implementirali ste EU direktivu iz 2013., no niste ukinuli studij, već ste dopustili školovanje ljudi čija diploma magisterija ne vrijedi. Ili sistematizirajte magistre sestrinstva u zdravstu ili ukinite studij! Zbog toga što ne postoje magistri sestrinstva sistematizirani u zdravstvu, na Zavodu za zapošljavanje ne postoji to zanimanje, te osobe koje su magistri sestrinstva su tamo zavedeni kao prvostupnici. Sukladno tome, ne mogu ući u sustav SOR-a kao magistri, niti u pripravništvo, te ne mogu ići na tržište rada. Podsjećam, još uvijek postoje oni koji imaju obvezu polaganja stručnog ispita, a fakultet su upisali prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Vrijeme da je usuglasite zanimanja među Ministarstvima i na razini Države, a ne prebacivati odgovornost s jedne institucije na drugu! Otvoren je diplomski studij jer postoji potreba za magistrima sestrinstva, no vi ih niste sistematizirali! Vrijeme je da sistematizirate magistre sestrinstva ili da ukinite taj studij! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
475 TEO DEPOLO NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Neosporno je da u Nacrtu prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti postoji više poboljšanja koja predstavljaju pozitivan iskorak i svi ih pozdravljamo. U naredna 4 stavka namjera je argumentirano upozoriti na probleme i predložiti korekcije sa svrhom boljitka primarne zdravstvene zaštite, posebno obiteljske medicine. O načelu supsidijarnosti „načelo supsidijarnosti osigurava rješavanje zdravstvenog problema na najnižoj razini pružanja zdravstvene zaštite na kojoj je to moguće, sukladno planovima i strategijama u području zdravstva...“ Sukladno tom načelu obiteljska medicina u Hrvatskoj, u daljnjem tekstu OM, značajno je rasteretila bolničku SKZ. Dostupni podaci iz naturalnih pokazatelja u godišnjim izvješćima HZZO kažu da je broj posjeta pacijenata OM rastao od 24,7 milijuna u 2005. g. na 32,8 milijuna u 2012. g. sve do 40,4 milijuna posjeta u 2016. g. Broj posjeta SKZ u Hrvatskoj je od maksimuma 44,5 milijuna u 2012 g. pao na 33,3 milijuna u 2014. g. (od tada se taj podatak za SKZ više ne bilježi). Istovremeno je u istraživanjima rada u OM u Hrvatskoj je zabilježeno, da je oko 2/3 posjeta obiteljskoj medicini povezano s nekim oblikom administrativnog posla. Iz naše prakse možemo potvrditi da administracija u poslu svakodnevno raste. Velika većina opomena od partnera iz HZZO-a dolazi upravo zbog administrativne, a ne stručne greške. Razvidno je da administrativnim radom OM u Hrvatskoj rasterećuje zdravstvenu birokraciju, a prema načelu supsidijarnosti trebalo bi biti upravo obrnuto! To je situacija koju treba legislativno promijeniti. O popunjavanju mreže javne zdravstvene službe „osigurava popunjavanje mreže javne zdravstvene službe u suradnji s jedinicama lokalne samouprave na svom području...“ Popunjavanje zdravstvene mreže u uvjetima kroničnog nedostatka liječnika i medicinskih sestara neizvodivo je bez pomoći jedinica lokalne samouprave. Takve, deficitarne, kadrove potrebno stambeno zbrinuti, omogućiti im bolje uvjete, napredovanje na poslu i time ih zadržati u svojoj sredini, što zdravstvo samo bez pomoći nije u stanju provesti. O obavljanju prakse u ordinaciji obiteljske medicine. „Privatnu praksu u ordinaciji može obavljati zdravstveni radnik sa završenim sveučilišnim preddiplomskim i diplomskim studijem ili sveučilišnim integriranim preddiplomskim i diplomskim studijem ili specijalističkim diplomskim stručnim studijem ako ima odgovarajuće obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a za specijalističke ordinacije i odgovarajuću specijalizaciju; “ U suvremenoj praksi OM je uz stručno znanje i specifične vještine, neophodno dobro poznavanje samog zdravstvenog sustava. Kompletnu nadgradnju moguće je dobiti jedino specijalizacijom OM. Samo specijalisti OM i specijalizanti OM uz nadzor specijalista, mogu kompetentno odgovoriti na količinu i heterogenost zdravstvene problematike u ordinaciji obiteljske medicine. Praksu u ordinaciji OM uspješno mogu obavljati i liječnici sa dugim stažom u OM. Liječnik - početnik ne bi trebao samostalno ući u mrežu OM. O posebnom dežurstvu u djelatnosti obiteljske (opće) medicine „Posebno dežurstvo u djelatnosti obiteljske (opće) medicine, zdravstvene zaštite predškolske djece i dentalne zdravstvene zaštite provodi se subotom od 15.00 – 20.00 sati te nedjeljom, praznikom i blagdanom u vremenu od 8.00 – 20.00 sati.“ Tema posebnih dežurstava usko je vezana s načelom supsidijarnosti. Pri tome se dodatnim radom OM pokušava rasteretiti i HMP kao dio PZZ. Tijekom 2016. godine HMP u Hrvatskoj je imala je ukupno 748.895 intervencija, od čega 327.794 intervencija na terenu (87.441 - 26,7% označenih kao hitnih), a 421.101 intervencija u prostorima HMP (3.909 - 0,9% označenih kao hitnih). Tih 99,1% nehitnih unutarnjih intervencija, brojkom 417.192, bio bi posao za OM u posebnom dežurstvu. To je svega 1,03% od 40.466.252 - ukupne godišnje brojke intervencija u OM u 2016. godini. Pa ipak... Posebno dežurstvo u djelatnosti obiteljske medicine je nadstandard, koji se na dragovoljnom principu provodi u više sredina u Hrvatskoj. Nipošto ne bi trebalo postati obavezno, jer za to nema stručnih argumenata. Zdravstveni status nehitnih pacijenta je takav da može pričekati od subote popodne do ponedjeljka ujutro. U suprotnom se ne radi o nehitnim pacijentima. Većina obiteljskih liječnika ovaj prijedlog doživljava kao podcjenjivanje rezultata njihovog rada, kvalitativnog i kvantitivnog. Ne treba zaboraviti egzaktan podatak dostupan iz izvješća HZZO-a gdje se naglašava da 83% svih pacijenata LOM/SOM riješi sam! U koliko ne postoji suglasnost s ovim prijedlogom, lijepo molim argumentirani odgovor. O radu djelatnika HMP sve najbolje Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
476 Tena Crnjac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, u potpunosti se slažem s obrazloženjima, prijedlozima i komentarima Hrvatske komore medicinskih biokemičara, Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske, kao i brojnih kolega. Pridružujem se i podržavam izmjene i nadopune koje su predložili. Također, bitno je za podsjetiti kako su od siječnja 2018. Specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine uvršteni u EFLM Registar (Europski Registar Specijalista Laboratorijske Medicine) te time usklađeni s EU-kolegama. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
477 Tea Markulak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
478 Tea Markulak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
479 Tea Markulak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 120. – 127. Članak 120 Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
480 Tea Markulak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 46. – 69. Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
481 Tea Markulak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
482 Tea Markulak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
483 Tea Markulak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
484 Tea Markulak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Točka (2) izbaciti riječi medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
485 Tea Markulak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
486 Tea Markulak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi laboratorijske dijagnostike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
487 Tea Markulak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
488 Tea Markulak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
489 Tea Markulak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
490 Tea Markulak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
491 Tea Markulak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
492 Tea Markulak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
493 TATJANA ŽIVKOVIĆ NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. (2)Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom,dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja, kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja. Zdravstveni radnici osposobljavaju se školovanjem u punoj nastavnoj satnici teorijske i praktične nastave, kojom se postižu ishodi učenja i stječu kompetencije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
494 Tatjana Mikulin NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, u potpunosti se slažem i podržavam sve prijedloge i komentare Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureša, Gordane Juričić, Ede Karabana, Lucije Franin, Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB) i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske (SMBH). Uvesti dodatne godine na smjeru laboratorijske dijagnostike , a ne konzultirati Ministarstvo i struku o potrebi tog smjera i mogućnosti zaposlenja je apsurdno. Zašto se uvodi nepostojeće zvanje kad u isto vrijeme postoji zvanje magistra medicinske biokemije koji taj dio zdravstvene djelatnosti obavlja desetljećima i školuje se na Farmaceutsko - biokemijskom fakultetu i već je uvedeno kao legitimna djelatnost u zdravstvu. Uvesti dodatne godine školovanja na višoj i tvrditi da je to zvanje jednako zvanju stečenom na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu jednako je apsurdno kao doškolovati medicinske sestre i tehničare i dati im titulu doktora medicine. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
495 Tara Rolić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Premda je stari zakon o zdravstvenoj zaštiti zastario, i bilo je nužno donijeti Nacrt novoga mislim da se je više trebalo uključiti sve zdravstvene djelatnike prije iznošenja Nacrta zakona, te svakako novi Nacrt uskladiti s postojećim Zakonima i propisima važećim u sustavu zdravstva Republike Hrvatske. Općenitim i nepotpunim navođenjem zanimanja i struka ostavlja se prostor manipulacijama i što će zasigurno ostaviti najveći financijski ožiljak Minstarstvu zdravstva. članak 155. - jako se proširuje pojam zdravstvenog radnika i vrlo je teško jasno razumjeti koje su struke uistinu struke koje možemo nazvati zdravstvenim djelatnicima. članak 48. - naveden nepotpun naziv "magistar medicinske biokemije"; službeni naziv koji je odobrilo Ministarstvo znanosti i Ministarstvo zdravstva je magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicin, zamimanje je priznato od strane Europske unije jer su specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine dio EFLM (Europska udruga laboratorijske medicine) Registra te im pripadaju ista prava kao i kolega u EU. Pojam "laboratorijska djelatnost" je vrlo širok te je moj prijedlog da se jasno definira o kojem laboratoriju u kojem sektoru zdravstvene zaštite se radi te ga se jasno navede u zakonu Prema Zakonu o medicinsko biokemijskoj djelatnosti NN 121/2003 i 117/2008, Pravilniku o vrstama pretraga koje obavljaju medicinsko biokemijski laboratoriji NN 197/2003, Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti NN 61/2011 i Odluke o osnovama o sklapanju ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obaveznog zdravstvenog osiguranja NN 56/2017, puni naziv je medicinsko-biokemijski laboratorij i medicinsko-biokemijska djelatnost, voditelji su magistri odnosno specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
496 Tara Rolić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. Članak 30., stavak 1, da se dopuni iza alineje 22: „izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: izostavljena je izrada laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine, dok je navedena sva druga dijagnostika koja se obavlja na razini primarne zdravstvene zaštite. stavak 2: potrebno je izmjeniti riječi „ laboratorijska djelatnost“ s „medicinska biokemija i laboratorijska medicina“ Obrazloženje: Jedini dijagnsotički laboratorij u primanoj zdravstvenoj zaštiti su medicinsko-biokemijski laboratoriji kojima su voditelji magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine (NN 76/2014, NN 56/2017). stavak 3: izmjena „laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost“ u „medicinsko biokemijsku djelatnost i drugu dijagnostičku djelatnost“ Objašnjenje: Nositelj je zakonom definirano zanimanje, magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
497 Tara Rolić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. Članak 22, stavak 1 da se dopuni na način da glasi: "Mjere zdravstvene zaštite provode se na temelju plana i programa mjera zdravstvene zaštite koje na prijedlog državnih zdravstvenih zavoda donosi ministar, po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora i Hrvatskog liječničkog zbora i ostalih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga." Obrasloženje: npr HDMBLM donosi nacionalne smjernice koje su od važnosti za razvoj struke i zdravlje pacijenata, sva bi strukovna društva trebala biti uključena u ovaj proces i dati svoj doprinos. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
498 Tara Rolić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. Članak 33. stavak 3 potrebno je pormijeniti da glasi: "Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu specijalističku laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost." Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
499 Tara Rolić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. Članak 46, stavak 3 točno je naveden naziv medicinsko-biokemijski laboratorij, nedvosmisleno ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
500 Tara Rolić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. Članak 48.,stavak 1 ovog članka dopuniti na način da glasi: "Doktor medicine i doktor dentalne medicine obavljaju privatnu praksu u ordinacijama, magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko biokemijskim laboratorijima" Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
501 Tara Rolić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Članak 54, stavak 5 potrebno je izmjeniti da glasi: " U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi u medicinsko-biokemijskom laboratoriju na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi." Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
502 Tara Rolić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 56. Predlažem izmjenu članka 56.. stavka 2 dopuni na način da se iza "društvo za osiguranja" doda: "uz poštivanje minimalne cijene koju propisuje Komora" Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
503 Tara Rolić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. Nadopuniti članak 63., stavak 3, alineja 3 na način da se iza riječi Zavoda doda: "i nadležne Komore" Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
504 Tara Rolić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 74. Slažem se s komentarom kolegice Josipe Raguž: U članku 74. iza riječi “dokaz o raspolaganju prostorom“ dodati: „te prethodno mišljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove koju daje nadležna komora“ Obrazloženje: Nadležne Komore raspolažu stručnim znanjem i poznavanjem područja svoje djelatnosti te na taj način mogu doprinjeti u ovom procesu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
505 Tara Rolić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. Slažem se s prethodno navedenim komentarima kolegica: Članak 103, stavak 2. „laboratorijske“ zamijeniti sa „medicinske biokemije i laboratorijske medicine“ Obrazloženje: sukladno članku 30, stavak 2, točka 22 i točnom nazivu djelatnosti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
506 Tara Rolić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. Članak 112, stavak 3 predlažem izmjenu: :„ Poliklinika mora obavljati djelatnost najmanje u dvije ordinacije različitih ili istih specijalističkih ili užih specijalističkih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalističke, odnosno uže specijalističke djelatnosti i specijalističkom medicinsko-biokemijskom laboratoriju“. Predlažem dodavanje stavka 5: " AKo poliklinika ima medicinsko-biokemijski laboratorij mora zapošljavati u radnom odnosu na neodređeno vrijeme najmanje jednog doktroa meicine i jednog magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine specijalista" Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
507 Tara Rolić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. Članak 116, stavak 2, alineja 1 nadopuniti riječima:" radiološku, specijalističko medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku" Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
508 Tara Rolić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 117. Članak 117, stavak 2. treba izmijeniti na način da glasi: „Obavezu akreditacije bolnica propisuje ministar, a postupak akreditacije provodi ovlašteno nadležno tijelo prema propisanim standardima kvalitete.“ Potrebno je dodati stavak 3. koji bi glasio: „U Republici Hrvatskoj može postojati samo jedno nadležno tijelo za provedbu akreditacije bolnica.“ Obrazloženje: Akreditacijom se ne razvrstavaju bolnice prema kvaliteti, već se akreditacija dodjeljuje za standarde kvalitete koji je bolnica uspostavila u svojoj praksi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
509 Tara Rolić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. Članak 120., stavak 5 treba dopuniti: "Klinički bolnički centar jest opća bolnica u kojoj osim naziva klinika za djelatnost interne medicine, kirurgije, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva, naziv klinika ima više od polovice ostalih specijalnosti i u kojima se izvodi više od polovice nastavnog programa studija medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, odnosno sestrinstva." Medicinska biokemija i laboratorijska medicina je puni i ispravni nazic zanimanja te ga je potrebno tako i navesti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
510 Tara Rolić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. Predlažem izmjenu članka 124. stavka 2., alineja 5 ovog članka: "Zapošljavanje u radnom odnosu visokokvalificiranih radnika s najmanje jednom trećinom zdravstvenih radnika zaposlenika kliničke ustanove koji imaju znanstvena ili znanstveno - nastavna zvanja na fakultetu koji provodi studij medicine, dentalne medicine, farmacije i/ili medicinske biokemije i laboratorijske medicine, te najmanje dva zdravstvena radnika u znanstveno-nastavnom zvanju docenta, izvanrednog profesora, redovitog profesora u trajnom ili u naslovnom zvanju. Medicinska biokemija i laboratorijska medicina je ispravan naziv zanimanja, stečenog na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu (magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine) što je i vidljivo iz Pravilnika o specijalističkom usavršavanju magistara medicinske biokemije (NN 73/08) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
511 Tara Rolić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 146. Slažem se s komentarom kolegice Josipe Raguž. "Smatram kako u Nacionalnom zdravstvenom vijeću moraju svakako biti najmanje uključeni predstavnici djelatnosti: medicine, dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine" Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
512 Tara Rolić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Članak 155., stavak 2, potrebno je regulirati zdravstvene radnike i posebno zdravstvene suradnike. Stavak 1 i stavak 2 članka 155. su kontradiktorni. U stavku 2 zdravstvenim radnicima su proglašeni zaposlenici koji nisu završili obrazovanje zdravstvenog usmjerenja te nemaju odobrenje za samostalan rad (licencu), obvezu trajnog usavršavanja (obnovu licence) te stručni nadzor niti jedne komore. Dodatno, članak 167. ovog nacrta zakona navodi zdravstvene suradnike kao osobe koje nisu završile obrazovanje zdravstvenog usmjerenja, a sudjeluju u dijelu zdravstevene zaštite. Medicinski tehnolozi i biotehnolozi ne postoje, dok se biomedicinski inženjeri školuju na FER-u? Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
513 Tara Rolić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. Članak 171. izmjeniti: "Odredbe članka 168. i 170. ovog Zakona ne odnose se na državljane Republike Hrvatske koji su završili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij medicine, dentalne medicine, farmacije i medicinske biokemije i laboratorijske medicine, obrazovanje za strukovnu medicinsku sestru/medicinskog tehničara u djelatnosti opće njege, preddiplomski studij sestrinstva te preddiplomski studij primaljstva, koji je sukladan zakonu kojim se uređuju regulirane profesije i priznavanje inozemnih stručnih klasifikacija." Potrebno je uskladiti ispravan naziv zanimanja medicinska biokemija i laboratorijska medicina - završen studij medicinske biokemije na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu, usklađen s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Pravilnik o specijalističkom usavršavanju magistra medicinske biokemije (NN 73/08) navodi ispravan naziv specijalizacije Medicinska biokemija i laboratorijska medicina što se nastavlja na ispravan naziv: magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
514 Tara Rolić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. Predlažem da se članak 192. stavak 1 izmjeni na način da se "doktorima dentalne medicine specijalistima" dodaju: "magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije specijalistima" "Doktorima medicine specijalistima, doktorima dentalne medicine specijalistima, magistrima farmacije specijalistima i magistrima medicinske biokemije specijalistima koji imaju deset godina rada u svojstvu specijalista, objavljene znanstvene i stručne radove i uspješne rezultate na stručnom uzdizanju znanstvenih radnika, može se priznati naziv orimarijus." Članak 192., stavak 2 iza riječi "medicinskog i dentalnog fakulteta" dodati riječi "i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta" te iza riječi "medicinskih i dentalnih stručnjaka" dodati "farmaceutskig i medicinsko-biokemijskih" da glasi: "O priznavanju naziva primarijus odlučuje povjerenstvo koje imenuje ministar iz redova nastavnika medicinskog, dentalnog (stomatološkog) i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, primarijusa i istaknutih medicinskih, dentalnih, farmaceutskih te medicinsko-biokemijskih stručnjaka." Ne postoji objektivna argumentacija i razlozi zbog kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (posebice specijalisti ove dvije zdravstvene struke) trebali isključiti iz ove mogućnosti. (HKMB, HLJK, HFD) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
515 Tanja Puharić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani,podržavam u potpunosti prijedloge HLJK ,kao i kolegice Sonje Grbac-Stublić. Tanja Puharić Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
516 Tanja Leontić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI SAMOSTALNI SINDIKAT ZDRAVSTVA I SOCIJALNE SKRBI HRVATSKE Sindikalna podružnica KBC Zagreb SSZSSH KBC ZAGREB OPĆENIT KOMENTAR na nacrt prijedloga Zakona: U ime Sindikalne podružnice KBC Zagreb Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske NE PODRŽAVAMO nacrt prijedloga Zakona iz dolje navedenih razloga: • Prijedlog Zakona koncepcijski je suprotan model socijalnoj državi koja djelatnost financira doprinosima građana. • Analizom prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti utvrđeno je da on ne ispunjava ciljeve zbog kojih se krenulo u donošenje ovog zakona: cjelovitost i dostupnost zdravstvene zaštite, kvalitetnija primarna ZZ, jačanje preventivnih djelatnosti, bolju sekundarnu ZZ, efikasniju hitnu medicinu, rasterećenje OHBP u bolnicama, bolje uvjete za sve zdravstvene radnike s ciljem da ih se zadrži u sustavu. • Prijedlogom Zakona nema instituta jačanja PZZ, već se omogućuje privatizacija u cijelosti uz mogućnost da se ista financira javnim sredstvima tj. doprinosima građana; miješa se javno i privatno na teret javnog, a u korist privatnog; izjednačava se rad u mreži i izvan nje; odljev specijalista iz PZZ u privatnu praksu; legalizira se financiranje sekundarne ZZ izvan mreže javnim sredstvima uz diskrecijsku ocjenu ministra; gubi se zakonom propisan tim ZZ, a ministru se daje pravo da ga propiše Pravilnikom; veće ovlasti ministra, diskrecijsko donošenje odluka; uvodi se zdravstveni turizam na svim razinama, ali na teret javnog zdravstva; zdravstvene ustanove moći će pružati i sve usluge u turizmu i ugostiteljstvu (smještaj, hrana, prijevoz); brišu se Zavodi za transplantacijsku medicinu i biomedicinu; Hitna medicina ostaje kakva je bila; obveza države, Grada Zagreba i lokalne samouprave u ulaganje u opremu ordinacija i specijalizacije što je u kontradiktornosti, jer se sve privatizira i vlasnik ordinacije ostvaruje profit na toj istoj opremi van radnog vremena i kroz više izvora finaciranja; osnivač zdravstvene ustanove ima obvezu i ulaganja i sanacije eventualnih gubitaka; prijenos i prodaja ordinacija, a cijena će ovisiti o lokaciji ordinacije i broju pacijenata – pacijent postaje roba, novi liječnici u nepovoljnijem položaju; financiranje privatnih projekata javnim novcem; jačanje privatnog poduzetništva; manje uplate doprinosa za zdravstvo državi, jer se bude uplaćivao minimalac; diskriminira se zdravstvene i nezdravstvene radnike u nagrađivanju... Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
517 Tanja Leontić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti se slažem s prijedlozima i komentarima: - HKZR - Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) - HULM_Hrvatske udruge laboratorijske medicine - HUCIT_Hrvatske udruge citotehnologa - HUS -MLD_Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike - Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku - Ivane Horvat, Anite Briški, Darka Vuka, Maje Lončarić, Antonia Baraća, Senke Toplak, Monike Galić Krnjaić, Nikoline Zrinjan, Nevena Sučića, Brnčić Martine, Suzane Hančić, Mirne Glegj, Sare Klasan, Hrvoja Sučića, Bešlić Branka, Perić Magdalene, Ante Penave, Martine Matanović, Marka Tanjića, Marijana Rebrine, Ćusić Ivana, Sanje Salamunović, Šajić Ljiljane, Galić Domagoja i ostalih cijenjenih kolegica i kolega SR MLD HKZR. PRIJEDLOZI ZA IZMJENE: Poglavlje V. ORDINACIJA Članak 46. stavak (3) riječi „medicinsko-biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ . OBRAZLOŽENJE: Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jedan segment laboratorijske dijagnostike –medicinsku biokemiju. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike koja je daleko šira laboratorijska djelatnost u odnosu na medicinsku biokemiju stavi u ravnopravan položaj, te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Sukladno članku 38. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, br.74/2015, dalje u tekstu: Jedinstvena pravila) upotreba jednog izričaja (terminologije) u cijelom tekstu propisa mora biti dosljedna, vodeći računa i o propisima koji su na snazi u pravnom sustavu. Kad se izraz upotrijebi u propisu u jednom značenju, mora se u istom značenju koristiti u cijelom tekstu propisa. Također, člancima 35.-40. Jedinstvenih pravila propisano je kako nazivlje (terminologija) u propisima mora biti i precizno i potrebno, odnosno da upotreba riječi treba biti jedinstvena s već utvrđenim pravnim značenjem. S obzirom na to da u definiranju razina zdravstvenih djelatnosti zakonodavac izričito navodi da se zdravstvena zaštita pruža kroz djelatnost laboratorijske dijagnostike (čl. 30. stavak 2. prijedloga zakona) te je laboratorijska dijagnostika izraz koji zakonodavac koristi prilikom reguliranja te djelatnosti u Zakonu o djelatnostima u zdravstvu („Narodne novine“, br. 87/2009), smatramo da je potrebno s člankom 30. uskladiti izražaj i terminologiju u svim daljnjim člancima prijedloga zakona koji djelatnost laboratorijske dijagnostike svode na samo jedan segment – djelatnosti medicinske biokemije, sve s obzirom na to da je medicinska biokemija samo jedna od laboratorijsko dijagnostičkih djelatnosti, a svakako ne i jedina. Članak 48. stavak (1) brišu se riječi „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ i zamjenjuju riječima: „ a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“. OBRAZLOŽENJE: Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Medicinsko biokemijska djelatnost ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnost (ona je jedna od dijagnostičkih djelatnosti). To se čak navodi i u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN 121/03) članak 2. stavak 1. Koji kaže da: „Medicinsko biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. Obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko - laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim, te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u specijalističkim dijagnostičkim laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju, tipizaciju tkiva i dijagnostiku nasljednih metaboličkih bolesti. Članak 50. u stavku (2) dodati alineju (3) koja glasi: „mišljenje nadležne Komore o opravdanosti osnivanja privatne prakse“ . OBRAZLOŽENJE: Komore kao strukovne organizacije zbog stalnog kontakta sa članstvom i pacijentima mogu kao i do sada procijeniti potrebu za organiziranjem zdravstvene skrbi na određenom području. Članak 54. stavak (1) riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“. Stavak (5) riječi „medicinsko-biokemijskom laboratoriju“ zamjenjuju se riječima „dijagnostičkom laboratoriju“. OBRAZLOŽENJE: Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 54. stavak (3) izmijeniti tako da glasi: „Zdravstveni radnik iz članaka 47. i 49. ovoga Zakona može primiti u radni odnos jednog ili više zdravstvenih radnika iste struke.“ OBRAZLOŽENJE: Smatramo da je nepotrebno ograničavati zapošljavanje, jer se zapošljavanjem više zdravstvenih djelatnika pruža viša i kvalitetnija usluga prema pacijentima ako to dozvoljavaju financijske i prostorne mogućnosti. Sukladno Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (Narodne novine broj: 61/11, 128/12, 124/15, 8/16) određeni su minimalni kadrovski normativi. Zapošljavanje stručnog kadra različitih zdravstvenih profila iznad minimalnog broja utvrđenog Pravilnikom omogućuje bržu i kvalitetniju zdravstvenu uslugu u određenom dijagnostičkom laboratoriju ne stvarajući pri tom troškove lokalnoj zajednici niti državnom proračunu. Vezano za članak 54. stavak (4) ograničavanje zapošljavanja zdravstvenih i/ili nezdravstvenih radnika visoke stručne spreme dovodi do diskriminacije zabranjene Ustavom RH i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a ne postoji nikakav opravdani razlog za navedenu diskriminaciju utemeljenu na obrazovanju. Članak 63. stavak (3) alineja 3. iza riječi „pribavljenog pozitivnog mišljenja Zavoda dodati riječi: “i nadležne komore“ OBRAZLOŽENJE: Tražeći suglasnost župana odnosno gradonačelnika grada Zagreba zbog eventualnog sukoba interesa može se ugroziti pružanje i dostupnost zdravstvene skrbi. Stoga je svrsishodnije i objektivnije zatražiti i mišljenje nadležnih komora, a koje može pomoći pri donošenju ispravne odluke nadležnog tijela. Članak 68. stavak (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Točka 4. riječi „medicinsko-biokemijskog laboratorija“ zamjenjuju se „dijagnostičkog laboratorija“ Točka 5. riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ . OBRAZLOŽENJE: Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Poglavlje VI. ZDRAVSTVENE USTANOVE Predlaže se u članku 74. iza riječi „raspolaganju prostorom“ dodati riječi: „te mišljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove koju daje nadležna komora. Članak 85. stavak (4) iza riječi „upravno vijeće“ dodati riječi „uz suglasnost ministra“ OBRAZLOŽENJE: Iako se navedenom odredbom članka 85. želi decentralizirati izbor ravnatelja smatramo da mora postojati mehanizam zaštite izabranog ravnatelja u slučaju kvalitetnog i zakonitog rada, a ne da se promjenom političke strukture mijenjaju dosadašnji ravnatelji ustanova u vlasništvu jedinica lokalne samouprave bez obzira na kvalitetu njihovog rada. Predlaže se u članku 85. stavku (6) iza riječi „radnog iskustva“ dodati riječi „u području zdravstva“. Članak 90, stavak (2): iza riječi zdravstveni suradnici .. dodati i jedan predstavnik radnika kojeg imenuje radničko vijeće zdravstvene ustanove. OBRAZLOŽENJE: Navedeni prijedlog smatramo pragmatičnim rješenjem kao pomoć u radu Stručnog vijeća zdravstvene ustanove utoliko više, jer bi se osnažila i poboljšala komunikacija ovog tijela s Radničkim i Upravnim vijećem zdravstvene ustanove. Prijedlozi i rješenja bi se donosila konstruktivnije i uz sudjelovanje predstavnika radnika. Članak 97, stavak (3): iza riječi „predstavnici svih“ dodati riječ „zdravstvenih.“ tako da glasi: „ U Povjerenstvu za kvalitetu moraju biti zastupljeni predstavnici svih zdravstvenih djelatnosti“. Poglavlje VIII. ZDRAVSTVENE USTANOVE NA SEKUNDARNOJ RAZINI ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI Članak 112. stavak (1) riječi „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ . Članak 113. stavak (1) riječi „djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike“. Članak 114. stavak (1) Umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Poglavlje IX. ZDRAVSTVENE USTANOVE NA TERCIJALNOJ RAZINI ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI Članak 120. stavak (4) riječ „dijagnostike“ zamijeniti riječima „laboratorijske i radiološke dijagnostike“; stavak (5) izbaciti riječi „i medicinske biokemije“ OBRAZLOŽENJE: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Poglavlje XI. REFERENTNI CENTAR MINISTARSTVA Članak 143 stavak (2) iza riječi „drugih odgovarajućih“ dodati riječi „nacionalnih zdravstvenih strukovnih “ tako da glasi: „Na prijedlog Nacionalnoga zdravstvenog vijeća, ministarstvo uz pribavljeno mišljenje stručnog društva Hrvatskog liječničkog zbora ili drugih odgovarajućih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga donosi rješenje kojim se određuje referentni centar.“ Poglavlje XIV. ZDRAVSTVENI RADNICI Članak 155. stavak (2) izmijeniti na način da glasi: „Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilištima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studij, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja.“ OBRAZLOŽENJE: Nezdravstveni radnici (zdravstveni suradnici) ne mogu se smatrati zdravstvenima, budući im primarni stupanj srednješkolskog ili sveučilišnog obrazovanja nije zdravstvenog usmjerenja. Pa tako, još uvijek važeći Zakon o zdravstvenoj zaštiti kao i sam nacrt prijedloga Zakona ove kategorije radnika kao zdravstvene suradnike (nezdravstvene radnike) prepoznaje kao takve i regulira člankom 167.. Slijedom rečenog, ovakav prijedlog zakonodavca u koliziji je s člankom 167. Nikako nije prihvatljivo da su zdravstvenim radnicima proglašeni i svi oni koji nemaju obvezu učlanjenja u strukovne komore, plaćanje članarine istim, odobrenje za samostalan rad, obvezu prikupljanja bodova za produžetak licence, stručni nadzor od strane nadležne strukovne komore, kao što ni po kojoj osnovi ne zadovoljavaju uvjete iz stavka (1) ovog članka. Obzirom da nezdravstveni radnik (zdravstveni suradnik) ne može raditi poslove iz područja kompetencija zdravstvenog radnika, jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (položen stručni ispit i odobrenje za samostalan rad - licencu), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici (zdravstveni suradnici). KOMENATAR uz članak 162. stavak (1): Mjerila utvrđivanja natprosječnih rezultata rada i načina isplate dodatka za natprosječne rezultate rada iz stavka (1) ovog članka uređuje Vlada Republike Hrvatske Uredbom – što je prilično nejasna formulacija obzirom da pojam natprosječnosti ili prosječnosti relativan pojam i nije dostupan na jednak način na svim razinama zdravstvene zaštite, pa bi tome trebalo prilagoditi i kriterije, ne samo za one koje se ocjenjuje, već i za one koji ocjenjuju. Članak 168. stavak (2) iza riječi „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ dodati riječi „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ OBRAZLOŽENJE: Postojeći tekst upućuje na pogrešan zaključak kako se stručna kvalifikacija zapravo ne stječe završetkom obrazovanja, već tek nakon završenog pripravničkog staža. Nadalje, nedopustivo je da zakon uređuje prvostupnike medicinsko-laboratorijske dijagnostike a ne i magistre te iste profesije, koji su nastavili svoje obrazovanje u tzv. naprednoj razini, odnosno drugom ciklusu obrazovanja po „Bolonji“. U službenim dokumentima koji se tiču medicinsko-laboratorijske struke ističe se kako prvostupnički standard predstavlja prvi ciklus po Bolonjskom procesu, a da je napredak prema višim razinama (magistarskim i doktorskim) integralni dio obrazovanja zdravstvenih radnika MLD djelatnosti. Definicija zdravstvenog radnika razine 7. po HKO (VSS) nije se mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993). S tim u vezi, potrebu za uvođenjem višeg standarda izobrazbe prepoznala je i Vlada Republike Hrvatske još 2012.g. u Nacionalnoj strategija razvoja zdravstva 2012-2020 navodeći: „ U smislu standarda izobrazbe te vertikalne i horizontalne obrazovne mobilnosti, za djelatnost sanitarnog inženjerstva, zdravstvenu radiološko-tehnološku djelatnost, djelatnost radne terapije i djelatnost medicinsko laboratorijske dijagnostike u RH postoje bitna odstupanja u odnosu na zemlje EU-a. Naime, zbog nedovoljno razvijenog ili nedostupnog formalnog visokog obrazovanja, zdravstveni djelatnici nadograđuju svoje kompetencije kroz neformalne i informalne oblike obrazovanja ili po dodatno znanje i vještine odlaze izvan granica RH.“ Stoga, nužno je uvažiti i uskladiti zakone i podzakonske akte s odobrenim i pravovaljanim obrazovnim okvirom, odnosno obrazovnim standardom kakav postoji i u drugim državama članicama EU, sve u svrhu primjene Direktive 2005/36 Europskog parlamenta i Vijeća od 07. rujna 2005.g. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Negiranjem njihovog postojanja odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. U članku 171. predlaže se izbaciti riječi i medicinske biokemije. OBRAZLOŽENJE: Medicinska biokemija nije među strukama koje se automatski priznaju sukladno Direktivi 2005/36, stoga joj svakako ne pripada mjesto u navedenom članku Zakona. Prema Direktivi 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 07. rujna 2005.g., koja je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenog 2013.g., automatsko priznavanje je propisano samo za liječnike, liječnike specijaliste, medicinske sestre za opću zdravstvenu njegu, primalje, doktore dentalne medicine, specijaliste dentalne medicine, veterinare, farmaceute i arhitekte. Stručna kvalifikacija medicinskih biokemičara priznaje se u drugim državama članicama EU kroz opći sustav priznavanja, jednako kao i kvalifikacije drugih stručnjaka iz područja laboratorijske dijagnostike. Također, medicinska biokemija nije navedena niti u članku 179. stavak 2. nacrta prijedloga Zakona. Članak 174. stavak (1) iza riječi: „pribavljeno“ dodati riječi: „pozitivno“ Članak 175. stavak (1) brisati riječi: „ i trgovačkim društvima“ OBRAZLOŽENJE: Nelogično je da zdravstveni radnik može obavljati pripravnički staž u trgovačkom društvu koje sukladno članku 147. stavak (3) nacrta prijedloga Zakona ne mora imati zdravstvene radnike u radnom odnosu. Tko će educirati pripravnike? Članak 178. mijenjati stavak (12) tako da glasi: „Mjerila za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pravilnikom propisuje ministar uz prethodno mišljenje komora“ Predlaže se u članku 181. u stavku (4) iza riječi „ministar“ dodati riječi na prijedlog nadležne komore i stručnih društava/udruga. OSTALE NAPOMENE: Potrebno je istaknuti sljedeće: - Iz predloženog nacrta Prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti, uočava se povećanje ovlaštenja prava nadležnog ministra zdravstva, a koji će kroz najmanje 48 pravilnika regulirati pojedina područja zdravstvene zaštite i to u roku od šest mjeseci od donošenja novog Zakona, a na koji način nije nam poznato. - Uočava se "hiperreguliranost". U nacrtu prijedloga zakona ima stvari, dijelova koji su regulirani do u najsitnije detalje, što znači da kada se bude nešto trebalo mijenjati, banalno, vezano uz određenu problematiku, to će trebati proći javnu raspravu i prihvaćanje na Saboru. - Mišljenja sam također da nekim odredbama uopće nije mjesto u ovom zakonu već trebaju biti predmetom strategija, programa mjera, pravilnika i slično. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
518 Tanja Leontić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti se slažem sa svim komentarima i prijedlozima upućenim od strane: - HKZR - Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR – SR MLD) - Ivane Horvat, Anite Briški, Darka Vuka, Maje Lončarić, Antonia Baraća, Senke Toplak, Monike Galić Krnjaić, Nikoline Zrinjan, Nevena Sučića. PRIJEDLOZI ZA IZMJENE: Poglavlje V. ORDINACIJA Članak 46. stavak (3) riječi „medicinsko-biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ . OBRAZLOŽENJE: Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jedan segment laboratorijske dijagnostike –medicinsku biokemiju. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike koja je daleko šira laboratorijska djelatnost u odnosu na medicinsku biokemiju stavi u ravnopravan položaj, te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Sukladno članku 38. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor („Narodne novine“, br.74/2015, dalje u tekstu: Jedinstvena pravila) upotreba jednog izričaja (terminologije) u cijelom tekstu propisa mora biti dosljedna, vodeći računa i o propisima koji su na snazi u pravnom sustavu. Kad se izraz upotrijebi u propisu u jednom značenju, mora se u istom značenju koristiti u cijelom tekstu propisa. Također, člancima 35.-40. Jedinstvenih pravila propisano je kako nazivlje (terminologija) u propisima mora biti i precizno i potrebno, odnosno da upotreba riječi treba biti jedinstvena s već utvrđenim pravnim značenjem. S obzirom na to da u definiranju razina zdravstvenih djelatnosti zakonodavac izričito navodi da se zdravstvena zaštita pruža kroz djelatnost laboratorijske dijagnostike (čl. 30. stavak 2. prijedloga zakona) te je laboratorijska dijagnostika izraz koji zakonodavac koristi prilikom reguliranja te djelatnosti u Zakonu o djelatnostima u zdravstvu („Narodne novine“, br. 87/2009), smatramo da je potrebno s člankom 30. uskladiti izražaj i terminologiju u svim daljnjim člancima prijedloga zakona koji djelatnost laboratorijske dijagnostike svode na samo jedan segment – djelatnosti medicinske biokemije, sve s obzirom na to da je medicinska biokemija samo jedna od laboratorijsko dijagnostičkih djelatnosti, a svakako ne i jedina. Članak 48. stavak (1) brišu se riječi „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ i zamjenjuju riječima: „ a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“. OBRAZLOŽENJE: Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Medicinsko biokemijska djelatnost ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnost (ona je jedna od dijagnostičkih djelatnosti). To se čak navodi i u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN 121/03) članak 2. stavak 1. Koji kaže da: „Medicinsko biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. Obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko - laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim, te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u specijalističkim dijagnostičkim laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju, tipizaciju tkiva i dijagnostiku nasljednih metaboličkih bolesti. Članak 50. u stavku (2) dodati alineju (3) koja glasi: „mišljenje nadležne Komore o opravdanosti osnivanja privatne prakse“ . OBRAZLOŽENJE: Komore kao strukovne organizacije zbog stalnog kontakta sa članstvom i pacijentima mogu kao i do sada procijeniti potrebu za organiziranjem zdravstvene skrbi na određenom području. Članak 54. stavak (1) riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“. Stavak (5) riječi „medicinsko-biokemijskom laboratoriju“ zamjenjuju se riječima „dijagnostičkom laboratoriju“. OBRAZLOŽENJE: Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Članak 54. stavak (3) izmijeniti tako da glasi: „Zdravstveni radnik iz članaka 47. i 49. ovoga Zakona može primiti u radni odnos jednog ili više zdravstvenih radnika iste struke.“ OBRAZLOŽENJE: Smatramo da je nepotrebno ograničavati zapošljavanje, jer se zapošljavanjem više zdravstvenih djelatnika pruža viša i kvalitetnija usluga prema pacijentima ako to dozvoljavaju financijske i prostorne mogućnosti. Sukladno Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti (Narodne novine broj: 61/11, 128/12, 124/15, 8/16) određeni su minimalni kadrovski normativi. Zapošljavanje stručnog kadra različitih zdravstvenih profila iznad minimalnog broja utvrđenog Pravilnikom omogućuje bržu i kvalitetniju zdravstvenu uslugu u određenom dijagnostičkom laboratoriju ne stvarajući pri tom troškove lokalnoj zajednici niti državnom proračunu. Vezano za članak 54. stavak (4) ograničavanje zapošljavanja zdravstvenih i/ili nezdravstvenih radnika visoke stručne spreme dovodi do diskriminacije zabranjene Ustavom RH i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, a ne postoji nikakav opravdani razlog za navedenu diskriminaciju utemeljenu na obrazovanju. Članak 63. stavak (3) alineja 3. iza riječi „pribavljenog pozitivnog mišljenja Zavoda dodati riječi: “i nadležne komore“ OBRAZLOŽENJE: Tražeći suglasnost župana odnosno gradonačelnika grada Zagreba zbog eventualnog sukoba interesa može se ugroziti pružanje i dostupnost zdravstvene skrbi. Stoga je svrsishodnije i objektivnije zatražiti i mišljenje nadležnih komora, a koje može pomoći pri donošenju ispravne odluke nadležnog tijela. Članak 68. stavak (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Točka 4. riječi „medicinsko-biokemijskog laboratorija“ zamjenjuju se „dijagnostičkog laboratorija“ Točka 5. riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ . OBRAZLOŽENJE: Na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Poglavlje VI. ZDRAVSTVENE USTANOVE Predlaže se u članku 74. iza riječi „raspolaganju prostorom“ dodati riječi: „te mišljenje o opravdanosti osnivanja zdravstvene ustanove koju daje nadležna komora. Članak 85. stavak (4) iza riječi „upravno vijeće“ dodati riječi „uz suglasnost ministra“ OBRAZLOŽENJE: Iako se navedenom odredbom članka 85. želi decentralizirati izbor ravnatelja smatramo da mora postojati mehanizam zaštite izabranog ravnatelja u slučaju kvalitetnog i zakonitog rada, a ne da se promjenom političke strukture mijenjaju dosadašnji ravnatelji ustanova u vlasništvu jedinica lokalne samouprave bez obzira na kvalitetu njihovog rada. Predlaže se u članku 85. stavku (6) iza riječi „radnog iskustva“ dodati riječi „u području zdravstva“. Članak 90, stavak (2): iza riječi zdravstveni suradnici .. dodati i jedan predstavnik radnika kojeg imenuje radničko vijeće zdravstvene ustanove. OBRAZLOŽENJE: Navedeni prijedlog smatramo pragmatičnim rješenjem kao pomoć u radu Stručnog vijeća zdravstvene ustanove utoliko više, jer bi se osnažila i poboljšala komunikacija ovog tijela s Radničkim i Upravnim vijećem zdravstvene ustanove. Prijedlozi i rješenja bi se donosila konstruktivnije i uz sudjelovanje predstavnika radnika. Članak 97, stavak (3): iza riječi „predstavnici svih“ dodati riječ „zdravstvenih.“ tako da glasi: „ U Povjerenstvu za kvalitetu moraju biti zastupljeni predstavnici svih zdravstvenih djelatnosti“. Poglavlje VIII. ZDRAVSTVENE USTANOVE NA SEKUNDARNOJ RAZINI ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI Članak 112. stavak (1) riječi „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ . Članak 113. stavak (1) riječi „djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike“. Članak 114. stavak (1) Umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Poglavlje IX. ZDRAVSTVENE USTANOVE NA TERCIJALNOJ RAZINI ZDRAVSTVENE DJELATNOSTI Članak 120. stavak (4) riječ „dijagnostike“ zamijeniti riječima „laboratorijske i radiološke dijagnostike“; stavak (5) izbaciti riječi „i medicinske biokemije“ OBRAZLOŽENJE: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Poglavlje XI. REFERENTNI CENTAR MINISTARSTVA Članak 143 stavak (2) iza riječi „drugih odgovarajućih“ dodati riječi „nacionalnih zdravstvenih strukovnih “ tako da glasi: „Na prijedlog Nacionalnoga zdravstvenog vijeća, ministarstvo uz pribavljeno mišljenje stručnog društva Hrvatskog liječničkog zbora ili drugih odgovarajućih nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava/udruga donosi rješenje kojim se određuje referentni centar.“ Poglavlje XIV. ZDRAVSTVENI RADNICI Članak 155. stavak (2) izmijeniti na način da glasi: „Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilištima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studij, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja.“ OBRAZLOŽENJE: Nezdravstveni radnici (zdravstveni suradnici) ne mogu se smatrati zdravstvenima, budući im primarni stupanj srednješkolskog ili sveučilišnog obrazovanja nije zdravstvenog usmjerenja. Pa tako, još uvijek važeći Zakon o zdravstvenoj zaštiti kao i sam nacrt prijedloga Zakona ove kategorije radnika kao zdravstvene suradnike (nezdravstvene radnike) prepoznaje kao takve i regulira člankom 167.. Slijedom rečenog, ovakav prijedlog zakonodavca u koliziji je s člankom 167. Nikako nije prihvatljivo da su zdravstvenim radnicima proglašeni i svi oni koji nemaju obvezu učlanjenja u strukovne komore, plaćanje članarine istim, odobrenje za samostalan rad, obvezu prikupljanja bodova za produžetak licence, stručni nadzor od strane nadležne strukovne komore, kao što ni po kojoj osnovi ne zadovoljavaju uvjete iz stavka (1) ovog članka. Obzirom da nezdravstveni radnik (zdravstveni suradnik) ne može raditi poslove iz područja kompetencija zdravstvenog radnika, jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (položen stručni ispit i odobrenje za samostalan rad - licencu), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici (zdravstveni suradnici). KOMENATAR uz članak 162. stavak (1): Mjerila utvrđivanja natprosječnih rezultata rada i načina isplate dodatka za natprosječne rezultate rada iz stavka (1) ovog članka uređuje Vlada Republike Hrvatske Uredbom – što je prilično nejasna formulacija obzirom da pojam natprosječnosti ili prosječnosti relativan pojam i nije dostupan na jednak način na svim razinama zdravstvene zaštite, pa bi tome trebalo prilagoditi i kriterije, ne samo za one koje se ocjenjuje, već i za one koji ocjenjuju. Članak 168. stavak (2) iza riječi „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ dodati riječi „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ OBRAZLOŽENJE: Postojeći tekst upućuje na pogrešan zaključak kako se stručna kvalifikacija zapravo ne stječe završetkom obrazovanja, već tek nakon završenog pripravničkog staža. Nadalje, nedopustivo je da zakon uređuje prvostupnike medicinsko-laboratorijske dijagnostike a ne i magistre te iste profesije, koji su nastavili svoje obrazovanje u tzv. naprednoj razini, odnosno drugom ciklusu obrazovanja po „Bolonji“. U službenim dokumentima koji se tiču medicinsko-laboratorijske struke ističe se kako prvostupnički standard predstavlja prvi ciklus po Bolonjskom procesu, a da je napredak prema višim razinama (magistarskim i doktorskim) integralni dio obrazovanja zdravstvenih radnika MLD djelatnosti. Definicija zdravstvenog radnika razine 7. po HKO (VSS) nije se mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993). S tim u vezi, potrebu za uvođenjem višeg standarda izobrazbe prepoznala je i Vlada Republike Hrvatske još 2012.g. u Nacionalnoj strategija razvoja zdravstva 2012-2020 navodeći: „ U smislu standarda izobrazbe te vertikalne i horizontalne obrazovne mobilnosti, za djelatnost sanitarnog inženjerstva, zdravstvenu radiološko-tehnološku djelatnost, djelatnost radne terapije i djelatnost medicinsko laboratorijske dijagnostike u RH postoje bitna odstupanja u odnosu na zemlje EU-a. Naime, zbog nedovoljno razvijenog ili nedostupnog formalnog visokog obrazovanja, zdravstveni djelatnici nadograđuju svoje kompetencije kroz neformalne i informalne oblike obrazovanja ili po dodatno znanje i vještine odlaze izvan granica RH.“ Stoga, nužno je uvažiti i uskladiti zakone i podzakonske akte s odobrenim i pravovaljanim obrazovnim okvirom, odnosno obrazovnim standardom kakav postoji i u drugim državama članicama EU, sve u svrhu primjene Direktive 2005/36 Europskog parlamenta i Vijeća od 07. rujna 2005.g. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Negiranjem njihovog postojanja odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. U članku 171. predlaže se izbaciti riječi i medicinske biokemije. OBRAZLOŽENJE: Medicinska biokemija nije među strukama koje se automatski priznaju sukladno Direktivi 2005/36, stoga joj svakako ne pripada mjesto u navedenom članku Zakona. Prema Direktivi 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 07. rujna 2005.g., koja je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenog 2013.g., automatsko priznavanje je propisano samo za liječnike, liječnike specijaliste, medicinske sestre za opću zdravstvenu njegu, primalje, doktore dentalne medicine, specijaliste dentalne medicine, veterinare, farmaceute i arhitekte. Stručna kvalifikacija medicinskih biokemičara priznaje se u drugim državama članicama EU kroz opći sustav priznavanja, jednako kao i kvalifikacije drugih stručnjaka iz područja laboratorijske dijagnostike. Također, medicinska biokemija nije navedena niti u članku 179. stavak 2. nacrta prijedloga Zakona. Članak 174. stavak (1) iza riječi: „pribavljeno“ dodati riječi: „pozitivno“ Članak 175. stavak (1) brisati riječi: „ i trgovačkim društvima“ OBRAZLOŽENJE: Nelogično je da zdravstveni radnik može obavljati pripravnički staž u trgovačkom društvu koje sukladno članku 147. stavak (3) nacrta prijedloga Zakona ne mora imati zdravstvene radnike u radnom odnosu. Tko će educirati pripravnike? Članak 178. mijenjati stavak (12) tako da glasi: „Mjerila za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija pravilnikom propisuje ministar uz prethodno mišljenje komora“ Predlaže se u članku 181. u stavku (4) iza riječi „ministar“ dodati riječi na prijedlog nadležne komore i stručnih društava/udruga. OSTALE NAPOMENE: Potrebno je istaknuti sljedeće: - Iz predloženog nacrta Prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti, uočava se povećanje ovlaštenja prava nadležnog ministra zdravstva, a koji će kroz najmanje 48 pravilnika regulirati pojedina područja zdravstvene zaštite i to u roku od šest mjeseci od donošenja novog Zakona, a na koji način nije nam poznato. - Uočava se "hiperreguliranost". U nacrtu prijedloga zakona ima stvari, dijelova koji su regulirani do u najsitnije detalje, što znači da kada se bude nešto trebalo mijenjati, banalno, vezano uz određenu problematiku, to će trebati proći javnu raspravu i prihvaćanje na Saboru. - Mišljenja sam također da nekim odredbama uopće nije mjesto u ovom zakonu već trebaju biti predmetom strategija, programa mjera, pravilnika i slično. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
519 Tanja Ivakić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Poštovani, molimo da se razmotri zahtjev vezano uz status magistara organizacije, planiranja i upravljanja u zdravstvu (mag.admin.sanit.) koji su obrazovani na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Sveučilišni studij (diplomski i preddiplomski) Organizacija, planiranje i upravljanje u zdravstvu (OPUZ) organiziran je pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Prva generacija magistara organizacije, planiranja i upravljanja u zdravstvu završila je studij 2010. godine. Sukladno Pravilniku o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama, a temeljem Popisa akademskih naziva i akademskih stupnjeva te njihovih kratica preddiplomski i diplomski studij Organizacija, planiranje i upravljanje u zdravstvu (OPUZ), uvršten je u područje 3. BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO, polje 3.03. Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita. Ljubazno molimo Vašu pomoć kako bi se navedena struka uvrstila pod zdravstvene radnike te kako bi navedena djelatnost bila sastavni dio zdravstvene djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
520 Tamara Žigman NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavam biologe u zdravstvu da postanu zdravstveni djelatnici. Veliki broj laboratorijskih analiza ne bi se mogao izvršiti bez znanja i kompetencija biologa koje je od neprocjenjive važnosti. Sama odgovornost kod izdavanja nalaza je velika i ima direktan utjecaj na odluke o daljnjem postupanju s bolesnicima. Dr. Tamara Žigman Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
521 Tamara Sorić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Predlažemo izmjenu članka 155., stavka 2. na način da se iza riječi „fonetičari“ doda „zarez“ i upišu riječi „prehrambeni tehnolozi“, tako da navedeni stavak glasi: „(2) Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja, kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja ili u srednjim školama koje imaju odobrenje za provođenje programa zdravstvenog usmjerenja. Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari, fonetičari, prehrambeni tehnolozi i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja. Zdravstveni radnici osposobljavaju se školovanjem u punoj nastavnoj satnici teorijske i praktične nastave, kojom se postižu ishodi učenja i stječu kompetencije“. Obrazloženje uz prijedlog izmjene: 1. Nutricionizam je do 2013. godine bio znanstvena grana u znanstvenom polju „Prehrambene tehnologije“, odnosno od 2013. „Nutricionizam“ je samostalno znanstveno polje sukladno Pravilniku o izmjenama i dopunama pravilnika o znanstvenim i umjetničkim područjima, poljima i granama (NN 32/13). Slijedom navedenog, mnogi stručnjaci iz područja „Nutricionizma“, naročito oni koji su završili studij prije uvođenja Bolonjskog sustava studiranja, imaju diplome kao „prehrambeni tehnolozi“ Poštovani, Strukovno udruženje Hrvatsko društvo nutricionista i dijetetičara podržava sadržaj članka 155. Dugi niz godina naša su nastojanja usmjerena ka priznavanju naše profesije u zdravstvenom sustavu. Najviše se borimo svakodnevnim predanim radom u multidisciplinarnom okruženju. Zdravstvena djelatnost je multidisciplinarna i duhu novoga doba tako je treba i njegovati. Tijekom protekla dva desetljeća značaj nutricionizma u zdravstvu u velikom je porastu u Republici Hrvatskoj. U sustavu je zaposlen mali broj stručnjaka koji su svojom predanošću i interesom za područje uspjeli ukazati na neophodan segment savjetovanja o prehrani, dijetoterapije i kliničke prehrane za uspješno liječenje bolesnika. Nutricionisti se prirodno ubrajaju zdravstvene profesije jer doista sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja te rade u raznim ambulantama i savjetovalištima, dnevnim bolnicama, a nerijetko su uključeni i u konzilijarnu djelatnost. Od 1.srpnja 2017. usvojene su šifre HZZO-a za dijagnostičko-terapijske postupke koje se odnose na prvi pregled i kontrolni pregled nutricionista što ukazuje na prepoznavanje djelatnosti nutricionista u zdravstvenom sustavu. Smatramo kako je u ovome trenutku nužno snažnije prepoznavanje profesije nutricionista u zdravstvenom sustavu, kako bi se DTP šifre mogle u konačnici povezati s djelatnicima koji navedene postupke i provode. Tamara Sorić, mag.nutr. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
522 Tamara Milovanović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Podržavam prijedlog zakona te smatram da je stavkom 2. čl. 155 gdje se klinički psiholozi i drugi stručnjaci uvrštavanju u zdravstvene radnike napravljen iskorak u prepoznavanju tih struka koje samostalno sudjeluju u dijagnostici i liječenju. Ovaj prijedlog prati suvremene trendove prepoznavanja struka koje pružaju zdravstvene usluge u modernim zdravstvenim sustavima. Tamara Milovanović, mag.psych. KBC Rijeka Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
523 Tamara Grgurić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Prijedlozi za izmjene: Članak 30 točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Članak 43, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. Članak 46. točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1.Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2.Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 48. točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Članak 49. Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Članak 155, Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Članak 167. točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Članak 168. točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). Članak 236. točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi Martina Ćoza 03.05.2018 14:40 5 0 Poštovani, u potpunosti se slažem s prijedlozima i komentarima Lorene Honović, Ede Karabana, Ljiljane Mayer, Višnje Jureše i Ivane Maradin. Mariana Penava 03.05.2018 14:37 0 1 Prijedlozi za izmjene: Članak 30 točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Članak 43, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. Članak 46. točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1.Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2.Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 48. točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Članak 49. Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Članak 155, Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Članak 167. točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Članak 168. točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). Članak 236. točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
524 Tamara bezek NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani! Podržavam u potpunosti sve prijedloge i komentare HKMB, Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureša, Ede Karabana i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
525 Tajana Tunjić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
526 Tajana Tunjić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
527 Tajana Tunjić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 179. U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
528 Tajana Tunjić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
529 Tajana Tunjić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 158. U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
530 Tajana Tunjić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 146. U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
531 Tajana Tunjić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 124. U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
532 Tajana Tunjić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
533 Tajana Tunjić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
534 Tajana Tunjić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
535 Tajana Tunjić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
536 Tajana Tunjić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
537 Tajana Tunjić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
538 Tajana Tunjić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
539 Tajana Tunjić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 47. U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
540 Tajana Tunjić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
541 Tajana Tunjić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
542 Tajana Tunjić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. U potpunosti podržavam prijedloge Hrvatke komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
543 Tajana Pastuović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani budući donositelji konačne verzije Zakona! Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike mogu se zaposliti samo u sustavu zdravstva. Već je mnogo puta naglašeno da medicinska biokemija nije jedina grana laboratorijske dijagnostike. Što je s magistrima koji rade ili će raditi u timovima s liječnicima specijalistima? Oni ne osporavaju naše obrazovanje i smatraju da možemo biti korisni kao njihovi prvi suradnici. Ja radim u mikrobiološkom laboratoriju. U susjednoj Sloveniji mikrobiološki tim čini liječnik specijalist, magistar, prvostupnik i tehničar. I tamo se magistri školuju po modelu 3+2. To je model koji Europa prepoznaje. Vjerujte, iako neki tvrde suprotno, meni i kolegama niti u jednom trenu ne pada napamet osporavati liječničku struku niti pokušavamo zauzeti njihova mjesta. Jasno da to niti ne možemo. Oni su specijalisti -liječnici kliničari, a naša radna mjesta vezana su uz složene analize, voditeljstvo kvalitete ili posao glavnog inženjera. Sada je odgovornost na vama. Molim vas, ne dopustite da mladi stručni kadar odlazi iz Hrvatske, a da mi koji smo svojom borbom stvorili našu zemlju zažalimo što to nismo učinili 1991. godine. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
544 Tajana Pastuović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti podržavam komentare i prijedloge upućene od strane Medicinskog fakulteta u Osijeku, Hrvatske komore zdravstvenih radnika i Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR). Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
545 Tajana Pastuović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. U potpunosti podržavam komentar Blaženke Slavulj. Zdravstveni radnici su obavili pripravnički staž, položili stručni ispit i posjeduju licencu za samostalan rad. Svi oni koji nemaju licencu trebaju biti samo zdravstveni suradnici. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
546 Tajana Pastuović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. Točka (2): Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije medicinske biokemije i drugih područja Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
547 Tajana Pastuović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. Članak 168. Stavak (2) iza riječi „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ dodati riječi „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Negiranjem njihovog postojanja odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
548 Tajana Pastuović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. Članak 114. Stavak (1) Umijesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
549 Tajana Pastuović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. Članak 113. Stavak (1) riječi „djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
550 Tajana Pastuović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. Članak 120. Stavak (4) riječ „dijagnostike“ zamijeniti riječima „laboratorijske dijagnostike“ Stavak (5) izbaciti riječi „i medicinske biokemije“ Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
551 Tajana Pastuović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. Članak 112. Stavak (1) riječi „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
552 Tajana Pastuović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. Članak 68. Stavak (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Točka 4. riječi „medicinsko-biokemijskog laboratorija“ zamjenjuju se „dijagnostičkog laboratorija“ Točka 5. riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
553 Tajana Pastuović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Članak 54. Stavak (1) riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“ Stavak (5) riječi „medicinsko-biokemijskom laboratoriju“ zamjenjuju se riječima „dijagnostičkom laboratoriju“. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
554 Tajana Pastuović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. Članak 48. Stavak (1) brišu se riječi „a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ i zamjenjuju riječima: „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Medicinsko biokemijska djelatnost ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnost (ona je jedna od dijagnostičkih djelatnosti). To se čak navodi i u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN 121/03) članak 2. Stavak 1. Koji kaže da: „Medicinsko biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. Obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
555 Tajana Pastuović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. Članak 46. Stavak (3) riječi „medicinsko-biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ . Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
556 Tajana Kušeta Antić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Članak 147. Zašto bi trgovačko društvo a priori bilo isključeno iz mreže javne zdravstvene službe? Ordinacija dentalne medicine sa jednim zaposlenim doktorom dentalne medicine i zasposlenim dentalnim asistentom u startu je diskriminirana u odnosu na ordinacije otvorene kao samostalne djelatnosti. Mi kao trgovačka društva obavljamo isti posao kao i kolege, samo se razlikujemo u pravnom obliku. Zašto trgovačkom društvu onemogućiti ravnopravan status na tržištu? Zašto pacijenti dentalne ordinacije d.o.o. ne bi mogli biti pacijenti iste te ordinacije koja ima ugovor sa HZZO-om? mr.sc. Tajana Kušeta Antić, de.med.dent. vlasnica privatne ordinacije dentalne medicine Profident d.o.o. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
557 Tajana Kušeta Antić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 147. Članak 147. Prijedlog za izmjenu stavak 2. i stavak 3. (2) Trgovačko društvo za obavljanje zdravstvene djelatnosti može se osnivati unutar mreže javne zdravstvene službe. (3) Trgovačko društvo za obavljanje zdravstvene djelatnosti mora imati zdravstvene radnike u radnom odnosu na neodređeno vrijeme. Obrazloženje: Zašto bi trgovačko društvo a priori bilo isključeno iz mreže javne zdravstvene službe? Ordinacija dentalne medicine sa jednim zaposlenim doktorom dentalne medicine i zasposlenim dentalnim asistentom u startu je diskriminirana u odnosu na ordinacije otvorene kao samostalne djelatnosti. Mi kao trgovačka društva obavljamo isti posao kao i kolege, samo se razlikujemo u pravnom obliku. Zašto trgovačkom društvu onemogućiti ravnopravan status na tržištu? Zašto pacijenti dentalne ordinacije d.o.o. ne bi mogli biti pacijenti iste te ordinacije koja ima ugovor sa HZZO-om? Prihvaćanjem ovakve postojeće formulacije Zakona vlasnike i direktore ordinacija/trgovačkog društva stavlja se u diskriminirajući položaj unutar struke. Nisu sva trgovačka društva osnovana kao dodatan izvor zarade kolegama već zaposlenima na fiksnim radnim mjestima. I moji pacijenti zaslužuju biti sanirani u mojoj ordinaciji sa istim pravima kao u bilo kojoj ordinaciji samostalne djelatnosti sa ugovorom sa HZZO-om. mr.sc. Tajana Kušeta Antić, dr.med.dent. vlasnica ordinacije dentalne medicine Profident d.o.o. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
558 Tajana Ibriks Glavan NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavam sve komentare i prijedloge Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
559 Svjetlana Mjehović-Antunica NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti podržavam sve prijedloge i komentare HLJK i HFD-a. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
560 Sveučilište u Zagrebu, Prirodoslovno-matematički fakultet NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu čvrstog je stava da u članku 155. stavku 2. u zdravstvene radnike treba svakako uključiti i biologe u zdravstvu. Predlažemo da se članak 155. stavak 2 preoblikuje tako da glasi: (2) Zdravstveni radnici obrazuju se na medicinskom, dentalnom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu te drugom visokom učilištu zdravstvenog usmjerenja, kao i u srednjim školama zdravstvenog usmjerenja ili u srednjim školama koje imaju odobrenje za provođenje programa zdravstvenog usmjerenja. Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja. Zdravstveni radnici osposobljavaju se školovanjem u punoj nastavnoj satnici teorijske i praktične nastave, kojom se postižu ishodi učenja i stječu kompetencije. Obrazloženje: Prema podacima sa stranica Agencije za znanost i visoko obrazovanje „Hrvatski kvalifikacijski okvir je reformski instrument kojim se uređuje cjelokupni sustav kvalifikacija na svim obrazovnim razinama u Republici Hrvatskoj kroz standarde kvalifikacija temeljene na ishodima učenja i usklađene s potrebama tržišta rada, pojedinca i društva u cjelini. Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) je okvir u kojem svaka kvalifikacija stečena u Hrvatskoj ima svoje mjesto. U središtu su HKO-a ishodi učenja - dakle, kompetencije koje je osoba stekla učenjem i dokazala nakon postupka učenja, pri čemu sam postupak učenja nije ključan budući da je ishod učenja provjeren. Svakoj kvalifikaciji stečenoj u Republici Hrvatskoj mjesto je određeno prema razini koju imaju skupovi ishoda učenja koji pripadaju toj kvalifikaciji. Smještanje kvalifikacija na određenu razinu omogućuje da se kvalifikacije mogu uspoređivati i povezivati.“ Na Biološkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu provode se programi školovanja nekoliko usmjerenja biološke struke koji svojim ishodima učenja osigurava kompetencije biologa u zdravstvu što je vidljivo i iz dopunske isprave koju prema pravilima Sveučilišta u Zagrebu i Ministarstva znanosti svaki student dobiva uz diplomu nakon stjecanja stupnja magistra znanosti. Prema programima koji se izvode od 2005. godine, a koji su odobreni od nadležnih tijela kompetencije koje se stječu na Biološkom odsjeku su, između ostaloga, unaprijediti korištenje različitih laboratorijskih tehnika i metoda prema potrebama u dijagnostici, kriminalističkoj obradi i sličnim stručnim i znanstvenim analizama, kao i voditi istraživanja i laboratorije uz organizaciju i koordinaciju timova koji sudjeluju u provođenju eksperimentalnog rada rutinskih, znanstvenih i medicinskih analiza te voditi laboratorij i istraživačku grupu u području fiziologije metaboličkih bolesti (debljina, dijabetes i ostali metabolički poremećaji), transplantacijske imunologije i medicine. Kompetencije koje magistri diplomirali na Biološkome odsjeku imaju, na temelju programa odobrenih od strane Sveučilišta u Zagrebu i Ministarstva znanosti i obrazovanja, omogućavaju zapošljavanje u institucijama u kojima rade kao stručnjaci (voditelji laboratorija) u medicinskim, farmaceutskim, dijagnostičkim, forenzičkim i drugim laboratorijima. Te su kompetencije prepoznate u određenim područjima zdravstvenog sustava pa je tako 2017. godine u tome sustavu bio zaposlen 141 biolog. Ti biolozi rade na poslovima laboratorijske medicine, odnosno dijagnostike, terapije i liječenja te ravnopravno sa ostalim zdravstvenim radnicima pružaju zdravstvenu zaštitu obavljajući visokodiferencirane poslove moderne medicine. Biološka djelatnost je, kako navodi Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu, dio specijalističko/ konzilijarne zaštite u području pedijatrije, ginekologije i porodništva, endokrinologije, hematološke onkologije, neurologije, imunologije, infektologije, medicine rada, te drugih kliničkih područja medicine sa svrhom dijagnostike, procjene stanja i davanja mišljenja, te samostalnog sudjelovanja u terapijskom postupku. S obzirom na ishode učenja i kompetencije koje se stječu na Biološkome odsjeku PMF-a, kao i prepoznatu vrijednost struke u zdravstvenome sustavu, smatramo da je obuhvaćanje biologa u zdravstvu u članku 155 ovoga zakona neupitno, nužno i prijekopotrebno. Dekanica PMF-a Prof. dr. sc. Aleksandra Čižmešija Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
561 Sveučilište u Zagrebu Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Molim, pod nadopunu teksta u članku 155. stavite: u točki 2 dodati kemičari, kemijski inženjeri i kemijski tehnolozi, a frazu ˝ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja˝ izmijeniti u ˝koji su zaposleni u sustavu zdravstva˝. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
562 Sveučilište u Zagrebu Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Prema našim spoznajama, u sustavu zdravstva zaposleno je oko 70 magistara kemije/kemijskog inženjerstva. Navedeni stručnjaci zaposleni su u kliničkim bolnicama i kliničkim bolničkim centrima, a zaduženi su za složene tehnike radiokemije (radioimunoeseji, obilježavanje farmaka radioaktivnim izotopima u dijagnostičke i terapijske svrhe); molekularne dijagnostike nasljednih i malignih bolesti (određivanje genskih varijanti molekularnim metodama, najsuvremenijim tehnikama sekvenciranja - NGS za dijagnostiku i praćenje terapijskog odgovora u personaliziranoj/preciznoj medicini); toksikologije (određivanje koncentracije lijekova, određivanje prisutnosti sredstava ovisnosti), kao i u Zavodima za javno zdravstvo gdje koriste znanja i vještine iz kemije, toksikologije i primjene suvremenih instrumentalnih tehnika u analizi čimbenika okoliša (voda, tlo, zrak), hrane i predmeta opće uporabe kako bi unaprijedili brigu za javno zdravlje i ojačali sustav za prevenciju bolesti, čime u konačnici zdravstvenom sektoru ostvaruju značajne uštede. S njima na istim radnim mjestima rade i stručnjaci drugih profila čije su struke priznate kao zdravstvene struke prema trenutno važećem Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, te ostvaruju značajno veća materijalna prava. U današnje vrijeme, razvoj medicine i znanosti općenito doveo je do toga da je liječenje multidisciplinarno te da se o pacijentima ne brinu samo liječnici, stomatolozi, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije, već su u dijagnostiku, liječenje, ali i preventivu, uključeni i mnogi drugi stručnjaci. Stoga smatramo da su definicije zdravstvenih radnika iz starog Zakona zastarjele te se zdravstvenim radnicima trebaju smatrati i magistri kemije i kemijskog inženjerstva koji su zaposleni u sustavu zdravstva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
563 Sven Komljenović NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Slažem se sa prijedlozima iskazanih od strane HKMB, Karmele Barišić, Ljiljane Mayer, Višnje Jureše... Zahvaljujem se i kolegama neovisno o struci na ukazanim dislajkovima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
564 Suzana Posavčević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 195. Posebno dežurstvo je nadstandard te predstavlja rad izvan ugovorenog radnog vremena s HZZO- om. Jasno naznačiti da je potreban ugovor dviju strana te treba osim cijene rada prema HLK, definirati i sve druge obveze - osiguranja, povrede i sl. U takvom obliku dežurstava trebaju sudjelovati svi doktori medicine s važećom licencom (isljkučujući bolničke liječnike koji dežuraju) da bi svi podnijeli " rasterećenje" HMP i hitnih prijema u bolnicama , a ne samo i opet PZZ. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
565 Suzana Posavčević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 271. Potrebno je unijeti u Zakon da će se Pravilnikom definirati maksimalna cijenu zakupa i najma opreme, ako treba i kategoriziranjem prostora jer je poznato da neki prostori DZ ne udovoljavaju Pravilniku o minimalnim tehničkim uvjetima za ordinacije niti u pogledu prostora niti opreme. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
566 Suzana Posavčević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 230. Mrtvozorstvo mora biti dobrovoljno. Činjenica da se i do sada liječnike nije kontaktiralo prije imenovanja i mnogi su saznali da su mrtvozornici iz sredtava priopćavanja (moj primjer). Ukoliko mrtvozore doktori medicine, onda to trebaju biti svi s važećom licencom bez obzira na mjesto rada, au slučaju drugih zdravstvenih radnika definirati koji su to. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
567 Suzana Posavčević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. Baš kao i u članku 51. Zakona, prevelike ovlasti dane županima i gradonačelniku grada Zagreba s nedefiniranim kriterijima o davanju suglasnosti o prenošenju ordinacija. Ostavlja se prostor za manipulaciju baš kao što se sada nekim kolegama dopušta rad preko 65 godina starosti, a drugima ne. Kriteriji moraju biti jasni i već sad definirani u Zakonu. Prihvaćen Briše se članak 63. i članak 64. Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
568 SUZANA PAVLICA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013) Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
569 SUZANA PAVLICA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. Točka (2) iza riječi prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike dodati riječi magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike Obrazloženje: Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
570 SUZANA PAVLICA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 167. točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
571 SUZANA PAVLICA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
572 SUZANA PAVLICA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. Točka (4) riječ dijagnostike zamijeniti riječima laboratorijske dijagnostike Točka (5) izbaciti riječi i medicinske biokemije, Objašnjenje: Medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara i primalja, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija, pa nema potrebe izdvajati ju od ostale laboratorijske dijagnostike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
573 SUZANA PAVLICA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. Točka (1) iza riječi porodiljstvo dodati riječi ,laboratorijske dijagnostike Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
574 SUZANA PAVLICA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. Točka (1) riječi djelatnost dijagnostike zamijeniti riječima djelatnost laboratorijske dijagnostike Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
575 SUZANA PAVLICA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. Točka (1) riječi dijagnostika i medicinska rehabilitacija, zamjeniti riječima laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
576 SUZANA PAVLICA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
577 SUZANA PAVLICA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Točka (1) riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Točka (5) riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju zamjenjuju se riječima dijagnostičkom laboratoriju Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
578 SUZANA PAVLICA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
579 SUZANA PAVLICA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. Točka (1) brišu se riječi a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
580 SUZANA PAVLICA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. Točka (3) riječi medicinsko-biokemijske laboratorije zamijeniti riječima dijagnostičke laboratorije Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
581 SUZANA PAVLICA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
582 SUZANA PAVLICA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti podržavam komentare i prijedloge upućene od strane Medicinskog fakulteta u Osijeku, Hrvatske komore zdravstvenih radnika i Jasne Matić (voditeljice Strukovnog razreda za medicinsko - laboratorijsku dijagnostiku HKZR). Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
583 SUZANA PAVLICA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Prijedlozi za izmjene: Članak 30 točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i nomotehnički uskladiti ostale članke vezano uz pojam laboratorijska dijagnostika. Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika može se obavljati iz područja zdravstvene ekologije, mikrobiologije, citologije, medicinske biokemije i drugih područja. Članak 43, Stavak 3 „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. Članak 46. - točka(3): riječ medicinsko- biokemijske laboratorije zamjenjuje se riječju laboratorijske dijagnostike . U istom stavku brisati „ privatne prakse sanitarnih inženjera“ Obrazloženje: 1. Laboratorijska dijagnostika sukladno Popisu medicinskih djelatnosti HZZO od 2016.provodi se pod šifrom 1070000 u djelatnosti primarne zdravstvene zaštite a medicinska-biokemija se provodi pod šifrom 2550000 i pripada djelatnosti polikliničko-konzilijarne zdravstvene zaštite. Obzirom da se prema nacrtu Zakona predlaže privatna praksa sa mogućnošću zarađivanja samostalnim poslovanjem (čl. 55) a i ugovorom s HZZO-om te činjenicom da se Mreža javne zdravstvene službe treba revidirati u PZZ treba dati mogućnost visokoobrazovanom kadru medicinsko-laboratorijske dijagnostike/djelatnosti obavljanje djelatnosti na razini primarnoj zdravstvene zaštite, obzirom na Šifrarnik HZZO i zanimanje pod šifrom 774 (mag. Medicinsko laboratorijske dijagnostike). 2. Ordinacija privatne prakse sanitarnih inženjera se ne može ustrojiti obzirom da djelatnost sanitarnog inženjerstva pripada javnozdravstvenoj djelatnosti. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Članak 48. - točka (1) iza riječi magistri medicinske biokemije dodati riječi „i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike“ . U istom stavku riječi „u medicinsko-biokemijskim laboratorijima“ zamijeniti riječju “ laboratorijima“ Obrazloženje: Obzirom da članak ne precizira razinu zdravstvene zaštite sukladno „Djelatnostima u ZZ (Medicinske djelatnosti HZZO)“, laboratorijska dijagnostika u privatnoj praksi provodi se kroz medicinsku, odnosno kliničku biokemiju, mikrobiologiju, medicinsku citologiju koju obavljaju različiti stručnjaci. Članak 49. - Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Članak 54, Stavak 1 „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. - točka 1): riječi medicinsko-biokemijski laboratorij se brišu i izričajno usklađuju s riječi laboratorij. - točka (5): riječi medicinsko-biokemijskom laboratoriju se brišu i izričajno usklađuju riječju laboratorijem. „medicinsko biokemijskom laboratoriju“ zamijeniti riječima „u dijagnostičkom laboratoriju“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 112, Stavak 1 „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Članak 113, Stavak 1 „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Članak 114, Stavak 1 umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. - točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Članak 155, Stavak 2 izbaciti „medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri“ Obrazloženje: Navedena zanimanja ne postoje u RH Članak 168, Stavak 2 iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Članak 167. - točka (1): iza riječi „usmjerenja“ dodati riječi „a obavljaju određene stručne poslove iz područja zdravstvene zaštite“. Brisati tekst …a sudjeluju u dijelu zdravstvene zaštite (dijagnostički i terapijski postupci) Obrazloženje: Obzirom da nezdravstveni radnik ne može raditi poslove zdravstvenog radnika jer nema ispunjene preduvjete potrebne za rad zdravstvenog radnika (stručni ispit i dozvola za samostalan rad), potrebno je istaknuti da postoje određeni poslovi iz područja zdravstvene zaštite koje mogu raditi nezdravstveni radnici. Članak 168. - točka (2): dopuna. Iza riječi obaviti, dodati ….“ magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, ….“ Obrazloženje: Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, jednako kao i Pravilnikom o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika trebaju biti obuhvaćeni su navedeni zdravstveni radnici pa je potrebno dopuniti ovu točku. Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013) Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
584 Suzana Harabajsa NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 122. Članak 112, Stavak 1 Riječi „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
585 Suzana Harabajsa NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. Riječi „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
586 Suzana Harabajsa NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. Članak 168, Stavak 2 Iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Obrazloženje: Magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike se obrazuju po bolonjskom obrazovnom sustavu i prijeko su potrebni u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite, stoga je nedopustivo da se kao zdravstveni djelatnici s visokim stupnjem obrazovanja ne nalaze u temeljnom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
587 Suzana Harabajsa NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ Obrazloženje: U Kliničkim bolničkim centrima u Republici Hrvatskoj ne postoje Klinički zavodi za medicinsku biokemiju već Klinički zavodi za laboratorijsku dijagnostiku. Nije potrebno isticati medicnisku biokemiju jer je to samo jedna od grana laboratorijske djelatnosti. U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ , a ne jedina. Nastavni programi magistara laboratorijske dijagnostike i magistara medicinske biokemije se izvode u Kliničkim zavodima za laboratorijsku dijagnostiku u Kliničkim bolničkim centrima RH. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
588 Suzana Harabajsa NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. Članak 114, Stavak 1 Umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
589 Suzana Harabajsa NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. Članak 113, Stavak 1 Riječi „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
590 Suzana Harabajsa NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. Članak 68, Stavak 2, Točka 4 Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Riječi „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Obrazloženje: Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti s medicinsko biokemijskim laboratorijem. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
591 Suzana Harabajsa NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Članak 54, Stavak 1 Članak 54, Stavak 5 Riječi „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Obrazloženje: Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti s medicinsko biokemijskim laboratorijem. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
592 Suzana Harabajsa NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. Članak 48, Stavak 1 Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Obrazloženje: Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ . Stoga je potrebno uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su educirani za rad u više različitih tipova dijagnostičkih laboratorija. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
593 Suzana Harabajsa NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. Članak 46, Stavak 3 Riječi „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Obrazloženje: Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. citologiju i mikrobiologiju...). Ne smije se pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je navoditi u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a ne kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da medicinsko biokemijska djelatnost nije jedina dijagnostička djelatnost. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
594 Suzana Hančić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti se slažem s prijedlozima i komentarima: - HKZR - Jasne Matić, voditeljice SR MLD - Hrvatske udruge laboratorijske medicine - Hrvatske udruge citotehnologa - Hrvatske udruge studenata medicinsko-laboratorijske dijagnostike - Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Osijeku Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
595 Suzana Hančić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. (5) Klinički bolnički centar jest opća bolnica u kojoj osim naziva klinika za djelatnost interne medicine, kirurgije, pedijatrije, ginekologije i porodiljstva, naziv klinika ima više od polovice ostalih specijalnosti i u kojima se izvodi više od polovice nastavnog programa studija medicine, dentalne medicine, farmacije i laboratorijske dijagnostike odnosno sestrinstva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
596 Suzana Hančić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. Točka (5) Izbaciti riječi „i medicinske biokemije“. Objašnjenje: medicinska biokemija nije sektorsko zanimanje (direktno priznata profesija) pa nema potrebe da se posebno izdvaja od druge laboratorijske dijagnostike koja također postoji u kliničkim bolničkim centrima. Za razliku od doktora medicine, doktora dentalne medicine, magistara farmacije, medicinskih sestara, magistri medicinske biokemije nisu sektorska – direktno regulirana profesija. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
597 Suzana Hančić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. (1) Poliklinika jest zdravstvena ustanova u kojoj se obavlja specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita, laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija, osim bolničkog liječenja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
598 Suzana Hančić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. 5. reklamira svoj rad i svoju ordinaciju, ljekarnu ili dijagnostički laboratorij protivno aktu koji donosi nadležna komora. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
599 Suzana Hančić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. 4. ima više od jedne ordinacije, ljekarne ili dijagnostičkog laboratorija, odnosno jedne privatne prakse u svojoj struci Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
600 Suzana Hančić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. (5) U istoj ordinaciji, odnosno dijagnostičkom laboratoriju mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti u smjenskom radu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
601 Suzana Hančić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. (1) Zdravstveni radnici iz članka 47. ovoga Zakona mogu imati samo jednu ordinaciju, ljekarnu ili dijagnostički laboratorij, a zdravstveni radnici iz članka 49. ovoga Zakona samo jednu privatnu praksu u svojoj struci. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
602 Suzana Hančić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Točka (1) Riječi „medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuju se riječima „dijagnostički laboratorij“. Točka (5) Riječi „medicinsko-biokemijskom laboratoriju“ zamjenjuju se riječima „dijagnostičkom laboratoriju“. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. citološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena „laboratorijska dijagnostika“. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
603 Suzana Hančić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. Točka (1) Brišu se riječi: a magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima i zamjenjuju riječima: a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki, citološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Kako u RH već nekoliko godina postoji nastavak edukacije za medicinsko-laboratorijske djelatnike na razini magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike, nedopustivo je da ovi stručnjaci nisu navedeni u temeljnom zakonu. Medicinsko-laboratorijski djelatnici (osim u laboratorijima medicinske biokemije) rade u hematološkim, bakteriološkim, parazitološkim, virološkim, mikološkim, imunološkim, serološkim, patološkim, citološkim te transfuziološkim laboratorijima. Rade i u laboratorijima za molekularnu dijagnostiku, kao i u laboratorijima za humanu genetiku, toksikologiju i tipizaciju tkiva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
604 Suzana Hančić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. (3) Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na ordinacije, odgovarajuće se primjenjuju na dijagnostičke laboratorije, privatne prakse za zdravstvenu njegu u kući, privatne prakse fizioterapeuta, privatne prakse primalja, privatne prakse dentalnih tehničara, privatne prakse sanitarnih inženjera, privatne prakse radnih terapeuta i ljekarne u kojoj se obavlja ljekarnička djelatnost kao privatna praksa. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
605 Suzana Hančić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. Stavak (3) „Medicinsko-biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju, citologiju). Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko-biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“, a nikako ne glasi „zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko-biokemijsku djelatnost“). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
606 Suzana Benković NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. Podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore da se djelatnost kliničke farmacije definira kao dio specijalističko-konzilijarne djelatnosti. Klinička farmacija potpuno je neiskorištena grana farmacije u sadašnjem zdravstvenom sustavu, a specijalisti kliničke farmacije mogu uvelike doprinijeti racionalnoj farmakoterapiji na svim razinama zdravstvene zaštite. Slažem se sa komentarom Darka Takača, Mateje Klarić i Martine Prusac. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
607 Sunčana Vlah NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. Podržavam prijedlog Hrvatske liječničke komore, a ukoliko će suglasnost morati dati župan ili gradonačelnik Grada Zagreba ona mora biti utvrđena na točno određenim kriterijima Ministarstva, a ne slobodnom voljom pojedinca. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
608 STRUČNI RAZRED PSIHOLOGA U MEDICINI RADA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. U čl.103.st.2. u nabrajanju djelatnosti treba dodati psihološku djelatnost te tekst treba glasiti: "Dom zdravlja pruža zdravstvenu zaštitu obavljanjem djelatnosti obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, dentalne tehnike, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, medicine rada/medicine rada i sporta, psihološke djelatnosti, logopedije, laboratorijske, radiološke i druge dijagnostike, sanitetskog prijevoza, ljekarničke djelatnosti, fizikalne terapije, patronažne zdravstvene zaštite, zdravstvene njege te palijativne skrbi, kao i obavljanjem specijalističko-konzilijarne djelatnosti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
609 STRUČNI RAZRED PSIHOLOGA U MEDICINI RADA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 32. U čl. 32. st. 2. u nabrajanju djelatnosti treba dodati i psihološku djelatnost te bi on trebao glasiti : " Iznimno od članka 30.st.2.podstavka 9.,11.,15. I 19. Ovog Zakona djelatnosti medicine rada/medicine rada i sporta , logopedije, psihološke djelatnosti, fizikalne terapije i palijativne skrbi mogu se obavljati i na sekundarnoj razini". Obrazloženje:Psiholozi na razini sekundarne zdravstvene zaštite, specijalističko konzilijarne i bolničke djelatnosti, pružaju usluge dijagnostike i tretmana. Od studenog 2015. godine HZZO je uveo pakete usluga zdravstvene zaštite koje pružaju psiholozi/klinički psiholozi u zdravstvenom sustavu (PL 001-016), a koje se vode pod zasebnom šifrom djelatnosti kliničke psihologije (222 0000). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
610 STRUČNI RAZRED PSIHOLOGA U MEDICINI RADA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. U članku 30.st.2. potrebno je ispred djelatnosti logopedije navesti "psihološka djelatnost". Obrazloženje: Zakon o psihološkoj djelatnosti donesen je 2003.g, (NN 47/03), iste godine je u studenom osnovana i Hrvatska psihološka komora. Direktiva 2005/36/EZ i 2013/55/EU prenesena je u hrvatski pravni poredak, između ostalih i u Zakon o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08,71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 12/12 ,35/12, 70/12, 83/13, 22/14 i 70/16). Direktiva 2005/36/EZ i 2003/55/EU o priznavanju profesionalnih kvalifikacija bila je osnova za razvoj diplome EuroPsy (EFPA) koji ujednačava izobrazbu i osposobljavanje psihologa u različitim državama EU. Hrvatska psihološka komora i Hrvatsko psihološko društvo članice su EFPE . EFPA je 18.rujna 2017. godine potvrdila Hrvatski nacionalni odbor za Euro Psycertifikat (diplomu) koji će prema kriterijima EPPE izdavati EuroPsy certifikat (diplomu) psiholozima u RH u razdoblju od rujna 2017. do rujna 2021. godine. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
611 STRUČNI RAZRED PSIHOLOGA U MEDICINI RADA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 31. Iznimno smo zadovoljni što je u članku 31. St.2. PrijedlogaZZZ koji definira provođenje pojedinačnih mjera zdravstvene zaštite na primarnoj razini, a posebno u zdravstvenoj zaštiti radnika, djece predškolske i školske dobi, osoba starijih od 65 godina te zaštiti mentalnog zdravlja navedena i suradnja psihologa, socijalnih radnika, odnosno drugih stručnjaka za pojedina specifična pitanja te zaštite. U skladu s tim člankom predlažemo i nadopunu članka 30.st.2. gdje ispred logopedije treba navesti i psihološku djelatnost. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
612 STRUČNI RAZRED PSIHOLOGA U MEDICINI RADA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 24. U čl.24. st.(1) u t.2. nakon "praćenje zdravstvenog stanja radnika" u nastavku treba dodati "i njegovih psihofizičkih sposobnosti". U istom čl. st.(1) dodati t.13. koja bi glasila "obilazk radnog mjesta u svrhu procjene psihosocijalnih rizika i edukacija poslodavaca i radnika o prevenciji psihosocijalnih rizika". Obrazloženje: Europska agencija za zaštitu i zdravlje na radu (European Agency for Safety and Health at work – EU OSHA) pokrenula je Kampanju „Upravljanje stresom za zdrava mjesta rada“, čiji je osnovni cilj podići svijest o stresu i psihosocijalnim rizicima na radnom mjestu te potaknuti poslodavce, radnike i njihove predstavnike na suradnju u upravljanju ovim rizicima te time pridonijeti stvaranju zdravog radnog okruženja na dobrobit radnika i poslodavaca. Poremećaji zdravlja radnika koji su dugotrajno izloženi stresu mogu se očitovati u promjenama po duševno i tjelesno zdravlje radnika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
613 STRUČNI RAZRED PSIHOLOGA U MEDICINI RADA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. U čl.23, st.(1) predlažemo dodati t. 5 koja bi glasila "-mjere zdravstvene zaštite u svrhu prevencije psihosocijalnih rizika i edukacije o prevenciji psihosocijalnih rizika". Obrazloženje:Europska agencija za zaštitu i zdravlje na radu (European Agency for Safety and Health at work – EU OSHA) pokrenula je Kampanju „Upravljanje stresom za zdrava mjesta rada“, čiji je osnovni cilj podići svijest o stresu i psihosocijalnim rizicima na radnom mjestu te potaknuti poslodavce, radnike i njihove predstavnike na suradnju u upravljanju ovim rizicima te time pridonijeti stvaranju zdravog radnog okruženja na dobrobit radnika i poslodavaca. Poremećaji zdravlja radnika koji su dugotrajno izloženi stresu mogu se očitovati u promjenama po duševno i tjelesno zdravlje radnika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
614 STRUČNI RAZRED PSIHOLOGA U MEDICINI RADA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 155. Klinički psiholozi svojim postupcima dijagnostike i tretmana poremećaja i bolesti svakako su dio zdravstvene djelatnosti te je logično da imaju status zdravstvenog djelatnika. U potpunosti podržavamo sadržaj čl.155, st.2 . Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
615 Stjepan Topolnjak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 162. kao predsjednik Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, koji je reprezentativni sindikat javnih službi upozoravam na derogiranje odredbi općeg propisa o plaćama u javnim službama , na diskriminaciju ove odredbe u odnosu na zdravstvene i nezdravstvene radnike u sustavu zdravstva i na diskriminaciju zaposlenih prema razinama zdravstvene zaštite. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
616 Stjepan Topolnjak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 106. I evo kako će nakon privatizacije izgledati DZ. Počinje rasprodaja prostore. Prvo zakupom u mreži, pa izvan nje, a onda ako nitko neće i za nezdravstvene sadržaje. Koja je druga svrha ovih odredbi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
617 Stjepan Topolnjak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. molimo obrazloženje čega je dom zdravlja nositelj osim zidova ,uprave i patronaže. koje su to djelatnosti koje će obavljati dom zdravlja nakon odlaska PZZ u ordinacije. Sve je jasno. DZ ostati će za organiziranje zdravstvene zaštite na nenaseljenim područjima i slabo dostupnim. Međutim ako pretvorimo DZ u jedinice za obavljanje PZZ nećemo ih ni trebati toliko. eto prostora za uštedu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
618 Stjepan Topolnjak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 102. Dom zdravlja je floskula svuda osim tamo gdje neće biti intersesantno i unosno obavljati privatnu praksu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
619 Stjepan Topolnjak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 85. ne polemizirajući da li je potrebno da svaki ravnatelj ima zamjenika i četri pomoćnika, mišljenja smo da se ovom odredbom na opet netransparentan način povečava broj upravljačkog kadra bez ikakvih kriterija. toliko o mjerama financijske održivosti bolničkog sustav ili još gore PZZ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
620 Stjepan Topolnjak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 67. raditi do 70 godina samo je još jedna u nizu diskriminirajućih odredbi ovog zakona , nije nezakonito skapati ugovore o radu s radnikom preko 65 godine starosti, barem prema odredbama Zakona o radu ukoliko postoji interes radnika i poslodavca, ali osigurati to pravo samo u PZZ koja se obavlja kao privatna praksa i samo u mreži govori odiskriminaciji bez obrazloženja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
621 Stjepan Topolnjak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. zdravstveni radnik koji obavlja zdravstvenu djelatnost ne može prenijeti svoju djelatnost na nikoga. U javnim se službama za obavljanje djelatnosti zasniva radni odnos sklapanjem ugovora ali ne kupoprodajnim. Javne službe neprenosive. Ovo je protuzakonita odredba. Zdravstvena djelatnost obavlja se osobnim radom pod uvjetima i na način propisan zakonom i ne prenosi se i ne prodaje. Zdravstvena djelatnost nije roba, jer ni pacijenti nisu samo kartoni da ih netko prenosi i prodaje. Prihvaćen Briše se članak 63. i članak 64. Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti.
622 Stjepan Topolnjak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 55. nevjerojatno je da će privatni zdravstveni radnik u ordinaciji moži sklapati toliko ugovora o prvođenju zdravstve zaštite a radit će samo 40 sati tjedno i eventualno 8 sati prekovremeno . Pa u kojem će vremenu pružati sve te uslugeizva ugovora sa HZZO-om ako je tipski ugovor sa HZZO-om na 40 sati tjedno za osigane osobe Zavoda. ili će sve to raditi na u vrijeme kada treba biti dostupan osiguranicma HZZO- dakle na teret javnog sustava. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
623 Stjepan Topolnjak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. Dakle, odredbe po kojima se ordinacija može prenijeti u novi prostor ne govore o slobodi obavljanja privatne prakse nego o svim priznatim načelima dostupnosti i cjelovitosti obavljanja javne službe. Što će se preseliti u novi prostor? Naši kartoni . Ne nego mjesto na kojem ćemo dolaziti po zdravstvenu zaštitu koja možda neće biti dostupna svima koji su upravo zbog te lokacije odabrali tog doktora PZZ. Ovom odredbom direktno se na jednostra način krši načelo dostupnosti, narušava mreža i onemogućava cjelovitost pristupu zdravstve zaštite. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
624 Stjepan Topolnjak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. Koja je definicja ordinacije - jedinica organizacije PZZ. Poznato je samo da se u ordinacijama obalja PZZ kao privatna praksa , a ne kao javna služba, kao što zakon predmijeva za zdravstvenu djelatnost. Privatnoj praksi cilj nije usluga nego ostvarivanje profita. u tu privatnu praksu može ići sve iz djelatnosti doma zdravlja osim patronaže. gdje nam je ostalo javno zdravstvo. A ne zaboravimo da se u taj model priključuje i specijalističko konzilijarna zdravstva zaštita. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
625 Stjepan Topolnjak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. Jako nam je drago što predlagač smatra da bi kvalitetu zdravstve zaštite na primarnoj razini unaprijedile i usluge specijalističko konzilijarne zdravstve zaštite u domovima zdravlja jer je to nesporno točno. Međutim, otvaraju se dva problema, prvi je odljev specijalista iz sekundarne u primarnu zdravstvenu zaštitu pod uvjetom da im se omogući obavljanje te djelatnosti pod istim uvjetima kao i ordinacijama, dakle privatizacija, a drugi je osiguravanje povezanosti sa laboratorijim i dijagnostikom koja ničim nije uređena. . Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
626 Stjepan Topolnjak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 16. drugo pitanje je to će i kojim instrumentima i kime koordinirati područna ili lokalna samouprava kada PZZ bude u cijelosti organizirana kroz ordinacije. A još interesantnije je pitanje kome će osiguravati sredstav za provođenje zdravstve zaštite i pod kojim uvjetima . Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
627 Stjepan Topolnjak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 16. načelo dostupnosti dobiva novi smisao u odredbama o PZZ kada se ordinacijama omogući da se izmjeste iz DZ i presele svoju djelatnost , pa da li će i tada osiguranicma pod jednakim uvjetima biti dostupna kada se zna da se doktora PZZ bira uglavnom prema mjestu najbližem stanovanju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
628 Stjepan Topolnjak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Još jedan komentar na uvođenje zdravstvenog turizma na svim razinama zdravstvene zaštite, koji ukazuje na sukob interesa javnog i privanog sektora, a govori o izigravanju zakona koji djelatnost zdravstva još uvijek definira kao javnu službu, a onda u nju uvodi gospodarsku djelatnost kojoj je svrha ostvarivanje profita, ali ne u javni sustav , već na teret javnog sustava, a u korist privatnosg sesktora. U zdravstvenim ustanovana koje će se baviti turizmom još uvijek rade javni službenici i namještenici kojima sredstva za plaće osigurava država iz sredstava HZZO-a. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
629 Stjepan Topolnjak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI razlozi zbog kojih se zakon donosi i sadržaj zakonskih normi dijametralno su suprotni jer jedni govore o jačanju primarne zdravstven zaštite adrugi o privatizaciji zdravsPZZ. Pozivajući se na dostupnost zdravstvene zaštite uvođenjem ordinacija, za koje budimo iskreni ni ne postoji definicja što nego samo što rade, direktno se preispituje naše poznavalje sustav i zavarava praznim načelima. Domovi zdravlja niti će prema novom zakonu biti nositelji djelatnosti niti za isto postoji bilo koji pravni instrument. odredbe su kontradiktorne i svakom je jasno da će funkcija doma zdravljabiti redefinirana upravo na način da izgube svaki smisao tamo gdje se omogući odlazak timova PZZ u tzv ordinacije. Mišljenja smo da se PZZ može ojačati samo povratkom PZZ u domove zdravlja istekom koncesijskih ugovora. Do tada nema jačanja pzzz, nema dostupnosti, nema koordinacije, nema cjelovitosti pristupa, jer kada nositelj ordinacije prenese svoju ordinaciju izvan prostora DZ ili ju prenese nekom drugom ili ju proda, nema više dostupne i cjelovite zdravstve ezaštite. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
630 Stjepan Topolnjak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 31. tražimo da se zakonom propiše tim PZZ jer je PZZ čuvar ulaska u sustav i važnost sastava timova treba urediti zakonom radi kontinuiranosti zdravstvene zaštitite i sigurnosti građana. Pravilnici su podzakonski akti koji se prema dosadašnjem iskustu i praksi mjenjaju na dnevno političkoj bazi i nisu garancija stabilnosti sustava. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
631 Stella Tomić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavam sve prijedloge i komentare HKMB, jedine kompetentne komore odgovorne za područje medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
632 Sretan Glavičić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 70. U ime SDP Makarska predlaže se : 1) Nabrojati ustanove po razinama, a u sljedećim stavcima onda nakon što se nabroje, opisivati tko ih, kada i kako može osnovati. 2) čl. 70 st. 2 . izmijeniti da glasi: „Opću bolnicu osniva jedinica područne (regionalne) samouprave i grad.“ 3) čl. 70. st. 4. izmijeniti da glasi: „Dom zdravlja osniva jedinica područne (regionalne) samouprave i grad.“ 4) Iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5. koji glasi: „ Zavod za hitnu medicinu i zavod za javno zdravstvo osniva jedinica područne (regionalne) samouprave. „ 5) Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 6. i glasi: „ Polikliniku, lječilište, ustanovu za zdravstvenu njegu, ustanovu za palijativnu skrb i ljekarničku ustanovu mogu osnovati jedinica područne (regionalne) samouprave, grad i druga pravna i fizička osoba.“ 6) Svi ostali stavci u čl. 70. se pomiču sukladno novom numeriranju. 7) Oštro se protivimo najavljenoj privatizaciji primarne zdravstvene zaštite jer ako se to provede onako kako ovaj prijedlog zakona predlaže onda od doma zdravlja neće ostati ništa, a u konačnici će to sve ići preko leđa pacijenata koji će imati sve lošiju i nedostupniju primarnu zdravstvenu skrb. Protežiranje privatnog na račun javnog već je pokazalo sve svoje nedostatke, a to su najbolje osjetili pacijenti koji bi trebali biti u fokusu zdravstvenog sustava, a ovako ih se gura sve više na periferiju. OBRAZLOŽENJE: 2) Nelogično je da grad može osnovati specijalnu bolnicu koja je više razine složenosti, a ne može biti osnivač opće bolnice. 3 i 4) Obzirom da smo mi u Makarskoj jako dobro osjetili kako Splitsko-dalmatinska županija loše upravlja Ispostavom Doma zdravlja u Makarskoj, što je rezultiralo kontinuiranim urušavanjem nivoa i kvalitete zdravstvene zaštite koju ta ustanova pruža stanovnicima ovog područja (između ostalog možemo nabrojati nefunkcioniranje laboratorija, nedostatak rentgenologa, pedijatara i dr. specijalista, zgradu u ruševnom stanju, nedostatak sanitetskog pribora, pa čak i wc papira) mišljenja smo da bi gradovi trebali imati mogućnost samostalnog upravljanja zdravstvenim ustanovama na svom području. Sada važeća odredba u praksi se pokazala iznimno štetnom za naše građane, i stoga želimo da izmjenom i dopunom Zakona nam omogućite, da u skladu sa političkom voljom i realnim financijskim i organizacijskim mogućnostima, svi gradovi, uključujući i Makarsku budu u prilici biti osnivači domova zdravlja i bolnica. Obrazloženja da je to financijski neodrživo nisu dokazana, a ukidanje rodilišta, problemi oko funkcioniranja hitne pomoći bez dodatnih timova, te nedostatak turističke ambulante i 24-satnog dežurstva ljekarne ukazuju da je razina zdravstvene zaštite i usluge na lokalnoj razini, i to u turističkom središtu Dalmacije, iznimno niska. Samo se sa zakonskim izmjenama može postići unaprjeđenje zdravstvene usluge. 5 ) U sadašnjem st. 5. nelogično je, pored jedinica područne (regionalne) samouprave, drugih pravnih i fizičkih osoba izostaviti grad, pa se u tom dijelu predlaže dopuna. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
633 Srečko Belošević NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 51. Nastavno na prijedlog Zakon u zdravstvu osvrnuo bih se na problem koji vidim kao pacijent. Naime, posjećujem liječnika u domu zdravlja te stalno slušam kako moraju raditi sa lošom i starom opremom jer im država ne može/ne želi omogućiti bolje. Također, vidim u novom prijedlogu zakon da takve stvari također stopiraju županije, odnosno župan, odnosno da za suglasnost dobivanja koncesija moraju dobiti odobrenje župana, koji ionako daje koncesije bez obzira na bilo kakve zadovoljene uvijete. Bojim se da ćemo ovakvim vođenjem države, odnosno zdravstva izgubiti puno dobrih liječnika koji su zbog loših uvjeta primorani otići vani ili otići u 100% privat što će nama kao siromašnoj naciji biti nedostižno, a davanjem koncesija smatram da bi i nama pacijentima bila omogućena bolja usluga, jer vidim da razlike u plaćanju usluga ne postoji, ako gledamo liječnike u domu zdravlja koji imaju koncesiju i koji istu nemaju. Hvala! Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
634 Spomenka Tomek-Roksandić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 130. Čl. 130. stavak (1) Hrvatski zavod za javno zdravstvo obavlja sljedeće poslove: iza školske i adolescente medicine, nadopuna s GERONTOLOGIJE, ispred mentalnog zdravlja i prevencije ovisnosti. Nije prihvaćen Aktivnosti gerontologije se provode u okviru djelatnosti javnog zdravstva.
635 Spomenka Tomek-Roksandić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 129. Čl. 129. u trećem retku prvog odlomka iza školske medicine, nadopuna s GERONTOLOGIJE, ispred mentalnog zdravlja. Nije prihvaćen Aktivnosti gerontologije se provode u okviru djelatnosti javnog zdravstva.
636 Spomenka Tomek-Roksandić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. Čl. 30. (1)Zdravstvena zaštita na primarnoj razini, pod alineom 15 - zdravstvenu njegu u kući nadopuniti I STACIONARU DOMA ZA STARIJE (2)Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti, iza četvrte alineje nadopuniti sa novom - GERONTOLOGIJE, a ispred zdravstvene zaštite žena. iza 13. alineje patronažne zdravstvene zaštite - zdravstvene njege u kući nadopuniti sa I STACIONARA DOMA ZA STARIJE Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
637 Spomenka Tomek-Roksandić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 21. Čl.21. Mjere zdravstvene zaštite, pod stavkom br. 7. izmijeniti s nadopunom : SPECIFIČNE MJERE UNAPREĐENJA ZDRAVLJA i zdravstvene zaštite stanovništva starijeg od 65 godina. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
638 Spomenka Tomek-Roksandić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. Čl.11. nadopuna pod stavka (2), prva alinea iza javnozdravstvene, a ispred epidemiološke, nadopuniti s GERONTOLOŠKO-JAVNOZDRAVSTVENE Nije prihvaćen Gerontološko-javnozdravstvene mjere su javnozdravstvene mjere.
639 SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 246. Članak 246. Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj privatni zdravstveni radnik ako: 1. uskraćuje osobama jednakost u cjelokupnom postupku ostvarivanja zdravstvene zaštite (članak 26. stavak 1. točka 1.) 2. uskraćuje osobama zdravstvenu uslugu standardizirane kvalitete i jednakog sadržaja (članak 26. stavak 1. točka 3.) 3. uskraćuje osobama prvu pomoć i hitnu medicinsku pomoć kada joj je ona potrebna (članak 26. stavak 1. točka 4.) 4. uskraćuje osobama odbijanje liječenja od strane studenata i odbijanje svih drugih intervencija koje bi samostalno obavljali zdravstveni radnici prije stečene stručne kvalifikacije, odnosno ishođenog odobrenja za samostalan rad (članak 26. stavak 1. točka 5.) 5. uskraćuje osobama prihvaćanje ili odbijanje pojedinog dijagnostičkog, odnosno terapijskog postupka, osim u slučaju neodgodive medicinske intervencije čije bi nepoduzimanje ugrozilo njezin život i zdravlje ili izazvalo trajna oštećenja njezina zdravlja (članak 26. stavak 1. točka 6.) 6. ne postupi po prigovoru osobe koja je zatražila zaštitu svojih prava s obzirom na kvalitetu, sadržaj i vrstu zdravstvene usluge i o poduzetim mjerama ne obavijesti podnositelja prigovora najkasnije u roku od osam dana (članak 27. stavak 4. i 5.) 7. obavlja privatnu praksu bez odobrenja za samostalan rad (članak 47. stavak 1. točka 2. i članak 49. stavak 4.) 8. obavlja privatnu praksu bez radne sposobnosti (članak 47. stavak 1. točka 3. i članak 49. stavak 4.) 9. obavlja privatnu praksu bez potpune poslovne sposobnosti (članak 47. stavak 1. točka 4. i članak 49. stavak 4.) 10. obavlja privatnu praksu, a pravomoćnom sudskom presudom izrečena mu je mjera sigurnosti ili zaštitna mjera zabrane obavljanja zdravstvene zaštite, odnosno zaštitna mjera udaljenja, dok te mjere traju (članak 47. stavak 1. točka 5. i članak 49. stavak 4.) 11. obavlja privatnu praksu za vrijeme trajanja radnog odnosa, odnosno dok obavlja drugu samostalnu djelatnost (članak 47. stavak 1. točka 6. i članak 49. stavak 4.) 12. obavlja privatnu praksu, a ne raspolaže odgovarajućim prostorom sukladno normativima i standardima za obavljanje privatne prakse u pogledu prostora (članak 47. stavak 1. točka 7. i članak 49. stavak 4.) 13. obavlja privatnu praksu, a ne raspolaže odgovarajućom medicinsko-tehničkom opremom sukladno normativima i standardima za obavljanje privatne prakse u pogledu medicinsko-tehničke opreme (članak 47. stavak 1. točka 8. i članak 49. stavak 4.) 14. započne s radom prije nego što je rješenjem utvrđeno ispunjenje uvjeta s obzirom na prostor, radnike i medicinsko-tehničku opremu (članak 51. stavak 3.) 15. ima više od jedne ordinacije, ljekarne ili medicinsko-biokemijski laboratorija, odnosno jedne privatne prakse u svojoj struci (članak 54. stavak 1.) 16. ne obavlja poslove privatne prakse osobno (članak 54. stavak 2.) 17. primi u radni odnos više zdravstvenih radnika iste struke (članak 54. stavak 3.) 18. obavlja privatnu praksu s više od dva tima iste djelatnosti u smjenskom radu (članak 54. stavak 5.) 19. za opredijeljene osigurane osobe ne osigura zamjenu ugovorom s drugim zdravstvenim radnikom iste struke koji obavlja privatnu praksu ili zdravstvenom ustanovom, odnosno trgovačkim društvom koje obavlja zdravstvenu djelatnost (članak 61.) 20. ne pruži hitnu medicinsku pomoć svim osobama u sklopu svoje stručne spreme (članak 62. točka 1.) 21. se ne odazove pozivu nadležnog tijela u radu na sprečavanju i suzbijanju zaraznih bolesti kao i na zaštiti i spašavanju stanovništva u slučaju katastrofe (članak 62. točka 2.) 22. ne vodi zdravstvenu dokumentaciju i drugu evidenciju o osobama kojima pružaju zdravstvenu zaštitu ili ne podnese izvješće o tome nadležnoj zdravstvenoj ustanovi u skladu sa zakonom kojim se uređuje područje podataka i informacija u zdravstvu (članak 62. točka 3.) 23. ne postupi po zahtjevu nadležnog tijela za davanjem podataka o radu (članak 62. točka 4.) 24. privremeno obustavi rad bez rješenja ministra (članak 65. stavak 4.) 25. ne postupi po rješenju ministra o prestanku odobrenja za obavljanje privatne prakse (članak 68. stavak 2.) 26. obavlja privatnu praksu u djelatnosti u kojoj nije dopuštena (članak 69.) 27. ne obavi posebno dežurstvo protivno rasporedu provođenja posebnog dežurstva koje utvrđuje tijelo nadležno za zdravstvo jedinice područne (regionalne) samouprave (članak 195. stavak 3.) PRIJEDLOG : dvostruka kazna za ponovljeni prekršaj 28. inspektoru onemogući obavljanje inspekcijskog nadzora i odbije pružiti potrebne podatke i obavijesti (članak 209. stavak 3.) 29. ne izvrši naređene mjere iz članka 213. stavka 1. točki 1., 2., 3., 5., 6., 7., 8. i 9. ovoga Zakona 30. ne utvrdi nastup smrti, vrijeme i uzrok smrti osobe umrle izvan zdravstvene ustanove protivno odredbi članka 230. stavka 2. ovoga Zakona. PRIJEDLOG : dvostruka kazna za ponovljeni prekršaj Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
640 SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 235. Članak 235. (1) Radi utvrđivanja uzroka smrti provodi se obdukcija tijela umrle osobe. (2) Obdukcija se provodi: 1. kada postoji sumnja ili je očito da je smrt prouzročena kaznenim djelom ili je u vezi s izvršenjem kaznenog djela 2. kada je to potrebno radi zaštite zdravlja ljudi, odnosno kada to zahtijevaju epidemiološki, sanitarni i drugi stručni medicinski razlozi 3. kada zahtjev za obdukciju postavi obitelj umrle osobe 4. kada je osoba umrla u zdravstvenoj ustanovi ili u prostoru trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnosti ili u ordinaciji. (3) Sredstva za obdukciju iz stavka 2. točke 1. ovoga članka osiguravaju se iz državnog proračuna. Sredstva za obdukciju iz stavka 2. točke 2. ovoga članka, koja je obavljena po nalogu imenovanog mrtvozornika jedinice područne (regionalne) samouprave, osiguravaju se iz državnog proračuna i doznačavaju temeljem podnesenog zahtjeva jedinice područne (regionalne) samouprave (4) Obdukcija iz stavka 2. točke 4. ovoga članka provodi se na trošak obveznika plaćanja troškova liječenja umrle osobe, a obdukcija iz stavka 2. točke 3. ovoga članka na zahtjev i trošak obitelji umrle osobe kada je smrt nastupila izvan zdravstvene ustanove. (5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, u slučaju kad je osoba umrla u zdravstvenoj ustanovi, a sudjelovala je u kliničkom ispitivanju lijeka ili medicinskoga proizvoda, odnosno drugom znanstvenom ispitivanju u zdravstvenoj ustanovi, obdukcija se provodi na trošak nositelja odobrenja za provođenje kliničkog ili znanstvenog ispitivanja sukladno posebnome zakonu. Nije prihvaćen Predložena dopuna obuhvaćena je odredbom točke 2. stavka 2. članka 235. Nacrta prijedloga Zakona.
641 SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 232. Članak 232. (1) Pokop umrle osobe obavlja se nakon što je smrt utvrđena, a u pravilu u vremenu od 24 do 48 sati od nastupa smrti. (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, na temelju posebnog odobrenja sanitarnog inspektora, pokop se može obaviti i prije isteka roka od 24 sata, odnosno nakon isteka roka od 48 sati od nastupa smrti. (3) Nakon isteka roka od 48 sati od nastupa smrti može se obaviti i pokop posmrtnih ostataka umrle punoljetne osobe koja je za života dala suglasnost za korištenje njezinoga tijela u znanstvene ili nastavne svrhe nakon smrti. (4) Tijelo umrle osobe koja nije dala suglasnost za korištenje svojega tijela u nastavne i znanstvene svrhe može se koristiti u te svrhe ako su ispunjeni sljedeći uvjeti: ◊ ako se umrla osoba tome za života nije protivila u pisanom obliku ◊ ako u roku od 48 sati nije podnesen zahtjev za pokop ili kremiranje, i ◊ ako etičko povjerenstvo nadležne visokoškolske ustanove suglasno s korištenjem tijela umrle osobe u nastavne i znanstvene svrhe. (5) Pokop umrle osobe iz stavka 3. i 4. ovoga članka obavlja visoko učilište zdravstvenog usmjerenja o svom trošku, uz poštovanje pijeteta prema umrloj osobi, a prema mjesnim i vjerskim običajima. (6) U slučaju nepreuzimanja tijela umrle osobe u roku od 48 sati od nastupa smrti, pokop posmrtnih ostataka umrle osobe obavit će se u suradnji zdravstvene ustanove, nadležnog centra za socijalnu skrb i jedinice područne (regionalne) samouprave nadležne prema mjestu prebivališta umrle osobe. (7) Troškove pokopa posmrtnih ostataka umrle osobe iz stavka 6. ovoga članka snosi jedinica područne (regionalne) samouprave nadležna prema mjestu prebivališta umrle osobe. Troškove snositi grad/općina u kojoj se osoba ukapa ili nadležni CZSS (RH) (8) Ministar pravilnikom propisuje postupak i način davanja suglasnosti iz stavka 3. ovoga članka. Nije prihvaćen Prijedlogom nije jednoznačno utvrđena nadležnost institucije koja snosi troškove pokopa.
642 SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 230. Članak 230. (1) Predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave na prijedlog općinskih, odnosno gradskih vijeća imenuje potreban broj doktora medicine, odnosno drugih zdravstvenih radnika koji utvrđuju nastup smrti, vrijeme i uzrok smrti osoba umrlih izvan zdravstvene ustanove. Obvezu odgovarajuće utvrditi i za nositelje ordinacija, čak i u slučaju kada nema prijedloga općinskog/gradskog vijeća. (2) Obveza utvrđivanja nastupa smrti, vremena i uzroka smrti osoba umrlih izvan zdravstvene ustanove, sukladno odluci predstavničkog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave iz stavka 1. ovoga članka, odnosi se i na privatne zdravstvene radnike – doktore medicine koji obavljaju zdravstvenu djelatnost u ordinaciji. (3) Vrijeme i uzrok smrti osoba umrlih u zdravstvenoj ustanovi, utvrđuje doktor medicine te ustanove. Primljeno na znanje Obveza utvrđivanja nastupa smrti, vremena i uzroka smrti osoba umrlih izvan zdravstvene ustanove, sukladno odluci predstavničkog tijela jedinice područne (regionalne) samuprave, odnosi se i na privatne zdravstvene radnike – doktore medicine koji obavljaju zdravstvenu djelatnost u ordinaciji.
643 SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 195. Članak 195. (1) Posebno dežurstvo u djelatnosti obiteljske (opće) medicine, zdravstvene zaštite predškolske djece i dentalne zdravstvene zaštite provodi se subotom od 15.00 – 20.00 sati te nedjeljom, praznikom i blagdanom u vremenu od 8.00 – 20.00 sati. (2) Posebno dežurstvo iz stavka 1. ovoga članka obavljaju domovi zdravlja i privatni zdravstveni radnici koji obavljaju zdravstvenu djelatnost u ordinaciji. Umjesto obavljaju staviti moraju obavljati (3) Potreban broj lokacija kao i raspored provođenja posebnog dežurstva iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju tijela nadležna za zdravstvo jedinice područne (regionalne) samouprave. (4) Obavljanje posebnog dežurstva iz stavka 1. ovoga članka uređuje se ugovorom između Zavoda i doma zdravlja/privatnog zdravstvenog radnika koji obavlja zdravstvenu djelatnost u ordinaciji. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
644 SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 189. Članak 189. PRIJEDLOG : Ako specijalist otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi sa kojom ima sklopljen Ugovor o specijalističkom usavršavanju prije isteka vremena na kojega je Ugovor sklopljen dužan je naknaditi ustanovi troškove specijalizacije i sve druge troškove sukladno sklopljenom Ugovoru. (1) Ako specijalist prije isteka vremena ugovorene obveze rada iz članka 186. stavka 2. ovoga Zakona namjerava otkazati ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovoga Zakona i zasnovati radni odnos u drugoj zdravstvenoj ustanovi čiji je osnivač Republika Hrvatska, jedinica područne (regionalne) samouprave ili grad, obvezan je zatražiti prethodnu suglasnost ministarstva. (2) Uz zahtjev za davanje prethodne suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka specijalist je obvezan priložiti suglasnost zdravstvene ustanove u kojoj će zasnovati radni odnos. (3) Ministarstvo je obvezno odlučiti o zahtjevu za davanje prethodne suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka najkasnije u roku od 60 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva, uvažavajući pri tome sljedeća mjerila: ◊ potrebu za zdravstvenim radnikom specijalistom na području osnivača zdravstvene ustanove iz članka 186. stavka 1. ovoga Zakona i ◊ ugovorenu specijalističku djelatnost poslodavca kod kojeg specijalist namjerava zasnovati radni odnos u mreži javne zdravstvene službe. (4) Ako ministarstvo u roku iz stavka 3. ovoga članka ne odluči o zahtjevu za davanje prethodne suglasnosti, smatra se da je prethodna suglasnost dana. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
645 SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 188. Članak 188. PRIJEDLOG : Ako specijalizant otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi sa kojom ima sklopljen Ugovor o specijalističkom usavršavanju prije isteka vremena na kojega je Ugovor sklopljen dužan je naknaditi ustanovi troškove specijalizacije i sve druge troškove sukladno sklopljenom Ugovoru. (1) Zdravstvena ustanova u kojoj specijalizant zasnuje radni odnos temeljem prethodne suglasnosti ministarstva iz članka 187. stavka 1. ovoga Zakona, obvezna je naknaditi zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovoga Zakona stvarne troškove specijalizacije iz članka 191. ovoga Zakona nastale do zasnivanja radnog odnosa i naknadu u iznosu jedne proračunske osnovice za obračun naknada i drugih primanja u Republici Hrvatskoj po mjesecu ugovorene obveze rada nakon završene specijalizacije, u roku od godine dana od dana sklapanja ugovora o radu sa specijalizantom. (2) Ako specijalizant otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovoga Zakona bez prethodne suglasnosti ministarstva, obvezan je naknaditi troškove specijalizacije iz članka 191. ovoga Zakona nastale do otkaza ugovora o radu i naknadu iz stavka 1. ovoga članka, u roku od godine dana od dana otkaza ugovora o radu. (3) Obveza iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na specijalizanta koji otkaže ugovor o radu u zdravstvenoj ustanovi iz članka 186. stavka 1. ovoga Zakona, a ne zasnuje radni odnos u drugoj zdravstvenoj ustanovi čiji je osnivač Republika Hrvatska, jedinica područne (regionalne) samouprave ili grad. (4) Obveza iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na specijalizanta za kojeg je ravnatelj donio odluku da nije zadovoljio na probnom radu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
646 SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 181. Članak 181. (1) Zdravstveni radnici specijaliziraju se u određenoj grani zdravstvene djelatnosti te određenim granama uže specijalizacije. (2) Na prijedlog pravnih i fizičkih osoba iz članka 182. stavka 1. i 2. ovoga Zakona, uz prethodno pribavljeno mišljenje Zavoda i nadležnih komora, ministar donosi Nacionalni plan specijalističkog usavršavanja zdravstvenih radnika za petogodišnje razdoblje (u daljnjem tekstu: Nacionalni plan specijalističkog usavršavanja). Nacionalni plan specijalističkog usavršavanja u posebnom dijelu sadrži Plan specijalizacija u javnom zdravstvu sukladno potrebama iz Mreže javne zdravstvene službe. (3) Nacionalni plan specijalističkog usavršavanja temelji se na potrebi razvoja zdravstvene djelatnosti na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini, kao i potrebi zdravstvenog sustava za odgovarajućim specijalnostima zdravstvenih radnika, njihovim brojem, rasporedom te dobnom strukturom. (4) Grane specijalizacije, trajanje i program specijalizacija i užih specijalizacija te akreditacijskih područja utvrđuje pravilnikom ministar. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
647 SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 118. Članak 118. (1) Iznimno od članka 115. ovoga Zakona specijalne bolnice mogu pružati usluge socijalne skrbi u skladu s propisima iz područja socijalne skrbi. Precizirati koje usluge iz socijalne skrbi i izvore financiranja (2) Troškovi usluga iz stavka 1. ovoga članka podmiruju se u skladu s propisima iz područja socijalne skrbi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
648 SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 103. Članak 103. (1) Dom zdravlja je nositelj zdravstvene zaštite na primarnoj razini zdravstvene djelatnosti. (2) Dom zdravlja pruža zdravstvenu zaštitu obavljanjem djelatnosti obiteljske (opće) medicine, dentalne zdravstvene zaštite, dentalne tehnike, zdravstvene zaštite žena, zdravstvene zaštite predškolske djece, medicine rada/medicine rada i sporta, logopedije, laboratorijske, radiološke i druge dijagnostike, sanitetskog prijevoza, ljekarničke djelatnosti, fizikalne terapije, patronažne zdravstvene zaštite, zdravstvene njege te palijativne skrbi, kao i obavljanjem specijalističko-konzilijarne djelatnosti. (3) Dom zdravlja mora osigurati provođenje djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka ako obavljanje tih djelatnosti sukladno mreži javne zdravstvene službe nije drukčije organizirano. PRIJEDLOG: 3) Dom zdravlja može osigurati provođenje djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka ako obavljanje tih djelatnosti sukladno mreži javne zdravstvene službe nije drukčije organizirano. - Ukoliko dom zdravlja ne osigura provođenje djelatnosti iz točke 3. ovoga članka tu djelatnost mora osigurati HZZO u suradnji sa Ministarstvom zdravlja. (4) Dom zdravlja može ustrojiti i dispanzerske djelatnosti prema potrebama stanovnika na području doma zdravlja. (5) U okviru dispanzerske djelatnosti iz stavka 4. ovoga članka provode se sveobuhvatne mjere zdravstvene zaštite u zajednici koje uključuju prevenciju, liječenje, socijalno-medicinsku skrb te skrb za specifične potrebe pružanja zdravstvene zaštite stanovnika na određenom području. (6) Dom zdravlja može organizirati radne jedinice za obavljanje djelatnosti iz stavka 1. i 2. ovoga članka, u skladu s mrežom javne zdravstvene službe. (7) Dom zdravlja može organizirati, u skladu s mrežom javne zdravstvene službe, radne jedinice za obavljanje pojedinih specijalističkih djelatnosti, ako to zahtijevaju posebne potrebe s obzirom na zdravstveno stanje stanovništva i kada bi pružanje zdravstvene zaštite u poliklinici ili bolnici otežavalo provođenje te zaštite. (8) Dom zdravlja, u skladu s mrežom javne zdravstvene službe, osigurava koordinatora palijativne skrbi. (9) Uz koordinatora palijativne skrbi iz stavka 8. ovoga članka dom zdravlja organizira mobilni palijativni tim. (10) Raspored i način rada koordinatora palijativne skrbi i mobilnih palijativnih timova odlukom određuje župan, odnosno gradonačelnik Grada Zagreba. (11) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, na područjima sa specifičnim potrebama pružanja zdravstvene zaštite stanovništvu, u skladu s mrežom javne zdravstvene službe u domu zdravlja mogu se organizirati i rodilište te stacionar za dijagnostiku i liječenje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
649 SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 82. Članak 82. Ako u obavljanju djelatnosti zdravstvene ustanove nastane gubitak, taj gubitak pokriva osnivač sukladno zakonu kojim se uređuje osnivanje i ustrojstvo ustanova. Za zdravstvene ustanove koje svoju djelatnost obavljaju u Mreži javne zdravstvene službe odnosno temeljem Ugovora sa HZZO-m gubitak kojemu je uzrok nedostatno ili nepravodobno financiranje temeljem Ugovora sa HZZO-m, namirenje obveza po kolektivnom ugovoru ili koji nastaje na drugi način koji je izvan utjecaja ustanove ili osnivača snosi Republika Hrvatska Nije prihvaćen Osnivač je odgovoran za financijsko poslovanje zdravstvene ustanove sukladno zakonu kojim se uređuje osnivanje i ustrojstvo ustanova.
650 SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 63. Članak 63. (1) Zdravstveni radnik iz članka 50. stavka 3. ovoga Zakona može prenijeti pravo na obavljanje zdravstvene djelatnosti koju obavlja u ordinaciji na drugog zdravstvenog radnika. Tko preuzima tim odnosno pravo na obavljanje zdravstvene djelatnosti u Mreži koju obavlja zdravstveni radnik u ordinaciji ako on nije prenio pravo ni na koga niti zaposlio najmanje na 1g. zdravstvenog radnika u svojoj ordinaciju obzirom da to može ali niti ne mora napraviti. Tko dakle, može nastaviti rad u toj ordinaciji iz Mreže i temeljem koje procedure ? Također, tko i za čiji račun oprema takvu ordinaciju ? Pr. ako je preuzme i opremi DZ te zaposli liječnika, a on odmah potom zatraži Zahtjevom Rješenje za ordinaciju što je sa opremom? (2) Zahtjev za izdavanje rješenja kojim se odobrava prijenos obavljanja zdravstvene djelatnosti u ordinaciji ministarstvu podnosi zdravstveni radnik na kojeg se prenosi to pravo. Kao i naprijed – što je sa ordinacijom ako takvog zdravstvenog radnika nema ? (3) Uz zahtjev iz stavka 2. ovoga članka zdravstveni radnik obvezan je ministarstvu podnijeti: ◊ ugovor o prijenosu prava na obavljanje zdravstvene djelatnosti u ordinaciji ovjeren kod javnog bilježnika ◊ dokaz da je zdravstveni radnik najmanje godinu dana radio u radnom odnosu kod zdravstvenog radnika koji prenosi pravo na obavljanje zdravstvene djelatnosti ◊ suglasnost župana, odnosno gradonačelnika Grada Zagreba, o opravdanosti prenošenja prava na obavljanje zdravstvene djelatnosti u ordinaciji izdana na temelju prethodno pribavljenog pozitivnog mišljenja Zavoda ◊ dokaz o osiguranju utvrđenog broja opredijeljenih osiguranih osoba Zavoda za djelatnosti propisanim općim aktima Zavoda ◊ dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 47., odnosno članka 49. ovoga Zakona. (4) Ministarstvo donosi rješenje iz stavka 2. ovoga članka u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva. (5) Rješenjem iz stavka 4. ovoga članka utvrđuje se dan početka obavljanja privatne prakse zdravstvenog radnika na kojeg se prenosi pravo na obavljanje zdravstvene djelatnosti u ordinaciji. (6) Pravo na obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenog radnika koji to pravo prenosi prestaje danom koji prethodi danu početka rada zdravstvenog radnika iz stavka 5. ovoga članka. (7) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. Prihvaćen Briše se članak 63. i članak 64. Nacrta prijedloga Zakona o zdravstvenoj zaštiti. U slučaju prestanka rada izabranoga doktora u ordinaciji pacijenti imaju pravo slobodnog izbora novog doktora prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, a rad ordinacije preuzima dom zdravlja.
651 SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 57. Članak 57. (1) Više zdravstvenih radnika, koji obavljaju privatnu praksu osobno, mogu se udružiti u grupnu privatnu praksu. da li svi moraju biti u Mreži (2) Zdravstveni radnici iz stavka 1. ovoga članka ministarstvu podnose zahtjev za donošenje rješenja o osnivanju grupne privatne prakse. (3) Ministarstvo donosi rješenje iz stavka 2. ovoga članka u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka. (4) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka nije dopuštena žalba, već se može pokrenuti upravni spor. (5) Standarde za osnivanje grupne privatne prakse iz stavka 1. ovoga članka uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnih komora pravilnikom propisuje ministar. (6) Ako tijelo iz stavka 5. ovoga članka u roku od 30 dana od dana kada je zatraženo, ministru ne dostavi mišljenje iz stavka 5. ovoga članka, smatra se da je dalo pozitivno mišljenje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Uvjet rada u okviru Mreže javne zdravstvene službe nije propisan kao uvjet za udruživanje u grupnu privatnu praksu.
652 SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 55. Članak 55. Privatni zdravstveni radnik kojem je odobrena privatna praksa u ordinaciji u mreži javne zdravstvene službe može ostvariti novčana sredstva: Privatni zdravstveni radnik kojem je odobrena ?! privatna praksa u ordinaciji u mreži javne zdravstvene službe (tko i na koji način odobrava privatnu praksu u mreži / natječaj ili dr ??? !! ◊ ugovorom sa Zavodom o provođenju zdravstvene zaštite ◊ ugovorom s domom zdravlja za osiguravanje zdravstvene zaštite na određenom području, odnosno vremenskom razdoblju pružanja zdravstvene zaštite ◊ ugovorom sa zavodom za javno zdravstvo jedinice područne (regionalne) samouprave/Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo za provođenje programa unapređenja zdravlja, prevencije i ranog otkrivanja bolesti ◊ ugovorom s jedinicom područne (regionalne) samouprave ◊ ugovorom s jedinicom lokalne samouprave ◊ ugovorom s dobrovoljnim osiguravateljima ◊ ugovorom s fakultetima i drugim visokim učilištima zdravstvenog usmjerenja ◊ za rad izvan ugovorenoga punoga radnog vremena sa Zavodom, u ordinaciji, za obavljanje poslova za koje mu je dano odobrenje za samostalan rad ◊ iz sudjelovanja korisnika zdravstvene zaštite u pokriću dijela ili ukupnih troškova zdravstvene zaštite. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
653 SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 52. Članak 52. Ako zdravstveni radnik iz članka 47. stavka 1. ovoga Zakona koji obavlja privatnu praksu u ordinaciji sklopi ugovor o provođenju zdravstvene zaštite sa Zavodom, o toj činjenici Zavod je obvezan obavijestiti ministarstvo u roku od osam dana od dana sklapanja ugovora. Temeljem koje procedure (Natječaj ili dr.) on sklapa ugovor sa zavodom ; ako se to odnosi na mjesta u Mreži zar nije potrebna koordinacija sa Županijom koja je temeljem čl. 11. Zakona obvezna popunjavati Mrežu. Naime, do sada je Županija mogla kontrolirati Mrežu temeljem davanja koncesija odnosno preuzimanja timova od strane Doma zdravlja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Ugovor o provođenju zdravstvene zaštite sa Zavodom sklapa se temeljem propisa koji uređuju područje zdravstvenog osiguranja.
654 SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. Članak 50. (1) Zahtjev za odobrenje obavljanja privatne prakse u ordinaciji zdravstveni radnik podnosi ministarstvu. (2) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka zdravstveni radnik obvezan je priložiti: ◊ ugovor o radu ili izjavu o radu u timu člana/članova tima ovjerena kod javnog bilježnika ◊ dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 47. stavka 1. točke 1. – 8. ovoga Zakona, odnosno članka 49. stavka 4. ovoga Zakona. (3) Ministarstvo donosi rješenje kojim utvrđuje da su ispunjeni uvjeti za obavljanje privatne prakse u ordinaciji s obzirom na prostor, radnike i medicinsko-tehničku opremu te kojim se utvrđuje dan kojim će zdravstveni radnik započeti obavljanje privatne prakse. (4) Ministarstvo donosi rješenje iz stavka 3. ovoga članka u roku od 30 dana od dana podnošenja urednog zahtjeva. Temeljem koje procedure (natječja !? ili dr.) odnosno kriterija i mjerila se donosi ovo Rješenje ? (5) Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. (6) Normative i standarde za obavljanje privatne prakse u ordinaciji u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme, uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnih komora, pravilnikom propisuje ministar. (7) Ako tijelo iz stavka 6. ovoga članka u roku od 30 dana od dana kada je zatraženo, ministru ne dostavi mišljenje iz stavka 6. ovoga članka, smatra se da je dalo pozitivno mišljenje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
655 SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 50. SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA : V. ORDINACIJA U zakonu je svakako potrebno preciznije odrediti ulogu ordinacija, njihovih prava i obveza u smislu davanja javnom zdravstvu, a obzirom da su primatelji sredstava iz javnog zdravstva- Ugovor sa HZZO-m Predlaže se zadržavanje koncesija u zdravstvu uz njihovo daljnje unapređenje te zakonsko uređenje i preciziranje svih spornih pitanja koja su se nametnula praksi. Članak 46. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
656 SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. Članak 11. (1) Jedinica područne (regionalne) samouprave ostvaruje svoja prava, obveze, zadaće i ciljeve na području zdravstvene zaštite tako da: ◊ osigurava popunjavanje mreže javne zdravstvene službe u suradnji s jedinicama lokalne samouprave na svom području ◊ organizira rad ustanova čiji je osnivač ◊ koordinira i organizira rad svih pravnih i fizičkih osoba koje na području jedinice područne (regionalne) samouprave obavljaju zdravstvenu djelatnost ◊ sukladno planu zdravstvene zaštite Republike Hrvatske donosi plan zdravstvene zaštite za područje jedinice područne (regionalne) samouprave ◊ za područje jedinice područne (regionalne) samouprave donosi jednogodišnje i trogodišnje planove promicanja zdravlja, prevencije te ranog otkrivanja bolesti ◊ organizira i provodi javnozdravstvene mjere sukladno planovima iz podstavka 4. i 5. ovoga stavka ◊ organizira provedbu postupaka objedinjene javne nabave za zdravstvene ustanove čiji je osnivač ◊ u suradnji s ministarstvom nadležnim za zdravstvo (u daljnjem tekstu: ministarstvo) i Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod) osigurava provođenje specifičnih mjera te pružanje zdravstvene zaštite na otocima, rijetko naseljenim i nerazvijenim područjima. (2) U ostvarivanju svojih prava, obveza, zadaća i ciljeva na području zdravstvene zaštite jedinica područne (regionalne) samouprave osigurava sredstva za: – provođenje javnozdravstvene, epidemiološke i zdravstveno - ekološke djelatnosti te prevenciju bolesti na svom području – provođenje mjera zdravstvene ekologije i to: ispitivanje hrane i predmeta opće uporabe, ispitivanje vode za ljudsku potrošnju, ispitivanje štetnih utjecaja onečišćenja zraka na zdravlje ljudi, ispitivanje buke i ispitivanje onečišćenja tla te voda namijenjenih kupanju i rekreaciji, od interesa za jedinicu područne (regionalne) samouprave, sukladno programu mjera iz članka 7. stavka 3. ovoga Zakona – hitnu medicinu na svojem području, ako to ne osigurava Republika Hrvatska – organizaciju i rad mrtvozorničke službe. (3) Jedinice područne (regionalne) samouprave i gradovi osiguravaju sredstva za investicijsko ulaganje i investicijsko i tekuće održavanje zdravstvenih ustanova – prostora, medicinske i nemedicinske opreme i prijevoznih sredstava te informatizaciju zdravstvene djelatnosti, sukladno planu i programu mjera zdravstvene zaštite i mreži javne zdravstvene službe kao i za pokriće gubitaka zdravstvenih ustanova čiji su osnivač, DODATI: osim onih gubitaka koji su proistekli iz nedostatnog ili neredovitog financiranja od strane HZZO-a kao i sa osnova podmirenja obveza iz kolektivnih ugovora, a koje gubitke snosi Republika Hvatska. (4) Odluku o mjerilima za osiguranje elemenata standarda za investicijsko ulaganje i investicijsko i tekuće održavanje te informatizaciju zdravstvene djelatnosti iz stavka 3. ovoga članka, koja će biti temelj za planiranje potpora iz državnog proračuna, jednom godišnje donosi Vlada Republike Hrvatske. (5) Jedinica područne (regionalne) samouprave i jedinica lokalne samouprave može osigurati sredstva za zdravstvenu zaštitu stanovnika na svom području iznad standarda utvrđenih obveznim zdravstvenim osiguranjem. (6) Ugovorom između jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno jedinice lokalne samouprave, turističke zajednice i zdravstvene ustanove, trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost ili privatnoga zdravstvenog radnika uređuje se organiziranje i financiranje provođenja mjera zdravstvene zaštite za povećani broj korisnika zdravstvene zaštite koje se pružaju turistima. (7) Na području na kojem je zbog tranzita i/ili boravka turista povećan broj korisnika zdravstvene zaštite jedinica područne (regionalne) samouprave u suradnji s jedinicama lokalne samouprave obvezna je s ministarstvom nadležnim za turizam i turističkim zajednicama, upraviteljima prometnica u Republici Hrvatskoj , Hrvatskim autoklubom, Hrvatskim ronilačkim savezom i društvima za osiguranje osigurati povećani broj timova hitne medicinske službe na svojem području u odnosu na broj timova određenih mrežom hitne medicine. (8) Organizatori javnih priredbi i drugih oblika okupljanja obvezni su s obzirom na očekivani broj sudionika ili narav okupljanja osigurati prisutnost tima/timova hitne medicinske službe tijekom održavanja okupljanja te snositi troškove organizacije hitne medicinske službe. (9) Ugovorom između pravne ili fizičke osobe koja obavlja turističku djelatnost i zdravstvene ustanove, trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost, odnosno privatnog zdravstvenog radnika uređuje se organiziranje i financiranje provođenja mjera zdravstvene zaštite koje se pružaju turistima. Nije prihvaćen Osnivač Ustanove solidarno i neograničeno odgovara za njene obveze (članak 58. stavak 2. Zakona o ustanovama).
657 SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 10. SPLITSKO-DALMATINSKA ŽUPANIJA: Članak 10. (1) Republika Hrvatska iz državnog proračuna osigurava sredstva za: ◊ programiranje, usklađivanje, provođenje i praćenje izvršenja zdravstvenog prosvjećivanja i odgoja stanovništva te promicanja zdravlja u skladu s planom zdravstvene zaštite ◊ proučavanje i praćenje stanja zdravlja stanovništva ◊ proučavanje i praćenje utjecaja čimbenika okoliša na zdravlje stanovništva ◊ ostvarivanje programa za poboljšanje zdravlja stanovnika ◊ epidemiološko praćenje, sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti i kroničnih nezaraznih bolesti i bolesti ovisnosti ◊ zdravstveno-statističku djelatnost od značaja za Republiku Hrvatsku, uključujući državne registre kojima se prati zdravstveno stanje i pobol stanovništva te baze podataka od javnozdravstvenog interesa ◊ hitnu medicinsku pomoć osobama s prebivalištem u Republici Hrvatskoj i osobama nepoznatog prebivališta koje nemaju obvezno zdravstveno osiguranje i nemaju sredstava za podmirenje troškova zdravstvene zaštite ◊ zdravstvenu zaštitu stranaca sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje područje zdravstvene zaštite stranaca u Republici Hrvatskoj ◊ osigurava razvoj sustava telemedicine te izgradnju i održavanje informacijsko–komunikacijske infrastrukture u Republici Hrvatskoj ◊ financiranje znanstvene djelatnosti na području zdravstvene zaštite ◊ prikupljanje i pripremu medicinskih pripravaka i presadaka ljudskog podrijetla (organi, tkiva i stanice te krvni pripravci) – provođenje mjera zdravstvene ekologije od interesa za Republiku Hrvatsku, sukladno programu mjera iz članka 7. stavka 3. ovoga Zakona – osiguranje i praćenje provođenja, zaštite i promicanja prava pacijenata – osigurava uvjete za zdravstveno prosvjećivanje stanovništva - osigurava uvjete za edukaciju zdravstvenih radnika - DODATI : osigurava financiranje specijalizacija koje su uvrštene u godišnji Plan specijalizacija Ministarstva zdravstva, a sukladno potrebama iz Mreže javne zdravstvene službe – – druge zadaće iz svoje nadležnosti određene ovim Zakonom. (2) Republika Hrvatska osigurava sredstva za investicijsko ulaganje i investicijsko i tekuće održavanje zdravstvenih ustanova – prostora, medicinske i nemedicinske opreme i prijevoznih sredstava te informatizaciju zdravstvene djelatnosti, sukladno planu i programu mjera zdravstvene zaštite u mreži javne zdravstvene službe za zdravstvene ustanove čiji je osnivač kao i za pokriće gubitaka zdravstvenih ustanova čiji je osnivač. (3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, Republika Hrvatska osigurava sredstva za investicijsko ulaganje u bolnice i investicijsko ulaganje u sve zdravstvene ustanove čiji su osnivači jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno gradovi, a nalaze se na područjima posebne državne skrbi. (4) Republika Hrvatska osigurava i sredstva za investicijsko ulaganje u zdravstvene ustanove čiji su osnivači jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno gradovi, u slučaju potrebe saniranja posljedica prouzrokovanih elementarnom nepogodom, odnosno drugom katastrofom. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
658 Specijalna bolnica za psihijatriju i palijativnu skrb Sveti Rafael Strmac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Uz članke 229. – 238. Člankom 235. stavkom 2. točkom 4. određeno je da se obdukcija provodi "kada je osoba umrla u zdravstvenoj ustanovi ili u prostoru trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost ili u ordinaciji". Smatramo da je potrebno iz ove odredbe izuzeti osobe koje su umrle u zdravstvenim ustanovama primajući palijativnu skrb, osnosno izuzeti palijativnu djelatnost, osim ako postoje i razlozi za provođenje obdukcije određeno točkama 1. do 3. istoga članka. Iz dosadašnjega iskustva osobe na palijativnoj skrbi umiru u pravilu radi osnovne bolesti radi koje je i indiciran prijem na palijativnu skrb te je postupak traženja ne provođenja obdukcije (propisan u članku 236.) u koji se uključuje i patolog dodatno opterećenje i neugodnost za članove obitelji, koje obitelj ne očekuju budući da su upoznati sa značenjem palijativne skrbi, a samo provođenje obdukcije u ovim slučajevima nepotrebno je oskvrnuće tijela umrle osobe čija se dostojanstvena smrt kroz palijativnu skrb osigurava. Predlažemo da se pitanje obdukcije posebno uredi za djelatnost palijativne skrbi obzirom na njezine specifične postavke te da se obdukcija predvidi kao iznimka, a ne kao obveza, i to za slučajeve određene čl.235. st.2 točkama 1-3. i čl.236 st.2. Zakona, a da se u uobičajenim okolnostima kada nastupi prirodna smrt radi uzroka pružanja palijativne skrbi obdukcija ne provodi, bez administracijskog postupka za neprovođenje obdukcije (čl.236. st.1. Zakona), a uzimajući u obzir činjenicu da je smrt očekivani ishod na kraju pružanja palijativne skrbi. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
659 Specijalna bolnica za psihijatriju i palijativnu skrb Sveti Rafael Strmac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 235. Stavkom 2. točkom 4. određeno je da se obdukcija provodi "kada je osoba umrla u zdravstvenoj ustanovi ili u prostoru trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost ili u ordinaciji". Smatramo da je potrebno iz ove odredbe izuzeti osobe koje su umrle u zdravstvenim ustanovama primajući palijativnu skrb, osnosno izuzeti palijativnu djelatnost, osim ako postoje i razlozi za provođenje obdukcije određeno točkama 1. do 3. istoga članka. Iz dosadašnjega iskustva osobe na palijativnoj skrbi umiru u pravilu radi osnovne bolesti radi koje je i indiciran prijem na palijativnu skrb te je postupak traženja ne provođenja obdukcije (propisan u članku 236.) u koji se uključuje i patolog dodatno opterećenje i neugodnost za članove obitelji, koje obitelj ne očekuju budući da su upoznati sa značenjem palijativne skrbi, a samo provođenje obdukcije u ovim slučajevima nepotrebno je oskvrnuće tijela umrle osobe čija se dostojanstvena smrt kroz palijativnu skrb osigurava. Predlažemo da se pitanje obdukcije posebno uredi za djelatnost palijativne skrbi obzirom na njezine specifične postavke te da se obdukcija predvidi kao iznimka, a ne kao obveza, i to za slučajeve određene čl.235. st.2 točkama 1-3. i čl.236 st.2. Zakona, a da se u uobičajenim okolnostima kada nastupi prirodna smrt radi uzroka pružanja palijativne skrbi obdukcija ne provodi, bez administracijskog postupka za neprovođenje obdukcije (čl.236. st.1. Zakona), a uzimajući u obzir činjenicu da je smrt očekivani ishod na kraju pružanja palijativne skrbi. Nije prihvaćen U navedenim situacijama obdukcija se mora provesti.
660 Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 115. Specijalna bolnica Krapinske Toplice (dalje u tekstu: SBKT) predlaže da se u članku 115. stavku 2. briše dio odredbe koji glasi: ".. osim hitne medicine". SBKT smatra da se i specijalnim bolnicama treba omogućiti obavljanje djelatnosti hitne medicine, naročito u ruralnim krajevima gdje je udaljenost odnosno dostupnost hitne medicine, ako se ona ne obavlja u specijalnoj bolnici, vrlo često poprilično i vremenski i prostorno udaljena, a što nikako nije u skladu s načelima zdravstvene zaštite. Naime, djelatnost hitne medicine obavlja se u SBKT od ranih 90 - ih godina. Bolesnici s akutnim koronarnim sindromom primarno se obrađuju, trijažiraju i pripremaju za hitnu koronarografiju kroz Hitnu internističku ambulantu SBKT i u najkraćem mogućem roku prosljeđuju na hitnu koronarografiju u kliniku MAGDALENA. Obzirom na blizinu Hitne internističke ambulante SBKT i kardiološkog laboratorija klinike MAGDALENA, smještenog u istoj zgradi, transport bolesnika traje 2 - 3 minute. Navedeni način zbrinjavanja bolesnika s akutnim koronarnim sindromom rezultira odličnim rezultatima liječenja - smrtnost bolesnika s akutnim infarktom miokarda sa ST elevacijom koji prođu kroz Hitnu internističku ambulantu SBKT je 1.5 %. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
661 Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 85. Specijalna bolnica Krapinske Toplice predlaže da se stavak 2. članka 85. Nacrta izmijeni na način da glasi: "Ravnatelj zdravstvene ustanove ima zamjenika i pomoćnika za pravne poslove, pomoćnika za financijsko poslovanje, pomoćnika za sestrinstvo - glavnu sestru zdravstvene ustanove te pomoćnika za kvalitetu sukladno zakonu kojim se uređuje kvaliteta zdravstvene zaštite." Također, Specijalna bolnica krapinske Toplice predlaže da se članku 85. Nacrta doda stavak 3. koji glasi: "Iznimno od stavka 2., ravnatelj zdravstvene ustanove koja obavlja djelatnost rehabilitacije ima i pomoćnika za poslove fizioterapije - glavnog fizioterapeuta zdravstvene ustanove." Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
662 Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 83. Specijalna bolnica Krapinske Toplice predlaže da se briše stavak 4. članka 83. Nacrta, koji glasi: "Iznimno od stavka 3. ovoga članka upravno vijeće bolničke zdravstvene ustanove čiji je osnivač jedinica područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb ima pet članova i čine ga predstavnici: ◊ osnivača (predsjednik i 1 član) ◊ Republike Hrvatske (1 član) ◊ radnika ustanove (2 člana)." Naime, Specijalna bolnica Krapinske Toplice smatra da nema opravdanog razloga da 1 član upravnog vijeća ustanove čiji je osnivač jedinica područne (regionalne) samouprave bude predstavnik Republike Hrvatske. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
663 Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 35. Alternativno prijedlozima u odnosu na članak 32. i članak 34. Nacrta, Specijalna bolnica Krapinske Toplice predlaže da se u članku 35. Nacrta doda stavak 5., koji glasi: "Iznimno od stavka 1. ovoga članka, znanstveni rad te druge djelatnosti koje su u funkciji obavljanja osnovne djelatnosti mogu se obavljati i na sekundarnoj razini zdravstvene djelatnosti." Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
664 Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 34. Alternativno prijedlogu u odnosu na članak 32. Nacrta, Specijalna bolnica Krapinske Toplice predlaže da se u članku 34. Nacrta doda stavak 2., koji glasi: "Iznimno od članka 35. stavka 1. Zakona, bolnička djelatnost obuhvaća znanstveni rad, izvođenje nastave na temelju ugovora za potrebe nastavnih ustanova zdravstvenog usmjerenja te druge djelatnosti koje su u funkciji obavljanja osnovne djelatnosti." Specijalna bolnica Krapinske Toplice smatra, sukladno usmjerenosti prema boljoj kvaliteti zdravstvenih usluga te poticanja izvrsnosti zdravstvenog kadra, da se i bolnicama koje obavljaju zdravstvenu djelatnost na sekundarnoj razini treba omogućiti, uz izvođenje nastave koja je iznimno predviđena stavkom 4. članka 35. Nacrta, znanstveni rad i druge djelatnosti koje su u funkciji obavljanja osnovne djelatnosti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
665 Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 32. U odnosu na članak 32. Nacrta, Specijalna bolnica Krapinske Toplice predlaže da se doda stavak 3. koji glasi: "Iznimno od članka 35. stavka 1. Zakona, znanstveni rad, izvođenje nastave na temelju ugovora za potrebe nastavnih ustanova zdravstvenog usmjerenja te druge djelatnosti koje su u funkciji obavljanja osnovne djelatnosti mogu se obavljati i na sekundarnoj razini." Naime, Specijalna bolnica Krapinske Toplice smatra, sukladno usmjerenosti prema boljoj kvaliteti zdravstvenih usluga te poticanja izvrsnosti zdravstvenog kadra, da i na sekundarnoj razini zdravstvene djelatnosti treba omogućiti, uz izvođenje nastave koja je iznimno predviđena stavkom 4. članka 35. Nacrta, znanstveni rad i druge djelatnosti koje su u funkciji obavljanja osnovne djelatnosti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
666 Sonja Podolar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 116. Slažem se sa prijedlogom Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Zdravstvena ustanova iz stavka 1. mora imati osiguran specijalistički medicinsko-biokemijski laboratorij Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
667 Sonja Podolar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. Podržavam prijedlog i komentar Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
668 Sonja Podolar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. Podržavam komentar Hrvatske komore medicinskih biokemičara Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
669 Sonja Podolar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. Podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
670 Sonja Podolar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. Slažem se sa prijedlogom i komentarom Hrvatske komore medicinskih biokemičara. Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora nedvosmisleno i jasno definirati što je obuhvaćeno zdravstvenom zaštitom nas svim razinama. Laboratorijska dijagnostika na primarnoj razini provodi se u medicinsko-biokemijskim laboratorijima. Druge laboratorijske djelatnosti spadaju u druge razine zdravstvene zaštite. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
671 Sonja Podolar NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. U potpunosti podržavam prijedlog Hrvatske komore medicinskih biokemičara Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
672 Sonja Grbac-Stublić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, bila sam članica radne grupe za izradu zakona o zdravstvenoj zaštiti.Budući da sam ljekarnik zakupac moj doprinos u toj radnoj grupi je bio prvenstveno vezan na rješavanje pitanja zakupa.Jedinstven je stav svih sudionika da se zakup mora riješiti ovim Zakonom. Na radnoj grupi je usvojen prijedlog sa kojim smo se mi zakupci složili.Međutim u prijedlogu koji je na ovom savjetovanju vidim stanovitu korekciju teksa koja bi nam svima mogla otežati rješavanje pitanja zakupa.Radi se o Čl.268. Stavku 4 u kojem ste iza riječi "mogu nastaviti obavljati privatnu praksu" dodali riječi "sukladno članku 50. ovog Zakona.Pozivanje na Čl.50 povlači za sobom sve predradnje kao da se prvi puta traži rješenje za privatnu praksu.Kako su zakupci privatnici već 20 godina,a sada samo nastavljaju obavljati privatnu praksu u istom prostoru u kojem su obavljali privatnu praksu i do sada nevidim potrebu za ovim postupanjem. Važno je napomenuti da sadašnji koncesionari kada su iz zakupa prelazili u koncesiju nisu morali zadovoljiti takve uvjete.Podsjetiti ću vas da je uvjet za dobivanje koncesije bio odobrenje za samostalni rad,dokaz o raspolaganju prostorom i ugovor o radu u timu člana tima ovjeren kod javnog bilježnika, a što se tiče ostalih odredbi samo točka 6 koja kaže da nije u radnom odnosu,odnosno da ne obavlja drugu samostalnu djelatnost. Budući da zakup traje po sadašnjem Zakonu do kraja 2018. godine a i ovaj prijedlog Zakona predviđa taj rok smatram da kada bi se i inzistiralo na Čl.50 cijela procedura se nikako nebi mogla završiti do kraja godine.Isto tako smatram da uvjeti koje su sadašnji koncesionari morali zadovoljiti prilikom izlaska iz zakupa mogu i moraju biti uvjeti i za preostale zakupce. Predlažemo da čl.268 st.4 glasi:Zdravstveni radnici iz stavka 1. i 3.ovog članka mogu nastaviti obavljati zdravstvenu djelatnost u privatnoj praksi ako u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona podnesu zahtjev ministrstvu za izdavanje rješenja o nastavku obavljanja privatne prakse u ordinaciji. S poštovanjem Sonja Grbac-Stublić,mag.pharm Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
673 Snježana Semenski NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavam sve prijedloge i komentare HKMB, Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureša, Gordane Juričić, Ede Karabana i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
674 Snježana Hrabrić Vlah NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI U potpunosti podržavam sve prijedloge i komentare HKMB-a, Ljiljane Mayer, Ines Vukasović, Lorene Honović, Višnje Jureše, Gordane Juričić, Ede Karabana i Sindikata medicinskih biokemičara Hrvatske. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
675 Slavka Blaško NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, U sklopu ove javne rasprave htjela bih podržati iznesene primjedbe i prijedloge Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva . Ovaj prijedlog Zakona donosi niz novina i kao kod svih promjena izaziva različita mišljenja ovisno tko iz kojeg kuta gleda i sa kakvim interesima .Smatram da trebamo staviti pacijenta u središte i da je njemu bitna kvaliteta ,dostupnost i kontinuitet u pruženoj zdravstvenoj usluzi , a nije bitno vlasništvo .Ono što je bitno je uvođenje standarda u pružanju zdravstvene usluge i stručna kontrola. Privatna praksa onih zdravstvenih djelatnika koji su u Mreži javne zdravstvene službe nije zapravo prava privatna praksa jer većinu stvari dirigira HZZO u svojim ugovorima na čiji sadržaj nositelj privatne prakse uopće ne utiče. Plašenje pacijenata da će se "privatizacijom"ordinacija smanjiti njihova prava nije točna već je bitan paket usluga koji će pacijentu pokrivat HZZO u financijskom smislu , a privatizacija PZZ-e može donijeti zdravu konkurenciju u kvaliteti pružanja zdravstvene usluge među zdravstvenim djelatnicima. Moramo spriječiti odljev zdravstvenog kadra i omogućiti mladim zdravstvenim stručnjacima da vide perspektivu, a to se ovim prijedlogom Zakona želi postići. Druga pozitivna stvar u ovom prijedlogu Zakona je da se želi što više izjednačiti radno pravni status između zdravstvenih struka na pojedinim nivoima zdravstvenog ustroja jer je dugogodišnjim parcijalnim i nedorečenim zakonskim rješenjima nastao nered koji je doveo do animoziteta među kolegama. Kao ljekarnik privatne prakse u zakupu godinama slušam priče o zakupu u negativnom kontekstu jer se uglavnom ne pozna suština ili se gleda kroz financijski aspekt. Liječnici, stomatolozi, ljekarnici,medicinski biokemičari , specijalisti u domovima zdravlja, dentalni tehničari su otišli u zakup na osnovu tadašnjeg Zakona o zdravstvenoj zaštiti i odluke Poglavarstva županija ili grada Zagreba te su morali raskinuti radni odnos s domom zdravlja ili ljekarničkom ustanovom,preuzeti sve ostale djelatnike u jedinici zakupa te iz sigurnog radnog statusa krenuti u neizvjesnost.Zdravstveni radnici nisu imali utjecaja na te zakonske odluke.Najveća prednost ovog modela je ta što zdravstveni radnik upravlja sam svojom djelatnošću , a najlošije što pravno nije do kraja definirano godinama te što je model prekinut pa je onemogućeno mladim zdravstvenim djelatnicima da nakon odlaska dotadašnjeg zakupca u mirovinu nastave zakup kao što je bilo predviđeno u Pravilniku ali su ravnatelji,upravna vijeća i političke strukture ignorirali navedeni pravilnik. I na kraju htjela bih dati prijedlog da se uloga kliničkog farmaceuta u ovom zakonu bolje istakne te da se zakonskim rješenjem omogući otvaranje ordinacija kliničkog farmaceuta koji bi mogli biti izvan Mreže ili u većim ustanovama kao dio tima koji bi HZZO financirao,a stručnim radom kliničkog farmaceuta HZZO bi uštedio na troškovima za lijekove. Klinički farmaceut treba svakako biti dio tima u bolnicama kao što je to u drugim zemljama EU. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
676 Slavenka Maršić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 32. Podržavam prijedlog Stručnog razreda psihologa u medicini rada Hrvatske psihološke komore. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
677 Slavenka Maršić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. Podržavam prijedlog Stručnog razreda psihologa u medicini rada Hrvatske psihološke komore. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
678 Slavenka Maršić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 24. Podržavam prijedlog Stručnog razreda psihologa u medicini rada Hrvatske psihološke komore. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
679 Slavenka Maršić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. Podržavam prijedllog Stručnog razreda psihologa u medicini rada Hrvatske psihološke komore. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
680 Slaven Falamić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 42. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
681 Slaven Falamić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 192. Apsolutno podržavam prijedlog Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore jer nema razlog da se isto primjenjuje samo na liječnike a ne i na druge zdravstvene djelatnike a naročito na doktore dentalne medicine specijaliste, magistre farmacije specijaliste i magistre medicinske biokemije specijaliste koji imaju deset godina rada u svojstvu specijalist. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
682 Slaven Falamić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 96. Podržavam stav Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore o obaveznom dodavanju "odnosno kliničkog farmaceuta" iza riječi „doktora medicine specijalista" u članku 96. stavku 5. alineji 4. zbog kompetentnosti kliničkog farmaceuta Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
683 Slaven Falamić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. Smatram dio „ili ako koristi rad drugih osoba protivno zakonu“ suvišnim kao i ograničavanje zapošljavanja u privatnoj ljekarničkoj praksi Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
684 Slaven Falamić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. Podržavam stav Hrvatskog farmaceutskog društva. Zakonom se ne treba ograničavati broj zaposlenih u privatnim praksama Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
685 Slaven Falamić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 37. Slažem se sa stavom Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore da se u članak 37. predlaže dodati stavak 3. koji glasi: - „(3)Dio ljekarničke djelatnosti koji se obavlja u zdravstvenim ustanovama sekundarne i tercijarne razine je bolnička ljekarnička djelatnosti“ Također smatram da se praksa kliničke farmacije može obavljati i izvan mreže javne zdravstvene službe. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
686 Slaven Falamić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 34. Slažem se sa stavom Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore za unos sintagme ljekarničke skrbi u članak 34. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
687 Slaven Falamić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 33. Slažem se sa stavom Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore da se u članku 33. stavak 3. predlaže dopuna teksta tako da on glasi: - „(3)Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se za osiguranu laboratorijsku djelatnost i drugu dijagnostičku djelatnost, te djelatnost kliničke farmacije.“ Klinička farmacije potpuno je neiskorištena grana farmacije u sadašnjem zdravstvenom sustavu a specijalisti kliničke farmacije mogu uvelike doprinijeti racionalnoj farmakoterapiji na svim razinama zdravstvene zaštite. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
688 Slaven Falamić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. Slažem se sa stavom Hrvatske ljekarničke Komore i Hrvatskog farmaceutskog društva o uvođenju sintagme ljekarničke skrbi u članak 30. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
689 Slaven Falamić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 23. Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
690 Slaven Falamić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 22. Podržavam stav Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke komore.Mjere zdravstvene zaštite ne mogu definirati samo liječnička društva zbog očitih interdisciplinarnih potreba definiranja i provođenja istih. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
691 Slaven Falamić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 15. Slažem se sa komentarom Hrvatske ljekarničke komore. Također smatram da bi hitne službe u sklopu Domova zdravlja trebale imati mogućnost propisivati lijekove na recept (bilo papirni) bilo putem CEZIH sustava u danima i vremenu kada nije dostupan liječnik primarne zdravstvene zaštite. Sadašnjim prijedlogom dežurstava liječnika primarne zdravstvene zaštite neće se moći omogućiti stalna dostupnost skrbi jer privatnike neće biti moguće obavezati na dežurstva.Stalna dostupnost skrbi 24 sata nije moguća osim ako Hitna služba ne preuzme bolesnike i propisivanje lijekova Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
692 Slaven Falamić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 11. Podržavam prijedloge Hrvatskog farmaceutskog društva i Hrvatske ljekarničke Komore Članak 11. U članku 11.predlaže se u stavku 1. brisati alineju 3. OBRAZLOŽENJE: iz navedene odredbe proizlazi da će jedinice područne(regionalne ) samouprave organizirati i određivati rad privatnim zdravstvenim radnicima i privatnim zdravstvenim ustanovama. Nejasno je na koji način jedinice regionalne uprave utječu na organizaciju rada u privatnim ustanovama i kod privatnih zdravstvenih radnika koji nemaju ugovor s HZZO-om . U članku 11. stavku 4. predlaže se u Odluku o mjerilima za osiguranje elemenata standarda za investicijsko i tekuće održavanje, a posebno za informatizaciju zdravstvene djelatnosti uključiti i ljekarne koje po zakonu jesu u mreži javne zdravstvene službe i imaju obvezu zadovoljiti sve zahtjevnije standarde. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
693 Slaven Falamić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 9. Podržavam prijedlog hrvatskog farmaceutskog društva i hrvatske ljekarničke Komore Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
694 Siniša Antolić NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podrzavam sve primjedbe i sugestije izrazene od strane Hrvatske ljekarnicke komore. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
695 Sindikat medicinskih biokemičara Hrvatske NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. Članak 48. Predlažemo termin u stavku (1) ''magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima'' zamijeniti s ''magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko-biokemijskim laboratorijima''. Obrazloženje: Potrebno je koristiti puni naziv struke/djelatnosti koji je u skladu sa Izmjenama i dopunama popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (NN 37/2017) i Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) te Popisom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koje je u svibnju 2013. godine donijela Vlada RH. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
696 Sindikat medicinskih biokemičara Hrvatske NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. Članak 30. Predlažemo izmjenu stavka (2) na način da se ''laboratorijske dijagnostike'' zamijeni s ''medicinske biokemije i laboratorijske medicine'' budući je to službeni naziv djelatnosti reguliran u dokumentima Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (NN 37/2017) i Baza reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine je ravnopravna s ostale četiri djelatnosti u zdravstvu koje se studiraju na akademskom stupnju integriranih sveučilišnih studija te potom nadograđuju specijalističkim stručnim obrazovanjem. Obrazloženje: Pojam laboratorijska dijagnostika nije jasno, tj. nedvosmisleno definiran budući se odnosi i na druge vrste laboratorijskih djelatnosti koje ne spadaju u PZZ, tj. na razini PZZ ne postoje druge laboratorijske djelatnosti osim medicinsko-biokemijske. (NN 76/2014, NN 56/2017) U Odlukama o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja na razini PZZ navode se poimence standarde postupaka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Stoga je na razini PZZ jedini ispravan naziv djelatnosti sukladan zakonski definiranom nazivu nositelja zanimanja ''magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
697 Sindikat medicinskih biokemičara Hrvatske NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Sindikat medicinskih biokemičara Hrvatske - SMBH predlaže izmjene i dopune slijedećih članaka: Članak 22. Predlažemo u stavku (1) da se dio teksta ''po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora i Hrvatskog liječničkog zbora.'' zamjeni s ''po prethodno pribavljenom mišljenju nadležnih komora, Hrvatskog liječničkog zbora, Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu i Hrvatskog farmaceutskog društva te ostala nacionalnih zdravstvenih strukovnih društava i udruga.'' Obrazloženje: HDMBLM je stručno društvo s dugogodišnjim iskustvom u znanstvenom i stručnom radu na nacionalnoj i međunarodnoj razini što je rezultiralo donošenjem značajnog broja nacionalnih i međunarodno-priznatih smjernica za rad i razvoj struke te zdravlje pacijenata. HDMBLM je također odgovorno za implementiranje ostalih stručnih medicinsko-biokemijskih smjernica međunarodnih zdravstvenih organizacija na nacionalnu razinu. Članak 30. U stavku (1) treba dodati podstavak ''izradu laboratorijskih pretraga iz područja medicinske biokemije i laboratorijske medicine iz programa primarne zdravstvene zaštite.'' Obrazloženje: Budući se daleko najveći udio kliničkih odluka liječnika danas (prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije) zasniva na podacima dijagnostičkih pretraga od kojih je najveći broj iz područja medicinsko-biokemijske djelatnosti, opravdano je uvrstiti ovaj podstavak. U stavku (2) termin ''laboratorijske dijagnostike'' treba zamijeniti s ''medicinske biokemije i laboratorijske medicine'' budući je to službeni naziv djelatnosti reguliran u dokumentima Izmjene i dopune popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (NN 37/2017) i Baza reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine je ravnopravna s ostale četiri djelatnosti u zdravstvu koje se studiraju na akademskom stupnju integriranih sveučilišnih studija te potom nadograđuju specijalističkim stručnim obrazovanjem. Obrazloženje: Pojam laboratorijska dijagnostika nije jasno, tj. nedvosmisleno definiran budući se odnosi i na druge vrste laboratorijskih djelatnosti koje ne spadaju u PZZ, tj. na razini PZZ ne postoje druge laboratorijske djelatnosti osim medicinsko-biokemijske. (NN 76/2014, NN 56/2017) U Odlukama o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja na razini PZZ navode se poimence standarde postupaka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost i trebaju tzv. crvenu uputnicu. Stoga je na razini PZZ jedini ispravan naziv djelatnosti sukladan zakonski definiranom nazivu nositelja zanimanja ''magistar medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Članak 33. Stavak (3) ''Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost.'' bi trebalo zamijeniti sa ''Specijalističko-konzilijarna djelatnost obavlja se uz osiguranu specijalističku laboratorijsku i drugu dijagnostičku djelatnost''. Obrazloženje: Na razini SKZZ djelatnosti je nužan rad specijaliste u svim zdravstvenim djelatnostima. Ovdje se pojam laboratorijske djelatnosti odnosi na sve specijalističke laboratorijske djelatnosti: medicinsko-biokemijsku laboratorijsku djelatnost, mikrobiološku, citološku, patološku, nuklearnu medicinu i dr., tj. u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti u svim dijagnostičkim djelatnostima rade specijalisti odgovarajuće grane medicine. Članak 40. Predlažemo dopunu stavka (1) ovog članka tako da glasi: ''Zdravstvene usluge u zdravstvenom turizmu mogu pružati zdravstvene ustanove, trgovačka društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti i privatni zdravstveni radnici uz poštivanje svih odredbi ovog zakona i odgovarajućih pravilnika koji važe za sve pružatelje usluga na jednak način. Obrazloženje: Bez obzira provodi li se nešto u turizmu ili van njega, sve što se u Zakonu odnosi na zdravstvenu djelatnost mora se poštivati. Stoga, ako netko osnuje bilo koju zdravstvenu djelatnost pa tako i medicinsko-biokemijski laboratorij za turiste, sve što zakonski važi i za ostale medicinsko-biokemijske laboratorije mora važiti i za taj ''turistički MBL'' (kadar, oprema, prostor i sl.). Članak 46. Slažemo se s uporabom nazivlja u stavku (3): ''medicinsko-biokemijske laboratorije'' jer naziv nedvosmisleno ukazuje o kojoj se laboratorijskoj djelatnosti primarne zdravstvene zaštite radi. Ovo je u skladu točnim nazivljem studija i zanimanja koje se pod istim nazivom nalazi u Zakonu o djelatnostima u zdravstvu ("Narodne novine" broj 87/09), u Bazi reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) i u Odluci o osnovama o sklapanju ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja NN 56/2017. Članak 48. Predlažemo termin u stavku (1) ''magistri medicinske biokemije u medicinsko-biokemijskim laboratorijima'' zamijeniti s ''magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine u medicinsko-biokemijskim laboratorijima''. Obrazloženje: Potrebno je koristiti puni naziv struke/djelatnosti koji je u skladu sa Izmjenama i dopunama popisa akademskih naziva, akademskih stupnjeva i njihovih kratica (NN 37/2017) i Bazom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC) te Popisom reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koje je u svibnju 2013. godine donijela Vlada RH. Članak 50. Predlažem da se u stavku (2) doda točka: ''◊ mišljenje nadležne Komore nositelja tima o opravdanosti osnivanja privatne prakse'' kako ne bi došlo do neopravdane hiperprodukcije ordinacija i/ili laboratorija privatne prakse. Obrazloženje: Samo strukovne komore u zdravstvu imaju cjeloviti uvid u stvarno stanje i potrebe na određenom području, te su nezaobilazni čimbenici koji bi trebali biti uključeni u procjenu potreba i poboljšanje organizacije rada zdravstvenog sustava na cijelom području Republike Hrvatske, ali i na lokalnoj razini. Članak 54. U stavku (5) predlažemo izmjenu dijela stavka ''..., odnosno medicinsko-biokemijskom laboratoriju...'' s tekstom: ''U istoj ordinaciji, u smjenskom radu, mogu obavljati privatnu praksu dva tima iste djelatnosti, dok timovi medicinsko-biokemijskog laboratorija na ovaj način mogu raditi samo u grupnoj praksi.'' Obrazloženje: S obzirom na specifičnost posla i kvalitetu uzimanja uzoraka biološkog materijala te rezultate analiza u njima koji su u skladu s referentnim vrijednostima određenim u referentnom materijalu dobivenom u jutarnjim satima, dok je pacijent odmoran i natašte te s obzirom na usklađenost s dnevnim bioritmom biokemijskih parametara koji odgovara rezultatima u referentnom materijalu, medicinsko biokemijski laboratoriji redovni rad uvijek izvode u jutarnjim satima. Što se tehničke stručne laboratorijske opreme tiče, nije moguće u jednom prostoru imati duplu opremu analitičkih mjernih instrumenata i druge potrebne laboratorijske instrumente, od čega bi jedan kompletan tim zdravstvenih laboratorijskih radnika dio svoje opreme koristio samo u jedno smjeni, a drugi kompletan tim u drugoj smjeni koristio svoju kompletnu opremu. Ovo nije moguće niti zbog gabarita opreme niti zbog velikog broja zdravstvenih djelatnika u kompletnom laboratorijskom timu. (Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16).) Obavljanje privatne prakse dva tima u smjenskom radu dakle nije niti u interesu pacijenata niti omogućava izradu potpuno pravovaljanog i kvalitetnog nalaza budući se medicinsko biokemijska djelatnost zbog svojih specifičnosti ne može uspoređivati s organizacijom rada liječničke djelatnosti. Članak 56. Predlažemo dopunu stavka (2) na kraju teksta: ''… društvo za osiguranje, uz poštivanje minimalne cijene koju propisuje nadležna komora.'' kako bi se privatnim zdravstvenim osiguravateljima onemogućilo formiranje cijena koje su niže od cijena koje preporuča nadležna komora, tj. da se spriječi formiranje ''dampinških cijena''. Članak 63. Predlažemo dopuniti stavak (3), podstavak 3. na tako da se iza riječi Zavoda doda: ''i nadležne komore''. Obrazloženje: Nadležne Komore imaju ažurirane podatke o svojim članovima te vrlo lako mogu provjeriti zadovoljava li zdravstveni radnik na kojega se prenosi pravo potrebne stručne kriterije i je li dosta proveo najmanje godinu dana u radnom odnosu kod zdravstvenog radnika koji prenosi pravo na obavljanje zdravstvene djelatnosti prema stavku 3. ovog članka s obzirom da su članovi Komore obvezni prijaviti promjene radnog mjesta. Članak 96. U stavku (2) predlažemo dodati i ''specijalista medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Obrazloženje: U stavku (1) ovog članka se navodi da je to tijelo ''koje osigurava provedbu svih aktivnosti vezanih uz primjenu lijekova i medicinskih proizvoda u zdravstvenoj ustanovi'', a medicinska-biokemijska djelatnost u svom svakodnevnom radu također koristi medicinske proizvode. Članak 103. Kako i u Članku 30., stavku (2) i u Čl. 103., stavku (2) se ponovno nabrajaju djelatnosti iz PZZ. Na isti način kao i u Čl. 30., stavku (2) i u ovom je slučaju naziv ''laboratorijska dijagnostika'' potrebno zamijeniti s nazivom ''medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Obrazloženje: Ponovno ističemo kako na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju stoga nema opravdanja koristiti termin ''laboratorijske dijagnostike'' već treba koristi ispravan naziv djelatnosti - medicinsko-biokemijska djelatnost. Nadalje, na razini primarne zdravstvene zaštite jedina laboratorijska djelatnost jest ona koja se odvija u medicinsko-biokemijskom laboratoriju. U Odluci o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja (''Narodne novine'' broj 56/17, 73/17, 30/18, 35/18) na razini primarne zdravstvene zaštite razvidno je iz članka 89. primjerice, kako se djelatnost laboratorijske dijagnostike zapravo odnosi isključivo na djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Odluka navodi i poimence standard postupka i usluga koji obavljaju opći medicinsko-biokemijski laboratoriji. Svi ostali dijagnostički laboratoriji u navedenoj Odluci (medicinska mikrobiologija s parazitologijom, nuklearna medicina, klinička citologija, patohistološka dijagnostika) spadaju u sekundarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno specijalističko-konzilijarnu i dijagnostičku zdravstvenu djelatnost za koju je potrebna tzv. crvena uputnica. Stoga je na razini PZZ neopravdano koristiti općeniti pojam laboratorijske dijagnostike kada se u PZZ jedino obavlja djelatnost medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Zakon mora jasno i nedvosmisleno definirati opsege i djelatnosti razina zdravstvene zaštite kako bi se onemogućilo njegovo pogrešno tumačenje, a tako i neodgovarajuća primjena te otvaranje sivih zona za dodatno opterećenje sustava. Članak 112. Predlažemo dopunu stavka (3) na slijedeći način: ''Poliklinika mora obavljati djelatnost najmanje u dvije ordinacije različitih ili istih specijalističkih ili užih specijalističkih djelatnosti, odnosno u jednoj ordinaciji specijalističke, odnosno uže specijalističke djelatnosti i specijalističkom laboratoriju.'' Predlažemo dopunu članka 112. dodatnim stavkom (5) koji bi trebao glasiti: ''Ako poliklinika ima medicinsko-biokemijski laboratorij mora u radnom odnosu na neodređeno vrijeme zapošljavati najmanje jednog doktora medicine i jednog magistra medicinske biokemije specijalista'' Obrazloženje: Poliklinika spada u specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu te iz tog razloga predlažemo točno određivanje kako se radi o specijalističkom laboratoriju. Za obavljanje specijalističkih pretraga prema potrebama specijalističkih ordinacija koje poliklinika podržava, i laboratorij mora biti specijalistički. Ako se radi o medicinsko-biokemijskom specijalističkom laboratoriju on zakonski mora imati stalno zaposlenog (s punim radnim vremenom) magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine, specijalistu. Članak 116. U stavku (2) predlažemo zamijeniti ''medicinsko-biokemijsku…'' u ''specijalističku medicinsko-biokemijsku i drugu laboratorijsku dijagnostiku''. Obrazloženje: Opće i specijalne bolnice spadaju u specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu te iz tog razloga predlažemo točno odrediti kako se radi o specijalističkom laboratoriju. Za obavljanje specijalističkih pretraga prema potrebama bolnica potrebno je da laboratorij bude specijalistički jer za razliku od općeg medicinsko-biokemijskog laboratorija, specijalistički laboratorij ima drugačije zahtjeve po pitanju kadra, prostora i opreme prema Pravilniku o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene djelatnosti ("Narodne novine" broj 61/11, 128/12, 124/15, 8/16). Uporabom pravilnog nazivlja i definicije specijalističke medicinsko biokemijske dijagnostike nedvosmisleno se ukazuje o kojoj se razini medicinsko biokemijske djelatnosti radi. Članak 120. Predlažemo izmjenu termina ''medicinske biokemije'' u stavku (5) terminom ''medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Obrazloženje: Puni naziv je usklađen s točnim nazivljem akademskog studija i zanimanja. Završetkom studija Medicinske biokemije stječe se naslov magistra medicinske biokemije i laboratorijske medicine što je usklađeno s kompetencijama koje se stječu završetkom navedenog studija. Identičan puni naziv djelatnosti se nalazi u Zakonu o djelatnostima u zdravstvu ("Narodne novine" broj 87/09) i u Bazi reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj koju vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (ENIC/NARIC). Članak 124. U stavku (2), podstavku 5 termin ''medicinske biokemije'' predlažemo zamijeniti terminom ''medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Obrazloženje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Isto kako u pojašnjenju uz članak 120. Članak 146. Smatramo kako je u Nacionalnom zdravstvenom vijeću koje se sastoji od 9 članova nužno uključiti sve 4 zdravstvene struke integriranih zdravstvenih sveučilišnih studija sa specijalizacijama – glavne nositelje zdravstvenih struka, tj. doktore medicine, stomatologije, magistre farmacije i magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine. Članak 155. Poput kolega iz HLJK smatramo kako se navedenim profesijama treba priznati status zdravstvenih suradnika, a ne zdravstvenih radnika budući im primarni stupanj srednjoškolskog i/ili sveučilišnog obrazovanja nije zdravstvenog usmjerenja. U stavku (2) nikako nije prihvatljivo da su zdravstvenim radnicima proglašeni i svi oni koji nemaju odobrenje za samostalan rad, obvezu prikupljanja bodova za produžetak licence, stručni nadzor ni jedne zdravstvene komore i uopće ne zadovoljavaju uvjete iz stavka (1) ovog članka. Članak 171. U članku se predlaže izmjena termina ''medicinske biokemije'' s terminom ''medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Obrazloženje: Usklađeno s nazivljem studija i zanimanja. Isto kako u pojašnjenju uz članak 120. Članak 179. U stavku (2) predlažemo dodati nakon magistara farmacije ''magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Obrazloženje: HKMB je nadležna komora za magistre medicinske biokemije i laboratorijske medicine te im izdaje odgovarajuća odobrenja za samostalni rad. Struka ''magistri medicinske biokemije i laboratorijske medicine''. Osim toga, od siječnja 2018. Specijalisti medicinske biokemije i laboratorijske medicine su uvršteni u EFLM Registar (Europski Registar Specijalista Laboratorijske Medicine) te time usklađeni s EU-kolegama. Članak 192. Predlažemo izmjenu stavka (1) tako da se iza teksta ''doktorima dentalne medicine specijalistima'' doda tekst ''magistrima farmacije, specijalistima i magistrima medicinske biokemije i laboratorijske medicine, specijalistima''. Predlažemo da se u stavku (2) iza riječi ''medicinskog i dentalnog fakulteta'' doda tekst ''te farmaceutsko-biokemijskog fakulteta'', a da se iza riječi ''medicinskih i dentalnih stručnjaka'' doda tekst ''te farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih stručnjaka''. Izgled stavka (2) bi, dakle trebao glasiti: ''O priznavanju naziva primarijus odlučuje povjerenstvo koje imenuje ministar iz redova nastavnika medicinskog, dentalnog (stomatološkog) i farmaceutsko-biokemijskog fakulteta, primarijusa i istaknutih medicinskih, dentalnih, farmaceutskih i medicinsko-biokemijskih stručnjaka.'' Obrazloženje: SMBH se slaže sa stavom Hrvatske ljekarničke komore i Hrvatskog farmaceutskog društva kako ne postoje objektivna opravdanja i razlozi radi kojih bi se magistri farmacije i magistri medicinske biokemije trebali isključiti od dobivanja titule primarijus. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
698 Silvija Voraček NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Podržavam prijedlog Hrvatske ljekarničke komore i HFD-a! Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
699 Silvija Šira NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Poštovani, podržavam prijedloge HLJK-a, HFD-a i kolega i kolegica u zakupu. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
700 Silvia Arbanas NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI Komentari Hrvatske komore zdravstvenih radnika su smisleni, pojašnjavaju potrebe prilagodbe EU direktivama, pravno su jasno iskazani i uvažavanjem istih možemo uvesti reda i u laboratorijsku djelatnost RH. Primljeno na znanje Obrazloženje vidjeti uz navedeni/e članak/e.
701 Silvia Arbanas NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 236. - točka (1): potrebno je definirati pojam uže obitelj. Ujedno riječ patolog zamijeniti ispravnim nazivom mrtvozornik u zdravstvenoj ustanovi. Nije prihvaćen Pojam uže obitelji definiran je posebnim propisima. Postupak obdukcije provodi patolog, a ne mrtvozornik.
702 Silvia Arbanas NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 171. Poslije riječi farmacije brisati riječ medicinske biokemije. Obrazloženje: Sva navedena zanimanja, osim medicinske biokemije, u ovom članku sukladno Direktivi 2005/36, pripadaju sektorskim zanimanjima ( načelo automatskog priznavanja inozemne stručne kvalifikacije). Medicinska biokemija spada u ostale regulirane profesije u Republici Hrvatskoj i pripada načelu općeg sustava priznavanja vidljivo iz članka 3. Pravilnika o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/2013). Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
703 Silvia Arbanas NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 168. iza „prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ uvrstiti „magistar medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Zakon o zdravstvenoj zaštiti mora uvrstitimagistra medicinsko-laboratorijske dijagnostike kao prepoznat bolonjski drugi obrazovni ciklus u medicinsko laboratorijskoj dijagnostici. Negiranjem njihovog postojanja, odbacuju se kompetencije zdravstvenog djelatnika prijeko potrebne u ostvarivanju kvalitetnije zdravstvene zaštite. - točka (1): iza riječi „osobe“ i ispred veznika „i“ dodati „….sa odgovarajućim obrazovanjem i stručnom spremom koje imaju odobrenje za samostalan rad u struci i ispunjavaju druge uvjete utvrđene ovim Zakonom i drugim propisima“... - točka (2) treba mijenjati cijeli tekst da glasi: „ Zdravstveni radnici obrazuju se na sveučilišnima, veleučilištima i strukovnim srednjim školama po akreditiranim nastavnim programima kroz preddiplomski sveučilišni studij, diplomski sveučilišni studij, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij, poslijediplomski studiji, preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski stručni studij zdravstvenog usmjerenja za zdravstvena zanimanja“. Brisati u cijelosti: „Zdravstvenim radnicima smatraju se i logopedi, medicinski tehnolozi, biotehnolozi i biomedicinski inženjeri, biolozi u zdravstvu, klinički psiholozi, medicinski fizičari , fonetičari i nutricionisti ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja“, brisati u cijelosti. Obrazloženje: Definicija zdravstvenog radnika Razine 7. po HKO (VSS) se nije mijenjala od objave prvog Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 75/1993 ) pa se iščitava da su jedino doktori medicine, doktori dentalne medicine, magistri farmacije i magistri medicinske biokemije (obrazuju se na medicinskom, stomatološkom ili farmaceutsko-biokemijskom fakultetu) zdravstveni radnici. Logopedi, tehnolozi, biotehnolozi, biolozi, psiholozi, medicinski fizičari i fonetičari nisu zdravstveni radnici te su u nesukladu sa definicijom iz stavka (2) Opaska: Medicinski tehnolozi i biomedicinski inženjeri su zanimanja koja ne postoje u RH Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
704 Silvia Arbanas NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 120. Članak 120, Stavak 5 Izbaciti riječi „ medicinske biokemije“ te uvrstiti „laboratorijske dijagnostike“ jer i tako u niti jednom KBC u Hrvatskoj ne postoji Klinički zavod za medicinsku biokemiju, nego Klinički zavod za laboratorijsku dijagnostiku. Smatram da je nepotrebno isticati medicnisku biokemiju jer je ona jedna od grana u laboratorijskoj djelatnosti (dijagnostici). U Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2, Stavak 1 kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, ne vidim razlog isticanju medicinske biokemije. Više od polovice nastavnog programa magistara laboratorijske dijagnostike se također izvodi na KBC-ima u Hrvatskoj. - točka (5): iza riječi sestrinstva dodati riječi …i studija medicinsko laboratorijske dijagnostike. Obrazloženje: Sveučilišni preddiplomski i diplomski studij MLD pripada znanstvenom polju biomedicine i zdravstva/ temeljne medicinske znanosti (3.06). Nastava se obavlja u obliku predavanja, vježbi, seminara, demonstracija, konzultacija, rada na kliničkim bolničkim odjelima, nastavnim zavodima za javno zdravstvo te u domovima zdravlja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
705 Silvia Arbanas NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 114. umjesto riječi „dijagnostičke“ staviti „laboratorijsko dijagnostičke“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
706 Silvia Arbanas NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 113. „ djelatnost dijagnostike“ zamijeniti riječima „djelatnost laboratorijske dijagnostike i druge dijagnostike“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
707 Silvia Arbanas NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 112. „dijagnostika i medicinska rehabilitacija“ zamjeniti riječima „laboratorijska i druga dijagnostika te medicinska rehabilitacija“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
708 Silvia Arbanas NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 68. „medicinsko biokemijskog laboratorija“ zamijeniti riječima „dijagnostičkog laboratorija“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Članak 68, Stavak 2, Točka 5 Točka (2) Ministarstvo može ukinuti odobrenje za obavljanje privatne prakse u ordinaciji zdravstvenom radniku ako: Stavak 4. riječi medicinsko-biokemijskog laboratorija zamjenjuju se dijagnostičkog laboratorija Stavak 5. riječi medicinsko-biokemijski laboratorij zamjenjuju se riječima dijagnostički laboratorij Obrazloženje: na primarnoj zdravstvenoj razini postoje i drugi dijagnostički laboratoriji osim medicinsko-biokemijskih laboratorija, npr. mikrobiološki laboratoriji, stoga se u zakonu primarna razina ne može ograničiti na samo jednu vrstu laboratorija. Djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike odvija se na svim razinama zdravstvene djelatnosti (primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj te na razini zdravstvenih zavoda). Stoga je nedopustivo da se u Zakonu o zdravstvenoj zaštiti spominje samo djelatnost medicinske-biokemije dok se djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike uporno izostavlja. Radi se o dvije djelatnosti te smatramo neophodnim da se u novom Zakonu o zdravstvenoj zaštiti djelatnost medicinsko-laboratorijske dijagnostike stavi u ravnopravan položaj te da se u svim relevantnim člancima izričajno uskladi naziv s Člankom 30. u kojem je navedena laboratorijska dijagnostika. „ medicinsko-biokemijski laboratorij“ zamjenjuje se riječima „dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
709 Silvia Arbanas NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 54. „Medicinsko biokemijski laboratorij“ zamijeniti riječima „ dijagnostički laboratorij“ Dijagnostički laboratorij je opći pojam dijagnostičkih tipova laboratorija te se nikako ne smije poistovijetiti sa medicinsko biokemijskim laboratorijem. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
710 Silvia Arbanas NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 49. - Dodati novu točku koji glasi: „Zdravstveni radnik koji je državljanin države članice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora i Švicarske Konfederacije), može obavljati pružanje zdravstvene usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima zemlje osnivanja a temeljem zahtjeva za pružanje zdravstvenih usluga povremeno ili privremeno, u skladu s Direktivom 2005/36 / EC Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2005/36 / EZ od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija (. SL L br 255 od 30. 9. 2005, str . 22), kako je posljednji put izmijenjena i dopunjena komisije delegirati odluku (EU) 2016/790 od 13. siječnja 2016. kojom se izmjenjuje Prilog V. Direktive 2005/36 / EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu dokaza o formalnim kvalifikacijama i nazivima programa obuke (SL L 134 od 24. svibnja 2016., str. 135),(u daljnjem tekstu: Direktiva 2005/36 / EZ), pod uvjetom da nisu u suprotnosti s ovim Zakonom i drugim propisima iz područja zdravstvene zaštite.“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
711 Silvia Arbanas NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 48. Brisati „ a magistri medicinske biokemije u medicinsko biokemijskim laboratorijima“ te uvrstiti „a u dijagnostičkim laboratorijima magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike“ Medicinsko biokemijska djelatnost je jedna od dijagnostičkih djelatnosti (ne obuhvaća cijelu laboratorijsku djelatnostu). To se čak i navodi u Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“. Stoga, predlažem uvrstiti „laboratorijsku djelatnost“ kao širi, nadređen pojam medicinskoj biokemiji. S obzirom na to, u takvom laboratoriju mogu raditi i magistri medicinske biokemije i magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike. Magistri medicinsko laboratorijske dijagnostike imaju završen petogodišnji studij kao i magistri medicinske biokemije ali su sa većim znanjima i kompetencijama za rad u više tipova dijagnostičkih laboratorija. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
712 Silvia Arbanas NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 46. „Medicinsko biokemijske laboratorije“ zamijeniti riječima „dijagnostičke laboratorije“ Laboratorijska dijagnostika je širi pojam te obuhvaća i druge laboratorijske djelatnosti (npr. mikrobiologiju).Ona se ne smije pojmovno vezati samo uz medicinsko biokemijsku djelatnost te je tako i navoditi u ovom Zakonu kao jedinu vrstu laboratorijskog dijagnostičkog postupka što je i razvidno u opisu Čl. 30 ovog Zakona („Zdravstvena zaštita na prmarnoj razini pruža se kroz laboratorijsku dijagnostiku“ a nikako ne glasi da zdravstvena zaštita pruža se kroz medicinsko biokemijsku djelatnost) . Sukladno Zakonu o medicinskoj biokemiji (NN121/03) Čl.2 stavak 1 koji kaže da: „Medicinsko-biokemijska djelatnost jest jedna od zdravstvenih dijagnostičkih djelatnosti koje analiziraju biološki materijal...“ uočava se da je medicinsko biokemijska djelatnost jedna od dijagnostičkih djelatnosti a nikako jedina dijagnostiča djelatnost. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
713 Silvia Arbanas NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI, Članak 30. točka (2).: Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti: - Slijedom stavka 19. iz točke (2), članka 30. potrebno je izričajno i