Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog pravilnika za provedbu mjere 7 „Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima“ unutar Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. - 2020.

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Aestus d.o.o. PODMJERA 7.4., Prihvatljivi projekti Poštovani, jesmo li ispravno uočili da su prihvatljivi projekti građenje /ili opremanje, a da rekonstrukcija kao vrsta projekta s obzirom da nije eksplicitno navedena nije prihvatljiva? JLS-ovi itekako imaju potrebu za rekonstrukcijom društevnih domova/kulturnih centara pa vas molimo ukoliko je zaista tako i rekonstrukcija nije prihvatljiva, da se ipak razmotri mogućnost prihvaćanja takve vrste projekata. Srdačan pozdrav! Prihvaćen Prihvatljivi projekti iz članka 29. za tip operacije 7.4.1 odnose se na građenje, rekonstrukciju i/ili opremanje. Rekonstrukcija kao tip ulaganja je prihvatljivo ulaganje.
2 BDC d.o.o PROVEDBA PROJEKTA, Isplata potpore U različitim shemama dodjele bespovratnih sredstava postoji mogućnost primjene jedne ili obje od dviju prihvatljivih metoda nadoknade troškova: metode nadoknade i metode plaćanja. Dosadašnjom provedbom projekata za veći broj JLS-a upravo je ova stavka sporna i nejasna radi planiranja proračuna, podizanja zajmova poslovnih banaka i rebalansa nakon odobrenja projekta, te smo mišljenja da bi u pravilnik trebalo definirati koja metoda se primjenjuje kod isplata potpore. Nije prihvaćen Isplata potpore vrši se temeljem dostavljenih zahtjeva za isplatu uz koje se prilažu dokazi o izvršenim plaćanjima. Izuzetak je zahtjev za isplatu predujma, kojim korisnik može zatražiti sredstva za još neplaćene troškove. Način, uvjeti i rokovi podnošenja zahtjeva za isplatu bit će propisani natječajem.
3 ISTARSKI VODOVOD d.o.o. BUZET PODMJERA 7.2., Uvjeti prihvatljivosti projekta Predlažemo izmjenu stavka 5. na način da isti glasi: "Jedan projekt može se provoditi na području jedne ili više jedinica lokalne samouprave koje imaju udjele odnosno dionice u temeljnom kapitalu korisnika ili su osnivači korisnika, ILI NA ČIJEM PODRUČJU KORISNIK PRUŽA USLUGU JAVNE VODOOPSKRBE/ODVODNJE." Prihvaćen Stavak 5. bit će izmijenjen na način da se omogući provedba projekata i na području onih jedinica lokalne samouprave koje nemaju udjele u temeljnom kapitalu korisnika.
4 ISTARSKI VODOVOD d.o.o. BUZET PODMJERA 7.2., Broj projekata po korisniku Predlažemo izmjenu stavka 1. na način da isti glasi: "Tijekom jednog natječaja za tip operacije 7.2.1 korisnik može podnijeti onoliko zahtjeva za potporu koliki je broj jedinica lokalne samouprave koje imaju udjele odnosno dionice u temeljnom kapitalu korisnika ili su osnivači korisnika ILI NA ČIJEM PODRUČJU KORISNIK PRUŽA USLUGU JAVNE VODOOPSKRBE/ODVODNJE, ali najviše po jedan zahtjev za potporu za projekt na području iste jedinice lokalne samouprave." Isto predlažemo iz razloga što nije nužno da jedinica lokalne samopurave na čijem području korisnik vrši javnu uslugu bude upisana kao osnivač ili član društva korisnika. Prihvaćen Stavak 1. bit će izmijenjen na način da se omogući provedba projekata i na području onih jedinica lokalne samouprave koje nemaju udjele u temeljnom kapitalu korisnika.
5 Janko Hajduk NATJEČAJ, Priprema i objava natječaja Prema ovom članku, JLS ne može godinu dana unaprijed planirati proračun niti plan razvojnih projekata jer će se uvijeti natječaja prema volji formirati, a prilikom prijave će se prilagaditi i pravomočna građevinska, te rješenje/mišljenje Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Primljeno na znanje Pravilnikom su definirane osnovne odredbe i uvjeti prihvatljivosti, no sama dokumentacija potrebna za prijavu projekta bit će propisana natječajem, čime se izbjegavaju i naknadne izmjene natječaja uslijed izmjena relevantnog zakonodavstva.
6 Janko Hajduk PODMJERA 7.2., Broj projekata po korisniku U ovom članku se javlja jedana nelogičnost : granice jedinice lokalne samouprave nemože biti ograničenje za projekt, jer ukoliko je potrebno npr. pojačati pmpu u jednoj jls da bi neko naselje u drugoj jls imalo mogućnost izgradnje vodoopskrbe uz logično, geografsko i ekonomično rješenje, makar nema korisnika u jls di se samo povečava kapacitet te pumpe. Samim time se izbaciju mogućnost financiranja projekta za korisnike iz te JLS. Predlažem da se korigira navedeni članak i da se navode prema korisnicima iz nekoj JLS. Nadalje treba otvoriti mogučnost za zajedničke projekte u jer u nekim JLS -ima jedan tvrtka vrši zbrinjavanje fekalne kanalizacije, a druga pružanje usluge vodoopskrbe, da se ne rade dupli rovovi zbog navedenog Djelomično prihvaćen Ovim člankom propisan je broj projekata koje može prijaviti jedan korisnik. Stavak 1. bit će izmijenjen na način da se omogući provedba projekata i na području onih jedinica lokalne samouprave koje nemaju udjele u temeljnom kapitalu korisnika. Prijedlog o zajedničkim projektima ćemo razmotriti. Za njegovu provedbu potrebna je izmjena Programa ruralnog razvoja.
7 Koprivničke vode d.o.o. PODMJERA 7.2., Broj projekata po korisniku smatrmo da treba u okviru 7.2.1. mjere ostaviti mogućnost da javni vodni isporučitelje može uz suglasnost JLS na čijem području obavlja javnu uslugu vodoopskrbe podnijeti zahtjev (bez obzira na to ima li ili nema JLS udjele u vlasničkoj strukturi) Prihvaćen Stavak 1. bit će izmijenjen na način da se omogući provedba projekata i na području onih jedinica lokalne samouprave koje nemaju udjele u temeljnom kapitalu korisnika.
8 MEĐIMURSKE VODE d.o.o. PODMJERA 7.2., Uvjeti prihvatljivosti projekta čl.20.st.7. navodi da projekt mora imati suglasnost predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave. Predlažemo slijedeći tekst: Projekt mora imati suglasnost jedinice lokalne samouprave. Time ovaj Pravilnik nebi zadirao na uređivanje odnosa iz samoupravnog djelokruga koji su u nadležnosti Općinskog vijeća odnosno u nadležnosti Općinskog načelnika. Nije prihvaćen Kao uvjet prihvatljivosti projekta potrebno je dokazati da projekt ima suglasnost predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave, budući da se radi o projektima od važnosti za cjelokupnu lokalnu zajednicu.
9 MEĐIMURSKE VODE d.o.o. PODMJERA 7.2., Broj projekata po korisniku Međimurske vode d.o.o. Čakovec Čl. 18. st. 5. Nejasno je na što se odnosi "slijedeći zahtjev za potporu unutar operacije 7.2.1. za projekt na području iste jedinice lokalne samouprave". Da li se "slijedeći zahtjev" odnosi na zahtjev na potporu unutar istog natječaja, što pretpostavljamo nije, jer prema st. 4. istog članka "ako korisnik podnese više zahtjeva za potporu unutar tipa operacije 7.2.1 po istoj jedinici lokalne samouprave tijekom jednog natječaja", u obzir će se uzeti najranije podnesen zahtjev, a za ostale će se izdati Odluka o odbijanju. Ili se "slijedeći zahtjev" odnosi na zahtjev za potporu unutar istog tipa operacije 7.2.1. po prethodnim natječajima u kojem korisnik još nije podnio konačni zahtjev za isplatu? U oba slučaja, smatramo ovaj cijeli stavak 5. kao nepotreban, jer za slučaj prvog tumačenja, dovoljan je stavak 4. dok za slučaj drugog tumačenja, stavak 5. je iznimno ograničavajući za kandidiranje novih projekata na drugi natječaj ukoliko je projekt po prvom natječaju još u tijeku. U tom smislu je diskriminatoran prema korisnicima koji još provode projekte odobrene iz prvog natječaja, provode ih u skladu s periodom provedbe projekta te će uspješno provesti projekt tj. "podnijeti će konačan zahtjev za isplatu". Nije prihvaćen Korisnik po jednom natječaju može podnijeti te ostvariti potporu samo za jedan projekt na području jedne jedinice lokalne samouprave. Korisnik koji je ostvario potporu na natječaju sljedeći zahtjev za potporu na području iste jedinice lokalne samouprave može podnijeti na novom natječaju tek nakon što podnese konačni zahtjev za isplatu po odobrenom zahtjevu za potporu u prethodnom natječaju.
10 Općina Ernestinovo PODMJERA 7.4., Uvjeti prihvatljivosti projekta Iz nacrta Pravilnika proizlazi da JLS kao korisnici sredstava mogu upravljanje i održavanje prenijeti drugoj fizičkoj i pravnoj osobi. Dosadašnjim pravilnikom za operaciju 7.4.1 bilo je propisano da jedinica lokalne samouprave nakon podnošenja Zahtjeva za potporu upravljanje i održavanje projekta/operacije može prenijeti samo na druge pravne subjekte koje osniva JLS (trgovačka društva, javne ustanove ili službu/vlastiti pogon). Korisnik i dalje ostaje jedinica lokalne samouprave te pripadajuća prava, obveze i odgovornost za provedbu prijavljenog projekta ostaju na jedinici lokalne samouprave koja je podnijela Zahtjev za potporu. Dakle, u slučaju korisnika JLS-a, upravljanje i održavanje moguće je prenijeti na drugu pravnu osobu, ali samo ako je isti subjekt (javno trgovačko društvo, ustanova ili dr.) osnovan od strane korisnika koji je JLS-a. Molim da potvrdite je li i ovim nacrtom Pravilnika isto tako definirano. Dosadašnje uređenje treba izbjeći u novom Pravilniku za mjeru 07 jer se njime ne pridonosi razvoju ruralnih područja. Naime, u slučaju izgradnje vrtića, osnivanje nove ustanove i usklađivanje iste sa zakonskim propisima koji uređuju djelovanje javnih odgojno-obrazovnih ustanova, manje razvijenim općinama potencijalno može predstavljati problem u operativnoj fazi funkcioniranja tog vrtića. Financijsku samoodrživost takve ustanove u manje razvijenim JLS-ima izuzetno je teško postići. Svrha mjera ruralnog razvoja je unaprjeđenje života na selu, a ne osnivanje novih ustanova i bujanje administracije. Ako JLS osniva vlastitu ustanovu za predškolski odgoj, tada to znači poskupljenje usluge dječjeg vrtića jer treba zaposliti: ravnatelja ustanove, barem jednog računovođu, pedagoga, odgojitelje i druge potrebne kadrove, treba dakako osigurati i prostor u kojem će ta ustanova biti smještena i funkcionirati. Time se značajno povećavaju sredstva koja JLS moraju izdvajati za predškolski odgoj na svom području jer takve ustanove neće biti samoodržive i predstavljat će teret za proračune malih općina. Umjesto da JLS ulažu sredstva u projektnu dokumentaciju i druge razvojne projekte, sredstva bi se trošila na dodatnu administraciju (u ovom slučaju ustanove). Na taj način onemogućava se daljnji napredak i razvoj. JLS na ruralnim područjima imaju skromne proračune. Stoga, proračunska sredstva moraju pažljivo koristiti i planirati kako će zadovoljiti osnovne potrebe svojih mještana i pružiti im osnovne životne uvjete, a isto tako i daljnji napredak i razvoj ulaganjem u komunalnu i društvenu infrastrukturu. Molimo da predlagatelj Pravilnika razmotri mogućnost nekog drugog legalnog i legitimnog oblika ugovornog odnosa između korisnika JLS-a i privatnih ustanova za odgoj i obrazovanje. Trenutno na ruralnim područjima djeluje određeni broj privatnih dječjih vrtića, koji na zadovoljavajući način provode predškolski odgoj, a boravak djece u takvim vrtićima subvencioniraju JLS. Ne vidimo zapreku da se objekt dječjeg vrtića nakon izgradnje sredstvima EU iznajmljuje privatnim dječjim vrtićima, s time da JLS subvencionira boravak djece u vrtiću na način da su korisnici subvencije roditelji, a ne privatni dječji vrtići. Na taj način JLS ne zarađuje od najma (ne stvara profit) jer se prihod može preusmjeriti na subvencioniranje boravka djece u vrtiću. Dakle, privatni vrtić plaća najam JLS-u, a JLS financijski pomaže roditeljima djece na način da subvencionira cijenu usluge u određenom iznosu. Korist od projekta u konačnici imaju građani (roditelji i djeca), a ne privatne ustanove, pa se to neće smatrati oblikom državne potpore privatnim vrtićima. Djelomično prihvaćen Stavak 11. bit će dorađen na način da se jasno definira na koga korisnik iz članka 27. točke a) ovoga Pravilnika može prenijeti upravljanje i održavanje. Ova mjera prvenstveno je namijenjena poticanju lokalnih javnih usluga i korisnicima kao što su jedinice lokalne samouprave, trgovačka društva i ustanove kojima su osnivači jedinice lokalne samouprave, udruge, vjerske zajednice i lokalne akcijske grupe. Realizacija javno-privatnog partnerstva kompleksan je i dugotrajan proces, nedostaci se mogu očitovati u dugotrajnosti procesa odabira partnera, složenosti procedure, nepostojanju standardnih uvjeta ugovora i sl. Javna vlast koja je usmjerena na opći interes može izgubiti mogućnost demokratske kontrole nad projektom jer privatni partner ima za cilj povećati dobit i tržišni udio radi opstanka. Navedeno može rezultirati da se javna sredstva ne koriste u općem interesu, već za potrebe privatnog partnera što nije u skladu s ciljem provedbe operacija u okviru mjere 7 Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.
11 OPĆINA TRIBUNJ POTPORA, Kriteriji odabira Vezano za kriterij bodovanja, napominjemo da veliki dio JLS-a ili nema riješene imovinsko pravne odnose ili nema nekretninu u vlasništvu koju bi moglo renovirati / sanirati / rekonstruirati, već se ista mora graditi, od temelja. Uzevši u obzir navedeno, smatramo nepoštenim da se saniranje neke nekretnine za dječji vrtić boduje s 15/15 bodova, a gradnja da donosi 5/15 bodova (kao što je to bio slučaju u prethodnom Javnom pozivu iz mjere 7.4.1.). U konačnici, saniranje / renoviranje / rekonstrukcija u velikom broju slučajeva iziskuje više troškova nego nova gradnja. Sukladno navedenom, predlažemo da se u sljedećem javnom pozivu nova gradnja i rekonstrukcija / sanacija boduju na jednak način, odnosno da nema bodovne razlike između te dvije kategorije. Nije prihvaćen Kriteriji odabira propisani su Programom ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020., gdje je definirano da se prioritetna ulaganja odnose na rekonstrukciju te se takvim ulaganjima dodjeljuje najveći broj bodova. Svrha ove odredbe je stavljanje u funkciju postojećih objekata. Saniranje i održavanje nije prihvatljivo ulaganje, odnosno prihvatljiva su ulaganja u gradnju, rekonstrukciju i/ili opremanje.
12 OPĆINA TRIBUNJ PODMJERA 7.4., Prihvatljivi projekti Vezano za natječaj koji je u najavi, iz mjere 7.4.1. u okviru kojeg će se moći aplicirati s dječjim vrtićima i vatrogasnim domovima, željeli bi ukazati na problematiku vezano za dječji vrtić i razdoblje nakon što se dobiju bespovratna sredstva. Predlažem da su u okviru novog javnog poziva ostavi mogućnost javno-privatnog partnerstva s postojećim privatnim tvrtkama koje obavljaju usluge dječjeg vrtića, a sve kako je opisano u nastavku. Naime, prema mjeri 7.4.1. koja podrazumijeva gradnju i renoviranje vrtića, ako JLS povuče sredstva, imat će obvezu 5 (ili više) godina samostalno organizirati usluge vrtića na svojem području (preko osnivanja Ustanove koja će time upravljati i koja će biti izravni proračunski korisnik). Navedeno podrazumijeva zapošljavanje većeg broj ljudi (prema Državnom pedagoškom standardu) kojeg pojedine JLS neće moći zadovoljiti. Praktički ćemo se dovesti u situaciju da moramo odbijati europski i državni novac jer nećemo moći biti održivi. Primjerice, dobar dio JLS-a sufinancira smještaj u vrtiću čija je ekonomska cijena kod privatnika oko 1.600,00 – 1.700,00 HRK mjesečno. S druge strane, realna ekonomska cijena je oko 2.300,00 – 2.400,00 HRK mjesečno. Navedeno znači da će se iz ionako tankih proračuna JLS-a morati izdvajati znatan novac za povećanje subvencioniranja ili će se sve morati prelomiti preko leđa roditelja. Tvrtke u privatnom vlasništvu mogu si dozvoliti manju cijenu zbog ekonomije obujma. Naime, imaju jedan „set“ zaposlenika – ravnatelj, voditelj, stručna služba – na više vrtićkih jedinica u više različitih gradova i općina. Dodatno, imaju i centralno pripremanje hrane za djecu koja mora zadovoljiti sve zakonom propisane standarde. Praktički ćemo se dovesti u situaciju da moramo odbijati europski i državni novac jer nećemo moći biti održivi. Sukladno svemu navedenom, apeliramo da se u okviru novog javnog poziva, ovakva mogućnost uvrsti u uvjete natječaja. Nije prihvaćen Potencijalni korisnici su propisani Programom ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. Ova mjera prvenstveno je namijenjena poticanju lokalnih javnih usluga i korisnicima kao što su jedinice lokalne samouprave, trgovačka društva i ustanove kojima su osnivači jedinice lokalne samouprave, udruge, vjerske zajednice i lokalne akcijske grupe. Realizacija javno-privatnog partnerstva kompleksan je i dugotrajan proces, nedostaci se mogu očitovati u dugotrajnosti procesa odabira partnera, složenosti procedure, nepostojanju standardnih uvjeta ugovora i sl. Javna vlast koja je usmjerena na opći interes može izgubiti mogućnost demokratske kontrole nad projektom jer privatni partner ima za cilj povećati dobit i tržišni udio radi opstanka. Navedeno može rezultirati da se javna sredstva ne koriste u općem interesu, već za potrebe privatnog partnera što nije u skladu s ciljem provedbe operacija u okviru mjere 7 Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.
13 OPG Scardona Silva PODMJERA 7.4., Prihvatljivi projekti Predlažem dodati i gradnju helidroma koji udaljenijim sredinama omogućavaju bolju povezanost s urbanim središtima, posebno u urgentnim situacijama kao što je izolacija zbog potresa, poplave ili klizišta, brže prebacivanje interventnih snaga u slučaju požara, te zbog brze medicinske evakuacije bolesnika. Takav sadržaj bi uz relativno mala ulaganja značajno povećao sigurnost stanovništva u udaljenijim ruralnim područjima te utjecao na ostanak obitelji u tim sredinama. Nije prihvaćen Prihvatljiva ulaganja propisana su Programom ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020.