Izvješće o provedenom savjetovanju - Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o subvencioniranju stambenih kredita
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Dario Ćorić | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUBVENCIONIRANJU STAMBENIH KREDITA , Članak 10. | Nikako iskljućiva prodaja stana ne može biti razlog dospjelosti kredita. Isključivi razlog dospjelosti kredita treba biti ako se subvencionirana nekretnina ne koristi na način propisan ovim Zakonom. Svrha zakona je poticanja demografske obnove društva, urbane regeneracije naselja te smanjenja iseljavanja mladih obitelji i pomoći građanima. Ja bih tu stoga razlikovao pojmove nekretnina i dom. Subvencionirana nekretnina treba biti dom i poticanje stvaranja doma je zapravo svrha ovog Zakona, i ne može se uvjetovati isključivom prodajom postojeće manje nekretnine u vlasništvu. Bitno je imati dokaz da se prethodna nekretnina ne koristi kao dom, dakle može ili biti prodana ili dana u najam ili u konačnici "zjapiti" prazna ako je to nekome u interesu (pa možda biti opterećena kakvim budućim porezom). Uvjetovanje isključive prodaje postojeće manje nekretnine ne može nikako biti 'conditio sine qua non', tko može garantirati ikome da će u roku 2 godine uopće moći biti ostvarena prodaja. | Nije prihvaćen | Nije moguće drugačije postupanje. Zakonom je propisano da je korisnik kredita dužan dokaz o prodaji tog stana ili kuće (koji je u takvom stanju uporabljivosti da postoje osnovni higijensko-tehnički uvjeti za život) dostaviti APN-u najkasnije u roku od dvije godine od dana sklapanja ugovora o subvencioniranom kreditu |
| 2 | Dario Ćorić | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUBVENCIONIRANJU STAMBENIH KREDITA , Članak 10. | U članku 29. dodaje se stavak 3. koji glasi: (3) U slučaju nemogućnosti prodaje stana prema uvjetima navedenim u stavku 1. ovog članka, moguće je priložiti Ugovor o najmu istog čime bi se nedvojbeno moglo utvrditi da Korisnik kredita, ili njegov bračni ili izvanbračni drug ... ne koristi stan za stanovanje. | Nije prihvaćen | Rok od dvije godine je primjeren rok za prodaju stana koji je određen Zakonom o subvencioniranju stambenih kredita. |
| 3 | Bojan Bacinger | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUBVENCIONIRANJU STAMBENIH KREDITA , Članak 7. | „(4) Korisnik kredita uz zahtjev za subvencioniranje kredita iz stavka 1. ovoga članka za gradnju kuće, osim dokumenata koje traži odabrana kreditna institucija, prilaže: – presliku osobne iskaznice – presliku zemljišnoknjižnog izvatka – presliku akta za građenje – presliku troškovnika radova, na temelju glavnog ili izvedbenog projekta, iz koje je razvidna visina troškova izgradnje – potvrdu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o upisu osobe u Hrvatski registar o osobama s invaliditetom ili RJEŠENJE HRVATSKOG ZAVODA ZA MIROVINSKO OSIGURANJE O POSTOJANJU TJELESNOG OŠTEĆENJA VIŠE OD 50% – javnobilježnički ovjerenu izjavu da u vlasništvu nema stan ili kuću koji su u takvom stanju uporabljivosti da postoje osnovni higijensko-tehnički uvjeti za život ili da u vlasništvu ima samo jedan stan ili kuću koji su u takvom stanju uporabljivosti da postoje osnovni higijensko-tehnički uvjeti za život, a koju prodaje radi gradnje veće kuće zbog potreba vlastitog stanovanja i – javnobilježnički ovjerenu izjavu bračnog ili izvanbračnog druga, životnog partnera ili neformalnog životnog partnera da u vlasništvu nema drugi stan ili kuću koji su u takvom stanju uporabljivosti da postoje osnovni higijensko-tehnički uvjeti za život ili da u vlasništvu ima samo jedan stan ili kuću koji su u takvom stanju uporabljivosti da postoje osnovni higijensko-tehnički uvjeti za život, a koju prodaje radi gradnje veće kuće.“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4 | Bojan Bacinger | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUBVENCIONIRANJU STAMBENIH KREDITA , Članak 7. | U uvodnom dijelu se navodi: – uređuje se dodatno subvencioniranje kredita za dvije godine u slučaju da je podnositelj zahtjeva ili član njegova obiteljskog domaćinstva utvrđenog invaliditeta većeg od 50% tjelesnog oštećenja. Pojam invaliditeta je različit od tjelesnog oštećenja. Mnogi građani imaju utvrđeni određeni postotak tjelesnog oštećenja, primjerice 90%, a da ne zadovoljavaju uvjete iz Pravilnika o očevidniku o upisu u Registar osoba s invaliditetom. Stoga, ukoliko je doista namjera zakonodavca pomoći ljudima s poteškoćama - predlažem izmjenu na način da se uz Zahtjev dostavi ili potvrda HZJJ o upisu u registar osoba s invaliditetom (za one kojima je priznat status invalida i upisane su u registar) ili RJEŠENJE HZMO o utvrđivanju postotka tjelesnog oštećenja (za osobe s tjelesnim oštećenjima preko 50%, a koji ne zadovoljavaju uvjete iz Pravilnika za upis u Registar). Citat s web stranice Udruge Invalida rada Zagreb: Na kraju treba naglasiti kako su invalidnost i tjelesno oštećenje dva stanja i dva različita stručna termina, koji se mogu podudarati, ali mogu biti i potpuno nezavisni. Tjelesno oštećenje može prema svojoj težini uzrokovati invalidnost, ali ono samo po sebi kao tjelesno oštećenje nije uvijek nužno i invalidnost. Isto tako, treba reći kako prema važećim propisima invalidnost ne mora uvijek značiti i postojanje tjelesnog oštećenja. http://www.uir-zagreb.hr/pravno-savjetovaliste-hr/cesto-postavljana-pitanja/48-tjelesno-ostecenje-i-invalidnost | Nije prihvaćen | Utvrđivanje invaliditeta nije propisano Zakonom o subvencioniranju stambenih kredita. Isto je potrebno ishoditi putem Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. |
| 5 | Siniša Pribil | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUBVENCIONIRANJU STAMBENIH KREDITA , Članak 6. | U članku 12, dodaje se novi stavak 3 koji glasi: "Za svako postojeće dijete u obitelji korisnika kredita, dodatno se subvencionira kredit za dvije godinu otplate." Obrazloženje: Mnoge obitelji s postojećom djecom trenutno nemaju riješeno stambeno pitanje, a jednako (odnosno, i više) doprinose demografskoj slici zemlje kao i one koje tek planiraju proširenje. Dodatno, postoji veliki broj obitelji koje su dobile ili posvojile dijete u međuvremenu od stupanja na snagu Zakona prošle godine (ili će ga tek dobiti dok ove Izmjene ne stupe na snagu) i nema smisla da oni budu zakinuti samo zato što nisu planirali proširenje obitelji prema donošenju Zakona. U suprotnom, na ovaj se način izravno diskriminira parove koji već imaju djecu s obzirom na one koji nemaju. Naposljetku, po čemu su djeca rođena nakon podizanja kredita vrijednija od one rođene (pa makar i dva dana) prije? | Nije prihvaćen | Nije propisano Zakonom. |
| 6 | Ivan Kurečić | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUBVENCIONIRANJU STAMBENIH KREDITA , Članak 6. | U "Obrazac prethodne procjene za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o subvencioniranju stambenih kredita" primili ste na znanje slijedeći komentar, međutim niste po njemu postupili u ovom prijedlogu Zakona. Potrebno je bolje regulirati članak 12. i članak 15. Zakona o subvencioniranju stambenih kredita budući da su invaliditet i tjelesno oštećenje dva različita pojma. Tjelesno oštećenje dokazuje se Rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (zahtjev za utvrđivanje tjelesnog oštećenja podnosi se Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje nakon čega se osiguranik upućuje na vještačenje Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, nakon provedenog vještačenja nalaz i mišljenje vještaka dostavlja se Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje koji u skladu s nalazom vještaka donosi Rješenje o utvrđenom tjelesnom oštećenju u odgovarajućem postotku). Budući da osoba s tjelesnim oštećenjem od 50% i utvrđenim invaliditetom u skladu s čl. 23. Uredbe o metodologijama vještačenja (NN 67/2017) ne ostvaruje pravo na upis u Hrvatski registar osoba s invaliditetom, predlažem da se članak 12 izmijeni na slijedeći način: (1) Ako je podnositelj zahtjeva ili član njegova obiteljskog kućanstva navedenog u zahtjevu osoba s utvrđenim invaliditetom ili tjelesnim oštećenjem od najmanje 50 %, dodatno se subvencionira kredit za jednu godinu otplate. (2) Ako se u roku iz članka 11. stavka 1. ovoga Zakona podnositelju zahtjeva ili članu njegova obiteljskog kućanstva utvrdi invaliditet ili tjelesno oštećenje od najmanje 50 %, dodatno se subvencionira kredit za jednu godinu otplate. a članak čl. 15. st 3. toč. 4. na slijedeći način: - Potvrdu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o upisu osobe u Hrvatski registar o osobama s invaliditetom ili Rješenje Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o utvrđenom tjelesnom oštećenju 50% i više Naime, donošenjem nove Uredbe o metodologijama vještačenja (NN 67/2017) u skladu s čl. 23. navedene Uredbe u postupku vještačenja tjelesnog oštećenja ujedno se vještači i invaliditet, odnosno utvrđuje status osobe s invaliditetom, ukoliko invaliditet postoji. Ukoliko se u nalazu i mišljenju vještaka utvrdi tjelesno oštećenje od 50% i status osobe s invaliditetom (prema novoj uredbi), a zbog neusklađenosti propisa koji reguliraju pretpostavke za upis u Registar osoba s invaliditetom, takva osoba neće moći ishoditi upis u registar osoba s invaliditetom. Tada dolazimo u situaciju da osoba s utvrđenim tjelesnim oštećenjem od 50% i utvrđenim statusom osobe s invaliditetom u skladu s čl. 23 Uredbe o metodologijama vještačenja ne može ishoditi upis u Hrvatski registar o osobama s invaliditetom, a slijedom toga niti ostvariti pravo na subvencioniranje stambenog kredita. | Nije prihvaćen | Utvrđivanje invaliditeta nije propisano Zakonom o subvencioniranju stambenih kredita. Isto je potrebno ishoditi putem Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. |
| 7 | Dario Ćorić | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUBVENCIONIRANJU STAMBENIH KREDITA , Članak 5. | Poštovani, smatram da nije opravdano raditi podjelu po indeksu razvijenosti jedinica lokalne samouprave jer cijene nekretnina se ne razlikuju značajno između npr. Zagvozda iz I. skupine i Vinkovaca iz VI. skupine. Ako se već želi raditi razlika, mislim da je pravednije po indeksu razvijenosti jedinica područne (regionalne) samouprave (u IV skupine), uz posebnu pomoć dijelovima Hrvatske koji se iseljavaju najviše i gdje se želi postići zadržavanje mladih/naseljavanje. | Nije prihvaćen | Odlukom Vlade Republike Hrvatske o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (NN 132/2017) jedinice lokalne i područne samouprave razvrstane su prema stupnju razvijenosti, a što je uzeto kao parametar prilikom izrade Izmjena i dopuna Zakona. |
| 8 | Marina Kostenko | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUBVENCIONIRANJU STAMBENIH KREDITA , Članak 5. | Čl. 5 uvrštava indeks razvijenosti kao kriterij za određivanje postotka subvencioniranja. Indeks razvijenosti kao pokazatelj ne može se dovesti u svezu sa subvencioniranjem stambenih kredita kao pravičan (niti pravedan kriterij). Subvencioniranje stambenih kredita trebalo bi poticati kupovinu i ostanak obitelji, poglavito mladih, u Republici Hrvatskoj. Uvjetovati to subvencioniranje kupovinom stanova ili kuća u dijelovima RH koji su slabo ili uopće nenaseljeni, te koji ne predstavljaju nikakav temelj niti poticaj, ali ni mogućnost mladim osobama za profesionalni ili osobni razvoj upravo zbog svoje nerazvijenosti generirati će kontraproduktivan efekt u kojemu će osobe odustajati od same kupovine. Gradovi i naselja diljem Hrvatske u kojima bi se razvoj i ostanak trebao poticati su naprosto zapostavljeni upravo lošim odabirom kriterija, čime se direktno utječe na budućnost mladih pojedinaca ili obitelji. Eklatantan primjer su slavonske županije, u kojima se sa 50% subvencioniranje smanjilo na tek 33%, dakle gotovo za 20%. Indeks razvijenosti je generalni pokazatelj stanja, a ne uvjet, podloga i kriterij za zakon ove važnosti i ovog značaja. | Nije prihvaćen | Odlukom Vlade Republike Hrvatske o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (NN 132/2017) jedinice lokalne i područne samouprave razvrstane su prema stupnju razvijenosti, a što je uzeto kao parametar prilikom izrade Izmjena i dopuna Zakona. |
| 9 | Antonio Arambašić | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUBVENCIONIRANJU STAMBENIH KREDITA , Članak 5. | Poštovani, nikako se ne slažem da u Zagrebu ili bilo gdje subvencioniranje iznosi samo 30%. Ako radite za dobro građana morate vratit na 50% minimalno + druge pogodnosti + indeks razvijenosti. Realnost je da cijene stanova u Zagrebu stalno rastu (bez pokrića), kreditna sposobnost građanima je bitno smanjena, vratili ste porez na nekretnine, smanjili subvencioniranje za 20% a "normalne" plaće u Zagrebu su iste kao i u ostatku Hrvatske. Postigli ste samo to da se građani zadužuju na više godina i banke zarađuju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 10 | Ivan Radunković | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUBVENCIONIRANJU STAMBENIH KREDITA , Članak 5. | @Davor Indeks razvijenosti bi trebao biti dobar pokazatelj ali trebalo je poraditi na tom indeksu prije nego se on uvrstio u ovu mjeru. Očito u ministarstvima nema dovoljan broj kvalitetnih ljudi da bi to odradili kako treba. Kako je već navedeno ova mjera je totalni promašaj za Slavoniju ali i Baranju, te ostatak Istočne Hrvatske u kojoj ljudi rade za puno manje od prosječne plaće, tako da će broj subvencija u Slavoniji biti još manji nego prošle godine, a zbog novog Ovoršnog zakona će se i dalje mladi iseljavati iz Slavonije jer i ako žele dići kredit, neće ga dobiti. Stojim iza svojih riječi kada sam u komentaru napisao da je mjera donesena da se o njoj priča, a ne da pomogne. Ivan Radunković | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 11 | Davor Cibula | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUBVENCIONIRANJU STAMBENIH KREDITA , Članak 5. | Poštovani Smatram da subvencioniranje prema skupinama razvijenost nije adekvatni pokazatelj. Grad Slavonski Brod nalazi se u VI. skupini sa prosječnom plaćom 5900kn on je daleko od VI. skupine razvijenosti. Po meni cijela Slavonija bi trebala biti na 50% subvencije da bi se koliko toliko izjednačila sa Dalmacijom i Zagrebom. Zašto se ne dodaje ako je bračni partner ne zaposlen da bude dodatnih 5% subvencije? | Nije prihvaćen | Predložene uvjete za povećanje dodatnih 5% subvencija za nezaposlenog bračnog partnera nije moguće primjeniti u ovom Zakonu. Isto bi bilo primjenljivo u programima stambenog zbrinjavanja koje provodi jedinica lokalne samouprave za dodjelu socijalnih stanova i slično. |
| 12 | Anita Šoštarić | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUBVENCIONIRANJU STAMBENIH KREDITA , Članak 4. | Predlažem da se sufinanciraju stambeni krediti građana odobreni od stane kreditnih institucija nakon 01.08.2017. godine, odnosno prije stupanja na snagu izmjena i dopuna ovog Zakona. Na taj način i onim građanima koji su realizirali kredite prije objave poziva od stane APN -a omogućila bi se jednakopravnost. Također predlažem da se subvencioniraju i krediti čiji je rok otplate 10 godina. U tom slučaju predlažem kraći rok sufinaciranja. | Nije prihvaćen | Zakon ne predviđa retroaktivno postupanje. |
| 13 | Dario Ćorić | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUBVENCIONIRANJU STAMBENIH KREDITA , Članak 4. | U članku 10. dodaje se novi stavak 5. koji glasi: (5) Subvencioniranje kredita može se odobriti i za kredite za čije je dobivanje podnesen zahtjev i prije stupanja na snagu ovoga Zakona kreditnoj instituciji koja na tržištu nudi kredite za kupnju stana ili kuće .... i odabrana je u skladu s ovim Zakonom. Zahtjev za kredit će se smatrati opravdanim ako je podnešen nakon 1.8.2017. godine i u skladu je s odredbama ovog Zakona. Odluku o odobravanju subvencioniranja kredita donosi APN u skladu s člankom 17. | Nije prihvaćen | Zakon se ne može primjenjivati retroaktivno. |
| 14 | Mislav Karlović | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUBVENCIONIRANJU STAMBENIH KREDITA | Poštovanje, zgrada u kojoj namjeravamo kupiti stan još uvijek nema akt za uporabu građevine iako je sagrađena 1993. Zahtjev za uporabnu dozvolu je predan, ali upitno je u kojem roku će se uporabna dozvola realizirati. Situacija je slična u velikom dijelu Zagreba. Molimo Vas da razmotrite uklanjanje ovog zahtjeva iz Zakona. Također, može li se minimalni rok otplate kredita smanjiti sa 15 na 10 godina? Pri subvenciji od 30% razlika u ukupno plaćenom iznosu komercijalnog kredita na 10 godina u odnosu na subvencionirani na 15 je ukupno oko 3,5%, pa je smislenost subvencije dovedena u pitanje. Hvala! Srdačno! Mislav Karlović | Nije prihvaćen | Nije moguće odstupanje. Utvrđen je primjeren rok otplate kredita prilikom donošenja Zakona u 2017. godini. |
| 15 | HRVATSKA UDRUGA BANAKA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUBVENCIONIRANJU STAMBENIH KREDITA | 1. Potrebno je definirati krajnji rok do kada se u kalendarskoj godini mora objaviti javni poziv građanima. Naime, građani su od proljeća 2017. iščekivali poziv APN-a što je rezultiralo stagnacijom na tržištu nekretnina te značajnijom prodajom nakon objave poziva. Time se nepotrebno poremetila stabilnost na tržištu nekretnina. Građani moraju imati pravovremenu informaciju o početku subvencioniranja kako bi se održala ravnoteža između prodaje i potražnje u prometu nekretninama. 2. Metoda vremenskog prioriteta gdje se ne zna kada će se potrošiti subvencija izaziva nepotrebnu paniku među građanima te pritisak na banke, APN i Ministarstvo. Potrebno je definirati početak i kraj subvencije, a svi koji unutar tog vremenskog perioda podnesu zahtjev za subvencioniranjem imaju pravo na subvenciju (uz uvjet da udovoljavaju uvjetima). 3. S obzirom da se Zakonom predviđa mogućnost subvencioniranja kredita u kunama, potrebno je u Zakonu definirati maksimalni dozvoljeni iznos kredita u kunama. Naime, u 2017. maksimalni iznos kredit u kunama pretvarao se u EUR na dan podnošenja Zahtjeva za subvencioniranjem kredita što je dovelo do značajnih tečajni razlika kod isplate kupoprodajne cijene, na štetu korisnika kredita. Predlažemo da se navede iznos od 750.000 kuna. 4. Kojim se dokumentima dokazuje osnovni higijensko-tehnički uvjeti za život? 5. Članak 5. U članku 11. stavku 1. riječi: „na način da se tim sredstvima plaća polovica mjesečnih obroka ili anuiteta prve četiri godine njegove otplate“ zamjenjuju se riječima: „prvih pet godina njegove otplate na način da se tim sredstvima plaća dio mjesečnih obroka ili anuiteta koji ovisi o skupini u kojoj se nalazi grad ili općina prema indeksu razvijenosti na dan objave javnog poziva: I. Skupina 51% mjesečnog obroka ili anuiteta II. Skupina 48% mjesečnog obroka ili anuiteta III. Skupina 45% mjesečnog obroka ili anuiteta IV. Skupina 42% mjesečnog obroka ili anuiteta V. Skupina 39% mjesečnog obroka ili anuiteta VI. Skupina 36% mjesečnog obroka ili anuiteta VII. Skupina 33% mjesečnog obroka ili anuiteta VIII. Skupina 30% mjesečnog obroka ili anuiteta“. U stavcima 2. i 3. riječi: „četiri godine“ zamjenjuju se riječima: „pet godina“. Komentar na članak 5.: Predlažemo u Zakonu raspisati da se navedeno odnosi na mjesto kupnje ili gradnje nekretnine koja se subvencionira, te definirati na koji način će se utvrđivati u koju skupini potpada mjesto na kojem se nalazi ili gradi nekretnina koje je predmet subvencije. Misljenja smo da odluka o razvrstavanju u pojedine skupine ne može biti u rukama banaka ili samog klijenta. Prijedlog je da korisnik kredita prije podnošenja zahtjeva za kredit ishodi od APN- a ili nekog drugog tijela javne vlasti potvrdu da mjesto gdje se kupuje ili gradi nekretnina potpada pod određenu skupinu. Na taj način se maksimalno osigurava točnost tog podatka jer kada bi primjerice navedeno ovisilo o izjavi klijenta ili procjeni banke postoje opravdana bojazan od greške ili prijevare. Navedeno je posebno bitno iz razloga što Banka temeljem tog podatka mora izraditi inicijalni otplatni plan koji se dostavlja u APN kao prilog zahtjevu. 6. Članak 7. U članku 15. stavak 3. mijenja se i glasi: „(3) Korisnik kredita uz zahtjev za subvencioniranje kredita iz stavka 1. ovoga članka za kupnju stana ili kuće, osim dokumenata koje traži odabrana kreditna institucija, prilaže: – presliku osobne iskaznice – predugovor, odnosno ugovor o kupoprodaji stana ili kuće za čiju kupnju traži odobravanje kredita – presliku zemljišnoknjižnog izvatka – presliku akta za uporabu građevine u kojoj se nalazi stan ili uporabu kuće koju namjerava kupiti – potvrdu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o upisu osobe u Hrvatski registar o osobama s invaliditetom – javnobilježnički ovjerenu izjavu da u vlasništvu nema stan ili kuću koji su koji su u takvom stanju uporabljivosti da postoje osnovni higijensko-tehnički uvjeti za život ili da u vlasništvu ima samo jedan stan ili kuću koji su u takvom stanju uporabljivosti da postoje osnovni higijensko-tehnički uvjeti za život, a koju prodaje radi kupnje većeg stana ili kuće zbog potreba vlastitog stanovanja i – javnobilježnički ovjerenu izjavu bračnog ili izvanbračnog druga, životnog partnera ili neformalnog životnog partnera da nema u vlasništvu drugi stan ili kuću koji su u takvom stanju uporabljivosti da postoje osnovni higijensko-tehnički uvjeti za život ili da u vlasništvu ima samo jedan stan ili kuću koji su u takvom stanju uporabljivosti da postoje osnovni higijensko-tehnički uvjeti za život, a koju prodaje radi kupnje većeg stana ili kuće.“. Komentar na članak 7.: Bilo bi dobro pobliže definirati što je točno moguće priložiti umjesto uporabne dozvole, a primjerice za građevine (stanove) izgrađene prije 1968. godine. Također prijedlog je da se ne traži prilaganje dodatnog dokumenta u obliku uporabne dozvole ako je u samom Zemljišno knjižnom izvatku isti dokument naveden kao postojeći. Odnosno, potrebno je Zakonom ili provedbenim aktom propisati dokumentaciju vezanu uz podobnost nekretnine prema svim dosadašnjim izmjenama Zakona o gradnji. Tijekom realizacije subvencije u 2017. nastala je problematika oko prilaganja građevinskog i uporabnog akta za nekretnine izgrađene prije 15.02.1968. Također se tražio uporabni akt za nekretnine s upisanom pozitivnom zabilježbom, što je nepotrebno usporilo proces realizacije subvencioniranih kredita. 7. U tranšama 2011. i 2012. bilo je omogućeno subvencioniranje nekretnine za koju je predan Etažni elaborat (no ne i proveden), no isto nije bilo omogućeno u 2017. što je izazvalo nezadovoljstvo kod građana. Tu se postavlja i pitanje zašto nije omogućena kupnja nekretnine u fazi izgradnje, a istim programom dozvoljava se izgradnja kuće. 8. Potrebno je jasno definirati dokument koji je potrebno priložiti kao dokaz o neto korisnoj površini s obzirom na različitost postupanja u 2017. gdje su se koristili podaci iz ZK izvadak (ako su bili navedeni), Kupoprodajnog ugovora ili Procjene vrijednosti nekretnine. Ukoliko nema podataka na ZK izvatku i Kupoprodajnog ugovora treba li klijent platiti procjenitelja radi utvrđivanja NKP. 9. Može li korisnik kredita ostvariti pravo na dodatnu subvenciju ako je uvjet za dodatno subvencioniranje (npr. rođenje djeteta) ostvaren nakon podnošenja Zahtjeva za subvencioniranjem kredita ili nakon donošenja Odluke o subvencioniranju, a prije potpisivanja Ugovora o kreditu? 10. U Zakonu kao lex specialis treba definirati da li je moguće tijekom trajanja subvencije raditi promjene po kreditu kao što su moratorij, uvećana uplata i prijevremena konačna otplata. | Nije prihvaćen | Zbog povećanog interesa građana, te zbog ograničenih financijskih sredstava nije moguće provoditi ove mjere kontinuirano. Zakonom o gradnji („NN“ broj 153/13, 20/17) u članku 8. propisani su temeljni zahtjevi za građevinu od kojih je jedan - higijena, zdravlje i okoliš. U članku 11. istog Zakona definirano je što se podrazumijeva pod navedenim temeljnim zahtjevom u skladu s kojim građevina mora biti projektirana i izgrađena. Ostalo primljeno na znanje. |
| 16 | Ivan Radunković | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUBVENCIONIRANJU STAMBENIH KREDITA | Iskreno se nadam da će ministar ili neki pomoćnik ili bilo tko pročitati ove komentare. Žalosno bi bilo da u 40-ak dobrih komentara ne bude niti jedan prijedlog uvažen. To bi samo značilo da je ovo proforme i da uopće nije bitno kakav je zakon nego samo da se provodi i da se o njemu priča. Ako je problem novac i dodadtna sredstva, tu postoji više dobrij ideja. Od mogućnosti subvencije stana ili kuće u izgradnji, retroaktivno odobravanje subvencije... Ako ni jedan od ovih prijedloga nije moguće ostvariti volio bih da ministrar Štromar održi konferenciju za medije i da pročita ovo e-savjetovanje i objasni zašto nije moguće. Ivan Radunković | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 17 | Josip Sokolić | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUBVENCIONIRANJU STAMBENIH KREDITA | Poštovani, Čisto informativno, da li se zna hoće li biti moguće ostvariti pravo na subvenciju retroaktivno. Jer budimo realni, sumnjam da postoji prodavatelj koji bi bio spreman čekati da izmjene stupe na snagu, te još nakon toga čekati našu krasnu birokraciju da odradi svoj dio. Tu se potencijalno radi o više mjeseci čekanja. | Nije prihvaćen | Zakonom nije moguće retroaktivno postupanje. |
| 18 | Siniša Pribil | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUBVENCIONIRANJU STAMBENIH KREDITA | Slično ostalim komentarima ovdje, smatram da predložena raspodjela subvencija nije pravedna. Cijene nekretnina u razvijenijim područjima su ionako veće, pa smanjenje postotka subvencije stavlja korisnike kredita iz tih područja u dodatno nepovoljniji položaj. Na primjer, supruga i ja smo rođeni u okolici Zagreba i oduvijek živimo ovdje. Samim time, plaćamo više prireze i imamo ukupno veće troškove života. Dodatno, zbog veće potražnje, i sam porast cijena nekretnina je veći. Zašto su ljudi iz razvijenijih područja "kažnjeni" s obzirom na one koji su kredit podizali prošle godine? S druge strane, vjerujem da niti subvencija od 50% nije dovoljna da potakne ljude da dođu ili ostanu u manje razvijenijm područjima (zbog nedostatka posla, vrtića, ...). Umjesto toga, predlažem povećanje subvencije za manje razvijena područja na više od 50%, uz zadržavanje osnovne stope od 50% za razvijena područja | Nije prihvaćen | Teško je odrediti mjere s kojima bi bili zadovoljni svi zainteresirani građani za subvencioniranje stambenih kredita. |
| 19 | Ivan Barada | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUBVENCIONIRANJU STAMBENIH KREDITA | Pozdravljam namjeru pomoći mladima pri kupnji nekretnine te poticanja rasta broja članova obitelji. Osobno sam krenuo u tom smjeru te sam iščekivao nacrt predmetnog zakona u nadi da se kao mlada obitelj uklopimo u mjeru. Međutim, čitanjem nacrta zakona može se zaključiti kako mjera sustavno nema adekvatno promišljen racional dodjele subvencije, kako naglašavaju i sami komentari koji su već dani u javnoj raspravi. Mjeru karakterizira niz činjenica koje će teško dovesti do vidljivog utjecaja na demografsku sliku. Kratki vremenski okvir natječaja ukoliko rezultira rastom cijena na tržištu nekretnina, a tim se efektom dio kolača subvencije zapravo usmjerava prodavatelju nekretnine, a banke plasiraju veću masu kredita i u konačnici naplate više kamata. U obzir nije uzet koncept kupovne moći građana mjeren prosječnom cijenom kvadrata u odnosu na prosječna primanja na mikrorazini, što bi svakako trebalo uzeti u obzir, umjesto temeljenja isključivo na indeksu razvijenosti čije je mane i IJF već ranije isticao. Nije u obzir uzeta činjenica pada kreditne sposobnosti građana u odnosu na prethodnu godinu, poglavito u mjestima manje razvijenosti gdje je niži dohodak, a koja su istovremeno mahom obuhvaćena manjom razinom subvencije nego lani, dok bi upravo suprotnom retorikom mjera možda i imala efekt većeg broja zahtjeva u tim sredinama. Donošenjem mjere se nastoji zadržati mlade i pružiti priliku za stvaranje obitelji u vlastitom domu, što valja riješiti paralelnim mjerama koje bi stvarno pružile perspektivu za ostajanjem u RH, a pogotovo u manje razvijenim sredinama te koje bi potakle rast standarda. Ova mjera bi trebala biti nadogradnja/poveznica s ostalim demografskim mjerama. Većina razloga nezadovoljstva javnosti vezanih uz ovu mjeru mogu se riješiti povećanjem ukupnog iznosa subvencija i cjelogodišnje otvorenim natječajem. Trenutnim zakonom se ograničava broj mogućih korisnika, što nije bio slučaj ranije kada se oslobađalo od PPN-a. Što se tiče same visine ukupnog fonda za subvencije, isti je materijalno neznatan u odnosu na primjerice sredstva državnog proračuna dodijeljena udrugama (nema točno definiranih podataka koliko se godišnje javnog novca slijeva u udruge, nevladine neprofitne ustanove i sl., a prema izvješćima HINA-e za programe i projekte tih organizacija iz državnog proračuna, proračuna županija, gradova i općina dodijeli se 1,5 – 1,7 milijardi kuna godišnje, bez da isto rezultira nekom opipljivom vrijednošću). Prioritet bi svakako trebala biti demografska slika RH, čak i tim udrugama jer u protivnom neće kome imati predstavljati svoju ideologiju. Prema registru udruga trenutno ih egzistira 52.242, a koliko je poznato uz plaće im se troškovi pretežito odnose na intelektualne i osobne usluge, obzirom da se ne nadzire trošenje doniranih proračunskih sredstava i nisu utvrđeni normativi pojedinih vrsta rashoda. Stvarna svrha postojanja neprofitnih organizacija bi trebala biti financiranje članarinama i donacijama, a da članovi i aktivisti volontiraju ako su već posvećeni određenim ciljevima. Mjerom se treba obuhvatiti i stanove u izgradnji, kao što su obuhvaćeni i zahtjevi za izgradnju kuća. Ukoliko se već išlo u smjeru segmentacije po indeksu razvijenosti, može se na taj način definirati i iznos subvencioniranja po kvadratu i iznosu kredita u skladu sa razredima subvencije, odnosno razvijenosti. Činjenica je da su u manje razvijenim sredinama cijene kvadrata niže i obrnuto, a prosjeci cijena kojima se barata u javnosti nisu odraz aktualnog stanja na tržištu. Razmotriti uvođenje zadržavanja fiksne kamate nakon proteka vremena subvencioniranja razmjerno trajanju subvencije i omogućiti produženje perioda subvencije za djecu rođenu tijekom godine kada se aplicira za subvenciju. Sama činjenica da su se lani nakon objave oglasa o prestanku zaprimanja zahtjeva i dalje građani javljali za ovaj oblik pomoći i nastavak primjene Zakona, govori u prilog potrebi unapređenja Zakona, a poglavito u smislu proširenja baze mogućih korisnika mjere. | Nije prihvaćen | Navedeno je razmatrano tijekom izrade propisa. |
| 20 | Martina Markunović Sekovanić | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUBVENCIONIRANJU STAMBENIH KREDITA | Poštovani! Slažem se sa mnogim komentarima ovdje, željela bih samo napraviti još nekoliko napomena. 1. Apeliram da se u obzir uzmu subvencije na stanove u izgradnji, koji jednostavno neće imati uporabnu dozvolu u vrijeme natječaja za subvencionirane kredite. Osobno imam 40 godina, 15 godina staža u medicinskoj struci (koja je deficitarna u Hrvatskoj), suprug je iste struke, imamo 2 djece i nemamo svoju nekretninu. Sada konacno imamo priliku da imamo svoj vlastiti Dom, ali je stan u izgradnji, morali smo ga kapariti, ali nece biti gotov do sljedece godine u 6 mj. Koliko vidim po komentarima, mnogi ljudi imaju isti problem, pa bih molila da to uzmete u obzir. 2. Živim u Zagrebu od rata , od 1992 g, došla sam iz Bosne kao izbjeglica i dakle ovdje zivim 26 godina. Suprug i njegova obitelj su generacijama u Zagrebu, s majčine strane su autohtoni Zagrepčani. Oboje smo liječnici i radimo u Varaždinskoj županiji jer u Zagrebu nismo mogli dobiti posao. Za razliku od nas po svim Klinikama su zaposleni Dalmatinci, Hercegovci, Istrani , ima i Slavonaca ali vrlo malo ima Zagrepčana. I nažalost nisu glavni razlozi nečija stručna sprema ili znanstveni status. Nažalost slika zdravstva je jednaka kao i slika cijele države. Obzirom da ne radimo na Klinici već u Službi za palijativnu skrb i produljeno liječenje Novi Marof , plaća nam je manja i od plaća kolega u istoj bolnici koji rade na akutnim odjelima, a da ne govorim u usporedbi sa plaćom na Klinici. S druge strane troškovi života u Zagrebu su veći. A sada s Vašim prijedlogom nas dodatno kažnjavate jer su predviđene subvencije u Zagrebu 30% , a ne, kao prošle godine 50 %. S tim nas svakako ne stimulirate da ostanemo u RH, već da kao i masa mladih kolega odemo u EU. 3. Da biste motivirali mlade ljude da ostanu u svojim prebivalištima umjesto sto gravitiraju prema Zagrebu morate im omogućiti adekvatna radna mjesta, motivirajuće radne uvjete, mogućnosti napredovanja i osobnog i ponekad i znanstvenog razvitka i naravno omogucit im nekretninu. Ali ako ne ispunite bar veći dio uvjeta teško da će mladi ostajati. Čak i ako realiziraš nekretninu s čim ćeš otplaćivati rate ako nemaš posao. Srdačan pozdrav, Martina | Nije prihvaćen | Ovim Zakonom nije predviđeno subvencioniranje kredita za kupnju stanova u izgradnji. Ostalo primljeno na znanje. |
| 21 | Nataša Šalamun | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUBVENCIONIRANJU STAMBENIH KREDITA | Poštovani, ovim putem želim izraziti nezadovoljstvo sa subvencioniranih 33% u Osijeku i omjerom potrebnog davanja hipoteke 1:1. Npr. kako netko u Babinoj Gredi (gdje subvencionirate kao 51%) si može priuštiti nekretninu, a osobito ako želi graditi kuću. Ponude stanova (na koji bi mogli odmah stavili hipoteku da se banke osiguraju) u Babinoj Gredi nema, a ako netko želi graditi kuću mora Vam dati kao osiguranje roditeljsku kuću koja će se, vrlo teško, procijeniti da vrijedi koliko je potrebni iznos traženog kredita. Stoga me zanima tko će uopće aplicirati za kredit od subvencioniranih 51% u Babinoj Gredi i sl. područjima? Van toga, kako je moguće da se u Osijeku subvecionira s 33%, a u Zagrebu s 30%? Apsolutno nesrazmjeran odnos. Ponovno će se dogoditi da će najveći broj kredita biti u najrazvijenim područjima. Također, kada netko gradi kuću tražite da se uporabna dobije u roku od 18 mjeseci, a ako ima stan (koji prodaje s ciljem izgradnje kuće) mora g prodati u roku 24 mjeseca što je također nesrazmjerno i smatram da bi rok za prodaju stana trebao biti malo duži u odnosu na rok za dobivanje uporabne dozvole. Moram priznati da sam razočarana jer s kupljenim zemljištem za izgradnju kuće, malim stanom koji bi prodali (a koji bi išao pod hipoteku), iznadprosječnom plaću i sl., muž i ja nismo sigurni hoće nam odobriti dovoljno kredita da imamo za podići kuću, prebaciti hipoteku na kuću da bismo mogli prodati stan. U svakom slučaju, ovako oformljen zakon lakše je izvediv za kupnju stana, ali za izgradnju kuće iznimno problematičan. Ne čudi onda što su prošle godine u PBZ banci u Osijeku imali zatraženih kredita za gradnju kuće koliko ih se na prste jedne ruke može nabrojati. Lp | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 22 | Mario Palić | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUBVENCIONIRANJU STAMBENIH KREDITA | Poštovani, slažem se s većinom napisanih komentara, ali ću navesti svoje prijedloge pa se nadam da će, ako ne svi, barem neki biti uzeti u obzir. Smatram da bi za cijelu Hrvatsku trebao biti jedinstveni postotak subvencije od 50% jer je u manje razvijenim sredinama cijena nekretnina po m2 ionako niža nego u razvijenijim dijelovima Hrvatske. Isto je, vjerujem, i s plaćama. Ukoliko se baš inzistira na različitom postotku subvencije ovisno o razvijenosti sredine u kojoj se nekretnina nalazi, mislim da je poštenije da u manje razvijenim sredinama subvenicija bude veća od 50%, ovisno koliko predložite, jer su inače građani u razvijenim sredinama ovim izmjenama Zakona u nepovoljnijoj situaciji nego građani koji su subvencije dobili po postojećem Zakonu, a da ne spominjemo novi Ovršni zakon od 1.1.2018. godine kao dodatni teret prema kojem je svima kreditna sposobnost drastično pala. Naravno, svjestan sam da postotak subvencije neće utjecati na kreditnu sposobnost građana kod banaka. Nadalje, ovaj je Zakon, odnosno trebao bi biti, socijalne prirode i da bi se trebalo pobrinuti da, ako su tražitelji subvenicije ili članovi njihove obitelji evidentirane osobe s invaliditetom, da im se omogući prednost pri rangiranju na listama za subvenciju te maksimalan postotak subvencije neovisno o mjestu nekretnine za koju se subvenicija traži jer, kao i u mome slučaju s djetetom od 4 godine koje je s 10 mjeseci pretrpjelo nekoliko moždanih udara, jednostavno ste primorani nekretninu kupovati u velikim i razvijenim sredinama jer je u njima javnim prijevozom i na manjim udaljenostima dostupnija i sva najmodernija zdravstvena zaštita i terapije. Jednostavno u ovakvim slučajevima ne možete si priuštiti luksuz kupovanja nekretnine npr. u Lekeniku i svakodnevnog putovanja na liječenje i terapije u npr. Zagreb. Da ne spominjem kao dodatni udar na mjesečni budžet takvih obitelji, skromno ću reći od minimalno 1.000 kn, za pomagala, liječenja i terapije koje HZZO nažalost ne pokriva, a zaista su nužna i imaju učinaka. Također, sa socijalnog gledišta, prednost ostvarivanja subvencije bi trebale imati nekretnine s nižom ukupnom cijenom i/ili nižom cijenom po m2 jer se time omogućava da što više građana ostvari subvenciju, a i građani slabijih primanja će takve nekretnine jedino i moći kupiti pa bi se time prednost dala njima. Isto tako, obzirom da je realna pretpostavka da je u manje razvijenim sredinama cijena nekretnina niža, automatski bi se dala prednost subvencioniranju kupnje takvih nekretnina. Za kraj ću pohvaliti kao predložene dobre korake, ali ne i za razvijene sredine uzevši u obzir sve predloženo, produljenje subvencioniranja s četiri na pet godina te s još jedne dodatne na dvije dodatne godine za obitelji s članom koji je evidentirana osoba s invaliditetom. | Nije prihvaćen | Nije moguće obuhvatiti sve pojedinačne slučajeve. |
| 23 | SANJA MAČINKO | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUBVENCIONIRANJU STAMBENIH KREDITA | Poštovani, Smatram da iznos subvencije od 30% za Grad Poreč nije pravedan, budući da cijene nekretnina konstantno rastu, i samim time u startu smo zakinuti jer se subvencionira iznos od max 1500 eur/ m2, a cijena kvadrata je u istarskoj županiji svake godine sve veća( trenutno cca 2000 eur). Bilo bi pravedno da ukoliko se već smanjuju postoci ovisno o razvijenosti Županije, barem uzmu u obzir trenutne tržišne cijene kvadrata u pojedinoj i na temelju njih vrednuje subvencija. Dodatno, smatram da bi se trebala uzeti u obzir subvencija na stanove u izgradnji koji još nemaju gotovu uporabnu dozvolu, ali su u fazi gradnje. Bilo bi korektno da se odredi vremenski period da uporabna dozvola npr. mora biti predana prije izlaska slijedećeg natječaja, jer u tom slučaju subvencija je namijenjena samo ljudima koji se zateknu u kupnji stana unutar tih mjesec dana dok natječaj traje. Ukoliko će naš stan biti gotov tek iduće godine u 5 mjesecu, mi smo ga morali kapariti, ali nas prodavatelji neće moći čekati sa prodajom do slijedećeg natječaja, a za natječaj u ovoj godini nećemo ispunjavati uvjet o uporabnoj dozvoli. Zahvaljujem | Nije prihvaćen | Zakonom nije predviđeno. |
| 24 | Stanko Jukić | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUBVENCIONIRANJU STAMBENIH KREDITA | U prvom krugu subvencija (2017.) stan mi je bio u izgradnji te nisam mogao participirati za subvenciju. Upravo realiziram kredit jer je zgrada gotova. Zadovoljavam sve uvjete za subvenciju a neću je dobiti jer eto, nisam imao sreće. Molim Vas da razmislite o mogućnosti reprogramiranja kredita u drugom krugu subvencija, za ove koji su digli stambeni kredit nakon 31.10.2017. U protivnom ovo je čista diskriminacija. | Nije prihvaćen | Ne predviđa se ovim Zakonom. |
| 25 | Slaven Robić | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUBVENCIONIRANJU STAMBENIH KREDITA | Poštovani, molio bih da se razmotri subvencioniranje stambenih kredita građanima koji su kupili prvu nekretninu nakon 31.10.2017., a prije novog kruga subvencioniranja, te ispunjavaju uvjete za subvenciju. To je vremensko razdoblje u kojem se nije ni znalo hoće li i kada biti novog subvencioniranja, a prodavatelji samim time nisu mogli čekati "na neodređeno". Mislim da bi novi Zakon trebao omogućiti participiranje svima koji su se našli u ovoj situaciji. Sve drugo se može smatrati vidom diskriminacije, jer eto, nije se znalo hoće li biti subvencija i kada, pa ako kupiš "između" nema subvencija. | Nije prihvaćen | Ovim Zakonom nije moguće takvo postupanje. Zakon se ne može primjenjivati retroaktivno. |
| 26 | Branko Krstić | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUBVENCIONIRANJU STAMBENIH KREDITA | Podnijeli smo zahtjev za izdavanje građevinske dozvole i nakon toga ćemo tražiti stambeni kredit. Nismo u mogućnosti čekati kraj godine kako bi podnjeli zahtjev za subvencioniranje, jer ćemo sa tim odgoditi preseljenje za gotovo godini dana. Predlažem da se u prijedlog izmjena zakona uvrsti i mogućnost naknadnog subvencionaranja ukoliko je kredit podignut između posljednjeg kruga subvencija i nadolazećeg. Vjerujem da samo na taj način ovakav vrijedan prijelog može imati puni efekt. Nadalje to će smanjiti vršno opterećenje građevinskih, agencijskih i bankarskih kuća u tom periodu i obogućiti njihov kvalitetniji rad koji će rezultirati boljom uslugom što je svima u interesu. Načini za realizaciju ovakvog prijedloga su razni, npr: - u inicijalnom periodu se može riješiti aneksima odgovarajućih postojećih ugovora sa bankama, - refinanciranjem postojećih odgovarajućih kredita, - u periodu nakon što se zatvori krug za prijavu zahtjeva za sufinanciranjem u periodu između dva natječaja može se dio iznosa za subvencioniranja u budućem periodu podijeliti na mjesečne iznose i na taj način omogućiti da se tijekom cijele godine, a do eventualnog novog natječaja slijedeće godine svi ravnopravno javljaju na natječaj tokom cijele godine. Štoviše zakon se može formulirati na način da je stalan, te da se svake godine samo definira iznos koji ministarstvo dodjeljuje za provedbu ovog zakona i da takav zakon postane trajno rješenje koje će mladim obiteljima olakšati put do nekretnine. Također se slažem sa dijelom prijedloga koji upućuju da se primjeni drugačija raspodjela od indeksa razvijenosti prema nn 132/17, ne po lokalnoj samoupravi na najnižem nivou, nego na nivou županije. | Nije prihvaćen | Nije predviđeno ovim Zakonom. |
| 27 | Dario Ćorić | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUBVENCIONIRANJU STAMBENIH KREDITA | Ne bi trebalo diskriminirati ljude koji imaju pravo na subvencioniranje, a nisu mogli iskoristiti samo zato jer Natječaj nije bio objavljen poslije 13.10.2017., iako je postojao Zakon, što se sada mijenja ovom izmjenom. Stoga predlažem da se u nove zakonske odredbe navede mogućnost participiranja i osobama koji su nakon 13.10. 2017., a prije donošenja ovog Zakona riješavali stambeno pitanje (dom) u skladu s odredbama ovog Zakona. | Nije prihvaćen | Zakon se ne može primjenjivati retroaktivno. |
| 28 | Andreja Kovač | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUBVENCIONIRANJU STAMBENIH KREDITA | Poštovani, zanima me, s obzirom da ste ukinuli oslobođenje od placanja poreza na prvu nekretninu, sa "zamjenskim rjesenjem" uvođenjem subvencija na stambene kredite, za koje natječaj traje otprilike dva mjeseca godišnje.. što je s nama koji smo kupili novu i prvu nekretninu sad u 2018. godini, podliježemo plaćanju poreza, a na natječaj se nismo mogli prijaviti jer nije otvoren, a prodavatelj nas naravno nije htio toliko čekati. Lp, Andreja | Nije prihvaćen | Zakon se ne može primjenjivati retroaktivno. |
| 29 | Franko Kučan | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUBVENCIONIRANJU STAMBENIH KREDITA | čl. 7. Zakona bi trebalo mijenjati na način da se omogući kupnja stanova koji su u izgradnji. Evo ja sada razmišljam kupiti stan u novogradnji koji se trenutno gradi i koji će dobiti uporabnu dozvolu tek negdje u 3. mjesecu 2019. i zbog toga se neću moći ove godine prijaviti za subvencije. | Nije prihvaćen | Zakon ne predviđa odobravanje subvencioniranog kredita za stan u izgradnji. |
| 30 | Željko Hrebak | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUBVENCIONIRANJU STAMBENIH KREDITA | Slažem se sa dosta komentara koji su ovdje iznešeni a prije svega da se omogući svima da mogu npr. kupiti nekretninu u izgradnji ako imaju ugovor ili predugovor a banci kao hipoteku mogu predložiti zamjensku nekretninu (banci ionako svejedno bitno da je nekretnina određene vrijednosti). Također mislim da kriterij % subvencije prema razini razvijenosti nije pravedno napravljen. Bolje bi bilo da su kriteriji napravljeni prema županijama a ne prema gradovima. Također ne vidim opravdanost da je npr. Čakovec u rangu najrazvijenijih zajedno sa Zagrebom. U toj 8. zadnjoj grupi ako malo bolje pogledate 80% gradova je sa naše obale koji su sigurno jako razvijeni zbog turizma. Pogledajte samo prosjek plaća pa ćete vidjeti da smo više prema dnu nego prema vrhu razvijenosti u RH a u odnosu prema Zagrebu a prosjek plaća je možda i upola manji. Trebalo bi svima ostati 50% subvencije kao i prošle godine dok onima najmanje razvijenima da se poveća na 60% ili do max 70%. Pohvaljujem da ste povećali ukupni fond za subvencije ove godine na više nego duplo i produžili period na 5 godina. | Nije prihvaćen | U ovom trenutku nije ostvarivo. |
| 31 | Danijel Đurinski | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUBVENCIONIRANJU STAMBENIH KREDITA | Budući da još traje proces savjetovanja, apeliram na mjerodavna tijela da razmotre ovdje iznesene korisne komentare i i zakonskim promjenama isprave dio kaosa koji je nastao nakon uvođenja subvencija stambenog kreditiranja i situacije da su zbog toga ciljane nekretnine drastično poskupjele te uz dodatan trošak novouvedenog poreza od 4%, kojeg prije nije bilo. Trenutnom situacijom je većini mladih danas puno teže i skuplje kupiti nekretninu nego prije 2017 i subvencija. U protivnom da li je zakon ispunio svoj smisao, ili mu je svrha da se pomogne građevinskom lobiju? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 32 | Ivana Topolko Slamek | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUBVENCIONIRANJU STAMBENIH KREDITA | Pošto je došlo do izmjene zakona da bi se pomoglo nerazvijenim dijelovima Hrvatske i pogođenim najvećim iseljavanjem mladih, trebalo bi to riješiti na način koji će uroditi plodom, a smanjivanje postotka subvencije to nije. Uvjeti su ove godine lošiji umjesto da se ide naprijed. Prvo bi trebalo imati realno stanje razvijenih i nerazvijenih područja Hrvatske a indeks razvijenosti po općinama i gradovima to nije. Nebi se trebalo kažnjavati ljude oduzimanjem subvencije već dodatno pogurati najnerazvijene dijelove i dati im prednost pri dobivanju subvencije, te im produžiti rok subvencioniranja za dodatnu godinu, dvije. Neće se povećati broj kredita u nerazvijenim područjima ako ljudi nisu kreditno sposobni ili nemaju posla u tim područjima. O prednostima i potrebnom postotku subvencije više govori iznos kredita koji se traži (može dobiti) nego indeks razvijenosti. Oni koji traže manji kredit imaju manje prihode i uglavnom veći kredit ne mogu dobiti, a oni koji traže veći iznos kredita, njima očito mjesečni prihodi to dozvoljavaju. Tako da ova izmjena zakona temeljena na razvijenosti općina i gradova opet pada u vodu. Bolje da postotak subvencija ostane na 50% za sve, kao i prošle godine, nego da zakinete one kojima je stvarno potrebno. Ili prvo subvencionirate (s 50%) one koji traže manje kredite pa zatim one koji traže veće, ili realnom slikom razvijenosti županija, najnerazvijenijima produžite vrijeme subvencioniranja kredita. Također, bilo bi dobro da se za produživanje subvencioniranja uvrste i već rođena djeca, do 3 godine, ili barem od kad je počelo subvencioniranje, znači 30.6.2017., jer neki možda neće imati mogućnosti ove godine krenuti s kupnjom ili izgradnjom nekretnine, a prisiljavate ih da proširenje obitelji prilagođavaju vama što lako rezultira manjem broju potomstva (kako stanovništvo stari), te kažnjavate svu rođenu djecu i njihove roditelje jer su djeca rođena malo prije potpisivanja ugovora o subvencioniranju. A financijski izdaci za vrijeme otplate kredita su isti za djete rođeno 6 mjeseci prije dobivanja subvencije i 6 mjeseci nakon. Trebali bi motivirati ljude da djece bude što više i da imaju financijske mogućnosti za njihov odgoj, odrastanje i napredovanje. | Nije prihvaćen | Nije predviđeno Zakonom da se za produžetak subvencioniranja kredita uvrste djeca rođena prije stupanja na snagu ovoga Zakona. |
| 33 | saša goličnik | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUBVENCIONIRANJU STAMBENIH KREDITA | Poštovani; Molio bih da se razmotri odredba o životnoj dobi podnositelja zahtjeva za sufinanciranje stambenog kredita koja je ograničena na 45 godina životne dobi. Naime, mislim da bi je trebalo ograničiti nekim izuzecima kao npr. (za hrvatske branitelje) koji još uvijek nisu uspjeli rješiti stambeno pitanje. Konkretno, u svibnju ove godine punim 47 godina života i još uvijek iz razno raznih razloga nisam na zadovoljavaljući način uspio rješiti svoje stambeno pitanje, a spomenutom odredbom me diskvalificirate iz ovog programa drž. subvencioniranja kredita, a k tome još, više ne postoji i oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina za tzv. 1. nekretninu. Imam status hrvatskog branitelja u neborbenom i borbenom sektoru, pa bih molio da se pri konačnoj izradi ovog Zakona i mi branitelji dodatno uzmemo u obzir na spomenut način ili neki sličan tome, tako da se ne bi osječali kažnjeni zbog svoje životne dobi. Puna su nam usta hrv. branitelja i nj. prava i kako su zadužili ovo društvo i našu zemlju, pa onda u tom svijetlu, evo jedne tako beznačajne, male odredbe koja se može prodavati kao nezamislivo velika skrb za naše branitelje, a u stvari ne košta ništa ovu zajednicu, jer sve ovisi o konkretnoj osobi i njezinim sposobnostima. Hvala. | Nije prihvaćen | Dob je definirana već prilikom donošenja Zakona o subvencioniranju stambenih kredita (NN 65/2017) te se u ovim izmjenama i dopunama Zakona ista ne mijenja. |
| 34 | Saša Žic | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUBVENCIONIRANJU STAMBENIH KREDITA | Zakon o subvencioniranju stambenih kredita bi trebao pratiti dobru praksu POS gradnje stanova ili najma stanova gdje se u svim slučajevima u uvjetima navodi i broj djece predškolske dobi i djeca na redovnom školovanju. Produživanje vremena subvencioniranja za svako dijete ili veći postotak subvencije bi sigurno imali pozitivan učinak u odlučivanju obitelji o uzimanju kredita. To naravno ne isključuje i novorođenu djecu za vrijeme subvencije. | Nije prihvaćen | Zakonom nije predviđeno. Produženje razdoblja subvencioniranja kredita, propisano je za novorođenu djecu. |
| 35 | Ivan Čičak | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUBVENCIONIRANJU STAMBENIH KREDITA | U ovom prijedlogu izmjena i dopuna zakona nije regulirano upitno i problematično rješenje odobravanja sufinanciranja stambenih kredita po vremenu zaprimanja zahtjeva u APN. PRIJEDLOG: fiksni vremenski period (30 dana) u kojem bi se građani javljali, a zahtjevi bi se odobravali na temelju određenih PRIORITETA : 1. prioritet - INDEKS RAZVIJENOSTI PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE (ne lokalne samouprave) 2. prioritet – VRIJEDNOST NEKRETNINE / ili IZNOS KREDITA koji će se sufinancirati + na temelju tih PRIORITETA izraditi listu građana kojima će se krediti sufinancirati, a sufinanciraju se do iznosa koji je osiguran - 42.000.000,00 kuna Nije nikakav problem ako si netko iz Zagreba sufinancira kredit od 100 000€ ako time nije zakinut veći broj ljudi za manje kredite u manje razvijenim sredinama. Stoga je potrebno postaviti PRIORITETE, a NE drugačije UVJETE koji, što je najgore, uopće ne potiču niti demografsku obnovu niti zaustavljanje raseljavanja mladih. Zašto INDEKS RAZVIJENOSTI PODRUČNE SAMOUPRAVE, a NE LOKALNE? – jer su na taj način zakinuti nerazvijeni gradovi (posebice iz Slavonije) i neopravdano kažnjeni zbog velikog broja zahtjeva iz Zagreba (821) na prošlom APN-ovom natječaju. - Gradovi kao Vukovar, Slavonski Brod, Vinkovci, Đakovo pa i Osijek s prošlogodišnjih 50% sufinanciranja, padaju na 33% ili 36%. Važno je napomenuti da prema indeksu razvijenosti ŽUPANIJA, svi ovi gradovi spadaju u najnerazvijenije županije. - Osim toga u tim je gradovima i najveći broj odseljenih mladih obitelji prema popisu stanovništva i prema procjenama. - Slavonski Brod je grad sa zatrovanim zrakom i vodom i s 10000 odseljenih, ali po ovom prijedlogu zakona subvencija za oni koje žele živjeti u takvom gradu se smanjuje s 50% na 36%. - To su gradovi koji bi trebali biti dodatno potaknuti jer je broj odobrenih APN-ovih subvencija prošle godine bio ispod prosjeka. U usporedbi sa ukupnih 2328 subvencija i Zagrebovih 821, Vukovar je imao 9, Slavonski Brod 33, Vinkovci 16, Đakovo 7, Osijek 105. - U ništa boljoj situaciji su i gradovi kao Sisak, Karlovac i Šibenik. Zašto VRIJEDNOST NEKRETNINE kao prioritet? – jer se na taj način ravnomjerno raspoređuje novac-prije ga dobije onaj tko je potrebitiji. Nadalje, jer vrijednost nekretnine uvelike govori i o razvijenosti grada ili općine pa posljedično izbjegavamo da subvenciju dobije netko na 100 000€ kredita i na taj način spriječi dvojicu koji su željeli kupiti stančić od 50000 €. Prosječna vrijednost nekretnine financirane na prošlom natječaju u Zagrebu je 86.439,43€, dok je u Vukovaru 40.430,42€, Slavonskom Brodu 54.606,67€, Vinkovcima 55.322,01€, Đakovu 43.289,72€, a Osijeku 64.990,97€. Razumijem da je većina novca otišla u Zagreb i da to želite spriječiti, ali ne razumijem da se sada kažnjavaju gradovi koji su uzeli mrvice i to ne malom kaznom već smanjivanjem subvencije na 33% ili 36%. Ukoliko želite smanjiti broj zahtjeva/broj subvencija iz stvarno razvijenih gradova onda možete i smanjiti iznos subvencioniranja na 75 000€. Na moj predloženi način ne bi morali smanjivati postotak subvencije nego bi on ostao 50% za sve, ali krediti bi bili odobravani prema prioritetima. Ukoliko je zaključeno u Ministarstvu da je potrebno raditi razlike u postotku subvencioniranja onda smatram da su prijedlozi nerealni i da ne bi raspon trebao biti između 30%-51% nego mnogo blaži 40%-55% uz kriterij INDEKSA RAZVIJENOSTI ŽUPANIJA. Pa bi Grad Zagreb, Istarska, Dubrovačko-neretvanska, Zagrebačka, Primorsko-goranska županija imala – 40% Zadarska, Splitsko-dalmatinska, Varaždinska, Međimurska županija – 45% Krapinsko-zagorska, Koprivničko-križevačka, Šibensko-kninska, Osječko-baranjska, Karlovačka, Požeško-slavonska županija – 50 % Brodsko-posavska, Bjelovarsko-bilogorska, Ličko-senjska, Vukovarsko-srijemska, Sisačko-moslavačka Virovitičko-podravska županija – 55% PRIJEDLOG 1. Uvođenje fiksnog vremenskog roka za prijavu na natječaj 2. Uvođenje prioriteta prilikom odobravanja zahtjeva za sufinanciranje 3. Uvođenje PRIORITETA PREMA INDEKSU RAZVIJENOSTI ŽUPANIJA I VRIJEDNOSTI NEKRETNINE Na ovaj način bi riješili problem načina odobravanja kredita i problem koji ste željeli riješiti smanjivanjem postotka subvencija u „razvijenijim“ sredinama na temelju indeksa razvijenosti lokalne samouprave. | Nije prihvaćen | Odlukom Vlade Republike Hrvatske o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (NN 132/2017) jedinice lokalne i područne samouprave razvrstane su prema stupnju razvijenosti, a što je uzeto kao parametar za prilikom izrade Izmjena i dopuna Zakona. |
| 36 | Ana-Marija Pleiades | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUBVENCIONIRANJU STAMBENIH KREDITA | Poštovani, u procesu sam kupnje stana i ovih dana ću realizirati predugovor, odnosno ispostaviti zahtjev Banci za odobrenje stambenog kredita. Nikako ne mogu čekati da ovaj Prijedlog Zakona zaživi kako bih mogla ostvariti pravo na predmetne subvencije, jer bih tada izgubila pravo na kupnju željene nekretnine, koju sam dugo tražila i koja mi odgovara po lokaciji, performansama i ono najvažnije po cijeni. Mislim da biste zakonom trebali predvidjeti mogućnost korištenja subvencija za one koji već otplaćuju stambeni kredit, a ispunjavaju sve ostale uvjete, jer ovako diskriminirate građane zbog tromosti državne administracije i manjkavosti u strateškom planiranju i izvedbi. Molim Vas da uzmete u obzir ovu primjedbu i ne diskriminirate onaj dio građana koji već teško otplaćuju stambene kredite i skupe kamate. Zahvaljujem. | Nije prihvaćen | Nije moguće subvencioniranje kredita prema ugovorima zaključenim u prethodnom razdoblju, odnosno prije stupanja na snagu ovoga Zakona. |
| 37 | Ivan Radunković | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUBVENCIONIRANJU STAMBENIH KREDITA | @Ivona Huljev Da to bi bilo jako dobro samo ne vjerujem jer očito to nije nikom u interesu. Mada ne vidim nikakv problem da se to doda u odredbu. Možda da se definira da nekretnina mora biti dovršena do kraja tekuće godine u kojoj ili subvencija ili nešto. Ili da gradnja mora biti započeta u godini subvencije. To bi sve pomoglo mladim ljudima. Osobno kupujem novogradnju i planiran je završetak sa svim papirima 11/2018. ako se nešto ne promjeni sigurno neću dobiti subvenciju jer uz zahtjev za kredit nemam uporabnu dozvolu... tako da ima puno propusta u zakonu, a očito nitko ne razmišlja da bi promjene bile dobro. Realno od prošle godine nije ništa bolje niti novo osim iznosa subvencije, a nije to jedino na čemu bi se moglo poraditi. Ivan Radunković | Nije prihvaćen | Nije predviđeno zakonom subvencioniranje kredita za stan u izgradnji. Za odobrenje zahtjeva za subvencioniranje stambenog kredita, stan mora imati uporabnu dozvolu. |
| 38 | Ivona Huljev | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUBVENCIONIRANJU STAMBENIH KREDITA | čl. 7. Zakona bi trebalo mijenjati na način da se omogući kupnja stanova koji su u izgradnji. Isto tako, trebalo bi prilagati službene potvrde s katastra i zemljišnoknjižnih odjela o neimanju nekretnina. Kad ste nam već ukinuli jedinu olakšicu (oslobođenje poreza na prvokupnju) onda bi ovakvi poticaji trebali biti konstantni ili barem da pokrivaju veći broj interesenata. Isto tako nemoguće je u periodu od niti mjesec dana (koliko je trajao prethodni oglas) pronaći odgovarajuću nekretninu da bi se ispunili svi zatraženi uvjeti za odobrenje subvencije. | Nije prihvaćen | Ovim Zakonom nije predviđeno subvencioniranje stambenih kredita za stanove koji su u izgradnji. Zbog povečanog interesa građana, te zbog ograničenih financijskih sredstava nije moguće provoditi ove mjere kontinuirano. |
| 39 | Danijel Đurinski | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUBVENCIONIRANJU STAMBENIH KREDITA | Tekstom zakona:"...odnosno za svako živorođeno, odnosno usvojeno dijete u razdoblju subvencioniranja kredita. "zakinuti su svi roditelji i djeca koja su se rodila između prijašnjeg i ovog kruga prijava za subvencionirane stambene kredite, odnosno ti roditelji neće imati pravo na produljenje roka subvencioniranja, mada imaju realno iste troškove kao i dijete koje će se roditi na primjer u 10 mjesecu ove godine. Navedeno je direktno u suprotnosti s natalitetnom politikom i stvaranjem realnih osnova da mlade obitelji ostaju u Hrvatskoj. Bilo bi puno pravednije da se navedeno primjenjuje za svu živo rođene djecu tokom 2018 godine i nadalje. Postoji realan broj roditelja koji nisu uspjeli naći prihvatljivu nekretninu u prošlogodišnjem krugu subvencija zbog konfuzije koju je na tržištu nekretnina uzrokovao prvi krug subvencija. | Nije prihvaćen | Nije predviđeno Zakonom da se za produžetak subvencioniranja kredita uvrste djeca rođena prije stupanja na snagu ovoga Zakona. |
| 40 | Vedran Beroš | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUBVENCIONIRANJU STAMBENIH KREDITA | Poštovani, Da li ste napravili ikakva istraživanja ili projekcije prije određivanja postotka subvencije prema indeksu razvijenosti? Imate li ikakve informacije o tome koje su glavne zapreke ostvarivanju kupnje stana ili kuće na područjima sa nižim indeksom razvijenosti? Ako je jedan od ciljeva izmjena zakona ravnomjernija raspodjela subvencija kredita ovisno o indeksu razvijenosti grada ili općine u kojoj se nalazi predmetni stan ili kuća, smatram da bi trebalo povećati postotak subvencije, a ne smanjivati. Kroz navedene izmjene zakona postići će te jedino da dobijete manje zahtjeva u područjima veće razvijenosti i time smanjite utjecaj na demografsku obnovu. Smatram da je potrebno uzeti u obzir: - da su kuće i stanovi u područjima sa većim indeksom razvijenosti skuplje, pa su i time mlade obitelji u takvim područjima u gorem položaju, - da je osnovni razlog manjem interesu za subvencioniranje kredita na područjima sa manjim indeksom razvijenosti to što mladi ljudi nemaju posao ili imaju niske plaće, a ne u visokim cijenama nekretnina - da su cijene nekretnina na područjima sa manjim indeksom razvijenosti i prošle godine bile niske, ali to nije povećalo broj zahtjeva za subvencioniranje kredita za kupnju nekretnine (svjedoci smo da se nekretnine prodaju u bescjenje). S obzirom na navedeno, smatram da bi trebalo ostaviti minimalnu subvenciju na 50% mjesečnog obroka ili anuiteta, a na područjima sa manjim indeksom razvijenosti povećati postotak subvencije. Vedran Beroš | Nije prihvaćen | Istraživanja su pokazala da se ovom mjerom pomaže demografskoj obnovi. |
| 41 | Ante Eljuga | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUBVENCIONIRANJU STAMBENIH KREDITA | Je li donja granica mogla biti 50 posto,a manje razvijenim sredinama ici do 70 posto(ako vam je stalo toliko do mladih).Jos nam je drzava uvela porez na prvu nekretninu. | Nije prihvaćen | Ovim Zakonom je drugačije propisano. |
| 42 | ivan grčić | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUBVENCIONIRANJU STAMBENIH KREDITA | Poštovani, pohvaljujem inicijativu da se i ove godine mladim ljudima i obiteljima omogući lakši način rješavanja stambenog pitanja. Imam dvije primjedbe. Prva je vezana uz Osijek. Mislim da je nepravedno zakinut. Druga je vezana uz Zagreb ( Split, Dubrovnik...). Svi koji u Zagrebu kupuju prvu nekretninu sada su kažnjeni dvaput. Jednom zbog tih 30 posto subvencije ( prošle godine 50 posto ), a drugi put zbog 1500 eura po kvadratu, odnosno jer subvencija ne ide na veći iznos od toga. U gradu Zagrebu (Splitu,Dubrovniku... ) su stanovi i kuće daleko iznad tih 1500 eura, nema nekretnine koja je do 1500 eura po kvadratu. Netko tko kupuje stančić od 40 kvadrata da ne bi plaćao najamnine,da ima nešto svoje nije kriv što je u Zagrebu prosjek kvadratnog metra skoro 2000 eura. Mozda da razmislite o podizanju toga praga na 2000 eura po kvadratu, jer ovako stimulirate ljude da kupuju starije stanove,lošijeg energetskog certifikata... | Nije prihvaćen | U ovom trenutku nije provedivo povećanje vrijednosti m2 stana koji se subvencionira temeljem ovoga Zakona. |
| 43 | Mladen Habunek | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUBVENCIONIRANJU STAMBENIH KREDITA | Poštovani, Slažem se sa prethodnim komentarima, a pogotovo od gospođe Tonković. Konkretno supruga i ja smo još uvijek u fazi izgradnje obiteljske kuće koja je počela početkom prošle godine, budući da izgradnja još traje formalno nemam nekretninu ali imam stambeni kredit zbog kojeg se ne mogu prijavit na natječaj. Kuću gradimo na selu 17 km od Varaždina, i dok svi biježe iz Hr pogotovo sa sela mi smo odlučili ostati, mlada smo obitelj sa dvoje djece, vjerujem da ima još takvih slučajeva i zašto se i nama ne bi omogućile subvencije, samo zato jer smo počeli sa izgradnjom godinu dana prije??? Zašto se ne može sufinancirati postojeći stambeni kredit (zaba kamata 4,20% )? I još jedna važna stvar kad završimo kuću i nakon eventualnih subvencije neću ni pomišljati na prodaju, jer neću dobiti ni približni iznos uloženog baš zbog lokacije kuće, što sa stanovima u većim gradovima nije slučaj. Molim Vas da obratite više pozornosti na subvencioniranje stambenih kredita za izgradnju kuće, pogotovo na selu jer se ulaže puno više truda i novaca počevši od dozvola pa do svega ostalog. | Nije prihvaćen | Zakonom nije predviđeno sufinanciranje postojećeg stambenog kredita. |
| 44 | MELANI ŠARIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUBVENCIONIRANJU STAMBENIH KREDITA | Poštovani, pohvaljujem inicijativu da se i ove godine mladim ljudima i obiteljima omogući lakši način rješavanja stambenog pitanja. Moja primjedba ide na rasporedbu postotka subvencije. Naime, kao osoba koja živi u Slavoniji i želi tu ostati, koja uviđa na koji način Slavonija propada i da je najviše ljudi otišlo upravo s ovog područja, smatram da je ta regija ugrožena i postotak subvencije od 33 % je poražavajući za Osijek. Mala razlika subvencije u postotku između Osijeka i Zagreba ne prikazuje stvarno stanje ova dva grada. Nadam se da ćete razmotriti stvarno stanje u Slavoniji odnosno gradu Osijeku te pomoći mladim ljudima da ostanu ovdje na način da se poveća postotak subvencioniranja za Osijek. | Nije prihvaćen | Odlukom Vlade Republike Hrvatske o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (NN 132/2017) jedinice lokalne i područne samouprave razvrstane su prema stupnju razvijenosti, a što je uzeto kao parametar prilikom izrade Izmjena i dopuna Zakona. |
| 45 | Damir Kovačević | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUBVENCIONIRANJU STAMBENIH KREDITA | Već u prvih nekoliko komentara se vidi gdje je najveće nezadovoljstvo i gdje su potrebni dodatni postoci subvencije- Slavonija. U odnosu na prošlogodišnju mjeru ovakvom raspodjelom realizirati će se još manji broj kredita uz ionako otežane uvjete. Ponoviti ću samo nekoliko stvari koje nemaju smisla u nadi da će nekome doći na provjeru: - Indeks razvijenosti koji prigradska naselja u sklopu gradova ne gleda kao zasebne cjeline dovodi do toga da se kupovina prihvatljivije nekretnine zbog lokacije kažnjava s nižom subvencijom - Uzimajući u obzir novi Ovršni zakon i postrožene kriterije kreditne sposobnosti osobe s područja koja imaju prosječnu plaću nižu od 6000 kn, a to je zasigurno čitava Slavonija, znatno teže dolaze do kredita. Ako tome dodamo i veće cijene nekretnina u odnosu na prijašnje godine, niže subvencije, suludih 4% poreza na prvu nekretninu rezultat će biti samo veći broj jednosmjernih letova i autobusa prema Münchenu i Dublinu. Ako nema namjere uvažavanja komentara ljudi kojima su ove subvencije potrebne onda barem ovakav nazadni prijedlog zaključajte i staviti u hitnu proceduru s produljenim vremenskim rokom za prijave dok se cijela mlada populacija nije raselila ili dođe do prijevremenih izbora zbog neke potpuno nebitne političke afere. | Nije prihvaćen | Nije ostvarivo u datim okvirima. |
| 46 | Ivica Sikra | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUBVENCIONIRANJU STAMBENIH KREDITA | Članak 14. Ustava RH sadrži vrlo jasnu odredbu: "Svi su pred zakonom jednaki." Obzirom da se i u ovom slučaju radi o prijedlogu Zakona, smatram da odredba, gdje u nekoj sredini pojedinac dobiva 50% a u drugoj 30 % subvencije, jednostavno nije ustavna i, uz ostale odredbe navedene u ovom prijedlogu, definitivno ne ide u smjeru poticanja i pomoći mladim obiteljima već sasvim u drugom smjeru a to je novo dužničko ropstvo u kojem će opet profitirati svi samo ne primarni korisnici ove, očito dobro isplanirane, zamke. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 47 | Igor Maržić | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUBVENCIONIRANJU STAMBENIH KREDITA | Kaže članak III: "Cijeni se da je za postizanje cilja predmetnog Zakona tijekom njegove primjene potrebno subvencionirati oko 1.000 kredita u jednoj kalendarskoj godini". Ako se za veće gradove spušta razina subvencije na 30%, a uveden je porez od 4% na stjecanje prve nekretnine, onda građani koji uspiju ostvariti pravo na subvenciju ne dobivaju u biti ništa, a ostali su na neto gubitku. Da niste nikakve zakone mijenjali u zadnje dvije godine građanima bi bilo jeftinije doći do vlastitog stana. Vratite minimum subvencije na 50%, a podignite za ruralna područja na preko tog iznosa (tamo su i jeftiniji stanovi pa neće previše utjecati na proračun APN-a) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 48 | Frano Poljak | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUBVENCIONIRANJU STAMBENIH KREDITA | Poštovani, Nema se ovdje puno toga za reći. Ovakav prijedlog Zakona je naprosto LOŠ. Neki su tu komentirali da je već bilo savjetovanje za prijedlog izmjena zakona u veljači i u ovom prijedlogu zakona ne vidimo da je uzet u obzir ni jedan jedini komentar, a komentari su i tada mahom bili negativni. Sama ideja subvencioniranja nije loša (iako bi jedino pravo 'subvencioniranje' bio porast standarda građana putem povećanja plaća i smanjenja poreza). Međutim, ideja s različitim iznosima subvencija ovisno o razvijenosti područja u kojem se kupuje stan nije dobra i neće polučiti rezultate koje očekujete (ukoliko ih uopće očekujete, što je također vrlo upitno). Par godina subvencioniranja rate kredita neće utjecati na to da netko kupi stan i ostane u sredini koja je besperspektivna i u kojoj se ne može zaposliti. Trenutno, u Hrvatskoj je ionako gorući problem iseljavanje vani, u druge države i to je puno veći problem od preseljenja unutar Hrvatske. Bolje da se netko preseli u Zagreb ili Rijeku, nego da ode u drugu državu. A manje razvijenim područjima Hrvatske valja pomoći na drugi način, prvenstveno politikom koja će dovesti do stvaranja radnih mjesta u tim sredinama. No, ako ste se već odlučili za takav model subvencioniranja, kakvog onda smisla ima subvencionirati kredite u najnerazvijenijim općina s 51% iznosa anuiteta? A prošle godine taj je iznos bio 50%!!!! I interes je bio iznimno slab u tim sredinama. Zašto bi ove godine bilo drugačije s 51%? Rezultat ovakvog Zakona će biti takav da će se u nerazvijenim sredinama realizirati isti broj kredita kao i prošle godine (dakle, iznimno malen broj), a u razvijenijim sredinama će interes biti potencijalno manji zbog značajno manje subvencije. Valja spomenuti i da će nakon izglasavanja Zakona do potpisivanja prvih ugovora cijene nekretnina sigurno malo porasti, lani je to bilo 10-15%. Tako da je upitno uopće i kolike će uštede donijeti subvencije od 30%. | Nije prihvaćen | Odlukom Vlade Republike Hrvatske o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (NN 132/2017) jedinice lokalne i područne samouprave razvrstane su prema stupnju razvijenosti, a što je uzeto kao parametar za prilikom izrade Izmjena I dopuna Zakona. |
| 49 | Grad Vrbovsko | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUBVENCIONIRANJU STAMBENIH KREDITA | Marina Tonković Smatram da su ovim zakonom zakinuti oni koji su prije nekoliko godina izgradili kuću. Konkretno, suprug i ja smo na početku braka bili podstanari 5 godina. Kupili smo gradilište 2008. godine i 2011. počeli graditi kuću. Kreditno smo se zadužili najprije za kupnju gradilišta, a onda i za izgradnju obiteljske kuće. Teško spajamo kraj s krajem i imamo manje od 45 godina, ali po ovome je naša pogreška što smo prije počeli gradnju kuće. Dakle, trebali smo čekati ovakav zakon da bi nam se nešto pomoglo. Moralo bi se gledati i na mlade obitelji koje su prije započele gradnju kuće i koje sada žive u toj istoj kući i koja im je jedina nekretnina, a kreditno su zaduženi još 10 ili 15 godina. Nadam se da će se zakon promijeniti u tom smjeru kako bi i mi koji ovdje želimo živjeti i raditi mogli lakše otplačivati kredite! | Nije prihvaćen | Nije moguće propisivati mjere retroaktivno. |
| 50 | Sara Duduković | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUBVENCIONIRANJU STAMBENIH KREDITA | Poštovani, smatram da ovakve izmjene Zakona neće polučiti željeni efekt. Ako sam ja stanovnik npr. Babine Grede ili neke druge jedinice lokalne samouprave koja pripada u skupinu najnerazvijenih jedinica, u 2017. sam imala mogućnost da mi država subvencionira 50 % mjesečnog anuiteta. Ako u 2018. godini želim podići kredit uz subvenciju, država će mi subvencionirati 51 % anuiteta. Ako u 2017.godini državna subvencija od 50 % mjesečnog anuiteta nije motivirala stanovnike te jedinice lokalne samouprave na kupnju nekretnina, zbog čega mislite da će povećanje subvencije u iznosu od 1 % stimulirati te iste stanovnike na kupnju nekretnine u 2018. godini ? Nadalje, zanima me koja je prosječna plaća u najnerazvijenijim jedinicama lokalne samouprave ? Koliko je tih ljudi uopće kreditno sposobno ? Smatram da velik broj ljudi iz najnerazvijenih jedinica lokalne samouprave koji je bio kreditno sposoban u 2017. godini, obzirom na izmjene Ovršnog zakona u 2018. godini, to više nije, te da ovako predložena izmjena zakona neće postići željeni efekt. Broj kredita koji će biti odobren u I. i II. skupini jedinica lokalne samouprave će ostati isti, te će opet većina sredstava otići u najrazvijenije jedinice lokalne samouprave. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 51 | Ivan Radunković | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUBVENCIONIRANJU STAMBENIH KREDITA | Poštovani. Iako podržavam sve mjere koje će pomoći mladima i općenito svima koji ostaju u Hrvatskoj i plaćaju poreze te čine sve da bi osigurali egzistenciju svojoj obitelji u državi u kojoj žive i ne žele "trbuhom za kruhom" u Njemačku, Irsku i sl. nego žele ostati ovdje; ova mjerea kao da nema namjeru to ostvariti, a evo par razloga zašto tako mislim. 1.) Indeks razvijenosti nije relevantan jer nije ažuriran koliko dugo? Je li itko uvrstio nove poražavajuće podatke o iseljavanju u taj indeks, jer ako je sumnjam da bi Osijek bio za 3% manje razvijen od Zagreba; kako je ovdje navedeno. 2.) Kako se mogu svi veliki gradovi gledati na isti način? Ispada da su svi ostali veći gradovi jednaki kao Zagreb ili malo manje razvijeni, jeste li obišli ostale Hrvatske gradove? 3.) Kolike su plaće u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku. Slavonija je na samom dnu što se tiče plaća općenito, ali eto uz bok je po subvencijama uz Zagreb. 4.) Koliko subvencija je otišlo na cijelu Slavoniju, a koliko na sam grad Zagreb? Dakle očito nije bitno jer umjesto da se subvencija za nerazvijena mjesta poveća, ona se još i smanji. 5.) Novi ovršni zakon je dobar ali nedorađen. 3975 Kn koje se u startu oduziumaju od netto plaće i ostatak se može pretvoriti u ratu će natjerati iste te Slavonce da kredit podižu na 30 godina jer ne mogu na manje. Jer su plaće u Slavoniji daleko od one "prosječne" 6987 Kn... 6.) Mjera je donesena, ne da pomogne nego da se o njoj priča. Iskreno se nadam da ste svjesni koliko ste loše ovo napravili i da će ova mjera podbaciti. Neće ostati novca koji nije iskorišten nego će sav otići opet u Zagreb i na obalu gdje će se graditi ugostiteljski objekti i apartmani. Ako je to bila namjera zašto je nuditi uopće? Kada se pričalo o povećanju iznosa subvencije svi su očekivali 60,65,70% za slabo razvijena područja, a možda 10,15,20% za ona bogata, a sad na kraju su svi na gubitku, a mjera se predstavlja kao nešto neviđeno dobro. Iako kako to u Hrvatskoj ide, ovo će biti još jedan u nizu komentara koji nemaju nikakav utjecaj ali barem sam rekao što mislim i s čime se slaže većina mladih koji su s nestrpljenjem čekali ovu mjeru. S poštovanjem, Ivan Radunković | Nije prihvaćen | Odluka Vlade Republike Hrvatske o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (NN 132/2017) stupila je na snagu 1. siječnja 2018. godine. |
| 52 | Antun Šebalj | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUBVENCIONIRANJU STAMBENIH KREDITA | Poštovani, pošto je za registraciju potreban OIB jasno je da ovo pišu ljudi koji stoje iza svega napisanog. U potpunosti se slažem s prijašnja sva komentara, raspodjela sredstava je poražavajuća. Umjesto da su se sredstva rasporedila od cca 60% prema 40% trenutni raspored je jako loš. I dalje će biti nejaviše subvencija u Zagrebu jer ima ljudi koji kupuju nekretnine bez obzira na subvenciju, osim Zagreba tu su i bogate općine na moru gdje se vjeroatno subvencije koriste za izgradnju turističkih objekata a ne stambenih. Najveći apsurd u ovo me je, kako je već spomenuto, da se okolna nasljelja koja spadaju pod grad Osijek (a siguran sam da je i u drugim gradovima tako) tretiraju isto kao da uzimate nekretninu u centru tih gradova. Ljudi se odlučuj na kupovinu nekretnine na periferiji gradova zato jer je jeftinije, a s ovime ih se izjednačava s gradom. Najmanje što se može učiniti je da se indeks razvijenosti prilagodi još za pojedina naslje kako je to s područjima od posebne državne skrbi gdje su neka naselja uključena u to iako općine ili gradovi kojima pripadaju nisu. | Nije prihvaćen | Odlukom Vlade Republike Hrvatske o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (NN 132/2017) jedinice lokalne i područne samouprave razvrstane su prema stupnju razvijenosti, a što je uzeto kao parametar za prilikom izrade Izmjena I dopuna Zakona. |
| 53 | Ana Ivančić | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUBVENCIONIRANJU STAMBENIH KREDITA | Potpuno se slažem s Andrejem Zentnerom. Ako ovako ostane dobit ćete poražavajuće rezultate, i pokazat će se da ste pogoršali, a ne poboljšali stanje od prošle godine. Ako ste se već i odlučili na takvu preraspodjelu subvencije prema JLS-e, onda ste barem mogli te postotke subvencije preraspodijeliti razmjerno s prikupljenim podatcima od prošle godine. Znači ako je prošle godine u VIII. skupini JLS-a realizirano 66,28% odobrenih zahtjeva, u VII. skupini JLS-a realizirano 11,83% odobrenih zahtjeva, što je ogorma razlika, kojom logikom ste došli na ideju da se sada onima koji spadaju u VII.skupinu, subvencira samo 3% više od VIII.skupine JLS-e?????? Nadalje, ne morate biti posebno mudri ni obrazovani da zaključite kako se u I.ili II.skupini neće ništa promijeniti. Tu bi izmjene trebale biti jako drastične (primjerice otplata polovice ukupnog kredita) da bi se mogao vidjeti ikakav pomak. A vi mislite da će se tu nešto promijeniti, ako im date 1% (!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!) više i 1godinu(!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!) otplate duže??????????????????????????? Je li ovo stvarno radio netko od stručnjaka???? Ovo je stvarno ruganje sa zdravim razumom i bezobrazno mazanje očiju pod krinkom poboljšanja zakona. Krajnje bezobrazno! Pričate da ste nešto poboljšali, a većini ste smanjili subvenciju. Kako to može biti poboljšanje? A da ne spominjemo da ništa od predloženih mjera od prošlomjesečnog savjetovanja na ovu temu niste uzeli u obzir, i ne samo to, nego niste ni prokomentirali. I tako ste potvrdili da ovo stvarno nitko ne čita i da se savjetovanje provodi samo reda radi, čisto da se ispoštuju neka pravila. Jedino mi je žao što narod sve brzo zaboravi, i opet vas nitko neće kazniti na izborima. | Nije prihvaćen | Odlukom Vlade Republike Hrvatske o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (NN 132/2017) jedinice lokalne i područne samouprave razvrstane su prema stupnju razvijenosti, a što je uzeto kao parametar za prilikom izrade Izmjena I dopuna Zakona.Odluka je stupila na snagu 1. siječnja 2018. godine. |
| 54 | Andrej Zentner | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUBVENCIONIRANJU STAMBENIH KREDITA | Poštovani, koje je logika iza "smanjenja" postotka subvencije za grad Osijek? Grad koji doslovno izumire i kojeg mladi ljudi doslovno napuštaju svakim danom. Vi umjesto da, ako ništa drugo, ostavite bar postotak subvencije isti ili sličan kao i prošle godine - ga drastično smanjite. Zar je to demografska politika koju ova Vlada provodi? Zar je to zadržavanje mladih u RH? Da apsurd bude veći, neka naselja poput Sarvaša i Tenje spadaju pod grad Osijek (iako su ništa više nego okolna sela i donedavno područja od posebne državne skrbi) i na indeksu razvijenosti su u istoj kategoriji, očito, a primjera radi - Tenja nema ni provedenu kanalizaciju... Kako je to moguće? Dodao bi još i da podjela postotka subvencija po indeksu razvijenosti je, bar po ovome prijedlogu zakona, vrlo loša ideja jer Osijek je praktički rangiran jednu stepenicu ispod Zagreba, a Slavonija "izumire". Samo za usporedbu - prosječna plaća za 2017. godinu u Osječko-baranjskoj županiji iznosi 4.100 kuna, a za grad Zagreb 6.800 kuna - sve jasno. Ukoliko netko uopće čita ovo, može li mi odgovoriti na pitanje - koja je logika iza ovoga? I kako nas mlade planirate zadržati u RH s ovakvim, usudim se reći - nerazumijevanjem - situacije u kojoj se Slavonija nalazi? Za kraj bih samo ostavio statistiku APN-a o odobrenim zahtjevima za prošlu godinu: Osijek - 105 Tenja - 2 Sarvaš - 0 Zagreb - 821 Znači i uz 50% subvencije, Osijek je imao 8 puta manje odobrenih subvencija. Uz smanjenje s 50% na 33%, uz smanjenje kreditne sposobnosti građana zbog novog zakona, uz rast cijena nekretnina zbog subvencija, uz velikog broja mladih koji su u međuvremenu napustili RH - zar stvarno mislite da ćete ove godine vidjeti bolje rezultate ovakve "demografske" politike? | Nije prihvaćen | Odlukom Vlade Republike Hrvatske o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (NN 132/2017) jedinice lokalne i područne samouprave razvrstane su prema stupnju razvijenosti, a što je uzeto kao parametar za prilikom izrade Izmjena I dopuna Zakona. |