Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću na Prijedlog Pravilnika o parametrima kvalitete i kvalitativnim klasama pšenice u otkupu pšenice roda 2018. godine

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Vladimir Margeta PRAVILNIK Komentar šaljem ispred Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske "ŽIVOT", u svojstvu Predsjednika Udruge. Udruga "ŽIVOT" smatra da je ovakav prijedlog Pravilnika neprihvatljiv u većini svojih članaka, budući da je usmjeren "kažnjavanju" proizvođača i isključivo je sastavljen u korist otkupljivača. Previsoki parametri kvalitete (sadržaj proteina), nejasno uzorkovanje, netransparentnost u provedbi analiza, umjeravanje uređaja na čistom uzorku, a mjerneje na nečistom, bonus/malus na postotak vlage, bijele primjese i sl. idu u prilog gore navedenoj tezi da će se ponoviti situacija iz prijašnjih godina kada se pšenica otkupljivala od naših proizvođača u nižim kvalitativnim razredima, a onda na svjetskom tržištu prodavala kao prvoklasna ili premium pšenica. Nije prihvaćen Ministarstvo poljoprivrede je ovim Pravilnikom propisalo standardni okvir kvalitete i kvalitativnih klasa prilikom otkupa pšenice. U skladu s člankom 1. stavkom 2. Pravilnika parametri kvalitete i kvalitativne klase pšenice mogu biti i drugačiji ukoliko su vlasnik pšenice i otkupljivač dogovorili drugačije uvjete.
2 Vladimir Margeta PRAVILNIK, Članak 2. Komentar šaljem ispred Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske "ŽIVOT", u svojstvu Predsjednika Udruge. Udruga "ŽIVOT" smatra da su parametri kvalitete i kvalitativne klase pšenice previsoki. Uzimajući u obzir klimatske uvjete u Republici Hrvatskoj koji nisu pogodni za proizvodnju sorti pšenice s visokim proteinskim udjelom, smatramo da se parametri trebaju smanjiti za najmanje 0,5% u svim kvalitativnim klasama, a prijedlog Udruge "ŽIVOT" je da se smanje za 1%. Ne možemo se složiti s odredbom da je odlučujući i konačni parametar postotak proteina, budući da on nije ključan za mlinsko-pekarsku industriju za koju je otkup i namijenjen. Ne postoje primjeri u Europskoj uniji gdje se primjenjuje ovakav pravilnik. Primljeno na znanje Ovim Pravilnikom propisan je standardni okvir kvalitete i kvalitativnih klasa prilikom otkupa pšenice. Potrebno je bilo definirati jedan od parametara kvalitete pšenice kako bi bio osnova za uspoređivanje sa ostalim parametrima i konačno razvrstavanje pšenice u kvalitativne klase. Međutim, u skladu s člankom 1. stavkom 2. Pravilnika parametri kvalitete i kvalitativne klase pšenice mogu biti i drugačiji ukoliko su vlasnik pšenice i otkupljivač dogovorili drugačije uvjete.
3 OPG Špoljar Članak 3., Otkup pšenice na otkupnom mjestu Stavak 3 se briše formira se novi stavak 3 koji glasi: na otkupnom mjestu mora jasno biti istaknuta otkupna cijena koja se obračunava za jedinicu mjere standard kvalitete predane robe prema gornjim kriterijima za svaku od kvalitetnih kategorija. otkupna cijena je neto cijena u koju su uračunati svi otkupni troškovi i kao takva se smije reklamirati i prezentirati u javnost. otkupne troškove su otkupljivači dužni ukalkulirati u otkupnu cijenu prema vlastitom troškovniku. neto otkupna cijena je temelj za isplatu predane robe nakon što je zaprimljena roba prema gornjim parametrima rangirana u otkupne kategorije. obrazloženje: ako uzmemo primjer "otkupne cijene" pšenice prema dosadašnjem modelu koja bi iznosila npr 1,20 kn, poljoprivrednicima bi roba u stvarnosti bila plaćena oko 10 posto manje, odnosno oko 1,08 kuna, dok bi 0,12 kuna od "otkupne cijene" otkupljivači doslovno isplatili sami sebi u obliku otkupnih troškova. ono što je u svemu sporno je činjenica da se otkupni troškovi ne mogu nazivati otkupnom cijenom. otkupne troškove nemaju poljoprivrednici nego otkupljivači, samo je dosadašnja praksa bila da su ih otkupljivači naplaćivali poljoprivrednicima. otkupni troškovi su samo jedan u nizu troškova koje otkupljivači imaju u svom redovnom poslovanju, a ukoliko ih i dalje žele naplaćivati poljoprivrednicima mogu ih kako je i predloženo jednostavno ukalkulirati u otkupnu cijenu. cilj otkupljivača je da ti troškovi budu što veći jer sukladno tome manji dio otkupne cijene ostaje za isplatu poljoprivrednicima, ne teže racionalizaciji navedenih troškova jer ih sami ne plaćaju, što je u potpunoj suprotnosti s osnovnim postulatom tržišnog gospodarenja a to je kontrola i racionalizacija troškova poslovanja. otkupljivači trebaju sve svoje troškove, uključujući i otkupne troškove, ukalkulirati u svoje poslovanje, gospodariti s njima, pokušati ih racionalizirati kao i svi drugi gospodarstvenici, a otkupnu cijenu koju nude poljoprivrednicima za njihovu robu formirati prema svojim poslovnim mogućnostima, te bi tada itekako težili racionalizaciji otkupnih troškova kao i drugih troškova u svom poslovanju. znači prema gornjem primjeru otkupna cijena nije 1,20 kuna, već 1,08 kn. također je sporno što se u javnost izlazi s cijenom od 1,20 kn a ne sa cijenom od 1,08 kn, tu cijenu od 1,20 kuna javnost percipira na određeni način, npr ako je u okruženju cijena pšenice 1,18 kn, javnost će percipirati da su otkupljivači našim poljoprivrednicima sasvim pristojno platili pšenicu i više nego što je u okruženju, no međutim prema gore navedenom javnost je obmanjena, cijena od 1,20 je bruto cijena, a to se nigdje previše ne spominje. bruto nikoga ne zanima, bruto je stvar otkupljivača i njihovog poslovanja, poljoprivrednike zanima neto cijena, javnosti se može prezentirati samo neto cijena... neto cijena bi poboljšala (lošu) pregovaračku poziciju poljoprivrednih proizvođača prema otkupljivačima, jer kada bi javnosti bila prezentirana neto cijena, u gornjem slučaju 1,08 percepcija javnosti bi bila da su naši otkupljivači malo škrti u odnosu na okruženje, i da su poljoprivrednici ipak u pravu kada kukaju na lošu otkupnu cijenu, a time bi i pritisak na otkupljivače bio veći da se izbori fer cijena... dosadašnja bruto otkupna cijena je imala isključivu svrhu kako bi se poljoprivrednicima isplatilo manje nego što se prezentira... moglo bi se dosadašnji model nazvati i nepoštenom trgovačkom praksom, lažnim oglašavanjem, praksom upitne zakonitosti, praksom koja vuče korjene iz prošlih vremena i kojoj treba stati na kraj kako bi se gradili dugoročni partnerski odnosi između poljoprivrednih proizvođača i otkupljivača. stavak 3 ovog pravilnika ne smije legalizirati i ozakonjivati takvu praksu... i ukoliko se donese u ovom obliku doslovno je moguće da ovogodišnja cijena pšenice "naraste" i na 3 kune po kilogramu, a koliko će od toga biti isplaćeno poljoprivrednicima ostaje enigma... nadalje, obzirom da sa žetvom pšenice ide i žetva uljane repice koje nikad nije bilo zasijano više nego ove godine, ovaj pravilnik je potrebno proširiti i na uljanu repicu, gdje je također potrebno regulirati pojam otkupne cijene na predloženi način, kao i kod soje isuncokreta od proljetnih kultura gdje je isto slučaj da otkupni troškovi neopravdano čine znatan dio otkupne cijene... kod otkupa kukuruza je situacija nešto drugačija.... Nije prihvaćen Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom objavljen je 29. studenoga 2017. godine u Narodnim novinama, broj 117/17. Člankom 4. Zakona propisane su odredbe o nametanju nepoštenih trgovački praksi, a člankom 5. Zakona oblik i obvezni sadržaj ugovora dobavljača i otkupljivača i/ili prerađivača, a osobito odredbe o: 1. cijeni proizvoda i/ili načinu određivanja, odnosno izračuna cijene 2. kvaliteti i vrsti poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda koji se isporučuje otkupljivaču i/ili prerađivaču 3. uvjetima i rokovima plaćanja isporučenog poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda, a rok plaćanja ne može biti dulji od 60 dana od dana primitka poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda koji je predmet isporuke, odnosno ne može biti dulji od 30 dana od dana primitka svježeg proizvoda koji je predmet isporuke 4. uvjetima i rokovima isporuke poljoprivrednih ili prehrambenih proizvoda koji su predmet ugovora 5. mjestu isporuke poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda i 6. trajanju ugovora.
4 Vladimir Margeta Članak 4., Isporučivanje pšenice višeg stupnja kvalitete Komentar šaljem ispred Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske "ŽIVOT", u svojstvu Predsjednika Udruge. Udruga "ŽIVOT" smatra da se Pravilnikom moraju jasno definirati uvjeti i načini pod kojim se postiže dogovor između ugovorenih stranaka! Nije prihvaćen Članak 5. Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom („Narodne novine“, broj 117/17) propisuje oblik i obvezni sadržaj ugovora dobavljača i otkupljivača i/ili prerađivača.
5 Inspecto d.o.o. Članak 5., Uzorkovanje i analiza uzorka pšenice (2) - nije definirano pečaćenje uzoraka - nije definirano mjesto čuvanja i raspodjele uzoraka - i do sada se mogao zatražiti dodatni zapečaćeni uzorak pri boravku na mjestu kontrole za vrijeme ispitivanja uzorka (3) - određivanje kvalitete vrše kontrolne kuće koju angažiraju uključene strane u otkupu (4 i 5) - može li analizu 2. uzorka provoditi i kontrolna kuća ovjerenom opremom u skladu s Pravilnikom - u članku 7 je navedeno da se mjerenje parametara (vlaga i proteini) vrši ovjerenim vlagomjerom i IC analizatorom, vještačenje ta dva uređaja se provodi standardnom metodom koja uključuje važeće ISO norme što je i propisano pravilnicima: (NN 107/2015 DODATAK II 7. Metode određivanja sadržaja proteina: Postupak određivanja se obavlja isključivo prema važećim ISO-normama standardnom metodom (International Organisation for Standardization). (NN 18/2017 DODATAK II 5.4 Postupak određivanja udjela vlage obavlja se isključivo prema važećim normama Svjetske organizacije za normizaciju (ISO), standardnom metodom - nije definirano što je superanaliza i tko ju plaća - laboratorij za superanalizu mora imati akreditirane HRN/EN/ISO metode Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
6 Inspecto d.o.o. Članak 6., Hektolitarska masa - nije navedeno da hektolitarska vaga mora biti ovjerena (NN 18/17 PRAVILNIK o mjeriteljskim i tehničkim zahtjevima za hektolitarske vage kojima se mjeri hektolitarska masa poljoprivrednih vrsta) Primljeno na znanje Obzirom da su Pravilnikom o mjeriteljskim i tehničkim zahtjevima za hektolitarske vage kojima se mjeri hektolitarska masa poljoprivrednih vrsta („Narodne novine“, broj 18/17) propisani mjeriteljski i tehnički zahtjevi koje moraju zadovoljavati hektolitarske vage kojima se mjeri hektolitarska masa poljoprivrednih vrsta, nije nužno dodatno propisivanje i ovim Pravilnikom.
7 Vladimir Margeta Članak 7., Sadržaj vlage i proteina Komentar šaljem ispred Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske "ŽIVOT", u svojstvu Predsjednika Udruge. Umjeravanje uređaja obavlja se na pročišćenom uzorku. Mjerenje sadržaja proteina obavlja se na nepročišćenom uzorku. Tražimo da se u Pravilnik unese obveza pročišćavanja uzorka prije određivanja sadržaja proteina ili da se uređaji umjeravaju na nepročišćenom uzorku. Primljeno na znanje Pravilnikom o mjeriteljskim i tehničkim zahtjevima za infracrvene analizatore za mjerenje sadržaja proteina u zrnju poljoprivrednih vrsta („Narodne novine“, broj 107/15) propisani su mjeriteljski i tehnički zahtjevi koje moraju ispunjavati infracrveni analizatori za mjerenje sadržaja proteina u zrnju poljoprivrednih vrsta, a uzorkovanje pšenice prilikom otkupa provodi se u skladu s normom HRN EN ISO 24333:2010.
8 Vladimir Margeta Članak 7., Sadržaj vlage i proteina Komentar šaljem ispred Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske "ŽIVOT", u svojstvu Predsjednika Udruge. Ukoliko se isporuči pšenica s nižim udjelom vlage 2 ili 3 %, hoće li se proizvođaču priznati bonus, kao što mu se odbija ukoliko je pšenica veće vlažnosti? Primljeno na znanje Člankom 5. Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom („Narodne novine“, broj 117/17) propisan je oblik i obvezni sadržaj ugovora dobavljača i otkupljivača i/ili prerađivača, a u skladu s člankom 1. stavkom 2. Pravilnika uvjeti otkupa mogu biti i drugačiji ukoliko su vlasnik pšenice i otkupljivač dogovorili drugačije uvjete.
9 Inspecto d.o.o. Članak 7., Sadržaj vlage i proteina (3 i 4) - mjerenje sadržaja vlage i proteina, a i hektolitarske mase na zakonitom mjerilu (ovjereno i označeno godišnjim ovjerenim žigom u obliku naljepnice) nije akreditirana metoda, već zakonska obaveza pa samim tim proizlazi da navedeno u članku 5 (3) nije potrebno. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.