Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Jelena Čuveljak IV. STRUČNO OBRAZOVANJE ZA POLAGANJE PRAVOSUDNOG ISPITA ZA VJEŽBENIKE U ODVJETNIŠTVU, JAVNOM BILJEŽNIŠTVU, TIJELIMA DRŽAVNE UPRAVE, LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE I DRUGIM PRAVNIM OSOBAMA, Članak 19. Nije jasno zašto su samo fakulteti uvršteni u posebnu kategoriju: "osobe zaposlene u znanstveno-nastavnim, nastavnim i suradničkim zvanjima pravnih znanosti na fakultetima nakon najmanje dvije godine obavljanja pravnih poslova" jer koliko mi je poznato temeljem Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju Narodne novine 123/2003, 198/2003, 105/2004, 174/2004, 2/2007, 46/2007, 45/2009, 45/2009, 63/2011, 94/2013, 139/2013, 101/2014, 60/2015 i 131/2017 ta se zvanja ne mogu steči ako neko nema tri godine iskustva, pored toga nije jasno zašto se različito vrednuje nastavno zvanje na fakultetu od nastavnog zvanja na visokoj školi, kada su uvjeti jednaki za to zvanje. Vjerojatno je zakonodavac htio dati neke kraće uvjete za stjecanje uvjeta za pravosuni ispit osobama koje su uključene u znanstvenu djelatnost, no ovakav opis diskriminira npr. osobe koje su na znanstvenim institutima. Možda da se općenito umjesto "fakultetima" poseban uvjet stavi:" osobe zaposlene u znanstveno-nastavnim, nastavnim i suradničkim zvanjima pravnih znanosti sukladno pravilima o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju nakon najmanje dvije godine obavljanja pravnih poslova." Prihvaćen Prihvaća se.
2 Jelena Čuveljak V. PRAVOSUDNI ISPIT I PRETPOSTAVKE ZA PRISTUP PRAVOSUDNOM ISPITU, Članak 24. Nije jasno zašto su samo fakulteti uvršteni u posebnu kategoriju: "osobe zaposlene u znanstveno-nastavnim, nastavnim i suradničkim zvanjima pravnih znanosti na fakultetima nakon najmanje dvije godine obavljanja pravnih poslova" jer koliko mi je poznato temeljem Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju Narodne novine 123/2003, 198/2003, 105/2004, 174/2004, 2/2007, 46/2007, 45/2009, 45/2009, 63/2011, 94/2013, 139/2013, 101/2014, 60/2015 i 131/2017 ta se zvanja ne mogu steči ako neko nema tri godine iskustva, pored toga nije jasno zašto se različito vrednuje nastavno zvanje na fakultetu od nastavnog zvanja na visokoj školi, kada su uvjeti jednaki za to zvanje. Vjerojatno je zakonodavac htio dati neke kraće uvjete za stjecanje uvjeta za pravosuni ispit osobama koje su uključene u znanstvenu djelatnost, no ovakav opis diskriminira npr. osobe koje su na znanstvenim institutima. Možda da se općenito umjesto "fakultetima" poseban uvjet stavi:" osobe zaposlene u znanstveno-nastavnim, nastavnim i suradničkim zvanjima pravnih znanosti sukladno pravilima o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju nakon najmanje dvije godine obavljanja pravnih poslova." Prihvaćen Prihvaća se.
3 Bermin Meškić IV. STRUČNO OBRAZOVANJE ZA POLAGANJE PRAVOSUDNOG ISPITA ZA VJEŽBENIKE U ODVJETNIŠTVU, JAVNOM BILJEŽNIŠTVU, TIJELIMA DRŽAVNE UPRAVE, LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE I DRUGIM PRAVNIM OSOBAMA, Članak 19. Čl. 19. st. 2. lapsus calami: Nisu "...pravim poslovima..." već "...pravnim poslovima...". Predlažem izmijeniti poradi jasnoće samog propisa. Prihvaćen Prihvaća se.
4 Božica Marjanović V. PRAVOSUDNI ISPIT I PRETPOSTAVKE ZA PRISTUP PRAVOSUDNOM ISPITU, Članak 30. U stavku (1) brišu se riječi ''šest'' i riječi ''-pravo Europske unije''. Obrazloženje Europska unija dosad je bila dio cjeline ispitne grupe pitanja zajedno sa Ustavom RH i organizacijom pravosuđa. Izdižući pravo EU iznad Ustava, degradira se temeljni pravni akt RH. Obzirom da je grupa ispitnih pitanja koja je obuhvaćala ustavno pravo, organizaciju pravosuđa i EU kvalitetno i u dovoljnom opsegu pokrivala sve što se treba znati u EU (političkoj tvorevini koju je napustila jedna od zemalja osnivača), dovoljno je EU zadržati unutar okvira ispitne grupe pitanja ustavno pravo, organizacija pravosuđa i EU. Apeliram na članove radne skupine da ne ponavljaju greške svojih prethodnika otprije 50 godina kada su se u povijesnim knjigama nalazile sve ofenzive NOP-a i struktura NOB-a koje sada nema i o kojoj sada mladi ne uče (dakle od tog znanja nema danas neke koristi niti ga mogu negdje upotrijebiti), nego da se drže pravnih temelja koji se mogu mijenjati ali je sigurno da nikad neće u potpunosti nestati. Nije prihvaćen S obzirom na značaj i sve veću zastupljenost prava EU u našem pravnom sustavu smatra se opravdanim navedenu materiju izdvojiti u poseban predmet.
5 Božica Marjanović V. PRAVOSUDNI ISPIT I PRETPOSTAVKE ZA PRISTUP PRAVOSUDNOM ISPITU, Članak 33. Članak 33 stavci 2-4 mijenjaju se i glase: (2) Kandidat koji iz dva predmeta na usmenom ispitu ostvari manje od pet bodova upućuje se na popravni ispit iz tog predmeta. (3) Kandidat koji iz tri predmeta na usmenom ispitu ostvari manje od pet bodova nije položio pravosudni ispit. (4) briše se. Obrazloženje uz čl 33/2 Ova odredba predložena postojeća je prividni korak naprijed za olakšanje izuzetno zahtjevnog polaganja pravosudnog ispita kandidatima. Ustvari nije uopće pomak jer je jedna grupa pitanja više uvedena ovim prijedlogom. Obzirom da je u starom sustavu postojala mogućnost popravka dva od pet (2/5) predmeta odnosno ponavljanje dvije od pet grupa pitanja, sada se donekle ispravlja nepravda učinjena svima koji su polagali nakon uvođenja ovog novog sustava polaganja. Primjereno bi bilo da se od šest grupa, dvije mogu ponoviti u slučaju nezadovoljavanja na usmenom. čl. 33/3 - logično se nadovezuje na prethodno čl. 33/4 - u nesuglasju s minimumom od pet bodova na usmenom uopće nije svrhovito određivati dodatni minimum ako postoji minimum po grupi predmeta. Nije prihvaćen Mogućnost polaganja popravnog dijela pravosudnog ispita propisana je uzimajući u obzir sadržaj i opseg pojedinih predmeta. Navedeni bodovni prag od 56 bodova već je neko vrijeme u našem sustavu i koristi se kao korekcija relativno niskih bodovnih pragova po pojedinim komponentama ispita, čime se osigurava da kandidati ispit mogu proći tek s ukupno više od 50% ostvarenih bodova.
6 Božica Marjanović V. PRAVOSUDNI ISPIT I PRETPOSTAVKE ZA PRISTUP PRAVOSUDNOM ISPITU, Članak 33. Zašto je ukinut sustav da se jedan ili više predmet može ponavljati? Molim obrazloženje za to. Ujedno nejasno je čemu stavak 4, dakle kandidat položi ispit po pravilima ispred, ali što, odjednom pet bodova po predmetu nije dovoljno? Što fali ocjeni dovoljan? Molim obrazloženje za ovu granicu od 56 bodova Nije prihvaćen Primjedba je nejasna s obzirom da trenutno ne postoji mogućnost polaganja pravosudnog ispita s djelomičnim uspjehom te se ne može utvrditi na koji sustav se u primjedbi upućuje. Mogućnost polaganja popravnog dijela pravosudnog ispita propisana je uzimajući u obzir sadržaj i opseg pojedinih predmeta. Navedeni bodovni prag od 56 bodova već je neko vrijeme u našem sustavu i koristi se kao korekcija relativno niskih bodovnih pragova po pojedinim komponentama ispita, čime se osigurava da kandidati ispit mogu proći tek s ukupno više od 50% ostvarenih bodova.
7 Božica Marjanović V. PRAVOSUDNI ISPIT I PRETPOSTAVKE ZA PRISTUP PRAVOSUDNOM ISPITU, Članak 27. dopuna stavka 1. iza riječi ''predmeta'' dodaje se zarez i riječi ''prema važećim zakonskim propisima u vrijeme polaganja ispita.''. Obrazloženje Nužno je dopuniti ovaj stavak jer je konfuzno, nepravilno i ovisi o volji ocjenjivača radnje, ukoliko kandidat riješi neko pitanje iz pisanog dijela ispita po novom zakonskom rješenju, a predmet je iz vremena kada to zakonsko rješenje nije bilo na snazi. U nekim zakonima dogodile su se vrlo bitne izmjene i nije do kraja definirano kako u situacijama što učiniti kada je spis star deset godina, a kandidat već naravno radi po novom zakonodavstvu; to zahtijeva dodatnu pripremu i iziskuje dodatni vremenski napor pri pisanju radnje, Nije prihvaćen Pravne izvore za polaganje pojedinih dijelova pravosudnog ispita utvrđuje Ispitno povjerenstvo i s obzirom na učestale izmjene propisa isti nisu predmet propisivanja ovim Zakonom.
8 Božica Marjanović V. PRAVOSUDNI ISPIT I PRETPOSTAVKE ZA PRISTUP PRAVOSUDNOM ISPITU, Članak 30. Zašto pravo Europske unije ispituju ispitivači sa Visokog upravnog suda, kao i ustavno pravo? Smatram da bi bilo korisno upravo na ovom mjestu (u ovom zakon, propisati kriterije za kandidaturu za člana ispitnog povjerenstva i zašto se odluke o izboru sa obrazloženjem ne objavljuju za svakog ispitivača (na stranicama Ministarstva pravosuđa), transparentnosti radi.). Nije prihvaćen Ovim se Zakonom propisuju samo osnovni uvjeti koje moraju zadovoljiti svi članovi i zamjenici članova Ispitnog povjerenstva za polaganje pravosudnog ispita te se ne propisuju posebni uvjeti za ispitivače iz pojedinih predmeta. U postupku imenovanja članova i zamjenika članova Ispitnog povjerenstva obrazložene prijedloge ministru nadležnom za poslove pravosuđa daju čelnici tijela koji predlažu pojedine članove i zamjenike članova.
9 Božica Marjanović V. PRAVOSUDNI ISPIT I PRETPOSTAVKE ZA PRISTUP PRAVOSUDNOM ISPITU, Članak 33. dodaje se stavak 5. koji glasi (5) Kandidat ima pravo uvida u predmet koji se vodi pod njegovim imenom pri Ministarstvu pravosuđa, te pravo umnožavanja svih pismena koje prileže spisu upotrebom digitalnih medija (mobitel, fotoaparat, fotokopirni stroj i dr.) Nije prihvaćen Pravo na vršenje uvida u spis nije predmet zakonske regulacije i propisano je provedbenim propisima.
10 Božica Marjanović V. PRAVOSUDNI ISPIT I PRETPOSTAVKE ZA PRISTUP PRAVOSUDNOM ISPITU, Članak 33. Koji su pravni lijekovi u slučaju nezadovoljavajuće ocjenjene radnje? Vezano uz prethodno, zašto nije moguće napraviti presliku vlastite pisane radnje obzirom da, ako gledamo kao pravnici, kandidat je stranka u postupku prijave polaganja ispita i morao bi mu biti dopušten uvid u spis te mogućnost da kopira sve što se u spisu koji se njega tiče). Nije prihvaćen Zakonom nisu predviđeni pravni lijekovi protiv odluka Ispitnog povjerenstva. Njegove odluke donose suglasno svi članovi Povjerenstva, što je samo po sebi dovoljno jamstvo objektivnosti vrednovanja pokazanog znanja kandidata. Pravo na vršenje uvida u spis nije predmet zakonske regulacije i propisano je provedbenim propisima.
11 Božica Marjanović V. PRAVOSUDNI ISPIT I PRETPOSTAVKE ZA PRISTUP PRAVOSUDNOM ISPITU, Članak 31. Zašto kada kandidat ne zadovolji na usmenom ne dobije nikakvu potvrdu da nije zadovoljio, odnosno ne dobije presliku zapisnika? Nije regulirano što u slučaju kada kandidat odbije potpisati zapisnik? Nije prihvaćen Padom ispita kandidat ne ostvaruje nikakva posebna prava niti obveze pa mu o istom nije potrebno izdavati posebnu potvrdu o činjenici polaganja ispita iz službenih evidencija o pravosudnim ispitima. Činjenica eventualnog odbijanja potpisivanja zapisnika o položenom ispitu evidentirala bi se u zapisniku i navedeno nije potrebno posebno propisivati.
12 Božica Marjanović V. PRAVOSUDNI ISPIT I PRETPOSTAVKE ZA PRISTUP PRAVOSUDNOM ISPITU, Članak 30. Vezano uz članak 30. zanima me zašto se položeni državni stručni ispit (DSI) ne priznaje kao dio pravosudnog kao ranije obzirom da dvije grupe pitanja su identične kao i na pravosudnom (upravno pravo i pravo Europske unije), dok osoba s položenim pravosudnim ne treba polagati DSI (upravo zbog istoznačnih predmeta), ili dio ispita za stečajnog upravitelja , također (građansko). Nije prihvaćen Navedeni predmeti koji se polažu na pravosudnom i državom stručnom ispitu podudarni su samo po svom nazivu i izvorima, ali se ispituju na različit način. Pored navedenog, priznavanjem prethodno položenih ispita ne bi bilo moguće osigurati njihovo vrednovanje na pravosudnom ispitu.
13 Hrvoje Vukić V. PRAVOSUDNI ISPIT I PRETPOSTAVKE ZA PRISTUP PRAVOSUDNOM ISPITU, Članak 20. Polaganje pravosudnog ispita odvjetničkih vježbenika bi trebalo biti pred povjerenstvom u kojem se nalaze najmanje trojica članova Hrvatske odvjetničke komore. Naime, kako je trenutno uređenje sustava takvo da odvjetnici efektivno ne mogu biti ništa drugo nego odvjetnici ili suci Vrhovnog suda (Pravosudna akademija kao uvjet za suce), to bi kandidate koji su odabrali poziv odvjetnika (kroz vježbeništvo) trebali ravnomjerno ispitivati oni koji su već u toj profesiji (odvjetnici) kao i drugi članovi povjerenstva. Najveći broj kandidata koji polažu pravosudni ispit jesu odvjetnički vježbenici i zastupljenost odvjetnika u ispitnim povjerenstvima bi trebala biti barem jednaka ostalim članovima povjerenstva, ako se ne može postići razmjernost obzirom na učešće odvjetničkih vježbenika u polaganju ispita. Nema razloga da odvjetnici kroz ispitno povjerenstvo ne dobiju priliku ispitivati one koji će sutra raditi u tom istom odvjetništvu. Nije prihvaćen U Ispitnom povjerenstvu za polaganje pravosudnog ispita zastupljeni su pravosudni dužnosnici, odvjetnici i javni bilježnici, a ostavljena je i mogućnost da njegovi članovi budu drugi istaknuti pravnici koji ispunjavaju tražene uvjete i imaju potrebna stručna znanja. S obzirom da svi kandidati pravosudni ispit polažu po istom programu, ne nalazi se potreba usklađivanja sastava Ispitnog povjerenstva s pojedinim vrstama vježbe koju su prethodno odradili kandidati koji pristupaju polaganju ispita.
14 Hrvoje Vukić V. PRAVOSUDNI ISPIT I PRETPOSTAVKE ZA PRISTUP PRAVOSUDNOM ISPITU, Članak 24. Nema potrebe niti osnove odvjetničke vježbenike povezivati sa Pravosudnom akademijom kao što nema potrebe niti provoditi posebno stručno obrazovanje odvjetničkih vježbenika za polaganje pravosudnog ispita. Prijedlog: u članku 24 stavak 1 alineja 1 nakon teksta...."18 mjeseci odvjetnike vježbe" ostalo izbrisati Prije Nije prihvaćen Pravosudni ispit provodi se u organizaciji Ministarstva pravosuđa, a ne Pravosudne akademije. Radi osiguranja jednoobraznosti i jednakog položaja svih kandidata Nacrtom se propisuje provedba stručnog obrazovanja za polaganje pisanog dijela pravosudnog ispita za sve kandidate koji budu pristupali polaganju ovog ispita u organizaciji Pravosudne akademije. Navedeno stručno obrazovanje nema veze s odvjetničkom vježbom i radom Hrvatske odvjetničke komore.
15 Hrvoje Vukić IV. STRUČNO OBRAZOVANJE ZA POLAGANJE PRAVOSUDNOG ISPITA ZA VJEŽBENIKE U ODVJETNIŠTVU, JAVNOM BILJEŽNIŠTVU, TIJELIMA DRŽAVNE UPRAVE, LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE I DRUGIM PRAVNIM OSOBAMA, Članak 17. Zašto je potrebno "stručno obrazovanje odvjetničkih vježbenika za polaganje pisanog dijela pravosudnog ispita" provoditi u Pravosudnoj akademiji? Naime, Pravosudna akademija "provodi početnu izobrazbu i osposobljavanje kandidata za samostalno, odgovorno, neovisno i nepristrano obnašanje pravosudne dužnosti, stručno obrazovanje vježbenika i savjetnika u pravosudnim tijelima i drugih službenika iz područja pravosuđa i sudskih savjetnika te kontinuirano usavršavanje pravosudnih dužnosnika." Odvjetnički vježbenici ne ulaze u tu kategoriju. Hrvatska odvjetnička komora ima Odvjetničku akademiju koja sigurno, uz postupak redovnog učenja svakog vježbenika, može pružiti to stručno usavršavanje. Za ovakvo vezivanje odvjetništva kao samostalne profesije sa Pravosudnom akademijom nema nikakve osnove niti potrebe. Prijedlog: članak 17 izbaciti iz zakona. Nije prihvaćen Pravosudni ispit provodi se u organizaciji Ministarstva pravosuđa, a ne Pravosudne akademije. Radi osiguranja jednoobraznosti i jednakog položaja svih kandidata Nacrtom se propisuje provedba stručnog obrazovanja za polaganje pisanog dijela pravosudnog ispita za sve kandidate koji budu pristupali polaganju ovog ispita u organizaciji Pravosudne akademije. Navedeno stručno obrazovanje nema veze s odvjetničkom vježbom i radom Hrvatske odvjetničke komore.
16 Karlo Kožina II. PRIJAM VJEŽBENIKA I NAČIN OBAVLJANJA VJEŽBENIČKE PRAKSE U PRAVOSUDNIM TIJELIMA, Članak 5. Čl. 5. st. 1. t. 3: "završen (integrirani) preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava." U svezi sa stavkom 4. istog članka. Naime, formulacija: "završen studij prava" otvara mogućnost da vježbenikom postane osoba koja je završila samo preddiplomski studij prava. S obzirom da je u mnogim (većini) zemljama Europske unije, studij prava podijeljen na preddiplomski i diplomski studij, ostavljanjem predviđene formulacije, u neravnopravan položaj stavile bi se prvenstveno stavile osobe koje su pravni studij završile u Hrvatskoj (s obzirom na integrirani karakter studija u nas), jer bi osobe sa završenim preddiplomskim studijem u nekoj od zemalja Europske unije mogle postati odvjetnički vježbenici. Slična formulacija postoji i u npr. Zakonu o pučkom pravobranitelju NN 76/12, čl. 11. Sličnu odredbu ima i slovenski Zakon o odvetništvu (pročišćeni tekst) čl. 25. Slijedom navedenog formulacija koju predlažem mi se čini najprimjerenijom. Nije prihvaćen Ukazuje se na odredbu članka 1. stavka 1. u kojoj se navodi da se u cijelom daljnjem tekstu Zakona izraz “studij prava” odnosi na završen diplomski sveučilišni odnosno integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava.
17 Ured pučke pravobraniteljice PRIJEDLOG ZAKONA O VJEŽBENICIMA U PRAVOSUDNIM TIJELIMA I PRAVOSUDNOM ISPITU Pučka pravobraniteljica, postupajući po pritužbama građana, prati probleme s kojima se pojedini pravnici susreću prilikom procjene ostvarenja uvjeta za polaganje pravosudnog ispita, na što skrećemo pozornost u ovome mišljenju. U poglavlju pod nazivom Ocjena stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti Zakonom, između ostaloga je istaknuta potreba osiguranja uvjeta za polaganje pravosudnog ispita što širem krugu pravnika, prilikom čega dosadašnja zakonska rješenja nisu u potpunosti odgovarajuće uređivala pitanja neujednačenog i relativno dugog trajanja obvezne prethodne stručne obuke za različite kategorije pravnika, predstavljajući ograničenje pristupu pravosudnom ispitu. Istaknuta ograničenja naročito se odnose na osobe zaposlene na drugim pravnim poslovima izvan pravosudnih tijela, odvjetništva te javnog bilježništva. Stoga je Prijedlogom zakona, između ostaloga, uveden institut stručnog osposobljavanja radi stjecanja uvjeta za polaganje pravosudnog ispita, popisano je istovrsno prethodno stručno obrazovanje kandidata koji pristupaju polaganju pravosudnog ispita u Pravosudnoj akademiji te su propisani alternativni uvjeti za pristupanje polaganju ovog ispita za pravnike zaposlene izvan pravosudnih tijela, odvjetništva i javnog bilježništva. Dakle, kroz dosadašnju primjenu zakona prepoznato je donekle neadekvatno riješeno pitanje stjecanja uvjeta uza polaganje pravosudnog ispita za pojedine skupine pravnika te se Prijedlogom zakona ovi uvjeti nastoje ujednačiti i njihovo ispunjenje učiniti dostupnijim. U tome kontekstu skrećemo pozornost na još jedno pitanje koje nije regulirano Prijedlogom zakona, niti je predmetom uređenja Zakona na snazi, a u praksi se pokazalo kao problem s kojim se susreću pojedini pravnici. Riječ je o slučajevima promjene vrste vježbe za koju su zakonom regulirane različite duljine njezinog trajanja i uvjeti stručnog osposobljavanja prije stjecanja uvjeta za polaganje pravosudnog ispita i s time vezano priznanje trajanja vježbeništva prije nastale promjene. Sukladno dosadašnjem postupanju Ministarstva pravosuđa, utemeljenom na odredbama Zakona na snazi, budući je trajanje sudačke, državnoodvjetničke, odvjetničke i javnobilježničke vježbe radi stjecanja uvjeta za polaganje pravosudnog ispita zakonom propisano u istom najkraćem trajanju od 18 mjeseci, prilikom promjene vježbe unutar navedene kategorije, moguće je priznanje, odnosno uračunavanje na njima provedenog vremena. Međutim, priznanje vježbeničkog staža ne primjenjuje se u slučaju prelaska u druga tijela i pravne osobe za koje je propisano dulje trajanje vježbe kao jedan od uvjeta za polaganje pravosudnog ispita. Primjerice u slučaju prekida vježbe u javnom bilježništvu ili odvjetništvu i prelaska na rad u tijelo državne uprave, lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe ili fakulteta, pravniku se ne uračunava prethodno trajanje vježbe već mora odraditi svih 36 mjeseci vježbeništva kako je to regulirano za potonje poslodavce. Kao razlog navedenog postupanja ističe se sadržaj prakse u tijelima državne uprave, lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnim osobama i fakultetima te različita dinamika i vrsta poslova koja se obavlja u ovim tijelima/osobama, zbog čega imaju regulirano dulje trajanje vježbeništva kao jedan od uvjeta za polaganje pravosudnog ispita. Posljedično, pravnici koji promjene vrstu vježbe za koju je propisano njezino različito trajanje i osposobljavanje, praksu obavljaju iz početka, bez priznavanja i uračunavanja vježbe provedene kod prethodnog poslodavca. Kao posljedica navedenog postupanja, određene skupine pravnika stavljene su u nepovoljniji položaj, što se očituje u njihovom dugotrajnijem razdoblju vježbe i posljedično kasnijem stjecanju uvjeta za polaganje pravosudnog ispita. Opisano nametanje strožih kriterija za polaganje pravosudnog ispita potencijalno utječe na niz segmenata kasnijeg radno pravnog odnosa pravnika koji su odmah po ulasku na tržište rada morali uložiti više vremena i angažmana radi stjecanja uvjeta za nastavak njihovih profesionalnih karijera. Nesporno je da je Zakonom o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu kao i Prijedlogom zakona regulirano kraće razdoblje vježbeništva za sudske, državno odvjetničke, odvjetničke i javnobilježničke vježbenike budući se presumira raznolikost pravnih poslova koje će obavljati te intenzivnije stjecanje potrebnih znanja u kraćem vremenskom periodu. Iz navedenog razloga im je regulirano kraće trajanje vježbe nego je to slučaj s pravnicima zaposlenim u tijelima državne uprave, lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugim pravnim osobama te u znanstveno-nastavnim, nastavnim i suradničkim zvanjima na fakultetima. Upravo stoga se presumira da pravnik koji je primjerice godinu dana bio zaposlen kao odvjetnički vježbenik te nakon toga prešao u tijelo državne uprave ili pravnu osobu, dolaskom na novo radno mjesto već raspolaže znatnim znanjima i vještinama potrebnim za polaganje pravosudnog ispita te kasnije samostalno obavljanje pravnih poslova. Međutim, neovisno o stupnju prethodno stečenih znanja, sukladno postojećim kao i predloženim zakonskim okvirima, ovi pravnici će prekidom odvjetničke vježbe morati iz početka obaviti cijeli trogodišnji ili dvogodišnji period vježbeništva kod novog poslodavca te stručni dio vježbe, jednako kao pravnik koji je prvi puta započeo s radom i to u tijelu državne uprave, jedinice lokalne (regionalne) samouprave, pravnoj osobi ili na fakultetu. Opisanim vrednovanjem trajanja vježbe gubi se svrha Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu, a to je da kandidati u adekvatnom vremenskom razdoblju, ovisno o poslovima koje obavljaju, steknu potrebna znanja za uspješno polaganje pravosudnog ispita. Umjesto toga, pravnici koji su već stekli određeni stupanj potrebnih znanja, ipak moraju ponovno obaviti cijeli period vježbeništva i osposobljavanja, samo zbog promjene vrste poslodavca za koje Zakon propisuje različito trajanje vježbe i osposobljavanja. Ovakvim pristupom zanemaruje se stvarna pripremljenost kandidata za polaganje pravosudnog ispita, što bi trebalo biti primarna vodilja prilikom procjene uvjete za polaganje pravosudnog ispita. U kontekstu navedenoga također treba cijeniti okolnost da su ovakve promjene vježbe nerijetko uvjetovane vanjskim čimbenicima, a ne voljom vježbenika, bilo da je riječ o nedostatnom broju raspoloživih vježbeničkih mjesta, financijskoj nesposobnosti poslodavca da zadrži vježbenika ili nekom drugom razlogu, zbog kojih objektivnih okolnosti su vježbenici primorani promijeniti mjesto obavljanja vježbe. Stoga predlažemo da se u cilju otklanjanja navedenog nejednakog postupanja prema pojedinim skupinama pravnika, podzakonskim aktom, čije donošenje će biti definirano Prijedlogom zakona, uvedu kriteriji temeljem kojih će se na što ujednačeniji način vršiti preračunavanje vremena provedenog na radu za sve vrste vježbi i pravnih poslova. Regulacijom takvih kriterija omogućiti će se pravnicima koji mijenjaju vrstu vježbe za koje je propisano različito trajanje vježbeničke i stručne praske, stjecanje uvjeta za polaganje pravosudnog ispita u skladu s njihovim znanjima i pripremljenosti, što je i svrha Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu. Primljeno na znanje Prijedlog se odnosi na provedbene propise ovog Zakona te će se u njima razraditi.
18 Božica Marjanović V. PRAVOSUDNI ISPIT I PRETPOSTAVKE ZA PRISTUP PRAVOSUDNOM ISPITU, Članak 35. Pozitivan pomak u odnosu na postojeće uređenje (članak 3), odavno ga je već trebalo uvesti. Tim više što su sadržajno pisani dio i usmeni ispita vrlo različiti. Primljeno na znanje Prima se na znanje.
19 Božica Marjanović V. PRAVOSUDNI ISPIT I PRETPOSTAVKE ZA PRISTUP PRAVOSUDNOM ISPITU, Članak 33. Vezano uz članak 33, možete li objasniti smanjenje broja bodova? Koji su motivi radne skupine za izradu ovog zakona da se broj bodova smanji (sa 10 na pet – radnja). Da li se pozitivna ocjena prolazna iz dvije radnje odnosi samo na prve dvije ili je svejedno koje dvije su pozitivne? To nije dovoljno naglašeno, u odnosu na aktualni zakon. Primljeno na znanje Iz odredbe proizlazi da se propisani najmanji bodovni prag odnosi na bilo koje dvije od ukupno tri zadaće koje se izrađuju na pisanom dijelu ispita. Manji bodovni prag u odnosu na važeće zakonsko rješenje propisan je kako bi se kandidatima olakšao prolaz na usmeni dio ispita na kojem se ipak u najvećoj mjeri provjerava stečeno znanje.
20 LUKA JURDANA V. PRAVOSUDNI ISPIT I PRETPOSTAVKE ZA PRISTUP PRAVOSUDNOM ISPITU, Članak 27. Bi li treća radnja bila fiksna u smislu da se ne bi više moglo birati između upravnog, radnog i trgovačkog prava? Primljeno na znanje Prijedlog odredbe polazi od posebnosti upravnog prava i činjenice da se radnje iz trgovačkog i radnog prava mogu podvesti pod građansko pravo.
21 Ivana Zelić PRIJEDLOG ZAKONA O VJEŽBENICIMA U PRAVOSUDNIM TIJELIMA I PRAVOSUDNOM ISPITU, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Zakonom nije uređeno jedno od vrlo spornih pitanja u praksi, a to je priznavanje prethodne vježbe, ako dođe do promjene različitih vježbi tijekom vremenskog perioda u kojem se stječu uvjeti za polaganje ispita. Ministarstvo pravosuđa je do sada imalo praksu priznavati vježbu između sudačkih, odvjetničkih, javnobilježničkih i državnoodvjetničkih vježbenika, međutim nije primjenjivalo istu praksu na odvjetničke vježbenike koji su promijenili posao i počeli raditi na pravnim poslovima u trgovačkim društvima. Navedeno mišljenje Ministarstva dostupno je na sljedećem linku: https://pravosudje.gov.hr/pristup-informacijama-6341/ostale-informacije/ispiti/pravosudni-ispit/6212. Mišljenje Ministarstva je da se rad odvjetničkog vježbenika ne može pribrajati radu na pravnim poslovima u drugim pravnim osobama iz razloga što vježbe sudačkog, odvjetničkog, javnobilježničkog i državnoodvjetničkog vježbenika traju jednako, 18 mjeseci, pa iz tog razloga nije moguće pribrojiti 12 mjeseci rada odvjetničkog vježbenika radu pravnika na pravnim poslovima u pravnoj osobi. Može li netko iz Ministarstva pojasniti zašto je problem oduzeti 12 mjeseci od 36 mjeseci, koji su propisani kao uvjet za pristupanje pravosudnom ispitu pravnicima izvan odvjetništva i pravosudnih tijela? Navedeno postupanje smatram diskriminatornim budući da zakon ni na jednom mjestu ne zabranjuje zbrajanje različitih vježbi, a još k tome postoji praksa zbrajanja vježbi između sudačkih, odvjetničkih, javnobilježničkih i državnoodvjetničkih vježbenika. Na takav način dovode se ljudi u apsurdnu situaciju da se njihov legitiman i legalan rad uopće ne priznaje iz razloga koji nikome nisu poznati niti jasni. Molim Vas da razmotrite unošenje odredbe kojom bi se omogućilo zbrajanje različitih vježbi na jasan i nediskriminatoran način prema svim pravnicima, neovisno o tome u kojem su području stekli uvjete za pravosudni ispit. Primljeno na znanje Sukladno primjedbi Ureda pučke pravobraniteljice, navedena materija uredit će se provedbenim propisima ovog Zakona.