Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA OČEVIDNIKA ZAPOSLENIH OSOBA S INVALIDITETOM Ukazujemo na učestalu praksu da u slučajevima kada se osoba prijavljuje ili natječe za određene poslove i poziva se na pravo prednosti, a da bi dokazala svoj invaliditet, obraća se izravno Registru osoba s invaliditetom pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) radi dobivanja isprave kao dokaza invaliditeta. Primjećujemo da HZJZ tada izdaje potvrdu kojom potvrđuje da osoba udovoljava uvjetima za upis u očevidnik, a sukladno Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom. Stranke bez iznimke smatraju da se takva potvrda smatra pravovaljanim dokazom invaliditeta pri ostvarivanju prava prednosti kod zapošljavanja smatrajući da nije potrebno priložiti niti jedan drugi dokaz invaliditeta. Sporno je to što takva potvrda nije jedan od taksativno navedenih osnova temeljem kojih se osoba može upisati u očevidnik sukladno, a sukladno navedenom Pravilniku. Naime, u više slučajeva postupanja zbog uskrate prava prednosti po osnovu invaliditeta zamijećeno je da se potvrda ponekad priznaje kao dokaz invaliditeta, a ponekad i ne priznaje što dovodi do pravne nesigurnosti. S obzirom na dosadašnju praksu, smatramo opravdanim i da se potvrda HZJZ uvede u listu taksativno navedenih osnova za upis u očevidnik iz čl. 4 Pravilnika, odnosno da se ista priznaje kao dokaz invaliditeta vezano za pitanja zapošljavanja (kvota i prednost), uzimajući u obzirom odredbu čl. 8. st. 1. Pravilnika koja predviđa za utvrđivanje statusa i uvjeta za upis u očevidnik korištenje podataka iz Hrvatskog registra osoba s invaliditetom Nije prihvaćen Potvrdom HZJZ ne utvrđuje se status osobe s invaliditetom, koji je preduvjet za upis u očevidnik. Status osobe s invaliditetom utvrđuje se isključivo na temelju oduka nadležnih tijela. Osim toga, treba istaknuti da se navedena potvrda izdaje prvenstveno kao dokaz da je osoba upisana u Registar osoba s invaliditetom kojeg vodi HZJZ. Dodatna napomena o tome da osoba ispunjava i uvjete za upis u očevidnik uvedena je s ciljem pomoći poslodavcima (kako bi i prije samog zapošljavanja osobe s invaliditetom imali saznanja o tome).
2 Društvo osoba s tjelesnim invaliditetom Međimurske županije PRAVILNIK O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA OČEVIDNIKA ZAPOSLENIH OSOBA S INVALIDITETOM Članak 4. stavak 3. Očekivanja osoba s invaliditetom i udruga čiji su članovi osobe s invaliditetom, bila su da se smanji postotak tjelesnog oštećenja osoba s invaliditetom radi mogućnosti upisa u očevidnik. Međutim, ovim prijedlogom Pravilnika nema nikakvih promjena u do sada predviđenim postocima. Definitivno postoji potreba za smanjenjem postotka tjelesnog oštećenja određenih u stavku 3. članka 4. Radi se o vrlo visokom postotku tjelesnog oštećenja koji u stvari može zadovoljiti samo manji broj osoba s invaliditetom. Dokaz tome je i broj osoba koje su upisane u očevidnik, odnosno udovoljavaju uvjetima za upis u očevidnik a to je 10.583 osoba s invaliditetom. Navedeni broj osoba s invaliditetom čini 4,35 % od ukupnog broja osoba s invaliditetom koji se nalaze u radno aktivnoj dobi. S druge strane taj broj predstavlja 51,93 % od ukupno zaposlenih osoba s invaliditetom. Zašto ovih preostalih 48 % zaposlenih ne bi ostvarili pravo na upis u očevidnik? Zašto oni svom poslodavcu ne bi omogućili povećanje broja zaposlenih osoba s invaliditetom? Zašto oni ne bi mogli iskoristiti benefite vezano uz zapošljavanje osoba s invaliditetom? S druge strane zašto i preostale osobe s invaliditetom koje nisu zaposlene a u radno su aktivnoj dobi, ne bi potakli na zapošljavanje. Poslodavci će ih rado zaposliti ako znaju da ispunjavaju uvjete za upis u očevidnik. Prijedlog je smanjenje postotka tjelesnog oštećenja i to: - 50% tjelesnog oštećenja radi gubitka odnosno funkcionalnog poremećaja donjeg ekstremiteta, - 60% tjelesnog oštećenja radi gubitka odnosno funkcionalnog poremećaja gornjeg ekstremiteta, - 60% tjelesnog oštećenja radi gubitka sluha, - 70% jednog tjelesnog oštećenja bilo koje druge vrste, - 80% ukupnog tjelesnog oštećenja, u slučaju više različitih tjelesnih oštećenja, s time da najmanje jedno tjelesno oštećenje koje se zbraja iznosi 40% oštećenja donjeg ekstremiteta ili 50% oštećenja gornjeg ekstremiteta ili 50% oštećenja bilo koje druge vrste. Nije prihvaćen Sve osobe koje imaju manji postotak tjelesnog oštećenja od onog propisanog Pravilnikom, mogu podnijeti zahtjev za utvrđivanje invaliditeta u odnosu na rad i temeljem te osnove se upisati u očevidnik (članak 4. stavak 1. točka 13., te članak 8. stavak 2. Pravilnika).
3 Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara II. SADRŽAJ OČEVIDNIKA, Članak 4. Člankom 4. definirani su statusi prema kojima se neka osoba s invaiditetom smatra osobom s invaliditetom u smislu Očevidnika. Žalosni smo što su isključivo kod osoba s invaliditetom prema stavku 4. predviđene najniže razine oštećenja dovoljne za upisnik u Očevidnik, dok se kod drugih takva razina niti ne spominje. Kako se u javnosti manipulira brojkom od 400.000+ osoba s invaliditetom, smatramo da bi postavljanje istih kriterija za sve osobe s invaliditetom bitno izmjenilo percepciju javnosti o invaliditetu te se istovremeno razjasnilo da se slomljenu kralježnicu i amputirani nožni prst ne mogu stavljati u isti koš. Predlažemo da se zaposlene osobe s najtežim invaliditetom ponderiraju s koeficijentom 2, neovisno o uzroku invaliditeta. Nije prihvaćen S obzirom da su člankom 4. Pravilnika obuhvaćeni različiti statusi osoba s invaliditetom (ukupno njih 13), nije moguće primijeniti iste kriterije. Također, nije moguće za sve navedene statuse odrediti najnižu razinu oštećenja. Prijedlog o „ponderiranju osoba s invaliditetom s koeficijentom 2“ smatramo nejasnim.
4 Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu II. SADRŽAJ OČEVIDNIKA, Članak 4. Budući da poslodavac ne može ubrojiti u kvotu osobe s invaliditetom koje nisu upisane u očevidnik, mišljenja smo da bi se u očevidnik trebale upisati sve osobe s invaliditetom koje imaju preostalu radnu sposobnost, a ne samo one koje su prijavljene na mirovinsko osiguranje na temelju radnog odnosa, odnosno samostalnog obavljanja djelatnosti. Nije prihvaćen Osobe s invaliditetom upisuju se u očevidnik tek po zasnivanju radnog odnosa (što proizlazi i iz samog naziva – očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom), pa je stoga nužno da su te osobe i prijavljene na mirovinsko osiguranje temeljem radnog odnosa, odnosno samostalnog obavljanja djelatnosti.
5 Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara II. SADRŽAJ OČEVIDNIKA, Članak 5. Smatramo da je prikupljanje tolikog broja podataka o osobi s invaliditetom zadiranje u njezinu privatnost te ne vidimo nikakav opravdani razlog zbog čega bi HZMO kao voditelj Registra imao podatke koji nisu nužni za uspješno izdavanje potvrde o upisu u Očevidnik. Smatramo da iz ovog popisa treba ukloniti sljedeće: – razlog prestanka svojstva osiguranika mirovinskog osiguranja, – radno vrijeme, – zanimanje, – najviša završena škola, – stručno obrazovanje, – stručna sprema za obavljanje poslova, – vrijeme na koje je sklopljen ugovor o radu (neodređeno s punim radnim vremenom, neodređeno s nepunim radnim vremenom, određeno s punim radnim vremenom ili određeno s nepunim radnim vremenom). Navedene podatke HZMO ionako evidentira prilikom prijave i odjave radnika na obvezno mirovinsko osiguranje te ne vidimo potrebu za evidentiranjem tih podataka i u Očevidniku, osim u slučaju javno dostupnih besplatnih podataka pogodnih za statističke analize. U tom slučaju predlažemo i usklađivanje evidencije Očevidnika sa Zakonom o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju NN 107/07, 118/12 Nije prihvaćen Prijava u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom vrši se istodobno s prijavom radnika – osobe s invaliditetom na obvezno mirovinsko osiguranje (putem tiskanice M-1P). U slučaju da se radi o osobi koja je već u radnom odnosu, a utvrđen joj je invaliditet, prijava se vrši putem tiskanice M-3P, kao i svaka druga prijava promjene tijekom osiguranja. Stoga je sadržaj očevidnika u potpunosti prilagođen već postojećim obrascima prijava na mirovinsko osiguranje.
6 Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara III. NAČIN EVIDENTIRANJA I DOKAZI O INVALIDITETU, Članak 8. Predlažemo da Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje na zahtjev osobe s invaliditetom izdaje potvrdu o ispunjenju uvjeta za upis u Očevidnik osobama koje nisu u radnom odnosu. Kako postoji 13 vrsta osnovica za upis u Očevidnik, pred potencijalne poslodavce se stavlja pretjerani zadatak da te dokumente analiziraju i postupe u skladu sa Zakonom. Također, takva potvrda može kako umanjiti rizike od malverzacija osoba bez uvjeta za upis u Očevidnik, tako i podići cjelokupnu razinu transparentnosti sustava. Nije prihvaćen Potvrdu da osoba s invaliditetom ispunjava uvjete za upis u očevidnik već izdaje HZJZ, čiji se podaci ionako koriste prilikom provjere statusa osoba s invaliditetom (sukladno članku 8. Pravilnika).