Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o podacima i informacijama u zdravstvu
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
---|---|---|---|---|---|
1 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PODACIMA I INFORMACIJAMA U ZDRAVSTVU, Članak 28. | U članku 28. stavak 3. Nacrta predlažemo izmijeniti na način da glasi: „Svi pružatelji zdravstvene zaštite, neovisno o organizacijsko obliku pružatelja zdravstvene zaštite, u Republici Hrvatskoj obvezni su razmjenjivati zdravstvene podatke putem CEZIH-a.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
2 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PODACIMA I INFORMACIJAMA U ZDRAVSTVU, Članak 27. | U članku 27. Nacrta stavak 3. predlažemo izmijeniti na način da glasi: „Ministar nadležan za zdravstvo ovlašten je odrediti ustanovu ovlaštenu za izdavanje digitalnih certifikata temeljenih na kriptografiji javnog ključa za korisnike, podsustave i aplikacije zdravstvenog sustava Republike Hrvatske. Prethodno navedeno ovlaštenje ministar dodjeljuje temeljem rezultata prethodno provedenog otvorenog javnog natječaja.“ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
3 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PODACIMA I INFORMACIJAMA U ZDRAVSTVU, Članak 26. | U članku 26. Nacrta, u kojem se navode pojedine ovlasti Ministarstva zdravstva kao središnjeg tijela za e-zdravstvo Republike Hrvatske, nigdje se na spominje potreba savjetovanja ili pribavljanja prethodnog mišljenja nadležnih komora u zdravstvu. Smatramo da je u postupku donošenja zakonskih, a posebice podzakonskih propisa kojima se regulira područje prikupljanja, obrade i zaštite podataka i informacija u zdravstvu nužno propisati obvezu pribavljanja prethodnog mišljenja nadležnih komora, uz navođenje roka u kojem iste dužne dostaviti svoje očitivanje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
4 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PODACIMA I INFORMACIJAMA U ZDRAVSTVU, Članak 23. | U članku 23. stavku 1. predlažemo dodati novu rečenicu koja glasi: „Nadređenu osobu odgovornu za dokumentaciju imenuje ravnatelj ustanove odnosno odgovorna osoba pružatelja zdravstvene zaštite.“ | Primljeno na znanje | To se uređuje općim aktima pružatelja zdravstvene zaštite. |
5 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PODACIMA I INFORMACIJAMA U ZDRAVSTVU, Članak 20. | U članku 20. stavku 1. navodi se kako se zdravstvena dokumentacija zdravstvenoj djelatnosti vodi u u elektroničkom obliku, pri čemu je nejasno zanemaruje li predlagač činjenica da se trenutno zdravstvena dokumentacija mahom vodi u papirnatom obliku ili pak se zdravstvena dokumentacija smatra medicinskom dokumentacija u elektroničkom obliku, u kojem slučaju to mora biti u zakonskom tekstu istaknuto, inače je zakonska odredba neprimjenjiva. | Primljeno na znanje | U prijelaznoj odredbi članka 40. Zakonskog prijedloga određen je rok od 5 godina kao prijelazno razdoblje. |
6 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PODACIMA I INFORMACIJAMA U ZDRAVSTVU, Članak 16. | U članku 16. u stavku 1. alineji 6. termin „okolnosti, sadržaj i međuosobni odnos“ predlažemo također zamijeniti izrazom „semantički standard“. | Primljeno na znanje | Semantički standard je jedan od četiri uvjeta interoprabilnosti, i kao takav se upotrebljava u zakonskom prijedlogu. |
7 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PODACIMA I INFORMACIJAMA U ZDRAVSTVU, Članak 15. | U članku 15. u stavku 1. alinejama 6., 7. i 9. izraz „sadržaj i međuosobni odnos“ predlažemo zamijeniti izrazom „semantički standard“ koji određuje pojam (okolnosti) sadržaja ili međusobnih odnosa, te se treba primijeniti umjesto nespretnog predloženog izraza. | Primljeno na znanje | Semantički standard je jedan od četiri uvjeta interoprabilnosti, i kao takav se upotrebljava u zakonskom prijedlogu. |
8 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PODACIMA I INFORMACIJAMA U ZDRAVSTVU, Članak 14. | U opremi nacrta Zakona u dijelu pod nazivom „Ocjena stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom te posljedice koje će donošenjem zakona proizaći“ istaknuto je kako većina zemalja ima uspostavljeno nacionalno tijelo sa središnjom regulatornom ulogom u upravljanju elektroničkim zdravstvenim podacima koje definira, prati i podržava uvođenje i korištenje standarda kliničke terminologije i interoperabilnosti sukladno nacionalnim standardima. Ističemo kako je Republika Hrvatska temeljem Strateškog plana razvoja e zdravlja koji se naslanja na Nacionalnu strategiju razvoja zdravstva 2012.-2020. trebala osnovati Stez, središnje tijelo e zdravstva, neovisno o postojećim strukturama Ministarstva zdravstva, poput brojnih ustanova diljem EU i svijeta, a ne posebnu ustrojstvenu jedinicu unutar ministarstva kako se to predviđa člankom 14. stavkom 2. ovog Nacrta, te proširiti nadležnost osiguravajućeg društva. | Primljeno na znanje | Prijedlogom Zakona propisuju se standardi unapređenja kvalitete informacijskih tehnologija u okviru e-Zdravstva sukladni državnoj informacijskoj infrastrukturi, uz smanjenje administrativnih poslova zdravstvenih radnika, a Ministarstvo zdravstva postaje središnje tijelo za e-Zdravstvo Republike Hrvatske a nadležnost HZZO nije proširena. |
9 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PODACIMA I INFORMACIJAMA U ZDRAVSTVU, Članak 9. | U članku 9. stavku 1. predlažemo dodati novu rečenicu koja glasi: „Upisivanje zdravstvenih podataka mogu vršiti korisnici s odgovarajućim stupnjem autorizacije unutar sustava.“ | Primljeno na znanje | To je propisano člankom 16. - izdavanje digitalnih certifikata za korisnike CEZIH-a. |
10 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PODACIMA I INFORMACIJAMA U ZDRAVSTVU, Članak 7. | U članku 7. stavku 1. Nacrta potrebno je jasnije dodatno definirati termine „predviđeni oblik“ i „važeći, formalo definirani i propisani postupak“ kako bi se otklonile nejasnoće oko primjene navedne zakonske odredbe te otklonila izvjesna pravna nesigurnost u primjeni odredbe u predloženom obliku. | Primljeno na znanje | Načelo vjerodostojnosti, istinitosti i pouzdanosti zdravstvenih podataka i informacija propisano je člankom 7., a stavak 2. objašnjava u primjeni stavak 1. toga članka. |
11 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PODACIMA I INFORMACIJAMA U ZDRAVSTVU, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROIZAĆI | Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012. - 2020., Strateški plan razvoja ljudskih resursa u zdravstvu 2015.-2020. , kao i Strateški plan razvoja eZdravlja u Republici Hrvatskoj prepoznali su digitalizaciju zdravstva jednim od ključnih alata razvitka hrvatskog zdravstva. Postojeći zakon kojim je nominalno uređeno područje upravljanja podatcima u zdravstvu, Zakon o evidencijama u oblasti zdravstva (22/78, 18/88) napunio je 40 godina i ne daje odgovore na brojna pitanja, kao uostalom niti pravilnici koji proizlaze iz Zakona o zdravstvenoj zaštiti – Pravilnik o uporabi i zaštiti podataka iz medicinske dokumentacije pacijenata u Centralnom informacijskom sustavu zdravstva Republike Hrvatske (NN br. 14/2010), Pravilnik o načinu vođenja, čuvanja, prikupljanja i raspolaganja medicinskom dokumentacijom pacijenata u Centralnom informacijskom sustavu zdravstva Republike Hrvatske (NN br. 82/10), te Pravilnik o standardima kvalitete zdravstvene zaštite i načinu njihove primjene (NN br. 79/2011). Navedeno je posebno važno imajući u vidu odredbe Ustava Republike Hrvatske kojim je propisano kako: „Svakom se jamči sigurnost i tajnost osobnih podataka. Bez privole ispitanika, osobni se podaci mogu prikupljati, obrađivati i koristiti samo uz uvjete određene zakonom. Zakonom se uređuje zaštita podataka te nadzor nad djelovanjem informatičkih sustava u državi. Zabranjena je uporaba osobnih podataka suprotna utvrđenoj svrsi njihovoga prikupljanja. (čl.37.). Sukladno navedenom, u Republici Hrvatskoj obrada osobnih podataka ispitanika mora biti utemeljena na zakonu kojim je ujedno potrebno naznačiti najmanje svrhu obrade. Uputno je da se istim utvrdi i voditelj obrade, vrste osobnih podataka, kategorije ispitanika, ograničenja, svrha, razdoblje pohrane i druge mjere za osiguranje zakonite i poštene obrade. Do nedavno je Zakonom o zaštiti osobnih podataka ( NN br. 106/2012) bilo propisano kako se osobni podaci mogu prikupljati u svrhu s kojom je ispitanik upoznat, koja je izričito navedena i u skladu sa zakonom i mogu se dalje obrađivati samo u svrhu u koju su prikupljeni, odnosno u svrhu koja je podudarna sa svrhom prikupljanja, te da je za postupanje u skladu s odredbama ovoga članka odgovoran voditelj zbirke osobnih podataka. Donošenjem Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (NN br. 42/2018) prethodni Zakon o zaštiti osobnih podataka stavljen je izvan snage, a sam Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (NN br. 42/2018) nema zdravstvenih sadržaja koji se doista i nalaze u Općoj uredbi. Iz svega je potpuno jasno ne urede li se podatci i informacije u zdravstvu ovim Zakonom na primjeren, stručno održiv i primjenjiv način budućnost digitalizacije podataka ostat će na nesigurnim nogama. Neophodno je ovim zakonom urediti pojam mjesta gdje nastaje dokumentacija, tko izrađuje dokumentaciju (zdravstveni radnik/suradnik/nezdravstveni radnik/medicinski uređaj), klasifikaciju dokumentacije (administrativna dokumentacija, liječnička/sestrinska/primaljska, vrstu dokumentacije (digitalna/ručno vođena/dijagnostički slikovni materijali/elektrofiziološke krivulje), semantičke i procesne standarde, pri čemu se semantičkim standardima osigurava upis, razmjena i čitanje razumljivih i korisnih podataka, a procesnim standardima osigurava njihova kvalitetu (pravovremenost, pouzdanost, dostatnost itd.). Također, potrebno je urediti koliko dugo i u kojim uvjetima se čuva određeni tip dokumentacije, koji zdravstveni podatci su predmet javnozdravstvenog interesa, osnovne komponente zdravstvenog informacijskog sustava, interoperabilnost unutar i izvan zdravstvenog informacijskog sustava, popis i opis registara u zdravstvu, popis i opis evidencija u zdravstvu, popis i opis vrsta dokumentacije, te prava pristupa i posebni slučajevi. Bez ovako metodološki strukturiranog pristupa Zakon neće opravdati očekivanja građana koji u vrijeme četvrte industrijske revolucije žele baštiniti sva suvremena tehnološka dostignuća dostupna susjednim zemljama Europe. Izgledno je da nacrt prijedloga zakona u trenutnom obliku ima znatnih nedorečenosti, nejasnih formulacija i kao takav ne može pružiti jasan okvir sigurnosti i zakonitosti, a koja je toliko neophodna za nastavak procesa informatizacije zdravstva. | Primljeno na znanje | Prijedlogom Zakona propisuju se standardi unapređenja kvalitete informacijskih tehnologija u okviru e-Zdravstva sukladni državnoj informacijskoj infrastrukturi, uz smanjenje administrativnih poslova zdravstvenih radnika, a Ministarstvo zdravstva postaje središnje tijelo za e-Zdravstvo Republike Hrvatske. Medicinska dokumentacija je dio zdravstvene dokumentacije, nastaje u procesima pružanja zdravstvene zaštite, pohranjuje se u zdravstvenoj informacijskoj infrastrukturi Republike Hrvatske i razmjenjuje se servisima zdravstvene informacijske infrastrukture. e-Kartonu imaju pristup samo ovlašteni zdravstveni radnici koji sudjeluju u liječenju i skrbi za pacijenta te one ovlaštene osobe kojima je pacijent dao privolu. Uvid u podatke u eKartonu ima i sam pacijent putem sustava e-Građani. Prijedlogom Zakona uređeno je i čuvanje zdravstvenih podataka i informacija. U CEZIH-u se medicinska dokumentacija za fizičke osobe čuva deset godina nakon smrti fizičke osobe, a nakon proteka tog roka s dokumentacijom se postupa sukladno propisima o arhivskom gradivu i arhivima. Katalog informacijskih standarda u zdravstvu Republike Hrvatske propisuje opseg, sadržaj, način obrade i čuvanja podataka. |
12 | UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PODACIMA I INFORMACIJAMA U ZDRAVSTVU, Članak 36. | Predlaže se u članku 36. iza alineje 5. dodati alineju 6. koja glasi: „- pravilnik o rokovima pohrane zdravstvenih i drugih osobnih podataka iz članka 12. stavka 1. ovog Zakona. Obrazloženje: Odredbom stavka 1. ovog članka propisano je da zdravstveni i drugi osobni podaci moraju biti čuvani u obliku koji omogućuje identifikaciju ispitanika samo onoliko dugo koliko je potrebno u svrhe radi kojih se ti podaci obrađuju. Navedena odredba mogla bi u praksi dovesti do različitih postupanja u zdravstvenim ustanovama, te je nužno propisati rokove pohrane za sve zdravstvene i druge osobne podatke, u obliku koji omogućuje identifikaciju ispitanika. Člankom 29.Nacrta Prijedloga Zakona o podacima i informacijama u zdravstvu uređeno je da se podaci u registrima i evidencijama u području zdravstva u NAJS-u čuvaju trajno. Međutim, niti jednom odredbom nije regulirano čuvanje zdravstvenih i drugih osobnih podataka koji su nastali ranije, koji su pohranjeni u pismohranama u papirnatom obliku i koji omogućuju identifikaciju ispitanika, a ne postoji niti drugi propis koji bi to regulirao. Zakon o evidencijama u oblasti zdravstva u članku 23. regulira „Podaci koji se unose u evidenciju o posjetima, zdravstvenim uslugama, utvrđenim bolestima, stanjima i ozljedama čuvaju se kao podaci trajne vrijednosti.“ Stoga zdravstvene ustanove u svojim pismohranama imaju pohranjene velike količine zdravstvene dokumentacije u papirnatom obliku (zdravstveni kartoni, specijalistički nalazi, laboratorijski nalazi i drugo), koji su stariji od 50 i više godina, a koja dokumentacija omogućuje identifikaciju ispitanika. Stoga se predlaže ovim Zakonom ovlastiti ministra zdravstva na donošenje Pravilnika koji bi regulirao rokove pohrane zdravstvenih i drugih osobnih podataka iz stavka 1. članka 12., kako bi sve zdravstvene ustanove postupale na jednak način u rokovima čuvanja u obliku koji omogućuje identifikaciju ispitanika. | Primljeno na znanje | Navedeno je sadržano u članku 19. stavku 3. zakonskog prijedloga. |
13 | Hrvatska komora medicinskih sestara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PODACIMA I INFORMACIJAMA U ZDRAVSTVU, Članak 28. | Obzirom na obvezu razmjene zdravstvenih podataka postavlja se pitanje kako razmjenjivati podatke s obzirom na zaštitu osobnih podataka i prethodne odredbe o pravu na uvid u dokumentaciju – uskladiti članke radi kontradiktornosti. | Primljeno na znanje | Razmjena zdravstvenih podataka u CEZIH-u obavlja se automatiziranim sredstvima putem zaštićenog komunikacijskog kanala uz sigurnosne protokole između informacijskih sustava (članak 27. stavak 4.), u skladu sa zakonski određenom svrhom, sukladno GDPR. |
14 | Hrvatska komora medicinskih sestara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PODACIMA I INFORMACIJAMA U ZDRAVSTVU, Članak 23. | Potrebno je odrediti u kojim to situacijama zdravstvene podatke ne upisuje zdravstveni radnik već drugi radnik. U tom smislu potrebno je izričito i taksativno navesti tko osim zdravstvenih radnika ima ovlast upisivati zdravstvene podatke. | Primljeno na znanje | Člankom 23. stavkom 3. Nacrta propisuje se da je za potpunost i vjerodostojnost izvornog zdravstvenog podatka upisanog u medicinskoj dokumentaciji odgovoran nadležni zdravstveni radnik i drugi radnik koji je taj podatak upisao te ispitanik (pacijent ili druga osoba koja je dala osobne podatke). |
15 | Hrvatska komora medicinskih sestara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PODACIMA I INFORMACIJAMA U ZDRAVSTVU, Članak 18. | Potrebno je precizno i ispravno definirati koji su to zdravstveni podaci koji će se prikupljati kao i jasno definirati procese u kojima će se isti prikupljati. Opisana formulacija iz stavka 3. ovog članka prema kojoj se „zdravstveni podaci i informacije prikupljaju u pružanju zdravstvene zaštite, javnozdravstvenih, istraživačkih i drugih djelatnosti pružatelja zdravstvene zaštite i drugih ustanova u području zdravstva“ može se izuzetno široko tumačili na način da prilikom provođenja bilo kojeg postupka postoji obveza prikupljanja zdravstvenih podataka i informacija. | Primljeno na znanje | Integriranje i standardizacija zdravstvenih podataka i informacija te ujednačavanje stupnja informatiziranosti u zdravstvu cilj je ovoga zakonskog prijedloga, koji se postiže stvaranjem Kataloga informacijskih standarda u zdravstvu Republike Hrvatske u kojem su definirani opseg, sadržaj, način obrade i čuvanja podataka te pravilnikom iz članka 19. stavka 3. zakonskog prijedloga. |
16 | Hrvatska komora medicinskih sestara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PODACIMA I INFORMACIJAMA U ZDRAVSTVU, Članak 15. | U stavku 1. alineja 11. propisuje se kako će HZJZ koordinirati ostale registre u zdravstvu, bez navođenja kojih to registara, što će koordinirati i na koji način. | Primljeno na znanje | Područja koja pokrivaju javnozdravstveni registri propisuje Uredba 1338/2008 i Katalog informacijskih standarda u zdravstvu Republike Hrvatske. |
17 | Hrvatska komora medicinskih sestara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PODACIMA I INFORMACIJAMA U ZDRAVSTVU, Članak 7. | U članku 7. stavku 1. radi izbjegavanja pravne nesigurnosti potrebno je definirati kakav je to predviđeni oblik, kakav je važeći formalno definirani i propisani postupak i uopće čime (kojim općim aktom) su taj postupak i oblik definirani. U članku 7. stavku 3. radi izbjegavanja pravne nesigurnosti potrebno je definirati mehanizam formalne provjere i potvrde vjerodostojnosti kako bi voditelj obrade znao što je to obvezan osigurati. U članku 7. stavku 4. postavlja se pitanje na koji Zakon ne daje odgovor, a to je kojom metodom/mehanizmom voditelj obrade može dokazati pouzdanost postupanja. Kao i u prethodno spomenutim stavcima ovog članka, radi izbjegavanja pravne nesigurnosti, definicije moraju biti jasne i nedvosmislene. | Primljeno na znanje | Načelo vjerodostojnosti, istinitosti i pouzdanosti zdravstvenih podataka i informacija propisano je člankom 7., a stavak 2. objašnjava u primjeni stavak 1. toga članka. |
18 | JOSIPA KERN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PODACIMA I INFORMACIJAMA U ZDRAVSTVU, Članak 28. | Članak 28. stavak 3. Pitanje je: odnosi li se to i na privatne zdravstvene ustanove, poliklinike, bolnice i dr.? Naime, poznato je da razne privatne zdravstvene ustanove nisu vezane na CEZIH. O | Primljeno na znanje | Odnosi se na sve pružatelje zdravstvene zaštite, zato je propisano prijelazno razdoblje od 5 godina za usklađivanje. |
19 | JOSIPA KERN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PODACIMA I INFORMACIJAMA U ZDRAVSTVU, Članak 22. | Članak 22. stavak 1. umjesto "objedinjava" treba biti "izdvaja i povezuje" | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
20 | Hrvatska komora primalja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PODACIMA I INFORMACIJAMA U ZDRAVSTVU, Članak 42. | HKP predlaže da se rokovi u čl. 38., 41. i 42. nacrta prijedloga Zakona o podacima i informacijama u zdravstvu ujednače odnosno da rok u navedenim člancima bude 5 godina od dana stupanja na snagu ovog Zakona pogotovo ako uzmemo u obzir činjenicu da je potrebno implementirati primaljske liste u cijeli zdravstveni sustava da bi ovaj Zakon zaživio. | Primljeno na znanje | Predugi rokovi nisu potrebni za sva usklađenja zbog postizanje svrhe zakonskog prijedloga. |
21 | Hrvatska komora primalja | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PODACIMA I INFORMACIJAMA U ZDRAVSTVU, .Članak 41. | HKP predlaže da se rokovi u čl. 38., 41. i 42. nacrta prijedloga Zakona o podacima i informacijama u zdravstvu ujednače odnosno da rok u navedenim člancima bude 5 godina od dana stupanja na snagu ovog Zakona pogotovo ako uzmemo u obzir činjenicu da je potrebno implementirati primaljske liste u cijeli zdravstveni sustava da bi ovaj Zakon zaživio. | Primljeno na znanje | Predugi rokovi nisu potrebni za sva usklađenja zbog postizanje svrhe zakonskog prijedloga. |
22 | Hrvatska ljekarnička komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PODACIMA I INFORMACIJAMA U ZDRAVSTVU, Članak 26. | nedostaje katalog usluga u eZdravstvu, kako za zdravstvene radnike, tako i za pacijente. Također nedostaje katalog aplikacija koje postoje u eZdravsstvu. Predlaže se definirati i mZdravstvo kao zdravstvene usluge realizirane putem mobilnih tehnologija, u svim aspektima skrbi prema pacijentu | Primljeno na znanje | Pravilnik iz članka 19. stavka 3. obuhvatit će i zdravstvene usluge kroz e-Zdravstvo. E-Zdravstvo je regulirano Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. |
23 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PODACIMA I INFORMACIJAMA U ZDRAVSTVU, Članak 19. | U članku 19. u stavku 2. izraz „standard vezan uz okolnosti, sadržaj ili međusobni odnos“ predlažemo zamijeniti izrazom „semantički standard“. U članku 19. stavku 3. Nacrta predviđa se kako će se način obrade podataka, čuvanje i zaštita zdravstvenih podataka, sadržaj, popis i opis evidencija u području zdravstva i zdravstvenih registara propisivati posebnim pravilnikom. Navedeno smatramo protivnim uvodno naznačenoj odredbi članka 37. Ustava Republike Hrvatske prema kojoj se bez privole ispitanika, osobni podaci mogu prikupljati, obrađivati i koristiti samo uz uvjete određene zakonom, a ne pravilnicima, kako se to činilo do sada, a izgleda planira se na isti način postupati i u budućnosti. | Djelomično prihvaćen | Obrada zdravstvenih podataka provodi se elektroničkim putem u zdravstvenoj informacijskoj infrastrukturi Republike Hrvatske, koja je obvezna koristiti zajedničke komponente razvijene za potrebe državne informacijske infrastrukture, pa je članak u tom smislu izmijenjen. Člankom 22. Izrijekom se navodi privola, u skladu s GDPR a člankom 10. uvjeti dostupnosti i zaštita zdravstvenih podataka i informacija. |
24 | JOSIPA KERN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PODACIMA I INFORMACIJAMA U ZDRAVSTVU, Članak 18. | Prema članku 18, kvaliteta podrazumijeva i točnost što nadalje znači da zdravstveni podaci koji dolaze s raznih radilišta (raznih zdravstvenih ustanova) a odnose se na istog korisnika zdravstvene zaštite, moraju biti međusobno povezivi. Stoga treba nešto reći i o identifikaciji korisnika zdravstvene zaštite (hoće li to biti MB iz CEZIH-a ili nešto drugo?). U svakom slučaju identifikacija korisnika zdravstvene zaštite mora biti nedvojbena, i može se razraditi u nekom dodatnom dokumentu ovom Zakonu. Stoga smatram da treba dodati (u članak 18, iz stavka 4 novi stavak 5, a stavak 5 promijeniti u stavak 6): (5) Zdravstveni podaci o svakom pojedinom korisniku zdravstvene zaštite moraju biti nedvojbeno povezivi identifikacijskim podacima korisnika zdravstvene zaštite. | Djelomično prihvaćen | Zakonskim prijedlogom definiraju se izvorni zdravstveni podaci, a člankom 23. stavkom 3. nacrta propisuje se da je za potpunost i vjerodostojnost izvornog zdravstvenog podatka upisanog u medicinskoj dokumentaciji odgovoran nadležni zdravstveni radnik i drugi radnik koji je taj podatak upisao te ispitanik (pacijent ili druga osoba koja je dala osobne podatke). Identifikacija korisnika je nedvojbena kroz sustav e-Građani i certifikacijski sustav CEZIH-a te u sustavu e-Zdravstvo koji je dio državne infromacijske infrastrukture. |
25 | Hrvatska komora medicinskih sestara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PODACIMA I INFORMACIJAMA U ZDRAVSTVU, Članak 27. | U pojmovniku definirati sadržaj termina:“kriptografija javnog ključa“ | Djelomično prihvaćen | Termin je brisan iz teksta zakonskog prijedloga kao nepotreban. |
26 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PODACIMA I INFORMACIJAMA U ZDRAVSTVU, Članak 35. | U članku 35. stavku 1. predlažemo u posebnoj alineji propisati odgovornost dobavljača informatičkih sustava za sistemsku neusklađenost, nemogućnost interoperabilnosti i gubitak arhivskih podataka. U članku 35. stavku 1. alineju 3. predležemo izmijeniti na način da glasi: „- zdravstveni radnik i drugi radnik koji nije upisao potpuni izvorni zdravstveni podatak u medicinskoj dokumentaciji, protivno članku 23. stavku 2. ovoga Zakona,“ | Nije prihvaćen | Odgovornost dobavljača i naručitelja propisana je ugovorom te nije predmet ovoga zakona. Neprimjenjivanje informacijskih standarda propisanih Katalogom iz zakonskog prijedloga propisano je kao prekršaj. |
27 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PODACIMA I INFORMACIJAMA U ZDRAVSTVU, Članak 29. | U članku 29. stavku 1. predlažemo dodati novu rečenicu koja glasi: „Osnovni izvor podataka za NAJS je zdravstvena (medicinska) dokumentacija u ustanovama koje pružaju zdravstvenu skrb korisnicima zdravstvene zaštite. Podatke za NAJS osigurava CEZIH izravno.“ | Nije prihvaćen | U članku 28. je propisano da su zdravstveni zavodi povezani s CEZIH-om. |
28 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PODACIMA I INFORMACIJAMA U ZDRAVSTVU, Članak 21. | Imajući u vidu primjedbu prethodno iznesenu kod članka 20. Nacrta smatramo potrebnim jasno definirati i precizirati razliku između temina „zdravstvena dokumantacija“ i „medicinska dokumentacija“. | Nije prihvaćen | Zdravstvena i medicinska dokumentacija definirane su u pojmovniku zakonskog prijedloga. |
29 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PODACIMA I INFORMACIJAMA U ZDRAVSTVU, Članak 12. | U članku 12. smatramo potrebnim definirati trajanje rokova u kojima se čuvaju zdravstveni i drugi osobni podaci u sustavu zdravstva. | Nije prihvaćen | Prijedlogom Zakona uređeno je i čuvanje zdravstvenih podataka i informacija. U CEZIH-u se medicinska dokumentacija za fizičke osobe čuva deset godina nakon smrti fizičke osobe, a nakon proteka tog roka s dokumentacijom se postupa sukladno propisima o arhivskom gradivu i arhivima. Katalog informacijskih standarda u zdravstvu Republike Hrvatske propisuje opseg, sadržaj, način obrade i čuvanja podataka. |
30 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PODACIMA I INFORMACIJAMA U ZDRAVSTVU, Članak 8. | U članku 8. stavku 2. na kraju druge rečenice predlažemo brisati točku i dodati riječi: „ te u skladu sa europskom regulativom o zaštiti osobnih podataka.“ Iza stavka 3. predlažemo dodati novi stavak 4. koji glasi: „Dobavljači bolničkih informatičkih sustava dužni su osigurati standardne obrasce odnosno protokole unutar bolničkih sustava za interoperabilnost između korisnika sustava.“ | Nije prihvaćen | Člankom 8. osigurava se interoparbilnost u zdravstvenom sustavu na nacionalnoj razini. Zakonom propisani standardi informacijske infrastrukture moraju biti usklađeni s državnom informacijskom infrastrukturom, koja je sukladna europskoj regulativi. |
31 | Martina Mandić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PODACIMA I INFORMACIJAMA U ZDRAVSTVU, Članak 16. | Prijedlog u kojem je HZZO, koji je u biti osiguravajuće društvo, samostalno postaje nadležan i jedini je upravitelj CEZIHa, u nepovoljan položaj stavlja komercijalne osiguravatelje koji ovim putem nemaju pristup informacijama svojih korisnika te mogućnost spajanja na CEZIH. Ovo također može biti problematično za privatne zdravstvene ustanove. Uloga HZZO kao osiguravatelja i upravitelja nacinalnog sustava može dovesti do potencijalnog sukoba interesa. Standardi i tehnički uvjeti bi trebali uzimati u obzir potrebe svih sudionika pružanja zdravstvene zaštite. Prijedlog je da ovo bude u nadležnosti tijela za e-zdravstvo u Ministarstvu zdravstvo koji se po nacrtu ovog zakona mora ustrojiti u roku 6mj od donošenja ovog zakona (članak 40). | Nije prihvaćen | Prijedlogom Zakona propisuju se standardi unapređenja kvalitete informacijskih tehnologija u okviru e-Zdravstva sukladni državnoj informacijskoj infrastrukturi, uz smanjenje administrativnih poslova zdravstvenih radnika, a Ministarstvo zdravstva postaje središnje tijelo za e-Zdravstvo Republike Hrvatske. CEZIH je samo dio zdravstvena informacijska infrastruktura Republike Hrvatske, koja je dio državne informacijske infrastrukture. |
32 | UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PODACIMA I INFORMACIJAMA U ZDRAVSTVU, Članak 12. | Predlaže se u članku 12. iza stavka 2. dodati stavak 3. koji glasi: „ Ministar zdravstva donosi rokove pohrane zdravstvenih i drugih osobnih podataka iz stavka 1. ovog članka. | Nije prihvaćen | Prijedlogom Zakona uređeno je i čuvanje zdravstvenih podataka i informacija. U CEZIH-u se medicinska dokumentacija za fizičke osobe čuva deset godina nakon smrti fizičke osobe, a nakon proteka tog roka s dokumentacijom se postupa sukladno propisima o arhivskom gradivu i arhivima. Katalog informacijskih standarda u zdravstvu Republike Hrvatske propisuje opseg, sadržaj, način obrade i čuvanja podataka. |
33 | Hrvatska komora medicinskih sestara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PODACIMA I INFORMACIJAMA U ZDRAVSTVU, Članak 31. | Pojmovnikom propisati što su to sekundarni izvori | Nije prihvaćen | Nije dozvoljeno prikupljati zdravstvene podatke iz sekundarnih izvora, osim ako je takvo postupanje dopušteno posebnim propisom, kojim će u tom slučaju biti propisan i izvor takvog podatka. |
34 | Hrvatska komora medicinskih sestara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PODACIMA I INFORMACIJAMA U ZDRAVSTVU, Članak 30. | Predlaže se dodatno definiranje na način da se izričito odredi tko i pod kojim uvjetima ima pravo na pristup zdravstvenim podacima. Predložena verzija članka je preširoko postavljena. Ukoliko se dopušta obrada zdravstvenih podataka za navedene svrhe nužno je da se predvide i odgovarajuće zaštitne mjere kojima bi osiguralo da su na snazi odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere sukladno Uredbi (EU) 2016/679 Europskog Parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) | Nije prihvaćen | Obrada zdravstvenih podataka u smislu GDPR provodi se elektroničkim putem u zdravstvenoj informacijskoj infrastrukturi Republike Hrvatske, koja je obvezna koristiti zajedničke komponente razvijene za potrebe državne informacijske infrastrukture, a člankom 10. propisani su uvjeti dostupnosti i zaštita zdravstvenih podataka i informacija. |
35 | Hrvatska komora medicinskih sestara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PODACIMA I INFORMACIJAMA U ZDRAVSTVU, Članak 24. | Stavak 5. alineja 3. nije primjenjiva. Naime, Komore u zdravstvu ne vode zdravstvene registre koji su definirani uvodno u ovom Zakonu. Komore vode Registre svojih članova. Stoga predlažemo brisanje alineje 3. | Nije prihvaćen | Standarde objavljene u Katalogu informacijskih standarda u zdravstvu Republike Hrvatske u okvirima svoje redovne djelatnosti obvezno primjenjuju i odgovorne su za njihovu primjenu i komore u zdravstvu. |
36 | Hrvatska komora medicinskih sestara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PODACIMA I INFORMACIJAMA U ZDRAVSTVU, Članak 22. | Kontradiktornost ove odredbe sa ostalim odredbama Zakona, obzirom da se podatci kasnije obvezno razmjenjuju putem CEZIH. U ovom stavku uz liječenje, nedostaje zdravstvena njega pacijenta kao i definiranje tko određuje razinu ovlaštenja zdravstvenim radnicima i tko su zdravstveni radnici koji sudjeluju u liječenju i skrbi za pacijenta. Naime, predložena formulacija je preširoko postavljena obzirom da u procesu liječenja sudjeluje čitav niz zdravstvenih radnika. Također, potrebno je voditi računa i o odredbama koje proizlaze iz Zakona o zaštiti prava pacijenata, a odnose se na pravo na uvid u medicinsku dokumentaciju u slučaju smrti pacijenta. | Nije prihvaćen | Člankom 22. izrijekom se navodi privola, u skladu s GDPR, a člankom 10. uvjeti dostupnosti i zaštita zdravstvenih podataka i informacija. |
37 | Hrvatska komora medicinskih sestara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PODACIMA I INFORMACIJAMA U ZDRAVSTVU, Članak 21. | U članku 21. isto nije definiran rok čuvanja medicinske dokumentacije. Vezano uz članak 20. i 21. dodatno ističemo kako je potrebno zakonski definirati zdravstvenu i medicinsku dokumentaciju, kao i ostale dokumentacije koje se već vode u sustavu zdravstva. Naime, Naslov ovog poglavlja navodi na zaključak da se isti odnosi na zdravstvenu dokumentaciju u cijelosti. Međutim članak 21. se odnosi isključivo na medicinsku dokumentaciju te čak i stavak 1. određuje kako je medicinska dokumentacija dio zdravstvene dokumentacije. U tom smislu ako je medicinska dokumentacija samo jedan dio zdravstvene dokumentacije potrebno je odrediti od kojih se sastavnih dijelova sastoji zdravstvena dokumentacija, kao i to da li se i ostale odredbe članka 21. odnose na nju u smislu da se i ona također pohranjuje i razmjenjuje sa servisima zdravstvene informacijske infrastrukture. | Nije prihvaćen | Zdravstvena dokumentacija definirana je u pojmovniku zakonskog prijedloga. U CEZIH-u se medicinska dokumentacija za fizičke osobe čuva deset godina nakon smrti fizičke osobe, a nakon proteka tog roka s dokumentacijom se postupa sukladno propisima o arhivskom gradivu i arhivima. Katalog informacijskih standarda u zdravstvu Republike Hrvatske propisuje opseg, sadržaj, način obrade i čuvanja podataka sadržanih u medicinskoj i drugoj zdravstvenoj dokumentaciji. |
38 | Hrvatska komora medicinskih sestara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PODACIMA I INFORMACIJAMA U ZDRAVSTVU, Članak 20. | Zdravstvena dokumentacija koja bi trebala biti širi pojam od medicinske dokumentacije spominje se samo na način da se definira način vođenja. Stoga je ova odredba nedorečena, obzirom da ne sadrži razradu zdravstvene dokumentacije na način da se navede od čega se sastoji, je li sestrinska dokumentacija dio zdravstvene dokumentacije etc. Osim toga, mišljenja smo kako ovim Zakonom trebaju biti propisane vrste, sadržaj , način vođenja, prikupljanja i raspolaganja zdravstvenom (medicinskom, sestrinskom) dokumentacijom, svrha i rokovi čuvanja te držimo kako se isto ne može propisivati podzakonskim propisima. | Nije prihvaćen | Integriranje i standardizacija zdravstvenih podataka i informacija te ujednačavanje stupnja informatiziranosti u zdravstvu cilj je ovoga zakonskog prijedloga, koji se postiže stvaranjem Kataloga informacijskih standarda u zdravstvu Republike Hrvatske u kojem su definirani opseg, sadržaj, način obrade i čuvanja podataka te pravilnikom iz članka 19. stavka 3. zakonskog prijedloga. |
39 | Hrvatska komora medicinskih sestara | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PODACIMA I INFORMACIJAMA U ZDRAVSTVU, Članak 12. | Vezano uz članak 12. stavak 2. prvenstveno ističemo kako termin „dulja razdoblja“ nije pravno određen niti odrediv te stoga izaziva pravnu nesigurnost Osim toga, obzirom da navedeni zakonski članak predviđa čuvanje zdravstvenih podataka u vremenskom razdoblju dužem od „onoliko koliko je potrebno u svrhe radi kojih se ti podaci obrađuju“ potrebno je definirati: što podrazumijeva javni interes te znanstveno ili povijesno istraživanje, tko ga određuje te koliko dugo se mogu čuvati zdravstveni podaci u slučaju postojanja jedne od navedenih okolnosti. Također je potrebno definirati koje su to tehničke i organizacijske propisane mjere radi zaštite prava i sloboda ispitanika. | Nije prihvaćen | Katalog informacijskih standarda u zdravstvu Republike Hrvatske propisuje opseg, sadržaj, način obrade i čuvanja podataka. |
40 | JOSIPA KERN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PODACIMA I INFORMACIJAMA U ZDRAVSTVU, Članak 29. | Iz članka 29. nije jasno otkuda NAJS dobiva podatke. Stoga predlažem sljedeću dopunu (iza stavka 1): "Osnovni izvor podataka za NAJS je zdravstvena (medicinska) dokumentacija u ustanovama koje pružaju zdravstvenu skrb korisnicima zdravstvene zaštite. Podatke za NAJS osigurava CEZIH izravno." | Nije prihvaćen | U članku 28. je propisano da su zdravstveni zavodi povezani s CEZIH-om. |
41 | Hrvatska ljekarnička komora | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PODACIMA I INFORMACIJAMA U ZDRAVSTVU, Članak 18. | Predlaže se dodati novi članak 18. koji glasi: „Komore u zdravstvu nadležne su za vođenje registra zdravstvenih radnika koji posjeduju Odobrenje za samostalan rad.“ | Nije prihvaćen | Ovim zakonskim prijedlogom nisu specificirane sve evidencije u zdravstvu pa ni one koje komore vode po službenoj dužnosti temeljem službenih podataka kojima raspolažu, već pravilnikom iz članka 19. stavka 3. zakonskog prijedloga. |
42 | HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PODACIMA I INFORMACIJAMA U ZDRAVSTVU, Članak 17. | U članku 17. stavku 1. izraz „standard vezan uz okolnosti, sadržaj ili međusobni odnos“ predlažemo zamijeniti izrazom „semantički standard“. U članku 17. stavku 2. riječ „Zakona“ potrebno je zamijeniti sa riječi „članka“, zbog očigledne omaške u izrrčaju. | Prihvaćen | Prihvaćen. |
43 | JOSIPA KERN | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O PODACIMA I INFORMACIJAMA U ZDRAVSTVU, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROIZAĆI | S obzirom na činjenicu da je Odbor za e-zdravlje Akademije medicinskih znanosti Hrvatske 2017. objavio Smjernice za unapređenje elektroničkog zdravstvenog zapisa (Acta medica Croatica, 2017, Vol.71 No.2) iza odlomka „Kao ogranak EuroRec centra… u nacionalnim okvirima“ treba dodati: „Medicinska dokumentacija kao temeljni izvor zdravstvenih informacija o korisniku zdravstvene zaštite sastavni je dio sustava elektroničkih zdravstvenih zapisa koji mora zadovoljiti potrebe svih dionika zdravstvene zaštite, podržati zdravstveno-profesionalni rad i omogućiti kontinuirano unaprjeđivanje kvalitete na svim razinama i u svim segmentima zdravstvene zaštite te na taj način doprinijeti očuvanju i poboljšanju zdravlja svih korisnika zdravstvene zaštite. Elektronički zdravstveni zapis (EZZ) mora udovoljiti i primarnoj i sekundarnoj uporabi, pri čemu se primarna uporaba odnosi na pojedinca (dijagnostika, terapija, cijepljenje, zdravstvena njega i sl.), a sekundarna na skupine, populaciju u skrbi, unaprjeđenje kvalitete rada u zdravstvu, učinke preventivnih aktivnosti, financiranje i istraživanja.“ | Prihvaćen | Prihvaćen. |