Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Obrascu prethodne procjene za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Denis Puljić OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, 7.Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije HRVATSKA KOMORA INŽENJERA STROJARSTVA Glavni tajnik Službeni komentar Hrvatske komore inženjera strojarstva na OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU Komentar na točku 7. Zaključak da predložena izmjena predstavlja značajnu razinu administrativnog rasterećenja u odnosu na obavljanje profesije voditelja gradilišta/radova u suprotnosti je sa podacima kojima raspolaže Komora inženjera strojarstva, te obrazloženjima predlagača iz ovog obrasca. Uslijed navedenog evidentno je da je nužno povući prijedlog izmjene zakona i prije predlaganja eventualnih novih izmjena provesti konzultacije sa strukovnim Komorama i izvršiti sveobuhvatnu analizu posljedica koje će eventualni novi prijedlog izmjena prouzročiti. Nije prihvaćen Izmjene zakona inicirane su SCM mjerenjem administrativnog opterećenja odredbi zakona, a konzultacije s Komorama će svakako biti održane.
2 Denis Puljić OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, 6. Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) HRVATSKA KOMORA INŽENJERA STROJARSTVA Glavni tajnik Službeni komentar Hrvatske komore inženjera strojarstva na OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU Komentar na točku 6.1. Navedena izmjena dovest će do povećanja premija osiguranja za osobne police od profesionalne odgovornosti, uslijed čega predloženu izmjenu treba sagledati u svim segmentima učinka i troškova povezanih sa istim, a ne samo u jednom manjem dijelu. Komentar na točku 6.3. Isto kao i pod točkom 6.1. Nije prihvaćen Prema Zakonu o gradnji sudionik u gradnji je izvođač, a ne inženjer gradilišta i/ili voditelj radova, slijedom čega je izvođač dužan osigurati se od odgovornosti za štetu u obavljanju djelatnosti građenja, odnosno izvođenju radova, a ne inženjer gradilišta i/ili voditelj radova, koji je njegov zaposlenik.
3 Denis Puljić OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, 5.UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA HRVATSKA KOMORA INŽENJERA STROJARSTVA Glavni tajnik Službeni komentar Hrvatske komore inženjera strojarstva na OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU Komentar na točku 5.1.15. Navedeno obrazloženje u suprotnosti je sa svrhom predložene izmjene, a to je administrativno rasterećenje i olakšavanje poslovanja, a obzirom da se izravni učinci za poduzetnike koji obavljaju djelatnost građenja ocjenjuju kao neznatni. S druge strane, apsolutno je zanemaren aspekt predmetne profesije kao regulirane profesije i njezin značaj za sigurnost za okoliš i ljude. Upravo propisivanjem uvjeta koje zaposlenik poduzetnika mora ispunjavati kako bi mogao obavljati poslove koje mu je povjerio poslodavac, osigurava se stručnost u obavljanju predmetnih poslova što je izuzetno bitno kod obavljanja profesije koja može imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga. Komentar na točku 5.1.27. Obrazloženje uz ovu točku ne odgovora podacima kojima raspolože Hrvatska komora inženjera strojarstva uslijed čega je nužno potrebno povući prijedlog izmjena zakona i provesti konzultacije sa strukovnim Komorama radi utvrđivanja stvarnih podataka. Komentar na točku 5.2.5. Navedeno nije točno, obzirom da će oni poduzetnici koji neće na tim poslovima zapošljavati radnike koje ispunjavaju sada propisane uvjete za voditelje gradilišta/radova imati niži trošak rada od onih poduzetnika koji će zapošljavati radnike na tim poslovima koji zadovoljavaju postojeće uvjete i koji ulažu u stručnost, osiguranje od profesionalne odgovornosti i izobrazbu svojih zaposlenika, a što može imati učinak na tržišno natjecanje. Komentar na točku 5.2.17. Navedeno nije točno, obzirom da će oni poduzetnici koji neće na tim poslovima zapošljavati radnike koje ispunjavaju sada propisane uvjete za voditelje gradilišta/radova imati niži trošak rada od onih poduzetnika koji će zapošljavati radnike na tim poslovima koji zadovoljavaju postojeće uvjete i koji ulažu u stručnost, osiguranje od profesionalne odgovornosti i izobrazbu svojih zaposlenika, a što može imati učinak na tržišno natjecanje. Komentar na točku 5.3.8. Pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom imat će socijalne posljedice jer će predložena izmjena Zakona dovesti do otpuštanja iz radnog odnosa većeg broja ovlaštenih voditelja gradilišta/radova, s obzirom da neće biti obveze zapošljavanja istih. Pristup tržištu rada biti će znatno otežan za akademske ili stručne prvostupnike (baccalaureuse). Komentar na točku 5.3.20. Pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom imat će socijalne posljedice obzirom da će rješenja iz ovog Zakona dovesti do otpuštanja iz radnog odnosa većeg broja ovlaštenih voditelja gradilišta/radova, povećanih troškova osobnog osiguranja od profesionalne odgovornosti a uslijed ne zaključivanja osobne police osiguranja od profesionalne odgovornosti i do rizika gubitka osobne imovine. Komentar na točku 5.4.14. Podaci iz obrazloženja ne podudaraju se sa podacima kojima raspolaže Hrvatska komora inženjera strojarstva uslijed čega je nužno potrebno povući prijedlog izmjene zakona i provesti konzultacije sa strukovnim Komorama. Nadalje predložena izmjena prouzročiti će otpuštanje radnika koji ispunjavaju uvjete za obavljanje ovih poslova u skladu sa propisima na snazi, obzirom da izvođači neće više biti u obvezi na tim poslovima zapošljavati osobe koje ispunjavaju sada propisane uvjete. Također, osobne police osiguranja od profesionalne odgovornosti biti će skuplje, a time i manje dostupne osobama koju obavljaju ovu profesiju uslijed čega će te osobe biti dodatno izložene riziku gubitka osobne imovine. Komentar na točku 5.4.26. U obrazloženju se navodi da je neznatan broj subjekata na koje će olakšanje uvjeta poslovanja imati izravne učinke, pa se postavlja pitanje opravdanosti predložene izmjene u odnosu na negativne efekte koje će proizvesti. Drugim riječima postavlja se pitanje svrhe predložene izmjene, uslijed čega je nužno potrebno povući prijedlog izmjene Zakona i provesti konzultacije sa strukovnim Komorama. Također ovo obrazloženje oprečno je obrazloženjima predlagatelja iz točke 5.1.15., 5.1.27. i 5.4.14. ovog obrasca. Komentar na točku 5.5.11. Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje propisano je da je voditelj gradilišta/radova profesija iz sigurnosnog sektora. Također u „Prijedlogu Akcijskog plana u području reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2016. do 2018.“ Ref. Ares(2018)1458210 - 16/03/2018 temeljem evaluacije uvjeta za pristup i obavljanje navedenih profesija utvrđeno je da bi postojeće uvjete trebalo zadržati s obzirom da je riječ o profesiji koja može imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga. Ujedno je utvrđeno da ovlašteni voditelj građenja/radova obavlja poslove vođenja građenja kojima se osigurava da građevina u bilo kojoj fazi građenja ne predstavlja prijetnju za higijenu ili zdravlje i sigurnost radnika, korisnika ili susjeda te da je građevina izgrađena na način da tijekom svog trajanja ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu: - Mehaničku otpornost i stabilnost Posljedice neispunjavanja ovog zahtjeva mogu biti: rušenje cijele građevine ili nekog njezina dijela, velike deformacije u stupnju koji nije prihvatljiv, oštećenja na drugim dijelovima građevine kao rezultat velike deformacije nosive konstrukcije - Sigurnost u slučaju požara Posljedice mogu biti velike deformacije, odnosno oštećenja na građevini tako da je njenim korisnicima onemogućena pravovremena evakuacija - Sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe Posljedice neispunjavanja zahtjeva sigurnosti mogu biti: proklizavanje, pad, sudar, opekline, električni udari, ozljede od eksplozija i provale, a neosiguravanjem pristupačnosti onemogućuje se uporabljivost građevine od strane osoba smanjene pokretljivosti - Higijena, zdravlje i okoliš Posljedice neispunjavanja ovog zahtjeva mogu biti: emisije opasnih tvari, hlapljivih organskih spojeva, opasnih čestica u zatvoreni i otvoreni prostor, ispuštanje opasnih tvari u pitku vodu, podzemne vode, površinske vode ili tlo, pogrešno ispuštanje otpadnih voda, pogrešno odlaganje otpada, prisutnost vlage u dijelovima ili površini unutar građevine. - Zaštita od buke Ne postojanje zaštite od buke može onemogućiti spavanje, odmor i rad - Gospodarenje energijom i očuvanje topline Povećana potrošnja energije negativno utječe na okoliš i klimu - Održiva uporaba prirodnih izvora Primjenom materijala štetnih za zdravlje i okoliš onemogućuje se njihova ponovna uporaba ili mogućnost recikliranja građevine nakon uklanjanja. Uslijed navedenog evidentno je da predložena izmjena može imati učinak na zaštitu okoliša, te je nužno potrebno povući prijedlog izmijene i povesti konzultacije sa strukovnim Komorama. Komentar na točku 5.5.23. Kao za točku 5.5.11. Komentar na točku 5.6.2. Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava - Veliki učinak: DA Komentar na točku 5.6.4. Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi - Veliki učinak: DA Komentar na točku 5.6.10. Navedeni zaključak je netočan iz razloga što će one osobe koje ispunjavaju postojeće uvjete za obavljanje profesije voditelja gradilišta/radova prema propisima na snazi i koji su radi ispunjavanja istih ulagali u stjecanje stručnih znanja i dodatno usavršavanje biti dovedene u isti položaj sa onima osobama koje ne ispunjavaju sada propisane uvjete. Nadalje pripadnici iste struke koje obavljaju poslove ovlaštenog voditelja građenja/radova u odnosu na one koje obavljaju poslove projektanta i nadzornog inženjera biti će u podređenom položaju iz razloga što će ovi potonji i dalje biti članovi strukovnih Komora. Upravo izjednačavanje statusa pripadnika iste struke bio je i razlog uvođenja voditelja građenja/radova u članstvo strukovnih Komora, a kako bi im se osigurale pogodnosti navedene u točki 2.1. koje uživaju članovi strukovnih Komora. Komentar na točku 5.6.23. Isto kao i pod točkom 5.6.10. Nije prihvaćen Ad 5.1.15. Kako je već ranije navedeno, predmet administrativnog rasterećenja su fizičke osobe inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova, a ne poduzetnici. Također, ponovno navodimo da profesija inženjera gradilišta i/ili voditelja radova ostaje regulirana profesija u smislu da su uvjeti za obavljanje profesije uređeni zakonom, međutim stupanj reguliranosti pojedine profesije mora biti razmjeran i opravdan javnim interesom koji se štiti. Nastavno, u Obrascu prethodne procjene učinaka propisa objašnjeno je koja je bitna razlika između projektanata i/ili nadzornih inženjera s jedne strane i inženjera gradilišta i/ili voditelja radova s druge strane, slijedom čega stupanj reguliranosti za te profesije ne bi trebao, odnosno ne smije biti isti. Ad 5.1.27. Podatci navedeni u Obrascu prethodne procjene učinaka propisa dobiveni su objedinjavanjem podataka prikupljenih od Hrvatske komore arhitekata, Hrvatske komore inženjera građevinarstva, Hrvatske komore inženjera elektrotehnike i Hrvatske komore inženjera strojarstva. Ad 5.2.5. Kako je već navedeno, profesija inženjera gradilišta i/ili voditelja radova ostaje regulirana profesija u smislu da su uvjeti za obavljanje profesije uređeni zakonom, a uvjeti za izvođače nisu predmet izmjene zakona. Ad 5.2.17. Odgovor kao pod točkom 5.2.5. Ad 5.3.8. Odgovor kao pod točkom 5.2.5. Ad 5.3.20. Odgovor kao pod točkom 5.2.5. Ad 5.4.14. Odgovor kao pod točkama 5.2.5. i 5.1.27. Ad 5.4.26. Promjena uvjeta za obavljanje poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova ima izravne pozitivne učinke na (samo)zapošljavanje i pristup tržištu rada u RH za 18 fizičkih osoba obrtnika koji su ujedno i vlasnici i inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova. Dakle, riječ je o neznatnim pozitivnim učincima, a negativnih učinaka nema obzirom da je riječ o administrativnom rasterećenju profesija koje i dalje ostaju regulirane. Ad 5.5.11. Akcijski planovi rade se za određeno razdoblje te je u tijeku izrada novog akcijskog plana za regulirane profesije u sklopu kojeg je potrebno ponovno evaluirati sve uvjete za pristup reguliranim profesijama. U svakom akcijskom planu naglašava se da stupanj reguliranosti pojedine profesije mora biti razmjeran i opravdan javnim interesom koji se štiti. Nastavno, u Obrascu prethodne procjene učinaka propisa objašnjeno je koja je bitna razlika između projektanata i/ili nadzornih inženjera s jedne strane i inženjera gradilišta i/ili voditelja radova s druge strane, slijedom čega stupanj reguliranosti za te profesije ne bi trebao, odnosno ne smije biti isti. Ad 5.5.23. Kao odgovor pod točkom 5.5.11. Ad 5.6.2. Obzirom da je riječ o administrativnom rasterećenju profesija koje i dalje ostaju regulirane, takvo administrativno rasterećenje regulirane profesije nema nikakav učinak na „ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava“. Ad 5.6.4. Administrativno rasterećenje regulirane profesije inženjera gradilišta i/ili voditelja radova nema nikakav učinak na „izravnu ili neizravna diskriminaciju po bilo kojoj osnovi“. Ad 5.6.10. Osim uvjeta obveznog članstva u Komori, ostali uvjeti za obavljanje poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova su i dalje uređeni zakonom. Nadalje, prema Zakonu o gradnji, nadzorni inženjer je dužan u provedbi stručnog nadzora građenja, između ostalog, utvrditi ispunjava li izvođač i odgovorna osoba koja vodi građenje ili pojedine radove zakonom propisane uvjete. Ad 5.6.23. Odgovor kao i pod točkom 5.6.10.
4 Denis Puljić OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, 4.UTVRĐIVANJE RJEŠENJA HRVATSKA KOMORA INŽENJERA STROJARSTVA Glavni tajnik Službeni komentar Hrvatske komore inženjera strojarstva na OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU Komentar na točku 4.1. Predlagatelj nije uzeo u obzir i druge propise iz područja prostornog uređenja i gradnje u kojima se ovlaštenje voditelja gradilišta/radova veže uz strukovne Komore ili propise koji uređuju uvijete za obavljanje tih poslova. Komentar na točku 4.2. Predlažemo da se odustane od predložene izmjene u odnosu na ovlaštene voditelje gradilišta/radova. Prije predlaganja izmjene propisa koje se odnose na ciljanu skupnu potrebno je provesti konzultacije s strukovnim Komorama, u skladu s odredbama Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju. Predlažemo da se odustane od predložene izmjene u odnosu na ovlaštene voditelje gradilišta/radova te provođenje konzultacija s strukovnim Komorama radi utvrđivanja svrhe koja se želi postići i analize mogućih načina ispunjavanja te svrhe i to na način koji neće prouzročiti negativne posljedice opisane u komentaru pod točkom 2.1. Djelomično prihvaćen Kako je već navedeno, osim izmjena zakona kojim se uređuje rad i ustrojstvo strukovnih komora paralelno se uređuju i usklađuju odredbe zakona kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje. Izmjene zakona inicirane su SCM mjerenjem administrativnog opterećenja odredbi zakona, a konzultacije s Komorama će svakako biti održane.
5 Denis Puljić OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, 3.UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA HRVATSKA KOMORA INŽENJERA STROJARSTVA Glavni tajnik Službeni komentar Hrvatske komore inženjera strojarstva na OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU Komentar na točku 3.1. Upravo iz komentara pod točkom 2.1. evidentno je da bi se predloženim izmjenama stvorile dodatne poteškoće u obavljanju ove regulirane profesije. Također, u dokumentu „Prijedlog Akcijskog plana u području reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2016. do 2018.“ Ref. Ares(2018)1458210 - 16/03/2018 za regulirane profesije ovlašteni inženjer, ovlašteni voditelj građenja, ovlašteni voditelj radova, revident i odgovorna osoba za provedbu zadaća treće strane u postupcima ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda, temeljem evaluacije uvjeta za pristup i obavljanje navedenih profesija utvrđeno je da bi postojeće uvjete trebalo zadržati s obzirom da je riječ o profesiji koja može imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga. U istom tom dokumentu za profesiju „Voditelj projekta“ predviđena je mjera 1. Smanjiti ograničavajuće uvjete za obavljanje profesije voditelja projekta na privremenoj ili povremenoj osnovi koja ima za cilj povećati mobilnost nositelja stručnih kvalifikacija radi razmjene znanja i iskustva te olakšan pristup jedinstvenom tržištu Europskog gospodarskog prostora. Obzirom da upravo strukovne Komore izdaju EU potvrde, provode obradu/pripremu IMI dosjea u informacijskom sustavu unutarnjeg tržišta, članstvo voditelja gradilišta/radova u strukovnim Komorama zajedno sa prethodno navedenim ovlastima strukovnih Komora omogućava ostvarivanje predviđene mjere. Stoga navedeni cilj nije moguće ostvariti putem predloženih izmjena Zakona. Komentar na točku 3.2. Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje propisano je da se voditelj gradilišta/radova smatraju profesijama iz sigurnosnog sektora. Upravo iz navedeno razloga za obavljanje tih poslova nužno moraju biti jasno propisani uvjeti za obavljanje tih poslova, kao i mogućnost kontrole nad ispunjavanjem tih uvjeta od strane struke. Takav pristup obavljanja reguliranih profesija u skladu je i sa europskom pravnom stečevinom, a što je uostalom proizlazi i iz dokumenta „Prijedlog Akcijskog plana u području reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2016. do 2018.“ Ref. Ares (2018) 1458210 - 16/03/2018. Bitno je napomenuti da upravo važećim odredbama Zakonom o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju osigurano zapošljavanje voditelja gradilišta/radova uslijed čega se predloženim izmjenama zasigurno neće olakšati pristup tržištu rada, već će se postići upravo suprotan efekt. Komentar na točku 3.3. Hrvatska komora inženjera strojarstva protivi se predloženom zakonskom rješenju, pa tako i navedenom roku primjene. Nije prihvaćen Akcijski planovi rade se za određeno razdoblje te je u tijeku izrada novog akcijskog plana za regulirane profesije u sklopu kojeg je potrebno ponovno evaluirati sve uvjete za pristup reguliranim profesijama. U svakom akcijskom planu naglašava se da stupanj reguliranosti pojedine profesije mora biti razmjeran i opravdan javnim interesom koji se štiti. Nastavno, u Obrascu prethodne procjene učinaka propisa objašnjeno je koja je bitna razlika između projektanata i/ili nadzornih inženjera s jedne strane i inženjera gradilišta i/ili voditelja radova s druge strane, slijedom čega stupanj reguliranosti za te profesije ne bi trebao, odnosno ne smije biti isti. U pogledu javnih ovlasti Komore za izdavanje EU potvrda i pripreme IMI dosjea putem IMI sustava za inženjere gradilišta i/ili voditelje radova iste nisu predmet izmjena zakonskih odredbi. Odgovori na ostale primjedbe dani su Hrvatskoj komori inženjera strojarstva pod točkom 2. 1.
6 Denis Puljić OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, 2.ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA HRVATSKA KOMORA INŽENJERA STROJARSTVA Glavni tajnik Službeni komentar Hrvatske komore inženjera strojarstva na OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU Komentar na točku 2.1. Hrvatska komora inženjera strojarstva ne podržava prijedlog Ministarstva kojim se ukida obveza upisa u strukovnu Komoru za voditelja gradilišta/radova iz razloga navedenih kako slijedi. Temeljem postojećih propisa voditelji gradilišta/radova upisani su u jednu od strukovnih Komora, bilo da je riječ o jednom upisu (upis u samo jedan od imenika koje vode Komore) bilo da su upisni u više imenika iste Komore. U odnosu na članstvo Hrvatske komore inženjera strojarstva situacija je slijedeća. Komora ima ukupno 1552 članova od kojih je: - u Imenik ovlaštenih inženjera strojarstva upisano ukupno 1250 člana, - u Imenik ovlaštenih voditelja građenja upisano je ukupno 868 članova, od kojih su 556 člana upisana u dva imenika, a 281 član je upisan samo u taj imenik, - u Imenik ovlaštenih voditelja radova upisano je ukupno 42 člana, od toga je 21 član upisan i u drugi Imenik, dakle 21 član je upisan samo u taj imenik. Svi članovi koji su upisani u dva ili više imenika plaćaju samo jednu članarinu. Putem članstva u našoj Komori, naši članovi, između ostalog, ostvaruju povoljnije uvjete osobnog osiguranja od profesionalne odgovornosti, besplatni pristup normama, te mogućnost daljnjeg stručnog usavršavanja. Slijedom navedenog, ova mjera se odnosi samo na 302 člana Komore, koji ispisom iz Komore ostaju bez koristi koju ostvaruju putem članstva, te se u odnosu na njih ovakva izmjena ne može smatrati administrativnim rasterećenjem. Članstvo voditelja gradilišta/radova u strukovnim Komorama temelji se na odredbama Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju koji je stupio na snagu 25. srpnja 2015. godine. Međutim odredbe o članstvu voditelja gradilišta/radova u strukovnim Komorama sadržane su i u brojim drugim propisima (pr. Zakon o gradnji, Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, …..). Stoga bi se ovakvom izmjenom, bez intervencije u druge propise, samo stvorila pravna praznina, koja bi u konačnici onemogućila obavljanje predmetnih poslova. Bitno je napomenuti članstvo u strukovnim Komorama voditelja gradilišta/radova bilo inicirano od upravo voditelja gradilišta/radova i to iz slijedećih razloga: - izjednačavanja statusa sa projektantima i nadzornim inženjerima, - propisivanja uvjeta za pristup toj reguliranoj profesiji, čime se jamči pravna sigurnost, - precizno reguliranje tko može i pod kojim uvjetima obavljati djelatnost voditelja gradilišta/radova čime se osigurava stručnost, jednakost i transparentnost u naručivanju i izvođenju tih poslova, kao i red na gradilištima, - otvaranje novih radnih mjesta uslijed obveze zapošljavanja ovlaštenih voditelja gradilišta/radova, - osiguranje od profesionalne odgovornosti voditelja gradilišta/radova, - kontrolira stručnih kvalifikacija stranih državljana koji vode gradilišta/radove u Republici Hrvatskoj čime se štiti domaće izvođače od nelojalne konkurencije. Upravo svrha radi kojih je i obveza učlanjenja u strukovne Komore uvrštena u Zakona je i ostvarena. Dakle, predloženim izmjenama poništili bi se svi pozitivni efekti ostvareni uslijed članstva voditelja gradilišta/radova u strukovnim Komorama. Uslijed svih navedenih razloga izražavamo nezadovoljstvo i zabrinutost što prije predlaganja predmetne izmjene nisu konzultirane strukovne Komore, a kako bi se predlagatelju ukazalo na štetne posljedice ovakvog prijedloga izmjena. Stoga predlažemo se predložena izmjena povuče. Komentar na točku 2.2. Kao pod točkom 2.1., obzirom da predloženom izmjenom ne bi došlo do financijskog, niti administrativnog rasterećenja voditelja gradilišta/radova. Komentar na točku 2.3. Osim navođenja da bi predložena izmjena dovela do administrativnog rasterećenja voditelja gradilišta/radova, obrazloženje ne sadrži niti jedan argument, dokaz, analizu kojim se potvrđuje da bi takvo rasterećenje olakšalo poslovanje ciljane skupine, a što bi trebalo biti svrha provođenja SCM rasterećenja. Nije prihvaćen Točno je da se admnistrativno rasterećenje utvrđeno SCM mjerenjem odredbi zakona, koje se predlaže novim zakonskim rješenjima, odnosi na inženjere gradilišta i/ili voditelje radova upisane samo u jedan imenik i to: Imenik ovlaštenih voditelja građenja, odnosno u Imenik ovlaštenih voditelja radova. Također je točno da izmjene odredbi, koje se odnose na uvjete za obavljanje poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, moraju biti istovremeno provedene, osim u zakonu kojim se uređuje rad i javne ovlasti Komore, također i u zakonu kojim se uređuju poslovi i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje. Slijedom navedenog, u tijeku je izmjena i usklađivanje odredbi oba zakona. Vezano na primjedbu da se propisivanjem obveznog članstva u Komori osigurava isti status projektanata i/ili nadzornih inženjera i inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, dajemo odgovor da status projektanata i/ili nadzornih inženjera s jedne strane i inženjera gradilišta i/ili voditelja radova s druge strane ne može biti isti jer ne obavljaju iste poslove. Naime, bitna razlika između profesije projektanta i/ili nadzornog inženjera s jedne strane i profesije inženjera gradilišta i/ili voditelja radova s druge strane je što su projektanti i/ili nadzorni inženjeri osobe koje svoje poslove obavljaju samostalno kao fizičke osobe (npr. za projekt bolnice odgovoran je projektant ovlašteni arhitekt, odnosno ovlašteni inženjer koji ga je izradio), dok inženjeri gradilišta i voditelji radova te poslove obavljaju kao zaposlenici izvođača (npr. bolnicu gradi izvođač, a ne inženjer gradilišta i/ili voditelj radova). U tom smislu je člankom 48. Zakona o gradnji uređeno da su sudionici u gradnji: investitor, projektant, nadzorni inženjer, revident i izvođač (a ne inženjer gradilišta i/ili voditelj radova). Vezano uz tvrdnju da uvjeti za pristup toj reguliranoj profesiji više neće biti propisani, dajemo odgovor da se novim zakonskim rješenjima predlaže ukidanje uvjeta obveznog članstva u Komori, dok bi ostali uvjeti za obavljanje poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova bili i dalje uređeni zakonom, pri čemu bi provjera ispunjavanja zakonskih uvjeta i dalje bila obveza nadzornog inženjera u provođenju stručnog nadzora građenja (u skladu s Zakonom o gradnji). Vezano uz tvrdnju da se važećim zakonskim rješenjima osigurava otvaranje novih radnih mjesta uslijed obveze zapošljavanja inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, dajemo odgovor da uvjeti za izvođača, u pogledu obveze zapošljavanja odgovorne osobe koja vodi građenje, odnosno radove, nisu predmet izmjene zakona. Vezano uz primjedbu da se postojećim zakonskim rješenjima uređuje osiguranje od profesionalne odgovornosti inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, skrećemo pozornost da je, obzirom na tehnologiju obavljanja poslova građenja, izvođač dužan osigurati se (u svojstvu sudionika u gradnji, za razliku od inženjera gradilišta i/ili voditelj radova) od odgovornosti za štetu u obavljanju djelatnosti građenja, odnosno izvođenja radova. Vezano uz primjedbu da se više neće provoditi kontrola stručnih kvalifikacija stranih državljana koji vode gradilište/radove u Republici Hrvatskoj, dajemo odgovor da provjera strane stručne kvalifikacije inženjera gradilišta i/ili voditelja radova za privremeno ili povremeno obavljanje poslova u RH kao i priznavanje strane stručne kvalifikacije za trajno obavljanje tih poslova u RH ostaje i dalje obveza Komore. Vezano uz tvrdnju da predloženom izmjenom ne bi došlo do financijskog, niti administrativnog rasterećenja inženjera gradilišta i/ili voditelja radova navodimo da je SCM mjerenje dokazalo znatno administrativno rasterećenje tih profesija u slučaju da im se obvezno članstvo u Komori zamijeni neobveznim upisom u evidenciju Komore, što je u Obrascu prethodne procjene učinaka propisa i objašnjeno.
7 Denis Puljić OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, 1.OPĆE INFORMACIJE HRVATSKA KOMORA INŽENJERA STROJARSTVA Glavni tajnik Službeni komentar Hrvatske komore inženjera strojarstva na OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU Komentari su dani uz točke 2. - 7. Primljeno na znanje Odgovori su dani uz komentare uz točke 2. - 7.
8 Društvo arhitekata Zagreba OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU U čl. 32, alineji 4 Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju, bi trebalo dodati da i zaposlenici Javnih ustanova također moraju imati članstvo u mirovanju te ne mogu raditi na projektiranju i prostornom planiranju jer su u sukobu interesa. Npr. čl. 107 Zakona o prostornom uređenju kaže: 'Prije donošenja prostornog plana uređenja grada, odnosno općine i generalnog urbanističkog plana mora se pribaviti mišljenje zavoda za prostorno uređenje županije u pogledu usklađenosti tog plana s prostornim planom županije.' A taj isti Zavod može biti i izrađivač prostornog plana. I mora sam sebi dati suglasnost? Također, Društvo arhitekata Zagreba traži da se, radi zaštite prava ovlaštenih arhitekata i inženjera sukladno s Direktivom o uslugama 2006/123/EZ i Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja ("Narodne novine" broj 79/09, 80/13), omogući provođenje tržišne aktivnosti Komora kroz tržišno natjecanje više ponuditelja Komorske usluge koja se pruža ovlaštenim arhitektima i inženjerima. Stoga se traži uvođenje Komorski prava i Društvima arhitekata i inženjera kojima se primjenom Zakona daju ovlasti Komore. Društva arhitekata i inženjera u Hrvatskoj imaju 140-godišnju tradiciju. Isto se predlaže provesti izmjenom članka 1. stavka 1. ovog Zakona: Ovim se Zakonom uređuje temeljni ustroj, djelokrug, javne ovlasti i članstvo u Hrvatskoj komori arhitekata, Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva, Hrvatskoj komori inženjera strojarstva i Hrvatskoj komori inženjera elektrotehnike i Društvima arhitekata i inženjera s pravom Komore (u daljnjem tekstu: Komora). Nije prihvaćen Povećanje broja pravnih osoba s javnim ovlastima ne bi bilo u skladu s Zaključkom Vlade RH od 2. kolovoza 2018. godine, o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima.
9 Hrvatska komora arhitekata OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, 7.Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije KOMENTAR UZ TOČKU 7. Zaključak da predložena izmjena predstavlja značajnu razinu administrativnog rasterećenja u odnosu na obavljanje profesije voditelja gradilišta/radova u suprotnosti je sa podacima kojima raspolaže Komora inženjera strojarstva, te obrazloženjima predlagača iz ovog obrasca. Uslijed navedenog evidentno je da je nužno povući prijedlog izmjene zakona i prije predlaganja eventualnih novih izmjena provesti konzultacije sa strukovnim Komorama i izvršiti sveobuhvatnu analizu posljedica koje će eventualni novi prijedlog izmjena prouzročiti. Nije prihvaćen Izmjene zakona inicirane su SCM mjerenjem administrativnog opterećenja odredbi zakona, a konzultacije s Komorama će svakako biti održane.
10 Hrvatska komora arhitekata OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, 6. Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) KOMENTAR UZ TOČKU 6.5. Ministarstvo nije uzelo u obzir da su regulirane profesije ovlašteni voditelj građenja i ovlašteni voditelj radova, te ih potpuno neopravdano briše iz važećih propisa.. Ovo smatramo potpuno neprihvatljivim i neutemeljenim. Nadalje radi se o profesijama iz sigurnosnog sektora za koje u skladu sa Direktivom 2006/123/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu članak 23. stavak 1. države članice mogu osigurati da pružatelji čije usluge predstavljaju izravnu i posebnu opasnost za zdravlje ili sigurnost primatelja ili treće osobe, ili rizik za financijsku sigurnost primatelja, zaključe osiguranje profesionalne odgovornosti, primjereno vrsti i stupnju opasnosti, ili da predvide jamstvo ili slično rješenje koje je jednakovrijedno ili bitno usporedivo s obzirom na njihovu svrhu. Važeći Zakon o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju usklađen je sa navedenom Direktivom, a ukidanje obveze profesionalnog osiguranja za navedene profesije iz sigurnosnog sektora imat će nesagledivo štetne posljedice i protivno je javnom interesu. Nije prihvaćen Novim zakonskim rješenjima predlaže se ukidanje uvjeta obveznog članstva u Komori, dok bi ostali uvjeti za obavljanje poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova bili i dalje uređeni zakonom, pri čemu bi provjera ispunjavanja zakonskih uvjeta i dalje bila obveza nadzornog inženjera u provođenju stručnog nadzora građenja (u skladu s Zakonom o gradnji). Vezano uz primjedbu koja se odnosi na profesionalno osiguranje inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, navodimo da je, u smislu Zakona o gradnji, sudionik u gradnji izvođač, a ne inženjer gradilišta i/ili voditelj radova, slijedom čega je izvođač dužan osigurati se od odgovornosti za štetu u obavljanju djelatnosti građenja, odnosno izvođenja radova.
11 Hrvatska komora arhitekata OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, 5.UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA KOMENTAR UZ TOČKU 5.1.15. Obrazloženje uz ovu točku bazira se na netočnim podacima i tezama, također u koliziji je sa tezama iz obrazloženja uz točku 5.4.26. Naime, ovlašteni voditelji građenja/radova mogu biti osnivači, vlasnici i direktori trgovačkog društva ili vlasnici obrta. Nadalje odgovornost izvođača i njegovo osiguranje od odgovornosti treba razlikovati od odgovornosti u arhitektonskim i inženjerskim poslovima za štetu koju bi ovlašteni voditelj građenja/radova obavljanjem poslova, mogao učiniti investitoru ili trećim osobama (profesionalna odgovornost). Osiguranim slučajem smatra se svaki propust ili pogreška u obavljanju stručnih poslova koje prouzroči ovlašteni voditelj građenja/radova svojim postupanjem ili propuštanjem postupanja u arhitektonskim i inženjerskim poslovima u prostornom uređenju i gradnji. Ovakvo zakonsko rješenje implicira da će osobno osiguranje biti znatno skuplje i premašiti iznos visine sadašnje članarine. Također, Hrvatska komora arhitekata protivi se pripajanju Hrvatskog zavoda za prostorni razvoj (u daljnjem tekstu: Zavod) Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja (u daljnjem tekstu: MGIPU) iz slijedećih razloga - Zavod će pripajanjem MGIPU izgubiti svoju samostalnost obavljanja stručnih poslova prostornog uređenja za Republiku Hrvatsku, kao što je to sada utvrđeno u članku 18. važećeg Zakona o prostornom uređenju (u daljnjem tekstu: Zakon) - djelatnici Zavoda obavljati će posao temeljem Rješenja o raspoređivanju na radno mjesto, a ne temeljem Ugovora o radu, odnosno postaju državni službenici i namještenici - pripajanjem Zavoda MGIPU djelatnicima Zavoda, odnosno službenicima MGIPU bi bio omogućen privilegirani položaj na tržištu rada, budući se predlaže da im ostane aktivan status članova strukovnih komora, što je u suprotnosti sa Direktivom o uslugama 2006/123/EZ i Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja ("Narodne novine" broj 79/09, 80/13) - pripajanjem Zavoda MGIPU predlaže se da Zavod kao ustrojstvena jedinica MGIPU može raditi sve razine prostornih planova državne, regionalne i lokalne razine, što je u suprotnosti sa Direktivom o uslugama 2006/123/EZ i Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja ("Narodne novine" broj 79/09, 80/13) te sa Pravilnikom o izdavanju suglasnosti za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja („Narodne novine“ broj 136/2015). Nedvojbeno se radi o sukobu interesa, jer bi MGIPU sam sebi izdavao suglasnost za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja. Nadalje, pripajanjem Zavoda MGIPU, u slučaju da Zavod izrađuje neku od razina tih prostornih planova, a temeljem članka 108. Zakona MGIPU sam sebi izdaje suglasnost,, što također predstavlja sukob interesa - pripajanje Zavoda MGIPU u suprotnosti je i s drugim važećim propisima RH. KOMENTAR UZ TOČKU 5.1.27. Obrazloženje uz ovu točku bazira se, po našem mišljenju, na netočnim podacima, koji nisu dobiveni od strukovnih komora. KOMENTAR UZ TOČKU 5.2.2. Hrvatska komora arhitekata protivi se pripajanju Hrvatskog zavoda za prostorni razvoj (u daljnjem tekstu: Zavod) Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja (u daljnjem tekstu: MGIPU) iz slijedećih razloga - Zavod će pripajanjem MGIPU izgubiti svoju samostalnost obavljanja stručnih poslova prostornog uređenja za Republiku Hrvatsku, kao što je to sada utvrđeno u članku 18. važećeg Zakona o prostornom uređenju (u daljnjem tekstu: Zakon) - djelatnici Zavoda obavljati će posao temeljem Rješenja o raspoređivanju na radno mjesto, a ne temeljem Ugovora o radu, odnosno postaju državni službenici i namještenici - pripajanjem Zavoda MGIPU djelatnicima Zavoda, odnosno službenicima MGIPU bi bio omogućen privilegirani položaj na tržištu rada, budući se predlaže da im ostane aktivan status članova strukovnih komora, što je u suprotnosti sa Direktivom o uslugama 2006/123/EZ i Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja ("Narodne novine" broj 79/09, 80/13) - pripajanjem Zavoda MGIPU predlaže se da Zavod kao ustrojstvena jedinica MGIPU može raditi sve razine prostornih planova državne, regionalne i lokalne razine, što je u suprotnosti sa Direktivom o uslugama 2006/123/EZ i Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja ("Narodne novine" broj 79/09, 80/13) te sa Pravilnikom o izdavanju suglasnosti za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja („Narodne novine“ broj 136/2015). Nedvojbeno se radi o sukobu interesa, jer bi MGIPU sam sebi izdavao suglasnost za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja. Nadalje, pripajanjem Zavoda MGIPU, u slučaju da Zavod izrađuje neku od razina tih prostornih planova, a temeljem članka 108. Zakona MGIPU sam sebi izdaje suglasnost,, što također predstavlja sukob interesa - pripajanje Zavoda MGIPU u suprotnosti je i s drugim važećim propisima RH. KOMENTAR UZ TOČKU 5.2.5. Isto kao i komentar uz točku 5.2.2. KOMENTAR UZ TOČKU 5.3.8. Pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom imat će socijalne posljedice obzirom da će rješenja iz ovog Zakona dovesti do otpuštanja iz radnog odnosa većeg broja ovlaštenih voditelja građenja/radova, kao što je bilo prije stupanja na snagu važećeg Zakona i dovesti do nereda u djelatnosti gradnje. Pristup tržištu rada biti će znatno otežan za akademske ili stručne prvostupnike (baccalaureuse). Također ističemo da će osobne police osiguranja od profesionalne odgovornosti koje će sklapati pripadnici regulirane profesije inženjer gradilišta (ovlašteni voditelj građenja) i voditelj radova (ovlašteni voditelj radova) biti znatno skuplje i premašit će iznos sadašnje članarine. Također, vezano uz pripajanje Zavoda za prostorno uređenje Ministarstvu, pripajanjem Zavoda MGIPU djelatnicima Zavoda, odnosno službenicima MGIPU bi bio omogućen privilegirani položaj na tržištu rada, budući se predlaže da im ostane aktivan status članova strukovnih komora, što je u suprotnosti sa Direktivom o uslugama 2006/123/EZ i Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja ("Narodne novine" broj 79/09, 80/13). KOMENTAR UZ TOČKU 5.3.20. Pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom imat će socijalne posljedice obzirom da će rješenja iz ovog Zakona dovesti do otpuštanja iz radnog odnosa većeg broja ovlaštenih voditelja građenja/radova, kao što je bilo prije stupanja na snagu važećeg Zakona. KOMENTAR UZ TOČKU 5.4.14. Ovo obrazloženje temelji se na netočnim brojčanim podacima koji se ne podudaraju sa podacima o broju članova ovlaštenih voditelja građenja/radova koje imaju Komore kao i dvojbenim tezama. Pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom imat će posljedice na rad i tržište rada obzirom da će rješenja iz ovog Zakona dovesti do otpuštanja iz radnog odnosa većeg broja ovlaštenih voditelja građenja/radova, kao što je bilo prije stupanja na snagu važećeg Zakona. Kao što je vidljivo iz priloženog obrazloženja izvođačima se omogućuje da lakše osiguraju sudjelovanje tih profesionalnih osoba, što znači da ne moraju biti zaposleni u radnom odnosu. Također ističemo da će osobne police osiguranja od profesionalne odgovornosti koje će sklapati pripadnici regulirane profesije inženjer gradilišta (ovlašteni voditelj građenja) i voditelj radova (ovlašteni voditelj radova) biti znatno skuplje i premašit će iznos sadašnje članarine. KOMENTAR UZ TOČKU 5.4.26. U obrazloženju se navodi da je neznatan broj subjekata na koje će olakšanje uvjeta poslovanja imati izravne učinke, pa se postavlja pitanje opravdanosti predložene izmjene u odnosu na negativne efekte koje će proizvesti. Drugim riječima postavlja se pitanje svrhe predložene izmjene, uslijed čega je nužno potrebno povući prijedlog izmjene Zakona i provesti konzultacije sa strukovnim Komorama. Također ovo obrazloženje oprečno je obrazloženjima predlagatelja iz točke 5.1.15., 5.1.27. i 5.4.14. ovog obrasca. KOMENTAR UZ TOČKU 5.5.11. Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje propisano je da se radi o profesijama iz sigurnosnog sektora. U dokumentu „Akcijski plan u području reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2016. do 2018.“ za regulirane profesije ovlašteni inženjer, ovlašteni voditelj građenja, ovlašteni voditelj radova, revident i odgovorna osoba za provedbu zadaća treće strane u postupcima ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda, temeljem evaluacije uvjeta za pristup i obavljanje navedenih profesija utvrđeno je da bi postojeće uvjete trebalo zadržati s obzirom da je riječ o profesiji koja može imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga. U dokumentu „Akcijski plan u području reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2016. do 2018.“ navodi se da ovlašteni voditelj građenja/radova obavlja poslove vođenja građenja kojima se osigurava da građevina u bilo kojoj fazi građenja ne predstavlja prijetnju za higijenu ili zdravlje i sigurnost radnika, korisnika ili susjeda te da je građevina izgrađena na način da tijekom svog trajanja ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu: - Mehaničku otpornost i stabilnost Posljedice neispunjavanja ovog zahtjeva mogu biti: rušenje cijele građevine ili nekog njezina dijela, velike deformacije u stupnju koji nije prihvatljiv, oštećenja na drugim dijelovima građevine kao rezultat velike deformacije nosive konstrukcije - Sigurnost u slučaju požara Posljedice mogu biti velike deformacije, odnosno oštećenja na građevini tako da je njenim korisnicima onemogućena pravovremena evakuacija - Sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe Posljedice neispunjavanja zahtjeva sigurnosti mogu biti: proklizavanje, pad, sudar, opekline, električni udari, ozljede od eksplozija i provale, a neosiguravanjem pristupačnosti onemogućuje se uporabljivost građevine od strane osoba smanjene pokretljivosti - Higijena, zdravlje i okoliš Posljedice neispunjavanja ovog zahtjeva mogu biti: emisije opasnih tvari, hlapljivih organskih spojeva, opasnih čestica u zatvoreni i otvoreni prostor, ispuštanje opasnih tvari u pitku vodu, podzemne vode, površinske vode ili tlo, pogrešno ispuštanje otpadnih voda, pogrešno odlaganje otpada, prisutnost vlage u dijelovima ili površini unutar građevine. - Zaštita od buke Ne postojanje zaštite od buke može onemogućiti spavanje, odmor i rad - Gospodarenje energijom i očuvanje topline Povećana potrošnja energije negativno utječe na okoliš i klimu - Održiva uporaba prirodnih izvora Primjenom materijala štetnih za zdravlje i okoliš onemogućuje se njihova ponovna uporaba ili mogućnost recikliranja građevine nakon uklanjanja. KOMENTAR UZ TOČKU 5.5.23. Kao za točku 5.5.11. KOMENTAR UZ TOČKU 5.6.2. Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava - Veliki učinak: DA KOMENTAR UZ TOČKU 5.6.4. Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi - Veliki učinak: DA KOMENTAR UZ TOČKU 5.6.23. Ovo obrazloženje nije točno. Pitanja koja se uređuju ovim Zakonom dovode do diskriminirajućeg statusa za pripadnike struke koji obavljaju poslove ovlaštenog voditelja građenja/radova, u odnosu na pripadnike iste struke koji obavljaju poslove projektanta i nadzornog inženjera. Što se dobilo ulaskom voditelja građenja/radova u Komore: - njihov status izjednačen je sa statusom njihovih kolega projektanata i nadzornih inženjera - precizno je regulirano tko može i pod kojim uvjetima obavljati djelatnost voditelja građenja/radova i uvodi se red na gradilištima - bolje pozicioniranje na tržištu rada jer su sada i poduzetnici i manje tvrtke koji nisu imali tu praksu imali obvezu da zaposle voditelja građenja/radova - voditelji građenja/radova dobili su policu osiguranja od profesionalne odgovornosti - Komora je dobila ovlasti da kontrolira ulazak stranaca koji vode građenje u Republici Hrvatskoj Nije prihvaćen Ad 5.1.15. Kako je već navedeno, uvjeti za izvođače (pravne ili fizičke osobe obrtnike koji obavljaju djelatnost građenja) nisu predmet izmjena zakona. Izmjene se odnose na uvjete za regulirane profesije inženjere gradilišta i/ili voditelje radova koji kao fizičke osobe mogu biti i zaposlenici i vlasnici obrta, dakle i izvođač i profesionalna osoba u istoj osobi, a takvih je u Hrvatskoj 18. Vezano uz osiguranje, navodimo da je prema Zakonu o gradnji sudionik u gradnji izvođač , a ne inženjer gradilišta i/ili voditelj radova, slijedom čega je izvođač dužan osigurati se od odgovornosti za štetu u obavljanju djelatnosti građenja, odnosno izvođenju radova, a ne njegov zaposlenik - inženjer gradilišta i/ili voditelj radova. Vezanu uz primjedbu koja se odnosi na nepodržavanje pripajanja Hrvatskog zavoda za prostorni razvoj (HZPR) Ministarstvu, obzirom na gubitak samostalnosti i moguće sukobe interesa u obavljanju poslova prostornog uređenja, navodimo da se zadaće HZPR-a koje su uređene Zakonom o prostornom uređenju financiraju iz državnog proračuna, slijedom čega HZPR (u sastavu Ministarstva) nije gospodarski subjekt na tržištu rada, ne podliježe zahtjevima Direktive 2006/123/EZ o uslugama te nije obvezan zatražiti suglasnost za obavljanje poslova prostornog uređenja. Ad 5.1.27. Podatci navedeni u Obrascu prethodne procjene učinaka propisa dobiveni su objedinjavanjem podataka prikupljenih od Hrvatske komore arhitekata, Hrvatske komore inženjera građevinarstva, Hrvatske komore inženjera elektrotehnike i Hrvatske komore inženjera strojarstva. Ad 5.2.2. Zadaće HZPR-a koje su uređene Zakonom o prostornom uređenju financiraju se iz državnog proračuna, slijedom čega HZPR koji djeluje u sastavu Ministarstva nije gospodarski subjekt na tržištu rada, ne podliježe zahtjevima Direktive 2006/123/EZ o uslugama te nije obvezan zatražiti suglasnost za obavljanje poslova prostornog uređenja. Ad 5.2.5. Isti odgovor kao uz točku 5.2.2. Ad 5.3.8. Isti odgovor kao uz točku 5.1.15. Ad 5.3.20. Uvjeti za izvođače nisu predmet izmjena zakona. Ad 5.4.14. U izračunu je primijenjena SCM metodologija, dok je stvaran broj inženjera gradilišta i/ili voditelja radova dvostruko veći (slijedom čega su i godišnje uštede dvostruko veće). Kako je već navedeno, uvjeti za izvođače (pravne ili fizičke osobe obrtnike koji obavljaju djelatnost građenja) nisu predmet izmjena zakona. Izmjene se odnose na uvjete za regulirane profesije inženjere gradilišta i/ili voditelje radova koji kao fizičke osobe mogu biti i zaposlenici i vlasnici obrta, dakle i izvođač i profesionalna osoba u istoj osobi, a takvih je u Hrvatskoj 18. Vezano uz osiguranje, navodimo da je prema Zakonu o gradnji sudionik u gradnji izvođač , a ne inženjer gradilišta i/ili voditelj radova, slijedom čega je izvođač dužan osigurati se od odgovornosti za štetu u obavljanju djelatnosti građenja, odnosno izvođenju radova, a ne njegov zaposlenik - inženjer gradilišta i/ili voditelj radova. Ad 5.4.26. Promjena uvjeta za obavljanje poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova ima izravne pozitivne učinke na (samo)zapošljavanje i pristup tržištu rada u RH za 18 fizičkih osoba obrtnika koji su ujedno i vlasnici i inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova. Dakle, riječ je o neznatnim pozitivnim učincima, a negativnih učinaka nema obzirom da je riječ o administrativnom rasterećenju profesija koje i dalje ostaju regulirane. Ad 5.5.11. Akcijski planovi rade se za određeno razdoblje te je u tijeku izrada novog akcijskog plana za regulirane profesije u sklopu kojeg je potrebno ponovno evaluirati sve uvjete za pristup reguliranim profesijama. U svakom akcijskom planu naglašava se da stupanj reguliranosti pojedine profesije mora biti razmjeran i opravdan javnim interesom koji se štiti. Nastavno, u Obrascu prethodne procjene učinaka propisa objašnjeno je koja je bitna razlika između projektanata i/ili nadzornih inženjera s jedne strane i inženjera gradilišta i/ili voditelja radova s druge strane, slijedom čega stupanj reguliranosti za te profesije ne bi trebao, odnosno ne smije biti isti. Ad 5.5.23. Kao odgovor pod točkom 5.5.11. Ad 5.6.2. Obzirom da je riječ o administrativnom rasterećenju profesija koje i dalje ostaju regulirane, takvo administrativno rasterećenje regulirane profesije nema nikakav učinak na „ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava“. Ad 5.6.4. Administrativno rasterećenje regulirane profesije inženjera gradilišta i/ili voditelja radova nema nikakav učinak na „izravnu ili neizravna diskriminaciju po bilo kojoj osnovi“. Ad 5.6.23. Vezano na primjedbu da se propisivanjem obveznog članstva u Komori osigurava isti status projektanata i/ili nadzornih inženjera i inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, dajemo odgovor da status projektanata i/ili nadzornih inženjera s jedne strane i inženjera gradilišta i/ili voditelja radova s druge strane ne može biti isti jer ne obavljaju iste poslove. Naime, bitna razlika između profesije projektanta i/ili nadzornog inženjera s jedne strane i profesije inženjera gradilišta i/ili voditelja radova s druge strane je što su projektanti i/ili nadzorni inženjeri osobe koje svoje poslove obavljaju samostalno kao fizičke osobe (npr. za projekt bolnice odgovoran je projektant ovlašteni arhitekt, odnosno ovlašteni inženjer koji ga je izradio), dok inženjeri gradilišta i voditelji radova te poslove obavljaju kao zaposlenici izvođača (npr. bolnicu gradi izvođač, a ne inženjer gradilišta i/ili voditelj radova). U tom smislu je člankom 48. Zakona o gradnji uređeno da su sudionici u gradnji: investitor, projektant, nadzorni inženjer, revident i izvođač (a ne inženjer gradilišta i/ili voditelj radova). Vezano uz tvrdnju da uvjeti za pristup toj reguliranoj profesiji više neće biti propisani, dajemo odgovor da se novim zakonskim rješenjima predlaže ukidanje uvjeta obveznog članstva u Komori, dok bi ostali uvjeti za obavljanje poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova bili i dalje uređeni zakonom, pri čemu bi provjera ispunjavanja zakonskih uvjeta i dalje bila obveza nadzornog inženjera u provođenju stručnog nadzora građenja (u skladu s Zakonom o gradnji). Vezano uz tvrdnju da se važećim zakonskim rješenjima osigurava otvaranje novih radnih mjesta uslijed obveze zapošljavanja inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, dajemo odgovor da uvjeti za izvođača, u pogledu obveze zapošljavanja odgovorne osobe koja vodi građenje, odnosno radove, nisu predmet izmjene zakona. Vezano uz primjedbu da se postojećim zakonskim rješenjima uređuje osiguranje od profesionalne odgovornosti inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, skrećemo pozornost da je, obzirom na tehnologiju obavljanja poslova građenja, izvođač dužan osigurati se (u svojstvu sudionika u gradnji, za razliku od inženjera gradilišta i/ili voditelj radova) od odgovornosti za štetu u obavljanju djelatnosti građenja, odnosno izvođenja radova.
12 Hrvatska komora arhitekata OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, 4.UTVRĐIVANJE RJEŠENJA KOMENTAR NA TOČKU 4.2. Predlažemo da se odustane od predložene izmjene. Prije predlaganja izmjene propisa koje se odnose na ciljanu skupinu potrebno je provesti konzultacije sa strukovnim Komorama, u skladu s odredbama Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju. Hrvatska komora arhitekata osobito ističe da ne postoji nijedan opravdani razlog zbog kojega bi Vlada Republike Hrvatske, kao predlagateljica, za donošenje tog Zakona trebala zatražiti hitni postupak. Štoviše, nijedan opravdani razlog za hitni postupak ne bi postojao čak ni u situaciji kad bi taj Zakon bio upućen u parlamentarnu proceduru pod oznakom P.Z.E. (zakoni koji se usklađuju s pravom Europske unije), što ovdje nije slučaj. Naime, u Obrascu prethodne procjene ZID-a Zakona o komorama izrijekom je utvrđeno da se "izravni učinci na uvjete za poslovanje poduzetnika koji obavljaju djelatnost građenja mogu ocijeniti neznatnim", da je "neznatan broj subjekata na koje olakšanje uvjeta poslovanja ima izravne učinke, slijedom čega se i izravni učinci na uvjete za poslovanje na tržištu mogu ocijeniti neznatnim", da su pitanja koja se uređuju ZID-om Zakona o komorama takva da "neće imati izravnih učinaka na tržišno natjecanje", "neće imati izravnih socijalnih učinaka", "neće imati izravnih učinka na zaštitu okoliša" i "neće imati izravnih učinka na zaštitu ljudskih prava", odnosno "neće imati učinke na male i srednje poduzetnike kroz administrativne troškove provedbe postupaka", niti će imati učinke "na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije". Očito je, dakle, da ne postoji nijedan relevantan razlog za traženje hitnog postupka donošenja ZID-a Zakona o komorama, dok s druge strane postoje svi razlozi za njegovo donošenje u redovitom parlamentarnom postupku (koja je utvrdio Ustavni sud u Izvješću broj: U-X-99/2013). Izrazita potreba donošenja ZID-a Zakona o komorama u redovitom parlamentarnom postupku posebno je izražena i zbog toga što je Ministarstvo pokrenulo postupak prethodne procjene za ZID Zakona o komorama bez ikakve najave ili prethodne konzultacije sa strukovnim komorama, pri čemu od njih nije prethodno zatražilo ni bilo kakvo izvješće o provedbi i izvršavanju javnih ovlasti u tom pitanju, propisanih Zakonom o komorama. Konačno, hitni postupak nikako se ne bi se mogao opravdati ni rokovima koji su određeni Zaključkom Vlade Republike Hrvatske o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, trgovačkih društava, instituta, zaklada i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, klasa: 022-03/18-07/355, ur.broj: 50301-25/06-18-2 od 2. kolovoza 2018. godine. Naime, u točki 13. tablice koja je sastavni dio tog Zaključka planirano je da se Hrvatski zavod za prostorni razvoj pripoji Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja, odnosno da nastavi rad u sastavu Ministarstva od 1. siječnja 2019. godine. Međutim, parlamentarna praksa jasno pokazuje da bi do 15. prosinca 2018. godine (do kada bi ZID Zakona o komorama trebao biti donesen) bilo dovoljno vremena za donošenje ne samo "običnog" zakona (kakav je ZID Zakona o komorama), već i za promjene samog Ustava Republike Hrvatske. Ni zahtjev da se ZID Zakona o komorama donese do 15. prosinca 2018., dakle, nikako nije opravdan razlog za njegovo donošenje po hitnom postupku. Tome na kraju treba dodati i činjenicu da je sama točka 13. tablice (koja je sastavni dio Zaključka od 2. kolovoza 2018.) izrazito sporna, a donesena je bez ikakvih prethodnih konzultacija sa strukovnim komorama i bez uvažavanja drugih mjerodavnih zakona i ostalih propisa, s kojima je u izravnom sukobu. Nije prihvaćen Zaključak Vlade RH od 2. kolovoza 2018. godine, o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, potrebno je provesti nizom propisima iz nadležnosti gotovo svih tijela državne uprave u RH, slijedom čega nije sporno da se svi potrebni zakoni ne mogu donijeti u zadanom roku (do 1.1. 2019.) ako se ne donose po hitnom postupku. Izmjene Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju, koje se odnose na inženjere gradilišta i/ili voditelje radova, predlažu se na temelju provedenog SCM mjerenja administrativnog opterećenja odredbi toga Zakona, u kojem postupku je utvrđeno znatno administrativno rasterećenje za inženjere gradilišta i/ili voditelje radova kojima bi se obvezno članstvo u Komori zamijenilo neobveznim upisom u evidenciju Komore.
13 Hrvatska komora arhitekata OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU Mjerodavni dio članka 204. stavka 1. Poslovnika Hrvatskog sabora (Narodne novine broj 82/13., 113/16., 69/17. i 29/18.) pod nazivom "Razlozi za hitni postupak" glasi: "Iznimno, zakon se može donijeti po hitnom postupku, kada to zahtijevaju osobito opravdani razlozi, koji u prijedlogu moraju biti posebno obrazloženi. …" Ustavni sud Republike Hrvatske u većem se broju svojih odluka, rješenja i izvješća bavio problemom "loše parlamentarne prakse" donošenja zakona po hitnom postupku. Presedansko značenje u tom smislu ima Izvješće broj: U-X-99/2013 od 23.01.2013. o postupcima donošenja zakona i o Poslovniku Hrvatskog sabora (Narodne novine broj 12/13.) (u daljnjem tekstu: Izvješće broj: U-X-99/2013 ili Izvješće). Noviji predmeti u kojima se Ustavni sud bavio tim problemom su rješenje broj: U-I-1694/2017 i dr. od 2. svibnja 2018. (točke 26. do 26.3. obrazloženja), rješenje broj: U-I-4545/2011 od 4. travnja 2017. (točke 10. i 10.1. obrazloženja) i rješenje broj: U-I-4455/2015 od 4. travnja 2017. (točke 29. do 29.3. obrazloženja). U Izvješću broj: U-X-99/2013 Ustavni sud utvrdio je sljedeća načelna ustavnopravna stajališta: "U novijoj parlamentarnoj praksi postupak donošenja zakona po hitnom postupku postao je gotovo pravilo, a ne iznimka. Ta pojava zabrinjava. Ustavni sud stoga je dužan upozoriti na nju. … Ustavni sud dužan je podsjetiti da Republika Hrvatska pripada parlamentarnim demokracijama. Višestranački demokratski sustav i vladavina prava najviše su vrednote njezina ustavnog poretka (članak 3. Ustava). Učestala praksa donošenja zakona po hitnom postupku narušava samu bit parlamentarizma. Takva praksa obezvrjeđuje značenje demokratskih procedura i obvezu njihova poštovanja te onemogućuje javne rasprave o bitnim društvenim pitanjima, slabeći time i osnove za razvitak i unapređenje dijaloške kulture bez koje ne postoji demokratsko društvo. Pravo koje se stvara u procedurama koje nisu u skladu s duhom parlamentarizma ne nailazi na povjerenje građana, a istodobno podriva i njihovo povjerenje u demokratske institucije" (točke 2. i 6. Izvješća). Ustavni sud je u nastavku Izvješća broj: U-X-99/2013 podsjetio na međunarodnu obvezu koje se Republika Hrvatska dužna pridržavati, izrečenu u predmetu Europskog suda za ljudska prava Broniowski protiv Poljske (presuda, veliko vijeće, 22. lipnja 2004., zahtjev br. 31443/96): "184. ... imperativ održavanja legitimnog povjerenja građana u državu i pravo koje ona stvara, inherentan vladavini prava, zahtijeva od vlasti da ... isprave izvanpravnu praksu (to rectify the extra-legal practices)" (točka 6. Izvješća). Po toj je osnovi utvrdio "da se u postupcima donošenja zakona u Republici Hrvatskoj moraju poštovati standardi inherentni demokratskim procedurama, osobito široke javne rasprave, kao i duh parlamentarizma izražen u ustavnim postulatima o Republici Hrvatskoj kao demokratskoj višestranačkoj državi u kojoj je Hrvatski sabor predstavničko tijelo građana i nositelj zakonodavne vlasti (članci 3. i 70. Ustava)" (točka 7. Izvješća). Ustavni sud nije odrekao pravo zakonodavca "da u pojedinim specifičnim situacijama zakon donese po hitnom postupku". Međutim, to mora činiti iznimno, samo onda kad za to postoje opravdani razlozi. "Nužno je pri tome - bez iznimke - relevantne razloge za donošenje zakona po hitnom postupku podrobno obrazložiti u prijedlogu samog zakona. Nije dostatno samo se pozvati na Poslovnik (…) ili potrebu hitnog postupka opravdati općim, neodređenim ili neuvjerljivim razlozima" (točka 8. Izvješća). Štoviše, Ustavni sud utvrdio je u Izvješću broj: U-X-99/2013 neprihvatljivim i način na koji Vlada Republike Hrvatske u praksi primjenjuje poslovničko pravilo da se zakoni koji se usklađuju s dokumentima Europske unije donose po hitnom postupku, ako to zatraži predlagatelj (sadašnji članak 206. stavak 1., a tadašnji članak 163.a Poslovnika Hrvatskog sabora). Utvrdio je da je Vlada, kao predlagateljica zakona, tu odredbu Poslovnika Hrvatskog sabora "prihvatila nekritički, kao beziznimno i apsolutno pravilo". Ustavni sud u tom je smislu podsjetio "da se takvim pristupom sužava prostor za javne demokratske rasprave i slabi duh parlamentarizma. Pravilo o 'traženju' hitnog postupka u smislu članka 163.a Poslovnika i u tim se situacijama mora tumačiti usko, kad za to stvarno postoje opravdani razlozi" (točka 9. Izvješća). Primjenjujući ta načelna ustavnopravna stajališta Ustavnog suda na predstojeći postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (u daljnjem tekstu: ZID Zakona o komorama), Hrvatska komora arhitekata osobito ističe da ne postoji nijedan opravdani razlog zbog kojega bi Vlada Republike Hrvatske, kao predlagateljica, za donošenje tog Zakona trebala zatražiti hitni postupak. Štoviše, nijedan opravdani razlog za hitni postupak ne bi postojao čak ni u situaciji kad bi taj Zakon bio upućen u parlamentarnu proceduru pod oznakom P.Z.E. (zakoni koji se usklađuju s pravom Europske unije), što ovdje nije slučaj. Naime, u Obrascu prethodne procjene ZID-a Zakona o komorama izrijekom je utvrđeno da se "izravni učinci na uvjete za poslovanje poduzetnika koji obavljaju djelatnost građenja mogu ocijeniti neznatnim", da je "neznatan broj subjekata na koje olakšanje uvjeta poslovanja ima izravne učinke, slijedom čega se i izravni učinci na uvjete za poslovanje na tržištu mogu ocijeniti neznatnim", da su pitanja koja se uređuju ZID-om Zakona o komorama takva da "neće imati izravnih učinaka na tržišno natjecanje", "neće imati izravnih socijalnih učinaka", "neće imati izravnih učinka na zaštitu okoliša" i "neće imati izravnih učinka na zaštitu ljudskih prava", odnosno "neće imati učinke na male i srednje poduzetnike kroz administrativne troškove provedbe postupaka", niti će imati učinke "na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije". Očito je, dakle, da ne postoji nijedan relevantan razlog za traženje hitnog postupka donošenja ZID-a Zakona o komorama, dok s druge strane postoje svi razlozi za njegovo donošenje u redovitom parlamentarnom postupku (koja je utvrdio Ustavni sud u Izvješću broj: U-X-99/2013). Izrazita potreba donošenja ZID-a Zakona o komorama u redovitom parlamentarnom postupku posebno je izražena i zbog toga što je Ministarstvo pokrenulo postupak prethodne procjene za ZID Zakona o komorama bez ikakve najave ili prethodne konzultacije sa strukovnim komorama, pri čemu od njih nije prethodno zatražilo ni bilo kakvo izvješće o provedbi i izvršavanju javnih ovlasti u tom pitanju, propisanih Zakonom o komorama. Konačno, hitni postupak nikako se ne bi se mogao opravdati ni rokovima koji su određeni Zaključkom Vlade Republike Hrvatske o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, trgovačkih društava, instituta, zaklada i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, klasa: 022-03/18-07/355, ur.broj: 50301-25/06-18-2 od 2. kolovoza 2018. godine. Naime, u točki 13. tablice koja je sastavni dio tog Zaključka planirano je da se Hrvatski zavod za prostorni razvoj pripoji Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja, odnosno da nastavi rad u sastavu Ministarstva od 1. siječnja 2019. godine. Međutim, parlamentarna praksa jasno pokazuje da bi do 15. prosinca 2018. godine (do kada bi ZID Zakona o komorama trebao biti donesen) bilo dovoljno vremena za donošenje ne samo "običnog" zakona (kakav je ZID Zakona o komorama), već i za promjene samog Ustava Republike Hrvatske. Ni zahtjev da se ZID Zakona o komorama donese do 15. prosinca 2018., dakle, nikako nije opravdan razlog za njegovo donošenje po hitnom postupku. Tome na kraju treba dodati i činjenicu da je sama točka 13. tablice (koja je sastavni dio Zaključka od 2. kolovoza 2018.) izrazito sporna, a donesena je bez ikakvih prethodnih konzultacija sa strukovnim komorama i bez uvažavanja drugih mjerodavnih zakona i ostalih propisa, s kojima je u izravnom sukobu. Nije prihvaćen Zaključak Vlade RH od 2. kolovoza 2018. godine, o smanjenju broja agencija, zavoda, fondova, instituta, zaklada, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba s javnim ovlastima, potrebno je provesti nizom propisima iz nadležnosti gotovo svih tijela državne uprave u RH, slijedom čega nije sporno da se svi potrebni zakoni ne mogu donijeti u zadanom roku (do 1.1. 2019.) ako se ne donose po hitnom postupku. Izmjene Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju, koje se odnose na inženjere gradilišta i/ili voditelje radova, predlažu se na temelju provedenog SCM mjerenja administrativnog opterećenja odredbi toga Zakona, u kojem postupku je utvrđeno znatno administrativno rasterećenje za inženjere gradilišta i/ili voditelje radova kojima bi se obvezno članstvo u Komori zamijenilo neobveznim upisom u evidenciju Komore.
14 Hrvatska komora arhitekata OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, 3.UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA KOMENTAR UZ TOČKU 3.1. U dokumentu „Akcijski plan u području reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2016. do 2018.“ za regulirane profesije ovlašteni inženjer, ovlašteni voditelj građenja, ovlašteni voditelj radova, revident i odgovorna osoba za provedbu zadaća treće strane u postupcima ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda, temeljem evaluacije uvjeta za pristup i obavljanje navedenih profesija utvrđeno je da bi postojeće uvjete trebalo zadržati s obzirom da je riječ o profesiji koja može imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga. KOMENTAR UZ TOČKU 3.2. Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje propisano je da se radi o profesijama iz sigurnosnog sektora. To je razlog da se za te profesije u skladu sa europskim zakonodavstvom propišu i neka ograničenja poput stupnja obrazovanja te s tim u vezi i uvjeta odgovarajućeg stručnog iskustva, provjera znanja prije priznavanja kvalifikacije odnosno ukoliko se ocijeni da je to potrebno ili dostavljanje dokaza o nekažnjavanju, upisa u Imenike komore radi stjecanja ovlaštenja za obavljanje poslova ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera, poznavanje hrvatskog jezika ili obvezno korištenje usluge prevođenja na vlastiti trošak i odgovornost i sl. a sve radi zaštite javnog interesa i sigurnosti. Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja je prilikom izrade važećeg Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju i Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje analiziralo zakonodavstvo država članica Europske unije te su odredbe novih Zakona formulirane na način da se postigne ravnoteža između potrebe za što slobodnijim pristupom tržištu fizičkih i pravnih osoba i potrebe da se njihovim radom ispune zahtjevi javnog interesa u graditeljstvu i prostornom uređenju. Uvođenje ovlaštenja za voditelje građenja/radova vezano je i uz ukidanje suglasnosti za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja koje su propisivale vrlo restriktivne uvjete za ishođenje suglasnosti, ali nakon toga nije bilo nikakve kontrole na terenu ispunjavanja tih uvjeta. Posljedica toga je da veliki broj izvođača (obrtnika i malih tvrtki) unatoč ishođenoj suglasnosti nije imao zaposlene inženjere. KOMENTAR UZ TOČKU 3.3. HKA se protivi predloženim zakonskim rješenjima kao i navedenom roku. Nije prihvaćen Kako je već navedeno, profesija inženjera gradilišta i/ili voditelja radova ostaje regulirana profesija u smislu da su uvjeti za obavljanje profesije uređeni zakonom, međutim stupanj reguliranosti pojedine profesije mora biti razmjeran i opravdan javnim interesom koji se štiti. Nastavno, u Obrascu prethodne procjene učinaka propisa objašnjeno je koja je bitna razlika između projektanata i/ili nadzornih inženjera s jedne strane i inženjera gradilišta i/ili voditelja radova s druge strane, slijedom čega stupanj reguliranosti za te profesije ne bi trebao, odnosno ne smije biti isti. Kako je već navedeno, uvjeti za izvođače nisu predmet izmjene zakonskih rješenja.
15 Hrvatska komora arhitekata OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, 2.ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA KOMENTARI UZ TOČKE 2.1. i 2.2. Hrvatska komora arhitekata ne podržava navedeni prijedlog Ministarstva, a razlozi za to su slijedeći: Ukoliko se usvoje predložene izmjene Zakona naši kolege voditelji građenja/radova ne bi više bili članovi Hrvatske komore inženjera građevinarstva, Hrvatske komore arhitekata, Hrvatske komore inženjera strojarstva, Hrvatske komore inženjera elektrotehnike. Podsjećamo da su godinama naši kolege koji vode građenje tražili od nadležnih institucija da postanu članovi Komore. To njihovo nastojanje ostvareno je donošenjem Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju koji je stupio na snagu 25. srpnja 2015. godine. Što se dobilo ulaskom voditelja građenja u Komore: - njihov status izjednačen je sa statusom njihovih kolega projektanata i nadzornih inženjera - propisani su uvjeti za pristup toj reguliranoj profesiji - precizno je regulirano tko može i pod kojim uvjetima obavljati djelatnost voditelja građenja/radova i uvodi se red na gradilištima - bolje pozicioniranje na tržištu rada jer su sada i poduzetnici i manje tvrtke koji nisu imali tu praksu dobili obvezu da zaposle voditelja građenja/radova - ovlašteni voditelji građenja/radova dobili su policu osiguranja od profesionalne odgovornosti - Komora je dobila ovlasti da kontrolira ulazak stranaca koji vode građenje u Republici Hrvatskoj Sve ostvareno predloženim izmjenama Zakona se poništava. Bojimo se da se na taj način uvodi siva zona u području građenja, naročito kod obrtnika i manjih tvrtki. Ističemo, na temelju dosadašnjih iskustava da su naši kolege koji su upisani u Imenik ovlaštenih voditelja građenja/radova pozdravili zakonsko rješenje koji im je omogućilo upis u Komoru, a na predmetni obrazac dobili smo veliki broj komentara i ovlaštenih voditelja građenja/radova koji se protive takovom zakonskom rješenju, ali i nadzornih inženjera koji ističu da je uvođenjem ovih ovlaštenih inženjera uspostavljen red na gradilištima. Komore smatraju da predložene izmjene Zakona nisu prihvatljive i nisu u interesu njjihovih članova, to tim više što se tri godine nakon donošenja Zakona i upisa 5.500 članova u Komorama, ta odredba Zakona ukida. Ujedno izražavamo svoje nezadovoljstvo načinom na koji je objavljen prijedlog predmetnih izmjena bez ikakve najave i konzultacija sa Komorama i bez da je od Komora zatraženo izvješće o provedbi i izvršavanju javnih ovlasti na temelju važećeg Zakona, što odudara od dosadašnje dobre prakse i suradnje između inženjerskih komora i nadležnog Ministarstva. Slijedom navedenog predlažemo da naslovljeno Ministarstvo predložena zakonska rješenja povuče, a ako Ministarstvo smatra da u dosadašnjem Zakonu ima nekih loših rješenja trebalo bi u duhu dosadašnje prakse to raspraviti sa Komorama na koje se taj Zakon odnosi. Hrvatska komora arhitekata protivi se pripajanju Hrvatskog zavoda za prostorni razvoj (u daljnjem tekstu: Zavod) Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja (u daljnjem tekstu: MGIPU) iz slijedećih razloga - Zavod će pripajanjem MGIPU izgubiti svoju samostalnost obavljanja stručnih poslova prostornog uređenja za Republiku Hrvatsku, kao što je to sada utvrđeno u članku 18. važećeg Zakona o prostornom uređenju (u daljnjem tekstu: Zakon) - djelatnici Zavoda obavljati će posao temeljem Rješenja o raspoređivanju na radno mjesto, a ne temeljem Ugovora o radu, odnosno postaju državni službenici i namještenici - pripajanjem Zavoda MGIPU djelatnicima Zavoda, odnosno službenicima MGIPU bi bio omogućen privilegirani položaj na tržištu rada, budući se predlaže da im ostane aktivan status članova strukovnih komora, što je u suprotnosti sa Direktivom o uslugama 2006/123/EZ i Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja ("Narodne novine" broj 79/09, 80/13) - pripajanjem Zavoda MGIPU predlaže se da Zavod kao ustrojstvena jedinica MGIPU može raditi sve razine prostornih planova državne, regionalne i lokalne razine, što je u suprotnosti sa Direktivom o uslugama 2006/123/EZ i Zakonom o zaštiti tržišnog natjecanja ("Narodne novine" broj 79/09, 80/13) te sa Pravilnikom o izdavanju suglasnosti za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja („Narodne novine“ broj 136/2015). Nedvojbeno se radi o sukobu interesa, jer bi MGIPU sam sebi izdavao suglasnost za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja. Nadalje, pripajanjem Zavoda MGIPU, u slučaju da Zavod izrađuje neku od razina tih prostornih planova, a temeljem članka 108. Zakona MGIPU sam sebi izdaje suglasnost,, što također predstavlja sukob interesa - pripajanje Zavoda MGIPU u suprotnosti je i s drugim važećim propisima RH. Također, nužno je u izmjenama i dopunama Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju uvrstiti i ovlaštene krajobrazne arhitekte. Nije prihvaćen Vezano na primjedbu da se propisivanjem obveznog članstva u Komori osigurava isti status projektanata i/ili nadzornih inženjera i inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, dajemo odgovor da status projektanata i/ili nadzornih inženjera s jedne strane i inženjera gradilišta i/ili voditelja radova s druge strane ne može biti isti jer ne obavljaju iste poslove. Naime, bitna razlika između profesije projektanta i/ili nadzornog inženjera s jedne strane i profesije inženjera gradilišta i/ili voditelja radova s druge strane je što su projektanti i/ili nadzorni inženjeri osobe koje svoje poslove obavljaju samostalno kao fizičke osobe (npr. za projekt bolnice odgovoran je projektant ovlašteni arhitekt, odnosno ovlašteni inženjer koji ga je izradio), dok inženjeri gradilišta i voditelji radova te poslove obavljaju kao zaposlenici izvođača (npr. bolnicu gradi izvođač, a ne inženjer gradilišta i/ili voditelj radova). U tom smislu je člankom 48. Zakona o gradnji uređeno da su sudionici u gradnji: investitor, projektant, nadzorni inženjer, revident i izvođač (a ne inženjer gradilišta i/ili voditelj radova). Vezano uz tvrdnju da uvjeti za pristup toj reguliranoj profesiji više neće biti propisani, dajemo odgovor da se novim zakonskim rješenjima predlaže ukidanje uvjeta obveznog članstva u Komori, dok bi ostali uvjeti za obavljanje poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova bili i dalje uređeni zakonom, pri čemu bi provjera ispunjavanja zakonskih uvjeta i dalje bila obveza nadzornog inženjera u provođenju stručnog nadzora građenja (u skladu s Zakonom o gradnji). Vezano uz tvrdnju da se važećim zakonskim rješenjima osigurava otvaranje novih radnih mjesta uslijed obveze zapošljavanja inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, dajemo odgovor da uvjeti za izvođača, u pogledu obveze zapošljavanja odgovorne osobe koja vodi građenje, odnosno radove, nisu predmet izmjene zakona. Vezano uz primjedbu da se postojećim zakonskim rješenjima uređuje osiguranje od profesionalne odgovornosti inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, skrećemo pozornost da je, obzirom na tehnologiju obavljanja poslova građenja, izvođač u svojstvu sudionika u gradnji (a ne inženjer gradilišta i/ili voditelj radova) dužan osigurati se od odgovornosti za štetu u obavljanju djelatnosti građenja, odnosno izvođenja radova. Vezano uz primjedbu da se više neće provoditi kontrola stručnih kvalifikacija stranih državljana koji vode gradilište/radove u Republici Hrvatskoj, dajemo odgovor da provjera strane stručne kvalifikacije inženjera gradilišta i/ili voditelja radova za privremeno ili povremeno obavljanje poslova u RH kao i priznavanje strane stručne kvalifikacije za trajno obavljanje tih poslova u RH ostaje i dalje obveza Komore. Vezano uz tvrdnju da predloženom izmjenom ne bi došlo do financijskog, niti administrativnog rasterećenja inženjera gradilišta i/ili voditelja radova navodimo da je SCM mjerenje dokazalo znatno administrativno rasterećenje tih profesija u slučaju da im se obvezno članstvo u Komori zamijeni neobveznim upisom u evidenciju Komore, što je u Obrascu prethodne procjene učinaka propisa i objašnjeno. Nastavno na iskazano nezadovoljstvo načinom na koji je objavljen prijedlog predmetnih izmjena bez ikakve najave i konzultacija sa Komorama, navodimo da je provedba SCM mjere administrativnog rasterećenja za inženjere gradilišta i/ili voditelje radova inicirana SCM mjerenjem odredbi zakona, o čemu je u Obrascu prethodne procjene učinaka propisa dano objašnjenje. Na kraju, vezano uz protivljenje HKA da se Hrvatski zavod za prostorni razvoj (u daljnjem tekstu: HZPR) pripoji Ministarstvu, obzirom na moguće sukobe interesa u obavljanju poslova prostornog uređenja, navodimo da su zadaće HZPR-a uređene Zakonom o prostornom uređenju te da HZPR nije gospodarski subjekt na tržištu rada, slijedom čega, nije obvezan zatražiti suglasnost za obavljanje poslova prostornog uređenja. Nastavno na primjedbu da je izmjenama zakona potrebno obuhvatiti struku krajobraznih arhitekata, navodimo da je status krajobraznih arhitekata u pogledu poslova vezanih uz uređenje krajobraza potrebno urediti propisom kojim se uređuje zaštita okoliša i prirode, odnosno zaštita kulturne baštine.
16 Hrvatska komora inženjera elektrotehnike OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, 6. Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) KOMENTAR uz točku 6.5. Ministarstvo nije uzelo u obzir da su regulirane profesije inženjer gradilišta (ovlašteni voditelj građenja) i voditelj radova (ovlašteni voditelj radova), te ih potpuno neopravdano briše iz važećih propisa, što smatramo potpuno neprihvatljivim i neutemeljenim. Nadalje radi se o profesijama iz sigurnosnog sektora za koje u skladu sa Direktivom 2006/123/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu članak 23. stavak 1. države članice mogu osigurati da pružatelji čije usluge predstavljaju izravnu i posebnu opasnost za zdravlje ili sigurnost primatelja ili treće osobe, ili rizik za financijsku sigurnost primatelja, zaključe osiguranje profesionalne odgovornosti, primjereno vrsti i stupnju opasnosti, ili da predvide jamstvo ili slično rješenje koje je jednakovrijedno ili bitno usporedivo s obzirom na njihovu svrhu. Važeći Zakon o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju usklađen je sa navedenom Direktivom, a ukidanje obveze profesionalnog osiguranja za navedene profesije iz sigurnosnog sektora imat će nesagledivo štetne posljedice i protivno je javnom interesu. Nije prihvaćen Novim zakonskim rješenjima predlaže se ukidanje uvjeta obveznog članstva u Komori, dok bi ostali uvjeti za obavljanje poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova bili i dalje uređeni zakonom, pri čemu bi provjera ispunjavanja zakonskih uvjeta i dalje bila obveza nadzornog inženjera u provođenju stručnog nadzora građenja (u skladu s Zakonom o gradnji). Vezano uz primjedbu koja se odnosi na profesionalno osiguranje inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, navodimo da je, u smislu Zakona o gradnji, sudionik u gradnji izvođač, a ne inženjer gradilišta i/ili voditelj radova, slijedom čega je izvođač dužan osigurati se od odgovornosti za štetu u obavljanju djelatnosti građenja, odnosno izvođenja radova.
17 Hrvatska komora inženjera elektrotehnike OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, 5.UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA KOMENTAR na točku 5.1.15. Obrazloženje uz ovu točku bazira se na netočnim podacima i tezama, također u koliziji je sa tezama iz obrazloženja uz točku 5.4.26. Naime, ovlašteni voditelji građenja/radova mogu biti osnivači, vlasnici i direktori trgovačkog društva ili vlasnici obrta. Nadalje odgovornost izvođača i njegovo osiguranje od odgovornosti treba razlikovati od odgovornosti u arhitektonskim i inženjerskim poslovima za štetu koju bi ovlašteni voditelj građenja/radova obavljanjem poslova, mogao učiniti investitoru ili trećim osobama (profesionalna odgovornost). Osiguranim slučajem smatra se svaki propust ili pogreška u obavljanju stručnih poslova koje prouzroči ovlašteni voditelj građenja/radova svojim postupanjem ili propuštanjem postupanja u arhitektonskim i inženjerskim poslovima u prostornom uređenju i gradnji. Ovakvo zakonsko rješenje implicira da će osobno osiguranje biti znatno skuplje i premašiti iznos visine sadašnje članarine. KOMENTAR na točku 5.1.27. Obrazloženje uz ovu točku bazira se na netočnim podacima. KOMENTAR na točku 5.3.8. Pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom imat će socijalne posljedice obzirom da će rješenja iz ovog Zakona dovesti do otpuštanja iz radnog odnosa većeg broja ovlaštenih voditelja građenja/radova, kao što je bilo prije stupanja na snagu važećeg Zakona. Pristup tržištu rada biti će znatno otežan za akademske ili stručne prvostupnike (baccalaureuse). Također ističemo da će osobne police osiguranja od profesionalne odgovornosti koje će sklapati pripadnici regulirane profesije inženjer gradilišta (ovlašteni voditelj građenja) i voditelj radova (ovlašteni voditelj radova) biti znatno skuplje i premašit će iznos sadašnje članarine. KOMENTAR na točku 5.3.20. Pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom imat će socijalne posljedice obzirom da će rješenja iz ovog Zakona dovesti do otpuštanja iz radnog odnosa većeg broja ovlaštenih voditelja građenja/radova, kao što je bilo prije stupanja na snagu važećeg Zakona. KOMENTAR na točku 5.4.14. Ovo obrazloženje temelji se na netočnim brojčanim podacima koji se ne podudaraju sa podacima o broju članova ovlaštenih voditelja građenja/radova koje imaju Komore kao i dvojbenim tezama. Pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom imat će posljedice na rad i tržište rada obzirom da će rješenja iz ovog Zakona dovesti do otpuštanja iz radnog odnosa većeg broja ovlaštenih voditelja građenja/radova, kao što je bilo prije stupanja na snagu važećeg Zakona. Kao što je vidljivo iz priloženog obrazloženja izvođačima se omogućuje da lakše osiguraju sudjelovanje tih profesionalnih osoba što znači da ne moraju biti zaposleni. Također ističemo da će osobne police osiguranja od profesionalne odgovornosti koje će sklapati pripadnici regulirane profesije inženjer gradilišta (ovlašteni voditelj građenja) i voditelj radova (ovlašteni voditelj radova) biti znatno skuplje i premašit će iznos sadašnje članarine. KOMENTAR na točku 5.4.26. U obrazloženju uz točku 5.1.15 navodi se slijedeće: „Pri tome je potrebno istaknuti da inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova uslugu građenja pružaju kao zaposlenici izvođača, a ne obavljanjem samostalnog rada.“ Ovo obrazloženje je u koliziji sa citiranim navodom i uočava se potpuna neujednačenost navoda Ministarstva u obrazloženjima u ovom obrascu. KOMENTAR uz točku 5.5.11. Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje propisano je da se radi o profesijama iz sigurnosnog sektora. U dokumentu Prijedlog Akcijskog plana u području reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2016. do 2018. za regulirane profesije ovlašteni inženjer, inženjer gradilišta (ovlašteni voditelj građenja), voditelj radova (ovlašteni voditelj radova), revident i odgovorna osoba za provedbu zadaća treće strane u postupcima ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda, temeljem evaluacije uvjeta za pristup i obavljanje navedenih profesija utvrđeno je da bi postojeće uvjete trebalo zadržati s obzirom da je riječ o profesiji koja može imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga. KOMENTAR na točku 5.5.23. Kao uz točku 5.5.11. KOMENTAR na točku 5.6.2 i 5.6.4. Odgovor je trebao biti DA obzirom da rješenja iz ovog Zakona utječu na pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava, i predstavljaju izravnu diskriminaciju. KOMENTAR NA točku 5.6.23. Ovo obrazloženje nije točno. Pitanja koja se uređuju ovim Zakonom dovode do diskriminirajućeg statusa za pripadnike struke koji obavljaju poslove ovlaštenog voditelja građenja/radova, u odnosu na pripadnike iste struke koji obavljaju poslove projektanta i nadzornog inženjera. Što se dobilo ulaskom voditelja građenja/radova u Komore: - njihov status izjednačen je sa statusom njihovih kolega projektanata i nadzornih inženjera - precizno je regulirano tko može i pod kojim uvjetima obavljati djelatnost voditelja građenja/radova - bolje pozicioniranje na tržištu rada jer su sada i poduzetnici i manje tvrtke koji nisu imali tu praksu imali obvezu da zaposle voditelja građenja/radova - voditelji građenja/radova dobili su policu osiguranja od profesionalne odgovornosti - Komora je dobila ovlasti da kontrolira ulazak stranaca koji vode građenje u Republici Hrvatskoj Nije prihvaćen Ad 5.1.15. Kako je već navedeno, uvjeti za izvođače (pravne ili fizičke osobe obrtnike koji obavljaju djelatnost građenja) nisu predmet izmjena zakona. Izmjene se odnose na uvjete za regulirane profesije inženjere gradilišta i/ili voditelje radova koji kao fizičke osobe mogu biti i zaposlenici i vlasnici obrta, dakle i izvođač i profesionalna osoba u istoj osobi, a takvih je u Hrvatskoj 18. Vezano uz osiguranje, navodimo da je prema Zakonu o gradnji sudionik u gradnji izvođač , a ne inženjer gradilišta i/ili voditelj radova, slijedom čega je izvođač dužan osigurati se od odgovornosti za štetu u obavljanju djelatnosti građenja, odnosno izvođenju radova, a ne njegov zaposlenik - inženjer gradilišta i/ili voditelj radova. Ad 5.1.27. Podatci navedeni u Obrascu prethodne procjene učinaka propisa dobiveni su objedinjavanjem podataka prikupljenih od Hrvatske komore arhitekata, Hrvatske komore inženjera građevinarstva, Hrvatske komore inženjera elektrotehnike i Hrvatske komore inženjera strojarstva. Ad 5.3.8. Odgovor kao uz točku 5.1.15. Ad 5.3.20. Uvjeti za izvođače nisu predmet izmjena zakona. Ad 5.4.14. U izračunu je primijenjena SCM metodologija, dok je stvaran broj inženjera gradilišta i/ili voditelja radova dvostruko veći (slijedom čega su i godišnje uštede dvostruko veće). Kako je već navedeno, uvjeti za izvođače (pravne ili fizičke osobe obrtnike koji obavljaju djelatnost građenja) nisu predmet izmjena zakona. Izmjene se odnose na uvjete za regulirane profesije inženjere gradilišta i/ili voditelje radova koji kao fizičke osobe mogu biti i zaposlenici i vlasnici obrta, dakle i izvođač i profesionalna osoba u istoj osobi, a takvih je u Hrvatskoj 18. Vezano uz osiguranje, navodimo da je prema Zakonu o gradnji sudionik u gradnji izvođač , a ne inženjer gradilišta i/ili voditelj radova, slijedom čega je izvođač dužan osigurati se od odgovornosti za štetu u obavljanju djelatnosti građenja, odnosno izvođenju radova, a ne njegov zaposlenik - inženjer gradilišta i/ili voditelj radova. Ad 5.4.26. Promjena uvjeta za obavljanje poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova ima izravne pozitivne učinke na (samo)zapošljavanje i pristup tržištu rada u RH za 18 fizičkih osoba obrtnika koji su ujedno i vlasnici i inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova. Dakle, riječ je o neznatnim pozitivnim učincima, a negativnih učinaka nema obzirom da je riječ o administrativnom rasterećenju profesija koje i dalje ostaju regulirane. Ad 5.5.11. Akcijski planovi rade se za određeno razdoblje te je u tijeku izrada novog akcijskog plana za regulirane profesije u sklopu kojeg je potrebno ponovno evaluirati sve uvjete za pristup reguliranim profesijama. U svakom akcijskom planu naglašava se da stupanj reguliranosti pojedine profesije mora biti razmjeran i opravdan javnim interesom koji se štiti. Nastavno, u Obrascu prethodne procjene učinaka propisa objašnjeno je koja je bitna razlika između projektanata i/ili nadzornih inženjera s jedne strane i inženjera gradilišta i/ili voditelja radova s druge strane, slijedom čega stupanj reguliranosti za te profesije ne bi trebao, odnosno ne smije biti isti. Ad 5.5.23. Odgovor kao uz točku 5.5.11. Ad 5.6.2 i 5.6.4. Administrativno rasterećenje regulirane profesije nema nikav učinak na „pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava“ i ne predstavlja nikakvu diskriminaciju. KOMENTAR NA točku 5.6.23. Vezano na primjedbu da se propisivanjem obveznog članstva u Komori osigurava isti status projektanata i/ili nadzornih inženjera i inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, dajemo odgovor da status projektanata i/ili nadzornih inženjera s jedne strane i inženjera gradilišta i/ili voditelja radova s druge strane ne može biti isti jer ne obavljaju iste poslove. Naime, bitna razlika između profesije projektanta i/ili nadzornog inženjera s jedne strane i profesije inženjera gradilišta i/ili voditelja radova s druge strane je što su projektanti i/ili nadzorni inženjeri osobe koje svoje poslove obavljaju samostalno kao fizičke osobe (npr. za projekt bolnice odgovoran je projektant ovlašteni arhitekt, odnosno ovlašteni inženjer koji ga je izradio), dok inženjeri gradilišta i voditelji radova te poslove obavljaju kao zaposlenici izvođača (npr. bolnicu gradi izvođač, a ne inženjer gradilišta i/ili voditelj radova). U tom smislu je člankom 48. Zakona o gradnji uređeno da su sudionici u gradnji: investitor, projektant, nadzorni inženjer, revident i izvođač (a ne inženjer gradilišta i/ili voditelj radova). Vezano uz tvrdnju da uvjeti za pristup toj reguliranoj profesiji više neće biti propisani, dajemo odgovor da se novim zakonskim rješenjima predlaže ukidanje uvjeta obveznog članstva u Komori, dok bi ostali uvjeti za obavljanje poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova bili i dalje uređeni zakonom, pri čemu bi provjera ispunjavanja zakonskih uvjeta i dalje bila obveza nadzornog inženjera u provođenju stručnog nadzora građenja (u skladu s Zakonom o gradnji). Vezano uz tvrdnju da se važećim zakonskim rješenjima osigurava otvaranje novih radnih mjesta uslijed obveze zapošljavanja inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, dajemo odgovor da uvjeti za izvođača, u pogledu obveze zapošljavanja odgovorne osobe koja vodi građenje, odnosno radove, nisu predmet izmjene zakona. Vezano uz primjedbu da se postojećim zakonskim rješenjima uređuje osiguranje od profesionalne odgovornosti inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, skrećemo pozornost da je, obzirom na tehnologiju obavljanja poslova građenja, izvođač dužan osigurati se (u svojstvu sudionika u gradnji, za razliku od inženjera gradilišta i/ili voditelj radova) od odgovornosti za štetu u obavljanju djelatnosti građenja, odnosno izvođenja radova.
18 Hrvatska komora inženjera elektrotehnike OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, 4.UTVRĐIVANJE RJEŠENJA Predlažemo da se odustane od predložene izmjene u odnosu na ovlaštene voditelje građenja/radova . Nije prihvaćen Izmjene zakona inicirane su SCM mjerenjem administrativnog opterećenja odredbi zakona.
19 Hrvatska komora inženjera elektrotehnike OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, 3.UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA KOMENTAR na točku 3.1. U dokumentu Prijedlog Akcijskog plana u području reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2016. do 2018. za regulirane profesije ovlašteni inženjer, ovlašteni voditelj građenja, ovlašteni voditelj radova, revident i odgovorna osoba za provedbu zadaća treće strane u postupcima ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda, temeljem evaluacije uvjeta za pristup i obavljanje navedenih profesija utvrđeno je da bi postojeće uvjete trebalo zadržati s obzirom da je riječ o profesiji koja može imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga. KOMENTAR na točku 3.2. Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje propisano je da se radi o profesijama iz sigurnosnog sektora. To je razlog da se za te profesije u skladu sa europskim zakonodavstvom propišu i neka ograničenja poput stupnja obrazovanja te s tim u vezi i uvjeta odgovarajućeg stručnog iskustva, provjera znanja prije priznavanja kvalifikacije odnosno ukoliko se ocijeni da je to potrebno ili dostavljanje dokaza o nekažnjavanju, upisa u Imenike komore radi stjecanja ovlaštenja za obavljanje poslova ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera, poznavanje hrvatskog jezika ili obvezno korištenje usluge prevođenja na vlastiti trošak i odgovornost i sl. a sve radi zaštite javnog interesa i sigurnosti. Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja je prilikom izrade važećeg Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju i Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje analiziralo zakonodavstvo država članica Europske unije te su odredbe novih Zakona formulirane na način da se postigne ravnoteža između potrebe za što slobodnijim pristupom tržištu fizičkih i pravnih osoba i potrebe da se njihovim radom ispune zahtjevi javnog interesa u graditeljstvu i prostornom uređenju. Uvođenje ovlaštenja za voditelje građenja/radova vezano je i uz ukidanje suglasnosti za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja koje su propisivale vrlo restriktivne uvjete za ishođenje suglasnosti, ali nakon toga nije bilo nikakve kontrole na terenu ispunjavanja tih uvjeta. Posljedica toga je da veliki broj izvođača (obrtnika i malih tvrtki) unatoč ishođenoj suglasnosti nije imao zaposlene inženjere. KOMENTAR na točku 3.3. Hrvatska komore inženjera elektrotehnike se protivi predloženim zakonskim rješenjima kao i navedenom roku. Nije prihvaćen Akcijski planovi rade se za određeno razdoblje te je u tijeku izrada novog akcijskog plana za regulirane profesije u sklopu kojeg je potrebno ponovno evaluirati sve uvjete za pristup reguliranim profesijama. U svakom akcijskom planu naglašava se da stupanj reguliranosti pojedine profesije mora biti razmjeran i opravdan javnim interesom koji se štiti. Nastavno, u Obrascu prethodne procjene učinaka propisa objašnjeno je koja je bitna razlika između projektanata i/ili nadzornih inženjera s jedne strane i inženjera gradilišta i/ili voditelja radova s druge strane, slijedom čega stupanj reguliranosti za te profesije ne bi trebao, odnosno ne smije biti isti. Kako je već navedeno, profesija inženjera gradilišta i/ili voditelja radova ostaje regulirana profesija u smislu da su uvjeti za obavljanje profesije uređeni zakonom, međutim stupanj reguliranosti pojedine profesije mora biti razmjeran i opravdan javnim interesom koji se štiti. Nastavno, u Obrascu prethodne procjene učinaka propisa objašnjeno je koja je bitna razlika između projektanata i/ili nadzornih inženjera s jedne strane i inženjera gradilišta i/ili voditelja radova s druge strane, slijedom čega stupanj reguliranosti za te profesije ne bi trebao, odnosno ne smije biti isti. Kako je već navedeno, uvjeti za izvođače nisu predmet izmjene zakonskih rješenja.
20 Hrvatska komora inženjera elektrotehnike OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, 2.ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA KOMENTAR uz točku 2.1. i 2.2. Hrvatska komora inženjera elektrotehnike ne podržava navedeni prijedlog Ministarstva, a razlozi za to su slijedeći: Ukoliko se usvoje predložene izmjene Zakona naši kolege voditelji građenja/radova ne bi više bili članovi Hrvatske komore inženjera elektrotehnike. Podsjećamo da su godinama naše kolege koji vode građenje tražili od nadležnih institucija da postanu članovi Komore. To njihovo nastojanje ostvareno je donošenjem Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju koji je stupio na snagu 25. srpnja 2015. godine. Što se dobilo ulaskom voditelja građenja u Komore: - njihov status izjednačen je sa statusom njihovih kolega projektanata i nadzornih inženjera - precizno je regulirano tko može i pod kojim uvjetima obavljati djelatnost voditelja građenja/radova - bolje pozicioniranje na tržištu rada jer su sada i poduzetnici i manje tvrtke koji nisu imali tu praksu imali obvezu da zaposle voditelja građenja/radova - voditelji građenja dobili su policu osiguranja od profesionalne odgovornosti - Komora je dobila ovlasti da kontrolira ulazak stranaca koji vode građenje u Republici Hrvatskoj Sve ostvareno predloženim izmjenama Zakona palo bi u vodu. Bojimo se da se na taj način uvodi siva zona u području građenja, naročito kod obrtnika i manjih tvrtki. Ističemo, na temelju dosadašnjih iskustava da su naše kolege koji su upisani u Imenik ovlaštenih voditelja građenja/radova pozdravili zakonsko rješenje koji im je omogućilo upis u Komoru. Smatramo da predložene izmjene Zakona nisu prihvatljive i nisu u interesu naših članova, to tim više što se tri godine nakon donošenja Zakona i upisa 960 članova u Hrvatsku komoru inženjera elektrotehnike, ta odredba Zakona ukida. Slijedom navedenog predlažemo da naslovljeno Ministarstvo predložena zakonska rješenja povuče. Nije prihvaćen Isti odgovor kao na primjedbe dane od strane Hrvatske komore inženjera strojarstva i Hrvatske komore arhitekata.
21 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, 6. Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) KOMENTAR uz točku 6.5. Ministarstvo prilikom ispunjavanja ovog Obrasca nije uzelo u obzir da su ovlašteni voditelj građenja i ovlašteni voditelj radova regulirane profesije, te ih potpuno neopravdano briše iz važećih propisa.. Ovo smatramo potpuno neprihvatljivim i neutemeljenim. Nadalje radi se o profesijama iz sigurnosnog sektora za koje u skladu sa Direktivom 2006/123/EZ EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu, članak 23. stavak 1., države članice mogu osigurati da, pružatelji čije usluge predstavljaju izravnu i posebnu opasnost za zdravlje ili sigurnost primatelja ili treće osobe, ili rizik za financijsku sigurnost primatelja, zaključe osiguranje profesionalne odgovornosti, primjereno vrsti i stupnju opasnosti, ili da predvide jamstvo ili slično rješenje koje je jednakovrijedno ili bitno usporedivo s obzirom na njihovu svrhu. Važeći Zakon o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju usklađen je sa navedenom Direktivom, a ukidanje obveze profesionalnog osiguranja za navedene profesije iz sigurnosnog sektora imat će nesagledivo štetne posljedice i protivno je javnom interesu i sigurnosti. Nije prihvaćen Novim zakonskim rješenjima predlaže se ukidanje uvjeta obveznog članstva u Komori, dok bi ostali uvjeti za obavljanje poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova bili i dalje uređeni zakonom, pri čemu bi provjera ispunjavanja zakonskih uvjeta i dalje bila obveza nadzornog inženjera u provođenju stručnog nadzora građenja (u skladu s Zakonom o gradnji). Vezano uz primjedbu koja se odnosi na profesionalno osiguranje inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, navodimo da je, u smislu Zakona o gradnji, sudionik u gradnji izvođač, a ne inženjer gradilišta i/ili voditelj radova, slijedom čega je izvođač dužan osigurati se od odgovornosti za štetu u obavljanju djelatnosti građenja, odnosno izvođenja radova.
22 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, 5.UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA KOMENTAR na točku 5.1.15. Obrazloženje uz ovu točku bazira se na netočnim podacima i tezama, također u koliziji je sa tezama iz obrazloženja uz točku 5.4.26. Naime, ovlašteni voditelji građenja/radova mogu biti osnivači, vlasnici i direktori trgovačkog društva ili vlasnici obrta. Nadalje odgovornost izvođača i njegovo osiguranje od odgovornosti treba razlikovati od odgovornosti u arhitektonskim i inženjerskim poslovima za štetu koju bi ovlašteni voditelj građenja/radova obavljanjem poslova, mogao učiniti investitoru ili trećim osobama (profesionalna odgovornost). Osiguranim slučajem smatra se svaki propust ili pogreška u obavljanju stručnih poslova koje prouzroči ovlašteni voditelj građenja/radova svojim postupanjem ili propuštanjem postupanja u arhitektonskim i inženjerskim poslovima u prostornom uređenju i gradnji. Ovakvo zakonsko rješenje implicira da će osobno osiguranje biti znatno skuplje i premašiti iznos visine sadašnje članarine. KOMENTAR na točku 5.1.27. Obrazloženje uz ovu točku bazira se na po našem mišljenju netočnim podacima koji nisu dobiveni od strukovnih komora. KOMENTAR na točku 5.3.8. Pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom imat će socijalne posljedice obzirom da će rješenja iz ovog Zakona dovesti do otpuštanja iz radnog odnosa većeg broja ovlaštenih voditelja građenja/radova, kao što je bilo prije stupanja na snagu važećeg Zakona i dovesti do nereda u djelatnosti gradnje. Pristup tržištu rada biti će znatno otežan za akademske ili stručne prvostupnike (baccalaureuse). Također ističemo da će osobne police osiguranja od profesionalne odgovornosti koje će sklapati pripadnici regulirane profesije inženjer gradilišta (ovlašteni voditelj građenja) i voditelj radova (ovlašteni voditelj radova) biti znatno skuplje i premašit će iznos sadašnje članarine. KOMENTAR na točku 5.3.20. Pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom imat će socijalne posljedice obzirom da će rješenja iz ovog Zakona dovesti do otpuštanja iz radnog odnosa većeg broja ovlaštenih voditelja građenja/radova, kao što je bilo prije stupanja na snagu važećeg Zakona. KOMENTAR na točku 5.4.14. Ovo obrazloženje temelji se na netočnim brojčanim podacima koji se ne podudaraju sa podacima o broju članova ovlaštenih voditelja građenja/radova koje imaju Komore kao i dvojbenim tezama. Pitanja koja se uređuju predloženim Zakonom imat će posljedice na rad i tržište rada obzirom da će rješenja iz ovog Zakona dovesti do otpuštanja iz radnog odnosa većeg broja ovlaštenih voditelja građenja/radova, kao što je bilo prije stupanja na snagu važećeg Zakona. Kao što je vidljivo iz priloženog obrazloženja izvođačima se omogućuje da lakše osiguraju sudjelovanje tih profesionalnih osoba, što znači da ne moraju biti zaposleni u radnom odnosu. Također ističemo da će osobne police osiguranja od profesionalne odgovornosti koje će sklapati pripadnici regulirane profesije inženjer gradilišta (ovlašteni voditelj građenja) i voditelj radova (ovlašteni voditelj radova) biti znatno skuplje i premašit će iznos sadašnje članarine. KOMENTAR na točku 5.4.26. U obrazloženju uz točku 5.1.15 navodi se slijedeće: „Pri tome je potrebno istaknuti da inženjeri gradilišta i/ili voditelji radova uslugu građenja pružaju kao zaposlenici izvođača, a ne obavljanjem samostalnog rada.“ Ovo obrazloženje je u koliziji sa citiranim navodom i uočava se potpuna neujednačenost navoda Ministarstva u obrazloženjima u ovom obrascu, kao i pogrešne teze. KOMENTAR uz točku 5.5.11. Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje propisano je da se radi o profesijama iz sigurnosnog sektora. U dokumentu „Prijedlog Akcijskog plana u području reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2016. do 2018.“ za regulirane profesije ovlašteni inženjer, ovlašteni voditelj građenja, ovlašteni voditelj radova, revident i odgovorna osoba za provedbu zadaća treće strane u postupcima ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda, temeljem evaluacije uvjeta za pristup i obavljanje navedenih profesija utvrđeno je da bi postojeće uvjete trebalo zadržati s obzirom da je riječ o profesiji koja može imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga. U dokumentu „Prijedlog Akcijskog plana u području reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2016. do 2018.“ navodi se da ovlašteni voditelj građenja/radova obavlja poslove vođenja građenja kojima se osigurava da građevina u bilo kojoj fazi građenja ne predstavlja prijetnju za higijenu ili zdravlje i sigurnost radnika, korisnika ili susjeda te da je građevina izgrađena na način da tijekom svog trajanja ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu: - Mehaničku otpornost i stabilnost Posljedice neispunjavanja ovog zahtjeva mogu biti: rušenje cijele građevine ili nekog njezina dijela, velike deformacije u stupnju koji nije prihvatljiv, oštećenja na drugim dijelovima građevine kao rezultat velike deformacije nosive konstrukcije - Sigurnost u slučaju požara Posljedice mogu biti velike deformacije, odnosno oštećenja na građevini tako da je njenim korisnicima onemogućena pravovremena evakuacija - Sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe Posljedice neispunjavanja zahtjeva sigurnosti mogu biti: proklizavanje, pad, sudar, opekline, električni udari, ozljede od eksplozija i provale, a neosiguravanjem pristupačnosti onemogućuje se uporabljivost građevine od strane osoba smanjene pokretljivosti - Higijena, zdravlje i okoliš Posljedice neispunjavanja ovog zahtjeva mogu biti: emisije opasnih tvari, hlapljivih organskih spojeva, opasnih čestica u zatvoreni i otvoreni prostor, ispuštanje opasnih tvari u pitku vodu, podzemne vode, površinske vode ili tlo, pogrešno ispuštanje otpadnih voda, pogrešno odlaganje otpada, prisutnost vlage u dijelovima ili površini unutar građevine. - Zaštita od buke Ne postojanje zaštite od buke može onemogućiti spavanje, odmor i rad - Gospodarenje energijom i očuvanje topline Povećana potrošnja energije negativno utječe na okoliš i klimu - Održiva uporaba prirodnih izvora Primjenom materijala štetnih za zdravlje i okoliš onemogućuje se njihova ponovna uporaba ili mogućnost recikliranja građevine nakon uklanjanja. KOMENTAR na točku 5.5.23. Isto kao uz točku 5.5.11. KOMENTAR na točku 5.6.2 i 5.6.4. Odgovor je trebao biti DA obzirom da rješenja iz ovog Zakona utječu na pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava, i predstavljaju izravnu diskriminaciju. KOMENTAR NA točku 5.6.23. Ovo obrazloženje nije točno. Pitanja koja se uređuju ovim Zakonom dovode do diskriminirajućeg statusa za pripadnike struke koji obavljaju poslove ovlaštenog voditelja građenja/radova, u odnosu na pripadnike iste struke koji obavljaju poslove projektanta i nadzornog inženjera. Što se dobilo ulaskom voditelja građenja/radova u Komore: - njihov status izjednačen je sa statusom njihovih kolega projektanata i nadzornih inženjera - precizno je regulirano tko može i pod kojim uvjetima obavljati djelatnost voditelja građenja/radova i uvodi se red na gradilištima - bolje pozicioniranje na tržištu rada jer su sada i poduzetnici i manje tvrtke koji nisu imali tu praksu imali obvezu da zaposle voditelja građenja/radova - voditelji građenja/radova dobili su policu osiguranja od profesionalne odgovornosti - Komora je dobila ovlasti da kontrolira ulazak stranaca koji vode građenje u Republici Hrvatskoj Nije prihvaćen Odgovori kao na primjedbe hrvatske komore inženjera elektrotehnike.
23 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, 4.UTVRĐIVANJE RJEŠENJA Predlažemo da se odustane od predložene izmjene u odnosu na ovlaštene voditelje građenja/radova. Nije prihvaćen Izmjene zakona inicirane su SCM mjerenjem administrativnog opterećenja odredbi zakona.
24 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, 3.UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA KOMENTAR na točku 3.1. U dokumentu „Prijedlog Akcijskog plana u području reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2016. do 2018.“ za regulirane profesije ovlašteni inženjer, ovlašteni voditelj građenja, ovlašteni voditelj radova, revident i odgovorna osoba za provedbu zadaća treće strane u postupcima ocjenjivanja i provjere stalnosti svojstava građevnih proizvoda, temeljem evaluacije uvjeta za pristup i obavljanje navedenih profesija utvrđeno je da bi postojeće uvjete trebalo zadržati s obzirom da je riječ o profesiji koja može imati stvarne posljedice za javno zdravlje i sigurnost primatelja usluga. - KOMENTAR na točku 3.2. Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje propisano je da se radi o profesijama iz sigurnosnog sektora. To je razlog da se za te profesije u skladu sa europskim zakonodavstvom propišu i neka ograničenja poput stupnja obrazovanja te s tim u vezi i uvjeta odgovarajućeg stručnog iskustva, provjera znanja prije priznavanja kvalifikacije odnosno ukoliko se ocijeni da je to potrebno ili dostavljanje dokaza o nekažnjavanju, upisa u Imenike komore radi stjecanja ovlaštenja za obavljanje poslova ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera, poznavanje hrvatskog jezika ili obvezno korištenje usluge prevođenja na vlastiti trošak i odgovornost i sl. a sve radi zaštite javnog interesa i sigurnosti. Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja je prilikom izrade važećeg Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju i Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje analiziralo zakonodavstvo država članica Europske unije te su odredbe novih Zakona formulirane na način da se postigne ravnoteža između potrebe za što slobodnijim pristupom tržištu fizičkih i pravnih osoba i potrebe da se njihovim radom ispune zahtjevi javnog interesa u graditeljstvu i prostornom uređenju. Uvođenje ovlaštenja za voditelje građenja/radova vezano je i uz ukidanje suglasnosti za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja koje su propisivale vrlo restriktivne uvjete za ishođenje suglasnosti, ali nakon toga nije bilo nikakve kontrole na terenu ispunjavanja tih uvjeta. Posljedica toga je da veliki broj izvođača (obrtnika i malih tvrtki) unatoč ishođenoj suglasnosti nije imao zaposlene inženjere. KOMENTAR na točku 3.3. Predlažemo da se odustane od predložene izmjene u odnosu na ovlaštene voditelje građenja/radova . Nije prihvaćen Akcijski planovi rade se za određeno razdoblje te je u tijeku izrada novog akcijskog plana za regulirane profesije u sklopu kojeg je potrebno ponovno evaluirati sve uvjete za pristup reguliranim profesijama. U svakom akcijskom planu naglašava se da stupanj reguliranosti pojedine profesije mora biti razmjeran i opravdan javnim interesom koji se štiti. Nastavno, u Obrascu prethodne procjene učinaka propisa objašnjeno je koja je bitna razlika između projektanata i/ili nadzornih inženjera s jedne strane i inženjera gradilišta i/ili voditelja radova s druge strane, slijedom čega stupanj reguliranosti za te profesije ne bi trebao, odnosno ne smije biti isti. Kako je već navedeno, profesija inženjera gradilišta i/ili voditelja radova ostaje regulirana profesija u smislu da su uvjeti za obavljanje profesije uređeni zakonom, međutim stupanj reguliranosti pojedine profesije mora biti razmjeran i opravdan javnim interesom koji se štiti. Nastavno, u Obrascu prethodne procjene učinaka propisa objašnjeno je koja je bitna razlika između projektanata i/ili nadzornih inženjera s jedne strane i inženjera gradilišta i/ili voditelja radova s druge strane, slijedom čega stupanj reguliranosti za te profesije ne bi trebao, odnosno ne smije biti isti. Kako je već navedeno, uvjeti za izvođače nisu predmet izmjene zakonskih rješenja.
25 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA GRAĐEVINARSTVA OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, 2.ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA KOMENTAR uz točku 2.1. i 2.2. Hrvatska komora inženjera građevinarstva, Hrvatska komora arhitekata, Hrvatska komora inženjera strojarstva i Hrvatska komora inženjera elektrotehnike ne podržavaju prijedlog Ministarstva da se za ovlaštene voditelje građenja (inženjere gradilišta) i ovlaštene voditelje radova (voditelje radova) ukine obveza upisa u strukovnu Komoru, a razlozi za to su slijedeći: Ukoliko se usvoje predložene izmjene Zakona naši kolege voditelji građenja/radova ne bi više bili članovi Hrvatske komore inženjera građevinarstva, Hrvatske komore arhitekata, Hrvatske komore inženjera strojarstva, Hrvatske komore inženjera elektrotehnike. Podsjećamo da su godinama naši kolege koji vode građenje tražili od nadležnih institucija da postanu članovi Komore. To njihovo nastojanje ostvareno je donošenjem Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju koji je stupio na snagu 25. srpnja 2015. godine. Što se dobilo ulaskom voditelja građenja u Komore: - njihov status izjednačen je sa statusom njihovih kolega projektanata i nadzornih inženjera - propisani su uvjeti za pristup toj reguliranoj profesiji - precizno je regulirano tko može i pod kojim uvjetima obavljati djelatnost voditelja građenja/radova i uvodi se red na gradilištima - bolje pozicioniranje na tržištu rada jer su sada i poduzetnici i manje tvrtke koji nisu imali tu praksu dobili obvezu da zaposle voditelja građenja/radova - ovlašteni voditelji građenja/radova dobili su policu osiguranja od profesionalne odgovornosti - Komora je dobila ovlasti da kontrolira ulazak stranaca koji vode građenje u Republici Hrvatskoj Sve ostvareno predloženim izmjenama Zakona se poništava. Bojimo se da se na taj način uvodi siva zona u području građenja, naročito kod obrtnika i manjih tvrtki. Ističemo, na temelju dosadašnjih iskustava da su naši kolege koji su upisani u Imenik ovlaštenih voditelja građenja/radova pozdravili zakonsko rješenje koji im je omogućilo upis u Komoru, a na predmetni obrazac dobili smo veliki broj komentara ovlaštenih voditelja građenja/radova koji se protive takovom zakonskom rješenju, ali i nadzornih inženjera koji ističu da je uvođenjem ovlaštenih voditelja građenja/radova uspostavljen red na gradilištima. Komore smatraju da predložene izmjene Zakona nisu prihvatljive i nisu u interesu njjihovih članova, to tim više što se tri godine nakon donošenja Zakona i upisa 5.500 članova u Komorama, ta odredba Zakona ukida. Ujedno izražavamo svoje nezadovoljstvo načinom na koji je objavljen prijedlog predmetnih izmjena bez ikakve najave i konzultacija sa Komorama i bez da je od Komora zatraženo izvješće o provedbi i izvršavanju javnih ovlasti na temelju važećeg Zakona, što odudara od dosadašnje dobre prakse i suradnje između inženjerskih komora i nadležnog Ministarstva. Slijedom navedenog predlažemo da naslovljeno Ministarstvo predložena zakonska rješenja povuče, a ako Ministarstvo smatra da u dosadašnjem Zakonu ima nekih loših rješenja trebalo bi u duhu dosadašnje prakse to raspraviti sa Komorama na koje se taj Zakon odnosi. Nije prihvaćen Isti odgovor kao na primjedbe dane od strane Hrvatske komore inženjera strojarstva i Hrvatske komore arhitekata.
26 Ivica Vuko OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU Do sada se obveznim članstvom inženjera građevinarstva u HKIG točno znalo tko je upisan i tko ima uvjete vršiti poslove voditelja gradilišta i/ili voditelja radova. Prijedlogom da se obvezno članstvo zamijeni neobveznim upisom u evidenciju Komore će se prepustiti vlasnicima tvrtki ili obrta da manipuliraju plaćom inženjera gradilišta i/ili voditelja radova koji su njihovi zaposlenici. Onda bi trebalo ukinuti preddiplomski studij na tehničkim fakultetima da se ne školuju ti kadrovi uopće, budući se njihovi poslovi mogu obavljati i sa srednjom stručnom spremom. Zašto se po ovom pitanju nije konzultirala HKIG? I zašto se degradiraju inženjeri građevinarstva (prvostupnik)? Nije prihvaćen Osim uvjeta obveznog članstva u Komori, ostali uvjeti za obavljanje poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova su i dalje uređeni zakonom. Prema Zakonu o gradnji, nadzorni inženjer je dužan u provedbi stručnog nadzora građenja, između ostalog, utvrditi ispunjava li izvođač i odgovorna osoba koja vodi građenje ili pojedine radove zakonom propisane uvjete.
27 Mate Skračić OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU Poštovani, nakon samo 3 godine od donošenja Zakona i pokušaja uvođenja reda u područje vođenja gradilišta/radova, nejasno je i nezamislivo da se sada donosi prijedlog ukidanja svega postignutog. Navedeni razlozi smanjenja administracije i troškova su paušalni i ne mogu činiti temelj ovakvim izmjenama zakona. Zašto nije konzultirana nadležna komora inženjera prije donošenja ovakvog prijedloga? Zašto se opet stvaraju preduvjeti za nered i obezvrijeđivanje struke? Predlažem zadržavanje postojećih odredbi Zakona vezano za voditelje građenja/radova, a spajanje službi, agencija i slično sa nadležnim ministarstvom svakako pozdravljam ukoliko rezultiraju povećanom učinkovitošću i optimizacijom radnih mjesta. Nije prihvaćen Osim uvjeta obveznog članstva u Komori, ostali uvjeti za obavljanje poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova su i dalje uređeni zakonom. Prema Zakonu o gradnji, nadzorni inženjer je dužan u provedbi stručnog nadzora građenja, između ostalog, utvrditi ispunjava li izvođač i odgovorna osoba koja vodi građenje ili pojedine radove zakonom propisane uvjete.
28 Tom Perutka OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU Pitanje je samo do koje mjere, odnosno do kojeg događaja, treba obezvrijediti svaku tehničku struku.. Do novog pada Genovskog mosta? Gubitka dva, tri, ili pedeset ljudskih života i nemjerljivih financijskih iznosa? Ili sve dok politika ne shvati kako ljudski život nema cijenu, odnosno da nije svatko tko je izgradio jednu štalu, postavio dva radijatora, ili rasvjetlio jednom žaruljom kokošinjac, sposoban odnosno stručan za izgradnju, projektiranje ili održavanje složenih građevina i instalacija.. Predložene promjene smatram u potpunosti promašenima, odnosno pogodovanju interesima pojedinih "stručnih" poduzetnika, a sa posljedicom gubitka interesa mladih ljudi za visokostručnim školovanjem u tehničkim strukama, što kao dugoročnu posljedicu opet generira još manju stručnost prilikom izgradnje i održavanja objekata.. Nije prihvaćen Osim uvjeta obveznog članstva u Komori, ostali uvjeti za obavljanje poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova su i dalje uređeni zakonom. Prema Zakonu o gradnji, nadzorni inženjer je dužan u provedbi stručnog nadzora građenja, između ostalog, utvrditi ispunjava li izvođač i odgovorna osoba koja vodi građenje ili pojedine radove zakonom propisane uvjete.
29 Zdravko Bašić OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU, 4.UTVRĐIVANJE RJEŠENJA Predloženi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju u dijelu 4.2 u kojem se najavljuje izmjena na način da inženjeri gradilišta i voditelji radova nebi trebali biti članovi strukovnih komora vodi nas u još veći kaos u procesu građenja. Voditelji radova i inženjeri gradilišta trebaju ostati članovi strukovnik komora jer jedino im je strukovna komora omogućila da se bolje poziciraju na tržištu, da je to područje regulirano i da imaju policu osiguranja od odgovornosti po povoljnim uvjetima. Nije prihvaćen Novim zakonskim rješenjima predlaže se ukidanje uvjeta obveznog članstva u Komori, dok bi ostali uvjeti za obavljanje poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova bili i dalje uređeni zakonom, pri čemu bi provjera ispunjavanja zakonskih uvjeta i dalje bila obveza nadzornog inženjera u provođenju stručnog nadzora građenja (u skladu s Zakonom o gradnji). Vezano uz primjedbu koja se odnosi na profesionalno osiguranje inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, navodimo da je, u smislu Zakona o gradnji, sudionik u gradnji izvođač, a ne inženjer gradilišta i/ili voditelj radova, slijedom čega je izvođač dužan osigurati se od odgovornosti za štetu u obavljanju djelatnosti građenja, odnosno izvođenja radova.
30 Zlatko Čeliković OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KOMORI ARHITEKATA I KOMORAMA INŽENJERA U GRADITELJSTVU I PROSTORNOM UREĐENJU Poštovani, Ovo je nažalost primjer ignoracije struke. Zašto nije konsultirana Komora? Konačno je bio uveden neki red, a sada se to želi ukinuti. Treba konačno stati u obranu digniteta struke, prije nego nastupi kaos i počnu se dešavati nesreće sa stradanjima ljudi i materijalnih dobara. Smanjenje troškova kao izgovor za izmjene, nema osnove. Na kraju sve može biti puno skuplje, kako se je već puno puta pokazalo; i sa teškim posljedicama. Nije prihvaćen Osim uvjeta obveznog članstva u Komori, ostali uvjeti za obavljanje poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova su i dalje uređeni zakonom. Prema Zakonu o gradnji, nadzorni inženjer je dužan u provedbi stručnog nadzora građenja, između ostalog, utvrditi ispunjava li izvođač i odgovorna osoba koja vodi građenje ili pojedine radove zakonom propisane uvjete.