Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Jasna Martinec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Ove izmjene i dopune Zakona o državnim službenicima nisu potrebne, iz više razloga: 1. Značajne izmjene i dopune, što se tiče državnih službenika, nisu provedive dok se ne donese zakon kojim će se urediti plaće u državnoj službi, a kako taj zakon čekamo od donošenja Zakona o državnim službenicima iz 2005. godine, nema garancije da će se posebni zakon donijeti u skoro vrijeme, unatoč najavama 2. omogućuje se novo zapošljavanje u državnoj službi, na poslovima vezanima uz predsjedanje Vijećem EU i preuzetim međunarodnim obvezama Vlade, koje je samo po sebi nepotrebno, obzirom da nije poželjan angažman osoba bez radnog iskustva na odgovarajućim poslovima. Nadalje, sporno je i pitanje preuzetih međunarodnih obveza Vlade koje su temelj novog zapošljavanja, obzirom da ove izmjene i dopune Zakona ne definiraju karakter međunarodnih obveza za koje je potrebno angažirati bilo državne službenike bilo osobe izvan državne službe, kao ni profil državnih službenika potrebnih za takvu vrstu poslova. To se pitanje treba urediti Zakonom o Vladi, uredbom Vlade ili na neki drugi odgovarajući način. 3. Obzirom na brojne dosadašnje izmjene i dopune Zakona o državnim službenicima, potrebno je donijeti novi zakon. Nije prihvaćen Aktivnosti vezane uz donošenje Zakona o plaćama treba povezati i paralelizirati s ovim Zakonom. Obzirom da je Zakon o plaćama u završnoj fazi potrebno je na odgovarajući način izmijeniti Zakon o državnim službenicima. Ovaj Zakon je stvorio okvir i mogućnost za zapošljavanje osoba na poslovima vezanim uz predsjedanje Vijećem EU, a o svakom konkretnom tijelu koje će imati potrebu za zapošljavanjem ovisit će profil osobe koju će zaposliti i to nije materija zakona. Međutim za navedene poslove prvenstveno će se koristiti postojeći resursi, stoga se zakonska odredba odnosi i na zapošljavanje zamjena za osobe koje će biti upućene u Bruxelles radi obavljanja poslova vezanih uz predsjedanje Vijećem EU.
2 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova dostavlja svoje mišljenje vezano uz Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima koji se nalazi u postupku javnog savjetovanja. Prije svega, Pravobraniteljica ukazuje kako je još u mjesecu travnju 2018. samoinicijativno dostavila u resorno ministarstvo svoje prijedloge za izmjene i dopune Zakona o državnim službenicima („Narodne novine“, br. 92/2005, 140/2005, 142/2006, 77/2007, 107/2007, 27/2008, 34/2011, 49/2011, 150/2011, 34/2012, 38/2013, 37/2013, 1/2015, 138/2015, 61/2017, dalje u tekstu: Zakon), a kod kojih ostaje i dalje te će ih u nastavu ponoviti. I./ Pravobraniteljica ukazuje na potrebu izmjene čl. 49. i čl. 137. navedenog zakona. Naime čl.49. Zakona govori o zaprekama za prijam u državnu službu te isti glasi: „U državnu službu ne mogu biti primljene osobe: a) protiv kojih se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti ili koje su proglašene krivim za kazneno djelo za koje se kazneni postupak vodi po službenoj dužnosti, b) kojima je prestala državna služba zbog teške povrede službene dužnosti, u razdoblju od četiri godine od prestanka državne službe, c) kojima je prestala državna služba zbog toga što nisu zadovoljile na probnom radu, u razdoblju od četiri godine od prestanka državne službe.“ Prema čl.49. toč.a. Zakona, osoba protiv koje se vodi kazneni postupak ili je proglašena krivom za kazneno djelo iz područja nasilja u obitelji, a što je (po važećem Kaznenom zakonu) kazneno djelo Nasilja u obitelji iz čl. 179a Kaznenog zakona („Narodne novine“, br.125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17) ne može biti primljena u državnu službu obzirom da se za navedeno kazneno djelo progon vrši po službenoj dužnosti. Stoga Pravobraniteljica pozdravlja takvu zakonsku odredbu. Međutim iz čl.49. toč.a. Zakona istodobno proizlazi kako činjenica da je osoba pravomoćno kažnjavana za prekršajna djela iz područja nasilja u obitelji (koja su pravno regulirana Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji, „Narodne novine“, br. 70/2017) niti na koji način nije zapreka za prijam u državnu službu, a što Pravobraniteljica smatra spornim i dvojbenim. Pritom posebno treba imati u vidu činjenicu kako se kod prekršaja iz područja nasilja u obitelji u određenom broju slučajeva radi i o osobama koje su već ranije bile osuđivane (recidivisti). Tako je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, tijekom 2014. udio recidivista kod počinitelja prekršaja iz područja nasilja u obitelji iznosio 21 %, dok je u 2015. taj udio iznosio 31 %. Dakle prema navedenoj odredbi Zakona o državnim službenicima, moguće je da u državnu službu bude primljena osoba koja je višestruko prekršajno osuđivana radi nasilja u obitelji, a što svakako ne predstavlja primjer dobre prakse. Vezano uz problematiku nasilja u obitelji, Pravobraniteljica ukazuje kako se radi o ozbiljnom i značajnom društvenom problemu koji svakako ne predstavlja (i ne smije predstavljati) privatni problem pojedinca te stoga kao takav zaslužuje i društvenu osudu, ali i adekvatnu pravnu sankciju. Za razliku od drugih oblika nasilja, nasilje u obitelji je često skriveno, nevidljivo, manifestira se na različite načine te je upravo zato i mnogo opasnije. Žrtve obiteljskog nasilja su posebno osjetljiva i ranjiva skupina, često nemoćna da se na bilo koji način suprotstavi nasilniku. Nasilje nad ženama je spolno utemeljeno nasilje, koje je usmjereno protiv žena zato što su ženskog spola, te neproporcionalno pogađa žene, a uključuje djela ili pokušaje primjene fizičkog, psihičkog ili seksualnog nasilja (Opća preporuka br. 19. iz 1992. godine Odbora UN za uklanjanje diskriminacije žena). Prema Deklaraciji UN o uklanjanju nasilja nad ženama iz 1993.g., nasilje nad ženama je bilo kakav akt nasilja koje se temelji na rodu i spolu, a koji kao posljedicu ima, ili je vjerojatno da će imati, fizičku, seksualnu ili psihološku štetu ili patnju u žena, uključujući prijetnje takvim radnjama, prisilu ili samovoljno lišavanje slobode, bilo u javnom ili privatnom životu. U svjetlu navedenog, Pravobraniteljica posebno napominje kako se Europski sud za ljudska prava u predmetu Opuz protiv Turske (2009.) prvi put izravno bavio nasiljem u obitelji kvalificirajući ga kao rodno zasnovano nasilje (gender-based violence) i oblik diskriminacije žena u smislu članka 14. Konvencije. Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (tzv. Istanbulska konvencija) propisuje da je nasilje nad ženama ozbiljno kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije žena. U preambuli istog dokumenta nasilje nad ženama definirano je kao „rodno uvjetovano nasilje“ i „sredstvo dominacije muškaraca nad ženama“. Stoga Pravobraniteljica smatra da bi svaka osuđivanost (kako kaznena tako i prekršajna) za nasilje u obitelji automatski i uvijek trebala biti apsolutna zapreka za prijam u državnu službu te kao takva i izrijekom propisana. II./ Nadalje, vezano uz prestanak državne službe po sili zakona, čl.137. Zakona o državnim službenicima propisuje: „(1) Državnom službeniku prestaje državna služba po sili zakona: 1. smrću, 2. dostavom pravomoćnog rješenja o priznanju prava na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad, 3. kad navrši 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža, osim ako se čelnik tijela i državni službenik drukčije ne dogovore, vodeći računa o potrebama službe, 4. kad je osuđen na kaznu zatvora ili kaznu dugotrajnog zatvora ili djelomičnu uvjetnu osudu za kazneno djelo - danom saznanja za pravomoćnost presude, osim ako mu je pravomoćnom presudom izrečena uvjetna osuda ili mu je kazna zatvora zamijenjena radom za opće dobro, 5. kad neopravdano izostane s rada pet radnih dana uzastopce - danom napuštanja službe, odnosno prvog dana odsutnosti s rada, 6. ako ne položi državni stručni ispit u propisanom roku - istekom roka u kojem je bio obvezan položiti državni stručni ispit, 7. ako se sazna da u vrijeme prijma u državnu službu nije ispunjavao uvjete za prijam u državnu službu propisane ovim ili drugim zakonom ili da je u vrijeme prijma u državnu službu postojala zapreka za prijam u državnu službu propisana ovim Zakonom - danom saznanja za to, 8. kad mu je izrečena kazna prestanka državne službe zbog teške povrede službene dužnosti - danom izvršnosti rješenja službeničkog suda, 9. ako se kod premještaja ne javi na novu dužnost u utvrđenom roku - danom kojim se morao javiti na dužnost, 10. ako je ocijenjen ocjenom »ne zadovoljava« - danom izvršnosti rješenja o ocjenjivanju, 11. u drugim slučajevima utvrđenim zakonom. (2) Državnom službeniku iz stavka 1. točke 3. ovoga članka državna služba prestaje najkasnije posljednjeg dana godine u kojoj je navršio 65 godina života i najmanje 15 godina mirovinskog staža.“ Iz navedenog proizlazi kako prema Zakonu o državnim službenicima (čl.137.st.1.toč.4. i toč.7. te čl.49.st.1.toč.a), državna služba prestaje po sili zakona: - ako je državni službenik osuđen na kaznu zatvora ili kaznu dugotrajnog zatvora ili djelomičnu uvjetnu osudu za kazneno djelo, osim ako mu je pravomoćnom presudom izrečena uvjetna osuda ili mu je kazna zatvora zamijenjena radom za opće dobro (čl.137.st.1.toč.4.) - ako se sazna da je u vrijeme prijma u državnu službu postojala zapreka za prijam u državnu službu propisana ovim zakonom (čl.137.st.1.toč.7.) – a koja je regulirana u čl.49. Zakona o državnim službenicima koji u toč.a. propisuje da u državnu službu ne mogu biti primljene osobe „protiv kojih se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti ili koje su proglašene krivim za kazneno djelo za koje se kazneni postupak vodi po službenoj dužnosti“ (čl. 49. st.1. toč.a). Analizirajući navedene odredbe, Pravobraniteljica prije svega uočava kako činjenica da je državni službenik/ica prekršajno osuđen/a za nasilje u obitelji niti na koji način ne utječe na prestanak njegove/njezine državne službe (kao što ne predstavlja niti zapreku za prijam u državnu službu). U odnosu na kaznena djela i presude, Pravobraniteljica uočava kako niti navedeno nije apsolutan razlog za prestanak državne službe. Naime ukoliko je službenik osuđen za kazneno djelo, ali mu je pravomoćnom odlukom izrečena uvjetna osuda ili mu kazna zatvora bude zamijenjena radom za opće dobro, također neće doći do prestanka službe. Pravobraniteljica ukazuje kako se u ovu iznimku mogu u značajnijem broju svrstati i slučajevi koji se odnose na kazneno djelo nasilja u obitelji iz čl. 179a KZ-a za koje je propisana kazna zatvora do tri godine. Naime, za razliku od prekršaja, u kojima je za nasilje u obitelji novčana kazna najčešće izricana sankcija, u kaznenom postupku to je uvjetna osuda. Navedeno potvrđuju podaci Državnog zavoda za statistiku prema kojima je u 2016. radi kaznenog djela nasilja u obitelji bilo osuđeno 36 počinitelja od kojih je za njih 28 bila izrečena uvjetna kazna zatvora. Dakle gotovo 80 % počinitelja kaznenog djela nasilja u obitelji je tijekom 2016. bilo osuđeno na uvjetnu kaznu te bi takve osobe, a imajući u vidu čl. 137. Zakona o državnim službenicima, i dalje mogle nastaviti raditi u državnoj službi odnosno ne bi im prestala služba. Analizirajući podatke o izrečenim sankcijama počiniteljima kaznenog djela nasilja u obitelji tijekom ranijih godina (imajući u vidu kako je do 01.01.2013. na snazi bio stari Kazneni zakon prema kojem je postojalo kazneno djelo nasilničkog ponašanja u obitelji iz čl. 215a) Pravobraniteljica uočava kako je tijekom 2011. čak 78,03 % počinitelja tog kaznenog djela bilo osuđeno na uvjetnu kaznu zatvora, a 2012. taj postotak je iznosio 80,5 %. Državna služba prestaje po sili zakona i u slučaju da je u vrijeme prijema postojala zapreka za prijam u službu, koja je regulirana u čl.49. Zakona o državnim službenicima. Iz navedenog se može zaključiti da osoba protiv koje se vodi kazneni postupak radi nasilja u obitelji ili je proglašena krivom za to kazneno djelo (bez obzira na vrstu i visinu sankcije) ne može biti primljena u državnu službu. Isto tako, ukoliko se naknadno sazna da je takva osoba primljena u državnu službu (odnosno da je u vrijeme prijma u službu postojala takva zapreka), navedeno će biti razlog za prestanak državne službe po sili zakona. Međutim ukoliko se protiv državnog službenika - dakle nakon što je već primljen u službu - pokrene i vodi takav postupak, pa čak i ako isti bude osuđen uvjetno u kaznenom postupku radi nasilja u obitelji, navedeno neće biti razlog za prestanak njegove službe. Takvo zakonsko rješenje Pravobraniteljica smatra dvojbenim, posebice imajući u vidu kako politika nulte stope tolerancije na nasilje prema ženama i u obitelji znači da, osim što počinitelje obiteljskog nasilja treba izložiti najstrožim sudskim sankcijama, istodobno treba poslati i jasnu društvenu poruku o apsolutnoj neprihvatljivosti bilo kojeg oblika nasilja u obitelji. Stoga bi sama činjenica da je državni službenik/ica osuđen/a (kazneno ili prekršajno) radi nasilja u obitelji (bez obzira na vrstu kaznenopravne sankcije i visinu izrečene kazne) svakako trebala biti zapreka za daljnje obavljanje državne službe odnosno razlog za prestanak iste po sili zakona. III./ Nadalje, Pravobraniteljica je još prilikom izmjena i dopuna Zakona o državnim službenicima tijekom 2014. godine posebno skrenula pozornost na čl.9. – čl. 12. Zakona o ravnopravnosti spolova koji propisuju obvezu postizanja uravnotežene zastupljenosti žena i muškaraca na svim razinama tijela državne uprave, stručnih službi i ureda Vlade. Stoga je Pravobraniteljica preporučila da se razmotri mogućnost uključivanja u Zakon odredbi kojima bi se na jasan način ukazalo na postojeću obavezu uravnotežene zastupljenosti žena i muškaraca na svim razinama unutar tijela državne uprave i lokalne, regionalne (područne) samouprave kao i kod pravnih osoba s javnim ovlastima. Ova obaveza već je propisana u čl.12. Zakona o ravnopravnosti spolova. Pravobraniteljica je uputila preporuku vezano i uz tumačenje istoga ističući kako je sukladno Ustavu Republike Hrvatske Zakon o državnim službenicima potrebno tumačiti i primjenjivati u skladu s odredbama Zakona o ravnopravnosti spolova koji ima snagu organskog zakona. Naime, Pravobraniteljica je predložila da se čelnike i čelnice tijela uprave obveže zakonskim odredbama da pri izradi Pravilnika o unutarnjem redu, odnosno pri raspoređivanju ili zapošljavanju državnih službenika, uvažavaju postojeću obvezu uravnoteženosti među spolovima izraženu kroz minimalni udio od 40% podzastupljenog spola u ukupnom broju osoba unutar određene razine ili kategorije. U slučaju da se propisana obveza ne može zadovoljiti zbog objektivnog razloga (npr. nedovoljan broj kvalificiranih osoba) odgovorna osoba imala bi obvezu u rješenju o prijmu u državnu službu ili rješenju o rasporedu na radno mjesto (čl. 52. Zakona o državnim službenicima) ili rješenju o premještaju (čl.76.) na jasan način obrazložiti objektivne razloge za takvu nemogućnost. Za one kategorije u kojima postoji značajna podzastupljenost (ispod 40%) odgovorna osoba imala bi obvezu kroz planove prijma u službu (iz čl.42. Zakona o državnim službenicima) ukazati na mjere kojima smjera ukloniti značajnu podzastupljenost. Pravobraniteljica je predložila da se slična mjera poštivanja uravnotežene zastupljenosti uvede i za slučaj imenovanja članova Odbora za državnu službu iz čl.66. Zakona o državnim službenicima. IV./ Ukazuje se i na potrebu izmjena čl.12.st.2. Zakona o državnim službenicima koji propisuje pravo na zaštitu od neopravdanog premještaja ili udaljenja s radnog mjesta. Naime, čl.12.st.2. propisuje da u slučajevima korištenja posebnih dopusta određenih ovim ili drugim zakonom ili kolektivnim ugovorom (a koji uključuju i rodiljni, roditeljski te posvojiteljski dopust), državni se službenik ima pravo vratiti na iste ili druge poslove slične onima na kojima je prethodno radio. Navedena se odredba u određenoj mjeri razlikuje od odredbe čl.36.st.2. Zakona o radu (Narodne novine, broj 93/14, 127/17) koja propisuje pravo povratka na prethodne ili odgovarajuće poslove i koja navodi sljedeće: „Ako je prestala potreba za obavljanjem poslova koje je radnik obavljao prije korištenja prava iz stavka 1. ovoga članka, poslodavac mu je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova, čiji uvjeti rada ne smiju biti nepovoljniji od uvjeta rada poslova koje je obavljao prije korištenja toga prava.“ Dakle, Zakon o radu govori o drugim odgovarajućim poslovima čiji uvjeti rada ne smiju biti nepovoljniji od uvjeta rada poslova koje je obavljao prije korištenja dopusta, dok Zakon o državnim službenicima koristi termin slični poslovi. S obzirom na to da je odredba Zakona o radu potpunija i određenija te pruža veću sigurnost zaštite od neopravdanog premještaja ili udaljenja s radnog mjesta, Pravobraniteljica predlaže da se čl.12.st.2. Zakona o državnim službenicima izmijeni na način da se uskladi s čl.36.st.2. Zakona o radu. V./ Pravobraniteljica ukazuje na još jednu neusklađenost Zakona o državnim službenicima. Naime Zakonom o životnom partnerstvu osoba istog spola („Narodne novine“, br. 94/2014) uređeno je životno partnerstvo osoba istog spola kao i neformalno životno partnerstvo, zatim načela, sklapanje i prestanak životnog partnerstva, postupci nadležnih tijela u svezi sa sklapanjem i prestankom životnog partnerstva, vođenje registra o životnom partnerstvu te pravni učinci životnog partnerstva (čl.1.). Čl.6.st.3. Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola glasi: „Zabranjen je svaki oblik diskriminacije, izravne i neizravne, temeljem sklopljenog životnog partnerstva, seksualne orijentacije i rodnog identiteta.“ Međutim analizirajući važeći tekst Zakona o državnim službenicima Pravobraniteljica uočava kako se u pojedinim odredbama Zakona u kojima se taksativno navodi krug srodnika odnosno bračni i izvanbračni drug istodobno ne navodi i životni partner odnosno neformalni životni partner. Radi se o odredbama čl.18., čl.34.st.1. i st.4. te čl. 37.toč.a i toč.g. Zakona o državnim službenicima. Članak 18. (Zabrana neopravdanog nagrađivanja drugih državnih službenika) „Državni službenik ne smije nuditi ni davati darove ili druge koristi drugom državnom službeniku, njegovom srodniku ili bračnom, odnosno izvanbračnom drugu, radi ostvarivanja vlastite koristi.“ Članak 34. (Dužnost prijavljivanja mogućeg sukoba interesa) „(1) Državni službenik je dužan pisanim putem obavijestiti nadređenog državnog službenika o financijskom ili drugom interesu koji on, njegov bračni ili izvanbračni drug, dijete ili roditelj može imati u odlukama tijela u kojem radi. … (4) Na dan stupanja na dužnost državni službenik je dužan pisanim putem obavijestiti nadređenoga državnog službenika je li njegov bračni ili izvanbračni drug, dijete ili roditelj obavlja najviše dužnosti u političkoj stranci, strukovnom udruženju, trgovačkom društvu ili drugoj pravnoj osobi koja je u poslovnom odnosu sa tijelom u kojem državni službenik preuzima dužnost ili ono nad njima obavlja nadzor.“ Članak 37. (Zabrana donošenja pojedinih odluka) „Državni službenik ne smije donositi odluke, odnosno sudjelovati u donošenju odluka koje utječu na financijski ili drugi interes: a) njegovoga bračnog ili izvanbračnog druga, djeteta ili roditelja, … g) fizičke ili pravne osobe s kojima je državni službenik, njegov bračni drug, dijete ili roditelj u sporu ili je njihov dužnik.“ Stoga Pravobraniteljica predlaže da se u navedenim člancima na svim mjestima gdje se kao krug srodnika navodi bračni te izvanbračni drug uvrsti i životni partner te neformalni životni partner. VI./ Zakon o državnim službenicima u čl.76. regulira premještaj državnih službenika te u čl.76.st.3. propisuje: „Službenika se ne može bez njegove suglasnosti premjestiti iz jednog u drugo mjesto rada, koje je udaljeno više od 30 kilometara od mjesta stanovanja državnog službenika ako bi se premještajem bitno pogoršale njegove obiteljske prilike.“ Međutim kod upućivanja službenika na rad u drugo državno tijelo (čl.80.b), za razliku od premještaja službenika, nije predviđeno da se u određenim uvjetima traži suglasnost službenika. Stoga Pravobraniteljica predlaže da se i u čl.80.b uvrsti odredba koja postoji u čl.76.st.3., a koja bi propisivala da se u slučajevima upućivanja službenika na rad u drugo državno tijelo također traži suglasnost službenika, ako bi službenik bio upućen u državno tijelo koje je udaljeno više od 30 kilometara od mjesta njegovog stanovanja i ako bi se time bitno pogoršale njegove obiteljske prilike. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, dipl. iur. Primljeno na znanje Sukladno Strateškom planu Ministarstva uprave za razdoblje 2019. -2021. predviđena je izrada jedinstvenog Zakona o službenicima kojim će se obuhvatiti službenici i namještenici državnih tijela i upravnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te je donošenje navedenog zakona uvršteno u plan zakonodavnih aktivnosti za iduću godinu. Pri izradi tog zakona svakako ćemo uzeti u razmatranje prijedloge koje ste iznijeli.
3 Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA SINDIKAT DRŽAVNIH I LOKALNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA REPUBLIKE HRVATSKE Predmet: Očitovanje Sindikata na Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima u postupku savjetovanja sa zainteresiranom javnošću Predstavnik Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske sudjelovao je, kao član radne skupine, u izradi Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima, te je u tom smislu Sindikat imao mogućnost utjecati na pojedina rješenja koja su njime uređena, što je i učinio. Međutim, kao i tijekom sudjelovanja u izradi zakonskog prijedloga, ističemo činjenicu da se Zakon o državnim službenicima mijenja suprotno Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (NN 74/15). Od donošenja navedenih Pravila, tijela državne uprave se u postupku izrade zakonskih prijedloga pozivaju na njihove odredbe te, sukladno Pravilima, pristupaju izmjenama i dopunama zakona ili izradi novog zakona. Uostalom, člankom 1. stavkom 2. Pravila, propisano je kako Pravila primjenjuju nositelji normativnih poslova i ovlašteni predlagatelji propisa. Tako je u nedavnom slučaju prijedloga Zakona o udžbenicima za osnovnu i srednju školu, u kojem su riječi i pojmovi pisani u ženskom rodu, Ministarstvo uprave skrenulo pozornost Ministarstvu obrazovanja „da je u tekstu predmetnog zakona potrebno koristiti uobičajenu zakonsku terminologiju u skladu s člankom 45. stavkom 1. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor, gdje je propisano da se u aktima koriste imenice u muškom rodu, a samo iznimno u ženskom rodu“. O važnosti Jedinstvenih-metodoloških pravila svjedoči i činjenica da se pri izradi novih zakonskih prijedloga, u pravilu, konstatira koliko je puta neki zakon do sada mijenjan ili kakva druga važna okolnost na koju upućuju pravila. Naime, u članku 48. Pravila, navodi se da „ako se propis mijenja, odnosno dopunjava, više puta potrebno je pristupiti donošenju novoga propisa, u pravilu nakon treće izmjene, odnosno dopune“. Tako se u prijedlogu Zakona o sudskim pristojbama navodi kako se izradi novoga zakona pristupilo uzimajući u obzir činjenicu da je važeći Zakon mijenjan šest puta, u prijedlogu Zakona o komunalnom gospodarstvu kako je zbog neuobičajeno velikog broja izmjena i dopuna tekst važećeg Zakona izuzetno nepregledan i težak za snalaženje u provedbi (mijenjan je više od 10 puta), u prijedlogu Zakona o tržištu kapitala, koji je mijenjan sedam puta, da se pristupilo izradi novoga zakona kako bi se zbog brojnih prethodnih izmjena izbjegla njegova nepreglednost, a u prijedlogu Zakona o trošarinama (mijenjan pet puta), kako je važeći Zakon više puta izmijenjen ili/i dopunjen, „pri čemu je u skladu s metodološko-nomotehničkim pravilima bilo potrebno urediti strukturu i sistematiku novog Zakona o trošarinama“. I samo Ministarstvo uprave u nacrtu prijedloga Zakona o sustavu državne uprave navodi kako je zbog potrebe izmjene više od polovice odredbi važećeg Zakona, sukladno članku 48. stavku 3. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila potrebno pristupiti donošenju novoga Zakona o sustavu državne uprave. Međutim, suprotno sada već uvriježenoj praksi od donošenja Jedinstvenih-metodoloških pravila u srpnju 2015. godine, kada je u pitanju Zakon o državnim službenicima i namještenicima, o nacrtu kojeg je Ministarstvo uprave otvorilo savjetovanje na portalu e-Savjetovanja 24. listopada, pristupilo se izmjenama i dopunama, premda je Zakon višekratno mijenjan, a promjenama je obuhvaćena većina njegovih odredbi. Da je tako, razvidno je iz činjenice da je postojeći Zakon o državnim službenicima mijenjan 10 puta, a izmjenama i dopunama je obuhvaćeno 78 od 153 izvorna članka, dodano je 26 novih članaka, pri čemu je izbrisano 10 članaka, od čega su dva članka (ona o tzv. revolving-door službenicima) ukinuta odlukom Ustavnoga suda. Pri svakoj izmjeni i dopuni dodan je novi set prijelaznih i završnih odredbi, što sve zajedno njegovu primjenu dodatno komplicira, posebice stoga što je zadnji službeni pročišćeni tekst Zakona utvrdio Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora davne 2012. godine. Stoga se postavlja pitanje koga i u kojim situacijama obvezuju Jedinstvena-metodološka pravila koja donosi Hrvatski sabor i može li se dogoditi da Sabor odbije zakonski prijedlog koji nije usklađen s ovim aktom, budući da se u Pravilima navodi kako se njima uređuju pravno-metodološka načela i jedinstvena tehnika koja se primjenjuje pri izradi akata koje donosi Hrvatski sabor te da Pravila primjenjuju nositelji normativnih poslova i ovlašteni predlagatelji propisa. Kako je moguće da Ministarstvo uprave predlaže izmjene i dopune zakona koje nisu usklađene s nomotehničkim pravilima koje je donio Hrvatski sabor, premda se u praksi poziva na takva pravila kada mu to odgovara pa čak i ne daje „zeleno svjetlo“ na prijedloge zakona koji s njima nisu usklađeni. Na kraju, skrećemo pozornost da nakon donošenja Pravila više nema izlike za izmjene i dopune zakona po logici „ako je dosad mijenjan toliko puta, može još jednom“, a činjenica da Ministarstvo uprave planira donošenje Zakona o službenicima i namještenicima, koji bi trebao zamijeniti postojeći Zakon o državnim službenicima u narednom razdoblju također nije razlog za postupanje suprotno Pravilima. Ovakve situacije najbolji su indikator dostignute razine pravne sigurnosti i poštivanja važećih standarda pri izradi i donošenju zakona i stoga ocjenjujemo posebno zabrinjavajućim kada državna tijela i eventualno Vlada Republike Hrvatske uopće razmišljaju o tome hoće li ili neće postupati sukladno važećim metodološko-nomotehničkim standardima. Glavni tajnik Siniša Kuhar Primljeno na znanje Svjesni činjenice da je Zakon o državnim službenicima od stupanja na snagu 1.1.2006. godine do sada mijenjan 15-ak puta te potrebe donošenja novog zakona, pripremili smo predmetne izmjene i dopune toga Zakona zbog potrebe njegovog žurnog usklađivanja s Nacrtom prijedloga zakona o plaćama državnih službenika i namještenika, koji se priprema u okviru provedbe mjere revidiranja sustava plaća iz Nacionalnog programa reformi. U tom smislu potrebno je iz Zakona o državnim službenicima brisati odredbe koje se odnose na klasifikaciju radnih mjesta i ocjenjivanje državnih službenika i namještenika, jer se te pravne institute planira urediti Zakonom o plaćama i njegovim provedbenim propisima, obzirom da će se novi platni sustav temeljiti na novoj klasifikaciji radnih mjesta i kompetencijama, a nagrađivanje i promicanje na novom sustavu ocjenjivanja u jednostavnijem i transparentnom postupku prema objektivnim i mjerljivim kriterijima za ocjenjivanje. Također razloge za žurne izmjene i dopune Zakona o državnim službenicima, koji ne mogu čekati donošenje novog, cjelovitog zakona o službenicima, nalazimo u potrebi omogućavanja prijma u državnu službu na određeno vrijeme u trajanju dužem od godinu dana, radi izvršenja preuzetih međunarodnih obveza Republike Hrvatske ili obavljanja poslova državnog službenika koji je privremeno upućen na izvršavanje preuzetih međunarodnih obveza, prvenstveno vezano uz predstojeće predsjedanje Republike Hrvatske Vijećem Europske unije, kao i obveza iz posebnih programa Vlade, do izvršenja navedenih obveza. Pored toga, radi se i o potrebi delimitiranja sredstava koja se mogu utrošiti na sklapanje ugovora o djelu za obavljanje stručnih i tehničkih poslova koji se odnose na izvršavanje međunarodnih obveza Republike Hrvatske, prvenstveno na poslovima vezanim uz predstojeće predsjedanje Republike Hrvatske Vijećem Europske unije. Navedeni razlozi opravdavaju donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima, jer ne trpe odlaganje do donošenja novog, sveobuhvatnog zakona o državnim i lokalnim službenicima (koji je u Prijedlogu plana normativnih aktivnosti za 2019. godinu) jer je za izradu i donošenje tog sveobuhvatnog zakona potrebno puno više vremena.
4 SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Predlažemo da se brišu stavci 4. i 5. članka 96.a, jer je navedeno drugačije regulirano Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike, a realno nije materija za ovaj zakon, već za kolektivno pregovaranje i Zakon o radu. Primljeno na znanje Nije predmet predloženog Zakona. Navedeni prijedlog uzet ćemo u razmatranje prilikom izrade jedinstvenog Zakona o službenicima i namještenicima.
5 SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 21. „(1) Državni službenik može po potrebi službe biti premješten na drugo radno mjesto u istom ili drugom državnom tijelu, u istom ili drugom mjestu rada, ako ispunjava propisane uvjete za raspored na radno mjesto, ali samo na radno mjesto za koje je propisan isti stupanj obrazovanja i potrebno radno iskustvo u jednakom ili dužem trajanju. Iznimno, državni službenik može uz njegovu suglasnost biti premješten na radno mjesto za koje je propisano radno iskustvo u kraćem trajanju." Primljeno na znanje Nije nam jasan komentar. Odredba na koju ukazujete ostavlja mogućnost premještaja službenika i na više radno mjesto u okviru istog stupnja obrazovanja (za koje može biti propisano i radno iskustvo u dužem trajanju). Službenik mora ispunjavati propisane uvjete, kao što je i napisano u predloženom članku. Radi jasnoće odredaba, mogućnost premještaja po potrebi službe i uvjete za premještaj propisali smo odredbama dva različita stavka (stavci 1. i 2.).
6 SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 30. Predlažemo da se st. 3 briše ili da se razmisli o rokovima (npr. produljiti rok na 30 dana) jer se može dogoditi da neposredno nadređeni službenik sazna činjenicu netom prije odlaska na godišnji odmor ili bolovanje ili da u tom razdoblju nema čelnika tijela. Primljeno na znanje Ne prihvaća se, jer nema razloga za produženje toga roka. Nadređeni službenik može obavijestiti čelnika tijela i pisanim putem te stoga ne predstavlja problem ako je čelnik tijela ili nadređeni službenik privremeno odsutan s posla.
7 SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 29. Tražimo da se točka 11. briše jer je ionako obuhvaćena pod točkama 9. i 10. Nije prihvaćen Nije prihvaćeno jer se želi naglasiti odgovornost nadređenog za nepodnošenje pisanog prijedloga za pokretanje postupka zbog lake povrede službene dužnosti, odnosno neobavještavanje čelnika tijela o teškoj povredi službene dužnosti podređenog službenika.
8 SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 14. Službeniku treba omogućiti jedan popravak o trošku državnog tijela. Nije prihvaćen Prema planiranom novom sustavu polaganja državnih ispita pisanim/elektroničkim putem, neće biti mogućnosti polaganja popravaka, jer će se rješavati samo jedan test.
9 SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 14. Stavak 4. mijenja se i glasi: „(4) Troškove prvog i drugog polaganja državnoga ispita snosi državno tijelo koje je osobu uputilo na polaganje ispita.“ Iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5. i glasi: „(5) Troškove trećeg polaganja ispita snosi osoba koja se nalazi na stručnom osposobljavanju.“ Nije prihvaćen Nema opravdanog razloga da državno tijelo snosi troškove drugog polaganja državnog ispita za osobu koja se prvi put nije pripremila i nije položila ispit (u prvom polaganju).
10 SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 11. Službeniku bi trebalo dati priliku za jedan popravak. Smatramo da bi se, kao kod većine, trebalo omogućiti barem jedno dodatno polaganje (na trošak državnog tijela). Nije prihvaćen U novom sustavu polaganja državnog ispita pisanim/elektoničkim putem neće biti mogućnosti popravaka iz pojedinih predmeta/dijelova državnog ispita, jer će se rješavati samo jedan test.
11 SINDIKAT POLICIJE HRVATSKE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 11. Članak 59. (1) Troškove prvog i drugog polaganja državnoga ispita snosi državno tijelo koje službenika uputi na polaganje. (2) Troškove trećeg polaganja državnog ispita snosi državni službenik.“ Primljeno na znanje Nema opravdanog razloga da državno tijelo snosi troškove drugog polaganja državnog ispita jer osoba prvi puta ispit nije pripremila i položila.
12 Tajana Cvrtnjak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Radi neprestanih izmjena i dopuna Zakona, ali i zbog konfuznosti u njegovoj primjeni, potrebno je donijeti propis koji će u cijelosti popuniti uočene pravne praznine te na jedinstveni način urediti lokalno, regionalno i državno službeničko zakonodavstvo. Primjerice, slovenski Zakon o javnih uslužbencov javnog službenika definira kao svaku osobu koja radni odnos zasniva u javnom sektoru. Javni sektor, kako definira taj Zakon, obuhvaća državna tijela, uprave samoupravnih lokalnih zajednica, javne agencije, javne fondove, javne ustanove, javne ekonomske institucije te ostale subjekte javnog prava, ako su neizravni korisnici državnog ili lokalnog proračuna. Potrebno je potražiti rješenja u komparativnim službeničkim sustavima. Uvidom u plan zakonodavnih aktivnosti Ministarstva uprave primjećujem intenciju ministarstva u donošenju takvog zakona što izrazito podržavam. Moji naredni prijedlozi će biti vezani za pojedinačni institut službeničkog zakonodavstva, a to je prijam u službu: 1. Prvotno je potrebno izjednačiti službeničko zakonodavstvo – uvesti jedinstvenu pravnu zaštitu kandidata u postupcima prijma u službu 2. Uspostaviti centralno-koordinirani sustav zapošljavanja u javnoj upravi 3. Reformirati postupak odabira rukovodećeg osoblja 4. Ojačati transparentost u postupcima prijma u službu 5. Izraditi kompetencijski okvir za zaposlene u javnoj upravi 6. Ojačati ulogu upravne inspekcija u postupcima prijma u službu Uspostava centralno-koordiniranog sustava zapošljavanja u javnoj upravi - plan iz Strategije razvoja javne uprave - takvo tijelo može imati tri uloge: 1) specijalizirani posrednik između javnopravnih tijela i potencijalnih službenika, 2) nadzorna uloga–uspostaviti institut službenika za kontrolu javnih natječaja, odnosno za utvrđivanje njegove zakonitosti i usklađenosti s internim aktima javnopravnih tijela 3) savjetodavna uloga - uloga savjetnika za druga tijela u primjeni službeničko zakonodavstva (pri sastavu pravilnika, planova prijma, javnih natječaja i primjeni drugih službeničkih instituta). Za rukovodeće osoblje je potrebno uvesti obvezna testiranja pred stručnim povjerenstvo te bi valjalo ispitati mogućnost popunjavanja rukovodećih radnih mjesta osobljem iz sustava koji posjeduju dugogodišnje radno iskustvo u javnoj upravi. Izrada kompentecijskog okvira za zaposlene u javnoj upravi - utvrđivanje ključnih kompetencija za zaposlene u javnoj upravi, utvrđivanje kompetencija potrebnih za obavljanje pojedinih vrsta poslova te uključivanje utvrđenih kompetencija u interne akte javnopravnih tijela o sistematizaciji radnih mjesta. Potrebno je educirati službenike zadužene za poslove ULJP-a kao i rukovodeće službenike o kompentencijam potrebnim za obavljanje određene vrste poslova kao i izdati preporuke pri sastavu pravilnika o unutarnjem redu. Primjerice, slučaj u praksi većina UDU propisuje jednu vrstu kvalifikacije, a jedan čak tri potpuno nesrodna. Pri sastavu pravilnika potrebno je konzultirati planove i programe pojedinih studija i srednjoškolskih ustanova. Natječaj ne bi smio navoditi općenito društveni smjer već konkretizirati struku. U svrhu jačanja transparentnosti i realizacije zahtjeva e-uprave, ali i osiguranja učinkovitosti te ekonomičnosti u postupcima prijma u službu valjalo bi razmotriti mogućnost uspostave središnjeg web preglednika koji će omogućiti pregled i praćenje svih natječaja javne uprave filtriranjem prema različitim kategorijama primjerice vrsti organizacije, radnom mjestu, stručnoj spremi, vrsti stručne spreme, sjedištu tijela ili mjestu rada. A time bi se osim uspostave jedinstvene baze natječaja kandidatima omogućilo praćenje svih daljnjih faza natječajnog postupka. Općenito, detaljno treba propisati natječajni postupak te precizno utvrditi sve rokove. Potrebno je propisati način i sadržaj objave javnog natječaja te sadržaj pismene ili elektroničke prijave kandidata, a uz dostavu prijave treba utvrditi obvezu dostave samo neophodne dokumentacije. Potrebno je utvrditi sastav stručnog povjerenstva za provedbu testiranja kandidata u koje bi prvenstveno trebalo uključiti stručnjake službeničkog zakonodavstva i ULJP-a te stručnjake iz pojedinog stručnog područja. Također je potrebno precizirati način i sadržaj pismene provjere znanja, kao i usmenog intervjua. Potrebno je uspostaviti elektroničku bazu pitanja pismena provjere znanja i provjeru na šifriranim listovima papirima Potrebno je po izvršenosti rješenja o prijmu uvesti obavezu provjeru vjerodostojnosti diplome/svjedodžbe. Potrebno je uvesti obvezu obrazloženja obustave natječajnog postupka ili poništenja natječaja. Implementacijom navedenih rješenja bi se afektirali brojni pozitivni učinci: ostvarivanje mertokracije i pravednosti u postupcima prijma u službu, jačanje povjerenja građana u javnu upravu, priljev kvalitetnijeg osoblja, jačanje transparentnosti, racionalizacija radnih mjesta..., a naposljetku povećanje učinkovitosti javne uprave. Primljeno na znanje Dio prijedloga koje ste iznijeli sadržani su u Strategiji razvoja javne uprave te su u tijeku aktivnosti radi realizacije ciljeva iz navedene strategije. Tako je, sukladno Strateškom planu Ministarstva uprave za razdoblje 2019. -2021. predviđena izrada jedinstvenog Zakona o službenicima kojim će se obuhvatiti službenici i namještenici državnih tijela i upravnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te je donošenje navedenog zakona uvršteno u plan zakonodavnih aktivnosti za iduću godinu. O Vašim prijedlozima vodit ćemo računa kod izrade teksta novog Zakona, čije donošenje je planirano u 2019. godini.
13 Tajana Cvrtnjak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 45. Podržavam jasno uređenje obveze polaganja državnog stručnog ispita. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru.
14 Tajana Cvrtnjak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 5. Potrebito je, a poradi ostvarivanja transparentnosti prijema u službu i dokaza meritokracije te jednoobraznosti rješenja o prijmu, propisati sadržaj rješenja o prijmu pa se predlaže da se u članku 52. iza stavka 2. doda stavak: „U izreci rješenja o prijmu navode se podatci: - podatci o izabranom kandidatu (ime i prezime, stručna prema i vrsta stručne spreme, podatci o završenoj obrazovnoj ustanovi , ukupni radni staž, radni staž u struci), - radno mjesto na koje se izabrani kandidat prima, - vrijeme trajanja službe, - trajanje probnog rada te - podatak o položenom državnom stručnom ispitu, odnosno roku za polaganje državnoga stručnog ispita, ako ispit nije položen U obrazloženju rješenja potrebno je detaljno obrazložiti svaki dio (fazu) postupka odabira kandidata.“ Pozivanje na potrebu zaštite osobnih podataka nije opravdanje da se navedena odredba ne unese u propis. Pristupnik pri podnošenju prijave potpisuje izjavu o obradi osobnih podataka. Transparentnost u postupcima prijema u službu mora biti na visokoj razini što će pridonijeti privlačenju najboljeg osoblja i svrsishodnosti postupka prijma. Nije prihvaćen U članku 5. Nacrta prijedloga zakona predloženo je da se u članku 52. Zakona o državnim službenicima utvrdi obvezni sadržaj rješenja o rasporedu na radno mjesto, jer je u praksi uočeno da veliki broj rješenja ne sadrži sve potrebne elemente. Međutim, nema potrebe posebno naglašavati što se navodi u obrazloženju rješenja, jer je isto propisano u Zakonu o općem upravnom postupku.
15 Ured pučke pravobraniteljice PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 34. Čl. 33. i 34. Nacrta ZDS-a, predlaže se brisati st. 3., 4. i 5. čl. 142., naslov iznad čl. 143. te cijeli članak 143. ZDS-a. Spomenute odredbe u pretežitom dijelu odnose se na inspekcijski nadzor nad provedbom ZDS-a, ali i drugih zakona i propisa koji se primjenjuju na službenike te njihova prava i obveze iz državne službe. Kako je čl. 28. i 29. Zakona o upravnoj inspekciji (NN, br. 15/18) koji je stupio na snagu 1. srpnja 2018.g., propisano da upravni inspektor može izreći „i druge mjere sukladno posebnom zakonu“ te može zabraniti „drugo postupanje sukladno posebnom zakonu“, smatramo da je izmjene predložene Nacrtom ZDS-a potrebno uskladiti s odredbama Zakona o upravnoj inspekciji, pri tome uzimajući u obzir i ovlasti koje upravna inspekcija ima prema Odboru za državnu službu sukladno odredbama važećeg ZDS-a. Primljeno na znanje Predloženom izmjenom izvršeno je usklađivanje naziva upravne inspekcije te brisane odredbe o djelokrugu i ovlastima upravne inspekcije, jer su Zakonom o upravnoj inspekciji („Narodne novine“, br. 15/18) propisani nazivi inspektora, djelokrug i ovlasti. Sukladno članku 2. Zakona o upravnoj inspekciji, inspekcijski nadzor provodi upravni inspektor, i to: upravni inspektor središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove upravne inspekcije (državni upravni inspektor) i upravni inspektor ureda državne uprave u županiji (upravni inspektor ureda). Odredbe članka 143. stavka 2. i 3. Zakona o državnim službenicima nisu primjenjive u praksi te se predlaže njihovo brisanje.
16 Ured pučke pravobraniteljice PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 33. Čl. 33. i 34. Nacrta ZDS-a, predlaže se brisati st. 3., 4. i 5. čl. 142., naslov iznad čl. 143. te cijeli članak 143. ZDS-a. Spomenute odredbe u pretežitom dijelu odnose se na inspekcijski nadzor nad provedbom ZDS-a, ali i drugih zakona i propisa koji se primjenjuju na službenike te njihova prava i obveze iz državne službe. Kako je čl. 28. i 29. Zakona o upravnoj inspekciji (NN, br. 15/18) koji je stupio na snagu 1. srpnja 2018.g., propisano da upravni inspektor može izreći „i druge mjere sukladno posebnom zakonu“ te može zabraniti „drugo postupanje sukladno posebnom zakonu“, smatramo da je izmjene predložene Nacrtom ZDS-a potrebno uskladiti s odredbama Zakona o upravnoj inspekciji, pri tome uzimajući u obzir i ovlasti koje upravna inspekcija ima prema Odboru za državnu službu sukladno odredbama važećeg ZDS-a. Primljeno na znanje Predloženom izmjenom izvršeno je usklađivanje naziva upravne inspekcije te brisane odredbe o djelokrugu i ovlastima upravne inspekcije, jer su Zakonom o upravnoj inspekciji („Narodne novine“, br. 15/18) propisani nazivi inspektora, djelokrug i ovlasti. Sukladno članku 2. Zakona o upravnoj inspekciji, inspekcijski nadzor provodi upravni inspektor, i to: upravni inspektor središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove upravne inspekcije (državni upravni inspektor) i upravni inspektor ureda državne uprave u županiji (upravni inspektor ureda). Odredbe članka 143. stavka 2. i 3. Zakona o državnim službenicima nisu primjenjive u praksi te se predlaže njihovo brisanje.
17 Ured pučke pravobraniteljice PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 25. Čl. 25. Nacrta ZDS-a određuje kako se rad državnih službenika prati cijele godine, sukladno posebnom propisu, u svrhu vrednovanja individualnih rezultata rada i ocjenjivanja te se predloženim izmjenama čl. 83. st. 2. ZDS-a propisuje kako je ocjena temelj za promicanje u plaći, napredovanje u službi, nagrađivanje za ostvarene rezultate rada te jedan od kriterija za raspored na odgovarajuće radno mjesto utvrđeno klasifikacijom radnih mjesta državnih službenika, pa koristimo priliku još jednom istaknuti kako ni ova odredba nije provediva dok se ne donese Zakon o plaćama državnih službenika i namještenika, čije se donošenje očekuje već duži vremenski period. Predloženo bi rješenje vodilo pravnim prazninama, odnosno nemogućnosti provedbe svih instituta koji su ovisni o sustavu plaća državnih službenika. Primljeno na znanje Kao što smo ranije pojasnili, neće doći do pravne praznine, jer će odredbe o brisanju odredbi o klasifikaciji radnih mjesta i ocjenjivanju stupiti na snagu danom stupanja na snagu provedbenih propisa Zakona o plaćama kojima će se urediti navedena pitanja.
18 Ured pučke pravobraniteljice PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 14. Čl. 14. Nacrta ZDS-a predlaže se izmijeniti čl. 61.a st. 3. ZDS-a, na način da bi osoba primljena u državno tijelo na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, državni stručni ispit bila dužna položiti najranije dva mjeseca prije isteka stručnog osposobljavanja, a najduže do isteka stručnog osposobljavanja, iz čega proizlazi da taj ispit ne bi, kao što je sada propisano, mogla polagati nakon isteka stručnog osposobljavanja. Spomenutim prijedlogom, koji također nije obrazložen, osobe na stručnom osposobljavanju u državnom tijelu, stavljaju se u nejednak položaj u odnosu na pripravnike koji prema čl. 58. st.1. Zakona o radu, imaju obvezu polaganja stručnog ispita, ali tek nakon što završe pripravnički staž. Stoga predlažemo da se osobama primljenim u državno tijelo na stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa, i dalje omogući polaganje stručnog ispita po isteku stručnog osposobljavanja. Vezano uz troškove polaganja državnog ispita za osobe uključene u mjeru stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa, novim odredbama predloženim člankom 14. st. 4. i 5. Nacrta ZDS-a ukida se mogućnost popravka dijela gradiva pri prvom polaganju državnog ispita. Spomenutu mogućnost bilo bi korisno zadržati, kao i za polaganje državnog ispita od strane državnih službenika, obzirom da bi samostalno pokrivanje troškova drugog i trećeg izlaska za osobe na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa moglo predstavljati nerazmjerno financijsko opterećenje. Primljeno na znanje S obzirom da se predloženim zakonom skraćuje trajanje vježbeničkog staža s 12 mjeseci na šest mjeseci, osobe na stručnom osposobljavanju neće biti stavljene u neravopravan položaj u odnosu na vježbenike, jer će ispit polagati u istom roku kao i vježbenici. Vezano za snošenje troškova polaganja državnog ispita, smatramo da nema opravdanog razloga da državno tijelo snosi troškove ponovnog (drugog i trećeg) polaganja ispita za osobu koja se nije na vrijeme pripremila i položila ispit pri prvom polaganju. Novi koncept polaganja državnog ispita putem pisanog testiranja isključuje mogućnost polaganja popravaka.
19 Ured pučke pravobraniteljice PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 15. Dodatno je problematično i da se na zapošljavanje na navedenim poslovima, koji u suštini ulaze u djelokrug rada pojedinog tijela, sukladno članku 15. Nacrta ZDS-a, ne primjenjuju financijska ograničenja iz članka 2. stavka 62., odnosno da izdaci za takva zapošljavanja mogu prelaziti limit od 2% ukupnog iznosa sredstava osiguranih za osnovne plaće s doprinosima za određeno tijelo u tekućoj godini. Primljeno na znanje Delimitiranje sredstva za sklapanje ugovora o djelu ne odnosi se na obavljanje poslova iz djelokruga državnog tijela, jer i dalje ostaje nemogućnost povjeravanja poslova iz djelokruga tijela vanjskim pružateljima usluga (članak 62. stavak 1. Zakona o državnim službenicima).
20 Ured pučke pravobraniteljice PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 13. Čl. 13. Nacrta ZDS-a, u državnoj bi se službi omogućilo zapošljavanje na određeno vrijeme radi obavljanja poslova koji u svojoj suštini predstavljaju redovite poslove određenog tijela državne uprave. Npr. dok rad na određenom projektu, kao što je to predloženo u alineji 1. stavku 6. članka 61. implicira provedbu aktivnosti koje su vremenski ograničene trajanjem samog projekta, izvršavanje preuzetih međunarodnih obveza kao i provedba obveza iz pojedinih programa Vlade RH predstavljaju samu suštinu/djelokrug rada pojedinog tijela državne uprave koji se obavljaju u kontinuitetu i za čije obavljanje je pojedino tijelo ovlašteno zakonom. Stoga je neprihvatljivo da se za obavljanje tih poslova zapošljavaju službenici na određeno vrijeme i to po procedurama koje su fleksibilnije od onih propisanih za redovito zapošljavanje u državnoj službi tako da je za zapošljavanje na navedenim poslovima dovoljna suglasnost ministra financija odnosno vanjskih i europskih poslova. Primljeno na znanje U predloženoj odredbi propisuje se mogućnost trajanja službe na određeno vrijeme duže od godine dana, između ostalog, radi obavljanja poslova koji se odnose na izvršavanje preuzetih međunarodnih obveza Republike Hrvatske ili obavljanja poslova službenika privremeno upućenog na izvršavanje preuzetih međunarodnih obveza, do izvršenja međunarodnih obveza te radi obavljanja poslova koji se odnose na izvršavanje obveza iz posebnih programa Vlade, do izvršenja tih obveza. Međutim, to nisu razlozi za prijam u državnu službu na određeno vrijeme i ne možemo govoriti o potrebi obvaljanja tih poslova na neodoređeno vrijeme jer i dalje ostaju isti razlozi za prijam u državnu službu na određeno vrijeme (koji ukazuju na privremenu potrebu obavljanja navedenih poslova), propisani u članku 61. stavku 1. Zakona o državnim službenicima: za obavljanje privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno povećao, a koji nisu trajnijeg karaktera, kao i radi zamjene duže vrijeme odsutnoga službenika, osobe se mogu primiti u državnu službu na određeno vrijeme dok traju privremeni poslovi ili poslovi čiji se opseg privremeno povećao, odnosno do povratka odsutnoga službenika.
21 Ured pučke pravobraniteljice PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 11. U članku 11. Nacrta ZDS-a navedeno je kako troškove prvog polaganja državnoga ispita snosi državno tijelo koje službenika uputi na polaganje, dok troškove drugog i trećeg polaganja državnoga ispita snosi državni službenik. Navedenom je odredbom mijenjan članak 59. ZDS-a koji propisuje da troškove prvog polaganja državnoga stručnog ispita i popravaka u postupku prvog polaganja, snosi državno tijelo koje službenika upućuje na polaganje ispita, pa ostaje nejasno znači li ovakvo određenje ujedno i ukidanje mogućnosti popravaka kod prvog polaganja ispita. Spomenuti popravci bili su korisni, između ostalog, državnim službenicima koji nisu pravne struke ili onima koji zbog drugih okolnosti nisu iz prvog pokušaja položili sve dijelove stručnog ispita, a predloženo rješenje kojim se popravak ukida, moglo bi značiti dodatan financijski trošak za one koji po procjeni ispitivača, nisu zadovoljili na svim dijelovima ispita. Nadalje, vezano uz polaganje državnog ispita, također zbog nedostatka obrazloženja uz Nacrt ZDS-a, ostaje nejasno zbog čega je u članku 60. ukinuta odredba prijašnjeg članka 60. st.2. koja je propisivala slučaj u kojem je prijava za polaganje državnoga stručnog ispita pravodobno podnesena, a službenik nije u roku iz stavka 1. ovoga članka bio pozvan na polaganje, da će se rok produžiti do dana polaganja ispita, što je u praksi bilo korisno budući je, obzirom na dinamiku polaganja, u mnogim slučajevima, od prijave za polaganje do samog polaganja prolazio dulji vremenski period. Primljeno na znanje U članku 11. Nacrta ZDS-a ne previđa se tko snosi troškove polaganja popravaka, jer se se prelazi na novi sustav polaganja državnog ispita - testiranjem pisanim/elektoničkim putem, bez mogućnosti polaganja popravaka. Vezano za primjedbu da je izostavljena odredba sadašnjeg članka 60. stavka 2. Zakona o državnim službenicima, koja propisuje da u slučaju kada je prijava za polaganje državnoga stručnog ispita pravodobno podnesena, a službenik nije u roku u kojem je obvezan položiti ispit bio pozvan na polaganje, taj će se rok produžiti do dana polaganja ispita, upućujemo da će se novi sustav državnih ispita pisanim putem, na regionalnoj razini omogućiti bržu i bolju organizaciju državnih ispita, a u slučaju eventualnih zastoja službenik može zatražiti produženje roka za polaganje ispita "iz drugih opravdanih razloga" kako je predviđeno u predloženom novom članku 60. stavku 3. - 5. Zakona (v. članak 12. Nacrta prijedloga zakona).
22 Ured pučke pravobraniteljice PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 8. Čl. 8. Nacrta ZDS-a, predlaže se izmijeniti članak 56. ZDS-a tako da izmijenjeni članak ne sadrži dio teksta o polaganju posebnog dijela državnog ispita. Iako se u općenitom obrazloženju uz Nacrt ZDS-a navodi da bi se polaganje posebnog državnog ispita provodilo samo ako je propisano posebnim propisom, predlažemo da se to pojasni, kako ne bi bilo dvojbeno imaju li državni službenici obvezu polaganja posebnog dijela državnog ispita. Nadalje, nejasno je zašto se stavkom 4. novopredloženog članka 56., službenicima koji su u državnu službu primljeni na određeno vrijeme u trajanju kraćem od godinu dana, omogućava polaganje državnog ispita po obavljenom probnom radu što, u određenim zakonom propisanim slučajevima, može trajati i vrlo kratko, npr. 3 mjeseca. Na taj se način službenici primljeni na određeno vrijeme stavljaju u povoljniji položaj u odnosu na službenike zaposlene na neodređeno vrijeme te polaganjem državnog ispita nakon vrlo kratkog vremena provedenog u državnoj službi postaju konkurentniji za daljnja zapošljavanja u sustavu. Uzimajući u obzir predloženu fleksibilizaciju zapošljavanja na određeno vrijeme, problem postaje i veći. Primljeno na znanje Nije potrebno u Zakonu o državnim službenicima posebno navoditi da novoprimljeni službenici neće biti u obvezi polagati posebni stručni ispit, jer se tim Zakonom uređuje samo obveza polaganja državnog ispita (sa sadržajem dosadašnjeg općeg dijela državnog stručnog ispita), dok će se stručni ispit polagati samo ako je to bude predviđeno posebnim propisom. Službenicima primljenim izvanrednim postupkom probni rad također traje tri mjeseca. Stoga se ne može probni rok za vježbenika koji je osoba bez radnog iskustva uspoređivati sa službenicima na određeno i neodređeno vrijeme koji su primljeni s potrebnim radnim iskustvom na određene poslove. Vezano uz primjedbu iznesenu na predloženu mogućnost polaganja državnog ispita za službenike primljene u državnu službu na određeno vrijeme do godine dana, ne nalazimo da bi time navedeni službenici bili stavljeni u povoljniji položaj i konkurentniji kod ulaska u sustav, jer se izbor kandidata u postupku javnog natječaja za prijam u državnu službu obavlja na temelju rezultata provedenog testiranja i intervjua te nije od utjecaja činjenica da li kandidat ima položen državni ispit.
23 Ured pučke pravobraniteljice PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 6. Člankom 6. Nacrta ZDS-a, predlaže se smanjenje trajanja probnog rada (vježbeničkog staža) za osobe primljene u državnu službu redovitim postupkom (vježbenici), tako da umjesto sadašnjih 12, probni rok traje 6 mjeseci, bez obrazloženja za predložene izmjene, zbog čega ne možemo ocijeniti potrebu za takvom izmjenom. Primljeno na znanje Skraćuje se trajanje probnog rada vježbenika (vježbenički staž) kako bi se vježbenicima osiguralo polaganje državnog ispita u roku od godine dana od početka rada u državnoj službi. Na predloženi način, nakon probnog rada i ocjene da je zadovoljio na radu, vježbenik može polagati stručni ispit. U protivnom bi ga položio još za vrijeme trajanja probnog rada.
24 Ured pučke pravobraniteljice PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 4. Člankom 4. Nacrta ZDS-a koji se odnosi na potrebno radno iskustvo kao uvjet za prijam u državnu službu, predloženo je brisanje dijela teksta važećeg čl. 48. st. 5. ZDS-a koji glasi “u skladu s odredbama ovoga Zakona i zakona kojim se uređuju prava i obveze službenika i namještenika u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi“. Kako i uz ovaj članak manjka obrazloženje, a smatrajući da bi predloženo brisanje dijela teksta dovelo do različitog tumačenja u praksi oko njegove primjene, predlažemo zadržati postojeće zakonsko rješenje. Primljeno na znanje Člankom 4. Nacrta prijedloga zakona predlaže se u članku 48. stavku 5. Zakona o državnim službenicima brisati riječi: „u skladu s odredbama ovoga Zakona i zakona kojim se uređuju prava i obveze službenika i namještenika u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi“), čime bi se u radno iskustvo na odgovarajućim poslovima uračunavalo vrijeme stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, neovisno o tome kod kojeg je poslodavca ostvareno, dok prema važećoj zakonskoj odredbi u radno iskustvo na odgovarajućim poslovima uračunava se vrijeme stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, samo ako je ostvareno u državnom tijelu ili jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave.
25 Ured pučke pravobraniteljice PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 3. Čl. 3. Nacrta ZDS-a, predloženo je da se plan prijama i dalje objavljuje u Narodnim novinama i na web stranici središnjeg tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose, ali da se više ne objavljuje i u jednom dnevnom listu koji se prodaje na cijelom području Republike Hrvatske, kao što je to do sada propisano. Radi transparentnosti i veće dostupnosti javnosti plana prijama u državnu službu, predlažemo, članak ne mijenjati, odnosno zadržati postojeće zakonsko rješenje. Nije prihvaćen Smatramo da je objava plana prijma u državnu službu u "Narodnim novinama i web stranici Ministarstva uprave dostatna za informiranje javnosti o namjeravanom zapošljavanju u državnim tijelima za određeno razdoblje na koje se plan odnosi.Međutim, i dalje ostaje zakonska obveza državnih tijela da svaki javni natječaj objave i u dnevnom listu.
26 Ured pučke pravobraniteljice PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Predložene izmjene ZDS-a dio su paketa normativnih rješenja kojima se predlaže sveobuhvatna reforma sustava plaća i vrednovanja temeljem rezultata rada i stručnosti. Međutim, ovako izdvojene, bez pripremljenih izmjena Zakona o sustavu državne uprave, Zakona o plaćama državnih službenika i namještenika te odgovarajućih uredbi kao provedbenih propisa, izmjene Zakona o državnim službenicima dovode do pravne praznine i nereguliranosti područja klasifikacije radnih mjesta u državnoj upravi te ocjenjivanja i nagrađivanja službenika i namještenika. Stoga bi se izmjena pojedinih odredbi trebala odvijati paralelno s reguliranjem navedenih područja drugim, najavljenim zakonima i provedbenim propisima. U pravilu riječ je o prelaznim i završnim odredbama kojima se određuje prestanak primjene pojedinih odredbi. Nadalje, predložena fleksibilizacija zapošljavanja u državnoj upravi, donosi mogućnost arbitrarnih rješenja koja se mogu koristiti za tzv. „zapošljavanja preko veze“ i zloporabe ugovora o djelu, što u konačnici utječe i na netransparentno korištenje proračunskih sredstava. S druge strane, godinama se ograničavaju redovita zapošljavanja u državnoj upravi što uvelike otežava funkcioniranje pojedinog tijela i pravovremeno obavljanje poslova. Mišljenja smo kako umjesto fleksibilizacije zapošljavanja na određeno vrijeme, treba osigurati mogućnost zapošljavanja dostatnog broja državnih službenika koji će sustavno obavljati poslove pojedinog radnog mjesta, u što svakako ulazi i ispunjavanje preuzetih međunarodnih obveza Republike Hrvatske kao i obveza iz pojedinih programa Vlade Republike Hrvatske (dalje: Vlada RH). Uz predloženi Nacrt ZDS-a, dano je kratko i općenito obrazloženje, dok obrazloženja uz pojedine članke Nacrta ZDS-a, nema. Primljeno na znanje Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima, zajedno sa Zakonom o plaćama državnih službenika i namještenika čini paket normativnih rješenja kojima se predlaže sveobuhvatna reforma sustava plaća i vrednovanja temeljem rezultata rada i stručnosti. Navedeni zakoni i provedbeni propisi rade se paralelno i planira se navedene zakone istovremeno uputiti u zakonodavnu proceduru. Prema Nacionalnom programu reformi, nositelj mjere revidiranja sustava plaća državnih službenika i namještenika je Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava. U slučaju da navedeni zakoni ne stupe na snagu istovremeno, odnosno ako Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenciima stupi na snagu prije Zakona o plaćama i njegovih provedbenih propisa, neće doći do pravne praznine, jer smo u prijelaznim odredbama predvidjeli da će odredbe toga Zakona, kojima se brišu odredbe o klasifikaciji radnih mjesta i ocjenjivanju, ostati na snazi do stupanja na snagu provedbenih propisa Zakona o plaćama kojima se uređuju klasifikacija radnih mjesta i ocjenjivanje državnih službenika i namještenika. Nadalje, uređenje zapošljavanja na određeno vrijeme radi izvršenja međunarodnih obveza neće dovesti do arbitrarnosti i zlouporaba odnosno netransparentnog trošenja proračunskih sredstava, budući da se predloženim rješenjem omogućuje prijam u državnu službu na određeno vrijeme u trajanju dužem od godinu dana, radi izvršenja preuzetih međunarodnih obveza Republike Hrvatske ili obavljanja poslova državnog službenika koji je privremeno upućen na izvršavanje preuzetih međunarodnih obveza, prvenstveno vezano uz predstojeće predsjedanje Republike Hrvatske Vijećem Europske unije, kao i obveza iz posebnih programa Vlade, do izvršenja navedenih obveza. Međutim, na uvjete za obavljanje navedenih poslova i postupak zapošljavanja primjenjuju se važeći propisi o državnim službenicima, dok će se pojačano kontrolirati potreba takvog zapošljavanja na određeno vrijeme. Naime, prema predloženim odredbama, popis radnih mjesta i broj službenika koji se prima u državnu službu na određeno vrijeme radi obavljanja poslova koji se odnose na izvršavanje preuzetih međunarodnih obveza Republike Hrvatske ili obveza iz posebnih programa Vlade, utvrdit će odlukom državno tijelo, uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija, a za preuzete međunarodne obveze i Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Također navedeno zapošljavanje kontrolirat će i Ministarstvo uprave u postupku objave oglasa za prijam u državnu službu na određeno vrijeme (ranije spomenuta odluka obvezno se dostavlja Ministarstvu uprave). Delimitiranje sredstava koja se mogu utrošiti na sklapanje ugovora o djelu za obavljanje stručnih i tehničkih poslova koji se odnose na izvršavanje međunarodnih obveza Republike Hrvatske neće dovesti do nekontroliranog korištenja proračunskih sredstava jer su sredstva za tu namjenu posebno predviđena u Državnom proračunu i ne mogu se koristiti izvan toga. Vezano za preporuku da se umjesto zapošljavanja na određeno vrijeme radi izvršenja međunarodnih obveza osigura mogućnost zapošljavanja dostatnog broja državnih službenika koji će sustavno obavljati poslove pojedinog radnog mjesta, u što ulazi i ispunjavanje preuzetih međunarodnih obveza Republike Hrvatske kao i obveza iz pojedinih programa Vlade Republike Hrvatske, upućujemo na privremeni karakter navedenih poslova (npr. poslovi koje treba obavljati samo za vrijeme predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije), zbog čega nema potrebe za zapošljavanjem na neodređeno vrijeme. Vezano za primjedbu da uz predloženi nacrt zakona nije dano obrazloženje pojedinih odredbi, nego samo kratko i općenito obrazloženje, upućujemo da se na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću javno objavljuju nacrti propisa, a obavijesti i pozivi na savjetovanje o objavljenim nacrtima trebaju biti jasni i sažeti. Konačno obrazloženje pojedinih odredaba bit će izrađeno nakon usklađivanja teksta zakona s primjedbama i prijedlozima dobivenim u postupku savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, u okviru poslovničke obrade nacrta prijedloga zakona prije upućivanja u zakonodavnu proceduru.
27 VESNA BARUN PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , Članak 45. Članak 45. Prijedloga - predlaže se dodati stavak 5.: "(5) Službenicima koji imaju položen državni stručni ispit za srednju stručnu spremu, a koji su u međuvremenu stekli višu razinu obrazovanja i raspoređeni su na radna mjesta za koja je utvrđen završen preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij ili viša stručna sprema, odnosno, završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studiji ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ili visoka stručna sprema, i imaju najmanje 10 godina radnog iskustva u državnoj službi, priznaje se položen državni ispit II. razine." Naime, radi se o državnim službenicima koji su položili državni stručni ispit po programu koji je bio jednak za sve stručne spreme odnosno razine obrazovanja i prema kojemu je razlika formulirana kroz pojmove detaljno, dobro i osnovno poznavanje i kao takva prepuštena procjeni ispitivača, te imaju dugogodišnje radno iskustvo u državnoj službi, kao i radno iskustvo na radnim mjestima više ili visoke stručne spreme, a slijedom čega bi se otklonili i dodatni troškovi za državno tijelo. Primljeno na znanje Nije prihvaćeno, jer smatramo da državni službenici moraju imati položen ispit propisane razine.