Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti sa Obrascem iskaza o procjeni učinaka propisa

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Dubravka Marušić PRIJEDLOG ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI, Članak 46. Iza članka 45. dodati novi članak 46. sljedećeg sadržaja: „Pravna osoba koja je, prije stupanja na snagu ovog Zakona, za obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti zaposlila ili sklopila ugovor o djelu s osobom koja nema stečeno zvanje socijalnog pedagoga iz članka 7. stavak 3. ovog Zakona, obvezna je istu osobu rasporediti na poslove u skladu s njenim kvalifikacijama odnosno postupiti prema zakonu koji uređuje radno-pravne odnose te za daljnje obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti provesti postupak zapošljavanja ili sklapanja ugovora o djelu sa socijalnim pedagogom, najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona.“ Postojeći članak 46. time bi postao članak 47. Iza novog članka 47. dodati članak 48. koji glasi: (1) Financijska sredstva za obavljanje javnih ovlasti Komore, osigurava u svom godišnjem proračunu ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi u iznosu od 50.000,00 kn godišnje. (2) Financijska sredstva za ostale, strukovne poslove, osiguravaju se iz godišnjih članarina koje uplaćuju članovi Komore. Dosadašnji članak 48. time bio postao 49., a dosadašnji članak 49. postaje članak 50. Nije prihvaćen Ovim zakonskim prijedlogom uređuju se sadržaj, uvjeti i način obavljanja socijalnopedagoške djelatnosti a ne radnopravni odnosi. Također, prijelaznim i završnim odredbama regulira se status socijalnih pedagoga od osnivanja Komore. Dio prijedloga o financiranju Komore također nije prihvaćen budući da isto nije predmet uređenja ovoga zakona a Komora je samostalna i neovisna strukovna organizacija socijalnih pedagoga u Republici Hrvatskoj čiji način financiranja je uređen na način da se Komora financira iz članarine i drugih prihoda ostvarenih djelatnošću Komore.
2 Marko Stengl PRIJEDLOG ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI, Članak 46. Predlažem dodavanje članka 2. kako bi se uskladio s člankom 19. Stavak 1. točkom 4. Danom stupanja na snagu ovog Zakona Ministarstvo će Komori ustupiti sve neriješene zahtjeve za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije. Primljeno na znanje Prijedlog je primljen na znanje i dodatno će se razmotriti pri izradi Konačnog prijedloga zakona.
3 Hrvatska udruga socijalnih pedagoga PRIJEDLOG ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI, Članak 45. Postojeći tekst postaje stavak (1). Predlaže se u ovom području Prijelaznih i završnih odredbi dodavanje stavka (2) – sukladno odredbama Zakona o psihološkoj djelatnosti s obzirom da se radi o početku reguliranja profesije u odnosu na zatečeno stanje: (2) Socijalni pedagozi koji imaju najmanje tri godine staža u obavljanju socijalnopedagoške djelatnosti, a prema važećim propisima nisu bili obavezni polagati stručni ispit ili državni stručni ispit, mogu se upisati u Imenik socijalnih pedagoga u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Djelomično prihvaćen Propisuje se rok od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona za upis u Imenik kako bi ovaj zakonski propis bio ujednačen sa ostalim zakonskim propisima koji se odnose na druge djelatnosti.
4 Mia Širac PRIJEDLOG ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI, Članak 44. Slažem se s prijedlogom Udruge socijalnih pedagoga: (2) Ministarstvo će osigurati sredstava za osnivanje Komore iz državnog proračuna Republike Hrvatske. Nije prihvaćen U svrhu osnivanja komore Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku osiguralo je u svom proračunu sredstva za osnivanje Hrvatske komore socijalnih pedagoga što nije potrebno propisivati posebnim člankom zakona već je isto navedeno u točki III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU PREDLOŽENOGA ZAKONA nenormativnog dijela ovog zakonskog prijedloga.
5 Hrvatska udruga socijalnih pedagoga PRIJEDLOG ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI, Članak 44. Predlaže se dodavanje stavka (2) (2) Ministarstvo će osigurati sredstava za osnivanje Komore iz državnog proračuna Republike Hrvatske. Postojeći stavak (2) postaje stavak (3). Predlaže se dodavanje stavka (4) (4) Ministar će u suradnji s Hrvatskom udrugom socijalnih pedagoga u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona imenovati Osnivački odbor Komore koji se sastoji od tri predstavnika Ministarstva i tri predstavnika Hrvatske udruge socijalnih pedagoga. Djelomično prihvaćen U svrhu osnivanja komore Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku osiguralo je u svom proračunu sredstva za osnivanje Hrvatske komore socijalnih pedagoga što nije potrebno propisivati posebnim člankom zakona već je isto navedeno u točki III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU PREDLOŽENOGA ZAKONA nenormativnog dijela ovog zakonskog prijedloga.
6 Hrvatska udruga socijalnih pedagoga PRIJEDLOG ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI, Članak 40. Doraditi u skladu s člancima na koje se poziva. - izreći mjeru iz članka 36. ovoga Zakona Brisati treću točku. Nije prihvaćen Radi težine povrede, nužno je precizirati vrste mjera.
7 Dubravka Marušić PRIJEDLOG ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI, Članak 35. Članak 35. stavak 3. alineja 2. – riječ „značenje“ zamijeniti riječima „posljedice s obzirom na značaj“. Članak 35. stavak 4. alineja 5. – riječ „neuredno“ zamijeniti riječima „neredovito i nepravilno“. Čanak 36. stavak 1. alineja 5. – riječi „prava na obavljanje“ zamijeniti riječima „ovlaštenja za obavljanje“. Djelomično prihvaćen Nije prihvaćen prijedlog izmjene članak 35. stavak 3. alineja 2. budući da smo mišljenja kako je predložena odredba dovoljno precizna i ne treba je mijenjati.
8 Hrvatska udruga socijalnih pedagoga PRIJEDLOG ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI, Članak 35. Stavak 2. Dodati „ – „ kod taksativnog nabrajanja. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen u unesen u tekst Nacrta prijedloga zakona.
9 Marko Stengl PRIJEDLOG ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI, Članak 34. Podržavam postojeći komentar uz pojašnjenje kako bi trebao glasiti članak: Sredstva za izvršavanje poslova iz članka 19. podstavka 5. ovog Zakona, koje Komora obavlja na temelju javnih ovlasti, osiguravaju se iz državnog proračuna Republike Hrvatske. Nije prihvaćen Komora je samostalna i neovisna strukovna organizacija socijalnih pedagoga u Republici Hrvatskoj i financira se iz članarine i drugih prihoda ostvarenih djelatnošću Komore.
10 Sabina Mandić PRIJEDLOG ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI, Članak 34. čl.34. Nadodati da se sredstva za izvršavanje poslova koje Komora obavlja na temelju ovog Zakona osiguravaju i iz sredstava Ministarstva Nije prihvaćen Komora je samostalna i neovisna strukovna organizacija socijalnih pedagoga u Republici Hrvatskoj i financira se iz članarine i drugih prihoda ostvarenih djelatnošću Komore.
11 Marko Stengl PRIJEDLOG ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI, Članak 30. u stavku 3. dodati: načinu provedbe stručnog nadzora u stavku tri promijeniti tekst , pravima i obvezama članova, da glasi: pravima, obvezama i disciplinskoj odgovornosti članova Nije prihvaćen U članku 39. stavak 8. već je propisano da postupak i način provođenja stručnog nadzora propisuje Komora općim aktom. Disciplinska odgovornost je propisana odredbama Nacrta prijedloga ovog zakona.
12 Marko Stengl PRIJEDLOG ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI, Članak 30. Preformulirati i dodati u stavak 1.: Statut Komore je temeljni opći akt Komore, donosi ga uz prethodnu suglasnost Ministarstva Skupština Komore, većinom glasova prisutnih članova. Nije prihvaćen Statutom Komore uređuje se organizacija i ustrojstvo, zadaće, nadležnost, sastav, način izbora i odlučivanja tijela Komore, prava i obveze njenih članova, te sva druga pitanja od značaja za dostojanstvo struke, zaštitu članstva i socijalnopedagoške djelatnost u Republici Hrvatskoj.
13 Marko Stengl PRIJEDLOG ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI, Članak 29. Aktiv soc. pedagoga CZSS Zagreb predlaže da i zamjenik predsjednika čini dio upravnog odbora. Nije prihvaćen Člankom 29. propisan je sastav Upravnog odbora na način da je osigurano njegovo funkcioniranje. Statutom Komore uređuje se organizacija i ustrojstvo, zadaće, nadležnost, sastav, način izbora i odlučivanja tijela Komore, prava i obveze njenih članova, te sva druga pitanja od značaja za dostojanstvo struke, zaštitu članstva i socijalnopedagoške djelatnost u Republici Hrvatskoj.
14 Marko Stengl PRIJEDLOG ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI, Članak 29. U stavku 2. smatram kako Zamjenik Komore mora biti član UO. U tom slučaju da ne bi bio paran broj članova predlažem da se broj članova UO iz redova članstva poveća na 5. Dodati stavak 4. koji osim opisa poslova, sastava određuje i način donošenja odluka upravnog odbora (4) Upravni odbor donosi odluke iz svog djelokruga većinom glasova nazočnih članova, ako je na sjednici prisutna većina članova. Nije prihvaćen Člankom 29. propisan je sastav Upravnog odbora na način da je osigurano njegovo funkcioniranje. Statutom Komore uređuje se organizacija i ustrojstvo, zadaće, nadležnost, sastav, način izbora i odlučivanja tijela Komore, prava i obveze njenih članova, te sva druga pitanja od značaja za dostojanstvo struke, zaštitu članstva i socijalnopedagoške djelatnost u Republici Hrvatskoj.
15 Hrvatska udruga socijalnih pedagoga PRIJEDLOG ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI, Članak 29. Stavak 2. Predlaže se da se Zakonom definira da je zamjenik predsjednika Komore član Upravnog odbora, te se onda smanji broj članova koje bira skupština na sljedeći način. Zbog osiguravanja kontinuiteta i poznavanja rada UO, važno je da zamjenik bude član upravnog odbora u slučaju da mora mijenjati predsjednika. (2) Upravni odbor čine: - predsjednik Komore, - zamjenik predsjednika Komore, - predstavnik Hrvatske udruge socijalnih pedagoga - predstavnik Ministarstva - tri člana Komore koje bira Skupština na vrijeme od četiri godine, a koji mogu biti ponovno izabrani. Nije prihvaćen Člankom 29. propisan je sastav Upravnog odbora na način da je osigurano njegovo funkcioniranje.
16 Marko Stengl PRIJEDLOG ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI, Članak 28. u stavku 2 dodati da će se razriješiti i upravni odbor. Ako upravni odbor vodi poslovanje Komore. Predsjednik je osoba koja te odluke iznosi na Skupštini. Nije li logično u tom slučaju raspustiti cijeli Upravni odbor a ne samo predsjednika? Cijeli upravni odobr je odgovoran za neprihvaćanje izvješća u tom slučaju jer ga nije donio predsjednik sam. Nije prihvaćen Odredba članka 28. Nacrta prijedloga ovog zakona odnosi se i na člana Upravnog odbora. Može se razriješiti samo član, a ne Upravni odbor kao tijelo.
17 Gordana Petrović PRIJEDLOG ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI, Članak 27. Svakako dodati većinom glasova prisutnih članova. Nije prihvaćen Statutom Komore uređuje se organizacija i ustrojstvo, zadaće, nadležnost, sastav, način izbora i odlučivanja tijela Komore, prava i obveze njenih članova, te sva druga pitanja od značaja za dostojanstvo struke, zaštitu članstva i socijalnopedagoške djelatnost u Republici Hrvatskoj.
18 Marko Stengl PRIJEDLOG ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI, Članak 27. u stavku 1. dodati: Večinom glasova prisutnih članova Komore Nije prihvaćen Statutom Komore uređuje se organizacija i ustrojstvo, zadaće, nadležnost, sastav, način izbora i odlučivanja tijela Komore, prava i obveze njenih članova, te sva druga pitanja od značaja za dostojanstvo struke, zaštitu članstva i socijalnopedagoške djelatnost u Republici Hrvatskoj.
19 Marko Stengl PRIJEDLOG ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI, Članak 24. Dodati stavak 3. Skupština Komore odluke donosi većinom glasova ukupno nazočnih članova. Ovom odredbom propisuje se temeljni princip rada skupštine što smatram nužnim uz definiranje hijerarhje odlučivanja. Nije prihvaćen Statutom Komore uređuje se organizacija i ustrojstvo, zadaće, nadležnost, sastav, način izbora i odlučivanja tijela Komore, prava i obveze njenih članova, te sva druga pitanja od značaja za dostojanstvo struke, zaštitu članstva i socijalnopedagoške djelatnost u Republici Hrvatskoj.
20 Marko Stengl PRIJEDLOG ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI, Članak 23. Aktiv soc. pedagoga CZSS Zagreb predlaže da je i zamjenik predsjednika tijelo Komore. Nije prihvaćen U članu 23. Nacrta prijedloga ovog zakona propisano je da su tijela Komore Skupština, Nadzorni odbor, Upravni odbor, sud časti, predsjednik, zamjenik predsjednika, Etički odbor i druga tijela utvrđena statutom. Stoga nema zapreka da Komora svojim statutom isto odredi.
21 Marko Stengl PRIJEDLOG ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI, Članak 22. Aktiv soc. pedagoga CZSS Zagreb smatra da ne bi smjela biti razlika između člana i upisa u Imenik soc. pedagoga. Prvo, zbunjujuće je jer bi, ako reguliramo djelatnost, članovi Komore trebali biti svi. Drugo, ne smije se dogoditi da recimo predsjednik Komore postane član, koji nije ovlašteni soc. pedagog, pa da kao takav propisuje uvjete i obvezu usavršavanja i sve ostalo. Jednostavno nije logično. Treće, u primjeni Zakona upisani u Imenik će morati biti samo oni soc. pedagozi kojima to jasno piše u ugovoru u radu i samo oni će se morati usavršavati, produžavati licencu i sve ostalo. Takvih je zapravo vrlo malo i nije pošteno da samo oni imaju obavezu dok su svi ostali “samo članovi”. Predlažemo da članstvo proizlazi iz upisa u Imenik i da netko ne može biti član, a da nije ovlašten soc. pedagog. Dakle, izjednačiti člana i ovlaštenog soc. pedagoga. Nije prihvaćen Član Komore je po profesiji socijalni pedagog iako ne obavlja socijalnopedagošku djelatnost i kao član ima pravo sudjelovati u radu komore i promicanju standarda profesije. Obveze članova Komore i obveze ovlaštenih socijalnih pedagoga nisu iste. Iz tog razloga je bilo nužno uvesti posebnu distinkciju između ova dva pojma, a ujedno omogućiti da socijalni pedagozi koji ne obavljaju djelatnost imaju mogućnost sudjelovanja u radu Komore (npr. umirovljenici, nezaposleni i sl.).
22 Marko Stengl PRIJEDLOG ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI, Članak 22. Komora je strukovna organizacija u području djelatnosti o kojoj brine. Logično je da su članovi samo oni koji se djelatnošću i bave jer u suprotnom o djelatnosti (standardima, nadzoru, usavršavanju itd.) odlučuju članovi koji se ne bave djelatnošću što je nelogično. Za druge vrste aktivnosti vezanih uz struku postoje organizacijski oblici u javnom prostoru koji se time bave poput udruge socijalnih pedagoga a takva rješenja imaju i druge regulirane profesije liječnici, socijalni radnici itd.. Osim toga sve regulirane profesije u zakonima koji ih reguliraju imaju sustav da moraš obavljati djelatnost ako si član komore odnosno ispunjavati uvijete za obavljanje djelatnosti. Psihološka komora i komora socijalnih pedagoga bile bi nelogična iznimka ukoliko se ovakvi prijedlozi zakona usvoje. Nije prihvaćen Član Komore je po profesiji socijalni pedagog iako ne obavlja socijalnopedagošku djelatnost i kao član ima pravo sudjelovati u radu komore i promicanju standarda profesije. Obveze članova Komore i obveze ovlaštenih socijalnih pedagoga nisu iste. Iz tog razloga je bilo nužno uvesti posebnu distinkciju između ova dva pojma, a ujedno omogućiti da socijalni pedagozi koji ne obavljaju djelatnost imaju mogućnost sudjelovanja u radu Komore (npr. umirovljenici, nezaposleni i sl.).
23 Marko Stengl PRIJEDLOG ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI, Članak 22. U stavku 1 Potrebno izmijeniti i dodati tekst Koji je dodan kroz ove komentare prije. Dakle, radi se stavku koji nije u originalnom projedlogu zakona. nova formulacija bi glasila: Članom Komore može biti socijalni pedagog koji ispunjava uvjete iz članka 7. stavka 1. točke 3. i 4. ovoga Zakona.dodati i strukovni ispit, dakle stavak 4. Koji je dodan kroz ove komentare. Dakle, radi se stavku koji nije u originalnom projedlogu zakona. Nije prihvaćen Vidjeti prethodna obrazloženja vezana za primjedbe na prethodne članke.
24 Vesna Vinčić PRIJEDLOG ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI, Članak 20. Prijedlog je dodati i: -brine za pravnu pomoć svojim članovima. Nije prihvaćen Komora zastupa članove komore u zaštiti njihovih profesionalnih interesa. Navedena odredba osigurava zaštitu članova Komore u najširem smislu kada su profesionalni interesi u pitanju.
25 Marko Stengl PRIJEDLOG ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI, Članak 20. Predlaže se promjena točke jedan da glasi -prati i unapređuje rad ovlaštenih socijalnih pedagoga i stručne uvjete za njihov rad Nije prihvaćen U Nacrtu prijedloga zakona navedena točka je propisana sukladno prijedlogu Hrvatske udruge socijalnih pedagoga.
26 Marko Stengl PRIJEDLOG ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI, Članak 20. Budući da se vježbenici navode potrebno je propisati prava I obveze vezane uz obavljanje vježeničkog staža. POGLAVLJE V Zakona o psihološkoj djelatnosti obrađuje navedeno područje pa predlažem da se preuzme i uskladi s SP djelatnosti. Nije prihvaćen Prava i obveze vježbeničkog staža proizlaze iz posebnih propisa kojima su regulirani uvjeti rada u određenim područjima.
27 Marko Stengl PRIJEDLOG ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI, Članak 20. Kako je stručno usavršavanje obaveza ovlaštenih socijalnih pedagoga logično je da komora prati ispunjavanje obavaza pa se predlaže promjena teksta u točci 5. Prati, potiče i organizira stručno usavršavanje članova Komore Predlaže se dodavanje točaka: - utvrđuje disciplinske mjere za lakše i teže povrede profesionalnih dužnosti -provodi disciplinski postupak i izriče mjere u slučaju povrede dužnosti u obavljanju djelatnosti socijalnog rada - brine za pravnu pomoć svojim članovima - daje stručno mišljenje tijekom pripreme propisa značajnih za razvoj djelatnosti socijalne pedagogije Nije prihvaćen Ostali predloženi poslovi proizlaze iz ostalih odredbi Nacrta prijedloga zakona. Komora zastupa članove komore u zaštiti njihovih profesionalnih interesa. Navedena odredba osigurava zaštitu članova Komore u najširem smislu kada su profesionalni interesi u pitanju.
28 Hrvatska udruga socijalnih pedagoga PRIJEDLOG ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI, Članak 20. Članak 20. Točka 1. i dodavanje točaka Predlaže se brisanje „i unapređuje…“ Ovako se može iščitati da Komora unaprjeđuje uvjete za rad socijalnih pedagoga. Predlaže se dodati dvije točke: - prati stručno usavršavanje ovlaštenih socijalnih pedagoga - brine o pravnoj pomoći ovlaštenih socijalnih pedagoga Djelomično prihvaćen Komora zastupa članove komore u zaštiti njihovih profesionalnih interesa. Navedena odredba osigurava zaštitu članova Komore u najširem smislu kada su profesionalni interesi u pitanju.
29 Petra Đuroković PRIJEDLOG ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI, Članak 20. Nadopuna: - štiti područja rada stručnjaka socijalnog pedagoga i zalaže se za strukturiran opis radnih mjesta - potiče širenje područja rada socijalnih pedagoga i specijalizaciju novih disciplina u zdravstvu, školstvu, znanosti, sportu te unutar poduzeća u poslovnom sektoru. - o ključnim pitanjima vezanima o radu i djelokrugu struke poziva članove na rasprave i sjednice. (vezano uz članak 24.) Nije prihvaćen Definicije stručnih pojmova su predložene i usuglašene sa predstavnicima akademske zajednice i Hrvatske udruge socijalnih pedagoga koji su članovi Radne skupine za izradu Nacrta prijedloga Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti.
30 Ivana Šešo PRIJEDLOG ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI, Članak 19. Podržavam razmišljanje kolege Štengla. Komora je strukovna organizacija u području djelatnosti o kojoj brine. Logično je da su članovi samo oni koji se djelatnošću i bave te da o djelatnosti ne mogu odlučivati oni koji se djelatnošću ne bave. Za druge vrste aktivnosti vezanih uz struku postoje organizacijski oblici u javnom prostoru koji se time bave. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
31 Marko Stengl PRIJEDLOG ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI, Članak 19. točke 1 i 2 ostavljaju mogućnost da socijalni pedagog ne obavlja djelatnost a da je član komore što svakako treba izbjeći. Komora je strukovna organizacija u području djelatnosti o kojoj brine. Logično je da su članovi samo oni koji se djelatnošću i bave jer u suprotnom o djelatnosti (standardima, nadzoru, usavršavanju itd.) odlučuju članovi koji se ne bave djelatnošću što je nelogično. Za druge vrste aktivnosti vezanih uz struku postoje organizacijski oblici u javnom prostoru koji se time bave poput udruge socijalnih pedagoga a takva rješenja imaju i druge regulirane profesije liječnici, socijalni radnici itd.. Osim toga sve regulirane profesije u zakonima koji ih reguliraju imaju sustav da moraš obavljati djelatnost ako si član komore odnosno ispunjavati uvijete za obavljanje djelatnosti. Psihološka komora i komora socijalnih pedagoga bile bi nelogična iznimka ukoliko se ovakvi prijedlozi zakona usvoje. Nije prihvaćen Član Komore je po profesiji socijalni pedagog iako ne obavlja socijalnopedagošku djelatnost i kao član ima pravo sudjelovati u radu komore i promicanju standarda profesije. Obveze članova Komore i obveze ovlaštenih socijalnih pedagoga nisu iste. Iz tog razloga je bilo nužno uvesti posebnu distinkciju između ova dva pojma, a ujedno omogućiti da socijalni pedagozi koji ne obavljaju djelatnost imaju mogućnost sudjelovanja u radu Komore (npr. umirovljenici, nezaposleni i sl.).
32 Ivana Šešo PRIJEDLOG ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI, Članak 16. Podržavam predloženu izmjenu Hrvatske udruge socijalnih pedagoga. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
33 Marko Stengl PRIJEDLOG ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI, Članak 16. Podržavam predloženu izmjenu Hrvatske udruge socijalnih pedagoga Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
34 Hrvatska udruga socijalnih pedagoga PRIJEDLOG ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI, Članak 16. Članak 16., Stavak 1. Predlaže se dodati pridjev „strukovna“ (1) Komora je samostalna i neovisna strukovna organizacija…. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen i unesen u Nacrt prijedloga zakona.
35 Sabina Mandić PRIJEDLOG ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI, KOMORA Prijedlog da se u čl.19. ili u čl.20. ubaci da Komora provodi i stručne ispite. Naime, trenutno kolege socijalni pedagozi zaposleni u zdravstvenom sustavu nemaju mogucnost polaganja strucnog ispita u tom istom sustavu (sto posljedicno dovodi i do nemogucnosti upisa u Imenik). Ovo se također odnosi i na socijalne pedagoge zaposlene u nevladinom sektoru (brojne udruge i organizacije). Nije prihvaćen Socijalni pedagozi zaposleni u zdravstvenom i drugim sustavima u kojima nemaju mogućnost polaganja stručnih ispita bit će u mogućnosti polagati stručni ispit u djelatnosti socijalne skrbi s obzirom da će se regulirana profesija socijalni pedagog nalaziti na popisu reguliranih profesija u području socijalne skrbi.
36 Marko Stengl PRIJEDLOG ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI, Članak 15. Podržavam prijedlog Hrvatske udruge socijalnih pedagoga jer Nedostaje članak o povjerljivosti informacija dobivenih obavljanjem djelatnosti te jasnije definiranje statusa profesionalne tajne kao i statusa svih dionika u postupcima pred sudovima. Time se korisnike štiti zakonskim obvezivanjem socijanih pedagoga na čuvanje tajne te dodaj na jasnoći uloga i odgovornosti prema korisnicima u postupanju pred drugim tijelima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
37 Hrvatska udruga socijalnih pedagoga PRIJEDLOG ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI, Članak 15. PREDLAŽE SE DORADA U SKLADU S PRIJEDLOGOM ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA Sadašnji tekst članka postaje stavak (1), te se predlaže dodavanje sljedećih stavaka: (2) Sve što osobe koje obavljaju socijalnopedagošku djelatnost u obavljanju djelatnosti saznaju o korisniku intervencija obvezni su čuvati kao profesionalnu tajnu. (3) Podatke iz stavka 2. ovoga članka obvezne su čuvati kao profesionalnu tajnu i druge osobe kojima su ti podaci dostupni u obavljanju njihovih djelatnosti. (4) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, osobe iz stavka 2. i 3. ovoga članka obvezne su podatke koje su saznale o korisniku i zaključna mišljenja dostaviti isključivo po zahtjevu tijela državne uprave ili sudbene vlasti, u skladu s posebnim propisima. (5) Pri dostavi podataka iz stavka 4. ovog članka osobe iz stavka 2. i 3. ovoga članka obvezne su voditi računa da oblik i opseg iznesenih podataka bude sukladan načelima struke i odredbama Etičkog kodeksa socijalnih pedagoga. (6) Licencirane i autorskim pravima zaštićene socijalnopedagoške instrumente zabranjeno je u cjelini ili u dijelovima umnožavati i na bilo koji način davati na uvid neovlaštenim osobama. (7) Obveza iz stavka 6. ovog članka obvezuje osobe koje obavljaju socijalnopedagošku djelatnost, izdavače i distributere instrumenata, korisnike instrumenata, pomoćno osoblje, korisnike socijalnopedagoških intervencija i sve druge sudionike. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen i unesen u Nacrt prijedloga zakona.
38 Vesna Vinčić PRIJEDLOG ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI, Članak 12. Predlažem brisanje stavke 3, jer je regres pitanje ugovorenih strana pa ovom stavku nije mjesto u Zakonu. Nije prihvaćen Svrha propisivanja osiguranja od odgovornosti člankom 12. Nacrta prijedloga Zakona, prvenstveno je zaštita korisnika socijalnopedagoških usluga, te je tako propisana dužnost osiguravanja od odgovornosti, ali ne i način na koji će ovlašteni psiholog ovu obvezu ispuniti.
39 Tin Frančić PRIJEDLOG ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI, Članak 11. Također podržavam prijedlog HUSP-a i ostalih kolegica/kolega o brisanju st. 1, članka 11. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
40 Ivana Šešo PRIJEDLOG ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI, Članak 11. Podržavam predloženu izmjenu Hrvatske udruge socijalnih pedagoga. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
41 Marko Stengl PRIJEDLOG ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI, Članak 11. Predlaže se brisanje stavka 1. u čl. 11 Privatna socijalnopedagoška praksa se može obavljati ako ovlašteni socijalni pedagog nije u radnom odnosu s punim radnim vremenom, odnosno da ne obavlja neku drugu samostalnu djelatnost. Obrazloženje: postojeći prijedlog ograničava osobe da se bave drugim djelatnostima za što ne pronalazim uporište u odredbama o slobodi poduzetništva i osobnog izbora. Takvo rješenje nije u skladu s temeljnim načelima i regulativom EU Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen i unesen u Nacrt prijedloga zakona.
42 Ana Lučić Runko PRIJEDLOG ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI, Članak 11. Vezano za čl.11.st.1.; apsolutno je neprihvatljivo da ne postoji mogućnost rada u privatnoj praksi uz stalno zaposlenje u punom radnom vremenu. U vremenu kada oblici rada na tržištu postaju fleksibilni, otvoreni i traže adaptaciju u pogledu isporuke usluge, nije logično zatvarati opcije unutar struke. Privatna praksa se može obavljati i povremeno ili privremeno, te može biti bitno različita od prirode osnovnog radnog mjesta što omogućuje ostvarenje specijalizacija, stručnog napretka i usavršavanja, ali i eventualnog postupnog prijelaza u drugačiji oblik rada. Predlažem brisanje stavka. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen i unesen u Nacrt prijedloga zakona.
43 Sabina Mandić PRIJEDLOG ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI, Članak 11. ČL.11.ST.1. Prijedlog da se briše zabrana da ovlašteni socijalni pedagog zaposlen u punom radnom vremenu ne može obavljati privatnu praksu. Brojne druge struke omogućavaju privatnu praksu uz zaposlenje u punom radnom vremenu. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen i unesen u Nacrt prijedloga zakona.
44 Hrvatska udruga socijalnih pedagoga PRIJEDLOG ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI, Članak 11. Članak 11. Stavak 1. Predlaže se brisanje zabrane da ovlašteni socijalni pedagog ne može obavljati privatnu praksu ako je u radnom odnosu s punim radnim vremenom. I drugi hrvatski propisi omogućavaju druge djelatnosti neovisno o radnom odnosu s punim radnim vremenom. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen i unesen u Nacrt prijedloga zakona.
45 Dubravka Marušić PRIJEDLOG ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI, Članak 10. Članak 10. stavak 1. – iza riječi „prijemu“ dodati riječi „na radno mjesto“, jer u protivnom nije jasno o kakvom je prijemu riječ. Članak 12. stavak 2. – riječ „uredno“ zamijeniti riječima „pravodobno i redovito“. Članak 12. stavak 3. – otvara pitanja: - Tko utvrđuje namjeru ili grubu nepažnju? - Postupa li se u ovim slučajevima prema posebnim propisima koji reguliraju pitanja osiguranja od odgovornosti obavljanjem određene djelatnosti? Članak 14. stavak 1. – nejasno kome se socijalni pedagog obraća sa zahtjevom; Predlažem izmijeniti na način da glasi: „Ovlašteni socijalni pedagog može podnijeti zahtjev Komori za priznavanje specijalizirane stručne kompetencije u vidu specifičnih znanja i vještina specijaliziranih za pojedino područje socijalne pedagogije za obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti koja obuhvaća stručno zahtjevnije oblike rada i zahtijeva specifičnu izobrazbu za samostalni rad (u daljnjem tekstu: specijalnost).“ Članak 15. – navodi se da je socijalni pedagog „obvezan“ djelovati sukladno Etičkom kodeksu. Predlažem u cijelom tekstu Zakona umjesto riječi „dužan“ dosljedno korištenje riječi „obvezan“. Djelomično prihvaćen Rješenje o prijmu je odluka čelnika tijela o prijmu u državnu službu i nije potrebno dodatno navoditi na radno mjesto. Pitanje regresne odgovornosti uređeno je posebnim propisima.
46 Marko Stengl PRIJEDLOG ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI, Članak 10. stavak 1 promijeniti Ili promijeniti u i da glasi: Socijalnopedagoška djelatnost obavlja se na temelju ugovora s drugim pravnim osobama odnosno rješenja o prijemu I kao privatna socijalnopedagoška praksa. Obrazloženje:trenutnom formulacijom se ograničava socijalne pedagoge u bavljenju drugim djelatnostima i poslovima za što ne pronalazim uporište u odredbama o slobodi poduzetništva i osobnog izbora. Takvo rješenje nije u skladu s temeljnim načelima i regulativom EU Primljeno na znanje Prijedlog je primljen na znanje i dodatno će se razmotriti pri izradi Konačnog prijedloga zakona.
47 Hrvatska udruga socijalnih pedagoga PRIJEDLOG ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI, Članak 10. Članak 10. Stavak 1. Umjesto veznika „ili“ predlaže se veznik „i“ Socijalnopedagoška djelatnost obavlja se na temelju ugovora s drugim pravnim osobama odnosno rješenja o prijemu i kao privatna socijalnopedagoška praksa. Primljeno na znanje Prijedlog je primljen na znanje i dodatno će se razmotriti pri izradi Konačnog prijedloga zakona.
48 Dubravka Marušić PRIJEDLOG ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI, Članak 9. Članak 9., stavak 1. – iza prve predlažem dodati drugu alineju: „lišenje roditeljske skrbi“ Obrazloženje: Praksa sudova i centara za socijalnu skrb, pokazuju da nema potrebne i dostatne povezanosti postupanja tijela, na način da se u slučaju lišavanja roditeljske skrbi pokrene kazneni postupak, kao i obrnuto - da se u slučaju pravomoćne presude za kazneno djelo roditelja na štetu djeteta istovremeno ne pokreće postupak za lišenje roditeljske skrbi. Drugim riječima, može se dogoditi da, kada za roditelja koji je lišen roditeljske skrbi nije pokrenut kazneni postupak ili donesena pravomoćna odluka kaznenog suda, kroz pribavljanje potvrde o nekažnjavanju/nevođenju kaznenog postupka neće biti vidljivo da je roditelju izrečena najteža mjera za zaštitu prava i dobrobiti djeteta iz Obiteljskog zakona. Ovo je, primjerice, raspravljano i u radu autorica Herceg, B. i Salitrežić, A. (2014). Odnos kaznenih djela na štetu djece i mjere lišenja roditeljske skrbi. U: B. Rešetar i S. Aras (ur.), Represivne mjere za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta. Interdisciplinarni, komparativni i međunarodni osvrti (67-83). Osijek: Pravni fakultet u Osijeku. http://www.academia.edu/11455038/Odnos_kaznenih_djela_na_%C5%A1tetu_djece_i_mjere_li%C5%A1enja_roditeljske_skrbi Nije prihvaćen U članku 7. stavak 1. točke 5. i 6. se jasno navodi koja kaznena djela i koji prekršaj su zapreka za obavljanje djelatnosti. Samo izricanje mjere koja se navodi u primjedbi nije razlog, po sili zakona, za zabranu obavljanja djelatnosti.
49 Marko Stengl PRIJEDLOG ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI, Članak 9. Članak 9. Stavak 1. Točka 2. Predlaže se brisanje točke 2: izricanje prekršajne pravne sankcije za nasilje u obitelji, od dana pravomoćnosti odluke suda budući da ove odredbe nema u zakonu o edukacijsko rehabilitacijskoj djelatnosti ili preformulitranje članka da glasi - izricanja prekršajne pravne sankcije zatvora ili zaštitnih mjera za nasilje u obitelji, od dana pravomoćnosti odluke suda Nije prihvaćen Odredba je usklađena sa odredbama Zakona o socijalnoj skrbi koje propisuju zapreke za obavljanje djelatnosti i zasnivanje radnog odnosa.
50 Hrvatska udruga socijalnih pedagoga PRIJEDLOG ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI, Članak 9. Članak 9. Stavak 1. Točka 2. Predlaže se brisanje točke 2: izricanje prekršajne pravne sankcije za nasilje u obitelji, od dana pravomoćnosti odluke suda Članak 9. Stavak 1. Točka 3. Predlaže se kazna zatvora dulja od godinu dana (sukladno mogućnostima primjene alternativnih sankcija prema Kaznenom zakonu, ali i sukladno Zakonu o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti). - osude na bezuvjetnu kaznu zatvora dulju od godine dana, od dana pravomoćnosti odluke suda Nije prihvaćen Pravomoćno izrečena prekršajno pravna sankciju za nasilje u obitelji je zapreka i za obavljanje drugih djelatnosti reguliranih profesija u području socijalne skrbi, a i navedena je u Zakonu o socijalnoj skrbi kao zapreka za obavljanje djelatnosti i zasnivanje radnog odnosa. Rehabilitacija nastupa za počinitelja prekršaja i to tri godine od pravomoćnosti odluke o prekršaju, po sili zakona. Socijalnopedagoška djelatnost je djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku kao i imajući u vidu ranjive skupine korisnika koje koriste usluge djelatnosti nužno je osigurati visoka etička načela u profesiji
51 Ljerka Herjavec PRIJEDLOG ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI, Članak 9. Čl. 9. st. 1. - izricanja prekršajne pravne sankcije za nasilje u obitelji, od dana pravomoćnosti odluke suda - uzimajući u obzir praksu kojom vam se može izreći prekršajna kazna za nasilje u obitelji, ukoliko se posvađate s nekim u obitelji i susjedi pozovu policiju, koja isto prijavi kao nasilje u obitelji, smatram da je zabrana obavljanja djelatnosti zbog toga nešto o čemu bi se trebalo raspravljati, s druge strane ako je netko i uvjetno osuđen zbog kaznenog djela nasilja u obitelji, smatram da bi mu svakako trebalo zabraniti obavljanje djelatnosti. Čl. 11. st. 1. Zašto osoba koja radi puno radno vrijeme u nekoj ustanovi, ne bi smjela obavljati nakon toga i privatnu praksu. Naime, nijedan liječnik koji radi u bolnici, nije dobio zabranu rada i u privatnoj praksi nakon svog posla. Nije prihvaćen Pravomoćno izrečena prekršajno pravna sankciju za nasilje u obitelji je zapreka i za obavljanje drugih djelatnosti reguliranih profesija u području socijalne skrbi, a i navedena je u Zakonu o socijalnoj skrbi kao zapreka za obavljanje djelatnosti i zasnivanje radnog odnosa. Rehabilitacija nastupa za počinitelja prekršaja i to tri godine od pravomoćnosti odluke o prekršaju, po sili zakona. Socijalnopedagoška djelatnost je djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku. Imajući u vidu ranjive skupine korisnika koje koriste usluge djelatnosti nužno je osigurati visoka etička načela u profesiji.
52 Marko Stengl PRIJEDLOG ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI, Članak 8. stavak 1 točka točka 7. mijenjati da glasi: ako mu je nakon obavljenog stručnog nadzora ili disciplinskom mjerom PRIVREMENO ili trajno oduzeto pravo na obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen i unesen u Nacrt prijedloga zakona.
53 Hrvatska udruga socijalnih pedagoga PRIJEDLOG ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI, Članak 8. Usklađivanje – izmjena članka na koji se odredba poziva (obveza stručnog usavršavanja je u članku 13.). - ako ne ispunjava obveze stručnog usavršavanja iz članka 13. ovog Zakona Članak 8. Stavak 1. Točka 7. Predlaže se dodati izraz „…PRIVREMENO i trajno oduzeto pravo…“ - ako mu je nakon obavljenog stručnog nadzora ili disciplinskom mjerom privremeno ili trajno oduzeto pravo na obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti Prihvaćen Prijedlozi su prihvaćeni i uneseni u Nacrt prijedloga zakona.
54 Gordana Petrović PRIJEDLOG ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI, Članak 7. Slažem se s kolegom Markom, termini kao "član komore" i "pravo na upis u Imenik socijalnih pedagoga" su zbunjujući i za Komoru, za socijalne pedagoge, ali i za poslodavce. Trebala bi postojati samo jedna razina članstva. U čl. 7. st. 2. navodi se ako osoba iz čl. 1. nema hrvatsko državljanstvo... a st. 1. i ne propisuje državljanstvo pa predlažem da se to uskladi. Primljeno na znanje Državljanstvo Republike Hrvatske nije uvjet za priznavanje prava na obavljanje djelatnosti, ali ako socijalni pedagog nema državljanstvo Republike Hrvatske propisuje se dodatni uvjet poznavanja hrvatskog jezika.
55 Marko Stengl PRIJEDLOG ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI, Članak 7. Predlaže se brisanje stavka 1- točke 1. Ovakvom formulacijom prvo postajem član komore a tek nakon toga tražim dopusnicu za rad tj. da me se upiše u imenik? Što ako ne zadovoljavam uvjete za upis u imenik? Ostajem li i dalje član? Ako ostajem, onda odlučujem na Skupštini o pitanjima iz domene SP djelatnosti iako nemam ovlaštenje, dakle postavlja se pitanje relevantnosti mog odlučivanja. Komora je strukovna organizacija u području djelatnosti te o tome brine. Logično je da su članovi i ovlašteni samo oni koji se djelatnošću i bave jer u suprotnom o djelatnosti odlučuju članovi koji se ne bave djelatnošću. Za druge vrste stručnih aktivnosti postoje organizacijski oblici u javnom prostoru koji se time bave poput udruge socijalnih pedagoga. Predlaže se i izmjena stavka 1. točke 3. Kako se djelatnost može obavljati i nakon preddiplomskog studija o potrebno je propisati koju razinu poslova može obavljati preddiplomski zaposlenik, koju diplomski a koju magistar itd. S veznikom i omogućujemo da se nakon tri godine studija osoba zaposli i obavlja SP djelatnost s čime se ne slažem. Primjer ovog normiranja nalazi se u Zakonu o djelatnosti soc. rada koju bi trebalo prilagoditi za socijalnu pedagogiju. Primjer opisuje što pojedina razina obrazovanja može obavljati. Pravo na obavljanje djelatnosti socijalnog rada imaju magistar socijalnog rada, magistar socijalne politike i sveučilišni prvostupnik socijalnog rada koji su upisani u Imenik Hrvatske komore socijalnih radnika te imaju odobrenje za samostalan rad (licencija). Sveučilišni prvostupnik socijalnog rada može samostalno obavljati osnovne poslove iz područja djelatnosti socijalnog rada, osim najsloženijih poslova vođenja skrbi, organiziranja, upravljanja, osmišljavanja i vođenja projekata, analitičkih poslova, poslova socijalnog planiranja i koordinacije. U točci 4. Dodati: ili ispit stručnih znanja i kompetencija pri Komori (strukovni ispit). Naime zbog širine djelatnosti ministarstvo nadležno za socijalnu skrb nemože pokriti usko stručna znanja potrebna u raznim djelatnostima a time se umanjuje razina nadzora nad kvalitetom usluge. Primjer je zdravstveni sustav u kojem ne postoji stručni ispit za SP a nije primijenjiv stručni ispit iz sustava socijalne skrbi. Strukovni ispit premostio bi tu prazninu i regulirao ju a ne bi izazvao dodatno opterećenje administracijom jer se priznaju i drugi ispiti (državni, stručni). U stavku 3 Dodati: nakon završenog jednogodišnjeg vježbeničkog staža i položenog socijanlopedagoškog stručnog ispita ili temeljem zadovoljenih uvjeta iz st. 1. Obrazloženje: usklađivanje sa stavkom 1. i vježbenički staž je obaveza pa ga moramo propisati. Za sada se navodi samo u čl. 21 bez dodatnih pojašenjenja. Nije prihvaćen Član Komore je po profesiji socijalni pedagog iako ne obavlja socijalnopedagošku djelatnost i kao član ima pravo sudjelovati u radu Komore i raditi na promicanju standarda struke. Razina akademskog zvanja, kao i sistematizacija radnih mjesta i opis poslova nije predmet uređivanja Nacrta prijedloga ovoga zakona. Socijalni pedagozi zaposleni u sustavu znanosti i obrazovanja i socijalni pedagozi zaposleni u drugim sustavima u kojima nemaju mogućnost polaganja stručnih ispita bit će u mogućnosti polagati stručni ispit u djelatnosti socijalne skrbi s obzirom da će se regulirana profesija socijalni pedagog nalaziti na popisu reguliranih profesija u području socijalne skrbi, ako u djelokrugu svoga rada obavljaju socijalnopedagošku djelatnost. Članak 7. točka 4. Nacrta prijedloga ovoga zakona već propisuje obvezu polaganja stručnog ispita, a koji se ne može polagati bez prethodnog radnog iskustva.
56 Ana Lučić Runko PRIJEDLOG ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI, Članak 7. Slažem se sa kolegicom Mandić u vezi uvjeta za upis u Imenik; naime osim zdravstva, visokog školstva ali i predškolskog odgoja i obrazovanja sigurna sam da postoji još sustava u kojima rade socijalni pedagozi u skladu sa navedenim kompetencijama struke i ciljanim skupinama, a ne postoji organiziran stručni ispit. Predlažem urediti drugačije čl.7.st 1., odnosno dodati slijedeće u nastavku točke 4; "..ili temeljem odluke Komore, u slučaju nepostojanja organiziranog pristupanja stručnom ispitu" ili dodavanju nove točke u čl.7, st.1; "ima odobrenje Komore za upis u Imenik u slučaju nemogućnosti pristupa stručnom ispitu". Alternativnu mogućnost rješavanja ovog problema vidim i u dodavanju novog članka u kojem se može predvidjeti nadležnost Komore za organizaciju pristupanja stručnom ispitu, barem za socijalne pedagoge u sustavima u kojima to nije riješeno propisima matičnog ministarstva. Nije prihvaćen Socijalni pedagozi zaposleni u sustavu znanosti i obrazovanja i socijalni pedagozi zaposleni u drugim sustavima u kojima nemaju mogućnost polaganja stručnih ispita bit će u mogućnosti polagati stručni ispit u djelatnosti socijalne skrbi s obzirom da će se regulirana profesija socijalni pedagog nalaziti na popisu reguliranih profesija u području socijalne skrbi, ako u djelokrugu svoga rada obavljaju socijalnopedagošku djelatnost.
57 Sabina Mandić PRIJEDLOG ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI, Članak 7. Prema ovako definiranom čl.7.st1. (točka 4.), magistri/magistre socijalne pedagogije zaposleni u zdravstvenom sustavu koji nemaju mogucnost polaganja stručnog ispita u tom sustavu (a nemaju 20 godina radnog staža), nemaju pravo biti upisani u Imenik. Nije prihvaćen Socijalni pedagozi zaposleni zdravstvenom sustavu i socijalni pedagozi zaposleni u drugim sustavima u kojima nemaju mogućnost polaganja stručnih ispita bit će u mogućnosti polagati stručni ispit u djelatnosti socijalne skrbi s obzirom da će se regulirana profesija socijalni pedagog nalaziti na popisu reguliranih profesija u području socijalne skrbi. Prijelaznim i završnim odredbama regulirat će se upis socijalnih pedagoga u trenutku osnivanja Komore.
58 Hrvatska udruga socijalnih pedagoga PRIJEDLOG ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI, Članak 7. Predlaže se brisanje točke 6. u stavku (1) – Da mu nije pravomoćno izrečena prekršajna pravna sankcija za nasilje u obitelji. Nije prihvaćen Pravomoćno izrečena prekršajno pravna sankciju za nasilje u obitelji je zapreka i za obavljanje drugih djelatnosti reguliranih profesija u području socijalne skrbi, a i navedena je u Zakonu o socijalnoj skrbi kao zapreka za obavljanje djelatnosti i zasnivanje radnog odnosa. Rehabilitacija nastupa za počinitelja prekršaja i to tri godine od pravomoćnosti odluke o prekršaju, po sili zakona.
59 Dubravka Marušić PRIJEDLOG ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI, Članak 3. Članak 3. > Stavak 1. - Istovjetan tekstu 3. odlomka u Općim odredbama. > Stavak 2.: - točka 1. – ispred riječi „procjenu“ dodati „socijalnopedagošku“ - točka 3. – prevenciju – je skup socijalnopedagoških intervencija…. - Točka 4. – predlažem izmijeniti da glasi: "promicanje mentalnog zdravlja, pozitivnih navika i društveno prihvatljivih oblika ponašanja - socijalnopedagoško djelovanje utemeljeno na modelu jačanja snaga i kompetencija te podrazumijeva stvaranje individualnih, društvenih i okolinskih uvjeta koji su osnažujući i kao takvi omogućuju optimalno zdravlje, razvoj i ponašanje korisnika" - Točka 5. – riječi „pojedincima, obiteljima i skupinama“ zamijeniti terminom „korisnicima“ – jer je prethodno navedeno da će se u daljnjem tekstu koristiti termin „korisnici“ pa je nabrajanjem pojedinačnih korisnika nepotrebno opterećivanje teksta. - Točka 6. – izmijeniti i dopuniti na način da glasi: „tretman“ – skup specijaliziranih socijalnopedagoških intervencija usmjerenih prema korisnicima s problemima u ponašanju, a koje se pružaju s ciljem smanjivanja rizičnih čimbenika koji su doprinijeli njihovom razvoju i održavanju, te osiguravanja poželjnih promjena sa svrhom odgoja, socijalizacije i/ili resocijalizacije, rehabilitacije, socijalnog uključivanja i osnaživanja korisnika intervencija - Točka 7. – riječ „stručnih“ zamijeniti riječju „socijalnopedagoških“ - Točka 8. – riječi „stručnih intervencijskih“ zamijeniti riječju „socijalnopedagoških“; riječ „pojedinca“ zamijeniti riječju „korisnika“ - Točka 10. – tekst izmijeniti i dopuniti na način da glasi: zastupanje - različiti znanstveni i stručni socijalnopedagoški postupci zalaganja, zagovaranja, promicanja i utjecanja na društvene politike, zakonodavstvo i prakse sa svrhom osiguravanja socijalnog uključivanja, ravnopravnosti, prava i dobrobiti korisnika, odnosno socijalne pravde u najširem smislu. > Stavak (3) izmijeniti na način da glasi: „Socijalnopedagoška djelatnost obavlja se prvenstveno u području problema u ponašanju korisnika.“ Članak 4. – riječi „pojedinaca i skupina“ zamijeniti s „korisnika“. Članak 5. – riječ „zajednica“ zamijeniti s „organizacija“ (usluge pružaju vjerske organizacije, a ne zajednice). Djelomično prihvaćen Definicije stručnih pojmova su predložene i usuglašene sa predstavnicima akademske zajednice i Hrvatske udruge socijalnih pedagoga koji su članovi Radne skupine za izradu Nacrta prijedloga Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti.
60 Ivana Šešo PRIJEDLOG ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI, Članak 3. Podržavam prijedlog Hrvatske udruge socijalnih pedagoga. Psihoterapija je uvrštena u zakone o socijalnoj i psihološkoj djelatnosti pa nije smisleno da se ograničava socijalnim pedagozima. Nije prihvaćen Djelatnost psihoterapije definirana je posebnim propisom i kao takva nije uvrštena u Zakon o djelatnosti socijalnog rada i Zakon o psihološkoj djelatnosti već se, između ostalog, psihoterapijsko savjetovanje navodi kao dio djelatnosti socijalnog rada, a psihoterapijski tretmani kao dio psihološke djelatnosti.
61 Tin Frančić PRIJEDLOG ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI, Članak 3. Također smatram kako psihoterapiju treba uvrstiti u ovaj Zakon za one socijalne pedagoge koji imaju odgovarajuće edukacije jer je psihoterapija kao djelatnost uvrštena u zakone o socijalnoj i psihološkoj djelatnosti. Nije prihvaćen Djelatnost psihoterapije definirana je posebnim propisom i kao takva nije uvrštena u Zakon o djelatnosti socijalnog rada i Zakon o psihološkoj djelatnosti već se, između ostalog, psihoterapijsko savjetovanje navodi kao dio djelatnosti socijalnog rada, a psihoterapijski tretmani kao dio psihološke djelatnosti.
62 Marko Stengl PRIJEDLOG ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI, Članak 3. U potpunosti podržavam prijedlog Hrvatske udruge socijalnih pedagoga. Naime psihoterapija je već uvrštena u zakone o socijalnoj i psihološkoj djelatnosti pa nije smisleno da se ograničava socijalnim pedagozima. Nije prihvaćen Djelatnost psihoterapije definirana je posebnim propisom i kao takva nije uvrštena u Zakon o djelatnosti socijalnog rada i Zakon o psihološkoj djelatnosti već se, između ostalog, psihoterapijsko savjetovanje navodi kao dio djelatnosti socijalnog rada, a psihoterapijski tretmani kao dio psihološke djelatnosti.
63 Sabina Mandić PRIJEDLOG ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI, Članak 3. ČLANAK 3. STAVAK 2. (točka 1) Prijedlog da se pod točkom 1. ispred procjene ubaci pridjev "Socijalnopedagoška" procjena... Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen i unesen u Nacrt prijedloga zakona.
64 Hrvatska udruga socijalnih pedagoga PRIJEDLOG ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI, Članak 3. PREDLAŽE SE DORADA ČLANKA (3) STAVKA (1) KOJI DEFINIRA SOCIJALNOPEDAGOŠKU DJELATNOST. Socijalnopedagoška djelatnost je sustav stručnih postupaka, mjera, AKTIVNOSTI I PROGRAMA, odnosno sustav intervencija usmjerenih pojedincima, obiteljima, skupinama, institucijama i zajednicama (u daljnjem tekstu: korisnici) utemeljenih na načelima i spoznajama socijalnopedagoške znanosti i prakse. Članak 3. Stavak 2. Točka 3. Nakon riječi „prevenciju“ umjesto izraza „je“ staviti „ – „ kako bi se stilski uskladilo 3. prevenciju – skup stručnih intervencija…. Članak 3. Stavak 2. Točka 7. Predlaže se dodavanje pridjeva „7. Socijalnopedagoško savjetovanje“ kako bi se razlikovalo od psihoterapijskog savjetovanja. Članak 3. Stavak 2. Točka 10. Predlaže se dodati izraz „zagovaranje“ „10. zastupanje i zagovaranje“ Članak 3. Stavak 2. Točka 12. Predlaže se izmjena početka opisa „12. istraživačke aktivnosti – primjena znanstvenih metoda i postupaka s ciljem produbljivanja spoznaja….“ DODAVANJE DJELATNOSTI PSIHOTERAPIJE: Predlaže se dodavanje točke 16. kao djelatnost psihoterapije, jer ona jest važna komponenta rada dodatno educiranih socijalnih pedagoga, neovisno o postojanju Zakona o djelatnosti psihoterapije (NN 64/18): 16. djelatnost psihoterapije – sustav pojedinačno ili skupno usmjerenih stručnih postupaka, mjera i sredstava utemeljenih na načelima i spoznajama psihoterapeutske znanosti i prakse, a koje provode dodatno educirani socijalni pedagozi sukladno posebnom zakonu. Moguće je i dodavanje novog stavka (3) unutar Članka 3. koji bi glasio: (3) Socijalnopedagoška djelatnost obuhvaća i djelatnost psihoterapije koju provode dodatno educirani socijalni pedagozi sukladno posebnom zaknu. Tada postojeći stavak (3) postaje stavak (4). PREDLAŽE SE DODAVANJE JOŠ JEDNE DJELATNOSTI: 17. mentoriranje vježbenika – postupak praćenja, usmjeravanja, profesionalne brige i podrške oko rada socijalnih pedagoga vježbenika kao priprema za buduće ovlašteno obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti Djelomično prihvaćen Primjedba nije prihvaćena u dijelu koji se odnosi na dodavanje djelatnosti psihoterapije budući je navedena djelatnost definirana posebnim propisom.
65 Dubravka Marušić PRIJEDLOG ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI, UVODNE ODREDBE UVODNE ODREDBE Članak 3. > Stavak 1. - Istovjetan tekstu 3. odlomka u Općim odredbama. > Stavak 2.: - točka 1. – ispred riječi „procjenu“ dodati „socijalnopedagošku“ - točka 3. – prevenciju – je skup socijalnopedagoških intervencija…. - Točka 4. – predlažem izmijeniti da glasi: "promicanje mentalnog zdravlja, pozitivnih navika i društveno prihvatljivih oblika ponašanja - socijalnopedagoško djelovanje utemeljeno na modelu jačanja snaga i kompetencija te podrazumijeva stvaranje individualnih, društvenih i okolinskih uvjeta koji su osnažujući i kao takvi omogućuju optimalno zdravlje, razvoj i ponašanje korisnika" - Točka 5. – riječi „pojedincima, obiteljima i skupinama“ zamijeniti terminom „korisnicima“ – jer je prethodno navedeno da će se u daljnjem tekstu koristiti termin „korisnici“ pa je nabrajanjem pojedinačnih korisnika nepotrebno opterećivanje teksta. - Točka 6. – izmijeniti i dopuniti na način da glasi: „tretman“ – skup specijaliziranih socijalnopedagoških intervencija usmjerenih prema korisnicima s problemima u ponašanju, a koje se pružaju s ciljem smanjivanja rizičnih čimbenika koji su doprinijeli njihovom razvoju i održavanju, te osiguravanja poželjnih promjena sa svrhom odgoja, socijalizacije i/ili resocijalizacije, rehabilitacije, socijalnog uključivanja i osnaživanja korisnika intervencija - Točka 7. – riječ „stručnih“ zamijeniti riječju „socijalnopedagoških“ - Točka 8. – riječi „stručnih intervencijskih“ zamijeniti riječju „socijalnopedagoških“; riječ „pojedinca“ zamijeniti riječju „korisnika“ - Točka 10. – tekst izmijeniti i dopuniti na način da glasi: zastupanje - različiti znanstveni i stručni socijalnopedagoški postupci zalaganja, zagovaranja, promicanja i utjecanja na društvene politike, zakonodavstvo i prakse sa svrhom osiguravanja socijalnog uključivanja, ravnopravnosti, prava i dobrobiti korisnika, odnosno socijalne pravde u najširem smislu. > Stavak (3) izmijeniti na način da glasi: „Socijalnopedagoška djelatnost obavlja se prvenstveno u području problema u ponašanju korisnika.“ Članak 4. – riječi „pojedinaca i skupina“ zamijeniti s „korisnika“. Članak 5. – riječ „zajednica“ zamijeniti s „organizacija“ (usluge pružaju vjerske organizacije, a ne zajednice). Djelomično prihvaćen Definicije stručnih pojmova su predložene i usuglašene sa predstavnicima akademske zajednice i Hrvatske udruge socijalnih pedagoga koji su članovi Radne skupine za izradu Nacrta prijedloga Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti.
66 Dubravka Marušić  , OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI 1. Ocjena stanja - 2. odlomak - predlažem preformulirati na način da glasi: „Socijalnopedagoška djelatnost obuhvaća široko stručno i znanstveno djelovanje socijalnih pedagoga primarno u području socijalne skrbi, odgoja i obrazovanja, zdravstva, unutarnjih poslova, pravosuđa i znanosti te u organizacijama civilnog društva, privatnoj praksi, ustanovama državne uprave i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugim organizacijama i područjima od pozitivnog utjecaja na zdravlje i kvalitetu života korisnika socijalnopedagoških usluga i društva u cjelini.“ Obrazloženje: Time bi se izbjeglo suvišno ponavljanje nabrajanja područja rada te bi se općenita formulacija „široko društveno djelovanje“ preciznije odredila kroz „široko stručno i znanstveno djelovanje socijalnih pedagoga“. - 3. odlomak – prijedlog formulacije: „Socijalnopedagoška djelatnost je sustav stručnih postupaka, mjera, aktivnosti i programa, odnosno sustav intervencija usmjerenih djeci, mladima, odraslim osobama, obiteljima, društvenim skupinama, institucijama i zajednicama (u daljnjem tekstu: korisnici) utemeljenih na načelima i spoznajama socijalnopedagoške znanosti i prakse.“ Napomena: Smatram izuzetno značajnim umjesto općenitog pojma „pojedinci“, koristiti pojmove „djeca, mladi, odrasli“, što jasno definira populaciju s kojom rade socijalni pedagozi. - 4. odlomak – prijedlog formulacije: Socijalnopedagoška djelatnost obuhvaća socijalnopedagošku: procjenu, planiranje intervencija, prevenciju, promociju mentalnog zdravlja, rane intervencije, tretman, savjetovanje, posttretman, evaluaciju, zastupanje, edukaciju i istraživačke aktivnosti te uz dodatno specifično obrazovanje superviziju, vještačenje, psihoterapiju i medijaciju. - 5. odlomak – prijedlog formulacije: U drugoj rečenici termin „ozbiljnijeg“ zamijeniti terminom „jačeg“, zbog ispravnog, a ne kolokvijalnog opisa gradacije intenziteta. U trećoj rečenici iza riječi „vrijeme“, dodati riječ „učestalo“. U cijelom tekst riječ „poteškoće“ predlažem zamijeniti riječju „teškoće“. 2. Osnovna pitanja koja treba urediti Zakonom i posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći - 4. odlomak: U drugoj rečenici ispred termina procjena dodati riječ „socijalnopedagoška“. - 12. odlomak: U drugoj rečenici riječi „osigurat će se“ zamijeniti riječima „definirat će se“. Obrazloženje: Samim donošenjem Zakona ne može se osigurati potrebna razina stručnih kompetencija osobe koja obavlja socijalnopedagošku djelatnost. - 15. odlomak – prijedlog formulacije i dopune na način da glasi: „Budući da je obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti uvjetovano upisom u odgovarajući Imenik Hrvatske komore socijalnih pedagoga, donošenjem ovog Zakona omogućit će se praćenje stručnjaka koji obavljaju socijalnopedagošku djelatnost te kvaliteta njihovog rada, kao i praćenje ulaska na tržište rada osoba koje su kvalifikaciju stekle izvan Republike Hrvatske priznavanjem inozemne stručne kvalifikacije, kada je to u skladu s uvjetima prema posebnom propisu.“ Obrazloženje: riječ „novog“ mijenja se sa „ovog“ (Zakona) jer do sada nikada nije postojao zakon koji regulira socijalnopedagošku djelatnost. Potrebno je naglasiti „kada je to u skladu s uvjetima prema posebnom prospisu“, jer iz postojeće formulacije se može steći pogrešan dojam da će se neupitno priznavati inozemne stručne kvalifikacije. Djelomično prihvaćen Definicije stručnih pojmova su predložene i usuglašene sa predstavnicima akademske zajednice i Hrvatske udruge socijalnih pedagoga koji su članovi Radne skupine za izradu Nacrta prijedloga Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti.
67 Vesna Vinčić  , OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Prema ovakvom nacrtu Zakona sveučilišna diploma nakon 4 ili 5 godina studiranja ne vrijedi ako diplomirani nije član Komore i bez učlanjenja u Komoru se ne mogu zaposliti. Time se obezvrjeđuje sveučilišno obrazovanje, te u korijenu, između ostalog, diskriminiraju pojedine struke u odnosu na druge (primjerice socijalni pedagozi u odnosu na pravnike). Stoga bi učlanjenje u Komoru trebalo biti isključivo dobrovoljno. Nije prihvaćen Član Komore je po profesiji socijalni pedagog iako ne obavlja socijalnopedagošku djelatnost i kao član ima pravo sudjelovati u radu Komore i raditi na promicanju standarda struke.
68 Gordana Petrović  , OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Ako se mijenja čl. 3. st. 1., koji definira socijalnopedagošku djelatnost, onda se i ovdje treba mijenjati definicija kako je HUSP predložio: Socijalnopedagoška djelatnost je sustav stručnih postupaka, mjera, AKTIVNOSTI I PROGRAMA, odnosno sustav intervencija usmjerenih pojedincima, obiteljima, skupinama, institucijama i zajednicama (u daljnjem tekstu: korisnici) utemeljenih na načelima i spoznajama socijalnopedagoške znanosti i prakse. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen i unesen u Nacrt prijedloga zakona.
69 Hrvatska udruga socijalnih pedagoga  , OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI PREDLAŽE SE DORADA UVODNOG DIJELA NA SLJEDEĆI NAČIN: Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje na dan 30. rujan 2018. godine u Republici Hrvatskoj je bilo 22 nezaposlenih socijalnih pedagoga. Prema dostupnim podacima od 2012. godine bilo je nezaposlenih 18 socijalnih pedagoga, a 2013. godine 27 socijalnih pedagoga. Prema podacima s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu trenutačno je u Republici Hrvatskoj oko 1800 socijalnih pedagoga. Socijalni pedagozi su zaposleni u različitim djelatnostima, te obavljaju socijalnopedagošku djelatnost s različitim skupinama korisnika (prema dostupnim podacima u sustavu obrazovanja je zaposleno oko 250, u sustavu socijalne skrbi oko 250, u pravosudnom sustavu 50, u zdravstvenom sustavu 22, na sudovima 20, na visokim učilištima 20, u sustavu probacije 17, državnim odvjetništvima 10). Vezano uz priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija s obzirom da do sada nije postojao Zakon o socijalnopedagoškoj djelatnosti, priznavanje razine kvalifikacija u svrhu zapošljavanja se provodilo kroz ERIC-NARIC ured, dok je u svrhu nastavka obrazovanja razinu kvalifikacije provodilo Sveučilište u Zagrebu, a procjena stručnih kompetencija se nije provodila. Predloženim Nacrtom prijedloga Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti utječe se na zapošljavanje osoba koje obavljaju socijalnopedagošku djelatnost, budući da se uređuju uvjeti za obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti i postupci priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. Također, putem priznavanja inozemne stručne kvalifikacije omogućit će se lakše praćenje ulaska na tržište rada osoba koje su kvalifikaciju stekle izvan Republike Hrvatske. PREDLAŽE SE DORADA TREĆEG ODLOMKA: Socijalnopedagoška djelatnost je sustav stručnih postupaka, mjera, aktivnosti i programa u okviru interdisciplinarno i diferencirano utemeljenog djelovanja prema djeci, mladima i/ili odraslima koji manifestiraju probleme u ponašanju ili su u riziku za razvoj problema u ponašanju, kao i prema okruženju u kojem žive i djeluju. PETI ODLOMAK: Predlaže se na kraj odlomka dodavanje izraza „…odnosno povređuje/ugrožava temeljne društvene vrijednosti….“ "Posljednja razina su poremećaji u ponašanju, odnosno ponašanja kojima osoba kroz duže vrijeme i intenzivno ugrožava svoje svakodnevno funkcioniranje na više životnih područja i/ili ugrožava druge, tj. imovinu, odnosno povređuje/ugrožava temeljne društvene vrijednosti.“ POTREBNO JE IZMIJENITI I DORADITI SVE PRETHODNE NAZIVE SOCIJALNIH PEDAGOGA KROZ POVIJEST: Zakon se odnosi na sljedeće sveučilišno obrazovane stručnjake koji su diplomirali na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu (ranije Visoka defektološka škola ili Fakultet za defektologiju), i na one kojima je u formalnim procedurama priznata diploma (razina kvalifikacije i stručne kompetencije) nekog drugog visokog učilišta izvan RH, a koji obavljaju socijalnopedagošku djelatnost. Od prvog osnivanja Visoke defektološke škole 10. srpnja 1962. godine, od kada se obrazuju socijalni pedagozi i obavljaju socijalnopedagošku djelatnost, njihov službeni stručni naziv mijenjao se i javljao u sljedećim oblicima: 1. profesor defektolog (Studij mentalne retardacije, poremećaja u ponašanju i tjelesne invalidnosti; Za vrijeme Visoke defektološke škole od 1962. do 1973. godine) 2. profesor - defektolog (Studijska grupa: Poremećaji u ponašanju i mentalna retardacija; Fakultet za defektologiju, završetak studija od 1977.-1981./1982.) 3. diplomirani socijalni pedagog (od 1982. godine) 4. diplomirani defektolog - socijalni pedagog (od 1983. godine) 5. profesor defektolog - smjer poremećaji u ponašanju (od 1984. godine) 6. diplomirani defektolog - socijalni pedagog (od 1989. godine) 7. profesor defektolog - smjer poremećaji u ponašanju (od 1999. godine) 8. profesor socijalni pedagog (od 2002. godine) 9. baccalaureus / baccalaurea socijalne pedagogije (prvostupnik socijalne pedagogije, od 2006. godine) 10. magistar - magistra socijalne pedagogije (od 2006. godine) DORADITI JEZIČNO ODLOMAK OKO DISCIPLINSKE ODGOVORNOSTI: Propisuje se disciplinska odgovornost, definiraju vrste povreda ugleda i kazne, kao i način pokretanja i vođenja disciplinskog postupka PREMA članovima Komore. Primljeno na znanje U dijelu primjedbi koje se odnose na Ocjenu stanja naglašavamo da su navedeni podaci dio Obrasca iskaza o procjeni učinaka propisa točke 3.4. nakon nadopune istog s obzirom na mišljenja nadležnih i mjerodavnih tijela. U preostalom nenormativnom (uvodnom dijelu) propisa prijedlozi su prihvaćeni.
70 Vesna Vinčić  , I.  USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Smatram da je ovaj nacrt Zakona jedan od onih koji je u mnogim svojim aspektima neusklađen, kako s Ustavom, tako i drugim zakonima RH (primjerice Zakonom o znanstvenoj djelatnosti u visokom obrazovanju). Pored toga riječ je o još jednom zakonu koji obvezuje poslodavce i prijeti im se visokim kaznama, a zaposlenicima gubitkom posla. Postavlja se krucijalno pitanje što je SVRHA STRUČNOG DJELOVANJA pojedinih struka- konkretni stručni poslovi na radnom mjestu ili usavršavanje (koje se isključivo boduje za licencu) koje iziskuje vremenske obveze (pored financijskih kroz članarinu, kotizacije itd.) kroz sudjelovanje na sjednicama, edukacijama itd. Osobito začuđuje nametanje osnivanja Komora (soc. radnicima, psiholozima, soc. pedagozima ) od strane Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politku kad je opećepoznata podkapacitiranost i opterećenost navedenih struka, primjerice u sustavu socijalne skrbi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.