Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o nacrtu Odluke o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Engleski jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Marija Andraka ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET ENGLESKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, G. Vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda u predmetu Ovaj komentar napisala je doc. dr. sc Ivana Cindrić, Katedra za obrazovanje učitelja engleskog jezika, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zbog tehničkih problema prilikom registracije u e-savjetovanje upisan je pod mojim imenom. U prvoj godini učenja jezika, kada se većina učenika tek upoznaje sa stranim jezikom, vrednovanje bi trebalo biti formativnoga karaktera. U ranome učenju jezika, naglasak se stavlja na vještine slušanja i govorenja, međutim, mora se uzeti u obzir da neki učenici imaju duži „silent period“ što ukazuje učitelju da bi možda bilo dobro odgoditi provjeru govora dok učenik ne bude spreman. Potrebno je naglasiti da u ranom učenju jezika svi učenici neće napredovati jednakom brzinom, niti na isti način. Stoga je važno dobro promisliti o korištenju opisnika „često“ za razinu usvojenosti ishoda na razini dobar, npr. „češće reagira neverbalno nego verbalno“. Ili primjerice kod OŠ (1) EJ A. 1.2. Prepoznaje grafijske slike jednostavnih riječi razina usvojenosti ishoda je „Češće reagira neverbalno nego verbalno“. Nadalje, kod početnog učenja jezika, vrijeme senzibilizacije traje stoga je važno dati učenicima dovoljno vremena da osjete jezik, melodiju, ritam i zavole ga a to će ostvariti upravo kroz podršku i čestu pomoć učitelja! Smatram da bi umjesto razine usvojenosti na razini „dobar“ učinkovitije bilo imati minimalne standarde usvojenosti ishoda. Nadalje, učenici bi također trebali moći procijeniti svoja postignuća kroz samo-refleksiju i samo-procjenu, aktivno sudjelovati u postavljanju i realizaciji ciljeva, utvrđivanju i primjeni kriterija ocjenjivanja ili procjene. Unatoč tome što ostvarenost ishoda iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom ne ulazi u završnu ocjenu smatram da se strategije učenja ne bi trebale ocjenjivati. Svakako je vrijedno uzeti u obzir ciljeve koji nisu jezični (jer su za usvajanje potrebni i nejezični sadržaji) ali u ocjenjivanju bismo se trebali usredotočiti na ostvarivanje jezičnih standarda znanja koja su definirana. Trebalo bi ipak naglasiti da konačna (pr)ocjena ne bi trebala biti rezultat samo vrednovanja naučenoga već se treba temeljiti na različitim informacijama o ostvarenju odgojno-obrazovnih ishoda (kroz vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje). Primljeno na znanje Zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi. Prijedlozi u komentaru koji se odnose na specifičnosti ranoga učenja ne odnose se na kurikulum predmeta Engleski jezik, već na pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičku izobrazbu budućih učitelja i nastavnika. Navođenje jedne razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda - i to razine ‘dobar’, u skladu je s Koordiniranim metodološkim pristupom izradi kurikularnih dokumenata koje je propisao ERS i usvojio na svojoj 11. sjednici, 6. studenoga 2018. U vezi samoprocjene, domena C stavlja naglasak na učenikovu samostalnost pa tako i samovrednovanje, a koje se operacionalizira u Metodičkim priručnicima. Strategije učenja – kao što je eksplicite navedeno u poglavlju G – se ne ocjenjuju.
2 Iva Palčić Strčić ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET ENGLESKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, G. Vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda u predmetu "Učenička se izvedba procjenjuje temeljem kriterija koji se izrađuju u skladu s unaprijed određenim znanjima o jeziku i vještinama za upotrebu jezičnoga znanja u komunikacijskome činu koje se ispituju i koje su jasno opisane za svaku razinu postignuća." "Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda vrednuje se s obzirom na definirane razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Učitelj pri vrednovanju za svaki element ocjenjivanja prema tim razinama razrađuje opisivače koji određuju opseg znanja, dubinu razumijevanja i stupanj razvijenosti vještina potreban za određenu ocjenu." S obzirom da ishodi nisu definirani i razrađeni detaljno po razinama usvojenosti (niti po brojčanim ocjenama 1-5), smatram da je potrebno opseg znanja i dubinu razumijevanja za određenu ocjenu razraditi u ovom kurikulu. Potrebno je kurikulom preciznije odrediti tko će izraditi kriterije, gdje će biti objavljeni te jasno napisati da navedeni kriteriji vrijede na nacionaloj razini. Nepostojanje jasnog opsega i kriterija po razinama usvojenosti, tj. prepuštanje razrade isključivo učiteljima, može dovesti do velikih problema npr. prilikom prelaska u drugu školu, u drugu obrazovnu skupinu ili do neravnopravnih uvjeta prilikom testiranja koje provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi. Elementi i kriteriji vrednovanja učeničkih postignuća nisu dio predmetnoga kurikuluma već se reguliraju drugim zakonskim i podzakonskim aktima.
3 Marija Andraka ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET ENGLESKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, G. Vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda u predmetu Ako se međukulturna kompetencija vrednuje kao sastavni dio učenikove komunikacijske jezične kompetencije, to zahtjeva detaljnije objašnjenje i upute. Smatram da uporabu strategija učenja ne treba vrednovati nego treba učenike poticati na uporabu strategija učenja koje im najbolje odgovaraju i koje će povećati njihovu uspješnost. Isto vrijedi za razvoj kritičkog i kreativnog mišljenja. Također, valja poticati samovrednovanje (i učenika i učitelja) i objasniti koji se alati za to mogu rabiti. još jednom ističem da je potrebno uskladiti odgojno-obrazovne ishode sa sustavom brojčanog ocjenjivanja od 1 do 5. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi. Iz druge se domene posredno vrednuju samo oni ishodi koji se odnose na znanja o vlastitoj i drugim kulturama te na vještine međukulturnog ophođenja što je eksplicite navedeno u poglavlju G. Budući da su jasno navedeni elementi vrednovanja (djelatnosti iz prve domene), ti će se ishodi vrednovati integrirano tj. kao jedan od kriterija ostvarenosti ishoda za djelatnosti unutar domene Komunikacijska jezična kompetencija. Konkretni primjeri kako se to provodi takav način vrednovanja navedeni su u Metodičkim priručnicima.
4 Iva Palčić Strčić ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET ENGLESKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, F. Učenje i poučavanje Na koji način je zamišljeno grupiranje učenika u obrazovne skupine od ne više od 15 učenika? Hoće li se početkom primjene novog kurikula odobriti dodatno zapošljavanje i dodatna izdvajanja za plaće učitelja? Kakao je planirano ostvarivanje ovakvog načina rada s obzirom da škole nemaju uvjete (rad u smjenama, nepostojanje dovoljnog broja učionica i kabineta za učitelje)? Na koji način se planiraju dijagnostički mjeriti sposobnosti i razina znanja učenika kako bi se učenik mogao svrstati u odgovarajuću skupinu (posebice prilikom prelaska u srednju školu)? Nije dovoljno samo napisati da se grupiranje regulira kurikulumom škole, a ne osigurati preduvjete. S obzirom na nedavne događaje posebno ću se osvrnuti na sljedeću rečenicu iz prijedloga kurikula: "Učenje i poučavanje odvija se u sigurnome i poticajnome okružju u kojemu se štiti fizičko i psihičko zdravlje učenika i učitelja, omogućuje razvoj učenikova osobnoga identiteta te njeguje kultura zajedništva i međusobnoga poštovanja." Svjedoci smo velikog broja iskaza učitelja koji pokazuju da je škola sve samo ne sigurno i poticajno okruženje u kojem se štiti fizičko i psihičko zdravlje učenika i učitelja. Stoga je potrebno po hitnom postupku izjednačiti učitelje sa službenim osobama te mijenjati pravilnike koji nimalo ne štite niti učenika niti učitelja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi. Prijedlozi u komentaru ne odnose se na kurikulum predmeta Engleski jezik.
5 Marija Andraka ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET ENGLESKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, F. Učenje i poučavanje U ovome bi poglavlju trebalo istaknuti važnost različitog pristupanja poučavanju različitih dobnih skupina, pogotovo u OŠ – od rane školske dobi (6-7 do 9), srednjeg djetinjstva (9-11) i predpuberteta i puberteta (12-14/15) – valja istaknuti razlike u kognitivnom, emocionalnom i socijalnom razvoju između mlađih i starijih učenika koje zahtijevaju primjenu različitih pristupa poučavanju, njihovu prilagodbu dobi učenika, navođenje tematskih i jezičnih sadržaja koji se poučavaju te jezičnu progresiju. To je moguće napraviti uz podršku sada već značajnog broja istraživanja o ranom učenju stranih jezika i iskustava u poučavanju (navesti pristupe, CLIL, TPR, neke najznačajnije rezultate istraživanja, itd.). Upravo u ranom učenju trebalo bi istaknuti i poticati CLIL i sve oblike content-based teaching-a. Materijali i izvori Trebalo bi detaljnije specificirati što će se događati s udžbenicima. Pozdravljam mogućnost da učitelji (ali svaki učitelj, bez pritiska) odaberu za korištenje onaj udžbenik za koji smatraju da najbolje odgovara njima i njihovim učenicima. No moraju postojati neki minimalni kriteriji koji će učiteljima pomoći odabrati materijal ili kreirati vlastiti materijal.U demokratskom društvu trebao bi postojati i demokratski pristup odabiru udžbenika, gdje bi svaki učitelj bez pritiska i bez ograničenja postocima i popisima odobrenih udžbenika mogao odabrati materijal koji smatra najprikladnijim. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi. Prijedlozi u komentaru ne odnose se na kurikulum predmeta Engleski jezik, već na pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičku izobrazbu budućih učitelja i nastavnika, te na zakonsku regulativu.
6 Marija Andraka ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET ENGLESKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, E. Povezanost s odgojno-obrazovnim područjima, međupredmetnim temama i ostalim predmetima Ovaj komentar napisala je doc. dr. sc. Ivana Cindrić, Katedra za obrazovanje učitelja engleskog jezika, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zbog tehničkih problema prilikom registracije u e-savjetovanje upisan je pod mojim imenom. Cilj povezivanja predmeta je promicanje cjelovitoga učenja i poučavanja. Pojam CLIL u području poučavanja stranoga jezika uveden je još 1994 (Marsh et al. 2001). To je didaktički koncept koji koristi strani jezik (u našem slučaju Engleski jezik) za učenje i poučavanje nejezičnih predmeta (npr. Matematika, Priroda i društvo, itd.). Cilj CLIL-a je jednako razvijanje jezičnih i ne-jezičnih kompetencija specifičnih područja (Eurydice, 2006). CLIL ili neki drugi oblik integriranoga poučavanja jezika (CBLT, immersion, …) nije nepoznanica, štoviše i udžbenici predviđaju prostor za integraciju jezika i ostalih predmeta. Neobično je da onda kurikulum iz nastavnoga predmeta Matematika, eksplicitno navodi poveznicu s materinskim jezikom (što nije neobično) ali i stranim jezikom, a kurikulum za nastavni predmet Engleski jezik to ne spominje. Upravo ovdje otvara se mogućnost jedne smislene integracije. Smatram da su autori kurikuluma za Matematiku napravili veliki iskorak davanjem prostora za integraciju drugih predmeta u vlastitome i tako potaknuli cjelovito i svrhovito učenje. Nejasno je zašto se ovo nije napravilo i u kurikulumu za nastavni predmet Engleski jezik i dale vrlo konkretne poveznice s temama iz Prirode i društva (dani u tjednu, obitelj, blagdani…), Hrvatskoga jezika, Matematike, Tjelesnoga (imajući u vidu oslanjanje na TPR u ranome učenju jezika), Likovnog…. Kurikulum nastavnog predmeta Priroda i društvo daje primjer tematskog okvira za 4. razred gdje se vidi međupredmetna povezanost uključujući i EJ. U kurikulumu za nastavni predmet Engleski jezik ta se inicijativa ne vidi! Primljeno na znanje Zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi. Nastava se u Republici Hrvatskoj u pravilu, i prema zakonu, izvodi na hrvatskome jeziku. Poučavanje nastavnih predmeta na engleskome jeziku zasigurno nije pitanje predmetnoga kurikuluma Engleskoga jezika nego jezične i obrazovne politike. K tomu, CLIL nije isto što i integracija predmeta, a potonje se provodi i provodit će se u nastavi Engleskoga jezika u smislu povezivanja nastave Engleskoga s drugim predmetima i međupredmetnim temama, na što učitelje kurikulum i upućuje. Ishodi su dovoljno široko postavljeni da ih učitelji mogu ostvariti kroz različite teme, aktivnosti i projekte.
7 Marija Andraka ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET ENGLESKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, E. Povezanost s odgojno-obrazovnim područjima, međupredmetnim temama i ostalim predmetima Nedovoljno je pozornosti posvećeno ranom učenju stranih jezika u nižim razredima osnovne škole. U Prijedlogu nema spomena o specifičnostima ranog učenja, posebno početnog učenja u 1. razredu OŠ zbog velike razlike u kognitivnim, emocionalnim i psihosocijalnim karakteristikama između učenika mlađe i starije školske dobi. Prijedlog i ovdje ignorira stvarnu situaciju u učenju stranih jezika i sve spoznaje do kojih se došlo u velikom broju istraživanja i u nastavnoj praksi (posebno u posljednjih 15 godina otkada se strani jezik poučava od prvog razreda OŠ). Poučavanju engleskog jezika u ranijoj dobi treba se temeljiti na integraciji stranog jezika u druge predmete razredne nastave (CLIL, content-based language teaching). Za takav oblik nastave učitelji primarnog obrazovanja s engleskim jezikom posebno su dobro pripremljeni. Prijedlog NK trebao bi barem sugerirati takvu mogućnost poučavanja, koju bi također trebalo ugraditi i u budući Pravilnik o odgovarajućoj vrsti obrazovanja učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Napomenula bih da se ova tematika provlači kroz nastavne planove i programe još od 2002. godine, a u HNOS-u za sve žive strane jezike bila je detaljno razrađena. Zašto ne koristimo dobra i već provjerena iskustva? Pozitivan primjer je kurikul engleskog jezika za niže razrede osnovne škole u Republici Sloveniji, koja je mudrim i postupnim uvođenjem promjena u nastavu stranog jezika danas u nekim segmentima osnovnoškolske nastave ispred Republike Hrvatske, iako je prošlih godina koristila pozitivne rezultate hrvatskih iskustava u ranom učenju i poučavanju stranog jezika. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi. Prijedlozi u komentaru ne odnose se na kurikulum predmeta Engleski jezik, već na metodiku nastave odnosno inicijalno obrazovanje učitelja. Prijedlog da bi kurikulum trebao sugerirati CLIL kao mogućnost poučavanja ne može se razriješiti kurikulumom već je dio obrazovne politike; kurikulum učitelje upućuje na povezivanje s drugim predmetima i međupredmetnim temama (poglavlja E i F) kroz integrirano učenje jezika i sadržaja. Izvorni oblik CLIL-a - da nastavnici nekog nastavnog predmeta imaju zadovoljavajuću razinu poznavanja stranoga jezika da svoj predmet mogu podučavati na njemu kurikulum ne može nametnuti budući da učitelji primarnog obrazovanja s engleskim jezikom i profesori engleskoga jezika ne mogu podučavati druge nastavne predmete jer za to nisu osposobljeni. Različiti se oblici integriranog učenja jezika i sadržaja potiču, a u Metodičkim su priručnicima navedeni i konkretni primjeri, ali sve izvan toga ne ovisi o učitelju niti o kurikulumu stranoga jezika na nacionalnoj razini, već o školi i nadležnom ministarstvu koje izdaje suglasnost za izvođenje takvog oblika nastave.
8 Marija Andraka ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET ENGLESKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i domenama Ovaj je komentar napisala doc. dr. sc. Ivana Cindrić, Katedra za obrazovanje učitelja engleskog jezika, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zbog tehničkih problema učitan je pod mojim imenom. OŠ (1) EJ C 1.1. pa sve do 1.3. (Samostalnost u ovladavanju jezikom) – odgojno-obrazovni ishod na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda opisuje se na sljedeći način : „Uz povremenu pomoć uočava i koristi se dijelom…“ dok se za ostale ishode na razini „dobar“ koristi „Uz čestu pomoć“. ? OŠ (1) EJ A 4.6. obrazovni ishod je Sudjeluje u vrlo kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike. Na razini usvojenosti „dobar“ učenik Sudjeluje u vrlo kratkome i jednostavnome razgovoru poznate tematike postavljajući vlastita i dio naučenih pitanja i odgovarajući kratkim i naučenim i vlastitim odgovorima te (ovdje se čini da je dio ishoda ipak ostvaren?) … uz čestu pomoć oblikuje vlastite jednostavne odgovore… Prihvaćen Zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi. Vaša je primjedba uvažena i razina usvojenosti 'dobar' za ishode OŠ (1) EJ C 1.1., OŠ (1) EJ C 1.2. i OŠ (1) EJ C 1.3. je primijenjena i usuglašena s ostalim razinama.
9 Iva Palčić Strčić ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET ENGLESKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i domenama Poštovani, Podržavam komentare koje su navele profesorice Andraka i Mikulec. Uz sve navedeno, posebice kod komentara oko nedovoljno razrađenih ishoda, nejasno je odnosi li se razina usvojenosti „dobar“ na kraju razreda na zaključnu ocjenu dobar. Formulacija „uz češću pomoć“ više navodi na ocjenu dovoljan. Smatram, nakon 12 godina rada s učenicima s teškoćama, da je potrebno u ishodima odrediti najnižu razinu usvojenosti sadržaja. Kao voditelj Županijskog stručnog vijeća, često sam razgovarala s učiteljima o problematici nepostojanja te razine. Izrazito je teško odrediti koja je najniža granica prilagođavanja sadržaja, a da učeniku nije potrebno školovanje po posebnom programu uz individualizirane postupke. Upravo je i iz tog razloga potrebno razraditi leksičke i gramatičke strukture te odrediti njihovu najnižu razinu usvojenosti za školovanje po redovitom programu uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke. S poštovanjem, Iva Palčić Strčić, učitelj mentor Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi. Navođenje jedne razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda - i to razine ‘dobar’, u skladu je s Koordiniranim metodološkim pristupom izradi kurikularnih dokumenata koje je propisao ERS i usvojio na svojoj 11. sjednici, 6. studenoga 2018. Razine usvojenosti nisu ocjene i mogu poslužiti isključivo kao polazište za razradu kriterija vrednovanja. Formulacija kojom je definirana razina usvojenosti također proizlazi iz propisane metodologije; samostalnost je jedan od uvjeta kojim se razine mogu diferencirati.
10 Alenka Mikulec ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET ENGLESKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i domenama U ovom ću osvrtu ograničiti komentare samo na osnovnu školu budući da je moj rad usmjeren upravo na ovu ciljnu skupinu. Prije svega, smatram da ishodi navedeni u tablicama nisu jasno definirani niti dovoljno detaljno razrađeni, a i česta su ponavljanja već navedenih ishoda. U nastavku navodim samo jedan primjer, ali molim da se prema njemu analiziraju i ostali ishodi za sve razrede osnovne škole. Npr. Tablica na str. 8. Osnovna škola Engleski jezik 1. razred A. Komunikacijska jezična kompetencija Odgojno obrazovni ishodi za OŠ (1) EJ A.1.1. 'Neverbalno i verbalno reagira na izgovorene riječi te vrlo kratke i jednostavne upute i pitanja.' gotovo su identični odgojno-obrazovnim ishodima na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda 'Češće reagira neverbalno nego verbalno; uz čestu pomoć reagira na učestale riječi i upute', ali i odgojno-obrazovnim ishodima na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda koji su navedeni za OŠ (1) EJ A.1.2. Prepoznaje grafijske slike jednostavnih riječi.: 'Češće reagira neverbalno nego verbalno; uz čestu pomoć reagira na učestale riječi'. Obrazovni ishodi (1. stupac) OŠ (1) EJ A.1.3. 'Ponavlja riječi i vrlo kratke i jednostavne rečenice oponašajući engleski sustav glasova.' također su gotovo identični obrazovnim ishodima OŠ (1) EJ A.1.4. 'Upotrebljava učestale riječi oponašajući engleski sustav glasova.' kao i odgojno-obrazovnim ishodima na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda A.1.3 'Uz čestu pomoć ponavlja izgovor manje zahtjevnih glasova u učestalim riječima i rečenicama.' te EJ A.1.4 'Uz čestu pomoć izgovara neke učestale riječi i pravilno izgovara manje zahtjevne glasove'. Navest ću samo još jedan primjer nejasno definiranih ishoda: str. 9. OŠ (1) EJ B.1.2. odgojno-obrazovni ishodi na razini usvojenosti „dobar“ na kraju razreda: Uz čestu pomoć reagira (neverbalno i/ili verbalno, na materinskome ili ciljnome jeziku) u nekim slučajevima. (na što se točno izraz 'u nekim slučajevima' odnosi?) Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi. Razrada ishoda i razine usvojenosti navedene su u skladu s propisanom metolodogijom. Pri tome je jasno istaknuto da razrada ishoda nije iscrpna te je učitelj nadopunjuje sukladno sposobnostima, potrebama i interesima svojih učenika. To je, naime, jedini način kako se može kreirati nacionalni dokument koji će biti usmjeren na svakog pojedinog učenika. U razinama usvojenosti se ponavlja dio ishoda i njegove razrade budući da je razina usvojenosti nadopuna ishodu u kojoj su dodani uvjeti: kontekst u kojem se usvojenost dokazuje, kriterij izvedbe i samostalnost.
11 Marija Andraka ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET ENGLESKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, D. Odgojno-obrazovni ishodi, sadržaji i razine usvojenosti po razredima i domenama Nije mi jasno zašto su odgojno-obrazovni ishodi u trećem stupcu tablice ponuđeni samo za razinu "dobar". kako će učitelji procijeniti koja je razina dovoljna za prolaznu ocjenu te što se učenici trebaju svladati za vrlo dobar i odličan? Pogotovo ako se u poglavlju o vrednovanju ističe da će se brojčano ocjenjivati učenike od 1 - 5. Osim toga, mnoge formulacije ishoda preopćenite su i nejasne. Kako ćemo definirati "uz čestu pomoć"? U nekim dijelovima tablice nema razlike između formulacije ishoda u prvome stupcu i njegove razine usvojenosti u trećem stupcu - bilo bi potrebno svaki ishod bolje razraditi. Rubrike "Sadržaji" i "Preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda" za komunikacijsku jezičnu kompetenciju također bi trebalo detaljnije razraditi. Prijedlog NK za Engleski jezik ovdje ima samo nekoliko primjera tema i funkcija, nema primjera leksičkih struktura (navodi se samo da se "biraju primjereno razvojnoj dobi učenika" te nema spomena gramatičkih struktura. Iz navedenih primjera ne može se ništa planirati – trebalo bi dakle ovu rubriku detaljno razraditi i, krećući od Npip-a, predvidjeti neke promjene koje bi bile utemeljene na 15-godišnjem iskustvu poučavanja engleskog jezika u ranoj školskoj dobi, kao što je npr. ranije uvođenje nekih jezičnih struktura potrebnih za svakodnevnu komunikaciju. U nižim razredima potreban je cjelovit pristup jeziku, tijekom kojega su učenici izloženi velikom broju gramatičkih struktura koje će biti objašnjene tek u višim razredima (npr. past simple, future, going to-future, present perfect – u razrednom jeziku, pričanju i čitanju priča, pjesmicama i rimama, itd.). No iako se od učenika ne očekuje osvješćivanje tih struktura u nižim razredima osnovne škole, one trebaju biti navedene i planirane od samoga početka učenja jezika. U Preporukama za ostvarivanje ishoda Samostalnost u ovladavanju jezikom (u1. r. OŠ, a i kasnije navodi se: „Odgojno-obrazovni ishodi ostvaruju se usporedno s ostvarivanjem odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija.“ Ne bih se složila da se ishodi ostvaruju usporedno, nego je ostvarenje odgojno-obrazovnih ishoda iz domene Komunikacijske jezične kompetencije pokazatelj da su tome pridonijeli ishodi iz domene Samostalnost u ovladavanju jezikom. Smatram da se domena Samostalnost u ovladavanju jezikom ne bi uopće trebala ocjenjivati, nego će se uporaba uspješne strategije učenja pokazati u uspješno svladanom gradivu. Korištenje strategija učenja vezano je s procesima mišljenja koji najčešće nisu vidljivi, a ako je učenik uspješno svladao jezično gradivo, tada se služi uspješnim strategijama učenja. Učiteljeva uloga je pomoći učenicima i ukazati im na strategije koje će im pomoći da budu uspješniji, a ne vrednovati njihovu uporabu tih strategija. To se također odnosi na Ishode u ovoj domeni koji se odnose na razvoj kritičkog i kreativnog mišljenja. Možda bi bilo svrhovitije kreativnom i kritičkom mišljenju posvetiti jedno poglavlje/ulomak u okviru dijela NK koji će se baviti metodičkim uputama i aktivnostima te u njemu ponuditi sugestije za njihov razvoj. Osim toga, sve sveučilišne metodike stranih jezika obrazuju studente, buduće učitelje/nastavnike u tom području. Isto tako, u posljednjih nekoliko godina bilo je više seminara, predavanja i radionica u okviru stručnog usavršavanja učitelja (AZOO) koja su se bavila tim temama. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi. Navođenje jedne razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda - i to razine ‘dobar’, u skladu je s Koordiniranim metodološkim pristupom izradi kurikularnih dokumenata koje je propisao ERS i usvojio na svojoj 11. sjednici, 6. studenoga 2018. Razine usvojenosti nisu ocjene i mogu poslužiti isključivo kao polazište za razradu kriterija vrednovanja. Formulacija kojom je definirana razina usvojenosti također proizlazi iz propisane metodologije; samostalnost je jedan od uvjeta kojim se razine mogu diferencirati. Navođenje preporučenih tema i funkcija i nepropisivanje jezičnih sadržaja u skladu je s čitavom filozofijom ishodovnog pristupa s učenikom u središtu poučavanja jer je to jedini način da se na nacionalnoj razini kreira dokument kojim se omogućuje stvarno prilagođavanje predznanju i potrebama svakog učenika. Kako bi ishodi iz treće domene mogli doprinijeti ostvarenosti ishoda iz domene Komunikacijska jezična kompetencija, oni se moraju realizirati paralelno i to na temelju istih jezičnih sadržaja. I kao što je opisano u poglavlju o vrednovanju, ti se ishodi ne ocjenjuju nego prate isključivo formativno. Sumativno se može vrednovati isključivo ishod koji se odnosi na medijsku pismenost, ali i to samo posredno, kroz jezične djelatnosti. Smjernice za načine poučavanja s obzirom na dob i razinu jezičnog razvoja učenika dio su metodike nastave Engleskoga jezika i temeljnog obrazovanja učitelja i, ako takve, ne pripadaju u nacionalni kurikulum predmeta. Kreativno i kritičko mišljenje pripadaju pod kompetencije koje je kod učenika nužno razvijati i ne mogu se prepustiti samovolji i afinitetima učitelja već trebaju biti definirani kroz ishode. Konkretni primjeri aktivnosti kojima se potiče razvoj tih vještina i tehnika jesu navedeni u Metodičkim priručnicima. Uz dobro inicijalno obrazovanje učitelja i kvalitetno osmišljeno stručno usavršavanje, ti će ishodi svakako biti ostvareni.
12 Ivana Milković ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET ENGLESKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, C. Struktura - domene predmetnoga kurikuluma Iako se kao ishod unutar domene međukulturne komunikacijske kompetencije spominje da je učenik "spreman za recepciju književnosti na engleskome jeziku", kasnije su dječja književnost i književnost za mladež na engleskome jeziku nepravedno zapostavljene u razradi ishoda te se spominju usputnu tek kao sadržaj, samostalno ili integrirano. Nije u potpunosti jasno kako je moguće književni sadržaj koristiti u nastavne svrhe "samostalno"; ako je riječ o književnim sadržajima koji se koriste radi književnosti same, u svrhu doživljaja književnosti, poticanja motivacije, rasterećenja učenika i stvaranja ugodne atmosfere na nastavi engleskoga jezika, u potpunosti podržavam ideju. Književnost je uvijek integrirana, prožeta sadržajima koje učenici spontano zapažaju, usvajaju i povezuju s drugim sadržajima iz predmeta Engleski jezik i iz drugih nastavnih predmeta. No, ne pojavljuje se niti jedan ishod u osnovnoj školi koji bi odgovarao tom smislu i značenju, već je dječja književnost (odnosno književnost za mladež u višim razredima osnovne škole), samo sadržaj za koji nije potpuno jasno što s njim učiniti u svrhu postizanja ciljeva i ishoda nastave. Također je potrebno na svim mjestima u dokumentu ispraviti sintagmu "književnost za mlade" u "književnost za mladež". Prihvaćen Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi. Književnost se javlja i kao sadržaj i u razradi ishoda u domeni B, Međukulturna komunikacijska kompetencija. Upravo je kroz razradu ishoda u osnovnoj školi vidljivo koja je uloga književnosti, a kako bismo ju još istaknuli, na temelju Vašeg komentara nadopunili smo razradu ishoda OŠ (1) EJ B.5.1.i OŠ (2) EJ B.6.1. Kada se govori o samostalnoj obradi dječje književnosti ili književnosti za mlade, misli se na to da učitelj na satu može obraditi književno djelo kao samostalnu lekciju zbog ljepote samoga književnog djela (dakako ostvarujući pritom i ishode), npr. A Mother for Choco; integrirana obrada pak znači da će učitelj određeno djelo odabrati s ciljem povezivanja s temom odnosno sadržajem, primjerice The Very Hungry Caterpillar u obradi vokabulara hrane. Sintagma "književnost za mlade" odabrana je kako bismo se uskladili s terminologijom koju koristi u materinskom jeziku.
13 Marija Andraka ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET ENGLESKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, C. Struktura - domene predmetnoga kurikuluma Pod naslovom Komunikacijska jezična kompetencija navodi se da odgojno-obrazovni ishodi proizašli iz domene Komunikacijska jezična kompetencija temelje se na: ◊ stjecanju znanja o engleskome jeziku... Bilo bi prikladnije da stoji "stjecanju znanja iz engleskog jezika i o engleskom jeziku". Pod istim naslovom, nejasna mi je uloga ulomka o jezičnom posredovanju, kada je riječ o razvoju komunikacijske jezične kompetencije u učenju engleskog kao stranog jezika. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi. Formulacija koja opisuje da se ishodi iz prve domene odnose na stjecanje znanja o engleskome jeziku proizlazi iz samoga koncepta domene u kojoj se naglasak stavlja na razvoj komunikacijske jezične kompetencije. Ulomak o jezičnom posredovanju dorađen je na temelju Vašeg komentara, a samo je jezično posredovanje uključeno na temelju preporuka Europskog centra za žive jezike i smjera u kojem ZEROJ ide. Suvremena literatura sve češće posredovanje spominje kao petu jezičnu djelatnost.
14 Ivana Milković ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET ENGLESKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, A. Svrha i opis predmeta Budući da su iz područja usvajanja engleskoga kao stranoga jezika u Hrvatskoj provedena kvalitetna istraživanja, smatram da je pri sastavljanju ovakvoga dokumenta osloniti se na nova saznanja koja mogu koristiti učiteljima i učenicima u kvalitetnoj nastavi stranoga jezika. U ovome dokumentu nije jasno na koju se literaturu, znanj i/ili, iskustva autori oslanjaju. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi. Autori kurikuluma detaljno su analizirali sve dosadašnje obrazovne dokumente, znanstvena istraživanja i stručne radove te su te spoznaje itekako uzeli u obzir pri osmišljavanju kurikuluma. Sukladno Koordiniranom metodološkom pristupu izradi kurikularnih dokumenata koji je Ekspertna radna skupina (ERS) usvojila na 11. sjednici, 6. studenoga 2018. nije naveden popis literature koja je korištena pri pisanju predmetnog kurikuluma.
15 Marija Andraka ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET ENGLESKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, Prijedlog predmetnog kurikuluma Engleski jezik Nekoliko općenitih primjedbi: - Svakako bi radi transparentnosti bilo potrebno navesti autore koji potpisuju ovaj tekst. - Također je potrebno navesti referencije koje su korištene pri pisanju NK. - Budući da je izrada novog nacionalnog kurikul(um)a (dalje u tekstu NK) dio moga profesionalnog rada i interesa kao sveučilišne nastavnice metodike engleskoga jezika, pratim rad radnih skupina za engleski jezik od samoga početka, a sudjelovala sam i kao kritički prijatelj u radu prve radne skupine. U tom smislu rekla bih da ova verzija nacionalnog kurikul(uma)a za engleski jezik u nekim segmentima predstavlja korak nazad u odnosu na verziju iz 2015./2016. godine. Iz uvodnog dijela teksta vidljivo je da je namjera stručne skupine bila ponuditi suvremeni dokument koji će pridonijeti poboljšanju kvalitete nastave engleskoga jezika. (Ne znamo tko čini radnu skupinu koja je izradila ovu inačicu teksta, ali usporedbom s ranijom verzijom vidim da je dio teksta preuzet iz nje). Također se tvrdi da će NK omogućiti učiteljima/nastavnicima i učenicima veću samostalnost i kreativnost. No pitam se koliko će velik trud uložen u izradu ovoga dokumenta stvarno biti uspješan, ako se dokument u predloženom obliku prihvati za uporabu. Zato kasnije u tekstu prilažem primjedbe i sugestije za poboljšanje i doradu. Dosadašnji i još važeći Nastavni plan i program za strane jezike (Npip iz 2006.) (temeljen na rezultatima nekoliko znanstvenih projekata, HNOS-u i Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike – ZEROJ-u) u nedovoljnoj je mjeri poslužio kao polazište za ovaj NK za predmet engleski jezik (samo manjim dijelom u tablici ishoda kada se navode teme i funkcije.). Učenje i poučavanje stranih jezika bilo je u posljednjih tridesetak godina predmetom više značajnih znanstveno-istraživačkih projekata (domaćih i međunarodnim) u kojima su sudjelovali naši renomirani stručnjaci i brojni učitelji i nastavnici. Mišljenja sam da su se članovi radne skupine trebali te spoznaje i iskustva ugraditi u Prijedlog. Zašto krećemo od nule, ako imamo postojeće obrazovne dokumente koji su bili solidni? U poglavlju „Vrijednosti i načela učenja i poučavanja engleskoga jezika“ navodi se sljedeće:„Osnovna načela poučavanja su izbor sadržaja te primjena metoda učenja i poučavanja primjerenih razvojnoj dobi učenika uz uvažavanje individualnih razlika u predznanju, sposobnostima, motivaciji, stilu i strategijama učenja,“ Kasnije u razradi ishoda učenja nigdje o tome nema riječi. Zaboravlja se činjenica da je učenje stranih jezika u hrvatskim vrtićima u nagloj ekspanziji – prema podatcima Hrvatskog zavoda za statistiku – u školskoj godini 2016./2017. evidentirana su 799 vrtića koji izvode kraće programe i 13 162 djece uključeno je u učenje engleskog jezika (https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2017/SI-1597.pdf) .To znači da otprilike trećina djece koja kreću u prvi razred nisu pravi početnici nego bi ih trebalo tretirati kao nastavljače učenja i ponuditi im mogućnost učenja stranog jezika (posebno engleskog jer najveći broj djece u vrtiću uči engleski jezik) na dvije razine – za početnike i one koji to nisu (prave i tzv. lažne početnike). To bi bilo u skladu s jezičnom politikom EU koja sve više pozornosti posvećuje učenju stranih jezika u predškolskoj dobi i s gore navedenom rečenicom da se uvažavaju individualne razlike u predznanju, a time i u motivaciji. Iako se u nekim dijelovima NK za engleski jezik mogu prepoznati formulacije iz ZEROJ-a, on se službeno nigdje u tekstu ne spominje niti navodi kao izvor. Moje je iskustvo, a redovito sam u komunikaciji s velikim brojem učitelja/nastavnika engleskog jezika, da je ZEROJ potrebna i korisna referenca. Iako su početci njegova korištenja bili teški i ponekad nejasni, što je slučaj sa uvođenjem svake promjene, mišljenja sam da je nakon dugogodišnjeg referiranja na ZEROJ i nakon što je bio ugrađen u HNOS, Npip i NOK, neprihvatljivo jednostavno ga ignorirati, pogotovo ako se ne nudi nešto bolje. ZEROJ sadrži dobro razrađene deskriptore na kojima su godinama radili europski jezični stručnjaci, te se i dalje radi na njegovom dopunjavanju i otklanjanju nekih njegovih nedostataka. Ako se zanemari ZEROJ, morat će se definirati vlastiti novi kriteriji na temelju kojih će učitelji formulirati konkretne ishode znanja i izgraditi kriteriji ocjenjivanja učenika. Također, kako će se odrediti i nazvati očekivana razina ostvarenih postignuća učenika na kraju svakog obrazovnog ciklusa? U trenutno važećem Npip-u (i kasnije u NOK-u) prilično su dobro razrađeni ishodi učenja za sve jezične vještine prema ZEROJ-u, a očekivana razina na kraju 4. razreda je A1, na kraju 8. razreda OŠ A2, itd., a mogu se definirati i međurazine (npr. A1+, A2+ itd.). Osim toga, kako će se postići usporedivost s ostatkom Europe i svijeta te mobilnost na koju se stalno pozivamo? ZEROJ nije savršen, ali je trenutno najbolji dokument na europskoj razini koji imamo, i koji se koristi i razumije u gotovo u cijelom svijetu. U međuvremenu je sastavljena dopunjena verzija dostupna na engleskom jeziku (https://rm.coe.int/cefr-companion-volume-with-new-descriptors-2018/1680787989). Prijedlog Nacionalnog kurikul(um)a za predmet Engleski jezik predstavlja iskorak prema modernijem kurikulu. No ne vidim kako će u trenutnom obliku (primarno mislim na formuliranje ishoda učenja) bitno unaprijediti nastavu engleskog kao stranog jezika. Pri planiranju nastavnog sata moguće je odrediti ciljeve ili ishode ili jedne i druge. To samo po sebi neće rasteretiti učenike niti će nastavu u učiniti uspješnijom. Ono što je puno važnije je među učiteljima osvijestiti važnost o razvijanju međukulturne komunikacijske kompetencije učenika (ali i vlastite) i poticati ih na razvoj kreativnog mišljenja, a to će se postići dodatnom edukacijom koja će pomoći učiteljima da prepoznaju pristupe i aktivne metode poučavanja uz pomoć kojih će te vještine razvijati. Kako će učitelj razviti navedene vještine kod učenika, ako ih dio učitelja ne prepoznaje i ne zna na koji način to učiniti? Pozdravljam pokušaj da se poveća samostalnog učitelja, no ako se ishodi ne razrade i ne dopune preporukama za leksičke i gramatičke sadržaje te konkretnim metodičkim preporukama, postoji bojazan da neće zaživjeti jer će se mnogi učitelji (a i autori udžbenika) služiti uputama iz postojećeg Nastavnog plana i programa. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi. Sukladno Koordiniranom metodološkom pristupu izradi kurikularnih dokumenata koji je Ekspertna radna skupina (ERS) usvojila na 11. sjednici, 6. studenoga 2018. nisu navedeni ni autori ni popis literature koja je korištena pri pisanju predmetnog kurikuluma. Što se opaske o “kretanju od nule” tiče, autori kurikuluma detaljno su analizirali sve dosadašnje obrazovne dokumente, znanstvena istraživanja i stručne radove te su te spoznaje itekako uzeli u obzir pri osmišljavanju kurikuluma. Nadalje, činjenica o sve većemu broju djece koja uče engleski jezik već u vrtiću itekako je razmatrana još 2015. godine. Ishodi su dovoljno široko postavljeni da učitelj svoju nastavu Engleskoga jezika može prilagoditi učenicima s različitim razinama (pred)znanja. Prijedlog o stvaranju dviju razina učenja u 1. razredu izlazi iz okvira predmetnog kurikuluma Engleskoga jezika i u domeni je kreiranja obrazovne politike. Što se izostanka razina ZEROJ-a tiče treba reći sljedeće: predmetni kurikulum Engleskoga jezika u potpunosti uključuje načela i strukturu ZEROJ-a na više razina. Od orijentiranosti razvoju komunikacijske kompetencije, preko sastavnica komunikacijske kompetencije, do jasno iskazanih ishoda u pogledu četiriju jezičnih djelatnosti te posredovanja. Jedino što kurikulum nema jest iskazanu razinu prema ZEROJ-u za razrede odnosno cikluse budući da bi takvo iskazivanje bilo arbitrarno. Naime, prema Europskome istraživanju jezičnih kompetencija provedenome 2011. i u Hrvatskoj, na uzorku od 1798 učenika 8. razreda, naši se učenici nalaze na sljedećim razinama: pred-A1 – 11%, A1 – 23%, A2 – 18%, B1 – 24% te B2 – 24%. Riječ je o kombiniranome rezultatu na zadatcima slušanja, čitanja i pisanja. Dakle, na temelju te veoma šarolike slike nije moguće odrediti jedinstvenu razinu. Pored toga, razine je pogotovo teško odrediti u nižim razredima ili čak u osnovnoj školi, što se pokazuje, primjerice, u poljskome suvremenom kurikulumu stranoga jezika koji doduše navodi razine A1 i A2, ali se pritom ograđuje da je riječ o „vrlo slabim vezama“ s tim razinama te da se one ne mogu upotrebljavati kao orijentir. ZEROJ je svakako koristan dokument koji je Stručna radna skupina detaljno proučila i primijenila u izradi kurikuluma, ali iz gore navedenih razloga, očekivane razine na kraju razreda ili ciklusa nisu postavljene. Treba istaknuti i da u stručnoj raspravi provedenoj 2016. godine nijedno županijsko stručno vijeće u svoje zaključke i prijedloge nije uvrstilo potrebu za razinama definiranima na temelju ZEROJ-a. Konačno, što se uključenosti ZEROJ-a u Nastavni plan i program iz 2006. godine tiče, željena razina uopće nije navedena za Engleski jezik, već se u uvodnome dijelu za sve strane jezike kaže „Učenici bi nakon osam godina učenja prvoga stranoga jezika trebali dosegnuti razinu A2”. S druge strane, Francuski i Talijanski jezik imaju referiranje na ZEROJ. Za Engleski jezik razinu je moguće pronaći samo u neslužbenome dokumentu, odnosno u radnoj inačici HNOS-a za Engleski jezik, što nije pravno obvezujući dokument. Propisivanje željene razine postignuća prema ZEROJ-u značilo bi da se na kraju razreda/ciklusa treba provesti određeni oblik provjere ostvarenosti istoga, što u Republici Hrvatskoj nije predviđeno. Čak ni ispit državne mature – iako načelno povezan s razinama ZEROJ-a – nema tu komponentu u sebi jer nije korištena metodologija koju je EK tj., točnije, ECML razvio za te potrebe (RELANG projekt). Nadalje, ne postoji metodologija kojom bi se ishodi povezali s određenom razinom ZEROJ-a; za sada je to izvedivo samo na razini pojedinih vrsta testova. Sami autori projekta ističu da je jedna od njegovih dodanih vrijednosti Raising awareness among practising and future teachers that claims of links to the CEFR need to be validated (https://relang.ecml.at/Resources) te je neprofesionalno to činiti na ovoj razini. Što se komentara o tome kako ishodi neće poboljšati nastavu tiče, smatramo da već sam čin postavljanja ishoda učitelja motivira da razmišlja o tome što učenik doista može znati i moći na kraju nastavnog sata i spušta se s teorijske razine cilja (npr. Usvojiti past simple) na praktičnu (npr. Govoriti o svome prošlom vikendu); u tom pogledu orijentiranost ishodima svakako može promijeniti nastavu Engleskoga jezika. Konačno, komentar da učiteljima treba edukacija iz područja međukulturne komunikacijske kompetencije i “kreativnog mišljenja” nije pitanje koje se uređuje predmetnim kurikulumom već planovima i programima stručnoga usavršavanja institucija koje takvo usavršavanje provode, ali i – dakako – inicijalnim obrazovanjem učitelja na fakultetima.
16 Alenka Mikulec ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET ENGLESKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, II. Budući da je eksperimentalna provedba kurikula (molim da se termin kurikulum ispravi u standardni oblik 'kurikul') još uvijek u tijeku i da javnost nije upoznata s njezinim rezultatima, odnosno da još nije javno obznanjena detaljna analiza provedbe ovih programa, smatram da je bespredmetno pokretanje javnog savjetovanja o kurikularnim dokumentima. Naime, bez podataka o rezultatima evaluacije provedenih eksperimentalnih programa besmisleno je raspravljati o dokumentu na temelju kojega se navedeni program provodi. Kako je ova reforma sveobuhvatna i uključuje osnovnoškolsku i srednjoškolsku razinu, smatram da bi nam svima u interesu trebalo biti da ona bude provedena kvalitetno, a ne brzo i pod svaku cijenu, i svakako ne zbog političkih pritisaka. doc. dr. sc. Alenka Mikulec, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Katedra za obrazovanje učitelja engleskog jezika Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi. Kurikulumski dokumenti prošli su stručnu i javnu raspravu te međunarodne recenzije, a njihovu primjenjivost u realnim uvjetima potvrdilo je 95 % učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja. (Izvor, evaluacija Škole za život https://skolazazivot.hr/category/evaluacija/) Svi kurikulumi donose se u skladu s procedurom koju propisuje Zakon o odgoju i obrazovanju.
17 Marija Andraka ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA NASTAVNI PREDMET ENGLESKI JEZIK ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ, I. Zar se kurikuli ne bi trebali donijeti tek nakon eksperimentalne provedbe i detaljne analize? Nemoguće je i besmisleno davati komentare na prijedlog NK koji je još u eksperimentalnoj fazi. To unaprijed pretpostavlja da će eksperiment biti uspješan te da neće biti potrebno ništa mijenjati. Tek nakon što se eksperimentalna godina implementacije privede kraju i prikupe povratne informacije iz škola i učitelja uključenih u eksperiment te načine analize dobivenih rezultata i ugrade u kurikul, takav tekst treba ponuditi na javnu raspravu. Osnova treba biti postojeći Nastavni plan i program i promjene koje u njemu treba napraviti. Tada će se vidjeti funkcionira li dokument ili ne. doc. dr. sc. Marija Andraka, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi. Kurikulumski dokumenti prošli su stručnu i javnu raspravu te međunarodne recenzije, a njihovu primjenjivost u realnim uvjetima potvrdilo je 95 % učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja. (Izvor, evaluacija Škole za život https://skolazazivot.hr/category/evaluacija/) Svi kurikulumi donose se u skladu s procedurom koju propisuje Zakon o odgoju i obrazovanju.