Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o nacrtu Odluke o donošenju kurikuluma za međupredmetnu temu Građanski odgoj i obrazovanje za strukovne i umjetničke srednje škole u Republici Hrvatskoj
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Savez samostalnih sindikata Hrvatske | Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, F. Vrednovanje u međupredmetnoj temi | Predloženi sustav vrednovanja je kompleksan i djeluje nedovoljno strukturirano, stoga se postavlja pitanje o učinkovitosti rada nastavnika i ostvarivanje ishoda (na koji način će točno svaka škola pronaći najbilji način praćenja i vrednovanja međupredmetnih tema). Predlažemo da se dodatno strukturira i standardizira praćenje i vrednovanje, te uključi relevantne institucije i stručnjake koji mogu izraditi takve standarde i olakšati nastavnicima proces praćenja i vrednovanja. Nije jasno na koji način se provodi vanjsko vrednovanje. Svakako podržavamo dodatnu edukaciju i osnaživanje škola u provođenju vrednovanja. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo Vam na sudjelovanju u javnoj raspravi i prijedlogu koji ćemo razmotriti |
| 2 | Savez samostalnih sindikata Hrvatske | Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, E. Učenje i poučavanje međupredmetne teme | Građanski odgoj i obrazovanje kao međupredmetna tema, sadrži široko područje tema, a kako bi se ciljevi ispunili važno je koristiti različite metode rada, uz to je svakako uloga učitelja u ispunjavanju zadanih ciljeva ključna. KAo što ste naveli "Dijeljenje primjera dobre prakse doprinosi ostvarivanju očekivanja u okviru domena što će učenicima omogućiti primjenu znanja, vještina i stavova u novim situacijama." Ako govorimo o modelu projektnog tjedna - onda je iznimno važno da učitelj, kao ključna karika, bude upoznat, i educiran kako bi izbor primjera dobre prakse (iz bilo koje domena) bio kvalitetno odabran. Međutim, naravno - uz to, živu riječ stručnjaka smatramo važnim dijelom školskog i izvanškolskog učenja (odabir dobrih govornika, edukatora, predavača itd.) | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo Vam na sudjelovanju u javnoj raspravi i prijedlogu koji ćemo razmotriti. Poštovani, zahvaljujemo Vam na sudjelovanju u javnoj raspravi i poslanim komentarima. |
| 3 | Mirela Berlančić | Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, E. Učenje i poučavanje međupredmetne teme | Građanski odgoj i obrazovanje poboljšava odgojno-obrazovni proces te potiče cjeloživotno učenje. Nositelji smo određenih prava i odgovornosti, a sustavno stjecanje znanja, sposobnosti i vještina na području građanskih kompetencija stvara društvo prava, demokracije i odgovornosti. U fokusu građanskog odgoja i obrazovanja nalazi se učenik-građanin sa svim svojim obvezama, pravima, slobodom i dužnostima. Stjecanjem građanskih kompetencija učenik-građanin trebao bi djelovati na svim razinama, od školske i lokalne do nacionalne i globalne. Takav politički i pravno pismen učenik stvarat će civilno društvo u kojem će se nenasilno rješavati sukobi, pokretati građanske inicijative i reakcije na svaku diskriminaciju, nepravdu i neodgovorno građanstvo. Građanski odgoj i obrazovanje potreba je suvremenog društva, a njegova izgradnja ovisi o doprinosu i zalaganju svih dionika. Učenje i poučavanje Građanskog odgoja i obrazovanja najbolje se ostvaruje radom u različitim modulima GOO-a: Projekt građanin, Simulirana suđenja... Preporučam rad na ovim modulima. | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo Vam na sudjelovanju u javnoj raspravi i poslanim komentarima |
| 4 | Mirela Berlančić | Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, E. Učenje i poučavanje međupredmetne teme | Komentari voditeljica i voditelja ŽSV-a za GOO, srednje škole Preporuka: Odgovorniji pristup uporabi digitalnih sadržaja. Problem: Neravnopravan položaj u materijalnim mogućnostima. Problem: Zanemarivanje interakcije licem u lice. Preporuka: Odgoj i obrazovanje uskladiti s jasnim sustavom vrijednosti (tolerancija, solidarnost, humanost, empatija...). Preporuka: Ne zanemariti pozitivne aspekte dosadašnjeg obrazovnog sustava (poznavanje temeljnih znanja, široka opća kultura). Problem: Opasnost za demokratske vrijednosti – čuvati svijest o demokraciji kao našoj najboljoj sudbini za čiju smo budućnost odgovorni. Preporuka: Dati jasnije preporuke za primjenu sadržaja GOO-a u strukovnim predmetima. Preporuka: Omogućiti suradnju s civilnim i Vladinim sektorom. Preporuka: Zaštititi i promovirati dostojanstvo nastavničke struke. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo Vam na sudjelovanju u javnoj raspravi i prijedlozima koje ćemo razmotriti |
| 5 | Vlado Halusek | Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, E. Učenje i poučavanje međupredmetne teme | Učitelj se kontinuirano stručno usavršava. Područje Građanskog odgoja i obrazovanja je dinamično područje i zahtijeva cjeloživotno učenje. Aktivno i kritičko učenje za osnaživanje, sudjelovanje i odgovornost građana koristi se višestrukim perspektivama te različitim sadržajima i izvorima učenja i poučavanja, uključujući resurse civilnoga društva. U cjeloživotnom učenju veliku ulogu ima partnerski i suradnički odnos između odgojno-obrazovnih vlasti, učenika, učitelja, roditelja, staratelja, odgojno-obrazovnih radnika u učeničkim domovima i lokalne zajednice. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo Vam na sudjelovanju u javnoj raspravi |
| 6 | Savez samostalnih sindikata Hrvatske | Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, D.Odgojno-obrazovna očekivanja po odgojno-obrazovnim ciklusima i domenama te ključni sadržaji | Domena A, Ljudska prava (goo A . 5 .3.) Pozdravljamo uključivanja teme radničkih prava u domeni Ljudska prava (5. ciklus). U preporukama za ostvarivanje očekivanja, pod praćenje pojavnih oblika sindikalnih udruživanja, zamijeniti ili dodati - surađivati sa sindikalnima organizacijama (granskim, sektorskim sindikatima, ovisno o struci za koju se učenici školuju) u cilju upoznavanja rada sindikata u borbi za individualna i kolektivna prava radnika. Ključni sadržaji; pod 5 treba promijeniti u: Pravo na rad, radnička prava i sindikalno organiziranje radnika | Primljeno na znanje | Poštovani, hvala Vam na sudjelovanju u javnoj raspravi i prijedlozima koje ćemo razmotriti |
| 7 | Gong | Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, D.Odgojno-obrazovna očekivanja po odgojno-obrazovnim ciklusima i domenama te ključni sadržaji | Pozdravljamo uvrštavanje tema vezanih uz radnička prava i sindikalno udruživanje u ovaj prijedlog kurikuluma. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju u javnoj raspravi i iskazanoj podršci dokumentu |
| 8 | Hrvatski Crveni križ | Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, D.Odgojno-obrazovna očekivanja po odgojno-obrazovnim ciklusima i domenama te ključni sadržaji | Kod stavke goo C.5.1. u Preporuci za ostvarivanje očekivanja kod "uključiti se u udruge volontera" Hrvatski Crveni križ predlaže dodati: „i u Hrvatski Crveni križ“. Hrvatski Crveni križ ima mrežu od 131 gradskog/općinskog/županijskog društva koja su organizatori volontiranja te provode volonterske programe i aktivnosti na svojim lokalitetima. Hrvatski Crveni križ je humanitarna organizacija s mrežom od 12 032 volontera (prema izvještaju iz 2017. godine) na čitavom području Republike Hrvatske. Hrvatski Crveni križ unutar formalnog sustava obrazovanja pri školama ima imenovane povjerenike Crvenog križa koji su u pravilu odgojno obrazovni djelatnici, a koji koordiniraju aktivnosti vezane uz Crveni križ. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo Vam na sudjelovanju u javnoj raspravi i prijedlogu koji ćemo razmotriti |
| 9 | Hrvatski Crveni križ | Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, D.Odgojno-obrazovna očekivanja po odgojno-obrazovnim ciklusima i domenama te ključni sadržaji | Kod stavke goo C.4.2. u Preporuci za ostvarivanje očekivanja Hrvatski Crveni križ predlaže dodati: „i volontirati u Crvenom križu“. Hrvatski Crveni križ ima mrežu od 131 gradskog/općinskog/županijskog društva koja su organizatori volontiranja te provode volonterske programe i aktivnosti na svojim lokalitetima. Hrvatski Crveni križ je humanitarna organizacija s mrežom od 12 032 volontera (prema izvještaju iz 2017. godine) na čitavom području Republike Hrvatske. Hrvatski Crveni križ unutar formalnog sustava obrazovanja pri školama ima imenovane povjerenike Crvenog križa koji su u pravilu odgojno obrazovni djelatnici, a koji koordiniraju aktivnosti vezane uz Crveni križ. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo Vam na sudjelovanju u javnoj raspravi i prijedlogu koji ćemo razmotriti |
| 10 | Hrvatski Crveni križ | Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, D.Odgojno-obrazovna očekivanja po odgojno-obrazovnim ciklusima i domenama te ključni sadržaji | Hrvatski Crveni križ 14.12.2018 16:53 uredi 0 0 Kod Domene C "Civilno dsuštvo" u Preporuci za ostvarivanje očekivanja, Hrvatski Crveni križ predlaže dodati: „surađivati s lokalnim društvom Crvenog križa te realizirati volontiranje u programima i projektima Crvenog križa“. Hrvatski Crveni križ ima mrežu od 131 gradskog/općinskog/županijskog društva koja su organizatori volontiranja te provode volonterske programe i aktivnosti na svojim lokalitetima. Hrvatski Crveni križ je humanitarna organizacija s mrežom od 12 032 volontera (prema izvještaju iz 2017. godine) na čitavom području Republike Hrvatske. Hrvatski Crveni križ unutar formalnog sustava obrazovanja pri školama ima imenovane povjerenike Crvenog križa koji su u pravilu odgojno obrazovni djelatnici a koji koordiniraju aktivnosti vezane uz Crveni križ. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo Vam na sudjelovanju u javnoj raspravi i prijedlogu koji ćemo razmotriti |
| 11 | Hrvatski Crveni križ | Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, D.Odgojno-obrazovna očekivanja po odgojno-obrazovnim ciklusima i domenama te ključni sadržaji | Kod stavke goo A.3.3. u Preporuci za ostvarivanje očekivanja Hrvatski Crveni križ predlaže (kod "posjetiti različite organizacije koje promiču ljudska prava) „posjetiti Edukacijski centar Hrvatskog Crvenog križa u sklopu nterdisciplinarne terenske nastave“. Hrvatski Crveni križ dobio je suglasnost 8. svibnja 2018. godine za provedbu programa interdisciplinarne terenske nastave u „Edukacijskom centru Hrvatskog Crvenog križa“ za učenike sedmih razreda osnovnih škola u Republici Hrvatskoj. Kod iste stavke Hrvatski Crveni križ kod "sudjelovati na tribinama" predlaže dodati "i edukacijama". | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo Vam na sudjelovanju u javnoj raspravi i prijedlogu koji ćemo razmotriti |
| 12 | Hrvatski Crveni križ | Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, D.Odgojno-obrazovna očekivanja po odgojno-obrazovnim ciklusima i domenama te ključni sadržaji | Kod stavke goo C.2.2. u Preporuci za ostvarivanje očekivanja Hrvatski Crveni križ predlaže dodati: „sudjelovati u akciji Solidarnost na djelu Hrvatskog Crvenog križa“. Akcija Solidarnost na djelu se provodi kontinuirano od 18. listopada 1973. godine, između ostalog u školama. Osnovna svrha akcije bila je i ostala prikupljanje nematerijalnih i materijalnih dobara za osobe u potrebi. Uz osnovnu svrhu prikupljanja dobara ciljevi sabirne akcije „Solidarnost na djelu“ su razvijanje osjećaja solidarnosti, posebice među mladima. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo Vam na sudjelovanju u javnoj raspravi i prijedlogu koji ćemo razmotriti |
| 13 | Hrvatski Crveni križ | Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, D.Odgojno-obrazovna očekivanja po odgojno-obrazovnim ciklusima i domenama te ključni sadržaji | Kod stavke goo A 1.2. u Preporuci za ostvarivanje očekivanja Hrvatski Crveni križ predlaže kod udruge civilnog društva navesti: „ Hrvatski Crveni križ“ Hrvatski Crveni križ temelji prijedlog na činjenici da se tema Dječja prava obrađuje unutar Humanih vrednota. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo Vam na sudjelovanju u javnoj raspravi i prijedlogu koji ćemo razmotriti |
| 14 | Hrvatski Crveni križ | Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, D.Odgojno-obrazovna očekivanja po odgojno-obrazovnim ciklusima i domenama te ključni sadržaji | Kod dijela Domena A "Ljudska prava" Hrvatski Crveni križ daje opći komentar: Hrvatski Crveni križ aktivno sudjeluje u provedbi određenih sadržaja unutar domena Građanskog odgoja i obrazovanja te je za neke od njih i nositelj: Humane vrednote – komunikacijske vještine, upravljanje sukobima, emocijama, učenjem (upoznavanje s radom humanitarnih organizacija, osobni rast i razvoj, medijacija, migracije, interkulturalnost, prihvaćanje različitosti, predrasude, stereotipi, ljudska prava, potrebe, donošenje odluka, zdravi stilovi življenja, prevencija ovisnosti, ravnopravnost spolova, priprema i odgovorno ponašanje u izvanrednim situacijama i ekologija); Istraživanje humanitarnog prava, Prevencija trgovanja ljudima, Volontiranje i razvoj socijalne solidarnosti. U nacrtu predloženog kurikuluma gore navedeni sadržaji nisu jasno raspoređeni, nisu predloženi spiralno-razvojno kako bi učenici tijekom godina nadograđivali svoja znanja, ali pritom i razvijali konkretne vještine te promicali vrijednosti i zagovarali stavove u skladu s usvojenim sadržajem. Smatramo kako Hrvatski Crveni križ sukladno svojoj ekspertizi za prethodno navedene sadržaje treba sudjelovati u realizaciji ovog kurikuluma ali i u realizaciji kurikuluma za Osobni i socijalni razvoj, Održivi razvoj, Učiti kako učiti i Zdravlje čiji su nacrti trenutno također na javnoj raspravi. Hrvatski Crveni križ smatra da nije u potpunosti jasno na koji će se način udruge civilnog društva uključiti u realizaciju građanskog odgoja i obrazovanja. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo Vam na sudjelovanju u javnoj raspravi i prijedlogu koji ćemo razmotriti |
| 15 | Gong | Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, C. Struktura - domene kurikuluma međupredmetne teme | Upravo je kroz suradnju škola i organizacija civilnog društva u zajedničkim aktivnostima – kao što pokazuju iskustva u Hrvatskoj i u drugim članicama EU – moguće raditi pozitivne društvene iskorake, koji sadržajno uvelike pripadaju upravo području Građanskog odgoja i obrazovanja. Dva su takva primjera suradnje škola i OCD Erasmus+ KA3 projekti „GEAR“ (https://gear.gong.hr) i „Start the Change“. (https://startthechange.net). Ovakvi primjeri pokazuju da domene „Demokracija“ i „Civilno društvo“ nije opravdano odvajati, već da upravo kroz suradnju i zajedničko djelovanje u zajednici škole i organizacije civilnog društva mogu vrlo uspješno doprinositi demokratskom razvoju društva. | Primljeno na znanje | Poštovani, hvala vam na sudjelovanju u javnoj raspravi i prijedlozima koje ste naveli. Prohodnost i povezanost ostvarivanja odgojno-obrazovnih očekivanja međupredmetnih tema podrazumijeva neodvojivost domena unutar dokumenta, kako i povezanost s kurikulumima drugih međupredmetnih tema i kurikulumima nastavnih predmeta, a posebno suradnju sa zajednicama na svim nivoima. |
| 16 | Gong | Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, C. Struktura - domene kurikuluma međupredmetne teme | Slijedom konstatacije kako su mediji važni u komunikacijskim procesima, smatramo potrebnim napomenuti kako je medijska kultura uključena u kurikulum Hrvatskog jezika, dok u drugim kurikulumima medijska pismenost nije uključena na primjerene načine. Budući da je medijska pismenost "sposobnost pristupa, analize, vrednovanja i odašiljanja poruka posredstvom medija” (National Leadership Conference on Media Literacy, 1992), ona je ključna za razvoj građanske kompetencije, te stoga smatramo da upravo ona treba biti zastupljenija u kurikulumu građanskog odgoja i obrazovanja. Konceptualno bi bilo smisleno domene „Demokracija“ i „Civilno društvo“ spojiti u jednu domenu, a kao treću domenu predvidjeti upravo „Medijsku pismenost“ te objasniti njezinu važnost za odgovorno, aktivno i informirano građanstvo. | Primljeno na znanje | Poštovani, hvala Vam na sudjelovanju u javnoj raspravi. Cjelovito poučavanje podrazumijeva povezanost odgojno-obrazovnih ishoda nastavnih predmeta i odgojno-obrazovnih očekivanja te ostvarivanje više ili svih međupredmetnih tema integrirano, tamo gdje je to moguće. |
| 17 | Gong | Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, C. Struktura - domene kurikuluma međupredmetne teme | S obzirom na postojeće konceptualizacije građanstva, te na spominjanje tog koncepta u drugim kurikulumima, predlažemo da ga se upravo u ovom kurikulumu detaljnije objasni. U odnosu na tri predložene domene, smatramo nejasnim i konceptualno neopravdanim odvajanje domene „Civilno društvo“ od domene „Demokracija“. Ukoliko je potrebno imati tri domene, treću bi trebalo jasnije konceptualizirati i preimenovati. Upravo je u opisima tih dviju domena vidljivo kako je konceptualno neopravdano odvajanje domene „Demokracija“ i domene „Civilno društvo“. | Primljeno na znanje | Poštovani, hvala Vam na sudjelovanju u javnoj raspravi |
| 18 | Savez samostalnih sindikata Hrvatske | Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, B.Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja | B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja U ciljevima učenja i poučavanja, pod brojem 4 navodi se: „razvijati temeljne vrijednosti u demokratskome školskom ozračju i široj demokratskoj zajednici, posebice etičnost, moralnost, vrijednosti obitelji i braka“. Smatramo da ove vrijednosti ne proizlaze iz svrhe ovog Kurikuluma za međupredmetu temu. Ukoliko se specificiraju temeljne vrijednosti, prelažemo da se sustavno navedu temeljne vrijednosti propisane Ustavom u čl. 3. "sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav". | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo Vam na sudjelovanju u javnoj raspravi i prijedlogu koji ćemo razmotriti |
| 19 | Gong | Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, B.Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja | Ustav Republike Hrvatske u čl. 3. popisuje temeljne vrednote koje predstavljaju temelj za tumačenje Ustava i najviše vrednote ustavnog poretka RH. Stoga, smatramo neprimjerenim ne navesti te vrijednosti u točci koja započinje riječima „razvijati temeljne vrijednosti“. Nije jasno temeljem čega su izdvojene navedene vrijednosti etičnosti, moralnosti te vrijednosti obitelji i braka“. Predlažemo da se navedu temeljne vrijednosti propisane Ustavom u članku 3. "sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav". | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo Vam na sudjelovanju u javnoj raspravi i prijedlogu koji ćemo razmotriti |
| 20 | Savez samostalnih sindikata Hrvatske | Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, A.Svrha i opis međupredmetne teme | Što se tiče dijela "korištenje metoda suradničkog, iskustvenog učenja te učenja izvan škole. S tim u vezi nudimo suradnju stručnjaka SSSH (primjerice, skupinama u našem prostoru, ili odlaskom u konkretne škole – u tome imamo iskustva jer je dio naših stručnjaka odlazio u pojedine strukovne škole, u završne razrede, na jedan nastavni sat vezano uz prava radnika – što je bilo posebice interesantno onim učenicima koji nisu nastavljali školovanje već su izlazili na tržište rada (povezano s dijelom domene - Ljudska prava (5.ciklus). Upoznavanje s radničkim pravima, individualnim i kolektivnim pravima, načinima sindikalnoga organiziranja - važan je koncept ako govorimo o građanskom odgoju i obrazovanju, te obrazovanju aktivnih građana, osviještenih o građanskim i radničkim pravima. | Primljeno na znanje | Poštovani,hvala vam na sudjelovanju u javnoj raspravi. Preporuke za ostvarivanje kurikuluma podržavaju uključenost vanjskih suradnika u ostvarivanju odgojno-obrazovnih očekivanja. |
| 21 | Savez samostalnih sindikata Hrvatske | Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, A.Svrha i opis međupredmetne teme | U dijelu poglavlja u kojem se nabrajaju znanja spominje se da „Građanski odgoj i obrazovanje obuhvaća znanja o pravima pojedinca, obilježjima demokratske zajednice i političkim sustavima“. Predlažemo izbacivanje termina "prava pojedinca", te korištenje termina "ljudskih prava", jer pojam ljudskih prava podrazumijeva i individualna i kolektivna prava te sve tri generacije ljudskih prava (građanska i politička, ekonomska, kulturna i socijalna i kolektivna prava). Zbog toga bi bilo ga primjerenije koristiti. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo Vam na sudjelovanju u javnoj raspravi i prijedlogu koji ćemo razmotriti |
| 22 | Gong | Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, A.Svrha i opis međupredmetne teme | Predlažemo nadopuniti rečenicu „Odgajati i obrazovati za građanstvo znači pridavati jednaku važnost znanju, vrijednostima i uvjerenjima kao i sposobnostima djelovanja i sudjelovanja u demokratskome društvu.“ na način da se doda sintagma: „intelektualnim vještinama i sposobnostima te vještinama sudjelovanja/participacije“. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo Vam na sudjelovanju u javnoj raspravi i prijedlogu koji ćemo razmotriti. |
| 23 | Gong | Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje, A.Svrha i opis međupredmetne teme | Gong je proveo analizu prijedloga kurikuluma u suradnji s organizacijama iz GOOD Inicijative za sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u škole (http://goo.hr). Izrazito je važno za društvo i za učenike uvesti građanski odgoj i obrazovanje koji će kod učenika razvijati građansku i društvenu kompetenciju, koja je i u Europskom referentnom okviru ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje prepoznata kao jedna od ključnih kompetencija (http://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-5464-2018-ADD-1/hr/pdf). Građanska i društvena kompetencija treba razvijati znanja, kao i intelektualne i participativne vještine te demokratske stavove i vrijednosti. Važno je osvijestiti povezanost kurikuluma međupredmetnih tema u razvoju građanske i društvene kompetencije. Stoga je preporuka da se jasnije istaknu poveznice između različitih međupredmetnih tema. Potrebna je jača korelacija između kurikuluma Građanskog odgoja i obrazovanja te predmetnih kurikuluma sociologije i Politike i gospodarstva. Demokratizacija škole koja se spominje u ovoj međupredmetnoj temi, vrlo je važan i zahtjevan zadatak koji mora sustavno biti uključen u sve kurikularne dokumente, a li i u sve propise vezane za funkcioniranje škola i upravljanje školama. Bez takvog povezivanja, demokratizacija škola neće biti moguća. U razradi odgojno-obrazovnih ciklusa, europska dimenzija je malo zastupljena, a globalna dimenzija nije uopće zastupljena. U suvremenoj terminologiji, umjesto „prava pojedinca“, primjerenije je koristiti termin "ljudska prava", koji obuhvaća i individualna i kolektivna prava, te sve tri generacije ljudskih prava (građanska i politička, ekonomska, kulturna i socijalna i kolektivna prava). | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo Vam na sudjelovanju u javnoj raspravi i prijedlogu koji ćemo razmotriti |
| 24 | Božena Čizmin | , I. | Primjedbe i prijedlozi u vezi međupredmetne teme Građanski odgoj Građanski odgoj je iznimno važna tema i dobro je da će biti uključena u odgojno-obrazovni proces. Baš zato predloženi okvir smatram preuskim iz razloga što ljudska prava, demokracija i civilno društvo su tek refleksija odgoja učenika - budućih politički aktivnih sudionika društva. TEMELJI GO treba se temeljiti na razvijanju općeljudskih vrijednosti, etici, pravednosti, poštenju I istini. On mora biti objektivan I transparentan, te poučan. Ukoliko ova područja nisu uključena u temu, onda je naziv teme promašen I treba ga izmijeniti u “građansko obrazovanje” umjesto “odgoj”. Treba u temu uključiti važnost identiteta. Samo osoba s jasnim identitetom može pred sebe postaviti jasne ciljeve. Pitanja poput: tko sam, odakle dolazim, kome I čemu pripadam, zašto živim I što želim ostvatiti… trebaju biti osnova izgradnje građanskog identiteta. Poseban naglasak treba staviti na nacionalni identitet. Tema slobode treba biti temeljito obrađena. Istaknuti važnost obrane I borbe za slobodu. Razgraničiti slobodu pojedinca I slobodu društva. Treba također postaviti granice slobode(granica slobode je druga osoba, drugo društvo, druga država…) Sloboda filozofski nije kada se čovjek može odlučiti za bilo što, nego je sloboda kada se čovjek može odlučiti za ono što je dobro. Osoba koja se odlučuje za zlo, nije slobodna jer sloboda je vrhunsko dobro. U tome smislu odluka za npr.drogu, laž, krađu, smrt I slično nije sloboda niti vodi u slobodu. DRUŠTVENA STVARNOST GO treba uvesti učenika u stvarno društveno okruženje. Građanski odgoj nikako ne smije favorizirati pojedine političke opcije, nego treba biti neutralan spram političkih strana, spram uvjerenja, ali istovremeno treba omogućiti učenicima da uočavaju uzročno-posljedične veze raznih društveno-političkih kretanja, utjecaj medija, vanjskih (globalnih) čimbenika I slično, na opće dobro I društvo u cjelini. U okviru teme demokracije, učenicima treba omogućiti uvid u primjere demokratskih I nedemokratskih procesa, zlouporabe demokracije. Učenici trebaju biti upoznati sa svim načinima življenja demokracije: sloboda govora, referendum, izbori, prosvjedi, udruživanje itd. Također treba ih se osposobiti da uoče načine na koje se u suvremenim situacijama izigrava(la) demokracija. Učenike treba upoznati sa vanjskim faktorima koji utječu na političke I društvene procese: organizacije, udruge, društva, te treba učenike naučiti otčitati stvarne (pozitivne ili negativne) posljedice takvih utjecaja. Učenike treba kroz Građanski odgoj osposobiti da filtiriraju informacije, da budu sposobni izvući bit iz medijske buke. Treba naučiti učenike kako mediji mogu biti u službi demokracije, ali treba ih naučiti kao prepoznati medijske manipulacije. Učenike treba upoznati sa Ustavom i ustrojem vlasti. Također ih treba upoznati sa pravnom, moralnom I društvenom odgovornošću koje nosi političko djelovanje. Učenike treba poučiti koliko je važno sudjelovanje u političkom životu. Učenike nikako ne treba ostaviti u dojmu bezizlanosti društenvo-političkog stanja, nego ih poticati na hrabrost za promjene, na vjeru u ideale, pozitivan stav I povjerenje u dobro. OSTALO Što se tiče sudjelovanja civilnih udruga u temi građanskog odgoja, ono mora biti uz pisani pristanak roditelja, u skladu za Zakonom o odgoju i obraovanju, te svaki roditelj mora imati slobodu isključiti ili uključiti dijete iz takve vrste aktivnosti. Božena Čizmin, dipl.oecc | Primljeno na znanje | Poštovana, Hvala Vam na sudjelovanju u javnoj raspravi. Cjelovito poučavanje i povezanost svih međupredmetnih tema odgovor su na Vaše komentare i prijedloge. Uključenost roditelja u život Škole definirana je sudjelovanjem u Vijeću roditelja |
| 25 | Beata Halassy | Poštovani, smatram da ovaj kurikul treba temeljito dopuniti. Građanski odgoj treba odgajati mladog čovjeka za uljuđenog, pristojnog, kulturnog, etičnog građanina primarno Hrvatske, a onda i svijeta, svjesnog demokratskih alata za aktivno djelovanje na dobrobit domovine i društva. Da bi to mogao, predloženi kurikul treba zamjetno dopuniti na sljedeći način: 1. Treba uključivati sadržaje o hrvatskoj kulturi i tradiciji, tj. tumačiti zašto volimo Hrvatsku, zašto nam je važna, objasniti čežnju Hrvata za vlastitom državom kroz stoljeća kao bitnom odrednicom hrvatske povijesti. Treba objasniti ustroj hrvatske države i institucija, hrvatske praznike i blagdane, istaknute pojedince u hrvatskoj znanosti, kulturi, športu, inovacijama. Objasniti povijesne osobe po kojima ulice, škole, institucije našega grada nose imena. 2. Program treba snažno poticati i osvješćivati etiku i moral, viteštvo i kavalirštinu, te i druge već zaboravljene ljudske vrline. Snažno i djelatno osuditi prijevare, krađe, prijetvornost, varanje, laganje, prepisivanje. Njegovati disciplinu, marljivost, poštenje, i druge. 3. Program treba snažno njegovati građansku kulturu – razumijevanje i uključivanje umjetnosti u svakodnevni život, isticanje važnosti i ljepote učenja, važnosti čitanja u slobodnom vremenu, važnost školovanja za odrasli život i mirovinu, za ugled u društvu; nadalje odgajati i njegovati pristojno ponašanje i odnose prema starijima, profesorima, slabijima, uglednima, suprotnom spolu, učiti pristojnoj pisanoj komunikaciji, formalnoj i neformalnoj, itd. 4. Program treba poučavati demokraciji, civilnom društvu i ljudskim pravima, kako je predviđeno ali uz određene dopune. Treba svakako obrađivati pojam tolerancije, ali ne isključivo prema drugome, već i očekivanje tolerancije od drugih. Tolerancija mora biti dvosmjerna. Uz prava učenika treba povezati i odgovornosti učenika prema sebi samima, kao i prema ljudima koji ih okružuju u različitim sredinama. | Primljeno na znanje | Poštovana, hvala Vam na sudjelovanju u javnoj raspravi i poslanom komentaru. Odgojno-obrazovna očekivanja međupredmetne teme Građanski odgoj i obrazovanje kao i ostalih međupredmetnih tema ostvaruju se u povezanosti s odgojno-obrazovnim ishodima različitih nastavnih predmeta, što uključuje sve navedeno u Vašem komentaru, prepoznatljivo i neizostavno u cjelovitom pristupu poučavanja i učenja. | |
| 26 | Marija Friedrich | Poštovani, donosim ovdje opći komentar. Iz opisa predmeta: „Stjecanjem građanske kompetencije, koja uključuje građansko znanje, vještine i stavove,“ „ponajviše usmjeren su kritičko mišljenje i komunikacijske vještine potrebne za društveno i političko sudjelovanje.“ Ovdje nedostaje da svakom znanju i sposobnostima treba prethoditi odgoj za vrednote, osobito jer se radi o stjecanju stavova. Navodi se da su „odgovornost, ljudsko dostojanstvo, sloboda, ravnopravnost i solidarnost temeljne vrijednosti koje se promiču učenjem i poučavanjem Građanskoga odgoja i obrazovanja“, ali u domenama su zanemareni. Pored toga, treba se više osloniti na 3. članak Ustava RH koji navodi „najviše vrednote ustavnog poretka RH“. Taj članak ističe npr. i mirotvorstvo, koji nije istaknut u ciljevima, nego se umjesto toga spominju nenasilje, nenasilna komunikacija i sl. Tablica odgojno-obrazovnih očekivanja i ključnih sadržaja podijeljena je na: - Odgojno-obrazovna očekivanja - Znanje - Vještine - Stavove i - Preporuke za ostvarivanje očekivanja U ovim „Stavovima“ se npr. ne ističu, u ciljevima navedeni: „odgovornost, ljudsko dostojanstvo, sloboda, ravnopravnost i solidarnost“, a pogotovo nema vrednota iz 3. članka Ustava Republike Hrvatske: „Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.“ Smatram da je u jednom građanskom odgoju i obrazovanju nezaobilazan Ustav. Osobito je važno, kako to ističe i Ustav, uključiti i roditelje jer je riječ o odgoju i obrazovanju njihove djece. Zato treba ovim programom predvidjeti prethodnu informiranost roditelja o temama i sadržaju. U samom ovom programu nije dovoljno istaknuto domoljublje niti poštivanje nacionalnih simbola. Učenici bi ovdje trebali učiti o važnim osobama za kulturu, umjetnost, znanost iz domovine, a osobito iz njihove lokalne povijesti. U sklopu toga da upoznaju po kome i zašto neke ulice i trgovi iz njihova grada/mjesta nose imena. Kad se polazi od vrednota, to bi na prvom mjestu trebale biti četiri stožerne koje su temelj ostalim ljudskim vrlinama: razboritost, umjerenost, jakost i pravednost. Citirat ću ovdje bivšu filipinsku predsjednicu Corazon Aquino, svjetski poznatu zagovornicu demokracije, mira, ženskih prava i vjerskih vrlina: „Ako ljudi ne posjeduju prave vrednote, demokracija je obično udruženje budala.“ Predlažem domenu „Civilno društvo“ preimenovati u „Društvena zajednica i civilno društvo“. U razradi ovdje treba objasniti pojam civilnog društva i što je ono, odnosno njegov doprinos unutar šire društvene zajednice. Također bi trebalo učenicima predstaviti konkretna civilna društva da bi se i sami mogli prepoznati i angažirati u nekom (udruge, zaklade, vjerske zajednice, sindikati). Uvijek, naravno, uz informirani pristanak roditelja. Volontiranje je tema koja zaslužuje ovdje veći prostor. Također i predstavljanje nekih projekata za volontiranje, npr. „72 sata bez predrasuda“. Mladi su najčešće otvoreni za pomaganje onima u potrebi. U ovoj međupredmetnoj temi treba ih uputiti gdje i kako to mogu što kvalitetnije provoditi u djelo. Marija Friedrich, dipl.inž., majka četvero djece, predsjednica Vijeća roditelja, 14 god. radnog iskustva u nastavi | Primljeno na znanje | Poštovana, hvala Vam na sudjelovanju u javnoj raspravi i komentarima, koje ćemo razmotriti i po potrebi uvrstiti u dokument. | |
| 27 | Glas roditelja za djecu - GROZD | Primjedbe i prijedlozi udruge Glas roditelja za djecu - GROZD 1. Kako bi se osiguralo povjerenje roditelja u koncepte građanskog odgoja i obrazovanja važno je slijediti europske standarde u njegovu provođenju, koji zahtijevaju osiguranje profesionalne etike nastavnika građanskog odgoja i obrazovanja. U tom smislu treba osigurati provođenje načela ne-indoktrinacije: “Škole su javne institucije, i roditelji, kao i društvo u cjelini, očekuju da nastavnici neće zloupotrijebiti svoju moć tako da indoktriniraju njihovu djecu.” (iz Rolf Gollob, Peter Krapf, Ólöf Ólafsdóttir, Wiltrud Weidinger (2010), Obrazovanjem do demokracije Metodički priručnik za nastavnike za odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava, Vijeće Europe, Strasbourg, 2010; Agencija za odgoj i obrazovanje 2015, Zagreb, str. 40). 2. Zbog transparentnosti ostvarivanja građanskog odgoja i obrazovanja za nastavnike, učenike i roditelje, te zbog redovitih istraživanja statusa građanskog odgoja i obrazovanja koja provodi Euridice – europska istraživačka mreža u zemljama EU i zbog drugih referentnih međunarodnih istraživanja, treba postojati plan integriranja kurikuluma Građanskog odgoja i obrazovanja u postojeće predmete i izvanučioničke aktivnosti i definirati: Koliko (sati) godišnje? Tko? Gdje? Kada? 3. U vrijeme kad Republika Hrvatska zbog kritičnog gubitka nataliteta sve više uviđa potrebu pronatalitetne politike, obitelj se u ovom Prijedlogu samo usput spominje i ne pridaje joj se dovoljna važnost. Izostavljeno je temeljno ljudsko pravo na obitelj, instrumenti zaštite obitelji, nepovredivost doma, pravo na osobni identitet. Nadalje, nigdje nije objašnjeno da je obitelj temeljna društvena zajednica niti navedena prava i dužnosti djece i roditelja i međugeneracijska solidarnost. U učenicima treba razvijati poštivanje obiteljskih vrijednosti, poštivanje i ljubav prema roditeljima i ostalim članovima obitelji. Obitelj i obiteljski odnosi imaju najveći utjecaj na formiranje osobe i njenih životnih znanja, stavova i vrijednosti. 4. U planiranju i provođenju građanskog odgoja bitno je uključiti suradnju s roditeljima kao prvim i odgovornim odgojiteljima svoje djece. Autonomiju i uključenost roditelja, kao i partnerski odnos škole i roditelja je jedan od najvažnijih preduvjeta kvalitete i učinkovitosti odgojno-obrazovnog procesa. Osobito u provođenju građanskog odgoja treba imati na umu pravo roditelja na odlučivanje o odgoju svoje djece (prema čl.64 Ustava RH). 5. U temi Demokracija izostavljena je građanska medijska pismenost, iako bez nje nema kompetentnog, informiranog i aktivnog građanina. Učenici imaju pravo da u odgojno-obrazovnom sustavu budu upoznati s vrstama medija i osposobljeni za kritičko razumijevanje medija. Predlažemo dopunu koja glasi: Mediji i kritičko razumijevanje medijskih sadržaja: pojam i vrste medija (tiskovine, radio, TV, internet), pozitivni i negativni utjecaj medija, prednosti i opasnosti interneta, sigurnost na internetu (u suradnji s informatikom), otpornost i kritičko razumijevanje medijskih sadržaja. 6. Izostavljeno je cjelovito objašnjenje politike (politics, polity, policy). Politiku čine: institucije, javne politike, procesi, propisi. Nema razloga da učenicima budu uskraćene ključne stvari kako bi mogli donositi neovisne, racionalne, te osobno i društveno korisne prosudbe. S ovim pitanjem povezano je i upoznavanje učenika s tipovima političkih stranaka. Nedopustivo je osuditi ih na stjecanje dojma da je samo jedna stranka ispravna jer smo izišli iz jednopartijskog sustava. Tražimo da učenicima budu objašnjeni tipovi političkih stranaka, ustrojstvo demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj i načela pravne države. - Tipovi političkih stranaka: demokršćanske, socijaldemokratske, liberalne, konzervativne. - Ustrojstvo demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj: 1. Zakonodavni dio vlasti – ima ovlast donositi zakone (Sabor Republike Hrvatske – zakonodavac je narod preko zastupnika u Saboru). 2. Izvršni dio vlasti – ima ovlast provoditi i predlagati donošenje novih zakona (Vlada RH, predsjednik RH). 3. Sudbeni dio vlasti – ima ovlast rješavati nesporazume glede tumačenja, primjene i djelovanja zakona (Ustavni sud, Vrhovni sud, županijski i općinski sudovi). Pojmovi pravde, vlasti i odgovornosti temelji su na kojima počiva pravni sustav. - Načela pravne države, ograničenje vlasti i pravna država, uloga pravosuđa u pravnoj državi, osiguranje jednakosti svih građana pred zakonom, bez obzira na vrijednosti, stavove, fizičke i duševne osobine; pravna država je podloga suzbijanju korupcije. Pravna, društvena i moralna odgovornost hrvatskih građana u jačanju Republike Hrvatske kao pravne države; Ustavna prava i odgovornosti građana na temelju kojih oni mogu podnositi prijedloge, predstavke i prigovore nadležnim tijelima vlasti i Ustavnom sudu RH. 7. Da se tema Civilno društvo ne bi svela na puku indoktrinaciju važno je definirati što čini civilno društvo – udruge, zaklade, vjerske zajednice, sindikati; načela njihova djelovanja trebaju biti objašnjena kako bi se mladi na informiran način mogli uključivati temeljem svojih vrijednosti i preferencija. Aktivno djelovanje građana u društvenoj zajednici po Ustavu i zakonima ne može biti ograničeno samo na djelovanje kroz civilno društvo kako se prikazuje u ovoj temi. Slijedom rečenoga naziv teme treba biti: Društvena zajednica i civilno društvo. Treba objasniti koncept razreda i škole kao društvene zajednice, obitelji kao temeljne društvene zajednice, zato jer su to prirodne sredine u kojima učenici uče provoditi prava i odgovornosti te usvajaju demokratsku građansku kulturu. „Demokratsko upravljanje školama učenicima daje priliku naučiti na koji način mogu utjecati i sudjelovati u procesima odlučivanja kako bi kasnije upravljali zajednicom i definirali njezine ciljeve. Model političkog ciklusa moguće je primijeniti na procese odlučivanja i na mikro i na makro razini, odnosno na razini školske zajednice i političke zajednice u cjelini (na regionalnoj ili nacionalnoj razini).“ (iz Metodičkog priručnika navedenog u primjedbi 1) 8. Kada je riječ o uključivanju civilnih udruga u obrazovni sustav putem međupredmetne teme Građanski odgoj, osobito treba voditi računa o načelu ne-indoktrinacije (primjedba 1), kao i o ustavnom pravu roditelja na odlučivanje o odgoju svoje djece (primjedba 4). Početkom ljeta 2015. g. je više od 7000 roditelja uputilo pismo Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta u kojima traže da odredi i ujednači kriterije ulaska civilnih udruga i organizacija u škole i dječje vrtiće, da objavi popis projekata i edukacija koje one provode s učenicima, nastavnicima i stručnim osobljem, te uvede obaveznu informiranu pisanu suglasnost roditelja za sudjelovanje učenika u tim projektima. U javnoj raspravi na eSavjetovanju u listopadu 2016. to nije uvaženo, a transparentni podaci o tome ne traže se niti u ovom Prijedlogu. Doduše, pozitivan korak učinjen je ove, 2018. godine kada je u novi Zakon o odgoju i obrazovanju uvedena obavezna pisana suglasnost roditelja za sve sadržaje koji nisu dio obveznih nastavnih predmeta (pa tako i za međupredmetne teme). Međutim, s obzirom da u samom ovom Prijedlogu nije jasno definirano tko, gdje i kada će provoditi sadržaje međupredmetnih tema (v. primjedbu 2), postoji mogućnost da se izigra spomenuto načelo ne-indoktrinacije, ustavna prava roditelja i Zakon o odgoju i obrazovanju. Da roditeljski oprez od nametanja njihovoj djeci agende jednog dijela civilnog društva u Hrvatskoj nije neopravdan pokazuje činjenica da je pred nekoliko godina u izradu i provedbu Građanskog odgoja i obrazovanja u školama bila uključena tzv. Good inicijativa sastavljena od 30-tak udruga lijevo-liberalnog spektra iz Platforme 112 i financirana od Otvorenog društva Georgea Sorosa, čiji su projekti velikom dijelu roditelja u Hrvatskoj neprihvatljivi. Utjecaj civilnih udruga u školama, bilo direktno na učenike, bilo indirektno preko edukacije nastavnika i stručnog osoblja, treba biti ograničen samo na izborne sadržaje. Konkretno za provedbu Građanskog odgoja u školi to znači da se njen dio koji se odnosi na temu civilnog društva i suradnju i posjećivanje udruga i sl. treba izvoditi isključivo uz roditeljski informirani pisani pristanak. 9. U ovom Prijedlogu potpuno je izostavljena vrijednost domoljublja. Zabrinjavajuće je da se u sadržajima primjerice pet puta navodi pojam interkulturalnosti, a niti jednom se ne spominje domoljublje i pripadnost hrvatskom narodu. Naglašavaju se u više navrata prava nacionalnih manjina, a suverenost i hrvatski nacionalni identitet uopće ne! Glavni cilj cijelog odgojno – obrazovnog procesa bi trebao biti da iz tog sustava izlaze mladi ljudi koji znaju, mogu i hoće činiti dobro našem društvu. U tome možemo biti puno učinkovitiji ako kod učenika potičemo ljubav prema domovini i odgajamo ih za općeljudske i nacionalne vrijednosti. Mnoge su zemlje prepoznale domoljublje kao poticajan čimbenik u svom odgojno-obrazovnom sustavu i tome posvećuju veliku pažnju, a dojam je da ovaj Prijedlog više stremi nekom nedefiniranom interkulturalnom odnosno kozmopolitskom duhu, ignorirajući nacionalni, obiteljski ili bilo kakav drugi identitet, a koji ne isključuje suživot pripadnika različitih nacionalnosti ili kultura već ga upravo čini uspješnijim. 10. Također u Prijedlogu potpuno izostaju općeljudske vrijednosti: etičnost, moralnost i brojne ljudske vrline i moralne kvalitete (poštenje, iskrenost, marljivost itd.) koje čovjeka čine kvalitetnim čovjekom odnosno građanina kvalitetnim građaninom (a što bi trebao biti cilj Građanskog odgoja). Isticanje općeljudskih vrijednosti su temelj i preduvjet svakog odgoja. Bolje odgojena djeca redovito postižu i bolje obrazovne rezultate. Učenike, dakle, treba odgajati i obrazovati ne samo u skladu s društvenim vrijednostima (određenima kulturom tj. civilizacijom), već i u skladu s općeljudskim (univerzalnim) etičkim/moralnim vrijednostima. U Prijedlogu se ističe da se 'stjecanjem građanske kompetencije, koja uključuje građansko znanje, vještine i stavove, učenici osposobljavaju za uspješno sudjelovanje u životu demokratske zajednice'. Međutim, zanemarena je činjenica da svako znanje, sposobnosti i vještine treba pratiti odgoj za vrednote. U Prijedlogu se spominju „odgovornost, ljudsko dostojanstvo, sloboda, ravnopravnost i solidarnost” kao temeljne vrijednosti koje se promiču Građanskim odgojem i obrazovanjem, no one su u razradi Prijedloga zanemarene. Također je zanemaren i Ustav RH koji u čl. 3 navodi: „Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, poštivanje prava čovjeka, nepovredivost vlasništva, očuvanje prirode i čovjekova okoliša, vladavina prava i demokratski višestranački sustav najviše su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumačenje Ustava.“ | Primljeno na znanje | Poštovani, Zahvaljijemo Vam na sudjelovanju u javnoj raspravi i komentarima i prijedlozima. Razrada sadržaja koju donosite u prijedlogu upravo je kako ste i naveli dio metodičkih priručnika, a ne kurikularnog dokumenta iz razloga što se cjelovitim poučavanjem odgojno-obrazovna očekivanja ostvaruju u povezanosti sa odgojno-obrazovnim ishodima nastavnih predmeta i odgojno-obrazovnim očekivanjima svih ostalih međupredmetnih tema. Uloga roditelja u životu Škole definirana je sudjelovanjem u Vijeću roditelja. Domoljublje je zastupljeno kao vrijednost u kurikularnom dokumentu na primjeren način. | |
| 28 | Mirela Berlančić | Komentari voditelja i voditeljica Županijskih stručnih vijeća za Građanski odgoj i obrazovanje (Komentari su nastali nakon detaljne rasprave na stručnom skupu Škola za život – međupredmetna tema Građanski odgoj i obrazovanje za voditelje županijskih stručnih vijeća za Građanski odgoj i obrazovanje, Zagreb, Muzej suvremene umjetnosti, 11. prosinca 2018.) - skupina predmetne nastave U 3. ciklusu – domena Civilno društvo Staviti OPISUJE SVOJIM RIJEČIMA umjesto RAZUMIJE pojam korupcije. - Usvajanje na primjeru prepisivanja U 3. ciklusu domena Ljudska prava - Piše: „istražiti različite dokumente“ - Predlažemo : „prepoznaje različite dokumente Hrvatske i EU“ - „Posjetiti različite organizacije koje promiču ljudska prava“ – obavezno umetnuti prema mogućnostima. Prijedlog: u svaki predmet treba konkretno staviti međupredmetne teme i međupredmetne korelacije. Komentari voditeljica i voditelja ŽSV-a za GOO , srednje škole Preporuka: Odgovorniji pristup uporabi digitalnih sadržaja Problem: Neravnopravan položaj u materijalnim mogućnostima Problem: Zanemarivanje interakcije licem u lice Preporuka: Odgoj i obrazovanje uskladiti s jasnim sustavom vrijednosti (tolerancija, solidarnost, humanost, empatija...) Preporuka: Ne zanemariti pozitivne aspekte dosadašnjeg obrazovnog sustava (poznavanje temeljnih znanja, široka opća kultura) Problem: Opasnost za demokratske vrijednosti – čuvati svijest o demokraciji kao našoj najboljoj sudbini za čiju smo budućnost odgovorni Preporuka: Dati jasnije preporuke za primjenu sadržaja GOO-a u strukovnim predmetima Preporuka: Omogućiti suradnju s civilnim i Vladinim sektorom Preporuka: Zaštititi i promovirati dostojanstvo nastavničke struke | Primljeno na znanje | Poštovana, zahvaljujemo na sudjelovanju u javnoj raspravi i prijedlozima. Podržavamo i razmotrit ćemo prijedloge izmjene termina i predložene dopune dokumenta. | |
| 29 | Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova | Nakon analize svih kurikularnih dokumenata o kojima se vodi javno savjetovanje u okviru kurikularne reforme, Pravobraniteljica je mišljenja da kurikulumi u cjelini donose neusporedivo značajniji obuhvat tema vezanih za područje ljudskih prava u usporedbi s trenutno važećim kurikulumima, uključujući ravnopravnost spolova. Pored toga što se teme vezane za ravnopravnost spolova javljaju u kurikulumima pojedinih nastavnih predmeta poput hrvatskog jezika, francuskog jezika, biologije, etike, filozofije, psihologije i sociologije, te u kurikulumima međupredmetnih tema Održivi razvoj i Zdravlje, najveći doprinos uvođenju odgoja i obrazovanja za ravnopravnost spolova u nacionalni odgojno-obrazovni sustav daje Kurikulum za međupredmetnu temu građanski odgoj i obrazovanje (daje u tekstu: Kurikulum), posebice kroz domenu „Ljudska prava“. U tom pogledu Pravobraniteljica ovom Kurikulumu svakako daje podršku te se nada da će ova reforma biti provedena do kraja kako bi Republika Hrvatska dobila osuvremenjene kurikulume u skladu s temeljnim demokratskim načelima jedne od zemalja Europske unije. Kako bi se, pored spola kao diskriminacijske osnove, osiguralo obvezno podučavanje o ostalim diskriminacijskim osnovama iz nadležnosti Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova sukladno Zakonu o ravnopravnosti spolova (bračni i obiteljski status te spolna orijentacija), ali i drugih diskriminacijskih osnova sukladno Zakonu o suzbijanju diskriminacije, preporučujemo da se u postojeći Kurikulum uključi informacija o kojim sve diskriminacijskim osnovama je riječ. Smatramo to važnim ponajviše iz razloga što Građanski odgoj i obrazovanje u osnovnim i srednjim školama provode učitelji/ce i nastavnici/e različitih profila i struka, od kojih dijelu njih područje ljudskih prava nije uža 'specijalizacija'. Stoga je u ovom slučaju poželjna što detaljnija razrada dane tematike već u samom kurikulumu, kako bi se rizik od izostavljanja pojedinih područja ljudskih prava sveo na najmanju moguću mjeru i kako bi se poučavanje o različitim diskriminacijskim osnovama učinilo obveznim odgojno-obrazovnim sadržajem. U cilju ostvarivanja navedenoga, predlažemo da se odgojno-obrazovno očekivanje „goo A.3.3. - Promiče ljudska prava“ izmijeni na sljedeći način. U rubrici „znanje“ u okviru tog odgojno-obrazovnog očekivanja navedeno je sljedeće: „Navodi i obrazlaže primjere diskriminacije po svim osnovama. Objašnjava pojavne oblike diskriminacije.“ Predlažemo da se u navedeni tekst doda napomena o propisu (Zakon o suzbijanju diskriminacije) u kojem su taksativno nabrojane sve diskriminacijske osnove prema kojima je u Republici Hrvatskoj zajamčena zaštita od diskriminacije, te da tekst glasi na sljedeći način: „Navodi i obrazlaže primjere diskriminacije po svim osnovama (iz članka 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije). Objašnjava pojavne oblike diskriminacije.“ | Primljeno na znanje | Poštovana, Zahvaljujemo Vam na sudjelovanju u javnoj raspravi i prijedlozima izmjena i dopuna dokumenta, koje ćemo razmotriti | |
| 30 | Antonija Sikavica Joler | Komentar na Odluku o donošenju kurikula za međupredmetnu temu Građanski odgoj i obrazovanje za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj Nakon 25 godina nastavničkoga staža u gimnaziji odmah na početku osvrćem se na postojeće mape Građanskoga odgoja i obrazovanja – namijenjene učenicima - a koje nastavnici već godinama popunjavaju raznovrsnim sadržajima, no one ostaju „mrtvo slovo na papiru“ jer za njih učenici u većini ne znaju pa se njima ni ne koriste. One su popunjene bez ikakvih konkretnih uputa iz nadležnoga Ministarstva znanosti i obrazovanja, a uprava škole i odgovorne osobe (ravnatelj) uglavnom ne daju nikakve precizne naputke. Također treba istaknuti da korelacija sadržaja međupredmetnih tema Građanskoga odgoja i obrazovanja ni na koji način ne može biti ista za sve nastavne predmete jer je u Hrvatskome jeziku i književnosti (osobito u lektiri), Povijesti, Zemljopisu ili Sociologiji i Filozofiji bitno prisutnija negoli u Matematici, Fizici ili Kemiji. Dakle, u pisanju kurikula GOO-a iznimno se mora paziti da se teme ne preklapaju s nastavnim sadržajem jer učenici već sada pokazuju nezainteresiranost za takav oblik nastave. Iznimno je važno naglasiti i odrediti tko treba učenicima prenositi znanja i vrednote uključene u sadržaje GOO-a. To nikako ne bi smjelo biti prepušteno razrednicima s obzirom da oni nisu kompetentni (jednako kao ni u Zdravstvenome odgoju) za mnoge od tema (često posljedično ni zainteresirani) niti ih bilo koji priručnik ili katalog može pripremiti za kvalitetnu provedbu iznimno važnih sadržaja GOO-a. Pritom moramo sumnjati i u vlastita opredjeljenja, subjektivnost i interpretacije onih koji će takve teme iznositi učenicima i time maksimalno predvidjeti načine provedbe ovih tema. Sadržaj GOO-a nipošto ne treba formalizirati na satovima razredne zajednice, što je do sada slučaj. U sastavljanju kurikula GOO-a iznimno je važno razraditi teme po razredima kako se one ne bi ponavljale te kod učenika izazvale negativne reakcije. (Npr. dosadašnja predavanja o alkoholiznu, drogi ili opasnostima u prometu), a to su iznimno važne teme za njihov razvoj i odnos prema životu, obitelji i odgovornosti prema samome sebi. U iznošenju prijedloga poboljšanja postojećega kurikula GOO-a nadovezat ću se na već predložene izmjene domena koje je iznio prof. emer. Matko Marušić te nastavno prof. emer. Miroslav Furić jer smatram da su izvrsno koncipirane i razrađene te dodajem svoje prijedloge u okviru toga pa čak i redoslijed domena - od kućnoga odgoja preko uloge škole do razvoja demokratskoga društva i dostignuća civilizacije. 1. GRAĐANSKA KULTURA Predlažem nove oblike za već postojeće kulturne manifestacije. U rad škole treba uključiti centre za kulturu jer oni priređuju niz radionica, okruglih stolova, tribina i slično i to uglavnom besplatno. U svakome razredu treba odrediti da učenik jednom godišnje sudjeluje u nekoj od ovih aktivnosti. Pritom bi bilo dobro da u to uključi i roditelja, rođaka ili prijatelja izvan škole kao oblik druženja i socijalizacije kao ishoda. Također treba posjetiti kazalište, izložbu i otići na koncert ozbiljne glazbe, što se nudi također često besplatno (npr. Mladi glazbenici u Matici hrvatskoj, Noć muzeja i sl.) Na razini škole bilo bi dobro napraviti svojevrstan kalendar obljetnica kojim bi se obilježavali datumi vezani uz pojedine hrvatske velikane koji su pohađali školu i uz predmete vezane uz njihov znanstveni, umjetnički ili sportski uspjeh. Time bi interes učenika bio kudikamo veći, osobito ako bi te osobe sudjelovale u proslavi Dana škole ili nekim drugim povodom uključivale se u teme GOO-a. (Vidi 4. domenu.) Također se sadržaji GOO-a mogu prezentirati i uklopljeni u nastavne predmete koji su im srodni, npr. Dan biologije. Godina osnivanja škole mogla bi biti poticaj da svaki nastavni predmet pronađe događaj ili osobu koja prezentira tu godinu. S druge strane, posebna pozornost treba se posvetiti temama vezanima uz opasnosti koje donosi suvremeno doba kao što su digitalna demencija, vršnjačko nasilje (o čemu učenici teško progovaraju u razrednoj zajednici), često su svedeni na slušanje predavanja u kojima se iznosi teorija i statistički podaci, dok radionice najčešće nisu primjerene njihovu uzrastu. Također bi Ministarstvo trebalo dati određene naputke o kodeksu odijevanja jer škola nije plaža (npr. u ljetno doba). Učenike treba podučiti bontonu! 2. VRLINE U mnogim školama postoje određene volonterske akcije, međutim takve inicijative ne mogu se svesti na jedan dan i nekoliko pojedinaca. Solidarnost je nešto što treba njegovati, a sami učenici mogu dati svoje prijedloge kome i kako pomoći (odlazak starijim susjedima u trgovinu, organizirano pomaganje učenicima iz razreda u ispravljanju negativnih ocjena, druženje/radionice s osobama s posebnim potrebama, skupljanje slikovnica za nezbrinutu djecu i slično). U takvim akcijama treba inzistirati na dobrovoljnosti, ali da pritom sudjeluje barem netko iz svakoga razreda. Ako je više inicijative, time će se proširiti i aktivnosti, a razredi se mogu međusobno i „natjecati“. Osim isticanja vrlina treba ukazati i na probleme koji su sve raširenija pojava našega školstva, a to je markiranje, prepisivanje i uopće ogroman rast izostanaka (s obzirom na postojeći Pravilnik o kriterijima za izricanje pedagoških mjera). Učenike treba osvijestiti da je u navedenim slučajevima riječ o nepoštenju, koje, nažalost, često podržavaju i roditelji. Stoga bi učenik s najmanje izostanaka trebao biti pohvaljen kao pozitivan primjer. Disciplina u razredu problem je koji zahvaća sve dobne razine i o njoj posebno treba raspraviti na razini stručne službe škole (ravnatelj, pedagog i školski psiholog) uz naputke iz Ministarstva. 3. HRVATSKA KULTURA I TRADICIJA Domoljublje je vrlina kojoj svako društvo i pojedinac treba težiti (ne samo na satu Hrvatskoga jezika kada uče hrvatsku himnu, autora i skladatelja) nego njegovanjem obljetnica vezanih uz zavičaj ili blisku prošlost. Naime, mnogi učenici primjerom iz svoje obitelji mogu doprinijeti ovoj temi (npr. Domovinski rat – sjećanja roditelja ili rođaka bez obzira bili neposredni sudionici ili nose neki drugi svoj osobni doživljaj). Domoljublje treba vezati uz manifestacije koje su bliske svakodnevnom životu učenika (npr. Svjetsko prvenstvo u nogometu). S obzirom na popis stanovništva u Hrvatskoj, a 86 % građana izjasnilo se kao katolici, poštujući tu činjenicu možemo se ugledati na bavarski primjer gdje je u svim javnim ustanovama istaknut križ. Također i u američki primjer gdje je državna zastava na svakoj javnoj ustanovi, pa tako i školi. 4. DEMOKRATSKO DRUŠTVO (Demokracija, ljudska prava i civilno društvo) Demokracija uključuje ljudska prava kao što su pravo na jezik, na kulturu i tradiciju, pravo na političke organizacije ili razna manjinska prava. U tome je smislu iznimno važno poštivanje drugih i/ili drugačijih, ali i uz uvažavanje volje većine. To se ponajbolje može vidjeti na referendumskim pitanjima, koja se mogu „obraditi“ i u školi kroz debatu, parlaonicu, okrugle stolove jer te modele učenici lako usvajaju i sami u tome aktivno sudjeluju, a o njima je iznimno važno javno progovoriti. Također škola može pozvati i udruge civilnog društva na panel-diskusije vodeći pritom računa da budu i s tzv. lijevog i desnog političkog spektra za istim stolom. Time učenici dobivaju izravnu priliku sudjelovanja u raspravi te razvijaju kritičko mišljenje. Osobito je to važno u maturalnome razredu kada će prvi put dobiti i pravo glasovanja i sudjelovanja u političkom životu Hrvatske. Učenike treba upoznati i s likom Ante Starčevića, Oca Domovine i prvoga borca za ljudska prava. Učenike treba ohrabriti u iznošenju vlastitih stajališta bez osude i ruganja jer je sloboda govora zajamčena hrvatskim Ustavom, no u praksi strah ili pomodarstvo potiru ovu civilizacijsku vrednotu. U tome smislu dobro bi bilo da učenici pripreme javni govor (od svega nekoliko minuta) u kojemu će predstaviti osobe ili aktivnosti navedene u prethodnim domenama GOO-a. Što se tiče uključenosti same škole u ove teme, važno je naglasiti odredbe Kućnoga reda škole, koji podrazumijeva i prava, ali i obaveze učenika – ne samo u školi nego i na izletima i izvan nje. To ne smije biti formalnost na početku šk. godine, koja se u praksi najčešće i preskače. Također učenici trebaju aktivno participirati u Vijeću učenika, koje se ne smije svesti na opominjanje učenika, nego na njihove konstruktivne i argumentirane prijedloge koje bi vodstvo škole trebalo s obrazloženjem i uvažiti. Jednako tako trebali bi biti uključeni i roditelji ne samo na roditeljskim sastancima ili formalno u Vijeću roditelja, nego sudjelovanjem u školskim aktivnostima navedenima u prethodnim domenama, a što se posebno može primijeniti i u izvedbi pojedinih tema GOO-a s obzirom na profesionalnu stručnost roditelja (npr. liječnici, suci, policajci, psiholozi i drugi). Ovdje je naveden niz primjera koje bi trebalo konkretizirati u kurikulu Građanskoga odgoja i obrazovanja počevši od samoga službenog naziva kurikulum umjesto hrvatskoga nazva kurikul (nastavni uputnik), što je u suprotnosti s hrvatskim Ustavom pa se pitam kako o njemu možemo poučavati učenike ako se temeljni dokument ne drži toga propisa. Antonia Sikavica Joler, prof. Zagreb | Primljeno na znanje | Poštovana, Zahvaljujemo Vam na sudjelovanju u javnoj raspravi i prijedlozima i komentarima. Podržavamo Vaše razmišljanje o opravdanosti ili neopravdanosti učeničkih mapa. Slažemo se da je iznimno važno odgovorno pristupiti načinu prenošenja znanja i vrednota učenicima, imajući u vidu osobu učitelja i njegovih kompetencija te njihovom usavršavanju kroz cjeloživotno učenje. Široko postavljena odgojno-obrazovna očekivanja i preporuke za ostvarivanje uključuju povezanost odgojno-obrazovnih očekivanja i odgojno-obrazovnih ishoda nastavnih predmeta, što je u skladu sa Vašim prijedlogom cjelovitog poučavanja. Veći broj prijedloga koje navodite na sreću su već zastupljeni i provode se u našim školama - npr. Pohvala za najmanje izostanaka s nastave, izvanučionička nastava, posjeti znamenitih osoba školama... Sve međupredmetne teme u svojoj povezanosti upravo potiču ostvarivanje prijedloga koje ste naveli, na kojima Vam zahvaljujemo. | |
| 31 | Maja Šnajder | Trebalo bi dodati cijelu jednu temu koja se odnosi na KULTURU PONAŠANJA i kroz koju bi se razvijalo individualno usavršavanje pojedinca i to: pristojnost, poštenje, poštovanje drugih, osobito starijih, povezivanje općeg i osobnog dobra, odgovornost, radišnost, altruizam, skromnost, domoljublje, poštivanje institucija i simbola svoje države. Još jedna tema je ostala zanemarena a odnosi se na EKOLOGIJU. Odnos prema okolišu, prema životinjama, prema zelenoj Hrvatskoj ali i održavanje čistoće u gradovima i selima (životni prostor) | Primljeno na znanje | Poštovana, Zahvaljujemo Vam na sudjelovanju u javnoj raspravi i poslanim komentarima i prijedlozima. Cjelovito poučavanje podrazumijeva međusobnu povezanost odgojno-obrazovnih očekivanja svih međupredmetnih tema i odgojno-obrazovnih ishoda nastavnih predmeta, što je odgovor na Vaše komentare. | |
| 32 | Miroslav Furić | GRAĐANSKI ODGOJ Predlažem da predmet, uz predložene domene koje se može integrirati u jednu, postoje dodatne, vrlo bitne domene: građanska kultura, ljudske vrline i hrvatska kultura i tradicije. Građanska kultura: Moderno vrijeme nas je preplavilo površnim, hedonističkim i dezintegrirajućim elementima. Ne smije se odstupati od etike i kulturnih običaja ovog prostora. U glazbi valja isticati vrijednosti kvalitetnih melodija i uzdizati divovska dostignuća (primjer Bachove mise u B molu ili suvremene Mise Bernsteina). Klasično slikarstvo mora biti slijedeća važna komponenta u građanskoj kulturi ( od Giotta do Kandinskog…). Mi smo preplavljeni polu-pornografskim uradcima „estrade“ u kojoj gola bedra i polugole dojke i stražnjice potiču niže ljudske instinkte. Na to se naljepljuju primitivne melodije s tri durska akorda i eventualno jednim sept-akordom, a tekst bi trebao izazvati zgražanje svojom prazninom. Tome se mora suprotstaviti isticanjem vjekovima nakupljanih kulturnih vrijednosti. Organizirano posjećivanje koncerata i izložbi s adekvatnim tumačenjem sadržaja izvjesno doprinose građanskoj kulturi. Moramo oživjeti pristojnost na ulici ( poštivanje starijih, a posebno hendikepiranih). U SAD se naročito naglašava obrambeni stil vožnje; građansko ponašanje u prometu jest bitno. Danas toleriramo agresivnu vožnju (po mojoj procjeni opasniju od starog ili alkoholiziranog vozača). Tolerancija, pa i očekivanje tuđih pogrešaka važne su za harmoničnije funkcioniranje ljudske zajednice. Građansko poštenje je kamen temeljac uspješnih civiliziranih zemalja. Utaja poreza se u Americi smatra visoko neetičnim djelom. U Americi studenti osuđuju prepisivanje na ispitima. Varanje na svim stupnjevima društva je unijeto u široke slojeve Brozovom parolom „snađi se druže“ ili njegovom potrebom „nadrastanja pravnog poretka“. Te tragične devijacije tijekom pedeset godina totalitarnog poretka stekle su vrstu prešutnog prihvaćanja. Koliko bolji bi nam bio BDP da građanin savjesno prijavljuje svoje prihode. Američki konobari su dužni prijavljivati svoje napojnice… Hrvatska mora razvijati svijest da ovo nije tuđinska država, koju treba sabotirati, nego građanski korektnim ponašanjem zapravo pomagati jedni drugima. Razularenost gomile na „koncertima“ i sportskim terenima može se represivno umanjiti. Ipak temelj takvog ponašanja dolazi iz odsutnosti komponente u građanskom odgajanju. Ljudske vrline: Skladno funkcioniranje civilizirane ljudske zajednice postiže se sinergijom zakonske regulative i etičke komponente ugrađene u običaje pojedinaca. Neke od njih direktno spominjem, no lista se može proširivati. Pravedno postupanje građana i očekivanje pravednog donošenja odluka u sudskim procesima su bitna okosnica društva. Trenutno mediji kreiraju atmosferu da novac putem lukavih odvjetnika može svakog osloboditi. Taj osjećaj se treba suzbiti. Odgojem moramo jačati orijentaciju prema pravednosti (kolikogod nas uvjeravali da pravo i pravda nisu iste kategorije). Građansko poštenje mnogo pomaže suzbijanju devijantnih pojava; povratak nađenog, istinito svjedočenje, pomoć bližnjemu, služenje drugima, osuda laži psovki i prijevare, milosrđe i opća ljudska solidarnost moraju naći svoje mjesto u građanskom odgoju. Hrvatska kultura i tradicije: Američka kuća i švicarska kuća vrlo često imaju na travnjaku jarbol s nacionalnom zastavom. Pjevanje himne na početku školske godine bi učenike podsjećalo na zajedništvo unutar malog naroda, koji je tek nedavno dobio međunarodno priznanje svoje neovisnosti. Od samog početka je hrvatska himna ujedinjavala naš narod. Bila je polu-zabranjivana, ali je u narodu ostala kao iskra koja je očuvala ideju o našoj samobitnosti. Patriotizam nije mržnja prema drugom i drugačijem ali definitivno potiče pozitivne osjećaje zajedništva pa i empatije. Čežnja za slobodnom državom bitna je odrednica hrvatske povijesti, politike i bezbrojnih tragedija, a njezino razumijevanje bitno je za nacionalno pomirenje i pomirenje sa susjedima s kojima postoje otvorena pitanja te prirode. Posebno treba predstaviti hrvatsku kulturu, filozofiju i znanost i njihova najvažnija međunarodna dostignuća, s ciljem da je učenici upoznaju kao dio vlastitoga identiteta i samopoštovanja. Čežnja za slobodnom državom bitna je odrednica hrvatske povijesti, politike i bezbrojnih tragedija, a njezino razumijevanje bitno je za nacionalno pomirenje i pomirenje sa susjedima s kojima postoje otvorena pitanja te prirode. Hrvatska kultura postoji tisuću godina. Površno spominjem Gundulića, Sorkočevića, Bukovca…kao vrhove naših kulturnih dostignuća. Slično postoje znanstvena imena koja počinju s Boškovićem, a slijedi niz svjetski prepoznatih imena. Mladi hrvatski građani mogu tako imati uzore za vlastite težnje i nastojanja nastavka stvaranja na tradicijama velike hrvatske kulture s milenijski korijenom. Hrvatska je kultura kroz povijest pronosila zajedništvo naroda. Na njenom poznavanju naša djeca moraju odrastati s ponosom i težnjom da svojoj domovini doprinesu maksimalno. Kroz život me vodila Kennedy-eva rečenica: „ Ne pitaj što domovina može učiniti za tebe, pitaj što ti možeš učiniti za nju!“ Miroslav Furić, Professor emeritus | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na sudjelovanju u javnoj raspravi i poslanim komentarima. Integracija domena, kako ste predložili te dodavanje novih domena nisu adekvatno primjenjivi i ne podržavaju odgojno-obrazovna očekivanja sadržana u dokumentu. | |
| 33 | Dinko Dešković | Prvo i osnovno škola je zadužena primarno za obrazovanje dok bi o odgoju prvenstveno odlučivati roditelji (građani RH) u skladu sa civilizacijskim normama koja se u državno kontroliranim sustavno prikazuju negativnima. Lijevo-liberalna indoktrinacija i njeno postupno uvođenje od strane HDZ-SDP koalicije uz podršku stranke bez birača (HNS) nikako nije dobrodošlo. Nedavno sam dijete registrirao na informatički servis koji koriste škole, čak je i informatika opterećena istom indoktrinacijom i nepotrebno zbunjuje djecu u osjetljivom razvojnom dobu.. Vrijeme kompromisa sa dekadencijom i izmjenom ljudskih prava i novih sustava vrednovanja je prošlo. Prije ili kasnije i ostali glasači će prestati biti vaše ovce. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo Vam na sudjelovanju u javnoj raspravi |