Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, s Konačnim prijedlogom zakona

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Tonči Vidan PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA Podržavam ujednačavanje plaća sudaca. ostale priče o velikom radu sudaca i sudskih službenika i povećanje efikasnosti u radu , su prazne priče. Suci dolaze na rasprave potpuno nespremni i predmet koji bi se mogao završiti kroz dva-tri ročišta da se poštuje ZPP, razvuče se na 10-ak ročišta, ročište traje po 10-ak minuta, a troškovi odvjetnika su ogronmi upravo zbog ovakve neefikasnosti sudaca. Suci se na ročištu ponašaju kao u filmovima, samo šute, nema šanse da ičim usmjere sam postupak ili da upute stranke na njihova prava, ako nemate odvjetnika, već ste izgubili i sudac gotovo i ne želi sa vama komunicirati; poslao sam predstavku Općinskom sudu u Splitu, ne da nisam dobio odgovor več i na zahtjev Županijskog suda ne reagiraju. Poslao sam zahtjev zemljišno-knjižnom odjelu Općinskog suda u Zadru prije četiri godine i još nisam dobio odgovor koji bi bio u skladu sa povijesti upisa, predmeti u kojima sam bio stranka trajali su: jedan 15 godina, jedan od 2005., još nije riješen. vanparnični postupak, smjene upravitelja, traje gotovo 2 godine, u jednom predmetu, sucu je trebalo 6 mjeseci da uputi presudu i žalbe na drugostupanjski sud. Mislim da je sudaca previše, da površno obavljaju svoj posao, da se ne pripremaju za ročišta već ih samo, nakon 15 minuta, odgode, a odvjetnik samo naplaćuje svoje usluge za ništa. Sucima ne treba podizati plaće već ih treba vrednovati obzirom na trajanje postupka i broj žalbi ili poništaja presuda. Ovako, ministarstvo podilazi kolegama sucima, ovi kolegama odvjetnicima, a svi su skupa tu radi građana, a sav teret neefikasnosti sudaca, loših zakona, visokih pristojbi i troškova odvjetnika snose građani. neka se predlagač zapita da li će ova zakonska rješenja dovesti do poboljšica u pravosuđu, u skračenju postupaka i meritornom odlučivanju sudaca. Suci samim svojim odlukama doprinose povećanju broja predmeta, primjer zakon o cestama. Sud uopće ne provjerava da li u stvarnosti postoji cesta ili se radi o nekakvom puteljku i uknjižuje grad ili općinu kao vlasnika, a onda građanin mora u sudskom postupku pokušati ostvariti svoja prava. I tako je "proizvedeno" nekoliko stotina novih sudskih predmeta, a tu opet imamo potrebu za novim sucima, odvjetnicima i potrebaom da se dižu plaće jer se "puno" radi. Primljeno na znanje Prima se na znanje
2 SANJANA ZORINC KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, Članak 1. PRIMJEDBE NA ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA U obrascu prethodne procjene Zakona o izmjenama Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika navedeno je da se pristupa daljnjoj organizacijskoj reformi pravosuđa, čiji je najvažniji cilj spajanje općinskih i prekršajnih sudova, te reorganizacija mreže općinskih državnih odvjetništava prema novoj mreži sudova. U provedbi ove reorganizacije utvrđena je i potreba izjednačavanja plaća svih čelnika i pravosudnih dužnosnika u pravosudnim tijelima prvog stupnja, te ujednačavanje koeficijenata općinskih sudova i zamjenika općinskih državnih odvjetnika s koeficijentom sudaca upravnih i trgovačkih sudova. Ujednačavanje koeficijenata sudaca općinskih i prekršajnih sudova sa sucima trgovačkih sudova dovodi do smanjivanja statusa trgovačkih sudova unutar pravosudnog sustava. Trgovački sudovi započeli su s radom u Republici Hrvatskoj kao Okružni privredni sudovi, nadležni su za područje više županija i bili su na razini Okružnog suda. Sukcesivno u ranijem periodu status trgovačkih sudova se neopravdano smanjivao, pa su tako uvjeti za imenovanje sudaca trgovačkih sudova promijenjeni (iako je težina svih predmeta pred trgovačkim sudovima i odgovornost sudaca trgovačkih sudova, osobito u postupku predstečajne nagodbe, predstečajnom i stečajnom postupku porasla), pa to sada dovodi do mišljenja da nema uporišta za razliku u koeficijentima između sudaca općinskih i trgovačkih sudova. Pri tome se ne vodi računa o težini poslova koje specijalizirani sud, konkretno trgovački sud radi, odnosno za koje je nadležan, nema analize Metodologije ocjene rada sudaca i Okvirnih mjerila za rad sudaca iz kojeg bi se mogla utvrditi težina predmeta. Nema analize težine predmeta, analize vrste i strukture predmeta, uvažavanja činjenice da se u stečajnim predmetima rješavaju sudbine čak i na tisuće zaposlenika, materijalne vrijednosti predmeta o kojima se odlučuje, specijalizacije iz pomorskog i autorskog prava te svih specijalnih znanja koja moraju imati suci trgovačkih sudova te posljedice i specifičnosti odluka koje ti sudovi donose kao na primjer privremene mjere zaustavljanja broda, odlučivanje o predstečajnim nagodbama trgovačkih društava s tisućama zaposlenika i slično. Parnični postupci za koje je nadležan trgovački sud većinom se temelje na Zakonu o trgovačkim društvima koji sada bilježi 25 godina postojanja u Republici Hrvatskoj i koji je temeljni zakon na kojem se razvija tržišno gospodarstvo, a trgovački sudovi su odradili velik dio posla u razvoju trgovačkog prava i prava društava u Republici Hrvatskoj. Parnični postupci, primjerice proboj pravne osobnosti, pobijanje pravnih radnji, građevinski sporovi i slično, u Metodologiji rada sudaca ocijenjeni su najvećom težinom. Suci trgovačkih sudova, pored posebnih znanja koja su dužni imati, kako za vođenje parničnih, tako i stečajnih postupaka, imaju i visoku razinu odgovornosti propisanu Stečajnim zakonom jer prema odredbama tog Zakona nadziru rad FINE, nadziru rad odbora vjerovnika te nadziru rad stečajnog upravitelja. Imajući u vidu o čemu se sve odlučuje u stečajnim postupcima i kako su to dugotrajni i opsežni postupci u kojima je bitna visoka angažiranost i koncentriranost stečajnog suca od početka do kraja postupka, rad sudaca trgovačkih sudova ne cijeni se primjereno. Predloženo rješenje izjednačavanja koeficijenata će biti destimulirajuće za suce trgovačkih sudova i neće doprinijeti poboljšanju kvalitete suđenja u trgovačkim sudovima, te neće biti interesa za specijalizaciju iz trgovačkog prava i prava društava te stečajnog prava. Budući da su trgovački suci i trgovačko pravo od bitnog značaja za gospodarstvo i napredak gospodarstva te odnose na tržištu pa tako i strana ulaganja, trgovački suci moraju imati poseban status unutar pravosudnog sustava kao i do sada i da se ne smije zadirati u njihova prava koja su do sada stečena. Stoga, budući da se ovom predloženom izmjenom zakona mijenja i status specijaliziranog trgovačkog suda unutar pravosudnog sistema, prije donošenja odluke o izjednačavanju koeficijenata za sve prvostupanjske sudove, zakonodavac mora analizirati cjelokupnu situaciju u kojoj se nalaze specijalizirani trgovački sudovi u odnosu na ostale sudove uključujući težinu i važnost predmeta trgovačkih sudova i stečena prava sudaca trgovačkih sudova. Treba se naglasiti da u stečajnim i u parničnim postupcima pred trgovačkim sudovima Republiku Hrvatsku zastupa Županijsko državno odvjetništvo, a ne Općinsko državno odvjetništvo, tako da je tu prisutna očigledna neusklađenost Zakona o sudovima i ostalih propisa koji određuju nadležnost pojedinih državnih tijela. Dakle, pred trgovačkim sudovima zastupaju zamjenici ŽDO čiji je koeficijent plaće 4,55, dakle, za jedan puni bod viši od koeficijenta sudaca trgovačkih sudova, koji je do sad bio, a i dalje je predviđen 3,54. Takva nelogičnost traje već više od 15 godina, te su suci trgovačkih sudova u odnosu na zamjenike ŽDO koji zastupaju stranku u postupku pred trgovačkim sudom znatno obezvrijeđeni. Pri tome nije potrebno isticati koja su ovlaštenja stečajnog suca u stečajnom i u parničnom postupku, a koja su ovlaštenja ŽDO kao stranke u tim postupcima. Propisujući da pred trgovačkim sudovima zastupa ŽDO, očito je zakonodavac smatrao da su sastavljanje tužbi koje se podnose pred trgovačkim sudovima, podnošenje prijedloga za otvaranje stečajnog postupka i drugi poslovi koje obavlja ŽDO vezano uz zastupanje na trgovačkim sudovima, poslovi više složenosti koje treba vrednovati više u odnosu na poslove Općinskog državnog odvjetništva. Posebno treba ukazati i na činjenicu da ni značajan dio sudaca županijskih sudova ne sudi u drugom stupnju, već u prvom, neki rade na izvršenju kazne, neki na istrazi. Dakle, kriterij treba biti težina i značaj predmeta, a ne samo stupanj rješavanja. Kriterij je i to što su nadležni za veći teritorij od općinskih sudova, a tako su i trgovački sudovi. Dakle, kod određivanja koeficijenta plaće trgovačkih sudova treba uzeti u obzir iste kriterije kao i kod određivanja plaća sudaca županijskih sudova, odnosno zamjenika ŽDO koji zastupaju na trgovačkim sudovima. Stoga je potrebno i pravedno, prilikom izmjene Zakona, za rad sudaca trgovačkih sudova odrediti viši koeficijent, barem identičan koeficijentu zamjenika ŽDO, a to je 4,55, a u prilog tome govori i činjenica da je rad sudaca Visokog trgovačkog suda koji odlučuju po žalbama po odlukama sudaca trgovačkih sudova, također vrednovan višim koeficijentom (5,70) od rada sudaca županijskih sudova (4,55). To samo potvrđuje činjenicu da su za rad na trgovačkim sudovima potrebna posebna, specijalizirana znanja koja imaju suci, kako trgovačkih sudova, tako i suci VTS RH. Stoga predlažem da zakonodavac razmotri sve naprijed navedeno kako ovim prijedlogom zakona ne bi doveo do očitih nelogičnosti i nepravednog vrednovanja rada sudaca trgovačkih sudova, osobito u odnosu na rad zamjenika ŽDO koji zastupaju pred trgovačkim sudovima te odredi sucima trgovačkih sudova barem identičan koeficijent kao i zamjenicima ŽDO, a to je 4,55. Pored navedenog, u cijelosti podržavam i dijelim mišljenje koje su istakli suci Trgovačkog suda u Varaždinu iznoseći svoje primjedbe na Zakon o izmjenama Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika. Nadalje, smatram da se svim sucima i drugim pravosudnim dužnosnicima, budući da se radi o pravima iz radnog odnosa, ponovno trebaju priznati prava na isplatu jubilarne nagrade, božićnice, regresa, dara za dijete, naknade za smrtni slučaj i dr. , a koja su im prava neopravdano uskraćena. Sanjana Zorinc, sutkinja Trgovačkog suda u Bjelovaru Nije prihvaćen Ovim se Zakonom upravo predlaže izjednačavanje koeficijenta svih prvostupanjskih sudaca, i to koeficijenata predsjednika i sudaca općinskih sudova te općinskih državnih odvjetnika i njihovih zamjenika u odnosu na suce trgovačkih i upravnih sudova iz razloga što je spajanjem prekršajnih sudova s općinskim sudovima povećan opseg poslova. S obzirom da provedenom reorganizacijom nisu obuhvaćene druge promjene pravosudne mreže ovim Zakonom nisu predložene izmjene koeficijenata drugih pravosudnih dužnosnika.
3 Ika Mohorović KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, Članak 1. Primjedba na čl. 1. ZID Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika u odnosu na točku 8.c), (u vezi čl. 4. st.3 toč.8) koja se odnosi na koeficijent za suce trgovačkih sudova. Podržava se korekcija koeficijenta za plaće sudaca općinskih i prekršajnih sudova u vidu povišenja s 3,11 na 3,54 no predlaže se da se shodno tome izvrši i korekcija koeficijenta za plaće sudaca trgovačkih sudova na 4,55 koji odgovara koeficijentu zamjenika županijskih državnih odvjetnika koji uostalom zastupaju Republiku Hrvatsku u predmetima koji se vode pred trgovačkim sudovima. U prilog potrebi povišenja koeficijenta za suce trgovačkih sudova govori prije svega okolnost da se radi o specijaliziranim sudovima koji su mjesno nadležni, u pravilu, za više županija, da rješavaju složene predmete (parnične, stečajne, registarske u postupcima prekograničnog spajanja i pripajanja pravnih subjekata) od velike važnosti za gospodarstvo, da rad trgovačkih sudova utječe na ulaganja i stanje gospodarstva i da su oduvijek trgovački sudovi kao takvi prepoznati kao sudovi s većom složenosti poslova. Naime, trgovački sudovi sude u predmetima koji se odnose na zaštitu autorskih i srodnih prava, industrijskog vlasništva, pomorskog i zračnog prava, sporova nastalih povodom nelojalne tržišne utakmice, trgovačkog statusnog prava te stečajnog prava, a koja područja zahtijevaju specijalističko znanje i konstantnu edukaciju zbog svoje složenosti i dinamike izmjena propisa. To je dosad bilo prepoznato pa stoga nema objektivnog razloga da se to i nadalje ne prepoznaje i vrednuje u radu sudaca trgovačkih sudova. Uostalom zakonodavac tu razliku prepoznaje u vrednovanju rada sudaca Visokog trgovačkog suda RH (koeficijent 5,70) u odnosu na suce županijskih sudova (4,55) pa se i zbog toga izjednačavanje koeficijenta sudaca trgovačkih sudova sa sucima općinskih sudova ukazuje kao jedna nedosljednost. Suci Trgovačkog suda u Rijeci Nije prihvaćen Ovim se Zakonom upravo predlaže izjednačavanje koeficijenta svih prvostupanjskih sudaca, i to koeficijenata predsjednika i sudaca općinskih sudova te općinskih državnih odvjetnika i njihovih zamjenika u odnosu na suce trgovačkih i upravnih sudova iz razloga što je spajanjem prekršajnih sudova s općinskim sudovima povećan opseg poslova. S obzirom da provedenom reorganizacijom nisu obuhvaćene druge promjene pravosudne mreže ovim Zakonom nisu predložene izmjene koeficijenata drugih pravosudnih dužnosnika.
4 Jelena Čuveljak KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, Članak 1. Logična je i racionalna podjela da suci sudova koji su jedini u Republici Hrvatskoj imaju drugačiji koeficijent od sudaca koji su nadležni za područje jedne županije, pored toga nisu niti jednaki uvjeti da bi postali suci, jer se za suce Visokih sudova zahtjeva 12 godina sudačkog iskustva, dok se za suce županijskih sudova zahtjeva 10 godina iskustva. Dakle neosnovane su primjedbe o različitom postupanju sa pozivom na pravo jednakosti propisanom odredbom čl. 14. i jamstvu prava pod jednakim uvjetima obavljati javne poslove propisanom odredbom čl. 44. Ustava jer ograničenje prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem. No, uzevši u obzir prethodno navedeno, ističe se kao nelogično da zamjenik županijskog državnog odvjetnika iz građanskog odjela koji zastupa pred trgovačkim sudom ima koeficijent plaće 4,55 dok sudac trgovačkog suda ima koeficijent 3,54. Nije prihvaćen Ovim se Zakonom upravo predlaže izjednačavanje koeficijenta svih prvostupanjskih sudaca, i to koeficijenata predsjednika i sudaca općinskih sudova te općinskih državnih odvjetnika i njihovih zamjenika u odnosu na suce trgovačkih i upravnih sudova iz razloga što je spajanjem prekršajnih sudova s općinskim sudovima povećan opseg poslova. S obzirom da provedenom reorganizacijom nisu obuhvaćene druge promjene pravosudne mreže ovim Zakonom nisu predložene izmjene koeficijenata drugih pravosudnih dužnosnika.
5 TRGOVAČKI SUD U VARAŽDINU KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, Članak 1. S obzirom na korekciju koeficijenata plaća sudaca općinskih i prekršajnih sudova koja se predviđa, smatramo da bi u tom kontekstu trebalo voditi računa o činjenici da su trgovački sudovi nadležni za više županija, da su specijalizirani i nadležni za predmete velike složenosti, posebno parnične i stečajne predmete, da su važni za razvoj tržišnog gospodarstva i strana ulaganja kao i to da su trgovački sudovi u prošlosti imali viši status zbog navedene veće nadležnosti i složenosti poslova. Na sve gore navedeno također upućuje i daljnja činjenica, a to je da je već sada utvrđena razlika u koeficijentu plaće između zamjenika županijskih državnih odvjetnika koji zastupaju u predmetima pred trgovačkim sudovima u odnosu na općinske državne odvjetnike koji zastupaju u pravnim stvarima pred općinskim sudovima. Iz predmetnog se može zaključiti da zakonodavac radi razliku u navedenim koeficijentima plaće državnih odvjetnika i to upravo zbog veće složenosti poslova zamjenika državnih odvjetnika u postupcima pred trgovačkim sudovima. Stoga se pokazuje nelogičnost da se radi razlika između složenosti posla zamjenika županijskog državnog odvjetnika koji zastupa pred trgovačkim sudom i suca trgovačkog suda, koji u odnosu na zamjenika županijskog državnog odvjetnika ima znatno manji koeficijent plaće. Ta činjenica je i protivna Europskoj povelji o zakonima za suce (DAJ/DOC(98)23,STASBOURG, 1998), Vijeća Europe, koja upućuje na dužnost svake države članice da vodi računa o razini plaće suca vezano na vrstu posla, vrstu suda, duljinu staža, značaju zadaća koja se stavlja pred suca iz čega se treba zaključiti da je potrebno izbjegavati različit kriterij u tretmanu suca i državnog odvjetnika koji zastupa pred tim sudom. Usporedbe radi, na razini županijskih sudova također postoji prvi stupanj, pa smatramo da kriterij utvrđivanja rada suca treba biti težina i vrsta predmeta. Argument predlagatelja zakona da je do potrebe povećanje plaća sudaca općinskih i prekršajnih sudova došlo i iz razloga što je u posljednje vrijeme zabilježen pad neriješenih predmeta, valjalo bi primijeniti i u odnosu na suce trgovačkih sudova, jer su i na trgovačkim sudovima također smanjeni brojevi neriješenih predmeta. Podržavamo povećanje koeficijenata za suce općinskih i prekršajnih sudaca, koja se izmjena predlaže ovim prijedlogom zakona, ali smatramo, iz gore iznijetih razloga, da bi također bilo potrebno sucima trgovačkih sudova izjednačiti koeficijent za izračun plaće sa koeficijentom sudaca županijskog sudova. Nije prihvaćen Ovim se Zakonom upravo predlaže izjednačavanje koeficijenta svih prvostupanjskih sudaca, i to koeficijenata predsjednika i sudaca općinskih sudova te općinskih državnih odvjetnika i njihovih zamjenika u odnosu na suce trgovačkih i upravnih sudova iz razloga što je spajanjem prekršajnih sudova s općinskim sudovima povećan opseg poslova. S obzirom da provedenom reorganizacijom nisu obuhvaćene druge promjene pravosudne mreže ovim Zakonom nisu predložene izmjene koeficijenata drugih pravosudnih dužnosnika.
6 Marija Vetma KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, Članak 1. Nelogično je: - da suci koji sude u drugom stupnju protiv odluka donesenih u prekršajnom postupku imaju koeficijent 5,70, a suci koji sude u drugom stupnju protiv odluka donesenih u kaznenom postupku imaju koeficijent 4,55; - da suci koji sude u drugom stupnju u građanskoj grani sudovanja na županijskim sudovima imaju koeficijent 4,55, a na Visokom trgovačkom sudu 5,70; - da predsjednici visokih sudova imaju jednak koeficijent kao suci neposredno višeg suda ( Vrhovnog suda RH) – 6,42, predsjednici prvostupanjskih sudova imaju isti koeficijent kao suci „nižih“ drugostupanjskih (županijskih) – 4,55, dok jedino predsjednici županijskih sudova nemaju koeficijent kao suci neposredno višeg suda (Vrhovnog suda RH) pa čak niti kao suci drugih „viših“ drugostupanjskih sudova, odnosno visokih sudova, - predsjednicima samo „manjih“ sudova ukida se „povišeni koeficijent“ jer broj sudaca od „11 do 20“ više ne predstavlja iznimku, a prema Zakonu o sudovima, ako je riječ o sudovima s manje od 15 sudaca, u tim sudovima nema niti ravnatelja sudske uprave, što posao tih predsjednika svakako ne čini lakšim u odnosu na posao predsjednika „većih“ sudova. Nije prihvaćen Ovim Zakonom predlaže se povećanje i izjednačavanje koeficijenata samo u odnosu na prvostupanjske pravosudne dužnosnike iz razloga što je spajanjem prekršajnih sudova s općinskim sudovima povećan opseg poslova predsjednika i sudaca općinskih sudova te općinskih državnih odvjetnika i njihovih zamjenika.
7 Zoran Čengija KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, Članak 1. Nelogično je: - da suci koji sude u drugom stupnju protiv odluka donesenih u prekršajnom postupku imaju koeficijent 5,70, a suci koji sude u drugom stupnju protiv odluka donesenih u kaznenom postupku imaju koeficijent 4,55; - da suci koji sude u drugom stupnju u građanskoj grani sudovanja na županijskim sudovima imaju koeficijent 4,55, a na Visokom trgovačkom sudu 5,70; - da predsjednici visokih sudova imaju jednak koeficijent kao suci neposredno višeg suda ( Vrhovnog suda RH) – 6,42, predsjednici prvostupanjskih sudova imaju isti koeficijent kao suci „nižih“ drugostupanjskih (županijskih) – 4,55, dok jedino predsjednici županijskih sudova nemaju koeficijent kao suci neposredno višeg suda (Vrhovnog suda RH) pa čak niti kao suci drugih „viših“ drugostupanjskih sudova, odnosno visokih sudova, - predsjednicima samo „manjih“ sudova ukida se „povišeni koeficijent“ jer broj sudaca od „11 do 20“ više ne predstavlja iznimku, a prema Zakonu o sudovima, ako je riječ o sudovima s manje od 15 sudaca, u tim sudovima nema niti ravnatelja sudske uprave, što posao tih predsjednika svakako ne čini lakšim u odnosu na posao predsjednika „većih“ sudova. Nije prihvaćen Ovim Zakonom predlaže se povećanje i izjednačavanje koeficijenata samo u odnosu na prvostupanjske pravosudne dužnosnike iz razloga što je spajanjem prekršajnih sudova s općinskim sudovima povećan opseg poslova predsjednika i sudaca općinskih sudova te općinskih državnih odvjetnika i njihovih zamjenika.
8 Đorđo Benussi KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, Članak 1. Nelogično je: - da suci koji sude u drugom stupnju protiv odluka donesenih u prekršajnom postupku imaju koeficijent 5,70, a suci koji sude u drugom stupnju protiv odluka donesenih u kaznenom postupku imaju koeficijent 4,55; - da suci koji sude u drugom stupnju u građanskoj grani sudovanja na županijskim sudovima imaju koeficijent 4,55, a na Visokom trgovačkom sudu 5,70; - da predsjednici visokih sudova imaju jednak koeficijent kao suci neposredno višeg suda ( Vrhovnog suda RH) – 6,42, predsjednici prvostupanjskih sudova imaju isti koeficijent kao suci „nižih“ drugostupanjskih (županijskih) – 4,55, dok jedino predsjednici županijskih sudova nemaju koeficijent kao suci neposredno višeg suda (Vrhovnog suda RH) pa čak niti kao suci drugih „viših“ drugostupanjskih sudova, odnosno visokih sudova, - predsjednicima samo „manjih“ sudova ukida se „povišeni koeficijent“ jer broj sudaca od „11 do 20“ više ne predstavlja iznimku, a prema Zakonu o sudovima, ako je riječ o sudovima s manje od 15 sudaca, u tim sudovima nema niti ravnatelja sudske uprave, što posao tih predsjednika svakako ne čini lakšim u odnosu na posao predsjednika „većih“ sudova. Nije prihvaćen Ovim Zakonom predlaže se povećanje i izjednačavanje koeficijenata samo u odnosu na prvostupanjske pravosudne dužnosnike iz razloga što je spajanjem prekršajnih sudova s općinskim sudovima povećan opseg poslova predsjednika i sudaca općinskih sudova te općinskih državnih odvjetnika i njihovih zamjenika.
9 Marija Donatović Dabelić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, Članak 1. Nelogično je: - da suci koji sude u drugom stupnju protiv odluka donesenih u prekršajnom postupku imaju koeficijent 5,70, a suci koji sude u drugom stupnju protiv odluka donesenih u kaznenom postupku imaju koeficijent 4,55; - da suci koji sude u drugom stupnju u građanskoj grani sudovanja na županijskim sudovima imaju koeficijent 4,55, a na Visokom trgovačkom sudu 5,70; - da predsjednici visokih sudova imaju jednak koeficijent kao suci neposredno višeg suda ( Vrhovnog suda RH) – 6,42, predsjednici prvostupanjskih sudova imaju isti koeficijent kao suci „nižih“ drugostupanjskih (županijskih) – 4,55, dok jedino predsjednici županijskih sudova nemaju koeficijent kao suci neposredno višeg suda (Vrhovnog suda RH) pa čak niti kao suci drugih „viših“ drugostupanjskih sudova, odnosno visokih sudova, - predsjednicima samo „manjih“ sudova ukida se „povišeni koeficijent“ jer broj sudaca od „11 do 20“ više ne predstavlja iznimku, a prema Zakonu o sudovima, ako je riječ o sudovima s manje od 15 sudaca, u tim sudovima nema niti ravnatelja sudske uprave, što posao tih predsjednika svakako ne čini lakšim u odnosu na posao predsjednika „većih“ sudova. Nije prihvaćen Ovim Zakonom predlaže se povećanje i izjednačavanje koeficijenata samo u odnosu na prvostupanjske pravosudne dužnosnike iz razloga što je spajanjem prekršajnih sudova s općinskim sudovima povećan opseg poslova predsjednika i sudaca općinskih sudova te općinskih državnih odvjetnika i njihovih zamjenika.
10 Pero Miloglav KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, Članak 1. Nelogično je: - da suci koji sude u drugom stupnju protiv odluka donesenih u prekršajnom postupku imaju koeficijent 5,70, a suci koji sude u drugom stupnju protiv odluka donesenih u kaznenom postupku imaju koeficijent 4,55; - da suci koji sude u drugom stupnju u građanskoj grani sudovanja na županijskim sudovima imaju koeficijent 4,55, a na Visokom trgovačkom sudu 5,70; - da predsjednici visokih sudova imaju jednak koeficijent kao suci neposredno višeg suda ( Vrhovnog suda RH) – 6,42, predsjednici prvostupanjskih sudova imaju isti koeficijent kao suci „nižih“ drugostupanjskih (županijskih) – 4,55, dok jedino predsjednici županijskih sudova nemaju koeficijent kao suci neposredno višeg suda (Vrhovnog suda RH) pa čak niti kao suci drugih „viših“ drugostupanjskih sudova, odnosno visokih sudova, - predsjednicima samo „manjih“ sudova ukida se „povišeni koeficijent“ jer broj sudaca od „11 do 20“ više ne predstavlja iznimku, a prema Zakonu o sudovima, ako je riječ o sudovima s manje od 15 sudaca, u tim sudovima nema niti ravnatelja sudske uprave, što posao tih predsjednika svakako ne čini lakšim u odnosu na posao predsjednika „većih“ sudova. Nije prihvaćen Ovim Zakonom predlaže se povećanje i izjednačavanje koeficijenata samo u odnosu na prvostupanjske pravosudne dužnosnike iz razloga što je spajanjem prekršajnih sudova s općinskim sudovima povećan opseg poslova predsjednika i sudaca općinskih sudova te općinskih državnih odvjetnika i njihovih zamjenika.
11 Emir Čustović KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, Članak 1. Nelogično je: - da suci koji sude u drugom stupnju protiv odluka donesenih u prekršajnom postupku imaju koeficijent 5,70, a suci koji sude u drugom stupnju protiv odluka donesenih u kaznenom postupku imaju koeficijent 4,55; - da suci koji sude u drugom stupnju u građanskoj grani sudovanja na županijskim sudovima imaju koeficijent 4,55, a na Visokom trgovačkom sudu 5,70; - da predsjednici visokih sudova imaju jednak koeficijent kao suci neposredno višeg suda ( Vrhovnog suda RH) – 6,42, predsjednici prvostupanjskih sudova imaju isti koeficijent kao suci „nižih“ drugostupanjskih (županijskih) – 4,55, dok jedino predsjednici županijskih sudova nemaju koeficijent kao suci neposredno višeg suda (Vrhovnog suda RH) pa čak niti kao suci drugih „viših“ drugostupanjskih sudova, odnosno visokih sudova, - predsjednicima samo „manjih“ sudova ukida se „povišeni koeficijent“ jer broj sudaca od „11 do 20“ više ne predstavlja iznimku, a prema Zakonu o sudovima, ako je riječ o sudovima s manje od 15 sudaca, u tim sudovima nema niti ravnatelja sudske uprave, što posao tih predsjednika svakako ne čini lakšim u odnosu na posao predsjednika „većih“ sudova. Nije prihvaćen Ovim Zakonom predlaže se povećanje i izjednačavanje koeficijenata samo u odnosu na prvostupanjske pravosudne dužnosnike iz razloga što je spajanjem prekršajnih sudova s općinskim sudovima povećan opseg poslova predsjednika i sudaca općinskih sudova te općinskih državnih odvjetnika i njihovih zamjenika.
12 Verica Perić Aračić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, Članak 1. Nelogično je: - da suci koji sude u drugom stupnju protiv odluka donesenih u prekršajnom postupku imaju koeficijent 5,70, a suci koji sude u drugom stupnju protiv odluka donesenih u kaznenom postupku imaju koeficijent 4,55; - da suci koji sude u drugom stupnju u građanskoj grani sudovanja na županijskim sudovima imaju koeficijent 4,55, a na Visokom trgovačkom sudu 5,70; - da predsjednici visokih sudova imaju jednak koeficijent kao suci neposredno višeg suda ( Vrhovnog suda RH) – 6,42, predsjednici prvostupanjskih sudova imaju isti koeficijent kao suci „nižih“ drugostupanjskih (županijskih) – 4,55, dok jedino predsjednici županijskih sudova nemaju koeficijent kao suci neposredno višeg suda (Vrhovnog suda RH) pa čak niti kao suci drugih „viših“ drugostupanjskih sudova, odnosno visokih sudova, - predsjednicima samo „manjih“ sudova ukida se „povišeni koeficijent“ jer broj sudaca od „11 do 20“ više ne predstavlja iznimku, a prema Zakonu o sudovima, ako je riječ o sudovima s manje od 15 sudaca, u tim sudovima nema niti ravnatelja sudske uprave, što posao tih predsjednika svakako ne čini lakšim u odnosu na posao predsjednika „većih“ sudova. Nije prihvaćen Ovim Zakonom predlaže se povećanje i izjednačavanje koeficijenata samo u odnosu na prvostupanjske pravosudne dužnosnike iz razloga što je spajanjem prekršajnih sudova s općinskim sudovima povećan opseg poslova predsjednika i sudaca općinskih sudova te općinskih državnih odvjetnika i njihovih zamjenika.
13 Srđan Kuzmanić KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, Članak 1. Nelogično je: - da suci koji sude u drugom stupnju protiv odluka donesenih u prekršajnom postupku imaju koeficijent 5,70, a suci koji sude u drugom stupnju protiv odluka donesenih u kaznenom postupku imaju koeficijent 4,55; - da suci koji sude u drugom stupnju u građanskoj grani sudovanja na županijskim sudovima imaju koeficijent 4,55, a na Visokom trgovačkom sudu 5,70; - da predsjednici visokih sudova imaju jednak koeficijent kao suci neposredno višeg suda ( Vrhovnog suda RH) – 6,42, predsjednici prvostupanjskih sudova imaju isti koeficijent kao suci „nižih“ drugostupanjskih (županijskih) – 4,55, dok jedino predsjednici županijskih sudova nemaju koeficijent kao suci neposredno višeg suda (Vrhovnog suda RH) pa čak niti kao suci drugih „viših“ drugostupanjskih sudova, odnosno visokih sudova, - predsjednicima samo „manjih“ sudova ukida se „povišeni koeficijent“ jer broj sudaca od „11 do 20“ više ne predstavlja iznimku, a prema Zakonu o sudovima, ako je riječ o sudovima s manje od 15 sudaca, u tim sudovima nema niti ravnatelja sudske uprave, što posao tih predsjednika svakako ne čini lakšim u odnosu na posao predsjednika „većih“ sudova. Nije prihvaćen Ovim Zakonom predlaže se povećanje i izjednačavanje koeficijenata samo u odnosu na prvostupanjske pravosudne dužnosnike iz razloga što je spajanjem prekršajnih sudova s općinskim sudovima povećan opseg poslova predsjednika i sudaca općinskih sudova te općinskih državnih odvjetnika i njihovih zamjenika.
14 Noemi Butorac KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, Članak 1. Nelogično je: - da suci koji sude u drugom stupnju protiv odluka donesenih u prekršajnom postupku imaju koeficijent 5,70, a suci koji sude u drugom stupnju protiv odluka donesenih u kaznenom postupku imaju koeficijent 4,55; - da suci koji sude u drugom stupnju u građanskoj grani sudovanja na županijskim sudovima imaju koeficijent 4,55, a na Visokom trgovačkom sudu 5,70; - da predsjednici visokih sudova imaju jednak koeficijent kao suci neposredno višeg suda ( Vrhovnog suda RH) – 6,42, predsjednici prvostupanjskih sudova imaju isti koeficijent kao suci „nižih“ drugostupanjskih (županijskih) – 4,55, dok jedino predsjednici županijskih sudova nemaju koeficijent kao suci neposredno višeg suda (Vrhovnog suda RH) pa čak niti kao suci drugih „viših“ drugostupanjskih sudova, odnosno visokih sudova, - predsjednicima samo „manjih“ sudova ukida se „povišeni koeficijent“ jer broj sudaca od „11 do 20“ više ne predstavlja iznimku, a prema Zakonu o sudovima, ako je riječ o sudovima s manje od 15 sudaca, u tim sudovima nema niti ravnatelja sudske uprave, što posao tih predsjednika svakako ne čini lakšim u odnosu na posao predsjednika „većih“ sudova. Nije prihvaćen Ovim Zakonom predlaže se povećanje i izjednačavanje koeficijenata samo u odnosu na prvostupanjske pravosudne dužnosnike iz razloga što je spajanjem prekršajnih sudova s općinskim sudovima povećan opseg poslova predsjednika i sudaca općinskih sudova te općinskih državnih odvjetnika i njihovih zamjenika.
15 Kate Brajkovic KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, Članak 1. Nelogično je: - da suci koji sude u drugom stupnju protiv odluka donesenih u prekršajnom postupku imaju koeficijent 5,70, a suci koji sude u drugom stupnju protiv odluka donesenih u kaznenom postupku imaju koeficijent 4,55; - da suci koji sude u drugom stupnju u građanskoj grani sudovanja na županijskim sudovima imaju koeficijent 4,55, a na Visokom trgovačkom sudu 5,70; - da predsjednici visokih sudova imaju jednak koeficijent kao suci neposredno višeg suda ( Vrhovnog suda RH) – 6,42, predsjednici prvostupanjskih sudova imaju isti koeficijent kao suci „nižih“ drugostupanjskih (županijskih) – 4,55, dok jedino predsjednici županijskih sudova nemaju koeficijent kao suci neposredno višeg suda (Vrhovnog suda RH) pa čak niti kao suci drugih „viših“ drugostupanjskih sudova, odnosno visokih sudova, - predsjednicima samo „manjih“ sudova ukida se „povišeni koeficijent“ jer broj sudaca od „11 do 20“ više ne predstavlja iznimku, a prema Zakonu o sudovima, ako je riječ o sudovima s manje od 15 sudaca, u tim sudovima nema niti ravnatelja sudske uprave, što posao tih predsjednika svakako ne čini lakšim u odnosu na posao predsjednika „većih“ sudova. Nije prihvaćen Ovim Zakonom predlaže se povećanje i izjednačavanje koeficijenata samo u odnosu na prvostupanjske pravosudne dužnosnike iz razloga što je spajanjem prekršajnih sudova s općinskim sudovima povećan opseg poslova predsjednika i sudaca općinskih sudova te općinskih državnih odvjetnika i njihovih zamjenika.
16 Josita Begović KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, Članak 1. Nelogično je: - da suci koji sude u drugom stupnju protiv odluka donesenih u prekršajnom postupku imaju koeficijent 5,70, a suci koji sude u drugom stupnju protiv odluka donesenih u kaznenom postupku imaju koeficijent 4,55; - da suci koji sude u drugom stupnju u građanskoj grani sudovanja na županijskim sudovima imaju koeficijent 4,55, a na Visokom trgovačkom sudu 5,70; - da predsjednici visokih sudova imaju jednak koeficijent kao suci neposredno višeg suda ( Vrhovnog suda RH) – 6,42, predsjednici prvostupanjskih sudova imaju isti koeficijent kao suci „nižih“ drugostupanjskih (županijskih) – 4,55, dok jedino predsjednici županijskih sudova nemaju koeficijent kao suci neposredno višeg suda (Vrhovnog suda RH) pa čak niti kao suci drugih „viših“ drugostupanjskih sudova, odnosno visokih sudova, - predsjednicima samo „manjih“ sudova ukida se „povišeni koeficijent“ jer broj sudaca od „11 do 20“ više ne predstavlja iznimku, a prema Zakonu o sudovima, ako je riječ o sudovima s manje od 15 sudaca, u tim sudovima nema niti ravnatelja sudske uprave, što posao tih predsjednika svakako ne čini lakšim u odnosu na posao predsjednika „većih“ sudova. Nije prihvaćen Ovim Zakonom predlaže se povećanje i izjednačavanje koeficijenata samo u odnosu na prvostupanjske pravosudne dužnosnike iz razloga što je spajanjem prekršajnih sudova s općinskim sudovima povećan opseg poslova predsjednika i sudaca općinskih sudova te općinskih državnih odvjetnika i njihovih zamjenika.
17 Zorislav Kaleb KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, Članak 1. Dodati: - "7.h) suci općinskih sudova iz točke 8.a) ovoga članka određeni za postupanje u kaznenim predmetima korupcije i organiziranog kriminaliteta prema čl. 32 st. 1 Zakona o USKOK-u." 4,55 Obrazloženje: Radi se o sucima općinskih sudova u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku koji su godišnjim rasporedom poslova određeni za postupanje u kaznenim predmetima korupcije i organiziranog kriminaliteta prema čl. 23 st. 3 Zakona o USKOK-u. Isti suci također prolaze sugurnosnu provjeru i sude u vijećima od 3 suca. Stoga bi i sucima općinskih sudova koji rade na USKOČKIM predmetima koji su im dodjeljeni odlukom Vrhovnog suda RH trebalo povećati koeficjent, jer se radi u pravilu o složenim i dugotrajnim postupcima s više optuženika. Nije prihvaćen Kao što se navodi u primjedbi, člankom 33. Zakona u Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (NN, br. 76/09, 116/10, 145/10, 57/11, 136/12, 148/13, 70/17) je propisano da Vrhovni sud Republike Hrvatske može odrediti, na obrazložen prijedlog predsjednika županijskog suda u Osijeku, Rijeci, Splitu ili Zagrebu ili ravnatelja Ureda,da se suđenje održi pred drugim županijskim sudom ili pred jednim od općinskih sudova u Osijeku, Rijeci ili Splitu, odnosno Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu, ako je očito da će se tako lakše provesti postupak ili ako postoje drugi važni razlozi.Navedeno predstavlja iznimku u praksi, a što i potvrđuju statistički podaci kojima raspolaže Ministarstvo pravosuđa te s obzirom na broj takvih predmeta na kojima rade suci u općinskim sudovima isto ne opravdava povećanje njihovih koeficijenta.
18 mladen crnjaković KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O PLAĆAMA SUDACA I DRUGIH PRAVOSUDNIH DUŽNOSNIKA, Članak 1. S obzirom da se predloženim izmjenama izjednačavaju koeficijenti ( koeficijent 3,54 ) svih pravosudnih dužnosnika skupine koja postupa ili nastupa pred prvostupanjskim sudovima ( suci općinskih sudova, suci upravnih sudova, suci trgovačkih sudova, zamjenici općinskih državnih odvjetnika ) potrebno je na jednaki način postupiti i sa svim pravosudnim dužnosnicima skupine koja postupa ili nastupa pred drugostupanjskim sudovima ( suci županijskih sudova, suci upravnog suda drugog stupnja, suci trgovačkog suda drugog stupnja, zamjenici županijskih državnih odvjetnika). Predloženi različiti koeficijenti i to 4,55 za suce županijskih sudova i zamjenike županijskih državnih odvjetnika a koeficijent 5.70 za suce Visokog upravnog suda Republike Hrvatske,Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske i Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske predstavlja nejednako postupanje prema nekim pravosudnim dužnosnicima iste skupine pravosudnih dužnosnika po osnovu rada i isplate naknade za rad što je suprotno jamstvu prava jednakosti propisanom odredbom čl. 14. i jamstvu prava pod jednakim uvjetima obavljati javne poslove propisanom odredbom čl. 44. Ustava jer ograničenje prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem što u konkretnom nije slučaj. Prijedlog ne nudi valjane razloge ovakvom neprincipijelnom rješenju u odnosu na pravosudne dužnosnike koji postupaju ili nastupaju pred prvostupanjskim sudovima. Prijedlog ograničava pravo jednakog postupanja pravosudnim dužnosnicima iz iste skupine pravosudnih dužnosnika koji postupaju ili nastupaju pred drugostupanjskim sudovima za koje je propisan niži koeficijent u odnosu na one pravosudne dužnosnike iz iste skupine pravosudnih dužnosnika koji postupaju ili nastupaju pred drugostupanjskim sudovima za koji je propisan viši koeficijent. Mladen Crnjaković Nije prihvaćen Ovim se Zakonom upravo predlaže izjednačavanje koeficijenta svih prvostupanjskih sudaca, i to koeficijenata predsjednika i sudaca općinskih sudova te općinskih državnih odvjetnika i njihovih zamjenika u odnosu na suce trgovačkih i upravnih sudova iz razloga što je spajanjem prekršajnih sudova s općinskim sudovima povećan opseg poslova. S obzirom da provedenom reorganizacijom nisu obuhvaćene druge promjene pravosudne mreže ovim Zakonom nisu predložene izmjene koeficijenata drugih pravosudnih dužnosnika.