Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Jelena Čuveljak IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDSKOM REGISTRU, Članak 20. 37.b. - Svakako treba podržati upis likvidacijske mase u sudski registar jer će se na taj način ukloniti brojni problemi koji su se pojavili u praksi,Ovdje bi također bilo korisno propisati da prijavu za upis u registar podnosi likvidator Primljeno na znanje Primljeno na znanje. U skladu s izmijenjenim člankom 70.e Zakona o sudskom registru likvidator zastupa likvidacijsku masu s ovlaštenjima zastupnika po zakonu te stoga nije potrebno dodatno propisivati ovlast i dužnost likvidatora za podnošenje prijave za upis u registar.
2 Jelena Čuveljak IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDSKOM REGISTRU, Članak 20. Čl. 37.a - Ovdje bi bilo korisno dodati da prijavu za upis u registar podnosi stečajni upravitelj Primljeno na znanje Obzirom da je odredbama članka 88. i 89. Stečajnog zakona propisano da stečajni upravitelji zastupaju stečajnu masu i nakon zaključenja stečajnog postupka nije potrebno dodatno propisivati ovlasti stečajnih upravitelja vezano uz podnošenje prijave za upis u registar.
3 Jelena Čuveljak IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDSKOM REGISTRU, Članak 9. Ovo rješenje treba svakako podržati jer registarske stvari su takve prirode da ih mogu rješavati kvalificirani službenici i sudski savjetnici .Na taj se način postupa u registrima koji su bili uzor kod ustrojavanja današnjeg sustava sudskog registra i u zemljišnim knjigama .Registarskim sucima ostaje rješavanje najsloženijih predmeta Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
4 Jelena Čuveljak IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDSKOM REGISTRU, Članak 4. Predložene izmjene nisu prihvatljive jer se odredba odnosi samo na javne bilježnike i novom dopunom krši se Zakon o javnim bilježnicima, ali i sudska praksa. Primljeno na znanje Člankom 4. Nacrta se propisuje tko je sve i na koji način ovlašten podnositi prijave za upis u sudski registar pri čemu odredba ne obuhvaća samo javne bilježnike te smatramo kako nije u suprotnosti sa Zakonom o javnom bilježništvu
5 GONG IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDSKOM REGISTRU, Članak 16. Do sada nije bilo moguće upisati djelatnosti u sudski registar bez kontrolne uloge suda koji odbija upis u sudski registar tvrtke koja nije u skladu s odredbama Zakona o trgovačkim društvima. „Sud po službenoj dužnosti prilikom ispitivanja prijave za upis u sudski registar mora provjeriti jesu li sastojci tvrtke takvi da stvaraju zabludu u pogledu predmeta poslovanja trgovačkog društva. Ako dio tvrtke kojim se pobliže obilježava ime društva upućuje na djelatnost koja nije predmet poslovanja društva, registarski sud ne smije društvo s takvom tvrtkom upisati u sudski registar.“ str. 132-133, Izvor: https://hrcak.srce.hr/file/274026 Na taj se način štite i potrošači i sustav u cjelini od neovlaštenog pružanja pojedinih usluga. Istovremeno, ustroj i vođenje poslovnog registra te postupak upisa u poslovni registar tek bi trebali biti uređeni posebnim zakonom, kako stoji u Nacrtu izmjena i dopuna Zakona o trgovačkim društvima koji ove ovlasti prebacuje na Hrvatsku gospodarsku komoru (HGK) dok detalji vezani uz njegovo funkcioniranje nisu poznati. Nacrt izmjena i dopuna Zakona o trgovačkim društvima propustio je i jasno definirati obavezu objave Poslovnog registra u strojno čitljivom formatu slobodnom za ponovnu uporabu bez naplate što smatramo još jednim zabrinjavajućim indikatorom jer osim kontrole suda, na ovaj se način dokida i kontrolna uloga javnosti kojoj je uskraćena pravodobna informacija. Smatramo da se ukidanjem obveze upisivanja predmeta poslovanja u sudski registar javnosti uskraćuje transparentnost i jasnoća glede sastojka tvrtke u pogledu na predmet poslovanja. Primljeno na znanje Predmet poslovanja trgovačkog društva i dalje će se upisivati u sudski registar, u pravilu kao evidencijski podatak, čime će se administrativno rasteretiti poduzetnik, a iznimno u glavnu knjigu sudskog registra, ako se radi o djelatnostima za čije obavljanje je potrebna suglasnost. Dakle, i nadalje se neće moći upisati djelatnosti u sudski registar bez sudske kontrole.
6 GONG IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDSKOM REGISTRU, Članak 3. Gong pozdravlja novu uslugu koja omogućava masovno i/ili strukturirano preuzimanje podatka iz sudskog registra, ali protiv smo plaćanja naknade za preuzimanje podataka koji bi, prema Ustavu i Zakonu o pravu na pristup informacijama (ZPPI), trebale biti jednako dostupne svima. Naplatom se uvodi neravnopravnost između onih koji imaju sredstva, i onih koji nemaju sredstva za plaćanje pristupa otvorenim podacima za ponovnu uporabu, a suprotno članku 38. Ustava RH u kojem stoji [ Jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom. ] Osim toga, ZPPI obvezuje Tijela javne vlasti (TJV) na objavu podataka u strojno čitljivom formatu. [ ZPPI, čl. 10. st. 1. alineja 5.: „Tijela javne vlasti obvezna su na internetskim stranicama na lako opretraživ način i u strojno čitljivom obliku objavljivati (...) registre i baze podataka ili informacije o registrima i bazama podataka iz njihove nadležnosti i načinu pristupa i ponove uprabe“ ZPPI, čl. 19. st. 1.: „Na pristup informacijama u postupcima pred tijelima javne vlasti ne plaćaju se upravne i sudske pristojbe.“ -II-, st. 2 nadalje određuje da TJV smiju tražiti naknadu samo za stvarne materijalne troškove poput primjerice naknade za kopiranje traženih stranica. Ako se informacije pružaju putem interneta, nije vjerojatno da tu nastaju stvarni materijalni troškovi. ] Pored toga smatramo kako je novi stavak (2) u članku 4.a u suprotnosti s vladinom Uredbom o troškovima ponovne uporabe informacija člankom 2. Koji citiramo [ (1) Ova Uredba primjenjuje se isključivo na određivanje naknade troškova nastalih temeljem zahtjeva korisnika za ponovnu uporabu informacija ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta: 1. tijelo javne vlasti koje daje podatke za ponovnu uporabu pretežito se financira iz vlastitih prihoda ili 2. korisnik zahtijeva informacije kojima tijelo javne vlasti osigurava odgovarajuće prihode kojim pokriva troškove njihova prikupljanja, izrade, reprodukcije i objave. (2) Uvjet iz stavka 1. točke 2. ovoga članka smatra se ispunjenim ako je tako propisano zakonom ili na zakonu utemeljenom propisu odnosno ako takva dužnost proizlazi iz zajedničke upravne prakse. (3) Ova Uredba primjenjuje se na tijelo javne vlasti koje koristi svoje informacije kao osnovu za komercijalne aktivnosti koje ne spadaju u djelokrug njegovih javnih poslova. ] Onemogućavanje potpunog pristupa informacijama iz sudskog registra pridonosi nepoštenim poslovnim praksama pa čak i korupciji jer ne postoji adekvatan nadzor od strane javnosti i od stane dioničara, a time je upitna odgovornost tvrtki. Napominjemo da je jedan od načina povećanja korporativne odgovornost i povećanje korporativne transparentnosti. Naplata pristupa podacima, osim toga, protivna je prioritetnim izazovima Akcijskog plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast do 2020., a koji je na 133. Sjednici prihvatila Vlada RH koji su, citiramo: [ Pristup informacijama; otvoreni podaci; fiskalna transparentnost i sudjelovanje zainteresirane javnosti u oblikovanju i praćenju provedbe javnih politika (... ] Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Kao i do sada, uvid (razgledanje) podataka iz sudskog registra putem interneta bit će dostupni svima i bez naknade, što je izričito propisano novim stavkom 7. članka 4. Zakona. Ne naplaćuje se uvid u javne podatke upisane u glavnoj knjizi i javno objavljene isprave u elektroničkom obliku u zbirci isprava već se propisuje dodatna mogućnost pribavljanja podataka putem internet servisa za koju se naplaćuje naknada koja odgovara administrativnim troškovima pružanja usluge.
7 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDSKOM REGISTRU AmCham pozdravlja izmjene u prijedlogu Zakona o sudskom registru i Zakona o trgovačkim društvima kojima se smjera komunikaciju sa sudskim registrom primarno omogućiti elektroničkim putem. Očekujemo da će se na ovaj način značajno ubrzati postupci pred registrom i umanjiti administrativno opterećenje gospodarstva. Daljnju digitalizaciju registra AmCham je kao prijedlog iznio i u stajalištu koje adresira upravo temu rada sudskog registra. Stajalište sadrži i dodatne prijedloge za unaprjeđenje postojećeg sustava te je dostupno na sljedećem linku: https://www.amcham.hr/storage/upload/doc_library/preporuke_za_povecanje_ucinkovitosti_rada_sudskog_registra_164837.pdf Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Jedan od osnovnih ciljeva koji se namjerava postići ovim izmjenama je olakšanje i ubrzanje postupka osnivanja društva uz pomoć modernih tehnologija, čime će doći do administrativnog rasterećenja gospodarstva.
8 Ivan Perica IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDSKOM REGISTRU, Članak 26. Da li se ovime ukida geografska nadležnost trgovačkih sudova za rješavanje svih predmeta sudskog registra? U elektroničkoj komunikaciji geografska nadležnost je nepotrebna, a predmeti bi se mogli ravnopravno rasporediti na manje opterećene sudove. Isti komentar i za čl. 50.b. Primljeno na znanje Ovom odredbom se mijenja nadležnost trgovačkih sudova već se uspostavlja pravilo da se tvrtka ili naziv subjekta upisa mora jasno razlikovati od tvrtke ili naziva drugog subjekta upisa na području Republike Hrvatske, a ne kao do sada na području istog registarskog suda. Predmet ovih izmjena i dopuna Zakona nije izmjena nadležnosti registarski sudova, a ako bi se istoj pristupilo potrebno je izmijeniti i važeće odredbe Zakona o sudovima.
9 Ivan Perica IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDSKOM REGISTRU, Članak 23. Pohrana potpisa je nepotrebna kod elektroničke komunikacije jer se dokumenti potpisuju kvalificiranim potpisom koji zamjenjuje vlastoručni a valjanost potpisa se provjerava kod ovlaštenog izdavatelja certifikata. Putem internetske stranice omogućite i upis adrese elektroničke pošte i zahtjev za izdavanjem izvatka iz sudskog registra. Primljeno na znanje Odredbom novog stavka 2. članka 63. Zakona o trgovačkim društvima koji se predlaže izmijeniti u skladu s Nacrtom prijedloga izmjena i dopuna Zakona o trgovačkim društvima određeno je da se potpisi mogu dostaviti u obliku fotografije potpisa ili preslike (fotografije) javne isprave izdane od nadležnog državnog tijela na temelju koje se utvrđuje identitet osobe ako se prijava za upis u sudski registar podnosi elektroničkim putem, .
10 Ivan Perica IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDSKOM REGISTRU, Članak 13. Kako ćete spriječiti registraciju subjekta na adresi nekretnine koja nije u najmu ili vlasništvu predlagatelja? U stavku (4) navodi se prebivalište: Prebivalište je osobni podatak i nije bitan za osnivanje subjekta, a ostavlja prostora malverzacijama s osobnim podacima raznih radoznalih i zlonamjernih ljudi. Ako je ipak bitan za postupak stavite da nije javan podatak. Za stečajne upravitelje ste lijepo napravili izmjenu u čl. 24.a. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Odredbom postojećeg članka 63. Zakona o sudskom registru propisan je postupak brisanja i promjena podataka subjekta upisa te izmjena propisa nije nužna radi zaštite legitimnih interesa vlasnika nekretnine.
11 Ivan Perica IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDSKOM REGISTRU, Članak 4. Da li ovo znači da i građani mogu samostalno podnijeti prijavu za upis u registar? Primljeno na znanje Da, ako je podnose elektroničkim putem - putem internetske stranice sustava sudskog registra građani mogu podnijeti prijavu za upis osnivanja društva s ograničenom odgovornošću i jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću na daljinu bez punomoćnika.
12 Porobija & Špoljarić d.o.o. IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDSKOM REGISTRU, Članak 24. Usprkos pohvalnoj činjenici da se pokušava maksimalno pojednostavniti postupak osnivanja društava i drugi postupci upisa u registar, potpuno se zaboravilo riješiti problem "slavnog" članka 40.a. Naime, koliko je vidljivo iz teksta ovog prijedloga, namjera je da se navedeni članak ostavi neizmijenjen, što je potpuno zbunjujuće, nepotrebno, te u potpunosti negira mnoge pozitivne učinke ostalih izmjena. Tako će se sada dovesti do situacije u kojoj osnivači mogu preko više vrsta ovlaštenih osoba (ili čak i sami) pripremiti, ovjeriti i elektroničkim putem podnijeti svu dokumentaciju za osnivanje društva s ograničenom odgovornošću - osim davanja izjave o nepostojanju dugovanja koju i nadalje moraju otići fizički potpisati i ovjeriti potpis kod javnog bilježnika, pa zatim taj komad papira skenirati i priložiti ostalim elektronički pripremljenim dokumentima. Čak se ne predviđa niti korištenje elektroničkog potpisa (koji u pogledu potvrde identifikacije potpisnika ima istu snagu kao i ovjera potpisa). Koji je smisao da se dozvoli da daleko ozbiljniji dokumenti (poput društvenog ugovora) mogu biti usvojeni bez angažmana javnog bilježnika, ali se ostavlja obveza davanja te, vrlo često besmislene izjave (koja se ionako odnosi samo na udjele u RH, a ne i u drugim državama - pa tako društvo može bez ikakvih posljedica osnovati osoba čiji poslovni subjekt iz druge države je dužan milijunske iznose za poreze, doprinose i plaće radnika). Dodatno, ovakva izjava se traži samo u slučajevima osnivanja društava, odnosno u slučajevima kada se u registar upisuju podaci o osnivačima - dakle, netko tko je dužan i poreze, i doprinose, i plaće u bilo kakvim iznosima može bez ikakvih problema stjecati dionice dioničkih društava - s obzirom da se podaci o dioničarima (ako nije jedini dioničar) ne upisuju u sudski registar. Konačno, s obzirom da su danas podaci o svim poreznim obveznicima u Republici Hrvatskoj lako dostupni elektroničkim putem (i registarski sud bi trebao biti u mogućnosti te podatke dobiti od same porezne uprave), nejasno je koji je smisao da se i nadalje traži davanje takve izjave na fizičkom komadu papira, i to na "majke mi!" principu. Svakako bi bilo uputno dati smisleno obrazloženje razloga za to. Osim toga, odredba čl. 40.a ZSR st. 4. i nadalje propisuje da je Hrvatski fond za privatizaciju oslobođen davanja navedene izjave. S obzirom da je HFP ukinut i ne postoji već gotovo sedam godina, nejasno je zašto se nije pristupilo barem usklađenju tog dijela odredbe sa ostatkom zakonodavstva i činjenicom da je nepostojeći subjekt oslobođen neke obveze? Zbog svega navedenog, te osobito zbog činjenice da niti do sada obveza davanja izjave iz čl. 40.a ZSR nije polučila nikakav pozitivan rezultat (poznato je više slučajeva u kojima su osobe povezane s velikim poreznim dužnicima uredno osnivale nova društva ili stjecale udjele u drugim društvima), a bespotrebno je povećala birokratske obveze za sve koji osnivaju društva ili stječu udjele u njima, najljepše i najljubaznije Vas molimo da u ovaj prijedlog zakona uvrstite i odredbu kojom se briše čl. 40.a ZSR. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Predmet ovih izmjena i dopuna Zakona nije izjava iz članka 40.a Zakona o sudskom registru.
13 Porobija & Špoljarić d.o.o. IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDSKOM REGISTRU, Članak 9. Iako je ovo komentar koji se ne tiče samo ovog zakona (već i Zakona o sudovima), s obzirom da se u čl. 12. ZSR uređuje nadležnost i postupanje registarskih sudova, nalazimo uputnim ovdje staviti komentar. Generalno gledano, smatramo kako je ovo idealna prilika da se ustroji jedinstveni sudski registar tj. da se, bez obzira na činjenicu gdje je sjedište društva koje se osniva, uvede jedinstveno postupanje za teritorij čitave Republike Hrvatske. To ne bi značilo ukidanje odjela sudskig registara kod pojedinih sudova, niti ograničavanje postupanja za registarske suce, savjetnike i referente koji rade na pojedinim sudovima, već bi se dosadašnji odjeli sudskih registara pojedinih sudova podveli pod jedinstvenu upravu. Cilj bi bio ujednačavanje dosadašnje vrlo različite prakse postupanja pojedinih registarskih sudova. Sada se vrlo često događa da se za jedan te isti registarski postupak na različitim sudovima traže različiti uvjeti koji često nisu uopće propisani zakonom niti podzakonskim aktima, te dovode do opće pravne nesigurnosti u registarskim postupcima koji bi trebali biti nesporni i provoditi se u korist stranaka koje rade sukladno zakonu. Tako npr. neki sudovi traže obveznu rezervaciju tvrtke prije osnivanja društva, a neki ne. Neki sudovi traže ovjeru potpisa na dokumentima za koje ne postoji zakonska obveza ovjere potpisa (uz obrazloženje da je "bilo manipulacija"). Na nekim sudovima se traži da tabularna izjava o prijenosu poslovnog udjela u d.o.o. glasi na jedan način, a na drugima na drugi način. Primjera ima još mnogo, i svi su poznati stručnjacima koji se bave registarskim postupcima na dnevnoj bazi. S obzirom da je upis u registar nešto što je predlagateljima iznimno bitno da se dogodi što je brže moguće (jer im početak ili nastavak poslovanja ovise o upisu), tako su vrlo često predlagatelji primorani postupati po zaključcima koji nemaju nikakve osnove u propisima, već se baziraju na subjektivnoj procjeni nadležne osobe koja provodi postupak upisa. Ukoliko nisu suglasni sa zaključkom (a često uopće nisu, ali svejedno postupe kako im je naloženo da ne gube vrijeme), preostaje im podnošenje žalbe i (u pravilu) višemjesečno čekanje rješenja - što ponekad predlagateljima nanese nenadoknadivu štetu (osobito ako je žalba osnovana). Kako se sada rade vrlo opsežne promjene u sferi smanjenja formalnosti, postavlja se opravdano pitanje što će se dogoditi ako u ovom novom sustavu dođe do različite prakse pojedinih registarskih sudova? Kada bi se sudski registar i u prvom stupnju stavio pod jedinstvenu upravu, te bi se u sklopu te jedinstvene uprave mogla stvarati jedinstvena praksa, značajno bi se unaprijedila pravna sigurnost u postupcima koji ionako trebaju biti nesporni, strogo formalni i koji se provode zato da bi se omogućilo lakše i kvalitetnije zakonito poslovanje trgovačkih društava. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Nadležnost registarskih sudova nije bio predmet izmjena i dopuna Zakona.
14 Mira Grbac NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDSKOM REGISTRU Ovaj komentar je nastao evaluacijom pojedinih normi predloženog Zakona o trgovačkim društavima i Zakona o sudskom registru te sumiranjem određenih negativnih pojava vezanih uz uvođenje sustava neposredne elektroničke registracije trgovačkih društava (osnivanje bez punomoćnika), ali i predloženih izmjena i dopuna kod posredne elektroničke registracije (osnivanje uz sudjelovanje punomoćnika). U komentaru su citirani određeni dijelovi rada autora Grbac M. i Grbac A. “Javni bilježnik i elektroničko osnivanje društava s ograničenom odgovornošću”, Javni bilježnik, broj 44, HJK, Zagreb (2017), str. 19-31. U slučaju kada bi naš zakonodavac prihvatio predložene izmjene i dopune kojima bi bilo omogućeno osnivanje trgovačkih društava bez punomoćnika (na daljinu), ali i u situaciji kada bi se osnivanje vršilo uz sudjelovanje punomoćnika: javnih bilježnika odvjetnika, drugih ovlaštenih osoba i tijela predviđa se da bi mogli nastati sljedeći problemi: ● Problem lažnih identiteta ili krađe identiteta koji lako nastaje u situacijama kada nema fizičke autentifikacije koji je u današnje vrijeme digitalizacije progresivno rastući problem, a mogao bi se povećati neposrednom elektroničkom registracijom. ● Nemogućnost pouzdanog utvrđivanja identiteta i u situacijama kada isti nije ukraden, npr. dijeljenje elektroničkog identiteta između više osoba. ● Elektroničkim se putem ne može utvrditi postojanje mana volje, vidjeti nečiji izraz lica ili govor tijela pa bi se tako registracija mogla obaviti primjenom prijetnje i/ili prisile nad određenom osobom. ● Nemogućnost pružanja pravne pomoć i davanja pravnih savjeta neukoj stranci u elektroničkom pravnom prometu prilikom neposredne elektroničke registracije. ● Kod neposredne elektroničke registracije znatno je umanjena mogućnost preventivnog pravosuđa. Štetne posljedice i mogući sudski postupci ne nastaju (ili nastaju u znatno manjoj mjeri) u situacijama kada u osnivanju trgovačkih društava sudjeluju javni bilježnici. ● Minorizacija sadržajne i formalne vjerodostojnosti i autentičnosti osnivačkog akta društva kao javne isprave. Ispuštanjem kogentnog oblika osnivačkog akta društva uz jamstvo evidentiranja sastavljača, kao kvalificirane i nadležne osobe koja stoji iza takve isprave svojim imenom, zvanjem i odgovornošću za štetu, pogodovalo bi sivoj ekonomiji i nadripisarstvu i stvaranju pretpostavki za činjenje raznih zlouporaba. ● Nesigurno formalno-pravno ustanovljeno zaleđe određenog trgovačkog društva može u poslovnim procesima iziskivati potrebu za dodatnim osiguranjima i sklapanjem pravnih poslova čime bi se štitila prava i jamčilo ispunjenje obveza ugovornih strana. ● Mogućnost pojave pranja novca i financiranja terorizma. ● Moguće narušavanje ekonomske stabilnosti države koja bi u uvjetima olakšanog protoka neprovjerenoga kapitala postala ne samo gospodarski ugrožena, već i sigurnosno nestabilna. ● Negativan utjecaj na političku, ekonomsko-gospodarsku i sigurnosno-pravnu sliku Republike Hrvatske u svijetu i na njezinu privlačnost prema stranim ulaganjima i kapitalu. ● Problem razlikovanja trgovačkih društava osnovanih bez punomoćnika od društava osnovanih posrednom elektroničkom registracijom. Moguće je da bi društva osnovana bez punomoćnika u pravnom prometu predstavljala subjekte u koje se polaže „manji stupanj povjerenja“. ● Ekstrakcijom upisa predmeta poslovanja trgovačkih društava u drugi (poslovni) registar kojeg bi vodilo tijelo (Hrvatska gospodarska komora) različito od sudskog registra još bi se više potakla disperzija osnovanosti i vjerodostojnosti poticanja i ubrzanja rada poduzetništva, a tako i koherentnosti poslovnih procesa povezanih sa određenim promjenama u trgovačkim društvima. Analizirajući prethodno istaknute činjenice, koje bi prouzročila neposredna elektronička registracija, postavlja se pitanje tko bi i na koji način jamčio da Republici Hrvatskoj i njezinim sudionicima pravnog prometa neće biti nanesena imovinska šteta kao posljedica pravne nesigurnosti koju sa sobom nosi osnivanje trgovačkih društava bez dosljedne kontrole? Dakle, u budućnosti bi se moglo dogoditi upravo ono što se želi izbjeći neposrednom elektroničkom registracijom, što bi moglo rezultirati srozavanjem pravne sigurnosti i načela povjerenja u registar u cjelini te u društva upisana u njega. Zato je prijeko potrebno naći primjerenu dozu očuvanja kontrole nad osnivanjem trgovačkih društava sveobuhvatnim procesom posredne elektroničke registracije. Recentno vrlo dobro zakonodavno rješenje jamči vitalizaciju na papiru postavljenih normi u obliku javne isprave čiji se sadržaj smatra istinitim i autentičnim što dovodi do širenja pravne sigurnosti i ekspanzije brzih i jednostavnih procesa elektroničke registracije. U takvoj dobroj konstrukciji nema mjesta multipliciranju nadležnosti osnivanja društava pod okriljem raznih ovlaštenika. Uloga stručnih i verziranih osoba u osnivanju trgovačkih društava elektroničkim putem uz autentifikaciju istovjetnosti potpisnika, jamstvo vjerodostojnosti osnivačkih akata i pravnu pomoć je neizostavna. Po uzoru na određene države germanskog pravnog kruga (Austrija i Njemačka) dugogodišnju dobru poslovnu praksu trebalo bi dodatno unaprijediti (npr. dostavu dokumentacije u papirnatom obliku ukinuti) te registarski postupak u potpunosti digitalizirati. Nije prihvaćen Ne radi se o konkretnim prijedlozima, već o općenitim komentarima. Ovim zakonom se želi potaknuti poduzetništvo olakšanim, bržim i jednostavnijim osnivanjem trgovačkih društava, a zlouporabe koje su moguće ne smiju biti zapreka svim onim koji trgovačka društva osnivaju u dobroj vjeri. Kontrola zakonitosti i istinitosti cijelog procesa bit će omogućena autentifikacijom osoba vjerodajnicama visoke sigurnosne razine. Nadalje, predmetom poslovanja članovi društva određuju interno kako društvo treba poslovati i putem čega žele da se ostvaruje cilj društva te se predlaže da predmet poslovanja (osim kod dioničkog društva) članovi društva utvrđuju posebnom odlukom čime će se znatno olakšati naknadna promjena djelatnosti jer članovi mogu donijeti odluku da mijenjaju (dopunjuju) djelatnosti kojima će se trgovačko društvo baviti, ne moraju mijenjati društveni akt već je dovoljno da novu izjavu o predmetu poslovanja dostave poslovnom registru i zatraže upis promjene djelatnosti. Potreba za pružanjem pravne pomoći i davanjem pravnih savjeta prilikom osnivanja društva na daljinu smanjena je, s obzirom na to da ove tipove društva moguće osnovati na temelju obrazaca koji su sastavni dio ovih zakona, pa je za pretpostaviti da će osoba koja se namjerava baviti poduzetništvom moći razumijeti i ispravno popuniti obrazac.
15 HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDSKOM REGISTRU UVOD Analizirajući tekstove nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru, Hrvatska javnobilježnička komora izlaže svoj kritički osvrt jer smatramo da predloženi nacrti prijedloga zakona nisu dobri i dovode u pitanje opstojnost sada kvalitetno postavljenog sustava, te za to dajemo sljedeće argumente. RAZLOZI DONOŠENJA ZAKONA I EUROPSKI KONTEKST U osnovnom dijelu nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima, gdje je navedena ocjena stanja i osnovna pitanja koja se uređuju zakonom te posljedice donošenja zakona, navedeno je da se izmjene i dopune zakona predlažu radi usklađenja s Direktivom 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu (dalje u tekstu: Direktiva o uslugama) koja je implementirana u hrvatsko zakonodavstvo u Zakon o uslugama („Narodne novine“, broj 80/11.). Naime, u obrazloženju Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima stoji sljedeći tekst: „Člancima 6. i 7. Direktive o uslugama predviđa se da države članice uspostavljaju i održavaju jedinstvene kontaktne točke tako da poduzetnik ima jednog sugovornika putem kojega može doći do svih relevantnih informacija o važećim pravilima za pojedine uslužne djelatnosti. To znači da bi poslovni subjekti trebali moći: - dobiti sve potrebne informacije, obrasce i dokumente koji se odnose na njihove uslužne djelatnosti i - obaviti potrebne postupke što uključuje podnošenje zahtjeva i popratne dokumentacije te dobivanje odgovora nadležnih tijela ako je to potrebno za dovršenje postupaka. Prema članku 8. Direktive države članice obvezne su omogućiti pružateljima usluga obavljanje svih potrebnih postupaka i formalnosti na daljinu i elektroničkim putem. Dakle, člancima od 6. do 8. Direktive propisano je da države članice trebaju imati jedinstvene kontaktne točke putem kojih poslovni subjekti mogu dobiti potrebne informacije i obaviti postupak putem interneta. Pružatelji usluga moraju se identificirati elektroničkim putem, potpisivati dokumente elektronički i razmjenjivati elektroničke dokumente koje su potpisale druge strane, uključujući nadležna tijela država članica. U tom smislu treba uzeti da članak 8. Direktive o uslugama i članak 6. Zakona o uslugama nalaže obvezu uspostave svih postupaka i formalnosti, vezanih uz pristup i izvođenje uslužne djelatnosti, na daljinu i elektroničkim putem preko jedinstvene kontaktne točke, što podrazumijeva i osnivanje trgovačkih društva na daljinu.„ U tom smislu zakonodavac je u Nacrtu prijedloga Zakona predvidio osnivanje trgovačkih društava na daljinu bez sudjelovanja punomoćnika. Ističemo da se s pozivom na Direktivu o uslugama predlagatelj opredijelio za liberalan pristup korištenja digitalnih alata i postupaka u našem ZTD-u, omogućavajući takav vid osnivanja za tuzemne, a u budućnosti i inozemne osnivače, te omogućavajući takvo osnivanje za d.o.o i j.d.o.o. bez ikakvih ograničenja. Takav pristup je u europskom kontinentalnom krugu iznimka. Uz to, predlagatelj potpuno ignorira činjenicu da je u postupku donošenja Direktiva Europskog Parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive (EU) 2017/1132 u pogledu upotrebe digitalnih alata i postupaka u pravu društava COM (2018) 239 final od 24. travnja 2018. Cilj direktive je pospješiti upotrebu digitalnih rješenja u pravu društva. Kazali bi da je taj prijedlog direktive pokazatelj novog vremena i okolnosti koje su se dogodile nakon 2006. kada je Direktiva o uslugama donesena. Poznate su nam afere Panama Papers i Paradaise Papers, a također kao primjer možemo istaknuti novije afere u Bugarskoj. U Bugarskoj je radi uvođenja neposredne elektroničke registracije došlo do brojnih slučajeva krađe identiteta tako da su se elektroničkim putem mijenjali članovi društava i članovi uprave, a sve radi podizanja kredita i preuzimanja drugih obveza u ime ukradenih društava. Kao posljedica toga nastali su ogromni dugovi što je pogubno utjecalo na ekonomsku stabilnost države. Nakon što se elektronički sustav uspostavljen u Bugarskoj pretvorio u ilegalni lanac, ostavivši time posljedice na pravosudni sustav te na gospodarsku i pravno-sigurnosnu sliku države, Bugarska vlada je na sjednici 8. lipnja 2016. odlučila ponovo propisati nadležnost javnih bilježnika kod takvih postupaka i to ne kao ovjerovitelja potpisa stranaka, već kao sastavljača isprava, odnosno potvrđivanja njihova cijelog sadržaja. Radi sprječavanja prijevara donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima koji je objavljen je u Državnom glasniku Bugarske, broj 105 od 30. prosinca 2016. godine i njime su uvedene brojne izmjene i dopune bazirane na većoj pravnoj sigurnosti kod izmjena podataka vezanih uz status trgovačkih društava. Bugarska javnobilježnička komora navela je slučajeve krivotvorenja upravo kao izvorište problema. Krivotvorenja su se provodila putem lažnih dokumenata i izdanih elektroničkih potpisa kojih je izdano više od 400.000 i od kojih je veliki broj pripadao osobama koje su prodale svoj identitet. U Estoniji čitamo o velikoj aferi oko pranja novca koja je išla preko podružnice Dansk bank, gdje je nacionalno regulatorno tijelo propustilo djelovati. U Europskoj uniji prepoznati su problemi koji su se od 2006. godine pojavili u praksi upravo radi inzistiranja na potpunoj liberalizaciji upisa u sudski registar u nekim državama članicama. Iz tog razloga Europska komisija i predlaže donošenje Direktive koja uvažava postojanje različitih sustava prava društava, između kojih postoji temeljna razlika u tome, proklamiraju li oni ili ne načelo povjerenja u sudski registar. Da o tome postoje velika neslaganja između država članica EU vidljivo je i kod odustajanja o donošenje Direktive o SUP-u. Uzimajući u obzir sve navedeno u obrazloženju teksta prijedloga Direktive o upotrebi digitalnih alata i postupaka u pravu društava stoji da se upotreba digitalnih rješenja u pravu društava, posebno pri upisu društava u registar, treba provesti na način da se izbjegne mogućnost prijevare ili zloupotrebe jer postoji zabrinutost zbog pojave fiktivnih poduzeća (letterbox companies). U svrhu otklanjanja zabrinutosti navedenim prijedlogom se utvrđuju mehanizmi zaštite od prijevare i zloupotrebe kao što su obvezna kontrola identifikacije, pravila o diskvalificiranim direktorima i mogućnost država članica da zahtijevaju uključivanje određene osobe ili tijela u postupak, upravo poput javnog bilježnika. Predlagatelj je tekstom Prijedloga direktive prepoznao dodanu vrijednost sudjelovanja javnih bilježnika (recital 12, 13, čl. 13 f. st. 2. u vezi sa st. 4.). Rec. 12. i 13. na općenit način ukazuju na položaj javnog bilježnika iz perspektive europskog zakonodavca: (...) (12) U cilju poštovanja postojećih tradicija prava društava država članica važno je dopustiti fleksibilnost u pogledu načina na koji države članice osiguravaju provedbu upisa društava i podružnica u registar internetom, uključujući ulogu javnih bilježnika ili odvjetnika u tom postupku. Pitanja povezana s internetskim upisom u registar društava i podružnica koja nisu uređena ovom Direktivom uređuju se nacionalnim pravom. (13) Nadalje, u cilju suzbijanja prijevara i otimanja društva te pružanja zaštitnih mehanizama za pouzdanost dokumenata i podataka nacionalnim registrima, odredbe o internetskom upisu društava i njihovih podružnica u registar uključuju kontrolu identiteta i pravne sposobnosti osoba koje žele osnovati društvo ili podružnicu. Međutim, sredstva i načine za postizanje takve kontrole trebaju razviti i donijeti države članice. Ta pravila mogu uključivati među ostalim provjeru putem videokonferencije ili drugim internetskim sredstvom koje omogućuje audiovizualno povezivanje u stvarnom vremenu. U tu svrhu države članice trebaju imati mogućnost zahtijevati uključivanje javnih bilježnika ili odvjetnika u postupak upisa u registar internetom, no njihovo uključivanje u postupak ne smije onemogućiti provedbu cjelokupnog postupka upisa internetom. (...) Čl. 13 f st. 2 u vezi sa st. 4. eksplicitno državama članicama prepušta autonomiju urediti postupke koji tradicionalno predstavljaju prethodnu kontrolu, odnosno radnje javnog bilježnika i Suda. SPRJEČAVANJE PRANJA NOVCA I FINANCIRANJA TERORIZMA S druge strane na europskom polju donesena je i 5. Direktiva vezana uz sprječavanje pranja novca i financiranje terorizma, koja će se implementirati u hrvatski pravni poredak sljedeće godine. Razlozi pojačanih mjera na ovom području upravo su proizašli iz financijskih netransparentnosti u bankarskom sektoru, a posljedično s tim i u području prava društava. Upravo se velik broj slučajeva pranja novca provodi preko fiktivnih trgovačkih društava, te se na polju sprječavanja pranja novca poduzimaju različite mjere kako bi se preventivno djelovalo na otklanjanje te opasnosti, pa se npr. uvode registri stvarnih vlasnika u svakoj pojedinoj državi članici EU. Javni bilježnici u RH, kao obveznici aktivno sudjeluju u provedbi Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma, te aktivno komuniciraju s Uredom za sprječavanje pranja novca i Financijskim inspektoratom. Upravo javni bilježnici svojim preventivnim djelovanjem smanjuju rizik za prijevarna postupanja na ovom području provodeći dubinsku analizu stranaka. Novo predloženi koncept Nacrta prijedloga Zakona uopće ne prepoznaje tu potencijalnu opasnost za hrvatski pravni sustav, te širom otvara vrata za prijevarna postupanja i povećava rizike pranja novca. Zakonske odredbe koje se odnose na npr. promjene djelatnosti, elektroničko osnivanje bez punomoćnika ili odgađanje uplate temeljnog kapitala kao da pozivaju na prijevarno postupanje. Usudimo se reći da će takvo zakonsko rješenje omogućiti zloupotrebe, jer s druge strane prijedlog zakona ne daje nikakva jamstva kontrole i nadzorne mehanizme, te slabi sustav jednog registra, koji je u pravosudnom sustavu Republike Hrvatske sinonim kvalitete i povjerenja. Umjesto sustava zaštite ex ante, koji jako dobro funkcionira, uvodi se sustav ex post, i to samo kao dobra želja proklamirana u općim odredbama zakona, bez pravih instrumenata zaštite. Percipirajući sve te činjenice, te shvaćajući da na području Europske unije nema jednoobraznog sustava u institucijama Europske unije se predlaže donošenje direktive gdje se vodi računa o dva različita sustava uređenja prava društava, germansko-kontinentalnom, kojem pripada Republika Hrvatska i anglo-saksonskom. Radi izrade uravnoteženog Nacrta prijedloga zakona predlagatelj bi trebao uvažiti navedene okolnosti, koje su nastupile nakon 2006. godine, kada je Direktiva o uslugama usvojena, kao i aktualne zakonodavne aktivnosti na europskoj razini. HRVATSKI PRAVNI OKVIR Akademik Jakša Barbić nerijetko ističe kako moderno hrvatsko pravo društava počiva na tri stupa, a to su neovisni sudski registar, javni bilježnik i revizor. Navedena tri stupa stvaraju pretpostavke za postojanje načela povjerenja u sudski registar, i to je nešto na što su kolege pravnici u zemljama poput Njemačke, Austrije i Hrvatske vrlo ponosni. Kao što je poznato, uloga javnih bilježnika sastoji se u sastavljanju javnih isprava, odnosno potvrđivanju privatnih isprava na temelju kojih se vrši svaki upis u sudski registar. Time su pored utvrđivanja istovjetnosti stranaka i ponekad zaista kompleksnog utvrđivanja njihovih ovlaštenja za zastupanje (putem punomoći, izvadaka iz stranih registara) objedinjeni pravno savjetovanje, utvrđivanje prave i ozbiljne volje stranaka, kao i briga o formi i sadržaju isprava, poduzimanje mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma, te u konačnici odgovornost prema strankama i državi za učinjen posao. Konstitutivni je upis u konačnici akt suda, no smatramo da zadovoljavajuću razinu pouzdanosti i higijene sustava ne bi bilo opravdano očekivati u slučaju kada bi se reduciralo radnje koje mu prethode. U prilog ovoj tezi moguće je istaknuti suprotni primjer zemljišnih knjiga, koje unatoč uloženim naporima još uvijek ostavljaju prostora za napredak. POVJERENJE U SUDSKI REGISTAR Pouzdani sudski registar je snažan mehanizam prevencije cijelog niza kaznenih djela, pa smatramo da njegov integritet predstavlja pravnu vrednotu koju valja očuvati i nadograđivati. Hrvatsko pravo društava upravo počiva na tom konceptu. Komora se zalaže za korištenje digitalnih alata i procedura, međutim na način da to bude nadogradnja postojećeg sustava, a ne građenje ab ovo, i miješanje različitih pravnih sustava. Navedeno će stvoriti jedan nesavršeni sustav, od kojeg koristi neće imati niti država, niti građani. U takvom slučaju povjerenje u sudski registar biti će narušeno. Kao primjer uređenja u kojem sudski registar ne uživa javnu vjeru često se spominje Velika Britanija U Velikoj Britaniji nema proklamiranog povjerenja u sudski registar, te strankama ne preostaje drugo nego koristiti različite pravne alate (različita osiguranja i mišljenja pravnih profesionalaca) kako bi došli do informacije o društvu, za koju je hrvatskom građaninu dovoljno da izvrši uvid u izvadak iz sudskog registra. Da ne govorimo o krajnjim cijenama takvih mišljenja. Tu se potencijalno stvara još jedan problem za državu. Sudski registar u Republici Hrvatskoj uživa javnu vjeru i vođen je od stane države. Gubitkom javne vjere nastaje ustavni problem, budući pravni sustav nije koherentan. U jednu ruku Ustav Republike Hrvatske jamči zaštitu prava vlasništva, a s druge strane država reducira procedure i mjere koje sprečavaju povredu prava. Istovremeno je zakonom proklamirano načelo povjerenja u sudski registar. U tekstu obrazloženja donošenje nacrta prijedloga Zakona stoji i sljedeće utvrđenje: „Kao mjera propisano je donošenje novog zakonodavnog okvira kako bi se omogućilo elektroničko pokretanje poslovanja, odnosno poslovnog nastana. Pokretanje poslovanja bit će moguće u tri dana kroz manji broj koraka i uz minimalni trošak osnivanja, čime bi se poslovni sektor rasteretio za barem 70% suvišnih administrativnih troškova pokretanja poslovanja.“ Uzimajući za primjer Veliku Britaniju točno je da su neposredni troškovi osnivanja trgovačkih društava manji nego je to slučaj u državama kod kojih postoji povjerenje u sudski registar. Međutim, upravo zato su troškovi trajnog poslovanja veoma visoki u odnosu na većinu sistema građanskog prava, gdje je jednostavan i obično vrlo isplativ izvod iz sudskog registra dovoljan da pruži sve neophodne informacije koje se u Velikoj Britaniji moraju pribaviti svaki put prije svake značajne poslovne transakcije. Na potencijalnim poslovnim partnerima je da od stručnih savjetnika prikupe informacije i da utvrde da li su točne tvrdnje njihovih poslovnih partnera o njihovom identitetu, zakonskom postojanju i valjanosti ovlaštenja za zastupanje. Oni nemaju drugog izbora, nego su primorani tražiti potvrde o bonitetu i urednom poslovanju, pravna mišljenja i druga sredstva dubinske analize (due diligence). Ovi dokumenti se ne izdaju s trajnim učinkom, nego se svaki put iznova izrađuju kada je relevantna transakcija u pitanju, svaki put po novim naknadama, dok je u sustavima koje proklamiraju povjerenje u sudski registar za provjeru tih podataka dovoljno zatražiti izvadak iz samog registra, i to po vrlo povoljnim naknadama. U Velikoj Britaniji taj vid pravnih mišljenja košta između 2.000 i 5.000 £, a potvrda o bonitetu između 15 i 50 £. Utvrđivanje ovlasti za zastupanje i punomoći između 150 i 300 £. Iz svega je vidljivo da su troškovi trajnog poslovanja veoma visoki u odnosu na većinu sistema građanskog prava, a da se dalje ne elaborira, i da se ti troškovi ponavljaju svaki put kada se ulazi u potencijalne poslovne odnose. Očigledno je da zakonodavac zanemaruje i izgledno povećanje troškova države koje će nastati povećanjem broja sporova uzrokovanim slabljenjem povjerenja u sudski registar. S druge strane otvaranjem registra otvara se mogućnost razvoja sive ekonomije i slabljenja fiskalnih prihoda države s osnove neplaćenog poreza. Upravo zbog toga ističemo da zakonodavac, iako to proklamira u uvodnom dijelu nacrta Prijedloga Zakona, opravdanje za promjene ne može pronaći u europskim propisima, niti u rasterećenju poslovnog sektora. Naime, i kod europskog zakonodavca postoji svijest o različitim modelima uvođenja elektroničkih procedura uz uvažavanje postojećih pravnih tradicija. S druge strane, ovakav prijedlog zakona ne bi pridonio niti rasterećenju poslovnog sektora od administrativnih troškova, već bi, naprotiv, povećao administrativne troškove. PRIJEDLOZI KOMORE Hrvatska javnobilježnička komora svesrdno podržava daljnju informatizaciju postupaka i u njoj je spremna sudjelovati. Također, podržavamo osnivanje trgovačkih društava na daljinu bez punomoćnika, međutim smatramo da radi kompleksnosti procedura navedeno treba ograničiti na osnivanje d.o.o. ili j.d.o.o. s jednim osnivačem i jednim direktorom/članom uprave. Naime, sudjelovanjem više osnivača sami odnosi u društvu postaju složeniji, te je stoga potrebno uključenje treće osobe, koja će kroz svoju savjetodavnu ulogu doprinijeti ostvarivanju prave volje osnivača, radi koje su krenuli u poduhvat osnivanja društva. Na taj način štiti se i interes države i svih trećih osoba koji će stupiti u poslovne odnose s novo osnovanim trgovačkim društvom. Ujedno ističemo da je Komora za javne bilježnike prethodnih godina razvila središnju aplikaciju za poslovanje (eNotar), te se voljna, kao što je to do sada činila, uključiti u sve projekte koji za cilj imaju uvođenje digitalnih alata i procedura. Tehničko rješenje za elektroničko podnošenje prijave za upis u sudski registar već postoji na nacionalnoj razini (e-tvrtka) i javni bilježnici od 2007. godine aktivno sudjeluju i podnose elektroničke prijedloge u sudski registar. Trenutno se gradi novi informacijski sustav START, te je Komora u prvotnim planovima bila uključeni u izgradnju sustava i počela nadograđivati svoju platformu eNotar za komunikaciju sa sustavom START. Pri tome smo predlagali da se informacijski sustav izgradi po austrijskom modelu. Komora i dalje ostaje kod tog prijedloga, te iskazuje svoju zainteresiranost da kao dionik bude uključena u realizaciju projekta START. Republika Austrija je Saveznim zakonom izmijenila Zakon o društvu s ograničenom odgovornošću i Zakon o javnom bilježništvu, te Zakon o elektroničkoj javnobilježničkoj ispravi o osnivanju Bundesgesetz, mit dem das GmbH-Gesetz und die Notariatsordnung geändert werden, Elektronische Notariatsform-Gründungsgesetz. Austrijski model se oslanja na sigurne videokonferencijske sustave kojima je fizička udaljenost stranke od javnog bilježnika prevladana. Ovo je vrlo napredno tehničko rješenje koje zasigurno predstavlja jedno od najmodernijih dostignuća na svom području. Austrijsko iskustvo je vrijedno pažnje i Hrvatska javnobilježnička komora zainteresirana je za implementaciju sličnih rješenja. U tom smislu se stavljamo na raspolaganje kao institucija koja bi osigurala odgovarajuća tehnička rješenja. Alternativno, ekonomičnije rješenje moglo bi biti da videokonferencijski sustav bude zamijenjen pisanim kontaktom stranke putem odgovarajućeg sigurnog elektroničkog sredstva komunikacije s javnim bilježnikom. Pored zakonodavnih ciljeva predviđenih Prijedlogom direktive, ovako ustrojena platforma mogla bi poslužiti i u slučajevima kada stranke nemaju ili ne žele koristiti odgovarajući elektronički potpis sukladno eIDAS uredbi. Stranke bi ovjerenom punomoći sukladno čl. 173. st. 1. Zakona o trgovačkim društvima ili putem punomoći dane na zapisnik neposredno javnom bilježniku mogle ovlastiti javnog bilježnika da poduzme sve potrebne radnje u ime i za račun osnivača putem nove platforme. Javni bilježnik pri tome može kao i do sada poslužiti kao one-stop-shop, kojem stranke podnose zahtjev da za njih sastavi, ili kojem podnose zahtjev za potvrdu elektroničke isprave koju su prethodno same sastavile uz pomoć obrazaca. Time je očuvana savjetodavno - preventivna uloga javnih bilježnika i ostvaren cilj iz čl.13.f st. 4. t. a-f Direktive o upotrebi digitalnih alata i postupaka u pravu društava, odnosno rasterećen sud od neuredno ispunjenih prijava za upis, a u konačnici osigurano javno povjerenje u sudski registar prema državnim nadležnim tijelima, ali i prema drugim državama članicama. Pored opće pravne sigurnosti, ovo pitanje ima i političku dimenziju ugleda Republike Hrvatske u Europskoj uniji. Naime, važna je okolnost činjenica da neuredne prijave koje budu odbijene, mogu ulaganjem pravnog lijeka prerasti u postupke pred Sudom Europske unije protiv Republike Hrvatske. Ponovo ukazujući na primjer usporedbe zemljišnih knjiga i sudskog registra skrećemo pozornost na važnost odgovarajuće stručne podrške sastavljanjem javnih isprava. Istovjetnost potpisnika će pritom biti potvrđena elektroničkim sredstvom identifikacije u smislu čl. 13.b st. 1. t. a i b Prijedloga direktive prije nego javni bilježnik sastavljenu ili zaprimljenu i ispitanu ispravu proslijedi nadležnom Sudu i drugim tijelima u smislu čl. 4. st. 1 Zakona o javnom bilježništvu. Smatramo da bi preuzimanjem takvog rješenje iz države koja pripada istom pravnom krugu bilo primjerenije daljnjem razvoju na području prava društava u Republici Hrvatskoj. Također, Komora u načelu podržava promjenu načina upisa djelatnosti u sudski registar, odnosno smanjenje obveza društva da za svaku promjenu djelatnosti mijenja društveni ugovor ili izjavu osnivanju. Međutim, smatramo da za to nije potrebno uvoditi novi poslovni registar, već bi se isto, kao i do sada moglo upisivati u sudski registar, uz redefiniranu proceduru. PRESJEK OSNOVNIH PRIMJEDBI PO ČLANCIMA Na kraju u nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima dajemo kratki presjek članaka i instituta za koje smatramo da će utjecati na smanjenje pravne sigurnosti, omogućiti zloupotrebe, te slabiti povjerenje u istinitost upisa u sudski registar: - upisivanje predmeta poslovanja u poseban registar kojeg vodi Hrvatska gospodarska komora, i to na način da se upis pojedine djelatnosti za koje je zakonom propisano da se mogu obavljati na temelju suglasnosti, dozvole ili drugog akta nadležnog tijela (suglasnost za početak rada), može provesti prije pribavljanja suglasnosti, dozvole ili drugog akta nadležnog tijela; - ukidanje zakonske obaveze da se u sudski registar upisuju promjene društvenog ugovora, tvrtke i sjedišta, predmeta poslovanja društva, stupanje novoga člana u društvo, prestanak članstva u društvu, te promjene ovlasti za zastupanje društva. Postavlja se pitanje koji podaci će onda biti vidljivi u sudskom registru, i na koji način će zainteresirana stranka doći do tih podataka; - napuštanje kvalificirane forme za sastav društvenog ugovora i izjave o osnivanju; - uvođenje elektroničkog osnivanja trgovačkog društva na daljinu bez punomoćnika, kao i daljnja mogućnost promjena akata takvih društva bez savjetovanja stranaka o njihovim pravima i obvezama. Navedeno je zamijenjeno zakonskom presumpcijom u samom tekstu nacrta prijedloga zakona; - u tekstu nacrta prijedloga Zakona nije jasno na koji će se način utvrđivati istovjetnost stranke kada se društvo osniva na daljinu bez punomoćnika; - omogućavanje osnivanja putem ovlaštenih tijela gdje se ostavlja mogućnost nadripisarstvu; - omogućavanje da se ulozi u d.o.o. i j.d.o.o. mogu unijeti u roku od godinu dana od upisa društva u sudski registar, što je dvojbeno s osnove zaštite vjerovnika, te se redefinira postojeće razgraničenje između društava kapitala i društava osoba, a postavlja se i pitanje koje tijelo će kontrolirati jesu li ulozi uplaćeni, i koje će biti sankcije ako ulozi nisu uplaćeni; - zakon predviđa da javne isprave izdaju osobe i tijela koje posebnim propisom nemaju javne ovlasti. Želimo istaknuti i činjenicu koja u obrazloženju Nacrta prijedloga Zakona nije niti spomenuta, ali u raspravama uopće nije dvojbena. Sam postupak osnivanja trgovačkog društva nikada nije ocjenjen problematičnim, niti u pogledu učinkovitosti, niti zadovoljstvu korisnika i države, koja djelovanjem javnih bilježnika i sudova ima sređen javni registar. Postupak je brz i učinkovit, te bi uz dodatno propisivanje elektroničkih procedura bio još i brži. Pravi problemi postoji u daljnjim radnjama i procedurama do samog pokretanja poslovanja. Tu se slažemo, ima prostora za napredak. Smatramo da bi ovako usvojen nacrt prijedloga Zakona doveo do urušavanja jednog dobrog sustava te uveo hibridno rješenje s vidljivim negativnim dalekosežnim posljedicama za pravosudni sustav i društvo kao cjelinu. Stoga apeliramo na predlagatelja da razmotri gore navedenu argumentaciju i usvoji načelni prijedlog Komore da se reformske akcije usmjere na uvođenje digitalnih alata i procedura koje bi uvažavale germansko-kontinentalnu tradiciju sustava prava društava u Republici Hrvatskoj. Građanin, investitor, vjerovnik, poduzetnik, državna tijela i pravni profesionalci sada mogu zatražiti povijesni izvadak iz sudskog registra i doznati sve što ih se tiče o nekom trgovačkom društvu, to koristiti u poslovnim aktivnostima i transakcijama ili za svoje osobne potrebe. Svi se pouzdamo u te podatke bez dodatnog razmišljanja i s to pravom, upravo radi preventivnog djelovanja i rada ona tri stupa o kojima priča akademik Barbić. Tome ne bi bilo tako ako se usvoji ovakav tekst Nacrta prijedloga Zakona. Nije prihvaćen Prema načelima i iskustvima pozitivnih europskih praksi uvedena je mogućnost osnivanja trgovačkih društava na daljinu radi poticanja pokretanja poslovanja i poduzetništva pri čemu je opravdano napuštanje kvalificirane forme za sastav društvenog ugovora i izjave o osnivanju i propisano korištenje posebnih elektroničkih obrazaca za upis osnivanja. Nadalje, riječ je o osnivanju osnovnog i najjednostavnijeg oblika d.o.o. i j.d.o.o. za koji ne treba posebna edukacija osoba koje će vršiti upis osnivanja. Postupak osnivanja trgovačkih društava na daljinu neće biti kompliciran i u pravilu osnivači neće trebati tuđu pomoć za ispunjavanje elektroničkih obrazaca. Također, oni osnivači koji se odluče zatražiti pomoć odvjetnika i javnih bilježnika prilikom odnivanja društva će i dalje to moći, s obzirom na to da je Zakonom regulirana i mogućnost osnivanja trgovačkog društva putem javnog bilježnika, odnosno punomoćnika. Napominjemo kako će se dionička društva i dalj moći osnovati isključivo uz sudjelovanje javnih bilježnika, kao i sva društva osoba te ostala društva kapitala ako se ne osnivaju na jednoobrazni način korištenjem obrazaca. Moguća opasnost lažnog predstavljanja odnosno pogreške u utvrđivanju identiteta osnivača i direktora društva je otklonjena propisivanjem potrebne sigurnosne zaštite, odnosno propisivanjem upotrebe vjerodajnica visoke razine sigurnosti
16 Rankica Benc NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDSKOM REGISTRU, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA Mogućnost savjetovanja o ovom Nacrtu i Nacrtu Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima je istovremeno i obveza svih sudionika da svaki po svojem najboljem znanju i savjesti, nepristrano, prema bilo kojem dioniku ili „korisniku“ postupka, iznese prijedloge i primjedbe. Samo tako možemo oba predmetna Zakona doista unaprijediti i time pomoći hrvatskom gospodarstvu i građanima u njihovom svakodnevnom životu i radu, smanjujući troškove i ubrzavajući postupke. Kako je materija oba spomenuta Nacrta organski povezana, nužno je i povezano analizirati početne premise za oba Nacrta. Hrvatsko pravo društava je od sredine 1990. tih godina zasnovano na modelu njemačkog prava društava, dok je s njime povezano registarsko pravo zasnovano na austrijskom modelu. Ovaj izbor pravnih uzora je očigledno bio mudar, jer je na tim temeljima uspostavljen važan segment hrvatskog pravnog sustava s visokim stupnjem pravne sigurnosti i ažurnosti. I danas u okviru EU, njemačko i austrijsko pravo su nedvojbeno primjer najveće pravne sigurnosti, učinkovitosti i istodobno visokog stupnja primjene informacijskih tehnologija (dalje: IT). Treba razmatrati naročito ono što donosi Company Law package, ali nipošto bez da promotrimo kako će ga implementirati upravo Njemačka i Austrija. Abraham Lincoln, američki predsjednik i po profesiji pravnik je kazao: „Dajte mi šest sati da srušim drvo i prva četiri sata ću provesti oštreći sjekiru.“ Do sada izgrađeni hrvatski sustav prava društava i registarskog prava ne zaslužuje da ga „srušimo tupom sjekirom“. On zaslužuje da „sjekirom fino prilagođenom potrebama napretka“ nacijepamo kvalitetnu građu za očuvanje onog što je dobro u tome sustavu i za popravljanje onoga što se kroz IT i drugim normativnim sredstvima dade popraviti. Ne radi sustava samog, ne radi bilo kojeg od profesionalaca koji su dionici sustava, nego radi naših građana i gospodarstva. Kada zakonodavac opravdano nakon 25 godina traži načine daljeg unapređenja, ne smije se donijeti odluka o promjeni bez valjane simulacije što će ta promjena donijeti građanima i gospodarstvu, pravosuđu i pravnoj sigurnosti. Za to je svakako nužno i usporedbeno pogledati gdje je danas i kamo stremi sutra njemački odnosno austrijski pravni sustav na planu prava društava te registra. Na zakonodavcu koji IT uvodi u pojedine segmente reguliranih djelatnosti i pravnih postupaka je teret i odgovornost da pri tome savjesno minimalizira rizike koje IT također po svojoj naravi nosi. Valja razmotriti i sve argumente koji su izneseni prošle godine u raspravi o osnivanju trgovačkih društava na daljinu. Vjerovatno će, ali tek krajem 21. stoljeća tehnološki napredak kroz IT, pogotovo bude li povezan s biotehnologijom, omogućiti da se umjetnoj inteligenciji prenese niz poslova današnjih liječnika, sudaca, odvjetnika, javnih bilježnika, farmaceuta….. U kojem opsegu će to biti učinjeno, to će prvenstveno ovisiti o tome hoće li IT uspjeti kodirati etičke segmente tih profesija i kako će algoritmi komunicirati s korisnicama. Na današnjem stupnju razvoja IT nije moguće donositi zakonska rješenja zamišljajući da ljudski faktor s jedne strane nositelja javne vlasti (ovdje suca i javnih bilježnika) i s druge strane adresata istih pravnih normi (fizičkih osoba u ulozi zastupnika pravnih osoba i fizičkih osoba za sebe), može biti zamijenjen u cijelosti algoritmima, a da pri tome zadržimo sve prednosti današnjeg sustava. IT treba biti sluga koji će olakšati i ubrzati procedure te smanjiti troškove, ali ne tako da za te poboljšice bude plaćena puno viša cijena, u vidu većeg broja sporova, prijevara u gospodarstvu, pranja novca i financiranja terorizma, izbjegavanja obveza prema vjerovnicima (od koji su daleko najbolniji i socijalno najpogubniji dugovi koji često ostaju neplaćeni radnicima i državnoj blagajni). Što je dakle legitimni cilj digitalizacije prava društava i registarskog prava u RH koncem prvog kvartala 21. stoljeća? Legitimni, u smislu poštovanja hrvatskog Ustava, prava EU, a nadasve Povelje Europske unije o temeljnim pravima i Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Smijemo li, s bilo kojim opravdanjem, dozvoliti da nastaju, mijenjaju se i nestaju pravne osobe koje su bitni i po ekonomskim učincima krucijalni subjekti društva i pravnog poretka, bez kontrole njihovih osnivača s aspekta propisa o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, posebnih uvjeta za mnoge djelatnosti kojima se bave te bez zaštitnih mehanizama za njihove vjerovnike i njihove buduće ili bivše radnike? Smijemo li, s bilo kojim opravdanjem, dozvoliti da osnivači pravnih osoba, poduzetnici kojima je primarni interes i kompetencija njihova struka, glede pravnih osoba koje osnivaju ulaze u kompleksne odnose međusobno i prema trećima, bez kvalificiranog pravnog savjetovanja? „Poštedimo“ ih preventivne pravne zaštite, „zaštitimo“ ih od troškova i procedura, a natovarimo im na pleća enormne štete od pogrešnih odluka, prijevara, zabluda i na kraju od parničenja koje najčešće uslijedi i traje godinama. Umjesto toga, dužni smo naći načina kako uz pomoć IT smanjiti troškove i ubrzati postupke, ali ne tako da žrtvujemo pravnu sigurnost koja se, bar na ovom segmentu, uspjela u RH sagraditi velikim naporima Sudova, Ministarstva pravosuđa, pravne znanosti, javnih bilježnika i odvjetnika. IT je na području registarskog prava u RH je uzela maha već 1995. i imamo na čemu graditi napredak; Sudski registar nedvojbeno je najažurnija javna knjiga u RH koja se puni isključivo provjerenim podacima. U njegove podatke može se pouzdati svaki savjesni korisnih tih podataka. postupak je brz, sudske pristojbe i javnobilježničke nagrade su smanjene. Ipak, mnogo se govori o tome da registarske procedure i priprema akata iziskuje mnogo vremena, kojeg „start upovi“ nemaju. Ne spominje se da svaki „start up“ može izaći na tržište i u vidu obrta. Oni poduzetnici koje ipak žele privilegije koje daje forma trgovačkog društva i fikcija pravne osobnosti, imaju i mogućnost uz mali trošak i prijavu podnesenu elektroničkim putem dobiti rješenje Suda u roku od 24 sata od dana primitka prijave. Uz nove IT platforme bilježnika i sudova čak se i taj mali trošak može smanjiti. Vrijeme „start upova“ prije izlaska na tržište se troši na dozvole za rad (minimalne tehničke uvjete) , dozvole u svezi gradnje i prenamjene prostora, vlasničkopravne odnose glede nekretnina, a to nema veze s osnivanjem i registracijom pravne osobe. Cilj digitalizacije bi trebao biti prvenstveno jednostavno i istodobno osnivanje za stranke koje se nalaze na međusobno udaljenim mjestima. Za to je potrebno stvaranje normativne osnove i unapređenje postojeće tehničke platforme, bez „čupanja“ postupka iz korijena pravne sigurnosti. Pravnoteoretski je distanciono djelovanje potpuno jasno od davnina, od kaznenih djela do zaključenja ugovora. Na primjer Zakon o javnom bilježništvu (NN 78/1993, 29/1994, 162/1998, 16/2007, 75/2009, 120/2016) u čl. 56 precizno normira zaključenje ugovora u vidu javnobilježničkog akta bez istodobno nazočnosti svih ugovaratelja. Te su norme potpuno primjenjive i za potrebe osnivanja trgovačkih društava, prijenosa udjela, promjene u tijelima tih pravnih osoba, odluke skupština…., sve na odgovarajući način. Sve je povećane rizike IT moguće minimalizirati upravo zadržavanjem uloge Suda i javnih bilježnika na način prilagođen mogućnostima IT. Tako se dobiva: 1/ osnivanje i promjene glede društva istodobno za više udaljenih odnosno odvojenih osoba 2/ nedvojbena identifikaciju potpisnika 3/ utvrđivanje prave i istinite volje osnivača izražene nakon nepristranog pravnog savjetovanja 4/ potpuno poštivanje obveza na prevenciju pranja novca i financiranja terorizma. Napredni elektronički potpis nije zamjena za osobu; on jamči identitet osobe kojoj je izdan, ali ne jamči identitet osobe koja ga je uporabila i još manje govori o njezinoj volji, namjerama i razumijevanju e-potpisane isprave. To je dovoljno područja masovne uporabe digitalnih potpisa ili drugih digitalnih sredstava identifikacije (npr. password) kao što je na primjer kupnja roba i usluga na daljinu, no i tu e-potpis predstavlja rizik i glede samog potpisnika i njegovih osobnih podataka te se u računalne aplikacije ugrađuju stalno dodatna tehnološka osiguranja. No za radnje koje imaju znatne posljedice po pojedince i društvo, kao što su na primjer nastanak pravnih osoba te promjene u svezi s niima, kontrola od strane javnih bilježnika u obliku sofisticirane informacijske tehnologije je razumna mjera i ne koči pravni promet ako je lako dostupna korisnicima i ekonomična. Posebno treba istaknuti pitanje zaštite trećih od povećane mogućnosti zloporaba primjenom IT bez ikakve javne kontrole, i to poglavito: 1/ osoba kojima bi bio ukraden identitet 2/ osoba koje bi kao neuke bile uvučene u kriminalne malverzacije ili zaključile posao s nepovoljnim posljedicama koje im nisu bile poznate 3/ vjerovnika tako osnovanih društava u slučaju da dođe do uvjeta za proboj pravne osobnosti ili kaznenu odnosno materijalnu odgovornost uprave, a osnivači ili uprava se pokažu kao nepostojeći ili s ukradenim identitetom ili s manama volje 4/ radnika zaposlenih kod takvih pravnih osoba. Kako, nadalje se postavlja pitanje: osigurati da radnje ne bi poduzele osobe pod prisilom ili u zabludi odnosno osobe s ograničenom poslovnom sposobnošću? Ustav RH, međunarodni ugovori i Konvencije te posebice pravo EU obvezuju zakonodavca da o svim tim interesima vodi računa kod predlaganja i primjene propisa. Koji je stav glede ovog Nacrta iskazan od strane tijela kaznenog progona, inspekcijskih tijela od zaštite okoliša, zaštite na radu i naročito tijela nadležnih za porezne prijevare i borbu protiv pranja novca odnosno financiranja terorizma, poglavito prema mogućnosti da se u postupcima koji oni vode pokaže da je počinitelj sakriven iza ukradenog e-identiteta? Glede famoznih „Panama Papers“ istražna tijela u SR Njemačkoj su kao otegotnu okolnost istraga navela teškoću otkrivanja osnivača trgovačkih društava namijenjenih pranju novca, budući da su društva osnivana bez nedvojbene provjere identiteta. Svjež je primjer upravo otkrivenog pranja novca i to u Estoniji koja se može pohvaliti najvišim stupnjem primjene IT u pravnim postupcima. Tijela progona naglašavaju da je to najveće pranje novca u povijesti, te ukazuju na korištenje lažnih identiteta i fiktivnih pravnih osoba osnovanih od strane fiktivnih osnivača. Naravno da moguća zloporaba i kod poslovanja "na papiru", pa i kod bilježnika, ali je rizik minimalan. Zloporaba je gotovo onemogućena recentnim e-povezivanjem javnih bilježnika s bazama podataka OIB te MUPa. Dođe li ipak do zloporabe, olakšan je progon počinitelja. Kod predloženog Nacrta, valja razmotriti i činjenicu da se u praksi pokazuje da većina građana ako su pravno neuke osobe kod popunjavanja raznih formulara čak i na papiru treba savjet i tumačenje pravu vične osobe. I to ne samo tumačenje glede značenja teksta formulara, već i posljedica koje se vežu uz pojedine ponuđene opcije unutar formularnog teksta. Da li se ovaj psihološki i komunikološki aspekt dovoljno proučio? Ako se formular ograniči samo na minimalni sadržaj (što je nužno pogotovo kod društvenog ugovora zbog kompleksnosti regulative odnosa članova međusobno, odnosa članova i društva, varijanti zastupanja...) posljedično će to dovesti do zaključenja „sporednih“ ali povezanih pravnih poslova i to će za osnivače izazvati dodatna opterećenja, netransparentnost budući da će za njihove odnose biti relevantno više pravnih akata, a uz to i troškove. Ne bude li popratnih ugovora, biti će popratnih parničenja. Kada se ocjenjuju troškovi koji mogu nastati za osnivače i gospodarstvo u cjelini te državni proračun treba uzeti u obzir i: 1/ potencijalne štete koje bi trpjele treće osobe kako je naprijed navedeno 2/ troškove sudskih postupaka (kaznenih i građanskih odnosno trgovačkih) 3/ proširenje sive ekonomije pravnih usluga (nadripisarstvo), ako davanje punomoći ne bude ograničena na odvjetnike i javne bilježnike Postavlja se i pitanje kvalitete podataka u Sudskom registru; odnosno kako riješiti situaciju koja će nastati ako će u Sudskom registru biti upisani subjekti, koji će imati isti pravni oblik, ali će biti osnovani na više suštinski različitih načina. To pitanje nije teoretske naravi, jer se treće dovodi u zabludu o relevantnoj okolnosti, ako razlika ne bude vidljiva uvidom u registarske podatke. Onaj tko se pouzdaje u podatke registra mora može znati da li je društvo osnovano ili preneseno na način da je nedvojbeno utvrđen identitet osnivača te im pružena i preventivna pravna zaštita ili to nije slučaj. Dakle, postala bi potrebna oznaka „postupka“ i to ne samo kao registarski podatak, već i kao dio tvrtke da se u pravnom i trgovačkom prometu ne mora za tu okolnost niti vršiti uvid u registar. Logika je potpuno ista kao što je logično da se razlikuju j.d.o.o. i d.o.o. već u tvrtki. Kod j.d.o.o. je u odnosu na d.o.o. ključna razlika jednostavniji postupak osnivanja i niži osnivački kapital, a ne bude li dok IT procedura osigurana pravna sigurnost i siguran identitet ta se razlika, bude li je, također mora naznačiti. Sudski registar koji je, kao i u najrazvijenijim članicama EEU s nama srodnim pravnim zasadama, javna knjiga pod sudskom kontrolom, sa svim prednostima i presumpcijama koje javna knjiga nosi, s nizom konstitutivnih i deklaratornih učinaka upisa u njega, mogao bi se pretvoriti u najvećem dijelu upisanih podataka u puku objavu neprovjerenih podataka. Tako bismo se svrstali u red država poput Djevičanskih Otoka, koje su prva indikacija za pranje novca i prijevare. Primjer za to je registar Companies House u UK koji na svakom izvatku na početku napominje da ne odgovara za upisane podatke. No, od tog istog registra bi trebalo naučiti i usvojiti podosta digitalnih noviteta (na primjer, možete se pretplatiti na njihovu uslugu da za društva koja vas zanimaju dobivate obavijesti o promjenama upisa….), ali se ne bi smjelo smanjivati kvalitetu upisanih podataka koja proizlazi iz kvalitete postupka temeljem kojeg su podaci upisani. DIREKTIVA EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o određenim aspektima prava društava (kodificirani tekst) 2015/0283 (COD) od 26. travnja 2017. godine pokazuje snažnu intenciju glede pravne sigurnosti, zaštite radnika i vjerovnika te kao nacionalna tijela nadležna za nadzor procedure i sastavljanje isprava prvenstveno navodi sud i javnog bilježnika. Uvjerena sam da se u hrvatskom pravnom sustavu upravo na polju prava trgovačkih društava može dobiti najbolji rezultat dalje digitalizacije postupanja (imajući u vidu i potencijalne mogućnosti korištenja notarijata kao čuvara pravne sigurnosti unutar „blockchain“ tehnologija, ali samo pod uvjetom da se ne naruši postignuti nivo pravne sigurnosti koje je doseglo hrvatsko trgovačko i posebno registarsko pravo te propisi o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma koji su bili jedna od glavnih točaka tijekom pristupnih pregovora s EU. Mora se skrenuti pažnja i na mogućnosti međunarodnog osnivanja društava na daljinu za što se već dulje vrijeme pripremaju notarijati udruženi u CNUE i za što dragocjene informacije i znanja posjeduje HJK. Imajući u vidu i najnovije EU propise koji su relevantni za ovo područje, te potrebnu pripremu za primjenu ovako osjetljivog propisa, bilo bi dobro da se zakonodavac odluči i na dulju javnu raspravu i na dulji vacatio legis. Na kraju, možda banalan, primjer, ali dobro služi za ilustraciju:znate li kroz što sve prolazi osoba kojoj je ukraden identitet kupnjom telefonske usluge od operatera putem telefona, a za što ona sazna najčešće kada primi rješenje o ovrsi radi neplaćenog duga. Za svaku iznesenu napomenu mogu se dati kvantifikacije i šira objašnjenja, za što stojim na raspoložbi i s poštovanjem pozdravljam sve koji će posvetiti svoje dragocjeno vrijeme čitanju ovog teksta. Nije prihvaćen Ne radi se o konkretnim prijedlozima, već o općenitim komentarima. Ovim zakonom se želi potaknuti poduzetništvo olakšanim, bržim i jednostavnijim osnivanjem trgovačkih društava, a zlouporabe koje su moguće ne smiju biti zapreka svim onim koji trgovačka društva osnivaju u dobroj vjeri. Kontrola zakonitosti i istinitosti cijelog procesa bit će omogućena autentifikacijom osoba vjerodajnicama visoke sigurnosne razine. Nadalje, predmetom poslovanja članovi društva određuju interno kako društvo treba poslovati i putem čega žele da se ostvaruje cilj društva te se predlaže da predmet poslovanja (osim kod dioničkog društva) članovi društva utvrđuju posebnom odlukom čime će se znatno olakšati naknadna promjena djelatnosti jer članovi mogu donijeti odluku da mijenjaju (dopunjuju) djelatnosti kojima će se trgovačko društvo baviti, ne moraju mijenjati društveni akt već je dovoljno da novu izjavu o predmetu poslovanja dostave poslovnom registru i zatraže upis promjene djelatnosti. Potreba za pružanjem pravne pomoći i davanjem pravnih savjeta prilikom osnivanja društva na daljinu smanjena je, s obzirom na to da ove tipove društva moguće osnovati na temelju obrazaca koji su sastavni dio ovih zakona, pa je za pretpostaviti da će osoba koja se namjerava baviti poduzetništvom moći razumijeti i ispravno popuniti obrazac.
17 Jelena Čuveljak IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDSKOM REGISTRU, Članak 13. Treba dodati da se upisuje predmet poslovanja Prihvaćen Prihvaća se. Predmetna odredba je izmijenjena na način da se, među ostalim, u sudski registar upisuje predmet poslovanja ako je za pojedine djelatnosti zakonom propisano da se mogu obavljati samo na temelju suglasnosti, dozvole ili drugog akta nadležnog tijela
18 Porobija & Špoljarić d.o.o. IV. NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDSKOM REGISTRU, Članak 31. Iako ovo smatramo vrlo dobrim sustavom osnivanja, smatramo da je ipak potrebno uvesti jednu promjenu u odnosu na postupak osnivanja na daljinu. Naime, u čl. 52.c se predviđa unošenje podatka o direktoru u obrazac osnivačkog akta - te samim time ti podaci postaju dio osnivačkog akta društva. Time se prilično kompliciraju svi daljnji postupci promjene članova uprave za same osnivače, jer će osnivači morati (zbog svega što je u tom pogledu propisano u prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama ZTD) mijenjati osnivački akt (tj. društveni ugovor) na način i većinom propisanom zakonom kako bi došlo do promjene članova uprave. Kako bi se izbjegla takva komplikacija, u odnosu na to pitanje smo i u postupku e-savjetovanja o izmjenama i dopunama ZTD dali opširan prijedlog drugačijeg rješenja - da se za imenovanje direktora propiše zaseban obrazac koji ne bi bio dio obrasca osnivačkog akta. U tom smislu, predlažemo da u tekstu predloženog čl. 52.c ZSR riječi "u obrazac osnivačkog akta" budu zamijenjene riječima "u za to predviđeni obrazac". Ista primjedba se odnosi i na predloženi čl. 52.d u dijelu gdje se predlaže da se u obrazac osnivačkog akta unose podaci o članovima nadzornog odbora tj predlažemo da se u prijedlogu čl. 52.d ZSR riječi "u obrazac osnivačkog akta" budu zamijenjene riječima "u za to predviđeni obrazac". Prihvaćen Prihvaća se. Osobe ovlaštene za zastupanje društva imenuju se posebnom odlukom i taj podatak ne čini sastavni dio društvenog ugovora.