Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o prijedlogu Izmjena i dopuna Sudskog poslovnika

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Zvonimira Terman Bukovšćak IZMJENE I DOPUNE SUDSKOG POSLOVNIKA U čl. 27. Izmjena i dopuna dodaje se novi stavak 3. čl. 62. kojim se određuje ostavljanje slobodnog prostora 7x4,5cm za otiskivanje oznake poštanske pošiljke u vidu barkoda. U st. 2. čl. 62. presude, važnija rješenja i odluke drugostupanjskog suda uvijek pišu na cijelom listu, s ostavljenim slobodnim prostorom širine 2,5 cm od gornjeg i donjeg, desnog i lijevog ruba papira, bez proreda, s time da pojedini dijelovi odluka (uvod, izreka i obrazloženje) budi vidljivo odvojeni. Nije jasno treba li zbrajati 2,5 cm sa 7x4,5cm ili se tih 7x4,5cm računa od ruba papira zbog čega će dolaziti do pretpostavki i različitih tumačenja, a time i do neujednačenog rada sudova. Zato je potrebno dodati u st. 3., ako se cm zbrajaju, riječi "dodatan slobodan prostor". Dalje, dosadašnji st. 3. postaje st. 4. čl. 62., koji se mijenja i glasi: "Sudske odluke i ostala pismena ispisuju se obostrano. Ako je sudska odluka sastavljena od više listova, svi će se listovi spojiti prošivanjem ili lijepljenjem." Ovdje sada nije jasno zašto se iz prijašnjeg stavka izbacilo "Izvornik", jer čl. 62. jasno definira način pisanja odluka (presuda, važnijih rješenja i odluka drugostupanjskih sudova), dok ostala pismena spadaju u čl. 63. i do sada su se ispisivala obostrano. Naime, st. 1. određeno je pismo Times New Roman, veličine 12pt, za sudske odluke i ostala pismena ali očito iz razloga da se ne spominje pismo u svakom članku. Stoga je potrebno vratiti riječ "Izvornik". U općinskim sudovima strankama se dostavljaju odluke i pismena (rješenja, dopisi, potvrde, zamolnice, pozivi) pa je malo nejasno odnosi li se prazan prostor koji se treba ostavljati 7x4,5 i na pismena koja spadaju u čl. 63. Kako bi se otklonila svaka nejasnoća u radu potrebno je razjasniti navedeno. U čl. 29. čl. 64. dodaje se novi st. 3. koji glasi: "Iznimno od st. 2. ovog članka strankama i drugim sudionicima dostavlja se izvornik ili ispis izvornika elektroničkog sudskog pismena." A što je sa sudskim odlukama? Isto kao i u čl. 30. kojim se dodaje čl. 65. st. 3. i 4. spominju se elektronička sudska pismena, ali ne i sudske odluke. Potrebno je dodati riječi "sudske odluke i ostala pismena". Nije prihvaćen Stavkom 3. predviđen je slobodan prostor u gornjem desnom kutu koji se računa od ruba papira i predstavlja iznimku od općeg pravila o marginama u širini 2,5 cm. S obzirom na navedeno, predloženo dodavanje riječi: „dodatan“ bilo bi protivno svrsi navedene odredbe. S obzirom na izričaj stavka 1. , odredba se odnosi na sudske odluke i druga pismena. Svrha izmjena ovog članka je da se upravo sva sudska pismena, uključujući i izvornike sudskih odluka, iz razloga ekonomičnosti ispisuju obostrano. Iz izmjena stavka 1. u članku 63., kojima se upućuje na odredbu članka 62. stavka 3., jasno proizlazi da se obveza ostavljanja slobodnog prostora odnosi i na sudske dopise, zamolnice, potvrde, kao i na pozive odnosno rješenja koja nemaju poseban uvod. Sudska pismena su širi pojam od sudskih odluka te obuhvaćaju sudske odluke.
2 Općinski sud u Splitu IZMJENE I DOPUNE SUDSKOG POSLOVNIKA 3)Prijedlog za izmjenu čl.185.: Dodaje se stavak 3. koji glasi: "Iznimno od stavka 1., ako se u parničnom predmetu podnese prijedlog za ponavljanje pravomoćno dovršenog postupka, predmet će se upisati pod novim poslovnim brojem." Budući da je Okvirnim mjerilima za rad sudaca propisano da se odlučivanje o prijedlogu za ponavljanje postupka u parničnom postupku vrednuje sucu kao rad, a sustav eSpis trenutno zbog tehničkih razloga (jer je predmet otprije označen kao riješen) ne omogućava da se odluka o prijedlogu za ponavljanje postupka uračuna sucu u "sudačku normu", to bi bilo svrsishodno na ovaj način dopuniti odredbu jer bi to omogućilo da sudac odlukom o prijedlogu za ponavljanje postupka predmet označi riješenim. 4)Prijedlog za izmjenu čl.213.st.4.: Iza riječi "osiguranje" bilo bi poželjno dodati riječ "dokaza" tako da se jasno zna da je riječ o postupku osiguranja dokaza, a ne osiguranja tražbine po Ovršnom zakonu. 5)Prijedlog za dopunu čl.300.st.2.: Iza prve rečenice dodaju se druga i treća rečenica koje glase: "Ako je prijedlog za određivanje privremene mjere podnesen istom sudu pred kojim se vodi parnični ili drugi postupak u vezi s kojim je privremena mjera predložena, prijedlog se neće upisivati u upisnik Ovr već će se dostaviti u spis parničnog ili drugog predmeta da se o prijedlogu odluči u sklopu tog postupka koji je u tijeku. Ako je u parničnom ili drugom postupku donesena privremena mjera, a stranka podnese prijedlog za provedbu te privremene mjere, takav prijedlog se neće upisivati u upisnik Ovr kao novi predmet već će se dostaviti u spis parničnog ili drugog predmeta da se o prijedlogu odluči i privremena mjere provede u sklopu tog postupka." Ovaj prijedlog predstavlja tehničko usklađivanje odredbe čl.340.st.2.Ovršnog zakona sa Sudskim poslovnikom i sudskom praksom (odluka VSRH Gr1-285/02) te preciziranje načina postupanja sudskih pisarnica. U praksi se često događa da službenici povodom ovakvih prijedloga za privremenu mjeru automatizmom bez čitanja prijedloga formiraju Ovr predmet koji se raspoređuje ovršnim sucima koji zbog tekuće parnice imaju problema u vezi s oglašavanjem nenadležnim (jer se radi o istom sudu), a ako donesu odluku o privremenoj mjeri iste se često ukidaju zbog povrede odredbe čl.340.st.2.Ovršnog zakona. Djelomično prihvaćen Prihvaća se prijedlog za izmjenu čl. 213. st. 4. Ne prihvaća se prijedlog za izmjenu čl.185. i prijedlog za dopunu čl. 300. st. 2. U Okvirnim mjerilima za rad sudaca nije propisano vrednovanje odlučivanja o prijedlogu za ponavljanje postupka u parničnom postupku, već se u parničim predmetima vrednuje ponavljanje postupka, što podrazumijeva da je prijedlog za ponavljanje postupka usvojen i postupak ponovljen. Prijedlog za privremenu mjeru se zasebno upisuje u Ovr upisnik upravo zbog vrednovanja rada sudaca na tim predmetima što nije posebno propisano Okvirnim mjerilima za rad sudaca.
3 Općinski sud u Splitu IZMJENE I DOPUNE SUDSKOG POSLOVNIKA, Članak 59. Komentar uz čl.59. izmjena i dopuna (izmijenjen čl.177.st.1.): Ako je već određeno da zaključak o upućivanju u parnicu iz ovršnog postupka ima učinak da se predmet označava riješenim, onda tim više treba i rješenje kojim se prihvaća prijedlog za odgodu ovrhe uvrstiti u ovaj članak kao odluku kojom se predmet označava kao riješen. Naime, zaključak o upućivanju u parnicu nema automatizmom za posljedicu prestanak provedbe ovrhe jer sud unatoč tom zaključku nastavlja provoditi postupak. S druge strane, kad se ovrha odgodi rješenjem, tad spis čeka protek određenog roka za koji je odgođena ovrha (nekad i godinu dana ovisno o dogovoru stranaka) ili okončanje parnice (koja zna potrajati par godina) pa je logično da spis za to vrijeme ne bude sa statusom "u rješavanju" kad ni sudac ne može poduzimati radnje u njemu. Ovo se posebno navodi zbog toga što će predloženom dopunom Pravilnika o radu u sustavu eSpis za dodjelu novih spisa biti relevantna količina starih predmeta u referadi, a spisi u kojima je odgođena ovrha za vrijeme trajanja odgode postaju sve stariji. 3) Nije prihvaćen Rješenjem o odgodi ovrhe se postupak ne dovršava budući da se protekom vremena na koji je ovrha odgođena postupak mora ili nastaviti ili obustaviti.
4 Općinski sud u Splitu IZMJENE I DOPUNE SUDSKOG POSLOVNIKA, Članak 27. Komentar uz čl.27. izmjena i dopuna (dodan st.3. u čl.62): Ostavljanje prostora u gornjem desnom kutu je u koliziji s mjestom gdje se piše poslovni broj predmeta (vidjeti čl.63.st.1.). Možda bi bilo dobro da se propiše kako će se poslovni broj pisati ispod ovog slobodnog prostora. Prihvaćen Prihvaća se.
5 Marija Mažar IZMJENE I DOPUNE SUDSKOG POSLOVNIKA, Članak 62. Predmeti o prvom ispitivanju osumnjičenika vode se u županijskim sudovima u pomoćnoj knjizi Kir 1. Kako se radi o dopisima upućenim sucu istrage na temelju ZKP predlažem takve predmete voditi u upisniku Kir 1, i vrednovati okvirnim mjerilima za rad sudaca kao ostale radnje suca istrage. Iste ne možemo arhivirati bez podatka o roku čuvanja, prema Pravilniku "Snimka se čuva dok se čuva i kazneni spis", a da bi to znali tražimo podatke od odvjetništva ili suda. Predmeti izdvajanja nezakonitih dokaza se isto vode u pomoćnoj knjizi, a obuhvaćeni su šifrarnikom međutim ne ulaze kroz eSpis u ispunjenje norme (400) jer nisu evidentirani u upisniku već u pomoćnoj knjizi Kir 1 (članak 198 SP). Nije prihvaćen Navedeno nije predmet ovog Pravilnika. Vrednovanje rada sudaca na pojedinim vrstama predmeta uređuje se Okvirnim mjerilima za rad sudaca.
6 Marija Mažar IZMJENE I DOPUNE SUDSKOG POSLOVNIKA, Članak 41. Predlažem izmjenu članka 105. stavak 1. Sudskog poslovnika na način da se iza riječi od dodaju riječi Poslovni broj:, arapski broj referade odnosno izvjestitelja, tako da na kraju istog članka u zagradi stoji (npr. Poslovni broj: 7 K-4/2018). Nije prihvaćen Primjedba nije obrazložena te nije moguće utvrditi svrhu predložene izmjene.
7 Jelena Čuveljak IZMJENE I DOPUNE SUDSKOG POSLOVNIKA, Članak 14. Ova promjena je veliko poboljšanje u odnosu na ranije pravilo po kojem se moralo čekati da sudac ode u potpunosti sa suda (npr. u mirovinu) kako bi se mogla vršiti preraspodjela predmeta, no možda bi bilo korisno da se npr. u stavku 5 definira jasnije i pravo preraspodjele u slučaju kada se prema poznatom preostalom radnom vremenu suca ne može očekivati da će određene predmete koje ima u referadi stići riješiti. Nije prihvaćen Navedeno nije predmet Sudskog poslovnika, već Pravilnika o radu u sustavu eSpis.
8 Jelena Čuveljak IZMJENE I DOPUNE SUDSKOG POSLOVNIKA, Članak 59. Vezano uz st. 2. se uočava da je i nadalje ostala obveza suca da dostavlja spis u službu evidencije, koja može zabraniti otpremanje spisa odnosno neevidentirati spis, a što je jasno vidljivo iz eSpisa te iz podataka o spisima vraćenima iz evidencije bez evidentiranja. Dakle služba evidencije ima tu ovlast, a ona nije predviđena u ovom stavku, sada ovom izmjenom dobivaju pravo da zadržavaju spis bez roka jer "kraće vrijeme" ne znači ništa, trebate točno navesti rok. npr. 3 dana i sl. te da li evidencija ima pravo neevidentirati spis i time zabraniti otpremu odluke suca iz nekog razloga. Ovo je jako siva zona koja bi potencijalno omogućila zlouporabe a koliko mi je poznato tako nečega nema nigdje u Europskoj uniji, i ovakav rad evidencije kao dodatnog suca koji "evidentira tj. dozvoljava otpremu odluke" je istaknut kao problem prilikom ulaska RH u EU. Nije prihvaćen Radi postizanja jednoobraznosti u poslovanju sudova Sudskim poslovnikom kao tehničkim propisom uređuju se postojeći poslovni procesi sukladno postojećoj organizaciji rada sudova.
9 Financijska agencija IZMJENE I DOPUNE SUDSKOG POSLOVNIKA, Članak 30. Predlažemo izmijeniti članak 30. Izmjena i dopuna Sudskog poslovnika te dopuniti članak 65. novi stavak 3. na sljedeći način: „ (3) Iznimno od stavka 2. ovog članka elektronička sudska pismena u izvorniku dostavljaju se strankama i drugim sudionicima postupka kao i tijelima i osobama koje nisu sudionici postupka u pdf obliku, potpisana kvalificiranim elektroničkim potpisom predsjednika vijeća, suca ili ovlaštenog službenika te sadrže odgovarajući barkod odnosno QR kod odnosno kao elektroničke isprave.“. Navedeno je potrebno kako bi se omogućila i dostava elektroničkih isprava tijelima koja nisu sudionici postupka (npr. Fina u ovršnom postupku) kada je to potrebno prema odredbama drugih propisa (Nacrt prijedloga Ovršnog zakona) i kada za to postoje uvjeti. Predlažemo dopuniti članak 65. novi stavak 4. na sljedeći način: (4) Ispisano elektroničko sudsko pismeno iz stavka 3. ovog članka je prikaz vanjskog obrasca elektroničkog sudskog pismena koji sadrži odgovarajući barkod odnosno QR kod, kontrolni broj i internetsku stranicu za provjeru vjerodostojnosti pismena i preuzimanje izvornika. Ispisano elektroničko sudsko pismeno iz stavka 3. ovog članka, kada je ispisano od strane ovlaštene osobe suda, bez dodatne ovjere, ima značaj otpravka sudskog pismena.“. Navedena dopuna je potrebna radi toga da se osigura da se samo ispis iz izvornog sustava u kojem je isprava odnosno elektroničko sudsko pismeno kreirano i to kad je ispisano od strane ovlaštene osobe, ima značaj otpravka. Bez ovakve dopune, otpravkom bi se mogao smatrati ispis iz bilo kojeg sustava (npr. Fininog). Nije prihvaćen S obzirom da izmjene Ovršnog zakona na koje predlagatelj upućuje nisu stupile na snagu, navedeno nije potrebno unaprijed propisivati Sudskom poslovnikom.
10 Financijska agencija IZMJENE I DOPUNE SUDSKOG POSLOVNIKA, Članak 29. Predlažemo izmijeniti članak 29. Izmjena i dopuna Sudskog poslovnika te dopuniti članak 64. novi stavak 3. na sljedeći način: „(3) Iznimno od stavka 2. ovog članka strankama, drugim sudionicima postupka kao i tijelima i osobama koje nisu sudionici postupka dostavlja se izvornik ili ispis izvornika elektroničkog sudskog pismena.“ Navedeno je potrebno radi ovršnog postupka u kojem Financijska agencija nije sudionik postupka, a u Nacrtu prijedloga Ovršnog zakona propisana je dostava elektroničkim putem između suda i Financijske agencije. Nije prihvaćen S obzirom da izmjene Ovršnog zakona na koje predlagatelj upućuje nisu stupile na snagu, navedeno nije potrebno unaprijed propisivati Sudskom poslovnikom.
11 Financijska agencija IZMJENE I DOPUNE SUDSKOG POSLOVNIKA, Članak 1. Predlažemo dopuniti i izmijeniti članak 1.Izmjena i dopuna Sudskog poslovnika i to točku 2. novog članka 1.a na sljedeći način: „2. Elektroničko sudsko pismeno je svaki dopis i odluka suda te akt sudske uprave u pdf obliku, koje je potpisano kvalificiranim elektroničkim potpisom suca ili ovlaštenog službenika suda i sadrži odgovarajući barkod odnosno QR kod, kontrolni broj i internetsku stranicu kojima se provjerava vjerodostojnost pismena te kao takvo predstavlja izvornik tog pismena. Kvalificirani elektronički potpis ima jednak pravni učinak kao vlastoručni potpis i otisak pečata suda. Elektroničko sudsko pismeno je i svaki dopis i odluka suda u obliku elektroničke isprave.“ Tekst odredbe je potrebno precizirati i dopuniti radi boljeg razumijevanja i izbjegavanja nedoumica u praksi. Također, definiciju elektroničkog sudskog pismena potrebno je dopuniti i pravom elektroničkom ispravom, u smislu Zakona o elektroničkoj ispravi, a radi ostavljanja mogućnosti dostave odluka suda kao elektroničkih isprava drugim osobama i tijelima, osobito u postupku provedbe ovrhe, a kada se za to ostvare potrebni uvjeti. Predlažemo dopuniti i izmijeniti članak 1.a točku 4. na sljedeći način: „4. Elektronički podnesak je svako pismeno stranaka, njihovih punomoćnika, zastupnika i drugih sudionika postupka upućeno sudu, u pdf obliku i potpisano naprednim ili kvalificiranim elektroničkim potpisom odnosno elektroničkim pečatom Financijske agencije u postupcima stečaja potrošača.“ Navedeno je potrebno propisati radi provođenja postupaka jednostavnog stečaja potrošača u kojem će prijedlozi za provedbu jednostavnog postupka stečaja potrošača koje podnosi Financijska agencija biti potpisani elektroničkim pečatom sukladno Uredbi (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ (eIDAS Uredba). Kod jednostavnog stečaja potrošača Fina je predlagatelj pa stoga i sudionik postupka. Također, predlažemo uz kvalificirani omogućiti i potpisivanje naprednim elektroničkim potpisom budući da takav potpis sada koristi većina korisnika u raznim sustavima (npr. e-dražba), a isti sadrži dovoljno visoku razinu sigurnosti. Predlažemo dopuniti članak 1.a pojmom elektroničkog dopisa te dodati novu točku 6. koja glasi: „6. Elektronički dopis je svako pismeno koje druga tijela i osobe, koja nisu sudionici postupka, upućuju sudu u pdf obliku i koje je potpisano naprednim ili kvalificiranim elektroničkim potpisom.“ Navedeno je potrebno radi ovršnog postupka u kojem Financijska agencija nije sudionik postupka, a prema Nacrtu prijedloga Ovršnog zakona propisana je dostava elektroničkim putem te treba propisati mogućnost dostave primjerice podataka iz Očevidnika na zahtjev suda elektroničkim putem. Također, predlažemo uz kvalificirani omogućiti i potpisivanje naprednim elektroničkim potpisom budući da takav potpis sada koristi većina korisnika u raznim sustavima (npr. e-dražba), a isti sadrži dovoljno visoku razinu sigurnosti. Točke 6. do 18. u članku 1.a postaju točke 7. do 19. Nije prihvaćen Prijedlog je sadržajno istovjetan predloženoj odredbi te sukladan definiciji Zakona o elektroničkoj ispravi pa stoga nema potrebe za njezinom izmjenom, a pojam „sudsko pismeno“ obuhvaća i pojam „sudske odluke“ i drugih „dopisa“. Procesni zakoni propisuju obvezu vlastoručnog potpisivanja sudskih podnesaka i sudskih pismena. Kako je člankom 25. eIDAS Uredbe propisano da kvalificirani elektronički potpis ima pravni učinak kao i vlastoručni potpis, u Sudskom poslovniku se navodi samo kvalificirani elektronički potpis. S obzirom da izmjene Ovršnog zakona na koje predlagatelj upućuje nisu stupile na snagu, navedeno nije potrebno unaprijed propisivati Sudskom poslovnikom.