Izvješće o provedenom savjetovanju - Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dohodak

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Ines Deranja PRAVILNIK, Članak 27. Prilozi uz Pravilnik o porezu na dohodak koji se koriste za popunjavanje stranice B obrasca JOPPD su prvenstveno u funkciji davanja preciznih uputa. Slijedom toga, njima ne priliči iskazivanje sadržaja na "bezobličan" način, što pokušavate napraviti ovim izmjenama. Ova se opaska odnosi na pozicije Priloga 3. koje nisu "novouvedene" (oznaka 4055), već na korekcije tekstova u "starim" postojećim oznakama u kojima pokušavate "inaugurirati" uopćene opise, umjesto konkretnog izražavanja. Prvi primjer: oznaka 4033 - Pitanje:Na što obveznika ispunjavanja obrasca upućuje opis: ".... prema posebnom propisu kojim se uređuje tržište rada." Što fali da se i nadalje definira Zakon prema kojem se takvo izvještavanje propisuje? Javlja se dvojba jesu li su ovakvi "uopćeni" opisi u funkciji upućivanja obveznika ispunjavanja obrasca ili u službi komocije državnih službenika? Drugi primjer: oznaka 5001 - na što obveznika popunjavanja obrasca upućuje opis: " …za osiguranike koji službeno borave u inozemstvu." , umjesto starog opisa gdje se dodatno u nastavku teksta pobliže pojasnila i osnovica i stopa: "...plaća ili prosječna plaća ukoliko mu se ne isplaćuje - 10% ZO INO". Da li je i to podilaženje državnim službenicima da ne trebaju imati pažnju na mogućim promjenama u budućnosti? Isti komentar stavljam i za oznake 5002,5003,5004,5005. Funkcija Pravilnika je pojasniti odredbe Zakona i propisati procedure prema nalogu zakonodavca. Problematika JOPPD obrasca je dovoljno opsežna i složena sama po sebi i traži upute (precizne, jasne i poučne). Poučna nota se sve više "ispušta" i uvodi "bezoblično" izražavanje kojem je u osnovi lijenost i izazivanje bujanja "tumačenja". Ovo su samo primjeri putem kojih na plastičan način želim pojasniti što mi, obveznici ispunjavanja obrazaca, želimo: pomoć, a ne neutralnost i "pranje" ruku. Nije prihvaćen Opisna izmjena šifre 4055 izvršena je obzirom da je ukinut Zakon o poticanju zapošljavanja te donesen novi zakon kojim se uređuje tržište rada (Zakon o tržištu rada). Izmjena ostalih navedenih šifri nije predmet izmjena ovog Pravilnika.
2 KPMG Croatia d.o.o. PRAVILNIK, Članak 25. S obzirom da se člankom 80.a Zakona o porezu na dohodak koji stupa na snagu 1. siječnja 2019. daje mogućnost preuzimanja oporezivog dohotka kao što ga je utvrdila država izvora, mišljenja smo da je potrebno dodatno pojasniti da li se ovo preuzimanje odnosi na sve dohotke koje pojedini porezni obveznik ostvaruje iz inozemstva ili porezni obveznik može birati način utvrđivanja oporezivog dohotka ovisno o vrsti dohotka/izvoru dohotka/poreznom razdoblju. Nastavno na navedeno predlažemo da se dodatno pojasni kako se određeni jedinstveni porezni tretman primitaka iz inozemstva – preuzimanje dohotka/utvrđivanje prema hrvatskim propisima primjenjuje na dohodak koji istodobno ispunjava sljedeća tri uvjeta: ista vrsta dohotka; ista država izvora; i isto porezno razdoblje. U skladu s navedenim prijedlogom porezni obveznik bi primjerice mogao birati da u slučaju ako unutar iste kalendarske godine ostvaruje dohodak od imovine iz Italije i Austrije da dohodak iz Italije preuzima kako ga je utvrdila talijanska porezna uprava, a austrijski dohodak da se utvrđuje prema hrvatskim propisima. Dohoci različite vrste ostvareni iz iste države mogli bi imati različit porezni tretman. Isto tako porezni obveznik koji je za određeno porezno razdoblje odabrao jedan porezni tretman iduće bi godine mogao odabrati drukčija pravila oporezivanja dohotka iz inozemstva. Primljeno na znanje Člankom 80.a Zakona o porezu na dohodak oporeziv dohodak se preuzima na način kako ga je utvrdila država izvora dohotka odnosno istim nije propisano preuzimanje dohotka samo određene vrste dohotka.
3 KPMG Croatia d.o.o. PRAVILNIK, Članak 22. Vezano uz obvezu izvještavanja o primicima što ih isplaćuju hrvatski isplatitelji, a za te primitke je propisana mogućnost stajanja s plaćanjem predujmova sukladno odredbi članka 81. stavka 3. Zakona o porezu na dohodak iz razloga što su tijekom poreznog razdoblja oporezivi u inozemstvu (gdje je izvor dohotka) ili se izuzimaju od oporezivanja sukladno odredbama Ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, predlažemo da se razmotri mogućnost podnošenja izvješća o neoporezivom primitku na mjesečnoj razini putem obrasca JOPPD. Ovime bi se hrvatskim isplatiteljima omogućilo da istodobno s isplatom plaće podnesu propisano izvješće o primitku prema kojemu tijekom poreznog razdoblja ne postoji obveza plaćanja predujma poreza na dohodak, čime bi se smanjilo njihovo administriranje na kraju godine. Preporuka je da se navedena opcija/obveza primjenjuje isključivo na primitke što ih isplaćuju hrvatski isplatitelji, dok bi za primitke ostvarene neposredno iz inozemstva od strane inozemnih isplatitelja i nadalje trebala postojati obveza podnošenja izvješća na godišnjoj razini putem INO-DOH obrasca, kako bi bili u mogućnosti pravovremeno prijaviti dohodak iz inozemstva (što ne bi bio slučaj ukoliko bi im se propisala obveza mjesečnog prijavljivanja). Nije prihvaćen Propisivanjem mjesečnog podnošenja Obrasca JOPPD umjesto godišnjeg podnošenja Obrasca INO-DOH isplatiteljima bi se kao što se navodi smanjilo administriranje na kraju godine, međutim istima bi se povećalo administriranje tijekom godine.
4 KPMG Croatia d.o.o. PRAVILNIK, Članak 21. Predlaže se i nadalje zadržati obvezu sastavljanja i dostave Potvrde o isplaćenom primitku, dohotku i uplaćenom porezu i prirezu po odbitku primateljima drugog dohotka. Naime, ova potvrda predstavlja jedinstveno godišnje izvješće, putem kojega svaka osoba koja je ostvarivala drugi dohodak ima uvid u godišnje podatke o bruto primitku, doprinosima, ostalim porezno priznatim izdacima, porezu i prirezu te isplaćenom neto primitku. Ukidanje ovog obrasca zahtijevalo bi dodatno administriranje od strane navedenih osoba radi pribavljanja relevantnih informacija o ostvarenom dohotku i plaćenom porezu. Naime u pravilu ove osobe imaju samo iscjepkane informacije na mjesečnom nivou, a ne i informaciju za porezne svrhe. Čak i za osobe koje putem e-servisa imaju uvid u JOPPD obrasce, pribavljanje godišnjih podataka koji se trenutno navode na Potvrdi bi predstavljalo dodatno administriranje. Ovime se navedenim osobama u značajnoj mjeri otežava i planiranje eventualnih poreznih obveza/povrata poreza po godišnjem obračunu, kao i kontrola godišnjeg obračuna provedenog od strane poreznog tijela, tim više što od 2017. godine drugi dohodak obvezno ulazi i godišnji obračun te ovisno o visini ostalih dohodaka može biti oporeziv i stopom od 36%. Prihvaćen Prijedlog je prihvaćen.
5 KPMG Croatia d.o.o. PRAVILNIK, Članak 10. Predlaže se i nadalje zadržati obvezu sastavljanja i dostave obrasca IP radnicima, umirovljenicima i osobama koje ostvaruju primitak od nesamostalnog rada. Naime obrazac IP predstavlja jedinstveno godišnje izvješće, putem kojega svaka osoba koja je ostvarivala primitke od nesamostalnog rada ima uvid u godišnje podatke o bruto primitku, doprinosima, porezu i prirezu te isplaćenom neto primitku. Ukidanje ovog obrasca zahtijevalo bi dodatno administriranje od strane navedenih osoba radi pribavljanja relevantnih informacija o ostvarenom dohotku i plaćenom porezu. Naime, u pravilu ove osobe imaju samo iscjepkane informacije na mjesečnom nivou, a ne i informaciju za porezne svrhe. Čak i za osobe koje putem e-servisa imaju uvid u JOPPD obrasce, pribavljanje godišnjih podataka koji se trenutno navode na IP obrascu bi predstavljalo dodatno administriranje. Ovime se navedenim osobama u značajnoj mjeri otežava i planiranje eventualnih poreznih obveza/povrata poreza po godišnjem obračunu, kao i kontrola godišnjeg obračuna provedenog od strane poreznog tijela. Djelomično prihvaćen Prijelaznim i završnim odredbama Pravilnika propisano je da je Izvješće o plaći, mirovini, doprinosima, porezu i prirezu – Obrazac IP iz članka 31. Pravilnika o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 10/17, 128/17 i 106/18) poslodavac i isplatitelj plaće i mirovine obvezan dati radniku, umirovljeniku i osobi koja ostvaruje primitke od nesamostalnog rada za potrebe sastavljanja godišnje porezne prijave do 31. siječnja 2019. godine za 2018. godinu.
6 Sigma Tax Consulting d.o.o. za porezno savjetništvo PRAVILNIK, Članak 8. Predloženom izmjenom brišu se odredbe o načinu utvrđivanju vrijednosti primitaka u naravi pri davanju dionica, pri opcijskoj kupnji dionica i pri dodjeli vlastitih dionica u okviru dohotka od nesamostalnog rada. Smatramo da bi bilo dobro, umjesto potpunog brisanja, ove odredbe o načinu utvrđivanja vrijednosti ovih primitaka zadržati u dijelu koji se odnosi na dohodak od nesamostalnog rada, ali ih na odgovarajući način prilagoditi jer je moguća i dodjela ili opcijska kupnja dionica radnicima koja ne zadovoljava sve uvjete iz čl. 68. Zakona (npr. dionice koje nisu vlastite dionice) i koja će stoga i dalje biti dohodak od nesamostalnog rada. Primljeno na znanje Prijedlog primljen na znanje.
7 KPMG Croatia d.o.o. PRAVILNIK, Članak 8. S obzirom da je posljednjim izmjenama i dopunama uveden jedinstveni način oporezivanja dohotka po osnovi dodjele i opcijske kupnje vlastitih dionica na način da se navedeni primici smatraju primitkom u naravi po osnovi kapitala, predlaže se Pravilnikom dodatno urediti način utvrđivanja vrijednosti primitka u naravi po navedenoj osnovi. Nadalje s obzirom na nedoumice i različita tumačenja koja su se javila u dijelu stručne javnosti o tome da li se vrijednost ovih primitaka smatra neto primitkom koji za potrebe oporezivanja treba uvećati za pripadajući porez i prirez ili bruto primitkom, smatramo potrebnim da se navedeno dodatno pojasni. Nije prihvaćen Navedeno ne bi bilo u duhu Zakona o porezu na dohodak prema kojem se primitak u naravi uvijek smatra primitkom u neto iznosu.
8 Sigma Tax Consulting d.o.o. za porezno savjetništvo PRAVILNIK, Članak 7. Izmjenom članka 21. stavka 1. točke 4. Pravilnika o porezu na dohodak se primici po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica po povoljnijim uvjetima više ne smatraju primicima od nesamostalnog rada. Predložena izmjena povezana je s izmjenom članka 68. Zakona o porezu na dohodak (koji stupa na snagu 1. siječnja 2019. godine) kojim se propisuje da se dohotkom od kapitala, pod određenim uvjetima, smatraju i određeni primici koji se prema trenutno važećim odredbama propisa o oporezivanju dohotka smatraju dohotkom od nesamostalnog rada ili drugim dohotkom. Jedan od uvjeta propisanih člankom 68. Zakona (koji primitak mora ispuniti da bi se smatrao dohotkom od kapitala) je uvjet da taj primitak mora biti ostvaren po osnovi udjela u dobiti. Ovaj uvjet je postojao još i ranije kada je dohodak od kapitala po osnovi udjela u dobiti u obliku dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica po prvi puta uveden (i to za članove uprave i radnike), a taj je uvjet ostao i nakon što je odredba sužena na način da se primjenjuje samo na članove uprave. Također, za taj uvjet je Ministarstvo financija dalo tumačenje prema kojem je taj uvjet ispunjen, odnosno prema kojem se određena dodjela vlastitih dionica ili opcijska kupnja može tretirati kao dohodak od kapitala ako takvo davanje (uključujući pripadajući porez na dohodak) nije priznato kao rashod u obračunu poreza na dobit, bez obzira na to je li računovodstveno prikazano kao rashod ili kao isplata iz dobiti (npr. Ministarstvo financija je u mišljenju od 29. ožujka 2006. zauzelo stajalište da je ‘…potrebno za iznos rashoda osoblja, koji se prema poreznom propisu evidentira kao udio u ostvarenoj dobiti, uvećati osnovicu poreza na dobit’). Međutim, sada kada se od 1.1.2019. proširuje obuhvat primitaka koji se pod određenim uvjetima mogu smatrati dohotkom od kapitala na način da mogu biti obuhvaćeni i primici koje ostvaruju radnici i članovi uprave tuzemnog društva putem dodjele vlastitih dionica povezanog društva u inozemstvu ili realizacijom prava iz opcijskog ugovora sklopljenog s povezanim društvom u inozemstvu, postavlja se pitanje na koji način će se tumačiti uvjet da primitak mora biti ostvaren „po osnovi udjela u dobiti“. Ako će ovaj uvjet biti tumačen na jednak način kao i do sada (kako je navedeno u mišljenju Ministarstva financija od 29. ožujka 2006. godine), postavlja se dodatno pitanje na koji način će radnik ili član uprave tuzemnog društva moći dokazati da je ovaj uvjet ispunjen u slučaju kada mu vlastite dionice dodjeljuje povezano društvo iz inozemstva ili kada realizira prava iz opcijskog ugovora sklopljenim u inozemstvu, odnosno kada je isplatitelj inozemna osoba koja ne plaća hrvatski porez na dobit. Kako ne bi bilo upitno je li donositelj propisa zaista imao namjeru zadržati ovaj uvjet i tumačiti ga na isti način kao i do sada, smatramo da bi bilo dobro iskoristiti ovu priliku izmjene Pravilnika na način da se u dijelu Pravilnika kojim se propisuje oporezivanje dohotka od kapitala dodatno pojasni navedeni uvjet kao i način dokazivanja da je uvjet bio ispunjen u slučaju kada je isplatitelj inozemna osoba. Primljeno na znanje Prijedlog primljen na znanje. U slučaju potrebe za dodatnim pojašnjenjem Porezna uprava očitovat će se o istom pisanim mišljenjem.
9 KPMG Croatia d.o.o. PRAVILNIK, Članak 3. Predlaže se propisati da se naknada troškova prijevoza izaslanih radnika prilikom odlaska na rad inozemstvo smatra neoporezivim primitkom. U skladu s predloženim izmjenama stavka 12. ovoga članka među ostalim se propisuje da dnevnice za rad na terenu u zemlji i inozemstvu jesu naknade na ime pokriće troškova prehrane i drugih troškova radnika na terenu u zemlji i inozemstvu, osim troškova smještaja koji se podmiruju na teret poslodavca i ne smatraju se dohotkom radnika. Naše je razumijevanje da iz navedene odredbe proizlazi da se troškovi smještaja radnika na terenu u zemlji i inozemstvu koji se podmiruju na teret poslodavca smatraju neoporezivim primitkom i da se isto, u svezi odredbe stavka 32. istog članka, primjenjuje i na izaslane radnike. Kako bi se izbjegle nedoumice oko tumačenja ove odredbe, predlažemo da se navedeno pitanje podrobnije uredi, odnosno da se zasebnim stavkom ili točkom uredi pitanje poreznog tretmana naknade troškova smještaja u navedenim slučajevima. Primljeno na znanje Navedenim člankom se uređuju dnevnice za rad na terenu, a koje ne pokrivaju troškove smještaja.
10 HRVATSKA UDRUGA BANAKA PRAVILNIK, Članak 3. Predlažemo izmjenu članka 7. stavak 2. r.br. 29 u koloni „iznos“ na način da se postojeći tekst: „u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte odnosno do visine cijene mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte. Ako na određenom području odnosno udaljenosti nema organiziranog prijevoza, naknada troškova prijevoza na posao i s posla utvrđuje se u visini cijene prijevoza koja je utvrđena na približno jednakim udaljenostima na kojima je organiziran prijevoz odnosno do visine cijene prijevoza koja je utvrđena na približno jednakim udaljenostima na kojima je organiziran prijevoz.“ zamijeni sljedećim tekstom (izmjena označeno crveno): „u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte odnosno do visine cijene mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte. Ako na određenom području odnosno udaljenosti nema organiziranog prijevoza, naknada troškova prijevoza na posao i s posla utvrđuje se u visini do 1,00 kn po prijeđenom kilometru, uvećano za troškove mostarine i tunelarine (uz predočenje ispisa elektroničke naplate cestarine – ENC na ime zaposlenika i za odgovarajući dolazak na posao i povratak s posla), kao i u slučaju naknade troškova prijevoza zaposleniku u dane kada organizirani javni prijevoz ne prometuje. Obrazloženje prijedloga izmjene: Postojeća odredba prema kojoj u slučajevima kada na određenom području nema organiziranog prijevoza, naknadu troškova prijevoza na posao i s posla treba utvrđivati do visine cijene prijevoza koja je utvrđena na približno jednakim udaljenostima na kojima je organiziran prijevoz, smatramo iznimno nepraktičnom za provedbu. Također, navedena odredba ostavlja veliki prostor za potencijalna naknadna osporavanja poreznih inspektora zbog činjenice da usporedni podaci mogu jako puno varirati radi nejednakih cijena prijevoza na približno istim udaljenostima. Isto tako ne treba zanemariti činjenicu da određena područja odnosno udaljenosti zbog svojih specifičnosti ne mogu biti usporediva s nekim drugim područjima/udaljenostima, što poduzetnicima i zaposlenicima koji žive na takvim područjima može stvoriti velike probleme i poreznu nesigurnost. Zbog navedene činjenice Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama (NN 128/17) i Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike (NN 112/17; 12/18) od početka 2018. primjenjuju pravila koja predlažemo implementirati kroz nadolazeće izmjene i dopune Pravilnika o porezu na dohodak. Naime, kroz navedene kolektivne ugovore u članku 66. (za javne službe) i članku 53. (za državne službe) propisana je identična odredbu koju ovdje predlažemo. Navedena odredba značajno bi olakšala postupanje poduzetnika prema radnicima u ovoj stvari i doprinijela većoj poreznoj sigurnosti privatnog sektora u RH. Također, usvajanjem ovog prijedloga radnicima zaposlenima u privatnom sektoru mogla bi se omogućiti ista razina prava (isplata neoporezive naknade za prijevoz na posao i s posla u slučajevima kada nema organiziranog javnog prijevoza) kakva uživaju radnici zaposleni u javnim i državnim službama. Obzirom na sve navedeno, nadamo se da ćete prihvatiti predložene izmjene Pravilnika o porezu na dohodak. Primljeno na znanje Prijedlog je primljen na znanje te je isti potrebno dodatno analizirati zajedno s nadležnim ministarstvima.
11 Nezavisni hrvatski sindikati PRAVILNIK Kako nisu prihvaćeni prijedlozi Nezavisnih hrvatskih sindikata vezani za Zakon o porezu na dohodak te na zadnje Izmjene i dopune pravilnika o porezu na dohodak, molimo Vas da još jednom razmotrite prijedloge koje smo uputili Poreznoj upravi 27. studenog 2018. godine. Primjedbe su se u prvom redu odnosile na povećanja dnevnica za službeno putovanje u tuzemstvu te na niz povećanje neoporezivih iznosa za različite kategorije davanja od strane poslodavaca (potpore zbog invalidnosti radnika, potpore za slučaj smrti zaposlenika, potpore zbog neprekidnog trajanja bolovanja dužeg od 90 dana, jednokratne potpore u slučaju smrti člana uže obitelji radnika, otpremnine prilikom odlaska u mirovinu, jubilarne nagrade, dar djetetu do 15 godina starosti, topli obrok…), a za koje smatramo da se većina neoporezivih iznosa treba usklađivati s kretanjem inflacije. Navedeno smo detaljno obrazložili i na javnoj raspravi o Zakonu o porezu na dohodak te u očitovanju na zadnje Izmjene i dopune pravilnika o porezu na dohodak. Osim toga, naglasili smo i kako je potrebno izmijeniti članak 7. stavak 18. Pravilnika na način da se izjednači tretman za radnike koji putuju zrakoplovom u tuzemstvu u odnosu na one koji putuju u inozemstvo jer pravilnik propisuje da, ako se za službeno putovanje u inozemstvo koristi zračni prijevoz, inozemna dnevnica se obračunava dva sata prije vremena predviđenog polijetanja zrakoplova iz posljednje zračne luke u Republici Hrvatskoj do vremena dolaska zrakoplova u prvu zračnu luku u Republici Hrvatskoj što nije slučaj kod zračnog prijevoza u tuzemstvu. Nadalje, predlažemo da se dnevnica obračunava do jednog sata nakon dolaska zrakoplova. Nadalje, kako prilikom izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak nije prihvaćen naš prijedlog da se obitelj preminulog člana sindikata oslobodi obveze plaćanja poreza, doprinosa i prireza na pomoć koju im zbog smrti svog člana isplati sindikat, molimo Vas da u Pravilniku nađete prostora za navedeno jer se radi o pomoći za obitelj u posebno osjetljivom trenutku, a upućuje se na račun nekog od članova obitelji, a ne pokojnikov/pokojničin račun, jer su sredstva obitelji potrebna hitno, a ne da postanu dio sredstava za ostavinsku raspravu. Djelomično prihvaćen Osim što je s 1. prosincem 2018. propisana je nova vrsta neoporezivog primitka i to novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika (dodatna plaća, dodatak uz mjesečnu plaću i sl.) do 5.000,00 kuna godišnje, ovim izmjenama Pravilnika je od 1. siječnja 2019. povećan neoporezivi iznos potpore za novorođenče s jedne proračunske osnovice na 10.000,00 kuna. Daljnje proširenje i/ili povećanje neoporezivih iznosa nije moguće u postavljenim limitima zadanog financijskog okvira.
12 GANESA d.o.o. PRAVILNIK Izmjena Čl.28. st.1. Pravilnika o porezu na dohodak U članku 28. dodaje se novi stavak (2) koji glasi: (2) Porezna kartica nalazi se kod poslodavca/isplatitelja primitka (plaće) i mirovine do trenutka isplate ostvarenih redovitih primitka iz članka 21. Zakona. Kod ostvarenih primitaka iz članka 21. Zakona za razdoblje kraće od punog mjeseca osobni odbitak na temelju porezne kartice prema članku 26. stavku 1. Zakona može se koristiti razmjerno ostvarenim satima/danima ostvarivanja primitaka iz članka 21. Zakona. Kod promjena tijekom obaveznog osiguranja koje utječu na korištenje porezne kartice kao što je promjena sa punog na nepuno radni vrijeme i obrnuto poslodavac/isplatitelj primitka (plaće) i mirovine mora ispočetka utvrditi pravo na korištenje osobnog odbitka, tj. da li se kod njega nalazi porazna kartica. Dosadašnji stavci od 2. do 9. postaju članci od 3. do 10. Obrazloženje Člankom 28., st.1. Pravilnika, a isto je potvrđeno i mišljenjem Broj klase:410-01/18-01/218 smatra se da se porezna kartica nalazi se kod poslodavca/isplatitelja primitka (plaće) i mirovine do trenutka odjave na HZMO čime je radniku onemogućeno ostvarivanje prava na utvrđivanje predujma porezna na dohodak u skladu sa čl.24., st.2. Zakona o porezu na dohodak. U navedenom mišljenju je navedeno da radnik ne može biti oštećen iz razloga što će svoja zakonska prava ostvariti u posebnom postupku godišnjeg obračuna poreza na dohodak što nije u potpunosti točno pošto ovršeni radnici nisu u mogućnosti iskoristiti ograničenja od ovrhe iz čl. 173. Ovršnog zakona, a povrat više plaćenog poreza i prireza na dohodak izvršava se negotovinski i to putem redovnog računa (žiro i tekući račun). Radnici koji tijekom godine mijenjaju poslodavce/isplatitelje primitaka početkom mjeseca značajno su oštećeni jer na primjeru minimalne plaće za 2019. godinu koja bi trebala iznositi 3.000,00 kn neto i predstavlja egzistencijski minimum radniku će biti isplaćeno 28,32% manje, tj. 2.150,40 kn što predstavlja značajan udar na standard radnika. Uz to treba napomenuti da kod smanjenja primitaka poslovne banke umanjuju kreditnu sposobnost pa dolazi do dodatnog negativnog učinka na radnika. Predloženim korištenjem osobnog odbitka kod isplate ostvarenih redovitih primitaka u razmjernom dijelu odrađenih sati/dana došlo bi do pravne sigurnosti i poslodavca i zakonodavca kod korištenja osobnog odbitka umjesto dosadašnjeg načina kojim je doveo do pravne nesigurnosti i kod poslodavca i kod radnika pošto radnik ne zna kolika će mu plaća biti isplaćena i da li će i kada primiti povrat poreza sljedeće godine, a poslodavac trpi neugodnosti jer radnici izražavaju nezadovoljstvo isplaćenim plaćama pošto smatraju da ih je poslodavac namjerno zakinuo radi promjene poslodavca. Nije prihvaćen Ako bi se dopustilo produženo korištenje osobnog odbitka za bivše poslodavce (nakon uredne odjave u HZMO-u) došlo bi do pravne nesigurnosti iz razloga što novi poslodavac ne bi mogao znati od kada može koristiti osobni odbitak. Kod naknadnih isplata bivšim radnicima koji su postali korisnici prava na mirovinu, u slučaju produženog korištenja osobnog odbitka, opet bi mogao nastati problem zato što se umirovljenik može ponovno zaposliti na pola radnog vremena. Međutim, ako je bivši radnik izjavio da neće zasnovati novi radni odnos u mjesecu raskida radnog odnosa ili slijedeći mjesec, bivši poslodavac može koristiti osobni odbitak, temeljem dane izjave radnika, ali najkasnije do zadnjeg dana u mjesecu za prethodni mjesec (nastankom obveze dostave obračuna radniku o dospjelom, a neisplaćenom primitku). Odredbe kojima su propisana izuzimanja odnosno ograničenja od ovrhe su u nadležnosti Ministarstva pravosuđa.