Izvješće o provedenom savjetovanju - Analize i podloge za izradu Nacrta Integriranog energetskog i klimatskog plana za razdoblje od 2021. do 2030. godine

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 REGEA 3.1.1. Emisije i uklanjanja stakleničkih plinova , POLJ-1: Promjena u prehrani stoke i svinja i kvaliteta stočne hrane U ovom su dijelu mjere malo konkretnije raspisane u smislu aktivnosti, no i dalje nedostaju nositelji, financijski pokazatelji, vremenski okviri, dionici. Primljeno na znanje Primljeno na znanje: Razmotrit će se u narednom razdoblju
2 REGEA 3.1.1. Emisije i uklanjanja stakleničkih plinova , GO-1: Sprječavanje nastajanja i smanjivanje količine krutog komunalnog otpada Generalan komentar – u dokumentu nisu navedene mjere već samo navedene obveze iz važeće zakonske regulative. Zašto se ne navodi veza s energetikom i emisijama stakleničkih plinova, prilagodbama na učinke klimatskih promjena u sektoru otpada. Primljeno na znanje Primljeno na znanje: Razmotrit će se u narednom razdoblju
3 REGEA 3.1.1. Emisije i uklanjanja stakleničkih plinova , IP-1: Smanjenje emisije hlapljivih organskih spojeva u sektoru uporabe otapala Generalan komentar – u dokumentu nisu navedene mjere već samo navedene obveze iz važeće zakonske regulative. Nema nikakve poveznice industrijskih procesa i energetike, dodatnih mjera energetske učinkovitosti u industriji. Primljeno na znanje Primljeno na znanje: Predviđa se korištenje fiskalnog sustava za poticanje sustavnog gospodarenja energijom u poslovnom sektoru, što dakako uključuje i industriju. Očekuje se da će se na ovaj način industrijska postorjenja potaknuti na provodbu mjere energetske učinkovitosti na tržišnim osnovama. Nadalje, EU ETS sustav je mjera za industriju kao i naknda za CO2 za ona postrojenja koja nisu u ETS-u. I konačno, treba istaknuti kako će u RH u razdoblju od 2021 do 2030 godine biti na snazi sustav obveza energetske učinkovitosti za opskrbljivače energijom, a očekuje se kako će upravo u industrijskom sektoru opskrljivači svojim kupcima nuditi energetske usluge i tako ostvarivati svoje obveze.
4 REGEA 3.1. Dimenzija: dekarbonizacija, 3.1.1. Emisije i uklanjanja stakleničkih plinova U nastavku su dani komentari za pojedine mjere: • MS-1 Međusektorsko povjerenstvo. Nije jasno kakva je to konkretna mjera, koji je njen učinak, na koje sektore utječe. • MS-2: Promicanje korištenja inovativnih informacijskih i komunikacijskih tehnologija (ICT) radi smanjenja emisija stakleničkih plinova. Opisivanje IKT mogućnosti nije mjera. Nije razrađeno koje će se aktivnosti primijeniti, kako, koliko će to koštati, tko će koordinirati implementaciju mjere… • MS-3: Europski sustav trgovanja emisijskim jedinicama Ponovno se opisuje što je to EU ETS i historijat uspostave u RH. Ne navode se konkretno aktivnosti kako se sredstva prikupljena putem ovog mehanizma koriste za daljnje smanjenje emisija stakleničkih plinova • MS-4: Korištenje sredstava dobivenih od prodaje emisijskih jedinica putem dražbi u okviru EU ETS-a za mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova Ovu mjeru treba spojiti s MS-3 i osim suhoparnog navođenja koliko je sredstava prikupljeno i načelnog navođenja da su utrošena za projekte za povećanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisija CO2 raspisati plan provedbe mjere i konkretna ulaganja. Ovo nije izvještaj za proteklo razdoblje već energetsko klimatski plan za 2021-2030! • MS-5: Porez na emisiju CO2 za stacionarne izvore koji nisu u EU ETS-u Isti komentar kao i za MS-3 • MS-6: Sporazum gradonačelnika za klimu i energiju u Republici Hrvatskoj Trebali bi se na nacionalnoj razini, konkretno kroz ovaj dokument ugledati na dokumente koje su donijeli gradovi i općine potpisnici CoM i to SEAP-e i SECAP-e, jer je način na koji se u tim dokumentima opisuju mjere značajnije bolji no što je to slučaj u ovom dokumentu. Ovaj bi dokument trebao postati strateški dokument iz područja energetske učinkovitosti, smanjenja učinka klimatskih promjena i prilagodbe istima za RH, ujedno i podloga za programiranje OP-a za 2021-2027. To konkretno znači da bi isti morao reflektirati i potrebe JL(R )S koji su već dobrim dijelom određeni u SEAP-ima i prijedlozima SECAP-a. • MS-7: Provedba interdisciplinarnog istraživanja potencijala za geološko skladištenje CO2 u Republici Hrvatskoj Jedina konkretna aktivnost navedena u ovoj mjeri je prijedlog da se izradi Nacionalna studija izvodljivosti za pripremne aktivnosti za CCS projekte. Takva ideja je jednostavno pogrešna, jer već postoji pregled geoloških lokacija pogodnih za skladištenje CO2, postoji i pregled postrojenja (malobrojnih) koja su potencijalni kandidati za korištenje ove tehnologije, a studije izvodljivosti moraju se izrađivati za svaki projekt zasebno (Što uopće znači Nacionalna studija izvodljivosti??). RH bi se prije svega trebala odrediti da li je CCS nešto što će poticati, kako će poticati tvrtke na korištenje sredstava dostupnih kroz NER300 fond i sl. fondove. Sve ostalo će jednostavno odrediti tržište emisijskih jedinica stakleničkih plinova i EU politike. • MS-8: Unaprjeđenje održivosti urbanih sredina Ponovno je dostupan samo generalni opis. Opisuje se pojam održivosti! Što su to razvojni planovi urbanih sredina? Na temelju čega i s kojom sigurnošću možete tvrditi u dokumentu ove razine da ćete osigurati financiranje iz ESI fondova u perspektivi 2021-2027? Sve što je u ovoj mjeri je nešto što bi se po definiciji trebalo ogledati u prostorno planskoj dokumentaciji JLS. Ovaj dokument odnosi se na energetsku učinkovitost i klimatske promjene, a ova konkretna mjera uopće ne opisuje kako će točno ta dva elementa biti zastupljena kroz termin unaprjeđenja održivosti urbanih sredina. Nema apsolutno nikakve konkretne aktivnosti, kvantifikacije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje: Razmotrit će se u narednom razdoblju
5 REGEA Prvi Nacrt Integriranog energetskog i klimatskog plana za razdoblje od 2021. do 2030. godine, 3. POLITIKE I MJERE Ključni i najvažniji dio svakog akcijskog plana predstavlja poglavlje u kojem su obrađene konkretne mjere i aktivnosti koje će se provoditi, odnosno dio koji opisuje primjenom kojih mjera i aktivnosti će se ostvariti ciljevi. Ovo poglavlje je u Nacrtu energetskog i klimatskog plana iznimno loše obrađeno te se za sve mjere mogu navesti sljedeći komentari: • Dio koji opisuje mjere više izgleda kao pojmovnik nego kao poglavlje koje opisuje mjere; • Nema kvantifikacije učinka (energetske uštede, proizvodnja energije iz obnovljivih izvora, smanjenje emisije stakleničkih plinova) za niti jednu mjeru; • Nema pregleda dionika koji trebaju biti uključeni u provedbu mjere; • Nema RACI matrice, odnosno nema navođenja odgovornosti za mjeru. Ovo je iznimno veliki nedostatak jer je potpuno nejasno tko bi trebao biti odgovoran za provedbu konkretne mjere i aktivnosti; • Ne postoji kvantifikacija troška mjere; • Nema vremenskog perioda implementacije; • Nedostaju opisi konkretnih aktivnosti, znatan dio mjere je iznimno šturo opisan. Primljeno na znanje Primljeno na znanje: Razmotrit će se u narednom razdoblju
6 REGEA Prvi Nacrt Integriranog energetskog i klimatskog plana za razdoblje od 2021. do 2030. godine Nacrt energetskog i klimatskog plana za razdoblje 2021-2030 svojom strukturom i sadržajem ne odražava značaj i nužnost ovakvog tipa dokumenta te iz njega nije jasno kako će Republika Hrvatska provođenjem aktivnosti koje su predviđene ovim dokumentom postići ciljeve postavljene na razini EU za razdoblje do 2030. Sam dokument izgleda kao da je više različitih sektorskih dokumenata povezano u jedan, no ne u cjelinu i ne sa zajedničkim ciljem. Dokument ne predviđa suradnju svih razina vlasti te nimalo ne prepoznaje važnost jedinica lokalne i regionalne samouprave u postizanju ciljeva. Gradovi, općine i županije u Republici Hrvatskoj već niz godina predvodnici su energetske tranzicije i značajno doprinose smanjenju učinaka klimatskih promjena kroz veliki broj provedenih projekata i mjera energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije. S obzirom na navedeno, bilo bi poželjno da Energetski i klimatski plan na nacionalnoj razini prati strukturu koja je u sklopu Sporazuma gradonačelnika za klimu i energiju predviđena te koju gradovi i općine primjenjuju u izradi svojih Akcijski planova ublažavanja negativnih učinaka klimatskih promjena i održivog energetskog razvoja (SECAP – Sustainable Energy and Climate Action Plan). U dokumentu se nigdje ne navodi koja je njegova svrha, tj. zašto je nacrt uopće izrađen. To bi bila iznimno korisna informacija u uvodnom dijelu dokumenta. U pogledu financiranja mjera nema promjene paradigme. Iako su najave smanjenja grant (bespovratnih sredstava) komponenti u višegodišnjem financijskom razdoblju 2021-2027 vrlo jasne, iako se na razini EU inzistira na sve većem udjelu privatnog kapitala u projektnom financiranju iz ovog se dokumenta to ne može iščitati. Inovativni financijski mehanizmi mogu se vidjeti samo u tragovima (uglavnom kreditnog tipa), a s druge strane su tvrdnje da će financiranje biti osigurano kroz ESI fondove vrlo čvrste, iako se ne vidi na čemu su temeljene i zašto se navode s tolikom sigurnošću, pogotovo u trenutku kada programiranje za 2021-2027 još nije ni započelo. Međusektorsko povezivanje mjera, kao i kumulacija učinaka nije vidljiva iz dokumenta. Ne postoji ni naznaka eventualne platforme koja bi djelovala kao agregator. Dio adaptacije na učinke klimatskih promjena ne postoji, nije spomenut niti jednom riječju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje: Struktura i sadržaj dokumenta zadani su Uredbom (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća te se u izradi dokumenta pratio predložak zadan Prilogom I navedene uredbe: “Opći okvir za integrirane nacionalne energetske i klimatske planove”. Na ovom se dokumentu nastavlja raditi te će on u svojem konačnom obuhvatu poslužiti kao podloga za programiranje sljedećeg financijskog razdoblja korištenja ESI fondova. Modeli kao što su ESCO i JPP istaknuti su kao poželjni i potrebni, pogotovo u financiranju projekata u javnom sektoru. Za neke segmente i dalje je nužno predvidjeti bespovratna sredstva, u prvom redu za stambeni sektor i suzbijanje energetskog siromaštva
7 PRVO PLINARSKO DRUŠTVO D.O.O. Prvi Nacrt Integriranog energetskog i klimatskog plana za razdoblje od 2021. do 2030. godine, ODJELJAK B: ANALITIČKA OSNOVA Strategija RH i nacionalni planovi važni su dokumenti svim aktivnim sudionicima tržišta energije u Republici Hrvatskoj s obzirom da omogućavaju formiranje i prilagodbu poslovanja poduzeća u skladu sa stvarnim potrebama nacionalnog tržišta u budućem razdoblju. Iz tog razloga je nužno da takvi dokumenti zainteresiranim stranama ponude jasne smjernice razvoja energetskog tržišta u Republici Hrvatskoj te da se izrade na što realnijim, kvalitetnijim i detaljno razrađenim inputima uz nužnu analizu ekonomske isplativosti. Svi planirani investicijski projekti na indirektan ili direktan način će utjecati na krajnju cijenu energije i upravo iz tog razloga smatramo da je potrebno javnosti prikazati na koji način će realizacije pojedinih infrastruktura utjecati na kretanja cijene energije. Dobiva se dojam da su i u ovom dokumentu kao i u Nacrtu Zelene knjige nacionalni ciljevi jednaki ciljevima Europske unije. Smatramo da bi prilikom izrade naših nacionalnih ciljeva trebalo uzeti u obzir našu gospodarsku situaciju, prilike i mogućnosti našeg tržišta i regionalnog okruženja te težiti jačim gospodarsko-ekonomskim rastom i razvitkom konkurentnosti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje: Republika Hrvatska kao država članica Europske unije u klimatsko-energetskim pitanjima preuzela je sve obveze koje su na snazi u Europskoj uniji. Gospodarsko-ekonomski rast i razvoj konkurentnosti potrebno je planirati u okviru ostvarivanja preuzetih ciljeva.
8 PRVO PLINARSKO DRUŠTVO D.O.O. Sustav obveze energetske učinkovitosti i alternativnih mjera iz članka 7.a i 7.b Direktive 2012/27/EU [u inačici kako je izmijenjena u skladu s prijedlogom COM(2016) 761] , ENU-1: Sustav obveze energetske učinkovitosti za opskrbljivače U tekstu je navedeno kako Opskrbljivači svoju obvezu mogu ostvariti na jedan od sljedeća tri ključna načina: - ulaganjem u i poticanjem poboljšanja energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji; - kupnjom uštede od druge stranke obveznice ili - uplatom naknade u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Predlažemo izmijeniti drugu aleju skladu s Konačnim prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetskoj učinkovitosti koji je izglasan na Saboru RH, na način da se brišu riječi: od druge stranke obveznice. Zakonom je omogućeno trgovanje uštedama s bilo kojom stranom koja je takve uštede ostvarila. Također, u tekstu je navedeno kako se ulaganje stranaka obveznica ne smije odnositi na aktivnosti koje su obuhvaćene alternativnim mjerama. Predlažemo izmijeniti u skladu s Konačnim prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetskoj učinkovitosti na način da se navede kako se ulaganje u poticanjem alternativnih mjera stranaka obveznica priznaju isključivo u iznosu proporcionalnom ulaganju njezinih vlastitih sredstava. Primljeno na znanje Primljeno na znanje: U trenutku izrade dokumenta, na raspolaganju je bio prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o energetskoj učinkovitosti objavljen na portalu eSavjetovanja u svrhu javne rasprave. U dokumentu je jasno navedeno da će se sve što se tiče sustava obveza novelirati nakon što se objavi usvojeni Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o energetskoj učinkovitosti pa će se i ovaj komentar usvojiti.
9 PRVO PLINARSKO DRUŠTVO D.O.O. 2.4. Dimenzija: unutarnje energetsko tržište, 2.4.2. Infrastruktura za prijenos energije Kao i u Nacrtu Zelene knjige, i u ovom planu su navedeni visoki iznosi investicija koji su potrebni za realizaciju novih infrastruktura. S obzirom na visoke iznose planiranog ulaganja, smatramo da je nužno javnosti predstaviti analizu ekonomske isplativosti i varijante financijskog investiranja. Također, predlažemo da se napravi i analiza utjecaja realizacije navedenih investicija na krajnju cijenu energije. Investicijski projekti u energetskom sektoru direktno ili indirektno utječu na krajnju cijenu energije te smatramo kako je nužno analizirati da li postoji prostor za povećanje troškova energije te da li krajnji potrošači takvo povećanje mogu platiti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje: Razmotrit će se u narednom razdoblju
10 PRVO PLINARSKO DRUŠTVO D.O.O. 2.3. Dimenzija: energetska sigurnost, Plinski sektor U tekstu je spomenuta naknada za sigurnost opskrbe, a s obzirom da ista može utjecati na iznos krajnje cijene plina za kućanstvo i poduzetništvo, predlažemo da se tekst dopuni s dodatnim pojašnjenjem u kojim situacijama bi se takva naknada naplaćivala i tko bi bio obveznik plaćanja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje: Razmotrit će se u narednom razdoblju
11 PRVO PLINARSKO DRUŠTVO D.O.O. Prvi Nacrt Integriranog energetskog i klimatskog plana za razdoblje od 2021. do 2030. godine, 1. PREGLED I PROCES DONOŠENJA PLANA Radi jasnijeg razumijevanja, predlažemo da se uvodu opiše svrha i temelj donošenja ovog dokumenta te da se zbog boljeg pregleda dokument dopuni sa sadržajem i numeriranjem stranica. Prihvaćen Prihvaća se: Tekst usklađen s komentarom
12 Patris Šuper Elementi iz članka 4. točke (b) , Okvirni nacionalni cilj povećanja energetske učinkovitosti do 2030. godine prema Članku 3. Direktive 2012/27/EU [novelacija Direktive] Kod scenarija neposredne potrošnje energije svih oblika mišljenja sam da nije dovoljna analiza samo na osnovu dvije službene statističke regije. Daleko bolji uvid bi se postigao komparacijom na osnovu prosječne gustoće naseljenosti po općinama, gradovima i županijama (na osnovu njihovih administrativnih granica). Na taj način dobio bi se bolji, pregledniji i kvalitetniji raster iz kojega bi bila vidljiva potrošnja energije. Iste podatke trebalo bi komparirati i sa klimatskim kartama prema srednjim mjesečnim podacima o kretanju temperatura za najhladniji i najtopliji mjesec (siječanjski i srpanjski prosjeci). Primljeno na znanje Primljeno na znanje: Razmotrit će se u narednom razdoblju
13 Obnovljivi izvori energije Hrvatske 3. POLITIKE I MJERE, 3.1. Dimenzija: dekarbonizacija Nedostaju mjere koje su usmjerene ka elektrifikaciji grijanja, prometa i industrijskih procesa ili poticaja za ulaganje u dizalice topline te razvijanje infrastrukture električnih punionica. Primljeno na znanje Primljeno na znanje: Razmotrit će se u narednom razdoblju
14 Obnovljivi izvori energije Hrvatske Prvi Nacrt Integriranog energetskog i klimatskog plana za razdoblje od 2021. do 2030. godine, 3. POLITIKE I MJERE Dokument nigdje ne spominje CPPA (corporate renewable power purchase agreement), a Governance Regulation uređuje što treba sadržavati NECP i koja izričito navodi da NECP mora sadržavati CPPA. Nije prihvaćen Ne prihvaća se: Tekst usvojene uredbe ne navodi CPPA.
15 Obnovljivi izvori energije Hrvatske 3.1.2. Energija iz obnovljivih izvora , OIE-3: Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije za proizvodnju električne i toplinske energije Sukladno REDII, Direktivi za obnovljive izvore energije, mora se predstaviti petogodišnji plan natječaja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje: Razmotrit će se u narednom razdoblju
16 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo 1.4. Regionalna suradnja u izradi plana, 1.4.2. Objašnjenje u pogledu toga kako se u planu razmatra regionalna suradnja Nije jasno što znači ova rečenica. Primljeno na znanje Primljeno na znanje: U planu se regionalna suradnja razmatra u kontekstu savjetovanja s drugim državama članicama.
17 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo 1.2. Pregled trenutačnog stanja u pogledu politika , 1.2.4. Administrativne strukture za provedbu nacionalnih energetskih i klimatskih politika Nedostaje dio o dražbama jamstava podrijetla što treba početi raditi HROTE s jamstvima podrijetla onih proizvođača energije iz OI koji su dobili potpore. Primljeno na znanje Primljeno na znanje: Razmotrit će se u narednom razdoblju
18 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo 1.2. Pregled trenutačnog stanja u pogledu politika , 1.2.3. Ključna pitanja od prekogranične važnosti Ovo poglavlje je važno u kontekstu RED II kada više nema nacionalnih ciljeva već samo zajednički Europski cilj od 32 % udjela energije iz OI u konačnoj bruto potrošnji Unije. RED II itekako govori o zajedničkim projektima između članica EU i između članica EU i trećih zemalja kao i o pitanjima interkonekcija. Dio hidroelektrana koristi vode iz BiH, a RH je vlasnik 50% Nuklearne elektrane Krško. Primljeno na znanje Primljeno na znanje: Razmotrit će se u narednom razdoblju
19 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo 1.2. Pregled trenutačnog stanja u pogledu politika , 1.2.1. Nacionalni energetski sustav i energetski sustav EU-a te kontekst politika nacionalnog plana Iz teksta proizlazi da se RH sada usklađuje s RED, a RED II je usuglašena. • u 2019. se usklađujemo s direktivom iz 2009. (tzv. RED), pri čemu je prijedlog RED II s kraja 2016. usuglašen i očekuje se objava RED II i stupanje na snagu. Objava usvojenih propisa očekuje se 21. prosinca 2018. u Službenom listu EU, te stupanje na snagu treći dan od objave ( https://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2018/12/04/energy-efficiency-renewables-governance-of-the-energy-union-council-signs-off-on-3-major-clean-energy-files/# ). Primljeno na znanje Primljeno na znanje: Razmotrit će se u narednom razdoblju
20 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo 1.1. Sažetak, 1.1.3. Tablični prikaz ključnih ciljeva, politika i mjera plana U tablici 1.3. umjesto "ES-4 Izgradnja reverzibilne hidroelektrane" treba pisati "ES-4 Izgradnja reverzibilnih hidroelektrana" - predlaže se ne ograničavati se na jednu RHE. Prihvaćen Prihvaća se: Tekst usklađen s komentarom
21 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo 1.1. Sažetak, 1.1.1. Politički, gospodarski, okolišni i socijalni kontekst plana Uz navod "Emisije stakleničkih plinova se smanjuju", treba navesti i obrazloženje - razlog je između ostalog i gospodarsko stanje u Hrvatskoj - sve više proizvodnih postrojenja se zatvara. Dovoljno je usporediti podatak o broju EU-ETS postrojenja koja su bila u sustavu trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova 2013. godine i broj postrojenja danas. Navedeno treba uzeti u obzir pri određivanju ciljeva ambicioznijih od ciljeva EU. Primljeno na znanje Primljeno na znanje: Razmotrit će se u narednom razdoblju
22 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo 4.5. Dimenzija: unutarnje energetsko tržište, 4.5.3. Tržišta električne energije i plina, cijene energije Slika 4-23 - cijena električne energije za poduzetništvo će se udvostručiti do 2030. - je li cijena poticajna za razvoj gospodarstva? Primljeno na znanje Primljeno na znanje: Razmotrit će se u narednom razdoblju
23 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo 2.4. Dimenzija: unutarnje energetsko tržište, 2.4.2. Infrastruktura za prijenos energije U ovom poglavlju navodi se da će strani investitori u izgradnju novih elektrana u potpunosti snositi troškove priključka i stvaranju tehničkih uvjeta u mreži (razvoju). Potrebno je revidirati ovaj navod jer postavlja se pitanje koliko je poticajan za potencijalne investitore. Prihvaćen Prihvaća se: Tekst usklađen s komentarom
24 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo 2. NACIONALNI CILJEVI , 2.2 Dimenzija: energetska učinkovitost Ispod slike 2-6 potrebno izbaciti spominjanje plinskih elektrana otvorenog ciklusa ili promijeniti u plinske elektrane s visokoučinkovitom kogeneracijom - vidjeti komentare koje je HEP dostavio MZOE na nacrt Zelene knjige energetskog razvoja RH. Primljeno na znanje Primljeno na znanje: Razmotrit će se u narednom razdoblju
25 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo 1. PREGLED I PROCES DONOŠENJA PLANA, 1.4. Regionalna suradnja u izradi plana Nije jasno na temelju čega je donesen zaključak da poglavlje 1.4.1 nije primjenjivo - suradnja RH bi trebala biti navedena barem za susjedne EU države - Mađarsku i Sloveniju. Primljeno na znanje Primljeno na znanje: Razmotrit će se u narednom razdoblju
26 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo 1.3. Savjetovanja i sudjelovanje nacionalnih subjekata i subjekata EU-a te ishod savjetovanja, 1.3.2. Sudjelovanje lokalnih i regionalnih tijela U poglavlju 1-3-2 i 1-3-3 navodi se da je idući krug radionica u prvom kvartalu 2018. - potrebno ispraviti. Prihvaćen Prihvaća se: Tekst usklađen s komentarom
27 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo 1.2. Pregled trenutačnog stanja u pogledu politika , 1.2.1. Nacionalni energetski sustav i energetski sustav EU-a te kontekst politika nacionalnog plana Uz sliku 1-1potrebno je dodati pojašnjenje da je smanjena potrošnja bila prije svega posljedica gospodarske krize. Prihvaćen Prihvaća se: Tekst usklađen s komentarom
28 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo 1.1. Sažetak, 1.1.3. Tablični prikaz ključnih ciljeva, politika i mjera plana U tablici 1.2 te u tablici 2.1 navode se ambiciozni ciljevi koje bi Hrvatska trebala ostvariti u konačnoj potrošnji iz obnovljivih izvora do 2030. Budući da je vrlo važno odrediti održiv i realna cilj koji će si gospodarstvo i građani RH moći priuštiti, ponavljano komentar naveden u 1.1.2. Predlaže se prikazati cijenu energije - kn/kWh za gospodarstvo i kućanstvo za cilj od 36,4% iz OIE u konačnoj potrošnji. Zajednički cilj Europske unije za udio energije iz obnovljivih izvora energije u konačnoj bruto potrošnji je 32 %. Ukoliko pojedina država članica sama sebi postavi ambiciozniji cilj kroz Integrirani energetski i klimatski plan cilj postaje praktički obvezujući. Sada je pravo vrijeme da Hrvatska objektivno i realno sagleda svoje mogućnosti u određivanju i postizanju ciljeva za konačnu potrošnju iz obnovljivih izvora - ciljevi koje gospodarstvo i građani države koja je na razini 60% BDP-a EU mogu priuštiti. Cilj se prema pravnoj stečevini EU ne smije postaviti niže od cilja za 2020. (to je za RH 20%) dakle trebalo bi vezano uz udio energije iz OI u konačnoj bruto potrošnji biti između 20 i 27 % i istovremeno ulagati napore u razvoj i proizvodnju iz OIE. HEP je navedenu tezu pojasnio u primjedbama i prijedlozima na Zelenu knjigu energetskog razvoja koja je dostavljene MZOE, a primjedbe se temelje na odredbama tzv. RED II direktive. Primljeno na znanje Primljeno na znanje: Razmotrit će se u narednom razdoblju
29 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo 1.1. Sažetak, 1.1.2. Strategija koja se odnosi na pet dimenzija energetske unije Zajednički cilj Europske unije za udio energije iz obnovljivih izvora energije u konačnoj bruto potrošnji je 32 %. Ukoliko pojedina država članica sama sebi postavi ambiciozniji cilj kroz Integrirani energetski i klimatski plan cilj postaje praktički obvezujući. Sada je pravo vrijeme da Hrvatska objektivno i realno sagleda svoje mogućnosti u određivanju i postizanju ciljeva za konačnu potrošnju iz obnovljivih izvora - ciljevi koje gospodarstvo i građani države koja je na razini 60% BDP-a EU mogu priuštiti. Cilj se prema pravnoj stečevini EU ne smije postaviti niže od cilja za 2020. (to je za RH 20%) dakle trebalo bi vezano uz udio energije iz OI u konačnoj bruto potrošnji biti između 20 i 27 % i istovremeno ulagati napore u razvoj i proizvodnju iz OIE. HEP je navedenu tezu pojasnio u primjedbama i prijedlozima na Zelenu knjigu energetskog razvoja koja je dostavljene MZOE, a primjedbe se temelje na odredbama tzv. RED II direktive. Primljeno na znanje Primljeno na znanje: Razmotrit će se u narednom razdoblju
30 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo 4.6. Dimenzija: istraživanje, inovacije i konkurentnost, 4.6.1. Trenutačno stanje niskougljičnih tehnologija i njihov položaj na EU tržištu U 3. navođenju (prirodni resursi) dodati „potencijal za proizvodnju energije iz fotonaponskih panela i solarnih kolektora“. Prihvaćen Primljeno na znanje: Razmotrit će se u narednom razdoblju
31 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo 4.5. Dimenzija: unutarnje energetsko tržište, 4.5.3. Tržišta električne energije i plina, cijene energije Uskladiti gornji i donji naziv Slike 4-23, s obzirom da radi o prosječnom trošku proizvodnje. Primljeno na znanje Primljeno na znanje: Razmotrit će se u narednom razdoblju
32 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo 4.5. Dimenzija: unutarnje energetsko tržište, 4.5.3. Tržišta električne energije i plina, cijene energije Koncept prikaza cijena električne energije za kućanstvo i poduzetništvo bi trebao biti isti, uključujući sve naknade i davanja, po kategorijama krajnjih kupaca, s obzirom na današnju značajnu različitost ukupnih troškova. Nije opravdano prikazati jednu kategoriju s davanjima a drugu bez davanja, otežava se usporedivost između kategorija korisnika mreže, primijeniti koncept kao što je korišten kod troškova pr. plina. Primljeno na znanje Primljeno na znanje: Razmotrit će se u narednom razdoblju
33 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo 4.5. Dimenzija: unutarnje energetsko tržište, 4.5.2. Infrastruktura za prijenos energije Umjesto navoda „dio elektrana/generatora priključenih na mrežu 110 kV“ pisati „40% snage proizvodnih postrojenja je priključeno na mrežu 110 kV“. Kod teksta ispod slike 4-16 dodati da kod uvoza od 7 TWh el. energije, cca 2,7 TWh odnosi na 50% udio HEP-a u vlasništvu NE Krško ( s obzirom da je stvrni uvoz za potrebe EES-a RH cca 4 TWh ovisno o hidrologiji). Umjesto teksta „velikim kvarovima i/ili ekološkim razlozima (poput TE Plomin 1 i TE-TO Zagreb blok C)“ treba pisati temeljem rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša za starija termoenergetska rješenja, (bez pojedinačnog navođenja naziva elektrana, veliki kvar 05/2017 je vezan samo za blok A TE Plomin, a i predmetni blok ima zabranu rada od 1.1.2018. temeljem rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša). Nije jasno obrazložen „prijedlog primjene dozvoljenih mehanizama za razvoj proizvodnih kapaciteta“ u problematici odgovornosti HOPS-a za pouzdanost i raspoloživost sustava. U tablici 4-16 uskladiti Scenarij 1,2,3 s scenarijima S0, S1 i S2 iz dijela ovog plana i zelene knjige. Primljeno na znanje Primljeno na znanje: Razmotrit će se u narednom razdoblju
34 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo 4. TRENUTAČNO STANJE I PROJEKCIJE NA TEMELJU POSTOJEĆIH POLITIKA I MJERA , 4.1. Predviđeni razvoj glavnih egzogenih čimbenika koji utječu na energetski sustav i trendove u pogledu emisija stakleničkih plinova Na kraju prve rečenice (iza “Najvažniji čimbenici …. gospodarska kretanja“) dodati „dinamike promjena u sektoru prometa, sektoru graditeljstva i sektoru OIE“ s obzirom na značaj utjecaja na emisije stakleničkih plinova. Umjesto: „hotela i restorana“ pisati „sektor turizma“. Na slici 4-2 revidirati projekcije porasta BDP-a za baznu i rastuću produktivnost uvažavajući pokazatelje ostvarenja i zadnje planove rasta za kratkoročno razdoblje. Prije slike 4.5. korigirati tekst „Error ..“. U tablici 4-13 nužno korigirati podatke o proizvodnji el. energije iz visoko-učinkovitih kogeneracija. Primljeno na znanje Primljeno na znanje: Razmotrit će se u narednom razdoblju
35 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo 3.4. Dimenzija: unutarnje energetsko tržište , 3.4.2. Infrastruktura za prijenos energije Ispod UET-2, tj. podnaslova „transportni sustav u funkciji izvoza“ tekst „Slijedom činjenice …. odgovarajućih dokumenta“ prebaciti kod ES-9. Nije prihvaćen Ne prihvaća se: Tekst na stranici 93 odnosi se na dimenziju “Unutarnje energetsko tržište”.
36 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo 3. POLITIKE I MJERE, 3.3. Dimenzija: energetska sigurnost Neposredno prije početka poglavlja 3.4., brisati da „regionalna suradnja za ES-9 nije primjenjiva“ s obzirom da kvaliteta vođenja EES-a značajno ovisi o koordinaciji i usklađenosti procedura vođenja s operatorima susjednih EES-ova. Nije prihvaćen Ne prihvaća se: Podnaslov “Regionalna suradnja” odnosi se na čitavu dimenziju “Energetska sigurnost”, a RH niti sa jednom od država u susjedstvu ne provodi zajedniču politiku energetske sigurnosti.
37 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo 3. POLITIKE I MJERE, 3.2. Dimenzija: energetska učinkovitost „Optimizacija ugovaranja vršne snage“ nije doprinos energetskoj učinkovitosti, već može utjecati na smanjenje troškova za korištenje mreže, odnosno minimiziranje odstupanja plana i ostvarenja vršne snage. Nije jasno zašto se navode dvije godine u procjeni uštede oko 15 GWh prve faze Programa, „2020. (2023.)“. Kod ENU-13, umjesto 20121. pisati 2021. godine. Kod ENU-14, brisati „optimiranje rada generatora“ s obzirom da isto nije u nadležnosti operatora sustava već je u nadležnosti proizvođača. U tablici 3-23 kod EFRR (distribucija) brisati „Razvoj prijenosne mreže (ENU-14)“ s obzirom da su predmet niskonaponska i srednjenaponska razina. Primljeno na znanje Primljeno na znanje: „Optimizacija ugovaranja vršne snage“ je navedena kao aktivnost u sklopu mjere ENU-6: Sustavno gospodarenje energijom u javnom sektoru. Aktivnost ne doprinosi energetskoj učinkovitosti, ali je neizostavni dio aktivnosti SGE kojima se nastoje smanjiti i troškovi vezani uz energiju. Stoga ova aktivnost ostaje sastavni dio mjere ENU6. Dvije su godine navedene jer se sredstva iz EFRR-a i pripadajuće mjere provode do kraja 2023. godine, dok se sam program odnosi na razdoblje do 2020. godine. Komentar uz ENU-13 se prihvaća. Komentar uz ENU-14 se prihvaća. Komentar uz Tablicu 3-23 se ne prihvaća jer zadnji stupac tablice navodi mjere za buduće razdoblje za koje se predviđa financiranje iz ESI fodnova. Stoga će mjera ENU-14 ostati u tablici, samo se neće navoditi u redu sadašnjeg investicijskog prioriteta 4d.
38 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo 2. NACIONALNI CILJEVI , 2.2 Dimenzija: energetska učinkovitost Umjesto navoda „razmatra dva scenarija razvoja energetskog sektora“ pisati „tri scenarija razvoja energetskog sektora“ Primljeno na znanje Primljeno na znanje: Navod usklađen s ostatkom teksta.
39 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo 1.3. Savjetovanja i sudjelovanje nacionalnih subjekata i subjekata EU-a te ishod savjetovanja, 1.3.2. Sudjelovanje lokalnih i regionalnih tijela Umjesto „prvi kvartal 2018.“ pisati „prvi kvartal 2019.“ za dovršetak svih dijelova Nacrta Plana. Prihvaćen Prihvaća se: Tekst usklađen s komentarom
40 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo 1.2. Pregled trenutačnog stanja u pogledu politika , 1.2.2. Trenutačne energetske i klimatske politike i mjere koje se odnose na pet dimenzija Energetske unije Ispred tablice 1-8 provjeriti objektivnost teksta, „smanjenje gubitaka u prijenosu za 51 GWh godišnje“ s obzirom da je sadašnja razina gubitaka ispod 500 GWh godišnje. U tablici 1-10 umjesto „izvanrednih sustava“ pisati „izvanrednih stanja sustava“. U tekstu iza tablice 1-10, navodi se projekt osiguranja rezerve radne snage tercijarne regulacije „upravljanje potrošnjom… u mehanizmu uravnoteženja“, dodati da se odnosi se na tercijarnu regulaciju za sigurnost sustava, odnosno osti nije predmet uravnoteženja za potrebe fleksibilnosti sustava, u primjeni su dvije vrste tercijarne regulacije. Primljeno na znanje Primljeno na znanje: Razmotrit će se u narednom razdoblju
41 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo 1.2. Pregled trenutačnog stanja u pogledu politika , 1.2.1. Nacionalni energetski sustav i energetski sustav EU-a te kontekst politika nacionalnog plana Umjesto „gubici prijenosa i razdiobe“ pisati „gubici prijenosa i distribucije“ Prihvaćen Prihvaća se: Tekst usklađen s komentarom
42 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo 1.1. Sažetak, 1.1.1. Politički, gospodarski, okolišni i socijalni kontekst plana Zajednički cilj za udio energije iz obnovljivih izvora energije u konačnoj bruto potrošnji na razini Europske unije je 32 % . Ukoliko si zemlja članica kroz Integrirani energetski i klimatski plan postavi ambicioznije ciljeve od ciljeva EU, oni postaju zapravo obvezujući za državu članicu. Ovo je trenutak kada država članica kao što je Hrvatska čiji je BDP na razini 60% BDP-a EU, utvrdi realni cilj koji želi postići u udjelu obnovljivih izvora energije u konačnoj potrošnji na način da se omogući održiv prelazak elektroenergetskog sustava na niskougljičnu proizvodnju energije koji si i građani i gospodarstvo mogu priuštiti. Cilj se prema pravnoj stečevini EU ne smije postaviti niže od cilja za 2020. (to je za RH 20%) dakle trebalo bi vezano uz udio energije iz OI u konačnoj bruto potrošnji odrediti cilj između 20 i 27 % uz ulaganje najvećih mogućih napora u razvoj i proizvodnju iz OIE. Opširno pojašnjenje o oprezu koji je potreban pri određivanju cilj vezano z konačnu potrošnju iz obnovljivih izvora energije temelji se na tzv. RED II direktivi i opisan je u primjedbama i prijedlozima koje je HEP dostavio MZOE na nacrt NUS-a, nacrt Zelene knjige energetskog razvoja te nacrt Strategije prilagodbe klimatskom promjenama. Primljeno na znanje Primljeno na znanje: Razmotrit će se u narednom razdoblju
43 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo 1.1. Sažetak, 1.1.1. Politički, gospodarski, okolišni i socijalni kontekst plana U navodu „značajna je ovisnost o uvozu nafte i električne energije“ dodati „i plina“, s obzirom da su rastuće potrebe uvoza uslijed smanjenja domicilne proizvodnje prirodnog plina. Dodati rečenicu u istom odjeljku: Značajan uvoz električne energije je posljedica tržišne nekonkurentnosti i niskog stupnja djelovanja termoelektrana starije tehnologije te obvezujućih uvjeta zaštite okoliša za pojedina proizvodna postrojenja. U zadnjem odjeljku ovog poglavlja duplirano je cca 6 redaka predmetnog teksta. Ujednačiti naziv teksta u tablici 1-3 Pregled mjera za: ENU-14 „Vođenje pogona elektroenergetskog sustava te razvoj prijenosne mreže“ s ES-9 „Razvoj i vođenje elektroenergetskog sustava“, praktički jednake mjere. Ispod slike 1-2 duplirano je posljednjih 6 redaka teksta. Potrebno je ispraviti i uskladiti tekst. Prihvaćen Prihvaća se: Tekst usklađen s komentarom
44 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo Prvi Nacrt Integriranog energetskog i klimatskog plana za razdoblje od 2021. do 2030. godine, 1. PREGLED I PROCES DONOŠENJA PLANA - Pri izradi završne verzije ovog dokumenta potrebno je uzeti u obzir primjedbe i prijedloge koje je Hrvatska elektroprivreda dostavila Ministarstvu zaštite okoliša i energetike na nacrt Strategije niskougljičnog razvoja RH, nacrt Strategije prilagodbe klimatskim promjenama te nacrt Zelene knjige energetskog razvoja RH. Svi navedeni dokument međusobno su povezani te su također povezani s nacrtom Integriranog energetskog i klimatskog plana za razdoblje od 2021. do 2030. godine. Stoga je neophodna njihova međusobna usklađenost. - Radi preglednosti dokumenta kao i jednostavnijeg postupka očitovanja na dokument predlažem se dodati sadržaj, označiti stranice, dodati popis kratica iz dokumenta i njihovo značenje. - Uvodno obrazložiti obvezu i svrhu izrade ovog nacrta i rokove, a u zaključku sažete rezultate analize i jasne smjernice za daljnje postupanje. - Naglasiti obvezu izrade te informiranje ključnih subjekata tj. korisnika mreže o obvezujućem postupanju iz problematike sigurnosti pogona elektroenergetskog (Plan obrane sustava) i plinskog sustava (Interventni plan, Plan prevencije operatora i postupanja u kriznim stanjima), dati nazive dokumenata i rok izrade. - Izbjeći nepotrebno ponavljanje (dupliranje) istog teksta u nekoliko odlomaka nacrta; - Na više mjesta u tekstu nacrta vezanog uz energetsku učinkovitost, navode se obveze opskrbljivača „o mjerenju i obračunavanju potrošnje“, predlažemo brisati „mjerenju“ jer je to obveza operatora mreže, a za opskrbljivača je obveza obračuna potrošnje i informiranje o prethodnoj potrošnji. Također na više mjesta u nacrtu umjesto „krajnji potrošač“ koristiti izraz kupac, odnosno „krajnji kupac“. - Navođenje podatka o smanjenju gubitaka u prijenosu za 51 GWh/godišnje nije objektivno s obzirom da je sadašnja razina gubitaka ispod 500 GWh, isti ovise prvenstveno o visini tranzita i količini domicilne proizvodnje hidroelektrana tj. gubici u prijenosu nisu izravno ovisni o potrošnji kupaca u Hrvatskoj. - Navedene vrijednosti potencijalne proizvodnje električne energije u viskooučinkovitim kogeneracijama za potrebe centralnog toplinskog sustava CTS-a („konzervativni scenarij 2,4 TWh“ i „optimistički scenarij 7,3 TWh“ za 2030. godinu je višestruko veći od sadašnje proizvodnje el. energije u kogeneracijama, nužno korigirati vrijednosti u tablici 4-13.) - Nije iskazana količina proizvodnje kod kupaca s vlastitom proizvodnjom, odnosno distribuirane proizvodnje s obzirom da se očekuje znatna izgradnja solarnih elektrana (SE) i to u funkciji samoopskrbe. Predmetna količina može značajno utjecati na potrebe proizvodnje elektrana i opterećenost elektroenergetskog sustava (EES-a). - Uskladiti navođenje S3 (slika 4-12) sa scenarijima S0, S1 i S2. (primijeniti isti koncept oznaka). - Kod iskazivanja cijena energije za krajnje kupce treba primijeniti isti koncept (strukturu naknada) neovisno o kategoriji krajnjih kupaca s obzirom na usporedivost ukupnog troška za kWh električne energije, toplinske energije i energije prirodnog plina Primljeno na znanje Primljeno na znanje: Razmotrit će se u narednom razdoblju
45 HGK 5. OCJENA UČINAKA PLANIRANIH POLITIKA I MJERA , 5.3. Učinci planiranih politika i mjera opisanih u odjeljku 3. na druge države članice i na regionalnu suradnju barem do posljednje godine razdoblja obuhvaćenog planom, uključujući usporedbu s projekcijama nastalim na temelju postojećih politika i mjera Navedeno je kako je ovaj dio dokumenta tek u izradi. Hrvatska gospodarska komora smatra kako je potrebno provesti dodatno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću kada navedeni dio dokumenta bude pripremljen. Prihvaćen Prihvaća se: Dodatna savjetovanja će biti naknadno provedena.
46 HGK 5. OCJENA UČINAKA PLANIRANIH POLITIKA I MJERA , 5.2. Makroekonomski, okolišni i socijalni učinci i učinci na vještine (u smislu troškova i koristi, kao i ekonomičnosti) planiranih politika i mjera opisanih u odjeljku 3. Navedeno je kako je ovaj dio dokumenta tek u izradi. Hrvatska gospodarska komora smatra kako je potrebno provesti dodatno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću kada navedeni dio dokumenta bude pripremljen. Prihvaćen Prihvaća se: Dodatna savjetovanja će biti naknadno provedena.
47 HGK 5. OCJENA UČINAKA PLANIRANIH POLITIKA I MJERA , 5.2. Učinci planiranih politika i mjera opisanih u odjeljku 3. o energetskom sustavu i emisijama stakleničkih plinova i uklanjanju stakleničkih plinova, uključujući usporedbu s projekcijama na temelju postojećih politika i mjera (kako su opisane u odjeljku 4.). Potrebno je ispraviti numeraciju budući da je ovo zapravo točka 5.1. Primljeno na znanje Primljeno na znanje: Razmotrit će se u narednom razdoblju
48 HGK 3.5. Dimenzija: istraživanje, inovacije i konkurentnost, 3.5.3. Financijske mjere u ovom području na nacionalnoj razini, uključujući potporu EU-a i upotrebu sredstava EU-a Navedeno je kako je ovaj dio dokumenta tek u izradi. Financijske mjere od izuzetnog su značaja za provedbu dokumenta kao i za sve zainteresirane dionike te stoga Hrvatska gospodarska komora smatra kako je potrebno provesti dodatno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću kada navedeni dio dokumenta bude pripremljen. Prihvaćen Prihvaća se
49 HGK 3.4.2. Infrastruktura za prijenos energije, UET-2:Provedba desetgodišnjeg plana razvoja plinskog transportnog sustava U dijelu 'Financijske mjere', navedeno je kako je ovaj dio dokumenta tek u izradi. Financijske mjere od izuzetnog su značaja za provedbu mjera navedenih u ovom poglavlju kao i za sve zainteresirane dionike te stoga Hrvatska gospodarska komora smatra kako je potrebno provesti dodatno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću kada navedeni dio dokumenta bude pripremljen. Prihvaćen Prihvaća se: Tekst usklađen s kometnarom
50 HGK 3.3. Dimenzija: energetska sigurnost , ES-9:Razvoj i vođenje elektroenergetskog sustava U dijelu 'Financijske mjere' navedeno je kako je ovaj dio dokumenta tek u izradi. Financijske mjere od izuzetnog su značaja za provedbu mjera iz ove Dimenzije kao i za sve zainteresirane dionike te stoga Hrvatska gospodarska komora smatra kako je potrebno provesti dodatno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću kada navedeni dio dokumenta bude pripremljen. Prihvaćen Prihvaća se: Tekst usklađen s kometnarom
51 HGK 3.1.3. Ostali elementi dimenzije, TR-10: Razvoj infrastrukture za alternativna goriva Zajednica za ukapljeni naftni plin u Hrvatskoj gospodarskoj komori smatra da energetski i klimatski plan ne prepoznaje prirodni plin kao važan energent u razvoju gospodarstva i očuvanju okoliša. Također, isti ne uzima u obzir da RH ima izgrađenu distributivnu plinsku mrežu i da nam je LNG terminal strateški projekt te da cestovni promet, pri čemu posebno teretni transport, sve više ide u smjeru plina. Treba napomenuti da je HR u obvezi do 2025. imati razvijenu mrežu CNG punionica na svakih 150 kilometara i LNG punionice na svakih 400 kilometara. Druge godine se otvara u Rijeci prva komercijalna LNG punionica koja je sufinancirana sredstvima EU fondova u iznosu od 50% i u Zagrebu se otvara prva komercijalna kombinirana punionica C-LNG. Hrvatska strategija mora ići u smjeru izgradnje mreže CNG punionica u svim većim gradovima jer će nam se dogoditi da postoji potražnja a da nemamo adekvatnu infrastrukturu (punionice). Veliki broj proizvođača osobnih vozila, teretnih vozila i autobusa sve više proizvodi i ulaže CNG tehnologiju i nove modele koji se „lansiraju“ na tržište. Zemlje zapadne Europe, kao što je Njemačka, zaključile su da energetska tranzicija ne može biti ostvarena bez promjena u prometu i to zamjenom dizelskih motora ukapljenim prirodnim plinom (LNG) ili komprimiranim prirodnim plinom (CNG). Na taj način se može brzo i ekonomično pridonijeti zaštiti klime. Plinski pogoni prosječno emitiraju do 90% manje čestica i do 80% manje dušikovog oksida. Osim toga, emisije CO2 bit će smanjene za skoro 25%. Također, plinski kamioni (LNG) danas imaju autonomiju do 1600 kilmetara s jednim punjenjm. Primljeno na znanje Primljeno na znanje: U razmatranom razdoblju projiciran je porast potrošnje prirodnog plina, na temelju tržišnih kretanja.
52 HGK 3.1.3. Ostali elementi dimenzije, TR-9: Financijski poticaji za energetski učinkovita vozila Zajednica za ukapljeni naftni plin u Hrvatskoj gospodarskoj komori da se nedovoljno potiču vozila na prirodni plin. Njemačka energetska agencija (Dena) i Njemačka udruga industrije plina i vode (DVGW), Gerhard Schulz, državni tajnik, Federalno ministarstvo prometa (BMVI), predstavljaju preporuke o tome kako se prirodni plin treba hitno uvesti u cestovni promet kako bi se postigli klimatski ciljevi u transportu. Uostalom, goriva s niskim emisijama kao što su LNG i prije svega obnovljivi LNG (Bio-LNG) hitno su potrebni kako bi se postigli ciljevi klime u transportu. Radi poticanja prirodnog plina, Njemačka ukida cestarine za teretna vozila u trajanju dvije godine i daje subvencije do 12.000 Eura prilikom kupovine plinkih teretnih vozila (CNG, LNG). Radna skupina preporuča 2.500 odobrenih LNG kamiona i 50 punionica do 2020. godine te 25.000 kamiona i 200 punionica do 2025. Cilj Njemačke je 4% prirodnog plina u transportu na tržištu goriva do 2020. Primljeno na znanje Primljeno na znanje: Razmotrit će se u narednom razdoblju
53 HGK 3.1.3. Ostali elementi dimenzije, TR-6: Promicanje čistih i energetskih učinkovitih vozila u cestovnom prijevozu Zajednica za ukapljeni naftni plin u Hrvatskoj gospodarskoj komori je mišljenja da se nedovoljno promiču čista i energetski učinkovita vozila u cestovnom prometu, posebno teretna vozila u javnim i gradskim tvrtkama. Javne tvrtke bi se trebale oslanjati na alternativna goriva kao što su CNG/SPP za teretna vozila i autobuse. Primljeno na znanje Primljeno na znanje: Razmotrit će se u narednom razdoblju
54 HGK 3.1.3. Ostali elementi dimenzije, TR-3: Posebni porez za motorna vozila Zajednica za ukapljeni naftni plin u Hrvatskoj gospodarskoj komori smatra da posebni porez na motorna vozila se treba obračunavati po nekom modelu za rabljena laka i teška vozila, autobuse i kamione koja se uvažaju u RH. Naime, u RH se godišnje uvozi nekoliko tisuća takvih vozila koja su ekološki neprihvatljiva jer se radi o vozilima Euro 1 do Euro 5. Uključivanje poreza je nužno uvesti kako bi se smanjio uvoz ekološki neprihvatljivih vozila. Potrebno je poticati kupnju vozila na alternativna goriva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje: Razmotrit će se u narednom razdoblju
55 HGK 3.1.3. Ostali elementi dimenzije, TR-2: Posebna naknada za okoliš za vozila na motorni pogon Zajednica za ukapljeni naftni plin u Hrvatskoj gospodarskoj komori smatra da je potrebno smanjiti ili ukinuti naknade za vozila na alternativna goriva. S druge strane za sva ostala vozila koje koriste motore Euro 1- Euro 5 potrebno je podignuti naknade za okoliša ovisno o Euro normi. Praksa zapadnih zemalja je da se pomoću uplaćenih naknada napravi Fond za sufinanciranje kupovine vozila na alternativna goriva. Primljeno na znanje Primljeno na znanje: Razmotrit će se u narednom razdoblju
56 HGK 3.1.3. Ostali elementi dimenzije, TR-1: Informiranje potrošača o ekonomičnosti potrošnje goriva i emisiji CO2 novih osobnih automobila Zajednica za ukapljeni naftni plin u Hrvatskoj gospodarskoj komori mišljenja je da treba informiranje tvrtki proširiti za laka i teška dostavna vozila, autobuse i kamione. Također treba transparentnije tržište informirati koja su to konkretno alternativna goriva i koje su njihove prednosti korištenja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje: Razmotrit će se u narednom razdoblju
57 HGK 3.1. Dimenzija: dekarbonizacija, 3.1.2. Energija iz obnovljivih izvora U dijelu koje se odnosi na 'Financiranje mjera' i dijelu 'Posebne mjere za financijsku potporu, ako je primjenjivo, uključujući potporu EU-a i uporabu sredstava EU-a, za promicanje proizvodnje i uporabe energije iz obnovljivih izvora u elektroenergetici, grijanju, hlađenju i prometu', stoji kako su navedeni dijelovi dokumenta tek u izradi. Hrvatska gospodarska komora smatra kako je financiranje mjera i osiguravanje financijske potpore od izuzetnog su značaja za provedbu svih navedenih mjera iz ovog poglavlja kao i za sve zainteresirane dionike te stoga smatramo kako je potrebno provesti dodatno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću kada navedeni dio dokumenta bude pripremljen. Prihvaćen Prihvaća se
58 HGK 3.1.1. Emisije i uklanjanja stakleničkih plinova , LUF-3: Provedba Akcijskog plana za LULUCF sektor U dijelu koje se odnosi na financijske mjere navedeno je kako je ovaj dio dokumenta tek u izradi. Financijske mjere od izuzetnog su značaja za provedbu svih aktivnosti iz ovog poglavlja kao i za sve zainteresirane dionike te stoga Hrvatska gospodarska komora smatra kako je potrebno provesti dodatno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću kada navedeni dio dokumenta bude pripremljen. Prihvaćen Prihvaća se
59 HGK 3.1.1. Emisije i uklanjanja stakleničkih plinova , MS-8: Unaprjeđenje održivosti urbanih sredina Zajednica za ukapljeni naftni plin u Hrvatskoj gospodarskoj komori mišljenja je da treba uključiti zelena vozila u gradski prijevoz radi smanjenja štetnih utjecaja i buke. Primljeno na znanje Primljeno na znanje: Mjera je predviđena u okviru mjera u sektoru prometa.
60 HGK 2.4.2. Infrastruktura za prijenos energije, Ključni nacionalni ciljevi za infrastrukturu za prijenos plina Članice Udruženja energetike u Hrvatskoj gospodarskoj komori mišljenja su kako je na kraju navedenog poglavlja potrebno dodati sljedeći tekst: Ključni nacionalni ciljevi za infrastrukturu za transport nafte i naftnih derivata su: - Povećanje sigurnosti opskrbe naftom i naftnim derivatima Hrvatske te država jugoistočne i srednje Europe; - Doprinos boljem iskorištavanju geostrateškog, tranzitnog i posebno pomorskog položaja Republike Hrvatske, uz dogradnje naftovodno-skladišne infrastrukture, pružanje sigurnih i pouzdanih usluga te uspješno poslovanje; - Održavanje i razvoj naftovodno-skladišne infrastrukture JANAF-a. Nije prihvaćen Ne prihvaća se: Predložak teksta zadan Uredbom eksplicitno zahtijeva navođenje ciljeva za infrastrukturu za prijenos plina.
61 HGK 2.3. Dimenzija: energetska sigurnost, Naftni sektor Članice Udruženja energetike u Hrvatskoj gospodarskoj komori, mišljenja su kako je potrebno nadopuniti listu aktivnosti koje se utvrđuju Planom intervencija na način da se isto nadopuni sa sljedećom aktivnošću: - Kontinuirana održavanja i ulaganja u sigurnost transporta i skladištenje nafte i naftnih derivata, temeljem točke 1., članka 1. Zakona o tržištu nafte i naftnih derivata kojim se uređuju pravila i mjere za siguran i pouzdan transport nafte i naftnih derivata te skladištenje nafte i naftnih derivata. Prihvaćen Prihvaća se: Tekst usklađen s komentarom
62 HGK 1.2. Pregled trenutačnog stanja u pogledu politika , 1.2.4. Administrativne strukture za provedbu nacionalnih energetskih i klimatskih politika Članice Udruženja energetike u Hrvatskoj gospodarskoj komori mišljenja su kako je u pretposljednji paragraf potrebno uključiti i operatora naftovodno-skladišnog sustava te predlažu da se na kraju paragrafa doda tekst tako da paragraf tada glasi: Operatori prijenosnog/distribucijskog elektroenergetskog sustava (HOPS/HEP-ODS) imaju ulogu prijenosa i distribucije električne energije unutar mreže, dok je operator plinske prijenosne mreže tvrtka PLINACRO d.o.o., a operator naftovodno-skladišnog sustava (JANAF) ima ulogu transporta i skladištenja nafte i naftnih derivata. Prihvaćen Prihvaća se: Tekst usklađen s komentarom
63 HGK 1.1. Sažetak, 1.1.3. Tablični prikaz ključnih ciljeva, politika i mjera plana U Tablici 1 3: Pregled mjera, u dijelu 'Energetska sigurnost', članice Udruženja energetike u Hrvatskoj gospodarskoj komori mišljenja su kako je uz navedene mjere potrebno dodati i mjeru: 'Održavanje i razvoj naftovodno-skladišne infrastrukture JANAF-a'. Primljeno na znanje Primljeno na znanje: Razmotrit će se u narednom razdoblju
64 HGK Prvi Nacrt Integriranog energetskog i klimatskog plana za razdoblje od 2021. do 2030. godine Hrvatska gospodarska komora primjećuje kako ovaj dokument ne uključuje mjere pripremljene kroz projekt ‘Priprema Nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama’. Budući da navedeni dokument sadrži niz mjera usmjerenih na sektore koji su fokus i ovom Planu (npr. energetika), predlažemo da se usklade spomenuta dva dokumenta u cilju postizanja sinergijskih učinaka. Članice Udruženja energetike u Hrvatskoj gospodarskoj komori primjećuju kako se u ovom dokumentu ne spominju djelatnosti transporta nafte naftovodima i skladištenja nafte i naftnih derivata, odnosno naftovodno-skladišna infrastruktura, što je ozbiljan nedostatak budući ove djelatnosti i pripadajuća im infrastruktura imaju izuzetni značaj za sigurnost opskrbe Hrvatske, država EU i jugoistočne Europe, a posebno za jačanje jednog od prioritetnih koridora EU „Oil supply connections in Central Eastern Europe (OSC). Primljeno na znanje Primljeno na znanje: Razmotrit će se u narednom razdoblju
65 Grupa za energetsko planiranje, Katedra za energetska postrojenja i energetiku, Zavod za energetska postrojenja, energetiku i okoliš, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu 4.2. Dimenzija: dekarbonizacija, 4.2.1. Emisije i uklanjanja stakleničkih plinova Slika 4.8 nije u skladu s HR obavezama o smanjenju emisija za 40% kao dio Pariškog sporazuma. Primljeno na znanje Primljeno na znanje: Razmotrit će se u narednom razdoblju
66 Grupa za energetsko planiranje, Katedra za energetska postrojenja i energetiku, Zavod za energetska postrojenja, energetiku i okoliš, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu 2.1. Dimenzija: dekarbonizacija, 2.1.2. Energija iz obnovljivih izvora Smanjenje OIU u grijanju i hlađenju? Molimo objašnjenje. Prihvaćen Prihvaća se: Tehnička pogreška: početnih 37,6% nu 2020. godini ispravljeno je na 33,7%.
67 Grupa za energetsko planiranje, Katedra za energetska postrojenja i energetiku, Zavod za energetska postrojenja, energetiku i okoliš, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu 4.2. Dimenzija: dekarbonizacija, 4.2.2. Energija iz obnovljivih izvora Ovo je kopija gore navedenih ciljeva, s tim da je dodana godina 2040.? Trebalo bi biti ovdje analize na kojoj se temelje ciljevi i dinamika njihovog postizanja? Primljeno na znanje Primljeno na znanje: Razmotrit će se u narednom razdoblju
68 Grupa za energetsko planiranje, Katedra za energetska postrojenja i energetiku, Zavod za energetska postrojenja, energetiku i okoliš, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu 3.4.3. Integracija tržišta, UET-3:Osiguranje uravnoteženja elektroenergetskog sustava Tržište energije uravnoteženja bi omogućilo mnogim proizvodnim jedinicama dodatnu zaradu kao što su bioplinska postrojenja koja će izaći iz FiT sustava, CTS s power-to-heat tehnologijama itd. Primljeno na znanje Primljeno na znanje: Razmotrit će se u narednom razdoblju
69 Grupa za energetsko planiranje, Katedra za energetska postrojenja i energetiku, Zavod za energetska postrojenja, energetiku i okoliš, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu 3.3. Dimenzija: energetska sigurnost , ES-4:Izgradnja reverzibilne hidroelektrane Što je s ostalim tehnologijama regulacije kao što su demand-response? CTS s power-to-heat tehnologijom bi mogao imati veliku ulogu, V2G i smart-charging tehnologije također. Primljeno na znanje Primljeno na znanje: Razmotrit će se u narednom razdoblju
70 Grupa za energetsko planiranje, Katedra za energetska postrojenja i energetiku, Zavod za energetska postrojenja, energetiku i okoliš, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu v. Ako je primjenljivo, opis mjera za iskorištavanje potencijala za povećanje energetske učinkovitosti infrastrukture za plin i električnu energiju, ENU-16: Povećanje učinkovitosti sustava toplinarstva (E.7; MEN-24) Korištenje većih dizalica topline i spremnika tople vode u centraliziranim toplinskim sustavima (pri izvoru) pridonijelo bi fleksibilizaciji sustava, smanjenju potrošnje goriva i integraciji OIE. Power-to-heat tehnologije nije u potpunosti uzeta u obzir, sezonski spremnici topline, zoniranje grada te otpadna toplina nisu uopće spomenuti. Ni jedna mjera ne govori i povećanju udjela CTS-a. Primljeno na znanje Primljeno na znanje: Razmotrit će se u narednom razdoblju
71 Grupa za energetsko planiranje, Katedra za energetska postrojenja i energetiku, Zavod za energetska postrojenja, energetiku i okoliš, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu v. Ako je primjenljivo, opis mjera za iskorištavanje potencijala za povećanje energetske učinkovitosti infrastrukture za plin i električnu energiju, ENU-15: Smanjenje gubitaka u distribucijskoj elektroenergetskoj mreži i uvođenje pametnih mreža (E.9; MEN-25) Integracija toplinske, električne, plinske te prometne mreže Primljeno na znanje Primljeno na znanje: Razmotrit će se u narednom razdoblju
72 Grupa za energetsko planiranje, Katedra za energetska postrojenja i energetiku, Zavod za energetska postrojenja, energetiku i okoliš, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu 3.1.3. Ostali elementi dimenzije, TR-5: Obveza korištenja biogoriva u prometu Treba uskladiti naziv obaveze! Dakle, cilj je primjena obnovljivih izvora u sektoru prometa. Predvidjeti, u skladu s tim, mjere za poticanje elektrifikacije u sektoru prometa, poglavito osobnih vozila. Uskladiti s TR-8 do TR-11 Prihvaćen Prihvaća se: Tekst usklađen s komentarom
73 Grupa za energetsko planiranje, Katedra za energetska postrojenja i energetiku, Zavod za energetska postrojenja, energetiku i okoliš, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu 3.1.2. Energija iz obnovljivih izvora , OIE-8: Izgradnja kapaciteta za bioekonomiju "Ako je primjenjivo, ocjena potrebe za izgradnjom nove infrastrukture za centralizirano grijanje i hlađenje proizvedeno iz obnovljivih izvora energije" Trebalo bi elaborirati. Znači li to da neće biti u planu nikakve mjere za povećanje primjene OIE pri proširenju mreža za centralizirano grijanje i hlađenje ili neće biti niti planirano proširenje takvih mreža? Primljeno na znanje Primljeno na znanje: Nije primjenjivo, što znači da nije provedena ocjena potrebe za izgradnjom nove infrastukture za centralizirano grijanje i hlađenje proizvedeno iz obnovljivih izvora energije.
74 Grupa za energetsko planiranje, Katedra za energetska postrojenja i energetiku, Zavod za energetska postrojenja, energetiku i okoliš, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu 3.1.2. Energija iz obnovljivih izvora , OIE-4: Razrada regulatornog okvira Olakšati proces spajanja malih proizvođača, omogućiti lakši proces dobivanja statusa kupca s vlastitom proizvodnjom Prihvaćen Predviđeno u okviru mjere UET-4 Razrada regulatornog okvira za aktivno sudjelovanje kupaca na tržištu električne energije
75 Grupa za energetsko planiranje, Katedra za energetska postrojenja i energetiku, Zavod za energetska postrojenja, energetiku i okoliš, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu 3.1.2. Energija iz obnovljivih izvora , OIE-3: Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije za proizvodnju električne i toplinske energije Dio fokusa mora biti stavljen i na CTS Primljeno na znanje Primljeno na znanje: Razmotrit će se u narednom razdoblju
76 Grupa za energetsko planiranje, Katedra za energetska postrojenja i energetiku, Zavod za energetska postrojenja, energetiku i okoliš, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu 3.1.2. Energija iz obnovljivih izvora , OIE-1: Informativno-edukativne mjere Potrebno je uz to olakšati pristup i proces spajanja kućanstvu na mrežu pri instalaciji OIE Primljeno na znanje Primljeno na znanje: Predviđeno u okviru mjere UET-4 Razrada regulatornog okvira za aktivno sudjelovanje kupaca na tržištu električne energije
77 Grupa za energetsko planiranje, Katedra za energetska postrojenja i energetiku, Zavod za energetska postrojenja, energetiku i okoliš, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu 3.1.1. Emisije i uklanjanja stakleničkih plinova , MS-8: Unaprjeđenje održivosti urbanih sredina Energetska održivost urbanih sredina je direktno povezana sa sektorom grijanja i hlađenja. Potrebno je razmotriti uvođenje zoniranja za spajanja na centralizirane toplinske sustave te korištenje OIE, niskotemperaturne otpadne topline i sezonskih toplinskih spremnika Primljeno na znanje Primljeno na znanje: Razmotrit će se u narednom razdoblju
78 Grupa za energetsko planiranje, Katedra za energetska postrojenja i energetiku, Zavod za energetska postrojenja, energetiku i okoliš, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu 3.1.1. Emisije i uklanjanja stakleničkih plinova , MS-7: Provedba interdisciplinarnog istraživanja potencijala za geološko skladištenje CO2 u Republici Hrvatskoj Osim skladištenja, potrebno je i proučiti potencijale iskorištavanja CO2 Primljeno na znanje Primljeno na znanje: Razmotrit će se u narednom razdoblju
79 Grupa za energetsko planiranje, Katedra za energetska postrojenja i energetiku, Zavod za energetska postrojenja, energetiku i okoliš, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu 2.4. Dimenzija: unutarnje energetsko tržište, 2.4.3. Integracija tržišta Kako se predviđa rad OIE I VUK koji neće biti dio EKO bilančne grupe? Primljeno na znanje Primljeno na znanje: Ciljevi se temelje na Analizama i podlogama za izradu energetske strategije Republike Hrvatske (Zelena knjiga).
80 Grupa za energetsko planiranje, Katedra za energetska postrojenja i energetiku, Zavod za energetska postrojenja, energetiku i okoliš, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu 2.4. Dimenzija: unutarnje energetsko tržište, 2.4.3. Integracija tržišta Na koji način sudjeluju krajnji kupci? Primljeno na znanje Primljeno na znanje: Ciljevi se temelje na Analizama i podlogama za izradu energetske strategije Republike Hrvatske (Zelena knjiga).
81 Grupa za energetsko planiranje, Katedra za energetska postrojenja i energetiku, Zavod za energetska postrojenja, energetiku i okoliš, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu 2.3. Dimenzija: energetska sigurnost, Elektroenergetski sektor Koliko je pritom izvoz? Je li ovo neto ili bruto uvoz? U ovu svrhu, već je podcijenjena mogućnost instalacija solarnih fotonaponskih sustava (svega 500 MW do 2030.) Primljeno na znanje Primljeno na znanje: Projekcije se temelje na Analizama i podlogama za izradu energetske strategije Republike Hrvatske (Zelena knjiga).
82 Grupa za energetsko planiranje, Katedra za energetska postrojenja i energetiku, Zavod za energetska postrojenja, energetiku i okoliš, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu 2.3. Dimenzija: energetska sigurnost, Naftni sektor Hoće li biti uzeti u obzir pametni sustavi i tehnologije brzog odziva? Primjerice, spremnika tople vode na kogeneracijskim postrojenjima koja su dio centraliziranog toplinskog sustava, u svrhu korištenja eventualno proizvedene energije iz varijabilnih izvora? Također, uz elektrifikaciju transporta, uzima li se u obzir pametno punjenje? Primljeno na znanje Primljeno na znanje: Projekcije se temelje na Analizama i podlogama za izradu energetske strategije Republike Hrvatske (Zelena knjiga).
83 Grupa za energetsko planiranje, Katedra za energetska postrojenja i energetiku, Zavod za energetska postrojenja, energetiku i okoliš, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu 2. NACIONALNI CILJEVI , 2.3. Dimenzija: energetska sigurnost "odgovor na potražnju" - Loš prijevod engleskog izraza “demand response”, bolje bi bilo “upravljiva potrošnja” ili “tehnologije brzog odziva”. Ovako je izraz u logičkoj suprotnosti od svog tehničkog učinka. Prihvaćen Prihvaća se: Izraz je zamijenjen s “odziv potrošnje”
84 Grupa za energetsko planiranje, Katedra za energetska postrojenja i energetiku, Zavod za energetska postrojenja, energetiku i okoliš, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu 2.1. Dimenzija: dekarbonizacija, 2.1.2. Energija iz obnovljivih izvora Svaki od ciljeva, s popratnim dijagramima i tabličnim prikazom, trebalo bi zasebno pokazati i elaborirati. Na kakvim se razmatranjima temelje ova očekivanja? Za sunčeve elektrane, pretpostavljena je dinamika novih instalacija od oko 20 MW godišnje, pa onda 172 MW 2029.-2030.? Isto tako, za vjetroelektrane je dinamika 20 MW do 2025., pa onda dinamika raste na 50 MW do 2029. i potom u jednoj godini 150 MW – ovo nije posebno neobično, ali je li dinamika ograničena da se postigne određeni maksimum? Hoće li biti dodan scenarij za višu dinamiku novih instalacija? Koliko je pretpostavljen uvoz električne energije u 2030.? Koliki je broj radnih sati za elektrane na plin, loživo ulje i ugljen? Primljeno na znanje Primljeno na znanje: Navedeni se ciljevi temelje na Analizama i podlogama za izradu energetske strategije Republike Hrvatske (Zelena knjiga).
85 Grupa za energetsko planiranje, Katedra za energetska postrojenja i energetiku, Zavod za energetska postrojenja, energetiku i okoliš, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Zagrebu Prvi Nacrt Integriranog energetskog i klimatskog plana za razdoblje od 2021. do 2030. godine Nacrtu Integriranog energetskog i klimatskog plana za razdoblje od 2021. do 2030. godine (NECP) nedostaje detaljno objašnjenje kako će navedene mjere biti ostvarene. Smatramo kako su navedene mjere uglavnom prikazani kao rezultati određenih postupaka koji u ovome dokumentu nisi detaljno objašnjeni. Nadalje smatramo kako mjere nisu dovoljno ambiciozne te im nedostaje inovativna komponenta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje: Razmotrit će se u narednom razdoblju
86 Eko Reciklažni Park d.o.o. 3.1. Dimenzija: dekarbonizacija, 3.1.2. Energija iz obnovljivih izvora Navedene mjere je potrebno uključiti u program mjera koje se kvantificiraju kao ostvarena ušteda u pogledu energetske učinkovitosti s obzirom da su to mjere koje u konačnici doprinose energetskoj učinkovitosti: izgradnja proizvodnih jedinica na obnovljive izvore te nova „visokoučinkovita“ postrojenja značajno smanjuju ovisnost o uvozu energenata kao i upotrebi konvencionalnih fosilnih goriva. Nije prihvaćen Ne prihvaća se: Mjere energetske učinkovitosti navedene su u poglavlju 3.2. Dimenzija: energetska učinkovitost.
87 Eko Reciklažni Park d.o.o. 3.1.2. Energija iz obnovljivih izvora , OIE-3: Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije za proizvodnju električne i toplinske energije Jedna od mjera iz kategorije obnovljivih izvora je i poticanje proizvodnje električne i toplinske energije iz obnovljivih izvora, dok su fosilna goriva koja se očituju manjim emisijama CO2 potpuno zanemarena – plin je globalno priznati tranzicijski energent koji su u ovom dokumentu u pogledu kogeneracija uopće ne navodi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje: U razmatranom razdoblju projiciran je porast potrošnje prirodnog plina, na temelju tržišnih kretanja.
88 Eko Reciklažni Park d.o.o. 3.1.2. Energija iz obnovljivih izvora , OIE-2: Prostorno-planski preduvjeti za korištenje obnovljivih izvora Planirana je izrada studije prostorno-planskih preduvjeta za korištenje obnovljivih izvora, a već su definirane projekcije energetskih bilanci budućih perioda. Postavlja se pitanje dostatnosti zemljišnih površina na teritoriju RH za izgradnju navedenih kapaciteta. Prethodne studije izvodljivosti (u pogledu lokacijskih potencijala za izgradnju) su trebale biti upravo jedan od ulaznih podataka za predviđanje energetskih bilanci i potrebnih kapaciteta. Primljeno na znanje Primljeno na znanje: Lokacijski potencijali za izgradnju su poznati, međutim prostorno-planska dokumentacija najčešće nije pripremljena kako bi projekti postali izvodljivi. Zato se predlaže razrada prostorno-planske dokumentacije.
89 Eko Reciklažni Park d.o.o. 4.5. Dimenzija: unutarnje energetsko tržište, 4.5.3. Tržišta električne energije i plina, cijene energije Generalno su sagledane projekcije cijena ulaznih energenata, emisijskih jedinica, specifičnih tehnologijskih troškova koje rezultiraju mogućim kretanjem potencijalnih proizvodnih troškova postrojenja - sve su to varijable koje nije realno procjenjivati dugoročno, već je potrebno pristupiti analizi osjetljivosti i kreirati scenarije koji potom definiraju moguće smjerove razvoja. Primljeno na znanje Primljeno na znanje: Dokumet prati predložak zadan Uredbom (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o upravljanju energetskom unijom i djelovanjem u području klime, izmjeni uredaba (EZ) br. 663/2009 i (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva 94/22/EZ, 98/70/EZ, 2009/31/EZ, 2009/73/EZ, 2010/31/EU, 2012/27/EU i 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća, direktiva Vijeća 2009/119/EZ i (EU) 2015/652 te stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 525/2013 Europskog parlamenta i Vijeća. Poglavlje 4.5.3. Tržišta električne energije i plina, cijene energije treba prikazivati trenutno stanje na tržištima električne energije i plina, uključujući cijene energije te projekcije kretanja uz postojeće politike i mjere do 2030. i 2040. godine.
90 Eko Reciklažni Park d.o.o. 2.3. Dimenzija: energetska sigurnost, Elektroenergetski sektor Jedan od navedenih nacionalnih ciljeva u okviru energetskog sektora je i stvaranje povoljnog investicijskog okruženja za ulaganja u nova postrojenja te izgradnja različitih tipova elektrana s obzirom na karakteristike elektroenergetskog sustava – zanemarena je činjenica stvarnih mogućnosti financiranja projekata kao ključan pokretač cjelokupnog energetskog razvoja i u konačnici utjecaj na krajnjeg korisnika. Primljeno na znanje Primljeno na znanje: Cilj dokumenta jest definirati aktivnosti potrebne za postizanje energetsko-klimatskih ciljeva do 2030. U tom smislu, definiraju se aktivnosti koje se pokreću s razine države. Investiranje i financiranje u nova postrojenja mora biti poslovno utemeljena odluka.