(1)Poslovnikom državnog odvjetništva (u daljnjem tekstu: Poslovnik) propisuju se pravila o unutarnjem ustroju, uredskom poslovanju, vođenju upisnika i pomoćnih knjiga, vođenju evidencija, načinu rada i korištenju jedinstvenog informacijskog sustava za upravljanje i rad na državnoodvjetničkim predmetima CTS (CASE TRACKING SYSTEM), obrascima za rad, priopćenjima za javnost, zaštiti tajnosti podataka, provedbenim pravilima o vođenju postupka, nadzoru materijalnog i financijskog poslovanja i redovitog obavljanja poslova u državnim odvjetništvima, radu odjela i odsjeka, rasporedu radnog vremena u tijeku radnog dana ili tjedna, vođenju statistike, standardima poslovnog prostora i opreme te drugim pitanjima od značaja za unutarnje poslovanje državnih odvjetništava.
(2)Poslovnikom se propisuje način obavljanja zajedničkih poslova za više državnih odvjetništava i drugih pravosudnih tijela ako imaju sjedište u istoj zgradi.
Članak 2.
(1)O pravilnoj primjeni Poslovnika skrbi se državni odvjetnik i svi zaposlenici u državnom odvjetništvu na koje se odnose pojedine njegove odredbe.
(2)Više državno odvjetništvo skrbi se o jedinstvenoj primjeni Poslovnika na svom području i daje objašnjenja i upozorenja o primjeni pojedinih njegovih odredbi. O danim objašnjenjima obavijestit će Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, koje će o tome izvijestiti ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.
(3)Tumačenje Poslovnika daje Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske uz suglasnost ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.
(4)Obvezatne upute za primjenu Poslovnika daje ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.
Članak 3.
Izrazi koji se u ovom Poslovniku koriste za osobe, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se na muške i ženske osobe.
Značenje pojedinih izraza
Članak 4.
Pojedini izrazi uporabljeni u ovom Poslovniku imaju sljedeća značenja:
1.Državno odvjetništvo je zajednički izraz za Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, županijska državna odvjetništva, općinska državna odvjetništva i posebna državna odvjetništva.
2.Dužnosnik je zajednički izraz za Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, županijskog i općinskog državnog odvjetnika, čelnike posebnih državnih odvjetništava i njihove zamjenike.
3.Državni odvjetnik je zajednički izraz za sve čelnike državnih odvjetništava u Republici Hrvatskoj.
4.Savjetnik je zajednički izraz za državnoodvjetničkog savjetnika, višeg državnoodvjetničkog savjetnika i višeg državnoodvjetničkog savjetnika – specijalista.
5.Rješavatelj je zajednički izraz za dužnosnika, savjetnika i drugog službenika koji su ovlašteni postupati u predmetima.
6.Stranka je zajednički izraz za državna tijela i pravne osobe koje državno odvjetništvo zastupa temeljem zakona ili punomoći, kao i osobe koje sudjeluju u kaznenom, građanskom, upravnom ili drugom postupku, ali i za bilo koju drugu osobu koja želi podnijeti kaznenu prijavu ili drugi podnesak, dobiti obavijesti ili izvršiti uvid u pismena državnog odvjetništva.
7.Više državno odvjetništvo je županijsko državno odvjetništvo u odnosu na općinsko državno odvjetništvo, a Državno odvjetništvo Republike Hrvatske u odnosu na sva državna odvjetništva.
8.Pismeno je svaki podnesak, dopis, zapisnik, službena bilješka i odluka u papirnatom ili elektroničkom obliku.
9.Elektroničko pismeno državnog odvjetništva je svako pismeno u pdf obliku, potpisano kvalificiranim elektroničkim potpisom državnog odvjetnika ili drugog rješavatelja i predstavlja izvornik te sadrži odgovarajući barkod odnosno QR kod, kontrolni broj i internetsku stranicu kojima se provjerava vjerodostojnost pismena. Kvalificirani elektronički potpis ima jednak pravni učinak kao vlastoručni potpis i otisak pečata.
10.Podnesak je pismeno stranaka, njihovih punomoćnika, zastupnika i drugih sudionika postupka dostavljeno državnom odvjetništvu putem elektroničke pošte ili u papirnatom obliku.
11.Elektronički podnesak je pismeno stranaka, njihovih punomoćnika, zastupnika i drugih sudionika postupka dostavljeno državnom odvjetništvu, u pdf obliku i potpisano kvalificiranim elektroničkim potpisom.
12.Zapisnik je pismeno sastavljeno o radnji obavljenoj u tijeku postupka, kao i ostalim radnjama državnog odvjetništva kad je to propisano pravilima odgovarajućeg postupka, Zakonom o državnom odvjetništvu i ovim Poslovnikom.
13.Dopis je pismeno kojim državno odvjetništvo traži podatke ili odgovara na upite stranaka, suda ili drugog državnog tijela.
14.Službena bilješka je pismeno državnog odvjetništva sastavljeno o izjavama, priopćenjima i odlukama državnog odvjetništva o kojima prema pravilima odgovarajućeg postupka nije potrebno sastavljati zapisnik ili donositi posebnu odluku.
15.Državnoodvjetnička odluka je pismeno državnog odvjetništva kojim se pokreće, prekida, nastavlja ili dovršava postupak u državnom odvjetništvu, odnosno pokreće ili predlaže pokretanje, prekid, nastavak ili dovršavanje postupka pred sudom ili drugim nadležnim tijelom.
16.Prilog je pismeno (isprava, tablica, prikaz, crtež i slično) ili fizički predmet koji se prilaže podnesku ili dopisu radi dopune, objašnjenja ili dokazivanja sadržaja podneska ili dopisa.
17.Elektronički prilog je svako pismeno u elektroničkom obliku (isprava, tablica, prikaz, crtež i slično) koje se prilaže elektroničkom podnesku radi dopune, objašnjenja, dokazivanja sadržaja podneska ili dopisa ili elektronički dokaz.
18.Otpravak je svako pismeno koje izrađuje državno odvjetništvo i dostavlja sudu, javnopravnim tijelima, strankama,te drugim zainteresiranim osobama (rješenje o odbačaju, rješenje o provođenju istrage/pripremnog postupka, obavijest o provođenju istraživanja, optužnica/prijedlog za izricanje maloljetničke sankcije, tužba, prijedlog za ovrhu, žalba, zahtjev za zaštitu zakonitosti, nalog, poziv, dopis i dr.).
19.Spis je skup svih pismena i priloga koji se odnose na istu pravnu stvar odnosno na istu pravnu ili fizičku osobu, složenih u jednom ili više omota označenih istom oznakom spisa.
20.Elektronički spis je skup svih elektroničkih pismena i priloga koji se odnose na istu pravnu stvar odnosno na istu pravnu ili fizičku osobu pod istom oznakom spisa u informacijskom sustavu u primjeni u državnom odvjetništvu.
21.Predmet podrazumijeva određenu vrstu spisa koji se odnose na istu pravnu stvar iz jednog ili više pravnih područja, pitanje, zadaću i sl. Predmeti mogu biti kazneni, građanski, upravni itd.
22.Upisnik je evidencija predmeta koja se vodi u elektroničkim upisnicima u sustavu CTS i papirnatom obliku.
23.Mapa je svežanj (skup) više spisa poredanih po brojevima koji se poslije dovršetka postupka čuvaju složeni u istom omotu (kutiji, koricama i sl.).
24.Pisarnica je unutarnja ustrojstvena jedinica ili njezin posebni dio u sastavu državnog odvjetništva u kojoj se obavljaju uredski poslovi kao što su: primitak, otvaranje, pregled i raspored pošte odnosno podnesaka, upisivanje podnesaka u upisnike, imenike i pomoćne knjige, kao i njihova pohrana u arhiv i čuvanje te vođenje statistike.
25.Arhiv je dio pisarnice u kojem se čuvaju predmeti na kojima je rad završen, upisnici, imenici i pomoćne knjige, kao i druga građa do predaje nadležnom državnom ili područnom arhivu ili do njihovog uništenja.
II. DRŽAVNOODVJETNIČKA UPRAVA
1.POSLOVI DRŽAVNOODVJETNIČKE UPRAVE
Članak 5.
Poslovi državnoodvjetničke uprave obuhvaćaju osiguranje uvjeta za pravilan rad i poslovanje državnog odvjetništva, a posebice:
-ustroj unutarnjeg poslovanja u državnom odvjetništvu
-skrb o pravodobnom i urednom obavljanju poslova u državnom odvjetništvu
-poslove u vezi s pritužbama i predstavkama na rad državnog odvjetništva
-stručne poslove u svezi s ostvarivanjem dužnosti i prava dužnosnika te službenika i namještenika (dalje u tekstu: zaposlenici)
-stručne poslove u vezi s imenovanjem, stegovnom odgovornošću i razrješenjem dužnosnika
-skrb o stručnom usavršavanju dužnosnika i zaposlenika
-poslove vođenja evidencije o radu i stručnom usavršavanju dužnosnika i zaposlenika
-poslove vođenja i analize statističkih podataka o radu državnog odvjetništva
-poslove osiguravanja uvjeta za korištenje informacijskog sustava u poslovanju državnog odvjetništva (CTS) te poslove nadzora nad urednim i pravodobnim unosom podataka u informacijski sustav (CTS)
-poslove zaštite tajnosti podataka
-poslove provođenja nadzora nad obradom osobnih podataka
-poslove upravljanja državnoodvjetničkom zgradom i nekretninama koje su dodijeljene državnom odvjetništvu na korištenje
-financijsko-materijalno poslovanje državnog odvjetništva
-druge poslove određene Zakonom o državnom odvjetništvu i ovim Poslovnikom.
2. OVLASTI I DUŽNOSTI DRŽAVNOG ODVJETNIKA
Članak 6.
Državni odvjetnik obavlja poslove iz nadležnosti državnog odvjetništva, odgovaran je za rad državnog odvjetništva i upravlja njime te predstavlja i zastupa državno odvjetništvo.
Članak 7.
(1)U obavljanju poslova državnoodvjetničke uprave državni odvjetnik donosi opće upute, odluke, upravna rješenja i zaključke, daje obvezne upute i naloge te druge naputke u okviru svojih ovlasti.
(2)Čelnik posebnog državnog odvjetništva izdaje naredbe za raspolaganje sredstvima koje to državno odvjetništvo ima za posebne namjene.
(3)Voditelji odjela ili odsjeka obavljaju poslove državnoodvjetničke uprave određene ovim Poslovnikom, kao i one poslove za koje ih ovlasti državni odvjetnik.
Članak 8.
(1)Državni odvjetnik skrbi za profesionalne i korektne odnose i postupanje zamjenika državnog odvjetnika i drugih zaposlenika državnog odvjetništva prema strankama, državnim tijelima i drugim pravnim osobama te za profesionalne i korektne odnose među zaposlenicima državnog odvjetništva.
(2)Državni odvjetnik dužan je izvijestiti neposredno više državno odvjetništvo o pojavama u državnom odvjetništvu kojima se u znatnoj mjeri narušavaju međuljudski odnosi, ometaju građani u ostvarivanju svojih prava, o zlouporabi ili prekoračenju službenog položaja ili ovlasti te drugim pojavama koje štete ugledu državnog odvjetništva.
(3)Voditelj odjela ili odsjeka dužan je izvijestiti državnog odvjetnika o postupcima zamjenika i drugih zaposlenika iz stavka 2. ovog članka.
(4)Preslika obavijesti iz stavka 2. i 3. ovog članka ulaže se u osobni spis dužnosnika odnosno zaposlenika.
(5)Kad postoji osnovana sumnja da je zamjenik državnog odvjetnika ili drugi zaposlenik počinio stegovno djelo odnosno povrijedio službenu dužnost, državni odvjetnik dužan je podnijeti zahtjev za pokretanje stegovnog postupka odnosno pokrenuti postupak radi povrede službene dužnosti.
Članak 9.
(1)Državni odvjetnik obavlja nadzor nad urednim i pravodobnim obavljanjem svih poslova u državnom odvjetništvu.
(2)Voditelji odjela i odsjeka po ovlasti državnog odvjetnika obavljaju nadzor nad urednim i pravodobnim obavljanjem svih poslova u odjelu i odsjeku. O uočenim propustima voditelj odjela ili odsjeka upozorit će zamjenike i zaposlenike u odjelu i o tome izvijestiti državnog odvjetnika.
(3)Voditelji odjela mogu obavljati i druge poslove propisane Zakonom o državnom odvjetništvu ili ovim Poslovnikom.
Članak 10.
(1)Državni odvjetnik usklađuje rad odjela i drugih ustrojstvenih jedinica u državnom odvjetništvu. Kada državni odvjetnik uoči u radu odjela i odsjeka ili pojedinih zamjenika nejednako postupanje ili postupanje protivno ustaljenoj praksi višeg državnog odvjetništva, iznosi svoja zapažanja na sjednici kolegija. Ako i sjednica kolegija smatra da se radi o postupanju koje je protivno ustaljenoj praksi, državni odvjetnik izvadak iz zapisnika sa sjednice kolegija odlaže u osobni spis voditelja odjela ili odsjeka odnosno u osobni spis pojedinog zamjenika.
(2)Voditelj odjela usklađuje rad odsjeka unutar odjela.
(3)Kada voditelj odjela uoči u radu odsjeka ili pojedinih zamjenika nejednako postupanje ili postupanje protivno ustaljenoj praksi višeg državnog odvjetništva, iznosi svoja zapažanja na sjednici odjela i o tome obavještava državnog odvjetnika. Ako sjednica odjela ili odsjeka smatra da se radi o postupanju pojedinog zamjenika koje je protivno ustaljenoj praksi, izvještava o tome državnog odvjetnika. Državni odvjetnik može zatražiti mišljenje kolegija ili, ako se slaže sa stavom sjednice odjela ili odsjeka, o tome sačinjava bilješku koja se odlaže u osobni spis tog zamjenika.
(4)Državni odvjetnik dužan je izvijestiti više državno odvjetništvo o svim pitanjima važnim za rad državnog odvjetništva.
3.OVLASTI I NADZOR VIŠEG DRŽAVNOG ODVJETNIKA
Ovlasti u poslovima državnoodvjetničke uprave
Članak 11.
(1)Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske je drugostupanjsko tijelo u poslovima državnoodvjetničke uprave županijskih državnih odvjetnika i čelnika posebnih državnih odvjetništava.
(2)Županijski državni odvjetnik je drugostupanjsko tijelo u poslovima državnoodvjetničke uprave iz nadležnosti općinskog državnog odvjetnika ako posebnim propisom ili ovim Poslovnikom nije drukčije određeno.
Pravo poništenja ili ukidanja nezakonitih akata
Članak 12.
(1)Viši državni odvjetnik kao drugostupanjsko tijelo može poništiti ili ukinuti svaki nezakonit akt donesen u obavljanju poslova državnoodvjetničke uprave ili sam donijeti akt koji u obavljanju poslova državnoodvjetničke uprave nije donesen ili nije pravodobno donesen.
(2)Državni odvjetnik je dužan odluku iz stavka 1. ovog članka donijeti u roku od 15 dana od zaprimanja nezakonitog akta ako posebnim zakonom nije propisan rok.
Nadzor nad radom i pregledi nižih državnih odvjetništava
Članak 13.
(1)Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ovlašteno je i dužno nadzirati rad nižih državnih odvjetništava.
(2)Županijsko državno odvjetništvo kao više državno odvjetništvo nadzire rad općinskih državnih odvjetništava sa svoga područja.
(3)U obavljanju nadzora koriste se podaci informacijskog sustava CTS, pribavljaju izvješća i drugi potrebni podaci o radu nižih državnih odvjetništava te se po potrebi obavlja neposredan uvid u rad svakog dužnosnika.
(4)Županijsko državno odvjetništvo može sazivati zajedničke sastanke i savjetovanja državnih odvjetnika nižih državnih odvjetništava i zamjenika tog državnog odvjetništva te zamjenika, savjetnika, državnoodvjetničkih vježbenika i ostalih zaposlenika tog i nižih državnih odvjetništava, radi razmatranja pitanja od općeg značenja za rad nižih državnih odvjetništava. O tim savjetovanjima i sastancima županijsko državno odvjetništvo dužno je obavijestiti Državno odvjetništvo Republike Hrvatske.
Članak 14.
(1)Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske prema programu rada i kada to ocijeni potrebnim, osobno ili preko zamjenika koje odredi i drugih stručnih osoba, obavlja cjelovit ili djelomičan pregled rada županijskog i posebnog državnog odvjetništva te pojedinog općinskog državnog odvjetništva. Cjeloviti ili djelomični pregledi općinskog državnog odvjetništva mogu se obaviti tijekom pregleda županijskog državnog odvjetništva ili zasebno.
(2)Županijski državni odvjetnik najmanje jednom u dvije godine osobno ili preko određenih zamjenika i drugih stručnih osoba obavlja pregled cjelokupnog poslovanja ili pojedinih dijelova poslovanja nižih državnih odvjetništava sa svoga područja.
(3)Državni odvjetnik višeg državnog odvjetništva prema potrebi obilazi niža državna odvjetništva i u vezi rješavanja pojedinih pitanja.
(4)Izvješće o obavljenom pregledu, utvrđenom stanju i poduzetim mjerama sastavlja se u roku 30 dana od njegova obavljanja i dostavlja državnom odvjetništvu u kojem je obavljen pregled i Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske. Izvješće o pregledu općinskog državnog odvjetništva Državno odvjetništvo Republike Hrvatske dostavlja i njegovom neposredno nadređenom županijskom državnom odvjetništvu.
Državnoodvjetničko priznanje
Članak 15.
(1)Državnoodvjetničko priznanje dodjeljuje se svake godine dužnosnicima za osobito stručan i uspješan rad u godini koja prethodi dodjeli priznanja na prvostupanjskim predmetima: iz nadležnosti posebnog državnog odvjetništva, kaznenog predmeta iz nadležnosti redovnih državnih odvjetništava te za rad na prvostupanjskom građanskom ili upravnom predmetu.
(2)Državnoodvjetničko priznanje može se iznimno dodijeliti i čelniku državnog odvjetništva, osim Glavnom državnom odvjetniku Republike Hrvatske, za posebno iskazanu stručnost i inventivnost u upravljanju državnim odvjetništvom te dužnosniku koji obnaša dužnost ili mu je dužnost prestala, a koji je svojim dugogodišnjim obnašanjem dužnosti doprinio unapređenju rada i ugledu državnog odvjetništva kao samostalnog i neovisnog pravosudnog tijela.
(3)Odluku o dodjeli državnoodvjetničkog priznanja donosi Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske u skladu s Odlukom o pravilima dodjele Državnoodvjetničkog priznanja.
4.ODNOS PREMA VIŠIM TIJELIMA DRŽAVNOODVJETNIČKE UPRAVE
Članak 16.
(1)U poslovima državnoodvjetničke i pravosudne uprave općinski državni odvjetnici izravno se obraćaju županijskim državnim odvjetnicima.
(2)U poslovima državnoodvjetničke i pravosudne uprave županijski državni odvjetnici i čelnici posebnih državnih odvjetništava obraćaju se izravno Glavnom državnom odvjetniku Republike Hrvatske.
(3)U poslovima pravosudne uprave Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske može tražiti mišljenje ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.
Dužnost dostavljanja akata višem državnom odvjetništvu
Članak 17.
(1)Općinski državni odvjetnici dužni su dostaviti neposredno višem županijskom državnom odvjetniku akte donesene u obavljanju poslova državnoodvjetničke uprave, a osobito:
- godišnji raspored poslova
- ocjene obnašanja dužnosti za zamjenike državnog odvjetnika
- ocjene savjetnika
- rješenja kojima se određuje visina plaće službenika
- rješenje kojim se određuje visina plaće namještenika.
(2)Županijski državni odvjetnici i čelnici posebnih državnih odvjetništava dužni su akte iz stavka 1. ovog članka dostaviti Glavnom državnom odvjetniku Republike Hrvatske.
Evidencija (osobni očevidnik) službenika i namještenika
Članak 18.
(1)Državno odvjetništvo Republike Hrvatske vodi evidenciju (osobni očevidnik) iz članka 347. ovog Poslovnika službenika i namještenika u svim državnim odvjetništvima.
(2)Sva državna odvjetništva dužna su Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske za potrebe vođenja osobnih očevidnika iz stavka 1. ovog članka dostavljati za svakog službenika i namještenika: matični karton, životopis, dokaz o državljanstvu, dokaz o završenom školovanju, svjedodžbe o položenom pravosudnom odnosno stručnom ispitu, elektronički zapis o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, rješenje o prijmu u službu odnosno na rad, rješenje o rasporedu i rješenje o prestanku službe odnosno radnog odnosa.
(3)Sva državna odvjetništva dužna su dostaviti isprave i podatke iz stavka 2. ovog članka u roku od osam dana od dana rasporeda službenika i namještenika na radno mjesto te redovito u istom roku dostavljati isprave i podatke koji utječu na promjenu ranije dostavljenih podataka o službeniku ili namješteniku.
(4) Rješenja o rasporedu na radno mjesto i rješenja o prestanku službe za sve službenike i namještenike dostavljaju se i ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa.
5.SJEDNICE I SASTANCI
Sjednice Kolegija i sastanci ostalih zaposlenika
Članak 19.
(1)Državni odvjetnik ili prvi zamjenik saziva sjednice kolegija i sastanke ostalih zaposlenika.
(2)Sjednice kolegija i sastanci ostalih zaposlenika državnog odvjetništva sazivaju se radi uspješnijeg obavljanja poslova iz djelokruga državnog odvjetništva, pribavljanja mišljenja o rasporedu poslova, usklađivanja rada pojedinih odjela i odsjeka, unapređenja metoda rada, stručnog usavršavanja i drugih pitanja važnih za rad državnog odvjetništva.
(3)Sjednice kolegija razmatraju osobito ustrojstvo unutarnjeg poslovanja državnog odvjetništva i raspored poslova, izvješće o radu, sporna pravna pitanja i obvezatne upute višeg državnog odvjetništva, pravna shvaćanja sudova, primjenu novih propisa, stručno usavršavanje dužnosnika i ostalih zaposlenika te druga pitanja određena Zakonom o državnom odvjetništvu važna za rad državnog odvjetništva.
(4)Pitanja iz stavka 2. ovog članka razmatraju se na sjednicama odjela ili odsjeka ako državni odvjetnik ne odredi da će se razmatrati na sjednici kolegija.
Članak 20.
(1)Sjednicama kolegija predsjedava državni odvjetnik ili prvi zamjenik.
(2)Kada kolegij državnog odvjetništva daje mišljenja o obnašanju državnoodvjetničke dužnosti povodom prigovora u postupku ocjenjivanja, mišljenja o kandidatima za zamjenike državnog odvjetnika i mišljenja o kandidatima za državne odvjetnike, kolegiju predsjedava prvi zamjenik.
(3)Kolegij odluke i mišljenja donosi većinom glasova svih članova koji imaju pravo glasa.
(4)Kolegij o drugim pitanjima iz svoje nadležnosti odlučuje većinom glasova prisutnih članova.
Sjednice Proširenog kolegija
Članak 21.
(1)Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske saziva sjednice proširenog kolegija radi raspravljanja pitanja navedenih u Zakonu o državnom odvjetništvu i imenovanja Povjerenstva za izbor članova Državnoodvjetničkog vijeća.
(2)Županijski državni odvjetnik može sazvati prošireni kolegij županijskog državnog odvjetništva kojeg sačinjavaju županijski državni odvjetnik, njegovi zamjenici i općinski državni odvjetnici, a ako se radi o malom broju zamjenika mogu se pozvati i zamjenici općinskih državnih odvjetnika. Na proširenom kolegiju razmatraju se opće upute i izvješća višeg državnog odvjetništva te druga pitanja važna za rad državnog odvjetništva ili obavljanje državnoodvjetničke dužnosti na području tog županijskog državnog odvjetništva.
Poslovnik o radu i zapisnik
Članak 22.
(1)Kolegij državnog odvjetništva, kao i pojedini odjeli, mogu donijeti poslovnik o radu.
(2)O radu sjednice kolegija, proširenog kolegija, odjela, odsjeka i sastanka zaposlenika vodi se zapisnik u koji se u bitnom unosi tijek i zaključci sjednice ili sastanka, a koji se treba verificirati na slijedećoj sjednici, odnosno sastanku.
6.PRIOPĆENJA ZA JAVNOST
Članak 23.
(1)Priopćenja za javnost o radu državnog odvjetništva i radu na konkretnom predmetu daje državni odvjetnik, zamjenik kojeg ovlasti državni odvjetnik ili glasnogovornik državnog odvjetništva.
(2)Priopćenje za javnost, po ovlasti državnog odvjetnika, može dati zamjenik koji postupa u određenom predmetukad za to postoji poseban interes javnosti.
(3)Državni odvjetnik može izvijestiti javnost o tijeku postupaka koji se vode pred državnim odvjetništvom, a koji su zakonom određeni tajnima ili nejavnima kad za to postoji poseban interes javnosti.
(4)Glasnogovornik iz stavka 1. ovog članka je zamjenik određen godišnjim rasporedom poslova ili službenik zaposlen na mjesto glasnogovornika.
Mrežna stranica državnog odvjetništva
Članak 24.
(1)Radi proaktivnog obavještavanja javnosti o radu državnog odvjetništva državno odvjetništvo ima svoju mrežnu stranicu, na kojoj objavljuje informacije važne za rad i djelokrug državnog odvjetništva, kao i priopćenja za javnost.
(2)Za uređivanje mrežne stranice državnog odvjetništva i objavljivanje podataka o radu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i drugih državnih odvjetništava zadužen je zaposlenik kojeg ovlasti Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske.
7.STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE
Članak 25.
(1)Dužnosnici i službenici u državnom odvjetništvu dužni su se stalno stručno usavršavati i sudjelovati u programima obrazovanja i usavršavanja Pravosudne akademije, a mogu sudjelovati i u drugim oblicima obrazovanja i stručnog usavršavanja.
(2)Na zahtjev Državnoodvjetničkog vijeća državni odvjetnik je dužan dostaviti podatke o pohađanju programa obrazovanja i stručnog usavršavanja ili o odbijanju pohađanja.
(3)Državni odvjetnik uređuje i nadzire rad vježbenika i drugih zaposlenika na stručnom osposobljavanju u državnom odvjetništvu.
III.USTROJSTVENE JEDINICE
Članak 26.
(1)U državnim odvjetništvima ustanovljava se ured državnog odvjetnika, kazneni odjel i građansko-upravni odjel.
(2)Ustroj posebnih državnih odvjetništva propisan je posebnim zakonom.
1.URED GLAVNOG DRŽAVNOG ODVJETNIKA REPUBLIKE HRVATSKE
Članak 27.
(1)U Uredu Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske obavljaju se poslovi državnoodvjetničke uprave, poslovi međunarodne pravne pomoći i suradnje, poslovi praćenja europskih propisa i sudske prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava, poslovi unutarnjeg nadzora i poslovi protokola za potrebe Državnog odvjetništva Republike Hrvatske te drugi poslovi od interesa za državno odvjetništvo kao jedinstveno pravosudno tijelo.
(2)Glavnom državnom odvjetniku Republike Hrvatske u poslovima državnoodvjetničke uprave pored prvog zamjenika, pomažu zamjenici – voditelji odjela, zamjenici koji rade u odsjeku za unutarnji nadzor i odsjeku za međunarodnu pravnu pomoć i suradnju te ravnatelj državnoodvjetničke uprave.
Članak 28.
(1)Ako Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske nije imenovan, a prvi zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske rasporedom poslova nije određen ili nije u mogućnosti obavljati tu dužnost, Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske saziva voditelj Kaznenog odjela.
(2)Kolegij iz stavka 1. ovog članka donosi izmjenu godišnjeg rasporeda poslova kojom se određuje prvi zamjenik koji će obavljati poslove Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske do njegovog imenovanja.
Članak 29.
U Uredu Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske ustanovljava se Odsjek za unutarnji nadzor i Odsjek za međunarodnu pravnu pomoć i suradnju.
Odsjek za unutarnji nadzor
Članak 30.
(1)Odsjek za unutarnji nadzor provodi nadzor nad radom nižih državnih odvjetništava, prati njihov rad kroz mjesečna i godišnja izvješća, vodi mjesečnu i godišnju statistiku, koordinira i sudjeluje u pregledima cjelokupnog rada područnih državnih odvjetništava te skrbi o stručnom usavršavanju dužnosnika i drugih zaposlenika.
(2)Po potrebi, u slučaju poremećaja u radu državnih odvjetništava, Odsjek za unutarnji nadzor vrši izvanredne potpune ili djelomične preglede rada tih odvjetništava radi utvrđivanja i otklanjanja uzroka koji su doveli do poremećaja u radu. Izvanredni nadzor nad radom ostvaruje se uvidom u rad dužnosnika i drugih zaposlenika u državnom odvjetništvu kroz CTS, neposrednim uvidom u spise i odluke te na drugi pogodan način.
(3)Odsjek za unutarnji nadzor prati rad županijskih državnih odvjetništava u svezi nadzora i pregleda općinskih državnih odvjetništava i vođenja godišnje i mjesečne evidencije o radu državnih odvjetništava.
(4)Na osnovi praćenja rada i pregleda državnih odvjetništava Odsjek za unutarnji nadzor daje prijedloge Glavnom državnom odvjetniku Republike Hrvatske za poboljšanje rada državnih odvjetništava općenito i rješavanje teškoća u radu pojedinih državnih odvjetništava.
Odsjek za međunarodnu pravnu pomoć i suradnju
Članak 31.
(1)Odsjek za međunarodnu pravnu pomoć i suradnju vodi poslove usmjeravanja međunarodne suradnje, pružanja pravne pomoći u pojedinim predmetima i sudjelovanja dužnosnika u tijelima Europske unije i Vijeća Europe, međunarodnim organizacijama kojih je Republika Hrvatska članica te regionalnim udruženjima i mrežama državnih odvjetnika.
(2)Prilikom posjeta stranih državnoodvjetničkih i drugih dužnosnika Odsjek za međunarodnu pravnu pomoć i suradnju priprema potrebnu dokumentaciju i pismena, izrađuje nacrte sporazuma i protokola te obavlja i druge poslove vezane uz međunarodne odnose Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.
Praćenje europskih propisa i relevantne sudske prakse
Članak 32.
(1)Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske godišnjim rasporedom poslova određuje osobu zaduženu za praćenje europskih propisa, za praćenje i analizu sudske prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava.
(2)Zadužena osoba iz stavka 1. ovog članka osim navedenih obavlja i sljedeće poslove:
-surađuje s Uredom zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava
-pruža pomoć u pravilnoj primjeni propisa i sudske prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava dužnosnicima u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske
-istražuje sudsku praksu Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava za potrebe konkretnog predmeta odnosno kako bi se rješavatelji upoznali sa stavovima tih sudova
-ispunjava preliminarne upitnike o načinu izvršenja odluka Europskog suda za ljudska prava kojima je utvrđeno da je u Republici Hrvatskoj došlo do povrede temeljnih ljudskih prava i sloboda
-usklađuje i koordinira rad zaduženih osoba u županijskim državnim odvjetništvima na pružanju pomoći u pravilnoj primjeni propisa i sudske prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava rješavateljima u nižim državnim odvjetništvima
-skrbi da se sudska praksa značajna za rad i postupanje državnih odvjetništava objavi u Bazi znanja te
-obavlja druge poslove od važnosti za praćenje i proučavanje prakse tih sudova.
2.URED DRŽAVNOG ODVJETNIKA
Članak 33.
(1)Poslovi državnoodvjetničke uprave obavljaju se u uredu državnog odvjetnika.
(2)U poslovima državnoodvjetničke uprave državnom odvjetniku pomažu prvi zamjenik, zamjenici – voditelji odjela, odsjeka i stalne službe, ravnatelj državnoodvjetničke uprave, voditelj pisarnice državnoodvjetničke uprave ili drugi službenik kojeg odredi državni odvjetnik, koji po uputama državnog odvjetnika obavljaju poslove državnoodvjetničke uprave.
(3)Državna odvjetništva s većim opsegom poslova u uredu državnog odvjetnika mogu imati više ustrojstvenih jedinica, kao što su ured ravnatelja državnoodvjetničke uprave, pisarnica državnoodvjetničke uprave, pisarnica za praćenje i obradu statističkih podataka, pisarnice za određenu vrstu predmeta prijepis i dr., službu ili odsjek za financijsko-materijalno poslovanje i druge ustrojstvene jedinice u kojima se obavljaju određeni poslovi državnoodvjetničke uprave.
Zbirka zapisnika sa sjednica i Zbirka općih uputa
Članak 34.
(1) U Uredu državnog odvjetnika vodi se zbirka u koju se ulažu verificirani zapisnici sa sjednica Kolegija, proširenog Kolegija, odjela, odsjeka i sastanka zaposlenika, koja se može voditi i u elektroničkom obliku.
(2) U Uredu državnog odvjetnika vodi se zbirka u koju se, vremenskim redoslijedom donošenja, odnosno zaprimanja, ulažu opće upute. Ova zbirka se može voditi i u elektroničkom obliku.
(3) Zbirka iz stavka 1. ovog članka dostupna je svakom dužnosnika i drugom zaposleniku kad im je potrebna zbog obavljanja poslova iz nadležnosti državnog odvjetništva. Sa sadržajem zbirke iz stavka 2. ovog članka upoznat će se svaki savjetnik i dužnosnik pri prvom stupanju na službu odnosno državnoodvjetničku dužnost.
(4) Opće i druge upute, kao i odluke Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske od značaja za državnoodvjetničku organizaciju objavljuju se u Bazi znanja, osim onih upisanih u upisnike klasificiranih predmeta.
Praćenje europskih propisa i relevantne sudske prakse
Članak 35.
(1)Županijski državni odvjetnik Godišnjim rasporedom poslova određuje osobu zaduženu za praćenje europskih propisa, za praćenje i analizu sudske prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava za potrebe županijskog državnog odvjetništva i nižih državnih odvjetništava sa svog područja.
(2)Zadužena osoba iz stavka 1. ovog članka osim navedenih obavlja i sljedeće poslove:
-pruža pomoć u pravilnoj primjeni propisa i sudske prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava dužnosnicima s područja nadležnosti županijskog državnog odvjetništva
-istražuje sudsku praksu Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava za potrebe konkretnog predmeta odnosno kako bi se rješavatelji upoznali sa stavovima tih sudova
-na zahtjev zadužene osobe u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske prikuplja podatke, analizira predmete i izrađuje prijedlog očitovanja za potrebe postupka koji je protiv Republike Hrvatske pokrenut pred Europskim sudom za ljudska prava
-prati sudsku praksu domaćih sudova sa područja svoje nadležnosti i o donesenim odlukama suda koje se temelje na primjeni europskih propisa značajnih za rad i postupanje državnog odvjetništva obavještava zaduženu osobu u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske kako bi se s njima upoznala sva državna odvjetništva i objavile u Bazi znanja te
- obavlja druge poslove od važnosti za praćenje i proučavanje prakse tih sudova.
Obavljanje financijsko-materijalnih poslova u državnom odvjetništvu
Članak 36.
(1)Financijsko-materijalni poslovi državnog odvjetništva obavljaju se, u pravilu, u posebnoj ustrojstvenoj jedinici u uredu državnog odvjetnika. Ako ustrojstvena jedinica ima više zaposlenika, njome upravlja voditelj.
(2)U državnim odvjetništvima s manjim opsegom poslova zaposlenici koji rade na financijsko-materijalnim poslovima mogu biti zaduženi i za obavljanje drugih poslova.
Članak 37.
(1)Financijsko-materijalni poslovi mogu se obavljati u zajedničkoj službi za sva državna odvjetništva s područja županijskog državnog odvjetništva. Takva zajednička služba ustrojava se u županijskom državnom odvjetništvu.
(2)Način obavljanja poslova u okviru zajedničke službe za potrebe više državnih odvjetništava u slučajevima iz stavka 1. ovog članka uređuje odlukom županijski državni odvjetnik ako da se za svako državno odvjetništvo vodi odvojeno knjigovodstvo.
(3)Iznimno, ako je u istoj službenoj zgradi izvan sjedišta županijskog državnog odvjetništva odnosno takvom radnom prostoru smješteno više pravosudnih tijela, financijsko-materijalni poslovi mogu se obavljati u okviru zajedničke financijsko-materijalne službe, sukladno odluci ministra nadležnog za poslove pravosuđa donesenoj na temelju zajedničkog prijedloga čelnika tih tijela. U tom se slučaju za svako pravosudno tijelo vodi odvojeno knjigovodstvo.
(4)Način obavljanja poslova u okviru zajedničke službe za potrebe više pravosudnih tijela iz stavka 3. ovog članka uređuju čelnici tih tijela sporazumom.
3.ODJELI I ODSJECI
Članak 38.
(1)U državnim odvjetništvima ustanovljavaju se kazneni odjel za kaznene predmete i građansko-upravni odjel za građanske i upravne predmete.
(2)Ustroj posebnih državnih odvjetništava propisuje se odredbama posebnih zakona.
(3)Unutar odjela mogu se osnovati odsjeci kao stručna tijela specijalizirana za određenu vrstu predmeta iz jednog ili više pravnih područja koji imaju najmanje tri rješavatelja, od kojih najmanje jedan mora biti dužnosnik.
Članak 39.
(1)Odjelom i odsjekom u državnom odvjetništvu upravljaju voditelji. Voditelji odjela i odsjeka su zamjenici državnog odvjetnika određeni Godišnjim rasporedom poslova.
(2)Voditelji odjela i odsjeka te svi dužnosnici u njima skrbe, u dijelu poslova s kojima su zaduženi, za uredno i pravodobno obavljanje poslova u odjelu odnosno odsjeku.
Članak 40.
(1)Na sjednicama odjela koje može sazvati i voditi državni odvjetnik ili voditelj odjela razmatraju se pitanja od interesa za rad odjela, a posebice praćenje rada, raspravljanje o spornim pravnim pitanjima, ujednačavanje postupanja i druga pitanja predviđena Zakonom o državnom odvjetništvu i ovim Poslovnikom.
(2)Sjednice odsjeka, na kojima se razmatraju pitanja od interesa za rad odsjeka, može sazvati i voditi državni odvjetnik, voditelj odjela ili voditelj odsjeka.
Odjel za istraživanje imovinske koristi stečene kaznenim djelom
Članak 41.
(1)Glavni državni odvjetnik nakon pribavljenog mišljenja sjednice Kaznenog odjela donosi odluku u kojim županijskim državnim odvjetništvima se osniva Odjel za istraživanje imovinske koristi stečene kaznenim djelom. U odluci se navodi popis županijskih državnih odvjetništava u čijim predmetima Odjel po zahtjevu državnog odvjetnika iz tih državnih odvjetništava provodi istraživanja u vezi imovinske koristi.
(2)Kad je odlukom Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske osnovan Odjel za istraživanje imovinske koristi stečene kaznenim djelom, voditelj Odjela, kao i financijski istražitelji, savjetnici i stručni suradnici određuju se godišnjim rasporedom poslova.
(3)Kad su u pojedinom predmetu na rad u Odjel za istraživanje imovinske koristi stečene kaznenim djelom upućeni službenici policije ili ministarstva nadležnog za financije, upute za rad daje im voditelj Odjela. Ako upućeni službenici ne postupe po uputama voditelja Odjela o tome državni odvjetnik obavještava njima nadređene osobe u policiji odnosno ministarstvu nadležnom za financije.
(4)Županijski državni odvjetnik u županijskom državnom odvjetništvu u kojem je osnovan Odjel za istraživanje imovinske koristi stečene kaznenim djelom donosi odluku o tome u kojim će predmetima iz tog državnog odvjetništva i drugih županijskih državnih odvjetništava Odjel provoditi izvide i dokazne radnje.
(5)Županijski državni odvjetnik iz drugog županijskog državnog odvjetništva dostavlja zahtjev državnom odvjetništvu u kojem je osnovan Odjel za istraživanje imovinske koristi stečene kaznenim djelom za rad Odjela u provođenju izvida i dokaznih radnji u određenom predmetu tog državnog odvjetništva. U zahtjevu će obrazložiti razloge zbog kojih smatra da su ostvareni uvjeti za rad Odjela u tom predmetu.
(6)Ako državni odvjetnik u županijskom državnom odvjetništvu u kojem je osnovan Odjel za istraživanje imovinske koristi stečene kaznenim djelom smatra da zahtjev drugog državnog odvjetnika iz stavka 5. ovog članka nije osnovan, zatražit će od Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske donošenje odluke. U zahtjevu mora navesti razloge zbog kojih smatra da Odjel ne bi trebao biti uključen u rad na tom predmetu, a također je uz zahtjev dužan dostaviti spis i zahtjev drugog državnog odvjetništva koje traži uključivanje Odjela.
Financijski istražitelj
Članak 42.
Financijski istražitelji mogu biti stručni suradnici sa završenim diplomskim sveučilišnim studijem ili specijalističkim diplomskim stručnim studijem i položenim državnim stručnim ispitom i radnim stažem duljim od tri godine na odgovarajućim poslovima.
Istražni odsjek
Članak 43.
(1)Općinski državni odvjetnik može uz mišljenje županijskog državnog odvjetnika i prethodno odobrenje Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske osnovati istražni odsjek u kaznenom odjelu za područje nadležnosti općinskog državnog odvjetništva.
(2)Županijski državni odvjetnik može uz prethodno odobrenje Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske osnovati istražni odsjek u kaznenom odjelu za područje nadležnosti županijskog državnog odvjetništva.
(3)Istražni odsjek po odluci državnog odvjetnika na prijedlog zamjenika državnog odvjetnika zaduženog predmetom provodi dokazne radnje za koje postoji opasnost od odgode, pojedine dokazne radnje tijekom istrage ili istraživanja te obavlja i druge radnje iz svoga djelokruga.
(4)Državni odvjetnik ili zamjenik zadužen predmetom može uvijek odlučiti da će sam provesti dokazne radnje iz stavka 3. ovog članka.
4. STALNE SLUŽBE
Članak 44.
(1)Kad se poslovi, osim u sjedištu državnog odvjetništva, obavljaju i u stalnim službama izvan sjedišta, godišnjim rasporedom poslova raspoređuju se zamjenici državnog odvjetnika, službenici i namještenici na rad u stalne službe izvan sjedišta državnog odvjetništva.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovog članka državnoodvjetnička pisarnica je uvijek smještena u sjedištu državnog odvjetništva, dok se u stalnim službama ili odjelima izvan sjedišta ustrojavaju posebne državnoodvjetničke pisarnice.
(3)Državni odvjetnik je dužan osigurati uvjete za pravodoban upis i osnivanje spisa u sustavu CTS te uredno i pravodobno kretanje spisa i pismena između sjedišta državnog odvjetništva i stalnih službi izvan sjedišta.
(4)Ako rješavanje predmeta zahtijeva pristup stranke i ako je to bez posljedica za učinkovito djelovanje državnog odvjetništva, državni odvjetnik organizira poduzimanje državnoodvjetničke radnje u zgradi državnog odvjetništva najbližoj mjestu stanovanja stranke ili sjedišta stranke.
5.DRŽAVNOODVJETNIČKA PISARNICA
Članak 45.
(1)Državnoodvjetnička pisarnica obavlja uredske poslove u državnom odvjetništvu.
(2)Državnoodvjetnička pisarnica može imati više ustrojstvenih jedinica odnosno posebnih pisarnica, sukladno stavcima 3. do 5. ovog članka.
(3)U Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske može se osnovati državnoodvjetnička pisarnica sa više ustrojstvenih jedinica, odnosno posebnih pisarnica.
(4)U većim državnim odvjetništvima u kojima na pojedinim upisnicima radi više zaposlenika državnoodvjetnička pisarnica može imati dvije ustrojstvene jedinice odnosno posebne pisarnice, i to kaznenu i građansko-upravnu pisarnicu.
(5)U državnom odvjetništvu s većim opsegom poslova kaznena pisarnica može imati više posebnih pisarnica, kao što su istražna, prvostupanjska, drugostupanjska, punoljetnih osoba, maloljetnih osoba, a građansko-upravna pisarnica može imati više posebnih pisarnica kao što su građanska, upravna, ovršna i slično.
(6)Državna odvjetništva s većim opsegom poslova mogu imati, u državnoodvjetničkoj pisarnici, odnosno posebnoj državnoodvjetničkoj pisarnici, i druge ustrojstvene jedinice kao što su odjeljak prijepisa, odjeljak prijema i otpreme pošte i dr.
Članak 46.
(1)Radom državnoodvjetničke pisarnice upravlja voditelj državnoodvjetničke pisarnice, koji se skrbi za pravodobno i uredno obavljanje uredskih poslova.
(2)Kad je državnoodvjetnička pisarnica podijeljena na više ustrojstvenih jedinica (posebnih pisarnica), radom pojedine ustrojstvene jedinice upravlja voditelj pod nadzorom voditelja državnoodvjetničke pisarnice i ravnatelja državnoodvjetničke uprave.
(3)Voditelj državnoodvjetničke pisarnice skrbi i za uredno i pravodobno obavljanje poslova prijepisa i obavlja raspored rada zapisničara.
6.STRUČNA KNJIŽNICA I BAZA ZNANJA
Članak 47.
(1)Državni odvjetnik ili osoba koju on odredi skrbi da se svim dužnosnicima, savjetnicima i drugim zaposlenicima kojima je potrebno omogući pristup mrežnim stranicama Narodnih novina radi praćenja objave novih zakona i drugih propisa, pravnim portalima preko kojih je moguće dobiti podatke o važećim propisima, sudskoj praksi sudova u Republici Hrvatskoj, Suda Europske unije te Europskog suda za ljudska prava, kao i pravna mišljenja i stručne članke, te skrbi o redovitoj nabavi stručnih časopisa i publikacija, zbirki sudskih odluka i službenih glasila potrebnih za što stručnije obavljanje poslova.
(2)Krajem svake kalendarske godine službena glasila i drugi stručni časopisi, ako nisu objavljeni na službenim mrežnim stranicama u elektronskom obliku, po potrebi se uvezuju zajedno s kazalom i čuvaju u knjižnici.
Članak 48.
(1)Zaposlenik kojeg odredi državni odvjetnik brine se o stručnoj knjižnici, nabavi i popunjavanju knjižnice i vodi popis izdanih knjiga i časopisa.
(2)O nabavi novih izdanja komentara, zakonskih propisa i druge stručne literature odlučuje državni odvjetnik.
Članak 49.
Dužnosnici i službenici imaju pravo neposredno, a ako za to nisu ispunjeni uvjeti preko ureda državnog odvjetnika, pristupati mrežnoj stranici državnog odvjetništva dostupnoj vanjskoj javnosti, kao i mrežnoj aplikaciji dostupnoj internoj javnosti (Baza znanja) radi lakšeg obavljanja poslova kojima su zaduženi.
Baza znanja
Članak 50.
(1)Baza znanja je mrežna aplikacija naseljena u informatičkoj infrastrukturi ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa, anamijenjena je dužnosnicima i službenicima u državnom odvjetništvu kao alat u svakodnevnom radu radi ujednačavanja postupanja i unapređenja rada te radi dijeljenja najboljih iskustava i praksi u radu.
(2)Baza znanja sadrži iskustva i prakse u radu državnih odvjetništava te na nacionalnoj razini omogućava svim dužnosnicima i službenicima u državnim odvjetništvima trenutni pristup podacima i njihovu međusobnu razmjenu, kao i unošenje novih i pretraživanje postojećih primjera iskustava i praksi.
(3)U Bazi znanja objavljuju se opće upute, statistički podaci i izvješća o radu, te pravna mišljenja i važnije sudske odluke, stručni radovi i izvješća sa savjetovanja i stručnih skupova.
(4)U Bazi znanja ne objavljuju se klasificirani podaci.
Uređivački odbor
Članak 51.
(1)Članovi Uređivačkog odbora Baze znanja su po položaju Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske, prvi zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, voditelji Građansko-upravnog odjela i Kaznenog odjela Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i voditelji odsjeka u Uredu Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske.
(2)Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske godišnjim rasporedom poslova određuje službenika ovlaštenog za unos, moderiranje i uređivanje sadržaja u Bazi znanja.
IV. RASPORED POSLOVA I DODJELA PREDMETA
Članak 52.
(1)Rasporedom poslova u državnom odvjetništvu ustanovljavaju se odsjeci i raspoređuju zamjenici državnog odvjetnika, savjetnici, stručni suradnici i zaposlenici određeni za obavljanje posebnih poslova.
(2)U tijeku jedne kalendarske godine dužnosnici se, u pravilu, određuju za rad na poslovima iste vrste.
(3)U manjim državnim odvjetništvima, u kojima opseg poslova i broj dužnosnika ne omogućavaju podjelu rada po vrstama predmeta potiče se specijalizacija u mjeri u kojoj je to moguće.
1.GODIŠNJI RASPORED POSLOVA
Članak 53.
(1)Godišnji raspored poslova utvrđuje se krajem kalendarske godine i primjenjuje se od prvog dana sljedeće godine.
(2)Prije utvrđivanja rasporeda poslova zamjenika državni odvjetnik pribavlja mišljenje kolegija državnog odvjetništva.
(3)Državni odvjetnik utvrđuje raspored zamjenika, savjetnika i ostalih zaposlenika na određene poslove sukladno potrebama državnog odvjetništva, vodeći računa o njihovim stručnim sposobnostima i sklonostima za obavljanje određenih poslova u mjeri u kojoj je to moguće.
(4)Pravomoćni godišnji raspored poslova prije početka primjene dostavlja se višem državnom odvjetništvu.
Članak 54.
(1)Godišnjim rasporedom poslova određuju se zamjenik državnog odvjetnika za poslove državnoodvjetničke uprave (prvi zamjenik), voditelj stalne službe, voditelji odjela i odsjeka, matrica ovlaštenja, dužnosnici zaduženi za rad na pojedinim vrstama predmeta i njihov raspored u odjele, odsjeke i stalne službe, dužnosnici koji obavljaju dežurstvo u prethodnom kaznenom postupku, raspored savjetnika i stručnih suradnika, osobe određene za ključne korisnike sustava CTS u državnom odvjetništvu te raspored drugih zaposlenika.
(2)Godišnjim rasporedom poslova određuje se koji savjetnici u kaznenim odjelima mogu zastupati optužne akte te koji savjetnici u građansko-upravnim odjelima na temelju posebne punomoći državnog odvjetnika mogu zastupati pred sudovima i javnopravnim tijelima.
Članak 55.
Godišnjim rasporedom poslova određuje se i raspored državnog odvjetnika i zamjenika državnog odvjetnika koji je privremeno upućen na rad u državno odvjetništvo višeg stupnja.
Članak 56.
(1)Državni odvjetnik dostavlja administratoru sustava CTS u državnom odvjetništvu pravomoćni godišnji raspored poslova najkasnije u roku od tri dana od dana pravomoćnosti.
(2)Glavni administrator sustava CTS i administrator sustava CTS za područje županijskog državnog odvjetništva unose u sustav CTS podatke iz godišnjeg rasporeda poslova za iduću godinu u algoritam za dodjelu predmeta sustava CTS najkasnije do 31. prosinca tekuće godine.
Članak 57.
Sukladno godišnjem rasporedu poslova državni odvjetnik raspoređuje službenike i namještenike u ustanovljene ustrojstvene jedinice.
2.PRIGOVOR NA GODIŠNJI RASPORED POSLOVA
Članak 58.
(1)Godišnji raspored poslova dostavlja se dužnosnicima i zaposlenicima koji svojim potpisom potvrđuju da im je isti dostavljen. Svaki zamjenik i zaposlenik može u roku od tri dana od primitka državnom odvjetniku izjaviti prigovor na godišnji raspored poslova.
(2)Državni odvjetnik dostavlja godišnji raspored poslova zajedno s prigovorima i svojim mišljenjem o osnovanosti prigovora višem tijelu državnoodvjetničke uprave najkasnije u roku od osam dana od dana isteka roka za prigovor.
(3)Više tijelo državnoodvjetničke uprave može nakon što se upozna s mišljenjem državnog odvjetnika, po službenoj dužnosti ili u povodu primljenih prigovora, dopuniti i izmijeniti godišnji raspored poslova.
(4)Dostavljeni godišnji raspored poslova iz stavka 2. ovog članka primjenjuje se ako viši državni odvjetnik u roku od 15 dana od dana primitka rasporeda poslova, prigovora i mišljenja državnog odvjetnika ne donese odluku sukladno Zakonu o državnom odvjetništvu.
3.IZMJENE GODIŠNJEG RASPOREDA POSLOVA
Članak 59.
(1)Godišnji raspored poslova može se u tijeku godine mijenjati zbog znatnijeg povećanja broja predmeta određene vrste, zbog potrebe da se pojedinoj vrsti predmeta odnosno pravnih stvari da prvenstvo u rješavanju, zbog imenovanja novog zamjenika državnog odvjetnika, dulje odsutnosti zamjenika ili drugog zaposlenika i drugih opravdanih razloga.
(2)Odredbe ovog Poslovnika o pravu na prigovor primjenjuju se i na izmijenjeni godišnji raspored poslova.
Članak 60.
Ako nema potrebe za izmjenom godišnjeg rasporeda, prijašnji raspored može se primjenjivati u sljedećoj godini.
4. DODJELA PREDMETA U RAD
Članak 61.
(1)Dodjela predmeta u rad rješavatelju vrši se automatskom (nasumičnom) dodjelom predmeta, sukladno odredbama glave XIV. ovog Poslovnika.
(2)Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, klasificirane predmete čiji se upisnici vode isključivo u papirnatom obliku u rad dodjeljuje državni odvjetnik.
V.RADNO VRIJEME, ODMORI I DOPUSTI
1. RADNO VRIJEME
Članak 62.
(1)Dnevni raspored radnog vremena utvrđuje državni odvjetnik sukladno zakonu.
(2)Poslovi koji ne trpe odgodu, kao i već započete rasprave, ročišta i očevidi čija bi odgoda izazvala veće troškove ili odugovlačenje postupka ili kad to zahtijevaju zakonski rokovi dovršavaju se bez obzira na redovito radno vrijeme.
Članak 63.
(1)U državnim odvjetništvima radno vrijeme od 40 sati tjedno raspoređuje se u pet radnih dana. Radno vrijeme počinje u 8.00, a završava u 16.00 sati.
(2)Radno vrijeme državnog odvjetništva, u pravilu, jednako je radnom vremenu suda istog stupnja čije je sjedište u istoj zgradi ili istom mjestu u kojem je i sjedište državnog odvjetništva.
(3)Državni odvjetnik je dužan o radnom vremenu državnog odvjetništva izvijestiti neposredno višeg državnog odvjetnika, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske i ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.
(4)Državni odvjetnik može odobriti da zaposlenici mogu započeti s radom između 7,00 i 9,00 sati, tako da im radno vrijeme završava nakon provedenih osam sati na radu (klizno radno vrijeme), o čemu je dužan izvijestiti neposredno višeg državnog odvjetnika.
(5)U slučaju iz stavka 4. ovog članka rad se mora organizirati na način da se u svakoj ustrojstvenoj jedinici državnog odvjetništva osigura prisutnost dovoljnog broja zaposlenika potrebnih za svakodobno obavljanje poslova u redovnom radnom vremenu iz stavka 1. i 2. ovog članka.
(6) Obavijest o radnom vremenu objavljuje se i na mrežnoj stranici državnog odvjetništva.
2. SLUŽBA DEŽURSTVA
Članak 64.
(1)Nakon redovnog radnog vremena državnog odvjetništva, u dane tjednog odmora, neradne dane i državne blagdane organizira se služba dežurstva kako bi se obavile radnje koje ne trpe odgodu.
(2)Dežurstvo u županijskim i općinskim državnim odvjetništvima te posebnom državnom odvjetništvu može se organizirati na sljedeći način:
- neprekidno u zgradi državnog odvjetništva ili
- u pripravnosti, i to radnim danom od kraja radnog vremena do početka radnog vremena sljedećeg radnog dana, a u dane tjednog odmora, neradne dane i državne blagdane prema odluci nadležnog državnog odvjetnika.
(3)O obavljanju poslova u dežurstvu vodi se knjiga dežurstva elektroničkom obliku u koju se upisuju svi relevantni događaji, a po odluci državnog odvjetnika može se voditi i u papirnatom obliku.
Raspored dežurstva
Članak 65.
(1)Državni odvjetnik donosi raspored dežurstva dužnosnika i zaposlenika za razdoblje od najmanje mjesec dana. Rasporedom dežurstava određuju se dužnosnici i zaposlenici koji dežuraju u određene dane, mjesto gdje dežuraju i kontakt podaci: broj dežurnog mobitela, broj fax uređaja i naziv elektroničke pošte za poslove dežurstva.
(2)Državna odvjetništva, u pravilu, dežuraju u skladu sa svojom stvarnom i mjesnom nadležnošću.
(3)Županijski državni odvjetnik može uz suglasnost Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske odlučiti da poslove dežurstva za potrebe jednog ili više općinskih državnih odvjetništava s područja županijskog državnog odvjetništva preuzme županijsko državno odvjetništvo.
(4)Županijski državni odvjetnik može odlučiti da poslove dežurstva obavljaju zajednički općinska državna odvjetništva s područja njegove nadležnosti. U tom slučaju raspored dežurstva donosi općinski državni odvjetnik kojeg odredi županijski državni odvjetnik.
Obavještavanje o rasporedu dežurstva
Članak 66.
(1)Županijski i općinski državni odvjetnici o rasporedu dežurstva obavještava nadležne sudove, nadležne policijske uprave i više državno odvjetništvo. Primjerak rasporeda dežurstva dostavlja se i Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
(2)Čelnik posebnog državnog odvjetništva o rasporedu dežurstva obavještava nadležne sudove, sve policijske uprave, županijska državna odvjetništva i Policijski nacionalni ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta. Primjerak rasporeda dežurstva dostavlja se i Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
3. GODIŠNJI ODMORI
Članak 67.
(1)Dužnosnici i ostali zaposlenici godišnji odmor koriste, u pravilu, ijekom mjeseca srpnja i kolovoza tekuće godine.
(2)Raspored korištenja godišnjih odmora u skladu sa zakonom utvrđuje državni odvjetnik po pribavljenom mišljenju voditelja ustrojstvenih jedinica, polazeći pritom od potreba službe te vodeći računa o željama dužnosnika i ostalih zaposlenika u mjeri u kojoj je to moguće.
(3)Nakon što pribavi prijedloge svih dužnosnika i ostalih zaposlenika, državni odvjetnik sastavlja raspored korištenja godišnjih odmora. Kod izrade rasporeda korištenja godišnjih odmora vodi se računa da u državnom odvjetništvu ostane dovoljan broj dužnosnika i ostalih zaposlenika potrebnih za rješavanje hitnih predmeta.
(4)Raspored godišnjih odmora državnog odvjetnika i zamjenika koji ga zamjenjuju u poslovima državnoodvjetničke uprave za svaku kalendarsku godinu dostavlja se višem državnom odvjetniku i Glavnom državnom odvjetniku Republike Hrvatske.
VI. SLUŽBENA ZGRADA I RADNE PROSTORIJE
1. SLUŽBENA ZGRADA
Članak 68.
(1)Službenu zgradu odnosno radni prostor državnom odvjetništvu daje na korištenje ovlašteno državno tijelo Republike Hrvatske.
(2)Ako je u istoj službenoj zgradi smješteno više državnih odvjetništava, službenom zgradom upravlja više državno odvjetništvo.
(3)Ako su u istoj zgradi smještena različita pravosudna tijela, zgradom upravlja sud.
(4)Ako u slučaju iz stavka 3. ovog članka nema suglasnosti čelnika pravosudnih tijela o načinu korištenja i rasporedu radnog prostora, konačnu odluku donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.
(5)Službena zgrada ili njezin dio može se dati na korištenje ili u zakup samo uz odobrenje ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.
Članak 69.
(1)Na svakoj zgradi u kojoj je smješteno državno odvjetništvo mora biti istaknut naziv državnog odvjetništva i zastava Republike Hrvatske.
(2)Na zgradi u kojoj je smještena stalna služba državnog odvjetništva mora biti istaknut naziv državnog odvjetništva i naziv stalne službe.
(3)Kad su kazneni i građansko-upravni odjeli smješteni u različitim zgradama, na natpisnim pločama navodi se i naziv odjela.
Natpisna ploča državnog odvjetništva
Članak 70.
(1)Naziv državnog odvjetništva ispisuje se na posebnoj staklenoj ploči četverokutnog oblika, dimenzija 45 x 25 cm. Ovisno o veličini i vanjskom izgledu zgrade natpisna ploča može se izraditi u drugoj veličini ili od drugog materijala ako za to postoje posebni razlozi, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.
(2)Natpisna ploča sadrži grb i naziv Republika Hrvatska te naziv i sjedište državnog odvjetništva. Tekst mora biti napisan velikim tiskanim slovima u zlatnoj boji na crnoj podlozi.
(3)Natpisne ploče državnog odvjetništva i stalne službe državnog odvjetništva sa sjedištem na području jedinica lokalne samouprave u kojima je uz hrvatski jezik i latinično pismo u ravnopravnoj službenoj uporabi jezik i pismo nacionalne manjine pišu se na oba jezika i pisma.
(4)Natpisna ploča pričvršćuje se na lijevoj strani zgrade uz glavni ulaz, u visini polovice otvora glavnog ulaza. Ako je u zgradi smješteno više državnih odvjetništava, natpisne ploče pričvršćuju se na istoj strani zgrade, tako da najprije bude pričvršćena natpisna ploča višeg državnog odvjetništva, a zatim natpisne ploče ostalih državnih odvjetništava.
(5)Ako je u sudskoj zgradi smješteno više pravosudnih tijela, natpisne ploče državnih odvjetništava pričvršćuju se na lijevoj strani zgrade uz glavni ulaz, u istoj ravnini s natpisnim pločama sudova istog stupnja.
2. KUĆNI RED
Članak 71.
(1)Kućnim redom utvrđuje se način korištenja radnih i ostalih prostorija u zgradi državnog odvjetništva, vrijeme zadržavanja u zgradi, mjere za održavanje reda i čistoće, mjere potrebne za sigurnost prostorija i ostale mjere potrebne za čuvanje sredstava za rad i drugih predmeta koji se nalaze u zgradi državnog odvjetništva te dužnosti službenih osoba kojima je povjerena skrb o sigurnosti zgrade, kao i ostalih osoba koje se koriste prostorijama državnog odvjetništva ili se u njima povremeno zadržavaju.
(2)Državni odvjetnik propisuje kućni red. Ako se istom zgradom koristi više državnih odvjetništava, kućni red propisuje viši državni odvjetnik. Ako se u zgradi nalazi više pravosudnih tijela, kućni red sastavlja se u sporazumu s čelnicima tijela, osim ako su prostorije državnog odvjetništva potpuno odvojene. Ako se kućni red ne donese sporazumom, propisuje ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.
(3)S kućnim redom upoznat će se svi dužnosnici i ostali zaposlenici.
(4)Izvadak iz kućnog reda u dijelu koji se odnosi na građane ističe se na vidljivom mjestu u zgradi gdje se nalaze radne prostorije državnog odvjetništva i objavljuje na mrežnoj stranici državnog odvjetništva.
3. RASPORED RADNIH PROSTORIJA
Članak 72.
(1)Državni odvjetnik određuje raspored radnih prostorija koje koriste državni odvjetnik i ustrojstvene jedinice državnog odvjetništva.
(2)Raspored prostorija prilagođava se tako da radne prostorije namijenjene za rad na predmetima iste vrste budu međusobno povezane i da se u njihovoj blizini nalaze odgovarajuće pisarnice.
(3)Za primitak podnesaka i pošiljaka, za ispitivanje okrivljenika i svjedoka te prijem stranaka određuju se, u pravilu, prostorije u neposrednoj blizini ulaza u službenu zgradu odnosno radni prostor.
Članak 73.
(1)Prikaz rasporeda radnih prostorija ističe se na vidljivom mjestu na ulazu u službenu zgradu odnosno radni prostor.
(2)Prikaz rasporeda radnih prostorija pregledno prikazuje smještaj ureda državnog odvjetnika i drugih ustrojstvenih jedinica, s kratkim opisom poslova koji se u pojedinim prostorijama obavljaju i naznakom vremena određenog za primanje stranaka te oznakom rednog broja sobe i kata gdje se prostorije nalaze.
(3)Iz rasporeda prostorija mora biti vidljivo u kojoj se prostoriji obavlja služba dežurstva.
(4)Na hodnicima i stubištima postavljaju se oznake za snalaženje u radnom prostoru s upozorenjem da se radne prostorije nalaze u određenom dijelu službene zgrade (npr. ured državnog odvjetnika, soba br. 4, pisarnica, soba br. 2 itd.).
Članak 74.
(1)Na vratima prostorija u kojima rade dužnosnici i savjetnici stavlja se natpis s njihovim imenom i prezimenom te oznakom dužnosti.
(2)Ured državnog odvjetnika označava se posebnim natpisom. Na ostale prostorije stavlja se naziv ustrojstvene jedinice uz koji se stavlja ime i prezime voditelja ustrojstvene jedinice. Na ulazna vrata jedne prostorije stavlja se, u pravilu, jedan natpis, a više natpisa samo ako je to potrebno radi boljeg snalaženja stranaka.
(3)U državnim odvjetništvima sa sjedištem na području jedinica lokalne samouprave u kojima je uz hrvatski jezik i latinično pismo u ravnopravnoj službenoj uporabi jezik i pismo nacionalne manjine natpisi se pišu na oba jezika i pisma.
4. OGLASNA PLOČA
Članak 75.
(1)Oglasna ploča se postavlja u državnom odvjetništvu na vidljivom mjestu gdje je slobodan pristup strankama.
(2)Ako kazneni i građansko-upravni odjeli državnog odvjetništva nisu smješteni u istoj zgradi u sjedištu državnog odvjetništva odnosno u sjedištu stalne službe, oglasna ploča se postavlja u svakoj zgradi, tako da je iz natpisa na oglasnoj ploči vidljivo o kojoj se ustrojstvenoj jedinici radi.
VII. TAJNOST PODATAKA
1. SIGURNOST PODATAKA I SIGURNOSNA PROVJERA
Klasificirani podatak
Članak 76.
(1)Klasificirani podatak je onaj podatak koji je nadležno tijelo, na temelju zakona, u propisanom postupku takvim označilo i za koji je utvrđen stupanj tajnosti, kao i podatak kojeg je Republici Hrvatskoj tako označenog predala druga država, međunarodna organizacija ili institucija s kojom Republika Hrvatska surađuje.
(2)Državno odvjetništvo u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti rukuje klasificiranim podacima drugih nadležnih tijela koji su dostavljeni državnom odvjetništvu (klasificirani podaci drugih vlasnika podataka) i klasificiranim podacima državnog odvjetništva.
(3) Na omotu spisa iz upisnika državnog odvjetništva »VT«, »T«, »POV« ili »OGR« naznačuje se veza s kaznenim, građanskim ili drugim spisom, a također se i na tim spisima naznačuje veza sa spisom koji sadrži klasificirane podatke, osim ako državni odvjetnik ne odredi drukčije.
Klasificirani podaci drugih vlasnika podataka
Članak 77.
(1)Podaci Hrvatskog sabora, Vlade Republike Hrvatske, državnih i pravosudnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te drugih pravnih osoba zaprimljeni u pojedino državno odvjetništvo koji su na osnovu Zakona o tajnosti podataka od strane ovlaštenih osoba označeni stupnjem tajnosti »VRLO TAJNO«, »TAJNO«, »POVJERLJIVO« i »OGRANIČENO« unose se u odgovarajući upisnik državnog odvjetništva »VT«, »T«, »POV« ili »OGR«.
(2)Na način opisan u stavku 1. ovog članka postupa se i kad državno odvjetništvo zaprimi podatak koji je klasificirao državni odvjetnik u drugom državnom odvjetništvu.
Klasificirani podaci državnog odvjetništva
Članak 78.
(1)Stupnjevi tajnosti kojima se podaci državnog odvjetništva mogu klasificirati su:
-VRLO TAJNO kratica »VT«
-TAJNO kratica »T«
-POVJERLJIVO kratica »POV« i
-OGRANIČENO kratica »OGR«.
(2)Klasificiranje podataka svih stupnjeva tajnosti može provoditi Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske i osoba koju on za to ovlasti.
(3)Klasificiranje podataka stupnjevima tajnosti »POVJERLJIVO« i »OGRANIČENO« mogu provoditi i čelnik posebnog državnog odvjetništva te županijski i općinski državni odvjetnici.
Članak 79.
(1)Klasifikacija podataka državnog odvjetništva vrši se prema odredbama Zakona o tajnosti podataka te na način određen Uredbom o načinu označavanja klasificiranih podataka, sadržaju i izgledu uvjerenja o obavljenoj sigurnosnoj provjeri i izjave o postupanju s klasificiranim podacima.
(2)U upisnik državnog odvjetništva »VT« se unose i stupnjem tajnosti »VRLO TAJNO« klasificiraju podaci Državnog odvjetništva Republike Hrvatske koji se odnose na temeljna pitanja Ustavom utvrđenog ustrojstva Republike Hrvatske, neovisnost, cjelovitost i sigurnost Republike Hrvatske, međunarodne odnose Republike Hrvatske, obrambenu sposobnost i sigurnosno-obavještajni sustav, sigurnost građana te osnove gospodarskog i financijskog sustava Republike Hrvatske, čije bi neovlašteno otkrivanje nanijelo nepopravljivu štetu nacionalnoj sigurnosti i vitalnim interesima Republike Hrvatske.
(3)U upisnik državnog odvjetništva »T« se unose i stupnjem tajnosti »TAJNO« klasificiraju podaci Državnog odvjetništva Republike Hrvatske iz stavka 2. ovog članka čije bi neovlašteno otkrivanje teško naštetilo nacionalnoj sigurnosti i vitalnim interesima Republike Hrvatske.
(4)U upisnik državnog odvjetništva »POV« se unose i stupnjem tajnosti »POVJERLJIVO« klasificiraju podaci državnih odvjetništava koji su nastali tijekom provođenja izvida i istrage ili drugog rada državnog odvjetništva, a koji se odnose na neovisnost, cjelovitost i sigurnost Republike Hrvatske, međunarodne odnose Republike Hrvatske, obrambenu sposobnost i sigurnosno-obavještajni sustav, sigurnost građana te osnove gospodarskog i financijskog sustava Republike Hrvatske, a čije bi neovlašteno otkrivanje naštetilo tim vrijednostima.
(5)U upisnik državnog odvjetništva »OGR« se unose i stupnjem tajnosti »OGRANIČENO« klasificiraju podaci državnog odvjetništva čije bi neovlašteno otkrivanje naštetilo djelovanju i izvršavanju poslova državnog odvjetništva.
Označavanje klasificiranih dokumenata državnog odvjetništva
Članak 80.
(1)Na prvoj stranici klasificiranog dokumenta iz upisnika »VT«, »T« »POV« i »OGR« u gornjem desnom kutu upisuje se oznaka stupnja tajnosti, a ispod nje oznaka broja primjerka u odnosu na ukupan broj primjeraka klasificiranog dokumenta.
(2)Svaka stranica klasificiranog dokumenta iz upisnika »VT«, »T« »POV« i »OGR« mora u desnom donjem kutu podnožja dokumenta imati naveden broj stranice u odnosu na ukupan broj stranica dokumenta. Broj, vrsta, naziv i stupanj tajnosti priloga navode se na posljednjoj stranici dokumenta.
Pristup klasificiranim podacima
Članak 81.
(1)Pristup klasificiranim podacima označenim stupnjevima tajnosti »VRLO TAJNO«, »TAJNO« i »POVJERLJIVO« imaju dužnosnici i zaposlenici kojima je to nužno za obavljanje poslova iz njihovog djelokruga, kojima je izdano Uvjerenje o obavljenoj sigurnosnoj provjeri (u daljnjem tekstu: certifikat) odnosno oni koji po Zakonu o tajnosti podataka imaju pravo pristupa bez certifikata.
(2)Pristup klasificiranim podacima s oznakom tajnosti »OGRANIČENO« koji su upisani u upisnik »OGR« imaju oni dužnosnici i zaposlenici koji u svom radu na njima ostvaruju uvid radi upravljanja, obrade i drugih oblika rada i rukovanja, i to sve u mjeri u kojoj obavljanje službenih poslova i zadaća to zahtijeva.
(3)Pristup klasificiranim podacima »OGRANIČENO« koji se ne unose u upisnik »OGR« (kazneni predmeti) imaju oni dužnosnici i zaposlenici koji su zaduženi tim predmetima ili kojima je to potrebno radi obavljanja redovnih poslova.
Članak 82.
(1)Svi dužnosnici i zaposlenici u državnom odvjetništvu dužni su čuvati tajnost podataka neovisno o načinu saznanja tajnih podataka ili pribavljanja odnosno stjecanja mogućnosti uvida u tajne podatke.
(2)Svatko tko takav podatak koristi ili mu taj podatak postane dostupan dužan je poduzeti mjere i postupke zaštite takvih podataka u skladu s Zakonom o tajnosti podataka i Uredbom o načinu označavanja klasificiranih podataka, sadržaju i izgledu uvjerenja o obavljenoj sigurnosnoj provjeri i izjave o postupanju s klasificiranim podacima.
(3)Državni odvjetnik ili zamjenik, kao i drugi zaposlenik koji je upoznat s klasificiranim podatkom dužan je čuvati njegovu tajnost i nakon prestanka obavljanja dužnosti ili službe, sve dok se podatak ne deklasificira ili dok se odlukom vlasnika podatka ne oslobodi obveze čuvanja tajnosti.
Upotreba klasificiranih podataka u sudskim i drugim postupcima
Članak 83.
(1)Spise ili podatke iz članaka 77. i 79. ovog Poslovnika državno odvjetništvo ne može učiniti dostupnim drugim osobama niti ih upotrijebiti u drugu svrhu od one za koju su klasificirani ili dobiveni.
(2) Ako su podaci ili podnesci iz članaka 77. i 79. ovog Poslovnika potrebni u sudskom ili drugom postupku koji je javan, državno odvjetništvo mora od tijela koje je stavilo oznaku tajnosti zatražiti deklasifikaciju odnosno tajne podatke može ako su za to ispunjeni uvjeti deklasificirati državni odvjetnik koji ih je klasificirao.
(3)Državni odvjetnik koji je klasificirao podatak upisan u upisnik državnog odvjetništva »VT«, »T«, »POV« i »OGR« o promjeni stupnja tajnosti ili o deklasifikaciji podatka mora pisanim putem izvijestiti sva tijela kojima je podatak bio dostavljen.
Nadzor i zaštita klasificiranih podataka
Članak 84.
(1)Državni odvjetnik skrbi da klasificiranim podacima »VRLO TAJNO«, »TAJNO« i »POVJERLJIVO« imaju pristup samo dužnosnici i zaposlenici koji imaju certifikat odnosno oni koji po Zakonu o tajnosti podataka imaju pravo pristupa bez certifikata, u mjeri u kojoj obavljanje službenih poslova i zadaća to zahtijeva.
(2)Državno odvjetništvo koje je klasificiralo podatak upisan u upisnik državnog odvjetništva »VT«, »T«, »POV« i »OGR«, dužno je trajno procjenjivati stupanj tajnosti klasificiranog podatka i izrađivati periodične procjene u skladu s rokovima navedenim u Zakonu o tajnosti podataka.
(3)Nadzor nad postupcima klasifikacije i deklasifikacije podataka obavlja državni odvjetnik i sigurnosni koordinator, a u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske zamjenik kojeg odredi Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske i savjetnik za informacijsku sigurnost.
Članak 85.
U slučaju nestanka ili otkrivanja klasificiranih podataka (»VT«, »T« i »POV«) državni odvjetnik ili zamjenik kojeg on odredi odmah pokreće postupak utvrđivanja okolnosti nestanka ili otkrivanja tih podataka sukladno posebnim propisima te izvješćuje savjetnika za informacijsku sigurnost u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske i nadležna državna tijela.
Članak 86.
O nestanku, priopćavanju, dostavi i uporabi klasificiranih podataka (»VT«, »T« i »POV«) vodi se poseban očevidnik o nestalim ili otkrivenim tajnim podacima sukladno odredbama Zakona o tajnosti podataka.
Članak 87.
(1)Kriterije za određivanje stupnjeva tajnosti podataka iz nadležnosti državnog odvjetništva pravilnikom propisuje Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske.
(2) Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske posebnom odlukom određuje popis dužnosti i poslova u državnom odvjetništvu za koje je potrebno uvjerenje o sigurnosnoj provjeri (certifikat).
2. SIGURNOST INFORMACIJSKIH SUSTAVA, SIGURNOST POSLOVNE SURADNJE I FIZIČKA SIGURNOST
Članak 88.
(1)U državnim odvjetništvima koja rukuju vlastitim klasificiranim podacima i klasificiranim podacima drugih vlasnika uspostavljaju su mjere fizičke sigurnosti, mjere sigurnosti informacijskog sustava i mjere sigurnosti poslovne suradnje, sukladno posebnim propisima.
(2)Nabavu kapitalnih sredstava potrebnih za uspostavljanje mjera iz stavka 1. ovog članka u državnom odvjetništvu obavlja ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa na temelju godišnjih planova i visine osiguranih sredstava u državnom proračunu.
VIII. ZAŠTITA OSOBNIH PODATAKA
Članak 89.
(1) Ako su osobni podaci sadržani u odluci državnog odvjetništva, upisniku ili spisu predmeta obrađenom tijekom istraživanja, istrage i kaznenog postupka, fizička osoba (ispitanik) ostvaruje pravo na pristup vlastitim osobnim podacima, pravo na ispravak ili brisanje vlastitih osobnih podataka i ograničenje obrade vlastitih osobnih podataka u skladu s odredbama Zakona o kaznenom postupku, ovog Poslovnika i drugih posebnih propisa.
(2) Pravo na pristup vlastitim osobnim podacima sadržanim u upisniku kaznenih prijava i pomoćnim knjigama okrivljenik, oštećenik i žrtva kaznenog djela imaju u onom trenutku u kojem ostvaruju i pravo na uvid u konkretan spis radi kojeg traže uvid u upisnik kaznenih prijava i pomoćne knjige, a sukladno odredbama Zakona o kaznenom postupku i ovog Poslovnika. Ovo pravo okrivljenik, oštećenik i žrtva kaznenog djela ostvaruju isključivo u dijelu koji se odnosi na osobne podatke iz tog konkretnog spisa.
(3) Ako su osobni podaci sadržani u odluci državnog odvjetništva, upisniku ili spisu predmeta iz nadležnosti građansko-upravnog odjela ili odluci, predmetu i upisniku predmeta državnoodvjetničke uprave, fizička osoba (ispitanik) ostvaruje pravo na pristup vlastitim osobnim podacima, pravo na ispravak ili brisanje vlastitih osobnih podataka i ograničenje obrade vlastitih osobnih podataka u skladu s propisima o zaštiti osobnih podataka.
Članak 90.
(1)O zahtjevu za ostvarivanje nekog od prava iz članka 89. ovog Poslovnika odlučuje rješavatelj kad se radi o osobnom podatku koji je unesen u predmet koji je njemu dodijeljen u rad.
(2)Rješavatelj koji je zadužen spisom u svakom pojedinom slučaju odlučuje hoće li se osobama iz članka 89. stavka 2. ovog Poslovnika dozvoliti uvid u upisnik kaznenih prijava ili će se okrivljeniku izdati pisana potvrda o tome kada je prijava protiv njega upisana u upisnik kaznenih prijava, kao i drugi podaci u svezi predmetnog upisa . Na isti način postupit će se ako uvid traži branitelj okrivljenika ili punomoćnik oštećenika ili žrtve.
(3)Ako se radi o osobnom podatku koji nije unesen u predmet koji je dodijeljen određenom rješavatelju ili o osobnom podatku koji je unesen u predmet državnoodvjetničke uprave, o zahtjevu odlučuje državni odvjetnik ili osoba koju on ovlasti.
(4)Ako se odlukom iz stavaka 1. do 3. ovog članka odbija zahtjev za ostvarivanje nekog od prava navedenih iz članka 89. ovog Poslovnika, takva odluka se dostavlja podnositelju zahtjeva i mora sadržavati razloge.
(5) Odluke iz ovog članka provodi voditelj pisarnice.
Članak 91.
(1)Ako voditelj pisarnice utvrdi da su osobni podaci u upisnicima nepotpuni, netočni ili neažurni, dužan ih je sam dopuniti ili izmijeniti, o čemu će napisati bilješku i u odgovarajućem spisu.
(2)O izvršenoj dopuni, izmjeni ili brisanju osobnih podataka voditelj pisarnice će odmah izvješćuje korisnike osobnih podataka, a osobu na koju se osobni podaci odnose najkasnije u roku od 30 dana.
(3)Iznimno od odredbe stavka 2. ovog članka, ako je pristup osobnim podacima ograničen u skladu s Zakonom o tajnosti podataka, Zakonom o kaznenom postupku, Zakonom o državnom odvjetništvu ili drugim posebnim propisom, voditelj pisarnice o izvršenoj dopuni, izmjeni ili brisanju osobnih podataka izvješćuje samo one korisnike koji imaju pristup tim podacima.
Članak 92.
(1) Nadzor nad obradom osobnih podataka u državnom odvjetništvu kao neovisnom pravosudnom tijelu provodi ovlašteno nadzorno tijelo.
(2)Državni odvjetnik u obavljanju poslova državnoodvjetničke uprave provodi nadzor nad obradom osobnih podataka u tom državnom odvjetništvu.
(3)Državno odvjetništvo provodi odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere kako bi osiguralo da se obrada osobnih podataka u državnom odvjetništvu provodi u skladu s propisima o zaštiti osobnih podataka.
(4) Mjere iz stavka 3. ovog članka osobito obuhvaćaju ograničen, kontroliran i zaštićen pristup prostorijama i ormarima u kojima su pohranjeni osobni podaci u papirnatom obliku te ograničen, kontroliran i korisničkim imenima i lozinkama zaštićen pristup računalima u kojima su pohranjeni osobni podaci u elektronskom obliku.
Članak 93.
(1) Osobne podatke iz članka 89. ovog Poslovnika državno odvjetništvo, sukladno propisima, upotrebljava u postupcima pred sudom i drugim državnim ili javnopravnim tijelima.
(2) Osobni podaci prikupljeni za potrebe kaznenog postupka mogu se sukladno odredbama Zakona o kaznenom postupku i na način propisan tim Zakonom dati na raspolaganje drugim državama i međunarodnim tijelima.
IX. SASTAVLJANJE DRŽAVNOODVJETNIČKIH PISMENA
1. OPĆENITO
Zaglavlje pismena
Članak 94.
(1)Na sva državnoodvjetnička pismena stavlja se u lijevom gornjem kutu grb Republike Hrvatske u izvornim bojama ili crno bijeloj tehnici.
(2)Ispod grba Republike Hrvatske upisuje se naziv „Republika Hrvatska“ i ispod toga redom, jedno ispod drugog upisuju se naziv državnog odvjetništva i njegovo sjedište te naziv stalne službe, oznaka spisa koja se sastoji od kratice naziva upisnika, rednog broja upisa i pune godine, s podbrojem, mjesto i datum sastavljanja, navodeći u datumu naziv mjeseca slovima te inicijali dužnosnika odnosno rješavatelja koji je sastavio pismeno i osobe koja je obavila prijepis.
Članak 95.
(1)Sva pismena pišu se slovima oblika Times new roman, veličine 12 pt, s ostavljenim slobodnim prostorom širine 2,5 cm od gornjeg i donjeg odnosno desnog i lijevog ruba, bez proreda i s odvojenim stavcima.
(2)U pismenima se upisuju puni nazivi zakona i drugih propisa, uz naznaku glasila u kojem su objavljeni, kada se prvi put navode u tekstu, time da se u slučaju ponavljanja mogu koristiti uobičajene i lako razumljive kratice.
(3)Novčani iznosi osim brojevima upisuju se i slovima u zagradi.
Upis i spremanje sadržaja pismena
Članak 96.
(1)Korištenjem posebne funkcionalnosti sustava CTS mogu se neposredno ispisivati zapisnici, dopisi, zamolnice, potvrde, kao i pozivi odnosno rješenja koja nemaju poseban uvod, na obrascu koji je sastavni dio sustava.
(2)Kod izrade odluka korištenjem sustava CTS moraju se koristiti verificirani obrasci.
(3)Sva državnoodvjetnička pismena moraju biti upisana i njihov sadržaj pohranjen u sustav CTS.
(4)Spremanje sadržaja u sustav CTS može izvršiti i službenik temeljem naredbe rješavatelja.
2. UPORABA SLUŽBENOG JEZIKA I PISMA
Članak 97.
(1)Sva pismena državnih odvjetništavamoraju biti pisana hrvatskim standardnim jezikom i latiničnim pismom te važećim pravopisom, uz uporabu zakonskih izraza.
(2)Uporaba jezika nacionalnih manjina uređuje se posebnim zakonom.
3. POTPISIVANJE
Članak 98.
(1)Državni odvjetnik ili zamjenik kojeg za to posebno ovlasti potpisuje izvješća koja se dostavljaju višem državnom odvjetniku i klasificirana pismena.
(2)Dužnosnici potpisuju sve državnoodvjetničke odluke, osim odluka državnoodvjetničke uprave koje potpisuje državni odvjetnik, prvi zamjenik ili drugi zamjenik po njegovu ovlaštenju.
(3)Savjetnik potpisuje sva pismena u predmetu kojim je zadužen, osim odluka iz stavka 2. ovog članka. Iznimno, savjetnik može po posebnom ovlaštenju dužnosnika potpisati i pojedinu državnoodvjetničku odluku.
(4)Pismena se potpisuju plavom tintom ili kemijskom olovkom plave boje.
(5)Potpis se stavlja ispod teksta, na kraju pismena, ispod upisane dužnosti i imena i prezimena potpisnika.
(6)U slučaju iz stavka 3. ovog članka upisuje se dužnost, ime i prezime dužnosnika koji je ovlastio savjetnika na potpis ako da uz potpis savjetnika treba stajati oznaka „po ovlaštenju“ („p.o.“).
(7)Otisak pečata državnog odvjetništva stavlja se s lijeve strane od potpisa.
4. POTPISIVANJE ELEKTRONIČKIH PISMENA
Članak 99.
(1)Pismena koja se otpremaju u elektroničkom obliku moraju biti potpisana kvalificiranim elektroničkim potpisom rješavatelja.
(2)U sustavu elektroničke komunikacije i u elektroničkim spisima pozivi i druga tipska pismena mogu se potpisivati aplikativnim potpisom sustava CTS.
(3)Odredba stavka 2. ovog članka primjenjuje se kad Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske posebnom odlukom utvrdi da su ispunjeni tehnički uvjeti.
X. PEČAT, ŽIG, ŠTAMBILJI I ZNAK DRŽAVNOG ODVJETNIŠTVA
1. PEČAT I ŽIG DRŽAVNOG ODVJETNIŠTVA
Članak 100.
(1)Svako državno odvjetništvo ima svoj pečat koji sadrži naziv i sjedište državnog odvjetništva te naziv i grb Republike Hrvatske. Stalne službe državnog odvjetništva imaju svoj pečat koji uz naziv državnog odvjetništva sadrže i naziv stalne službe.
(2)Potpisi ovlaštenih osoba na kraju teksta otpravka ovjeravaju se pečatom državnog odvjetništva promjera 38 mm u crnoj ili tamnoplavoj boji.
(3)Za novčano poslovanje koristi se pečat promjera 25 mm.
(4)Za pečaćenje pečatnim voskom koristi se okrugli žig izrađen od metala.
(5)Način ispisivanja sadržaja pečata i žiga s grbom Republike Hrvatske, izrada, uporaba i rukovanje pečatom i žigom, način vođenja evidencije o izrađenim i uništenim pečatima i žigovima propisani su posebnim propisima.
2. ŠTAMBILJI
Članak 101.
(1)U državnim se odvjetništvima umjesto kratkih zabilješki u pravilu koriste štambilji, koji se stavljaju na pismeno ili popis pismena, i to:
-»ŽURNO«
-»PRIJAMNI ŠTAMBILJ«
-»PRITVOR«
-»ISTRAŽNI ZATVOR«
-»DOSTAVA PUTEM OGLASNE PLOČE«
-»OGRANIČENO«
-»NEKLASIFICIRANO«
-»DEKLASIFICIRANO«
-»Odluka je postala pravomoćna___«
-»Odluka je postala ovršna___«.
(2)Ako je rok za žalbu tri dana ili kraći, na rješenje se stavlja štambilj »ŽURNO« i upisuje datum i sat do kada se žalba može podnijeti. Na isti način se postupa i kada je propisan rok u kojem rješavatelj mora dostaviti nalog sucu istrage i slično.
(3)Radi označavanja porijekla preslike koristi se štambilj sa sljedećim tekstom »Ova preslika sačinjena je u pisarnici državnog odvjetništva« ispod kojeg je crta za potpis voditelja pisarnice i datum.
(4)Državni odvjetnik može odobriti izradu i korištenje drugih štambilja ako to smatra potrebnim.
3. RUKOVANJE PEČATIMA, ŽIGOVIMA I ŠTAMBILJIMA
Članak 102.
(1)Državni odvjetnik posebnom odlukom daje ovlast određenim službenicima za uporabu odnosno korištenje pečata i žigova.
(2)Službenici iz stavka 1. ovog članka odgovaraju za korištenje povjerenih im pečata i žigova, dužni su ih čuvati i po završetku radnog vremena spremiti i zaključati.
(3)Državno odvjetništvo vodi popis pečata, žigova i štambilja, u koji se unose podaci o nazivu i veličini pečata i o tome kod koga se nalaze.
4. ZNAK DRŽAVNOG ODVJETNIŠTVA
Članak 103.
(1)Državno odvjetništvo ima svoj znak koji je okruglog oblika. U središnjem krugu na svijetloplavoj podlozi ucrtani su obrisi geografske karte Republike Hrvatske u tamnoplavoj boji, preko kojeg su u crnoj boji otisnuti stilizirani mač i vaga. Oko središnjeg kruga je prsten crvene boje na kojem je u gornjoj polovici ispisan tekst velikim bijelim slovima »DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO«, a u donjoj polovici »REPUBLIKE HRVATSKE«. Znak je s vanjske strane obrubljen zlatnim pleterom.
(2)Posebna državna odvjetništva mogu uz znak državnog odvjetništva imati i vlastiti znak čiji se izgled propisuje posebnom odlukom čelnika.
XI. RAD SA STRANKAMA I DRUGIM OSOBAMA
1. PRIMANJE STRANAKA U DRŽAVNOM ODVJETNIŠTVU
Članak 104.
(1)Stranke i njihovi punomoćnici primaju se u vrijeme određeno za primanje stranaka sukladno godišnjem rasporedu poslova (uredovno vrijeme).
(2)Vrijeme određeno za primanje stranaka objavljuje se na vidljivom mjestu pri ulazu u službenu zgradu odnosno radni prostor, na mrežnoj stranici državnog odvjetništva, u rasporedu prostorija i na drugi pogodan način.
(3)Državni odvjetnik može odrediti da se pri ulasku u zgradu izvrši pregled osoba i njihovih stvari.
Članak 105.
(1)Stranke koje nenajavljene dolaze u državno odvjetništvo primaju u uredovno vrijeme dužnosnik ili savjetnik određen rasporedom. Kad se to ocijeni nužnim, stranka se prima odmah i izvan uredovnog vremena.
(2)Ako je stranka pozvana u državno odvjetništvo, mora je primiti rješavatelj koji ju je pozvao.
(3)Ako pozvanu stranku zbog spriječenosti drugim poslovima ne može primiti rješavatelj iz stavka 2. ovog članka, u zakazano vrijeme prima je drugi dužnosnik ili savjetnik.
Članak 106.
(1)Kad se iz usmenog izlaganja građanina može zaključiti da državno odvjetništvo nije nadležno za postupanje, o tome se građanin poučava. Ako i nakon ove pouke građanin traži zaprimanje prijave ili izjave, ona se uzima na zapisnik u kojem će se naznačiti da mu je navedena pouka dana.
(2)Izjavu, priopćenje stranke, dojavu žrtve i druge službene radnje mogu se zabilježiti i u obliku službene bilješke.
Davanje obavijesti strankama
Članak 107.
(1)Sve osobe koje daju obavijest strankama dužne su prilikom davanja obavijesti čuvati tajne podatke, štititi osobne podatke u skladu s propisima o zaštiti osobnih podataka, pri tome ne smiju iznositi svoje osobno mišljenje o donesenoj odluci ili poduzetim radnjama u predmetu o kojem daju obavijest niti davati izjave o načinu završetka postupka, osim ako je odluka donesena ili otpremljena.
(2)Voditelj pisarnice može strankama u postupku i njihovim punomoćnicima davati obavijesti samo na temelju podataka iz upisnika, a za druge obavijesti stranku upućuje državnom odvjetniku ili zamjeniku zaduženom za spis.
(3)Voditelj pisarnice može samo po odobrenju dužnosnika strankama u postupku i njihovim punomoćnicima dati podatke koji su temeljem zakona proglašeni tajnima. Dužnosnik može odrediti koje će podatke voditelj dati stranci ili odlučiti da joj se dostavi pisana obavijest o podacima iz upisnika.
2. UVID U SPIS
Članak 108.
(1)Uvid u spis i elektronički spis državnog odvjetništva osobama koje na to imaju pravo po zakonu ili po ovom Poslovniku odobrava rješavatelj.
(2)Uvid u arhivirane spise odobrava državni odvjetnik.
(3)Pravo na uvid u spis obuhvaća pravo razgledavanja, prepisivanja, preslikavanja i snimanja državnoodvjetničkog spisa ili spisa predmeta u skladu sa Zakonom o kaznenom postupku, Zakonom o državnom odvjetništvu ili drugim zakonom. Pravo na uvid u kazneni spis obuhvaća i razgledavanje predmeta koji služe za utvrđivanje činjenica u postupku.
(4)Presnimavanje i preslika spisa ili dijelova spisa se naplaćuje u skladu s posebnom odlukom ministra nadležnog za poslove pravosuđa.
(5)Osobe kojima je odobreno vršenje uvida u spis upozoravaju se na obvezu čuvanja tajnosti osobnih podataka, što se bilježi u spisu.
(6)Razgledanje, fotografiranje, prepisivanje, preslikavanje, ispis i umnožavanje spisa obavlja se u pisarnici pod nadzorom službenika pisarnice.
Članak 109.
(1)Stranke, njihovi punomoćnici i zastupnici te druge osobe koje imaju pravo uvida u spis i kojima je odobren uvid u spis, svoje pravo mogu ostvariti uvidom u spis u papirnatom obliku i/ili putem sustava CTS.
(2)Dozvolu za uvid u spis u sustavu CTS daje državni odvjetnik ili zamjenik u obliku naredbe evidentirane u sustavu CTS i upućene pisarnici.
(3)Osobe iz stavka 1. ovog članka uvid u spis mogu izvršiti u pisarnici državnog odvjetništva ili pisarnici stalne službe, uz prisutnost ovlaštenoga službenika.
Uvid u spise Kaznenog odjela
Članak 110.
(1)Spisi se daju na uvid okrivljeniku i njegovom branitelju, žrtvi, oštećeniku i predstavniku pravne osobe na čiju je štetu kazneno djelo počinjeno i njihovim punomoćnicima pod uvjetima propisanim Zakonom o kaznenom postupku.
(2)Žrtve i oštećenici koji se ne ispituju kao svjedoci, kao i njihovi punomoćnici imaju pravo razgledavanja spisa u skladu s odredbama Zakona o kaznenom postupku i ovog Poslovnika.
(3)Ako se vrši uvid u spis kaznene prijave prije donošenja rješenja o provođenju istrage ili slanja obavijesti o početku istraživanja, rješavatelj upozorava žrtvu i oštećenika odnosno osobu koja razgledava spis da je spis klasificiran i da su dužni čuvati tajnost podataka koje su saznali, a posebno sadržaj dokaznih radnji koje su provedene te osobne podatke pojedinih osoba iz spisa. Dano upozorenje unosi se u službenu bilješku koju potpisuje i osoba koja je izvršila uvid odnosno razgledavala spis.
(4)Ako je određena tajnost spisa nakon početka istrage ili istraživanja, rješavatelj koji je zadužen spisom upozorava okrivljenika i njegovog branitelja te žrtvu i oštećenika o dužnosti čuvanja tajnosti na način iz stavka 3. ovog članka.
(5)Spis u kojem je doneseno rješenje o odbačaju prijave ili obustavi istrage, daje se na uvid osobi koja ima pravo preuzeti kazneni progon ili drugoj osobi koja ima opravdani pravni interes.
Uvid u spise građansko-upravnog odjela
Članak 111.
(1)Uvid u spise iz nadležnosti građansko-upravnog odjela odobrava se ovlaštenoj osobi stranke koju državno odvjetništvo zastupa u postupku te osobi koja za to ima opravdani pravni interes.
(2)Predstavnicima pravne osobe ili fizičkoj osobi koja ima položaj protivne stranke ili njihovim punomoćnicima u građanskom ili upravnom predmetu ne može se odobriti vršenje uvida u spis.
XII. RAD NA PREDMETIMA
1. OPĆENITO
Članak 112.
(1)Svaki događaj od interesa za postupanje državnog odvjetništva o kojem je ono obaviješteno ili je za njega na bilo koji način saznalo, kao i svaka druga radnja koju državno odvjetništvo poduzima u svom djelokrugu, a od značaja je za rad u predmetu, mora se zabilježiti ili zapisnikom ili službenom bilješkom.
(2)Na isti način moraju se zabilježiti i priopćenja primljena ili dana neposredno ili putem telefona ili primljena putem drugog sredstva priopćavanja ako se ne mogu ispisati.
(3)Sa zapisnikom ili službenom bilješkom odnosno ispisom poruke iz stavka 2. ovog članka postupa se kao s primljenim podneskom.
Sadržaj zapisnika i službene bilješke
Članak 113.
(1)U zapisnik se unosi naziv državnog odvjetništva pred kojim se obavlja radnja, mjesto obavljanja radnje, dan i sat kad je radnja započeta i završena, osobni podaci stranke, imena i prezimena prisutnih osoba i njihovo svojstvo, a kad se zapisnik odnosi na radnju u predmetu i naznaku predmeta.
(2)Zapisnik ili službena bilješka koja sadrži izjavu stranke i njene osobne podatke piše se osobnim računalom ili ručno tintom ili kemijskom olovkom kada to zakon dopušta.
(3)Zapisnik ili službenu bilješku koja ne sadrži izjavu stranke potpisuje službena osoba koja ju je sastavila, a ako sadrži izjavu stranke, službena osoba koja ju je sastavila, zapisničar i stranka.
(4)Ako je u zapisnik unesena izjava stranke, zapisnik se odmah po sastavljanju predaje stranci.
(5)Ako je spis klasificiran, stranka će se upozoriti na obvezu čuvanja tajnosti kad takva obveza postoji. Upozorenje se bilježi u zapisniku.
Članak 114.
(1)Kratke odluke ili nalozi, službene bilješke koje se odnose na predmet i druge bilješke upisuju se u sustav CTS, a mogu se upisati i na omot spisa.
(2)Ako se pismena iz stavka 1. ovog članka pišu strojno, s njima se postupa kao s primljenim podneskom.
(3)Ako ovim Poslovnikom nije određeno drugačije, iz bilješki i upisa na omotu spisa mora se vidjeti čitav tijek rada na predmetu koji mora odgovarati izvršenim upisima u sustavu CTS.
2. POSTUPANJE U KAZNENIM PREDMETIMA
a) Postupanje u predmetima kaznenih prijava
Primitak kaznenih prijava
Članak 115.
(1)Državno odvjetništvo dužno je zaprimiti na zapisnik kaznenu prijavu o kaznenom djelu za koje se progoni po službenoj dužnosti ili po prijedlogu.
(2)Ako je prijava primljena telekomunikacijskim uređajem, osigurava se čuvanje elektroničkog zapisa. Prijava se ispisuje s podacima o pošiljatelju i vremenu prijema, a ako to nije moguće, o primitku se sastavlja službena bilješka.
Zapisnik o kaznenoj prijavi
Članak 116.
(1)U zapisnik o kaznenoj prijavi unosi se ime i prezime podnositelja prijave, ime njegovih roditelja, adresa njegova prebivališta ili boravišta, osobni identifikacijski broj i njegov odnos s osobom koju prijavljuje.
(2)Podnositelj prijave se upozorava da je lažno prijavljivanje kazneno djelo te da je osoba koja je svjesno podnijela lažnu prijavu dužna podmiriti troškove kaznenog postupka.
(3)Od podnositelja prijave se, po potrebi, može zatražiti da u roku od 15 dana dostavi dokumentaciju i druge podatke na koje se poziva radi ocjene osnovanosti prijave i upozoriti na zakonske posljedice propuštanja.
(4)Zapisniku se mogu priložiti skice, slike, dokumenti i drugi podaci koji mogu biti korisni za uspješno vođenje postupka.
(5)Ako se na zapisnik uzima prijava za kazneno djelo za koje progon ovisi o prijedlogu žrtve ili druge zainteresirane osobe sukladno odredbama Kaznenog zakona, u prijavi se moraju navesti okolnosti iz kojih proizlazi prijaviteljevo svojstvo žrtve ili druge zainteresirane osobe te izričit prijedlog za progon svake prijavljene osobe.
(6)Prilikom uzimanja prijave na zapisnik žrtvu i oštećenika te pravnu osobu na čiju štetu je kazneno djelo počinjeno upozorava se na njihova prava u skladu sa Zakonom o kaznenom postupku. Ako navedene osobe izjave da žele podnijeti imovinskopravni zahtjev, taj se zahtjev sa svim potrebnim podacima i dokazima unosi u zapisnik o zaprimanju prijave.
(7)Ako se unatoč danim pojašnjenjima podnositelja prijave ocijeni da se ne radi o kaznenom djelu ili se ne može zaključiti za koje kazneno djelo podnosi prijavu, podnositelja se upozorava da za podnošenje prijave nema osnove. Na izričit zahtjev podnositelja, koji se bilježi, prijava se uzima na zapisnik. Tako zaprimljena kaznena prijava se ne upisuje u upisnik kaznenih prijava, nego u upisnik raznih kaznenih predmeta, te će se o tome sastaviti bilješka i obavijestiti viši državni odvjetnik koji može naložiti upisivanje kaznene prijave u upisnik kaznenih prijava.
Postupanje s anonimnim prijavama
Članak 117.
(1)Radi ocjene vjerodostojnosti navoda anonimnog podnositelja prijave rješavatelj najprije izvršava provjere uvidom u dostupne javne podatke i evidencije državnih tijela i pravnih osoba. Ako nakon tih provjera ocijeni da je potrebno dalje postupati, prikuplja i druge podatke koji mu mogu pomoći u odlučivanju o osnovanosti anonimne prijave te od drugih tijela traži potrebna očitovanja, izviješća i pismena, a može pozvati radi uzimanja izjave i osobe za koje smatra da mogu pridonijeti ocjeni vjerodostojnosti anonimne prijave i njegove osnovanosti ili poduzimanje tih radnji nalaže policiji.
(2)Ako se nakon izvršenih provjera iz stavka 1. ovog članka ocijeni da je sadržaj prijave vjerodostojan, rješavatelj putem policije ili sam poduzima izvide i nastavlja rad na predmetu.
(3)Kad se nakon provedenih izvida ocijeni da postoje neki od razloga za odbačaj kaznene prijave, dužnosnik prestaje s radom na anonimnoj prijavi, a razloge za to navodi u službenoj bilješci koja je sastavni dio spisa.
Postupanje s nepotpunom kaznenom prijavom
Članak 118.
Ako je zaprimljena kaznena prijava nepotpuna jer ne sadrži sve podatke potrebne za upis u upisnik kaznenih prijava, rješavatelj tu prijavu upisuje u upisnik raznih kaznenih predmeta. Radi prikupljanja potrebnih obavijesti poziva se podnositelja kaznene prijave i druge osobe sa čijim se izjavama mogu upotpuniti navodi u prijavi te nalaže policiji provođenje izvida radi prikupljanja i provjere potrebnih podataka o kaznenom djelu i počinitelju te drugim činjenicama odlučnim za odluku o upisu kaznene prijave u upisnik kaznenih prijava ili rješavatelj sam provodi izvide.
Provjera upisa kaznene prijave u upisnicima
Članak 119.
(1)Nakon primitka prijave službenik zadužen za upis prijava u upisnik dužan je izvršiti provjeru u sustavu CTS i upisniku koji se vodi u papirnatom obliku je li prijava već ranije primljena, odnosno je li protiv prijavljene osobe podnesena prijava ili je u tijeku kazneni postupak za drugo kazneno djelo.
(2)Ako službenik utvrdi da u vezi prijavljene osobe ili kaznenog djela koje se prijavljuje postoje drugi predmeti, sačinjava o tome kratku bilješku u kojoj navodi brojeve tih spisa i u kojem državnom odvjetništvu se vode ti predmeti. Službenu bilješku zajedno s kaznenom prijavom daje državnom odvjetniku ili zamjeniku.
(3)Državni odvjetnik odlučuje hoće li će prijava biti uložena u postojeći spis ili će se osnovati novi spis. Prije donošenja odluke državni odvjetnik može pribaviti mišljenje rješavatelja postojećeg spisa.
Upis kaznene prijave
Članak 120.
Kaznene prijave protiv poznatih i nepoznatih osoba upisuju se u upisnik kaznenih prijava. Državni odvjetnik ili zamjenik koji ga zamjenjuje prilikom pregleda ulazne pošte na prijavi određuje u koji će se upisnik upisati.
Kaznena prijava protiv nepoznatog počinitelja
Članak 121.
(1)Kad je počinitelj kaznenog djela nepoznat, prijava se upisuje u upisnik kaznenih prijava protiv nepoznatih počinitelja.
(2)Ako je počinitelj kaznenog djela i nakon provedenih izvida odnosno dokaznih radnji po proteku šest mjeseci od dana upisa kaznene prijave u upisnik ostao nepoznat, a dužnosnik ocijeni da su provedeni učinkoviti izvidi, spis se stavlja u evidenciju. Ocjenu da su provedeni učinkoviti izvidi rješavatelj obrazlaže u službenoj bilješci.
(3)Ako kaznena prijava nije riješena do nastupa roka zastare, dužnosnik je dužan po proteku roka zastare donijeti rješenje o odbačaju.
(4)Ako se nakon upisa prijave u upisnik nepoznatih počinitelja počinitelj otkrije, predmet se prenosi u odgovarajući upisnik kaznenih prijava.
Članak 122.
Rješavatelj sam provodi izvide samo kad ocijeni da je to potrebno radi koncentracije radnji i mjera u prethodnom postupku, bržeg i uspješnijeg provođenja prethodnog postupka te učinkovitog razjašnjenja stvari.
Članak 123.
Ako poduzimanje kaznenog progona ovisi o rješenju nekog pravnog pitanja za čije je rješavanje nadležan sud u kojem drugom postupku ili javnopravno tijelo, državni odvjetnik može podnositelju kaznene prijave i drugim zainteresiranim osobama odrediti primjereni rok za pokretanje postupka pred sudom ili tim tijelom.
Izdavanje naloga istražitelju
Članak 124.
(1)Nalog istražitelju izdaje dužnosnik i savjetnik u postupcima za kaznena djela za koja je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do pet godina. Prije izdavanja naloga, kad je to moguće, pribavlja se mišljenje čelnika nadležne organizacijske jedinice državnog tijela iz kojeg istražitelj dolazi.
(2)Istražitelj poduzima povjerene dokazne radnje sukladno odredbama zakona i pravilima svoje struke.
(3)U nalogu kojim istražitelju povjerava provođenje pojedinih dokaznih radnji dužnosnik može upozoriti istražitelja na zakonske odredbe kojih se je dužan pridržavati te mu određuje rokove u kojima je te radnje dužan poduzeti.
(4)Ako istražitelj bez opravdanog razloga ne postupi po nalogu ili postupi suprotno nalogu, dužnosnik o tome izvještava osobu nadređenu istražitelju.
(5)Ako istražitelj nije mogao postupiti po nalogu, o tome obavještava dužnosnika, koji u tom slučaju sam provodi dokaznu radnju ili daje nalog drugom istražitelju i o tome obavještava njima nadređenu službenu osobu.
(6)O izuzeću istražitelja odlučuje nadležni državni odvjetnik.
Članak 125.
(1)Nalog istražitelju izdaje se u pisanom obliku, a ako nalog uslijed opasnosti od odgode odmah nije bilo moguće izdati u pisanom obliku, može se dati usmeno. Takav usmeni nalog će se naknadno u roku od 24 sata od izdavanja potvrditi u pisanom obliku.
(2)Dužnosnik u nalogu navodi osobne podatke istražitelja, radnje koje se imaju provesti i određuje rokove, a može dati i druge naloge i upute kojih se istražitelj mora pridržavati.
(3)U nalogu se posebno naznačuje da istražitelj radnju koja mu je naložena treba provesti zajedno s drugim istražiteljem ili policijom.
Snimanje ispitivanja okrivljenika
Članak 126.
(1)Ako se ispitivanje okrivljenika provodi u prostorijama državnog odvjetništva, uređajima za snimanje rukuje osposobljeni službenik državnog odvjetništva.
(2)Ako u državnom odvjetništvu nije moguće provesti audio-video snimanje, ispitivanje okrivljenika provodi se u prostorijama nadležne ustrojstvene jedinice policije ili drugog državnog odvjetništva.
Pozivanje okrivljenika, žrtve i drugih osoba
Članak 127.
(1)Podnositelj kaznene prijave i druge osobe čije izjave mogu pridonijeti ocjeni o vjerodostojnosti navoda u prijavi pozivaju se pisanim pozivom. U pozivu se mora naznačiti razlog pozivanja.
(2)Podnositelj kaznene prijave i druge osobe iz stavka 1. ovog članka mogu se po potrebi pozvati i telefonom, o čemu se sastavlja službena bilješka.
(3)Poziv okrivljeniku, svjedoku i vještaku radi ispitivanja, prije početka i tijekom istrage i istraživanja upućuje osoba koja provodi dokaznu radnju ispitivanja.
Obavijest o odbačaju kaznene prijave
Članak 128.
(1)O odbačaju kaznene prijave žrtvu, oštećenika ili pravnu osobu na čiju je štetu kazneno djelo počinjeno obavještava se dostavljanjem rješenja o odbačaju kaznene prijave s odgovarajućim poukama o pravu na preuzimanje progona. Rješenje o odbačaju uvijek se dostavlja uz dostavnicu koja se po povratku ulaže u spis.
(2)Ako podnositelj kaznene prijave koji nije ovlašten preuzeti kazneni progon i osoba protiv koje je prijava podnesena o zahtijevaju, o odbačaju kaznene prijave obavještavaju se dopisom uz navođenje zakonskog osnova odbačaja.
(3)O odbačaju kaznene prijave iz nadležnosti Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, kojim nije oštećena niti jedna osoba, podnositelj kaznene prijave obavještava se dostavljanjem rješenja o odbačaju s poukom o pravu na podnošenje prigovora Kolegiju Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta. Prigovor ne mora biti obrazložen.
Članak 129.
Kad je posebnim zakonom određeno da se kaznena prijava može odbaciti iz razloga svrhovitosti, u rješenju o odbačaju kaznene prijave razlozi svrhovitosti se posebno obrazlažu.
Spis predmeta
Članak 130.
(1)Rješavatelj sastavlja spis predmeta iz spisa kaznene prijave protiv poznatog počinitelja za potrebe osnivanja spisa iz članka 289. stavka 2. podstavka 2. i članka 290. stavka 3. podstavka 1. ovog Poslovnika.
(2)Osim u slučaju iz stavka 1. ovog članka, spis predmeta će se formirati i u spisu kaznene prijave kad sucu treba dostaviti spis prije donošenja rješenja o odbačaju kaznene prijave ili po žalbi protiv rješenja o provođenju istrage.
(3) Spis predmeta formira se na način da rješavatelj iz spisa kaznene prijave izdvoji ili označi za izdvajanje sva pismena i predmete koji se unose u spis predmeta. U spisu ostaju pismena koja nisu izdvojena u spis predmeta odnosno preslike izdvojenih pismena.
(4)Iz spisa kaznene prijave u spis predmeta izdvajaju se:
-kaznena prijava s prilozima
-imovinskopravni zahtjev oštećenika
-zapisnici, snimke i druge isprave o provedenim hitnim dokaznim radnjama
-nalozi i zapisnici o provedenim posebnim dokaznim radnjama te izviješća o tim radnjama, kao i dijelovi zapisa koji su deklasificirani
-zapisnici o provedenim dokaznim radnjama protiv nepoznatog počinitelja
-isprave i zapisnici o dokaznim radnjama pribavljeni putem međunarodne pravne pomoći
-predmeti kojima je kazneno djelo počinjeno ili koji su nastali počinjenjem kaznenog djela ili naznaku gdje se nalaze
-odluke i podaci o mjerama osiguranja prisutnosti i drugim mjerama za osiguranje tijeka postupka te
-druga pismena za koja državni odvjetnik ili zamjenik zadužen spisom ocijeni da ih je potrebno unijeti u spis predmeta.
(5)Nakon što rješavatelj označi ili izdvoji u sustavu CTS u posebnu mapu „Spis predmeta“ pismena iz stavka 4. ovog članka, pisarnica sačinjava poseban omot spisa predmeta s popisom pismena i otpravaka.
(6) Po dovršetku rada na spisu kaznene prijave, osim ako je doneseno rješenje o odbačaju kaznene prijave, spis prijave se izdvaja u novi odgovarajući spis sukladno fazi postupka.
Članak 131.
(1)Nakon formiranja u spis predmeta se ulažu izvornici primljenih pismena i državnoodvjetničkih odluka, zapisnika o provedenim radnjama i službenih bilješki te preslike otpravaka. Preslike primljenih pismena i državnoodvjetničkih odluka, zapisnika o provedenim radnjama i službenih bilješki ostaju u spisu kaznene prijave. Ako preslika nema, pisarnica preslikava izvornike i ovjerava ih stavljanjem štambilja s tekstom »Ova preslika sačinjena je u pisarnici državnog odvjetništva« s potpisom voditelja pisarnice i datumom.
(2)Nakon formiranja spisa predmeta nova pismena se nastavljaju unositi u popis pismena i otpravaka u spisu kaznene prijave, a u spis predmeta temeljem odluke rješavatelja.
(3)Dok se spis predmeta nalazi izvan državnog odvjetništva sva pismena se unose u spis kaznene prijave. Nakon povrata spisa predmeta postupa se način iz stavka 2. ovog članka.
b) Postupanje u predmetima istraga i istraživanja
Članak 132.
(1)Kad dužnosnik donese rješenje o provođenju istrage, daje nalog pisarnici o upisu rješenja u upisnik kaznenih prijava. Nakon pravomoćnosti rješenja o provođenju istrage dužnosnik daje nalog pisarnici da spis predmeta prenese u upisnik istraga i za upis početka istrage.
(2)Nakon što se pošalje obavijest osumnjičeniku o provođenju dokaznih radnji, daje se nalog pisarnici za upis datuma dostavljanja obavijesti i početku istraživanja u upisnik kaznenih prijava i za prijenos spisa predmeta u upisnik istraživanja.
(3)Dijelovi spisa koji nisu ušli u spis predmeta ostaju u spisu kaznenih prijava.
Članak 133.
(1)Odmah po pravomoćnosti rješenja o provođenju istrage ili rješenja o pokretanju pripremnog postupka rješavatelj službeniku nalaže njihovo upisivanje u CTS.
(2)Na način iz stavka 1. ovog članka postupa se i u slučaju obustave istrage.
Članak 134.
(1)Ako je prijava odbačena, a žrtva ili oštećenik su dali izjavu o nastavku progona i sud je zatražio da mu se dostavi spis, rješavatelj koji je zadužen spisom dostavlja sudu spis predmeta.
(2)Ako je istraga obustavljena, a žrtva ili oštećenik su dali izjavu o nastavku progona i sudac istrage je zatražio da mu se dostavi spis, rješavatelj koji je zadužen spisom dostavlja mu spis predmeta.
Članak 135.
(1)Uz optužnicu sudu se dostavlja spis predmeta koji je formiran u upisniku istraga ili istraživanja.
(2)Rješavatelj prije dostavljanja spisa predmeta uz optužnicu za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora teža od pet godina iz spisa izdvaja obavijesti i zapisnike u skladu s člankom 86. stavkom 3. Zakona o kaznenom postupku.
(3)Izdvojene bilješke i zapisnici se stavljaju u pomoćni omot koji ostaje u spisu istraživanja ili istrage. O tome koje se službene bilješke i zapisnici izdvajaju sačinjava se službena bilješka, čija preslika ostaje u pomoćnom omotu, a izvornik se ulaže u spis predmeta kao zadnji podnesak prije podizanja optužnice.
Članak 136.
(1)Ako je kaznenu prijavu podnijela policija ili drugo državno tijelo, obavještavaju se o podizanju optužnice ili odustajanju od kaznenog progona.
(2)Nakon podizanja optužnice rješavatelj je dužan u roku od 15 dana obavijestiti žrtvu i oštećenika o podizanju optužnice, a ako je obustavio istragu uz obavijest im dostavlja pouku sukladno odredbama Zakona o kaznenom postupku.
c) Postupanje u predmetima optuženja
Članak 137.
Kad se nakon podignute optužnice u predmetu zaprimi rješenje o potvrđivanju optužnice ili presuda o izdavanju kaznenog naloga, rješavatelj daje nalog pisarnici da spis predmeta prenese u predmet optuženja.
Članak 138.
Za davanje izjave iz članka 286. stavka 5. Zakona o kaznenom postupku potrebna je prethodna suglasnost višeg državnog odvjetnika.
d) Postupanje s oduzetim vrijednostima i drugim stvarima
Članak 139.
(1)Predmeti, isprave i druge stvari privremeno oduzete temeljem odredbi Zakona o kaznenom postupku, a koje se uz spise dostavljaju državnom odvjetništvu, u pravilu se drže u spisu, osim ako to nije moguće ili ako s njima treba iz posebnih razloga drukčije postupati.
(2)Predmete koji imaju poslužiti kao dokaz, a ne mogu se držati u spisu, do podizanja optužnice državno odvjetništvo čuva u posebnoj prostoriji državnog odvjetništva.
Članak 140.
(1)Pisarnica je prilikom primitka dužna provjeriti jesu li uz podnesak ili u pošiljci predane vrijednosti ili predmeti koji su navedeni kao prilogi njihovu istovjetnost utvrditi uvidom u zapisnik o oduzetim predmetima.
(2)Predavatelju podneska i predmeta potvrđuje se primitak i na spisu ispod prijamnog štambilja naznačuje količina ili vrijednost primljenih stvari, a ako se radi o velikom broju stvari, piše se poseban popis i prilaže spisu.
Članak 141.
Prigodom osnivanja državnoodvjetničkog spisa za podneske uz koje su priložene vrijednosti, isprave i druge stvari u desnom gornjem kutu popisa spisa označava se olovkom crvene boje da su primljene stvari s oznakom Corpora delicti te upisuje podbroj spisa iz pomoćne knjige.
Članak 142.
Oduzete stvari koje nedvojbeno pripadaju oštećeniku ili okrivljeniku, a koje nije potrebno zadržati kao dokaz u postupku, ne moraju se ili ih nije potrebno zadržati iz nekih drugih razloga, vraćaju se oštećeniku ili okrivljeniku uz potvrdu o vraćanju.
Članak 143.
(1)Novac, vrijednosni papiri i dragocjenosti oduzeti temeljem Zakona o kaznenom postupku polažu se na račun ministarstva nadležnog za poslove državne imovine na poziciju privremeno oduzetih sredstava ili pohranjuju u sefu na banci.
(2)Manje svote novca i druge vrijednosti koje se privremeno čuvaju u državnom odvjetništvu predaju se odmah po primitku zaposleniku zaduženom za financijsko-materijalno poslovanje, koji ispod bilješke o primitku novca ili druge vrijednosti naznačuje broj računovodstvenog popisa i potpisuje bilješku.
(3)Ako oduzeti predmet zbog većeg opsega ili posebnih svojstava nije prikladan za čuvanje u državnom odvjetništvu ili sefu, određuje se njegovo čuvanje kod druge pravne ili fizičke osobe koja posjeduje odgovarajući skladišni prostor.
(4)Lako pokvarljive oduzete stvari mogu se prodati, a dobiveni novac polaže se na račun ministarstva nadležnog za poslove državne imovine na poziciju privremeno oduzetih sredstava.
Članak 144.
Oduzeti predmeti koji se ne mogu držati i čuvati u državnom odvjetništvu, kao eksploziv, oružje, streljivo, umjetnine i sl., predaju se na čuvanje nadležnim državnim tijelima, odnosno ustanovi ili tvrtki koja se bavi čuvanjem i prometom odgovarajuće vrste robe.
Članak 145.
(1)Privremeno oduzeti predmeti koji se nalaze u državnom odvjetništvu dostavljaju se sudu uz optužnicu i potvrdu o predaji stvari, koja se pohranjuje u državnoodvjetničkom spisu. Zaposlenik koji otprema spis dužan je priložiti privremeno oduzete predmete (Corpora delicti) prema odluci u spisu.
(2)Ako se stvari ne nalaze u državnom odvjetništvu, umjesto potvrde o predaji stvari, sud se pisanim putem izvješćuje gdje se stvari nalaze.
Članak 146.
Za pravilnost poslovanja, stanje i kretanje novca, stvari, vrijednosnih isprava i drugih oduzetih stvari odgovoran je voditelj pisarnice. Na kraju svake kalendarske godine sastavlja se popis preuzetih vrijednosti, isprava i stvari koji se dostavlja državnom odvjetniku.
e) Postupanje u drugostupanjskim predmetima
Članak 147.
(1)Ako dužnosnik kojem je na razgledanje dan spis drugostupanjskog suda povodom žalbe protiv presude ili rješenja smatra da je žalba nižeg državnog odvjetnika neosnovana, o tome obavještava državnog odvjetnika ili voditelja odjela.
(2)Državni odvjetnik može rasporedom poslova odrediti tročlano vijeće koje će u slučaju iz stavka 1. ovog članka razmatrati odluke dužnosnika o odustanku od žalbe. Dužnosnik zadužen za spis je član vijeća te o stajalištu vijeća sastavlja službenu bilješku koju potpisuju i dužnosnici koji su sudjelovali u razmatranju odluke.
(3)Ako se član vijeća ne slaže sa stajalištem većine, u spisu sastavlja izdvojeno mišljenje te ga potpisuje.
(4)O stajalištu vijeća o utemeljenosti odustanka od žalbe dužnosnik zadužen za spis obavještava državnog odvjetnika ili voditelja odjela, osim u slučaju kad je državni odvjetnik sudjelovao u radu vijeća.
(5)Ako više državno odvjetništvo uz dopis kojim vraća spis drugostupanjskom sudu odnosno u postupku pred sudom višeg stupnja odustane od žalbe u cijelosti ili djelomično, obavještava o tome niže državno odvjetništvo i naznačuje razloge zbog kojih je do odustajanja došlo.
Članak 148.
(1)Kad dužnosnik prilikom razmatranja spisa u postupku povodom pravnog lijeka ustanovi nedostatke u radu nižeg državnog odvjetništva, o tome obavještava državnog odvjetnika ili voditelja odjela.
(2)U slučaju iz stavka 1. ovog članka državni odvjetnik upozorava nižeg državnog odvjetnika na uočene nedostatke i daje mu nalog za njihovo otklanjanje.
Članak 149.
(1)Dužnosnik je dužan nazočiti svim javnim drugostupanjskim sjednicama suda kad je niže državno odvjetništvo podnijelo žalbu ili odgovor na žalbu.
(2)Ako drugostupanjska sjednica suda nije javna, dužnosnik joj nazoči kad je potrebno odustati od žalbe nižeg državnog odvjetništva.
(3)U slučajevima iz stavaka 1. i 2. ovog članka, osim prvostupanjske odluke suda i svih žalbi i odgovora na žalbe, spis treba sadržavati i sve ostale isprave koje su bile potrebne da bi dužnosnik mogao sudjelovati na sjednici.
(4)Dužnosnik koji je prisustvovao drugostupanjskoj sjednici o svom sudjelovanju na sjednici sastavlja bilješku.
f) Postupanje u predmetima iz nadležnosti drugog državnog odvjetništva
Članak 150.
(1)Kad državno odvjetništvo primi usmeni ili pisani prijedlog za postupanje koje je u nadležnosti drugog državnog odvjetništva, provodi radnje za koje postoji opasnost od odgode i nakon toga spis ustupa nadležnom državnom odvjetništvu na daljnje postupanje.
(2)Na način iz stavka 1. ovog članka postupa se i kad državno odvjetništvo na bilo koji način sazna za događaj iz nadležnosti drugog državnog odvjetništva.
(3)O poduzetim radnjama državno odvjetništvo odmah i redovito, sve do ustupanja spisa, obavještava nadležno državno odvjetništvo.
g) Pokretanje prekršajnog postupka
Članak 151.
(1)Državno odvjetništvo pokreće prekršajni postupak kad donese rješenje o odbačaju kaznene prijave jer se ne radi o kaznenom djelu, već o prekršaju.
(2)Ako je rješenje donijelo državno odvjetništvo koje nije nadležno za pokretanje prekršajnog postupka, spis predmeta dostavlja se nadležnom državnom odvjetništvu radi pokretanja postupka.
(3)Ako je državno odvjetništvo po posebnim propisima nadležno za pokretanje prekršajnog postupka na temelju obavijesti nadležnog tijela, sve podatke potrebne za pokretanje postupka traži od tijela koje je dostavilo obavijest.
3. POSTUPANJE U GRAĐANSKIM I UPRAVNIM PREDMETIMA
a) Zastupanje
Članak 152.
Državno odvjetništvo zastupajući Republiku Hrvatsku ili druge pravne osobe temeljem punomoći dužno je redovito obavještavati nadležna tijela i ovlaštene osobe o tijeku postupka, odlukama koje je donijelo tijekom postupka, odlukama sudova i javnopravnih tijela pred kojima se postupak vodi, uloženim pravnim lijekovima i odlukama donesenim po pravnim lijekovima, te po potrebi dostavljati odluke.
1. Zastupanje Republike Hrvatske pred stranim sudovima i međunarodnim tijelima
Izbor odvjetnika za zastupanje u investicijskim arbitražama
Članak 153.
(1)Nakon zaprimanja obavijesti o namjeri pokretanja arbitraže odnosno zahtjeva za arbitražu zbog povrede ugovora o poticanju i zaštiti stranih ulaganja (investicijska arbitraža) na mrežnim stranicama Državnog odvjetništva Republike Hrvatske objavljuje se javni poziv odvjetnicima i odvjetničkim društvima specijaliziranim za tu vrstu postupka da u određenom roku, iskažu interes za zastupanje Republike Hrvatske. U javnom pozivu se navode samo osnovni podaci o predmetu spora.
(2)Zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske kojem je spis dodijeljen u rad u predmetu, dostavlja odvjetnicima i odvjetničkim društvima iz stavka 1. ovog članka koji iskažu interes za zastupanje u postupku detaljnije podatke o predmetu spora i tražiti da u daljnjem primjerenom roku dostave strategiju zastupanja, financijsku ponudu i svoje reference.
(3)Zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske iz stavka 2. ovog članka saziva sjednicu Povjerenstva za izbor odvjetnika za zastupanje pred stranim sudovima i međunarodnim tijelima na kojoj sudjeluje kao član.
(4)Povjerenstvo iz stavka 3. ovog članka razmatra sve ponude, po potrebi obavlja razgovor s odvjetnicima i odvjetničkim društvima te izrađuje mišljenje o izboru odvjetnika koje dostavlja Glavnom državnom odvjetniku Republike Hrvatske.
(5)Nakon što Vlada Republike Hrvatske da suglasnost na izbor odvjetnika ili odvjetničkog društva Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske sklapa ugovor o zastupanju.
Izbor odvjetnika za zastupanje pred sudovima i tijelima drugih država
Članak 154.
(1)Nakon donošenja odluke o potrebi pokretanja postupka radi zaštite imovinskih interesa Republike Hrvatske pred sudom ili drugim tijelom druge države odnosno zaprimanja obavijesti da je pokrenut postupak protiv Republike Hrvatske pred sudovima ili tijelima druge države vrši se provjera može li Državno odvjetništvo Republike Hrvatske zastupati Republiku Hrvatsku prema mjerodavnom pravu te države.
(2)Ako Državno odvjetništvo Republike Hrvatske u slučaju iz stavka 1. ovog članka ne može zastupati ili je to nesvrhovito s obzirom na troškove postupka, zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske kojem je spis dodijeljen u rad od diplomatskog predstavništva u toj državi traži prijedlog odnosno listu odvjetnika ili odvjetničkih društva koji bi mogli zastupati Republiku Hrvatsku u tom postupku.
(3)Zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske iz stavka 2. ovog članka upućuje pisani poziv odvjetnicima i odvjetničkim društvima s liste iz stavka 2. ovog članka te po potrebi i odvjetnicima s kojima je državno odvjetništvo već ranije surađivalo da iskažu interes za zastupanje i dostave financijsku ponudu i svoje reference u određenom roku.
(4)Zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske iz stavka 2. ovog članka saziva sjednicu Povjerenstva za izbor odvjetnika za zastupanje pred stranim sudovima i međunarodnim tijelima na kojoj sudjeluje kao član. Povjerenstvo razmatra ponude i izrađuje mišljenje o izboru odvjetnika koje dostavlja Glavnom državnom odvjetniku Republike Hrvatske.
(5)Nakon što Vlada Republike Hrvatske da suglasnost na izbor odvjetnika ili odvjetničkog društva sklapa se ugovor o zastupanju ili izdaje punomoć za zastupanje.
2. Zastupanje Republike Hrvatske pred domaćim sudovima i tijelima
Članak 155.
(1)Rješavatelj kojem je predmet dodijeljen u rad dužan je odmah nadležno državno tijelo putem koordinatora ako je imenovan, ili pravnu osobu koja upravlja državnom imovinom iz čije je nadležnosti nastao spor obavijestiti o pokrenutom postupku, uz dostavu zahtjeva, tužbe ili prijedloga i priložene dokumentacije i zatražiti očitovanje o činjeničnim navodima zahtjeva, tužbe ili prijedloga, dokazne prijedloge, dokumentaciju kojom raspolažu te mišljenje tijela o osnovanosti zahtjeva.
(2)Rješavatelj može, kad je to potrebno, po službenoj dužnosti pribaviti podatke iz javnih registara i drugih službenih evidencija za potrebe postupka.
(3)Ako nadležno tijelo ne dostavi očitovanje iz stavka 1. ovog članka u danom roku, zahtjev se ponavlja pa ako niti u naknadnom roku ne bude dostavljeno očitovanje, rješavatelj kojem je predmet dodijeljen u rad obavještava državnog odvjetnika, koji o tome izvješćuje neposredno više državno odvjetništvo, a ono Državno odvjetništvo Republike Hrvatske radi obavijesti čelniku državnog tijela iz čijeg je djelokruga spor proizašao.
Članak 156.
(1)Državno odvjetništvo može kao zastupnik Republike Hrvatske na temelju saznanja i podataka do kojih je došlo podići tužbu radi utvrđenja prava vlasništva na nekretninama, podnijeti prijedlog za uknjižbu prava vlasništva Republike Hrvatske ili za upis pomorskog dobra te pokretati druge postupke radi zaštite vlasništva i drugih stvarnih prava Republike Hrvatske na nekretninama.
(2)Na postupke iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članka 152. Poslovnika.
Članak 157.
(1)Rješavatelj je dužan, odmah po zaprimanju odluke prvostupanjskog suda ili javnopravnog tijela pred kojim se vodio postupak, dostaviti odluku stranci sa svojim stajalištem o osnovanosti izjavljivanja pravnog lijeka i navođenjem razloga za takvo stajalište.
(2)Ako stranka ustraje na izjavljivanju pravnoga lijeka, rješavatelj o tome izvješćuje državnog odvjetnika.
Članak 158.
(1)Kad drugostupanjski sud zakaže raspravu u žalbenom postupku nadležno državno odvjetništvo traži od državnog odvjetništva koje je zastupalo u prvostupanjskom postupku da mu bez odgode dostavi spis s pisanim izvješćem.
(2)Na odgovarajući način nadležno državno odvjetništvo postupa i u slučaju pokretanja upravnog spora.
3. Zastupanje po punomoći
Članak 159.
(1)Državno odvjetništvo može temeljem punomoći zastupati samo pred onim sudovima, javnopravnim i drugim tijelima pred kojima je nadležno postupati ili je na to ovlašteno odlukom neposredno višega državnog odvjetnika.
(2)Ako nadležno državno odvjetništvo zbog preopterećenosti nije u mogućnosti prihvatiti punomoć za zastupanje, a radi se o predmetu visoke vrijednosti predmeta spora ili o činjenično i pravno složenom sporu iz kojeg bi mogle nastati financijske obveze za Republiku Hrvatsku, o tome obavještava višeg državnog odvjetnika koji na temelju svih okolnosti konkretnog slučaja te imajući u vidu imovinske interese Republike Hrvatske i mišljenje građansko-upravnog odjela donosi odluku.
b) Postupanje državnog odvjetnika u predmetima izvansudskog (mirnog) rješavanja sporova
Članak 160.
(1)Kad sudionici izvansudskog postupka postignu sporazum i odluče sklopiti nagodbu, državno odvjetništvo o načinu sklapanja nagodbe obavještava podnositelja zahtjeva odnosno protustranku.
(2)Kad je radi utvrđenja činjeničnog stanja o kojem ovisi osnovanost zahtjeva potrebno provesti saslušanje svjedoka ili izvesti neki drugi dokaz, državno odvjetništvo kao predlagatelj pokreće ili od predlagatelja traži da pokrene postupak osiguranja dokaza sukladno odredbama Zakona o parničnom postupku.
(3)Nagodba je sklopljena kad je potpišu obje strane i ovjere svoje potpise sukladno posebnim propisima.
Obavijest i dostavljanje nagodbe
Članak 161.
(1)Izvornik potpisane nagodbe odnosno ovjerena preslika nagodbe ostaje u spisu državnog odvjetništva, a preslika nagodbe se dostavlja stranci.
(2)Obavijest i preslika nagodbe kojom je Republika Hrvatska ili druga osoba utvrđena vlasnikom nekretnina dostavlja se državnom tijelu koje vodi registar nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske kako bi se nekretnina koja je predmet nagodbe upisala ili brisala iz registra.
Postupanje u predmetima kad je Republika Hrvatska podnositelj zahtjeva
Članak 162.
U predmetima u kojima državno odvjetništvo kao zastupnik Republike Hrvatske podnosi zahtjev za mirno rješenje spora rješavatelj protustranci dostavlja zahtjev za mirno rješenje spora s preslikom dokumentacije kojom se dokazuje osnovanost zahtjeva. Uz zahtjev se može priložiti nacrt tužbe.
Postupanje u predmetima u kojima je Republika Hrvatska protustranka
Članak 163.
(1)Kad dužnosnik po zaprimanju očitovanja, na temelju dokaza i utvrđenih činjenica, ocijeni da je zahtjev za mirno rješenje spora osnovan, dužan je s predmetom upoznati državnog odvjetnika odnosno voditelja odjela.
(2) Odluka kojom se zahtjev za mirno rješenje spora odbija jer nije osnovan mora biti obrazložena.
(3) Iznimno, ako u roku od tri mjeseca od zaprimanja zahtjeva nisu pribavljeni podaci potrebni za ocjenu njegove osnovanosti, sačinjava se službena bilješka u kojoj će se navode razlozi i obrazlaže zbog čega nije bilo moguće donijeti odluku.
Nagodba
Članak 164.
(1)Nagodba treba imati uvod, naziv i sadržaj.
(2)U uvodu se naznačuju stranke na način da se uz stranku Republiku Hrvatsku navodi OIB, da je zastupa nadležno državno odvjetništvo, a ono po zamjeniku državnog odvjetnika imenom i prezimenom, protustranka i punomoćnici kako je to propisano Zakonom o parničnom postupku kod izrade pisane presude, uz naznaku da se nagodba sklapa temeljem čl. 186.a Zakona o parničnom postupku.
(3)U sredinu ispod uvodnog dijela stavlja se naziv pismena „Nagodba“.
(4)U nagodbi se mora navesti utvrđeno činjenično stanje, dokazi temeljem kojih je utvrđena osnovanost zahtjeva, pravna osnova i naznaka da nagodba ima svojstvo ovršnosti u smislu odredbi Zakona o parničnom postupku.
(5)Kada je predmet nagodbe novčana tražbina, nagodba mora sadržavati dospijeće tražbine, tijek i stopu zatezne kamate, zateznu kamatu u slučaju kašnjenja kao i broj računa na koji se vrši uplata.
(6)Kada je predmet nagodbe uknjižba prava vlasništva ili drugog stvarnog prava, nagodba mora sadržavati izričitu izjavu onoga čije se pravo ograničava, opterećuje, ukida ili prenosi na drugu osobu da pristaje na uknjižbu (clausulu intabulandi).
(7)Stranke potpisuju nagodbu, a zamjenik zadužen za predmet ovjerava je pečatom državnog odvjetništva.
(8)Kada protustranka nagodbom preuzima obvezu prema Republici Hrvatskoj (daje dozvolu za uknjižbu, preuzima obvezu na plaćanje ili neku drugu činidbu), potpis fizičke osobe odnosno ovlaštene osobe u pravnoj osobi mora biti ovjeren.
(9)Kada se nagodba sastoji od više listova, mjesto spajanja listova pokriva se pečatom državnog odvjetništva.
c) Postupanje državnog odvjetništva u zaštiti javnog interesa
Članak 165.
(1)Državno odvjetništvo može pokrenuti sudski i drugi odgovarajući postupak ili sudjelovati u postupcima pred javnopravnim tijelima, po službenoj dužnosti ili pozivu odnosno obavijesti nadležnog tijela kad je to propisano posebnim zakonom s ciljem zaštite javnog interesa.
(2)Rješavatelj sa svojim mišljenjem o načinu postupanja u predmetu iz stavka 1. ovog članka upoznaje državnog odvjetnika odnosno voditelja odjela.
(3)Ako rješavatelj smatra da nema osnove za postupanje, o tome obavještava podnositelja obavijesti iz stavka 1. ovog članka i dovršava rad na predmetu službenom bilješkom.
d) Postupanje u predmetima davanja pravnih mišljenja
Mišljenja o pravnoj valjanosti ugovora
Članak 166.
(1)Mišljenje o pravnoj valjanosti ugovora daje se u obliku klauzule koja glasi: “Ovaj ugovor je pravno valjan i nema zapreka za njegovo sklapanje“.
(2)Mišljenje iz stavka 1. ovog članka može se dati u obliku otiska štambilja koji se stavlja na zadnju stranicu nacrta ugovora ako ima mjesta, a u suprotnom se stavlja ili piše na poseban list papira koji se spaja s nacrtom ugovora na način da se mjesto spajanja listova nacrta ugovora pokriva pečatom državnog odvjetništva.
(3)Mišljenje iz stavka 1. ovog članka potpisuje se kao državnoodvjetnička odluka.
(4)Mišljenje da ugovor nije pravno valjan mora biti obrazloženo.
Druga pravna mišljenja
Članak 167.
(1)Državno odvjetništvo Republike Hrvatske na traženje državnih tijela sukladno posebnim propisima daje pravno mišljenje o pitanjima koja se odnose na imovinskopravne poslove i zaštitu imovine, prirodnih bogatstava, dijelova prirode, nekretnina, stvari i prava od interesa za Republiku Hrvatsku, ako se radi o predmetima velike vrijednosti ili od osobitog značaja za Republiku Hrvatsku.
(2)Nadležno državno odvjetništvo može u pojedinom predmetu, kad je to potrebno radi rješavanja imovinskopravnih odnosa, izvansudskog rješavanja spora ili sprječavanja nastanka sporova, nadležnim državnim tijelima i pravnim osobama koje upravljaju i gospodare nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske na njihovo traženje dati pravno mišljenje ili pružiti drugu pravnu pomoć.
(3)U mišljenju iz stavaka 1. i 2. ovog članka trebaju se navesti određeno pravno pitanje zbog kojeg se traži pravno mišljenje, odlučne činjenice, propisi koji se trebaju primijeniti i pravno stajalište dužnosnika.
e) Postupak supotpisa isprave i izdavanje tabularne izjave temeljem Zakona o zemljišnim knjigama
Članak 168.
(1)Nadležno županijsko državno odvjetništvo izdaje tabularnu izjavu, i to uvijek na prvog stjecatelja, neovisno o kasnijim prijenosima prava vlasništva ako isprava o stjecanju ne sadrži izjavu kojom se dozvoljava uknjižba prava vlasništva na ime stjecatelja.
(2)Tabularna izjava mora sadržavati opis i položaj nekretnine koja je bila predmet ugovora, sve podatke potrebne za uknjižbu u zemljišnoj knjizi i naznaku temeljem koje isprave se izdaje.
(3)Nadležno županijsko državno odvjetništvo supotpisuje izvornik ili ovjerovljenu presliku isprave odnosno ugovora o stjecanju vlasništva ako potpis osobe koja je u trenutku zaključenja ugovora bila ovlaštena za potpisivanje takvih isprava nije ovjeren.
POSLOVNIK DRŽAVNOG ODVJETNIŠTVA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
I. OPĆE ODREDBE
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 1.
(1)Poslovnikom državnog odvjetništva (u daljnjem tekstu: Poslovnik) propisuju se pravila o unutarnjem ustroju, uredskom poslovanju, vođenju upisnika i pomoćnih knjiga, vođenju evidencija, načinu rada i korištenju jedinstvenog informacijskog sustava za upravljanje i rad na državnoodvjetničkim predmetima CTS (CASE TRACKING SYSTEM), obrascima za rad, priopćenjima za javnost, zaštiti tajnosti podataka, provedbenim pravilima o vođenju postupka, nadzoru materijalnog i financijskog poslovanja i redovitog obavljanja poslova u državnim odvjetništvima, radu odjela i odsjeka, rasporedu radnog vremena u tijeku radnog dana ili tjedna, vođenju statistike, standardima poslovnog prostora i opreme te drugim pitanjima od značaja za unutarnje poslovanje državnih odvjetništava.
(2)Poslovnikom se propisuje način obavljanja zajedničkih poslova za više državnih odvjetništava i drugih pravosudnih tijela ako imaju sjedište u istoj zgradi.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 2.
(1)O pravilnoj primjeni Poslovnika skrbi se državni odvjetnik i svi zaposlenici u državnom odvjetništvu na koje se odnose pojedine njegove odredbe.
(2)Više državno odvjetništvo skrbi se o jedinstvenoj primjeni Poslovnika na svom području i daje objašnjenja i upozorenja o primjeni pojedinih njegovih odredbi. O danim objašnjenjima obavijestit će Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, koje će o tome izvijestiti ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.
(3)Tumačenje Poslovnika daje Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske uz suglasnost ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.
(4)Obvezatne upute za primjenu Poslovnika daje ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 3.
Izrazi koji se u ovom Poslovniku koriste za osobe, a imaju rodno značenje, koriste se neutralno i odnose se na muške i ženske osobe.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Značenje pojedinih izraza
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 4.
Pojedini izrazi uporabljeni u ovom Poslovniku imaju sljedeća značenja:
1.Državno odvjetništvo je zajednički izraz za Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, županijska državna odvjetništva, općinska državna odvjetništva i posebna državna odvjetništva.
2.Dužnosnik je zajednički izraz za Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, županijskog i općinskog državnog odvjetnika, čelnike posebnih državnih odvjetništava i njihove zamjenike.
3.Državni odvjetnik je zajednički izraz za sve čelnike državnih odvjetništava u Republici Hrvatskoj.
4.Savjetnik je zajednički izraz za državnoodvjetničkog savjetnika, višeg državnoodvjetničkog savjetnika i višeg državnoodvjetničkog savjetnika – specijalista.
5.Rješavatelj je zajednički izraz za dužnosnika, savjetnika i drugog službenika koji su ovlašteni postupati u predmetima.
6.Stranka je zajednički izraz za državna tijela i pravne osobe koje državno odvjetništvo zastupa temeljem zakona ili punomoći, kao i osobe koje sudjeluju u kaznenom, građanskom, upravnom ili drugom postupku, ali i za bilo koju drugu osobu koja želi podnijeti kaznenu prijavu ili drugi podnesak, dobiti obavijesti ili izvršiti uvid u pismena državnog odvjetništva.
7.Više državno odvjetništvo je županijsko državno odvjetništvo u odnosu na općinsko državno odvjetništvo, a Državno odvjetništvo Republike Hrvatske u odnosu na sva državna odvjetništva.
8.Pismeno je svaki podnesak, dopis, zapisnik, službena bilješka i odluka u papirnatom ili elektroničkom obliku.
9.Elektroničko pismeno državnog odvjetništva je svako pismeno u pdf obliku, potpisano kvalificiranim elektroničkim potpisom državnog odvjetnika ili drugog rješavatelja i predstavlja izvornik te sadrži odgovarajući barkod odnosno QR kod, kontrolni broj i internetsku stranicu kojima se provjerava vjerodostojnost pismena. Kvalificirani elektronički potpis ima jednak pravni učinak kao vlastoručni potpis i otisak pečata.
10. Podnesak je pismeno stranaka, njihovih punomoćnika, zastupnika i drugih sudionika postupka dostavljeno državnom odvjetništvu putem elektroničke pošte ili u papirnatom obliku.
11. Elektronički podnesak je pismeno stranaka, njihovih punomoćnika, zastupnika i drugih sudionika postupka dostavljeno državnom odvjetništvu, u pdf obliku i potpisano kvalificiranim elektroničkim potpisom.
12. Zapisnik je pismeno sastavljeno o radnji obavljenoj u tijeku postupka, kao i ostalim radnjama državnog odvjetništva kad je to propisano pravilima odgovarajućeg postupka, Zakonom o državnom odvjetništvu i ovim Poslovnikom.
13. Dopis je pismeno kojim državno odvjetništvo traži podatke ili odgovara na upite stranaka, suda ili drugog državnog tijela.
14. Službena bilješka je pismeno državnog odvjetništva sastavljeno o izjavama, priopćenjima i odlukama državnog odvjetništva o kojima prema pravilima odgovarajućeg postupka nije potrebno sastavljati zapisnik ili donositi posebnu odluku.
15. Državnoodvjetnička odluka je pismeno državnog odvjetništva kojim se pokreće, prekida, nastavlja ili dovršava postupak u državnom odvjetništvu, odnosno pokreće ili predlaže pokretanje, prekid, nastavak ili dovršavanje postupka pred sudom ili drugim nadležnim tijelom.
16. Prilog je pismeno (isprava, tablica, prikaz, crtež i slično) ili fizički predmet koji se prilaže podnesku ili dopisu radi dopune, objašnjenja ili dokazivanja sadržaja podneska ili dopisa.
17. Elektronički prilog je svako pismeno u elektroničkom obliku (isprava, tablica, prikaz, crtež i slično) koje se prilaže elektroničkom podnesku radi dopune, objašnjenja, dokazivanja sadržaja podneska ili dopisa ili elektronički dokaz.
18. Otpravak je svako pismeno koje izrađuje državno odvjetništvo i dostavlja sudu, javnopravnim tijelima, strankama,te drugim zainteresiranim osobama (rješenje o odbačaju, rješenje o provođenju istrage/pripremnog postupka, obavijest o provođenju istraživanja, optužnica/prijedlog za izricanje maloljetničke sankcije, tužba, prijedlog za ovrhu, žalba, zahtjev za zaštitu zakonitosti, nalog, poziv, dopis i dr.).
19. Spis je skup svih pismena i priloga koji se odnose na istu pravnu stvar odnosno na istu pravnu ili fizičku osobu, složenih u jednom ili više omota označenih istom oznakom spisa.
20. Elektronički spis je skup svih elektroničkih pismena i priloga koji se odnose na istu pravnu stvar odnosno na istu pravnu ili fizičku osobu pod istom oznakom spisa u informacijskom sustavu u primjeni u državnom odvjetništvu.
21. Predmet podrazumijeva određenu vrstu spisa koji se odnose na istu pravnu stvar iz jednog ili više pravnih područja, pitanje, zadaću i sl. Predmeti mogu biti kazneni, građanski, upravni itd.
22. Upisnik je evidencija predmeta koja se vodi u elektroničkim upisnicima u sustavu CTS i papirnatom obliku.
23. Mapa je svežanj (skup) više spisa poredanih po brojevima koji se poslije dovršetka postupka čuvaju složeni u istom omotu (kutiji, koricama i sl.).
24. Pisarnica je unutarnja ustrojstvena jedinica ili njezin posebni dio u sastavu državnog odvjetništva u kojoj se obavljaju uredski poslovi kao što su: primitak, otvaranje, pregled i raspored pošte odnosno podnesaka, upisivanje podnesaka u upisnike, imenike i pomoćne knjige, kao i njihova pohrana u arhiv i čuvanje te vođenje statistike.
25. Arhiv je dio pisarnice u kojem se čuvaju predmeti na kojima je rad završen, upisnici, imenici i pomoćne knjige, kao i druga građa do predaje nadležnom državnom ili područnom arhivu ili do njihovog uništenja.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
II. DRŽAVNOODVJETNIČKA UPRAVA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
1.POSLOVI DRŽAVNOODVJETNIČKE UPRAVE
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 5.
Poslovi državnoodvjetničke uprave obuhvaćaju osiguranje uvjeta za pravilan rad i poslovanje državnog odvjetništva, a posebice:
- ustroj unutarnjeg poslovanja u državnom odvjetništvu
- skrb o pravodobnom i urednom obavljanju poslova u državnom odvjetništvu
- poslove u vezi s pritužbama i predstavkama na rad državnog odvjetništva
- stručne poslove u svezi s ostvarivanjem dužnosti i prava dužnosnika te službenika i namještenika (dalje u tekstu: zaposlenici)
- stručne poslove u vezi s imenovanjem, stegovnom odgovornošću i razrješenjem dužnosnika
- skrb o stručnom usavršavanju dužnosnika i zaposlenika
- poslove vođenja evidencije o radu i stručnom usavršavanju dužnosnika i zaposlenika
- poslove vođenja i analize statističkih podataka o radu državnog odvjetništva
- poslove osiguravanja uvjeta za korištenje informacijskog sustava u poslovanju državnog odvjetništva (CTS) te poslove nadzora nad urednim i pravodobnim unosom podataka u informacijski sustav (CTS)
- poslove zaštite tajnosti podataka
- poslove provođenja nadzora nad obradom osobnih podataka
- poslove upravljanja državnoodvjetničkom zgradom i nekretninama koje su dodijeljene državnom odvjetništvu na korištenje
- financijsko-materijalno poslovanje državnog odvjetništva
- druge poslove određene Zakonom o državnom odvjetništvu i ovim Poslovnikom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
2. OVLASTI I DUŽNOSTI DRŽAVNOG ODVJETNIKA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 6.
Državni odvjetnik obavlja poslove iz nadležnosti državnog odvjetništva, odgovaran je za rad državnog odvjetništva i upravlja njime te predstavlja i zastupa državno odvjetništvo.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 7.
(1)U obavljanju poslova državnoodvjetničke uprave državni odvjetnik donosi opće upute, odluke, upravna rješenja i zaključke, daje obvezne upute i naloge te druge naputke u okviru svojih ovlasti.
(2)Čelnik posebnog državnog odvjetništva izdaje naredbe za raspolaganje sredstvima koje to državno odvjetništvo ima za posebne namjene.
(3)Voditelji odjela ili odsjeka obavljaju poslove državnoodvjetničke uprave određene ovim Poslovnikom, kao i one poslove za koje ih ovlasti državni odvjetnik.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 8.
(1)Državni odvjetnik skrbi za profesionalne i korektne odnose i postupanje zamjenika državnog odvjetnika i drugih zaposlenika državnog odvjetništva prema strankama, državnim tijelima i drugim pravnim osobama te za profesionalne i korektne odnose među zaposlenicima državnog odvjetništva.
(2)Državni odvjetnik dužan je izvijestiti neposredno više državno odvjetništvo o pojavama u državnom odvjetništvu kojima se u znatnoj mjeri narušavaju međuljudski odnosi, ometaju građani u ostvarivanju svojih prava, o zlouporabi ili prekoračenju službenog položaja ili ovlasti te drugim pojavama koje štete ugledu državnog odvjetništva.
(3)Voditelj odjela ili odsjeka dužan je izvijestiti državnog odvjetnika o postupcima zamjenika i drugih zaposlenika iz stavka 2. ovog članka.
(4)Preslika obavijesti iz stavka 2. i 3. ovog članka ulaže se u osobni spis dužnosnika odnosno zaposlenika.
(5)Kad postoji osnovana sumnja da je zamjenik državnog odvjetnika ili drugi zaposlenik počinio stegovno djelo odnosno povrijedio službenu dužnost, državni odvjetnik dužan je podnijeti zahtjev za pokretanje stegovnog postupka odnosno pokrenuti postupak radi povrede službene dužnosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 9.
(1)Državni odvjetnik obavlja nadzor nad urednim i pravodobnim obavljanjem svih poslova u državnom odvjetništvu.
(2)Voditelji odjela i odsjeka po ovlasti državnog odvjetnika obavljaju nadzor nad urednim i pravodobnim obavljanjem svih poslova u odjelu i odsjeku. O uočenim propustima voditelj odjela ili odsjeka upozorit će zamjenike i zaposlenike u odjelu i o tome izvijestiti državnog odvjetnika.
(3)Voditelji odjela mogu obavljati i druge poslove propisane Zakonom o državnom odvjetništvu ili ovim Poslovnikom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 10.
(1)Državni odvjetnik usklađuje rad odjela i drugih ustrojstvenih jedinica u državnom odvjetništvu. Kada državni odvjetnik uoči u radu odjela i odsjeka ili pojedinih zamjenika nejednako postupanje ili postupanje protivno ustaljenoj praksi višeg državnog odvjetništva, iznosi svoja zapažanja na sjednici kolegija. Ako i sjednica kolegija smatra da se radi o postupanju koje je protivno ustaljenoj praksi, državni odvjetnik izvadak iz zapisnika sa sjednice kolegija odlaže u osobni spis voditelja odjela ili odsjeka odnosno u osobni spis pojedinog zamjenika.
(2)Voditelj odjela usklađuje rad odsjeka unutar odjela.
(3)Kada voditelj odjela uoči u radu odsjeka ili pojedinih zamjenika nejednako postupanje ili postupanje protivno ustaljenoj praksi višeg državnog odvjetništva, iznosi svoja zapažanja na sjednici odjela i o tome obavještava državnog odvjetnika. Ako sjednica odjela ili odsjeka smatra da se radi o postupanju pojedinog zamjenika koje je protivno ustaljenoj praksi, izvještava o tome državnog odvjetnika. Državni odvjetnik može zatražiti mišljenje kolegija ili, ako se slaže sa stavom sjednice odjela ili odsjeka, o tome sačinjava bilješku koja se odlaže u osobni spis tog zamjenika.
(4)Državni odvjetnik dužan je izvijestiti više državno odvjetništvo o svim pitanjima važnim za rad državnog odvjetništva.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
3.OVLASTI I NADZOR VIŠEG DRŽAVNOG ODVJETNIKA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Ovlasti u poslovima državnoodvjetničke uprave
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 11.
(1)Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske je drugostupanjsko tijelo u poslovima državnoodvjetničke uprave županijskih državnih odvjetnika i čelnika posebnih državnih odvjetništava.
(2)Županijski državni odvjetnik je drugostupanjsko tijelo u poslovima državnoodvjetničke uprave iz nadležnosti općinskog državnog odvjetnika ako posebnim propisom ili ovim Poslovnikom nije drukčije određeno.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Pravo poništenja ili ukidanja nezakonitih akata
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 12.
(1) Viši državni odvjetnik kao drugostupanjsko tijelo može poništiti ili ukinuti svaki nezakonit akt donesen u obavljanju poslova državnoodvjetničke uprave ili sam donijeti akt koji u obavljanju poslova državnoodvjetničke uprave nije donesen ili nije pravodobno donesen.
(2) Državni odvjetnik je dužan odluku iz stavka 1. ovog članka donijeti u roku od 15 dana od zaprimanja nezakonitog akta ako posebnim zakonom nije propisan rok.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Nadzor nad radom i pregledi nižih državnih odvjetništava
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 13.
(1)Državno odvjetništvo Republike Hrvatske ovlašteno je i dužno nadzirati rad nižih državnih odvjetništava.
(2)Županijsko državno odvjetništvo kao više državno odvjetništvo nadzire rad općinskih državnih odvjetništava sa svoga područja.
(3)U obavljanju nadzora koriste se podaci informacijskog sustava CTS, pribavljaju izvješća i drugi potrebni podaci o radu nižih državnih odvjetništava te se po potrebi obavlja neposredan uvid u rad svakog dužnosnika.
(4)Županijsko državno odvjetništvo može sazivati zajedničke sastanke i savjetovanja državnih odvjetnika nižih državnih odvjetništava i zamjenika tog državnog odvjetništva te zamjenika, savjetnika, državnoodvjetničkih vježbenika i ostalih zaposlenika tog i nižih državnih odvjetništava, radi razmatranja pitanja od općeg značenja za rad nižih državnih odvjetništava. O tim savjetovanjima i sastancima županijsko državno odvjetništvo dužno je obavijestiti Državno odvjetništvo Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 14.
(1)Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske prema programu rada i kada to ocijeni potrebnim, osobno ili preko zamjenika koje odredi i drugih stručnih osoba, obavlja cjelovit ili djelomičan pregled rada županijskog i posebnog državnog odvjetništva te pojedinog općinskog državnog odvjetništva. Cjeloviti ili djelomični pregledi općinskog državnog odvjetništva mogu se obaviti tijekom pregleda županijskog državnog odvjetništva ili zasebno.
(2)Županijski državni odvjetnik najmanje jednom u dvije godine osobno ili preko određenih zamjenika i drugih stručnih osoba obavlja pregled cjelokupnog poslovanja ili pojedinih dijelova poslovanja nižih državnih odvjetništava sa svoga područja.
(3)Državni odvjetnik višeg državnog odvjetništva prema potrebi obilazi niža državna odvjetništva i u vezi rješavanja pojedinih pitanja.
(4)Izvješće o obavljenom pregledu, utvrđenom stanju i poduzetim mjerama sastavlja se u roku 30 dana od njegova obavljanja i dostavlja državnom odvjetništvu u kojem je obavljen pregled i Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske. Izvješće o pregledu općinskog državnog odvjetništva Državno odvjetništvo Republike Hrvatske dostavlja i njegovom neposredno nadređenom županijskom državnom odvjetništvu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Državnoodvjetničko priznanje
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 15.
(1)Državnoodvjetničko priznanje dodjeljuje se svake godine dužnosnicima za osobito stručan i uspješan rad u godini koja prethodi dodjeli priznanja na prvostupanjskim predmetima: iz nadležnosti posebnog državnog odvjetništva, kaznenog predmeta iz nadležnosti redovnih državnih odvjetništava te za rad na prvostupanjskom građanskom ili upravnom predmetu.
(2)Državnoodvjetničko priznanje može se iznimno dodijeliti i čelniku državnog odvjetništva, osim Glavnom državnom odvjetniku Republike Hrvatske, za posebno iskazanu stručnost i inventivnost u upravljanju državnim odvjetništvom te dužnosniku koji obnaša dužnost ili mu je dužnost prestala, a koji je svojim dugogodišnjim obnašanjem dužnosti doprinio unapređenju rada i ugledu državnog odvjetništva kao samostalnog i neovisnog pravosudnog tijela.
(3)Odluku o dodjeli državnoodvjetničkog priznanja donosi Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske u skladu s Odlukom o pravilima dodjele Državnoodvjetničkog priznanja.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
4.ODNOS PREMA VIŠIM TIJELIMA DRŽAVNOODVJETNIČKE UPRAVE
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 16.
(1)U poslovima državnoodvjetničke i pravosudne uprave općinski državni odvjetnici izravno se obraćaju županijskim državnim odvjetnicima.
(2)U poslovima državnoodvjetničke i pravosudne uprave županijski državni odvjetnici i čelnici posebnih državnih odvjetništava obraćaju se izravno Glavnom državnom odvjetniku Republike Hrvatske.
(3)U poslovima pravosudne uprave Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske može tražiti mišljenje ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Dužnost dostavljanja akata višem državnom odvjetništvu
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 17.
(1)Općinski državni odvjetnici dužni su dostaviti neposredno višem županijskom državnom odvjetniku akte donesene u obavljanju poslova državnoodvjetničke uprave, a osobito:
- godišnji raspored poslova
- ocjene obnašanja dužnosti za zamjenike državnog odvjetnika
- ocjene savjetnika
- rješenja kojima se određuje visina plaće službenika
- rješenje kojim se određuje visina plaće namještenika.
(2)Županijski državni odvjetnici i čelnici posebnih državnih odvjetništava dužni su akte iz stavka 1. ovog članka dostaviti Glavnom državnom odvjetniku Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Evidencija (osobni očevidnik) službenika i namještenika
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 18.
(1)Državno odvjetništvo Republike Hrvatske vodi evidenciju (osobni očevidnik) iz članka 347. ovog Poslovnika službenika i namještenika u svim državnim odvjetništvima.
(2)Sva državna odvjetništva dužna su Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske za potrebe vođenja osobnih očevidnika iz stavka 1. ovog članka dostavljati za svakog službenika i namještenika: matični karton, životopis, dokaz o državljanstvu, dokaz o završenom školovanju, svjedodžbe o položenom pravosudnom odnosno stručnom ispitu, elektronički zapis o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, rješenje o prijmu u službu odnosno na rad, rješenje o rasporedu i rješenje o prestanku službe odnosno radnog odnosa.
(3)Sva državna odvjetništva dužna su dostaviti isprave i podatke iz stavka 2. ovog članka u roku od osam dana od dana rasporeda službenika i namještenika na radno mjesto te redovito u istom roku dostavljati isprave i podatke koji utječu na promjenu ranije dostavljenih podataka o službeniku ili namješteniku.
(4) Rješenja o rasporedu na radno mjesto i rješenja o prestanku službe za sve službenike i namještenike dostavljaju se i ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
5.SJEDNICE I SASTANCI
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Sjednice Kolegija i sastanci ostalih zaposlenika
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 19.
(1)Državni odvjetnik ili prvi zamjenik saziva sjednice kolegija i sastanke ostalih zaposlenika.
(2)Sjednice kolegija i sastanci ostalih zaposlenika državnog odvjetništva sazivaju se radi uspješnijeg obavljanja poslova iz djelokruga državnog odvjetništva, pribavljanja mišljenja o rasporedu poslova, usklađivanja rada pojedinih odjela i odsjeka, unapređenja metoda rada, stručnog usavršavanja i drugih pitanja važnih za rad državnog odvjetništva.
(3) Sjednice kolegija razmatraju osobito ustrojstvo unutarnjeg poslovanja državnog odvjetništva i raspored poslova, izvješće o radu, sporna pravna pitanja i obvezatne upute višeg državnog odvjetništva, pravna shvaćanja sudova, primjenu novih propisa, stručno usavršavanje dužnosnika i ostalih zaposlenika te druga pitanja određena Zakonom o državnom odvjetništvu važna za rad državnog odvjetništva.
(4) Pitanja iz stavka 2. ovog članka razmatraju se na sjednicama odjela ili odsjeka ako državni odvjetnik ne odredi da će se razmatrati na sjednici kolegija.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 20.
(1)Sjednicama kolegija predsjedava državni odvjetnik ili prvi zamjenik .
(2) Kada kolegij državnog odvjetništva daje mišljenja o obnašanju državnoodvjetničke dužnosti povodom prigovora u postupku ocjenjivanja, mišljenja o kandidatima za zamjenike državnog odvjetnika i mišljenja o kandidatima za državne odvjetnike, kolegiju predsjedava prvi zamjenik.
(3)Kolegij odluke i mišljenja donosi većinom glasova svih članova koji imaju pravo glasa.
(4)Kolegij o drugim pitanjima iz svoje nadležnosti odlučuje većinom glasova prisutnih članova.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Sjednice Proširenog kolegija
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 21.
(1) Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske saziva sjednice proširenog kolegija radi raspravljanja pitanja navedenih u Zakonu o državnom odvjetništvu i imenovanja Povjerenstva za izbor članova Državnoodvjetničkog vijeća.
(2) Županijski državni odvjetnik može sazvati prošireni kolegij županijskog državnog odvjetništva kojeg sačinjavaju županijski državni odvjetnik, njegovi zamjenici i općinski državni odvjetnici, a ako se radi o malom broju zamjenika mogu se pozvati i zamjenici općinskih državnih odvjetnika. Na proširenom kolegiju razmatraju se opće upute i izvješća višeg državnog odvjetništva te druga pitanja važna za rad državnog odvjetništva ili obavljanje državnoodvjetničke dužnosti na području tog županijskog državnog odvjetništva.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Poslovnik o radu i zapisnik
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 22.
(1) Kolegij državnog odvjetništva, kao i pojedini odjeli, mogu donijeti poslovnik o radu.
(2)O radu sjednice kolegija, proširenog kolegija, odjela, odsjeka i sastanka zaposlenika vodi se zapisnik u koji se u bitnom unosi tijek i zaključci sjednice ili sastanka, a koji se treba verificirati na slijedećoj sjednici, odnosno sastanku.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
6.PRIOPĆENJA ZA JAVNOST
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 23.
(1)Priopćenja za javnost o radu državnog odvjetništva i radu na konkretnom predmetu daje državni odvjetnik, zamjenik kojeg ovlasti državni odvjetnik ili glasnogovornik državnog odvjetništva.
(2)Priopćenje za javnost, po ovlasti državnog odvjetnika, može dati zamjenik koji postupa u određenom predmetu kad za to postoji poseban interes javnosti.
(3)Državni odvjetnik može izvijestiti javnost o tijeku postupaka koji se vode pred državnim odvjetništvom, a koji su zakonom određeni tajnima ili nejavnima kad za to postoji poseban interes javnosti.
(4)Glasnogovornik iz stavka 1. ovog članka je zamjenik određen godišnjim rasporedom poslova ili službenik zaposlen na mjesto glasnogovornika.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Mrežna stranica državnog odvjetništva
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 24.
(1)Radi proaktivnog obavještavanja javnosti o radu državnog odvjetništva državno odvjetništvo ima svoju mrežnu stranicu, na kojoj objavljuje informacije važne za rad i djelokrug državnog odvjetništva, kao i priopćenja za javnost.
(2) Za uređivanje mrežne stranice državnog odvjetništva i objavljivanje podataka o radu Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i drugih državnih odvjetništava zadužen je zaposlenik kojeg ovlasti Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
7.STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 25.
(1)Dužnosnici i službenici u državnom odvjetništvu dužni su se stalno stručno usavršavati i sudjelovati u programima obrazovanja i usavršavanja Pravosudne akademije, a mogu sudjelovati i u drugim oblicima obrazovanja i stručnog usavršavanja.
(2)Na zahtjev Državnoodvjetničkog vijeća državni odvjetnik je dužan dostaviti podatke o pohađanju programa obrazovanja i stručnog usavršavanja ili o odbijanju pohađanja.
(3)Državni odvjetnik uređuje i nadzire rad vježbenika i drugih zaposlenika na stručnom osposobljavanju u državnom odvjetništvu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
III.USTROJSTVENE JEDINICE
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 26.
(1)U državnim odvjetništvima ustanovljava se ured državnog odvjetnika, kazneni odjel i građansko-upravni odjel.
(2)Ustroj posebnih državnih odvjetništva propisan je posebnim zakonom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
1.URED GLAVNOG DRŽAVNOG ODVJETNIKA REPUBLIKE HRVATSKE
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 27.
(1)U Uredu Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske obavljaju se poslovi državnoodvjetničke uprave, poslovi međunarodne pravne pomoći i suradnje, poslovi praćenja europskih propisa i sudske prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava, poslovi unutarnjeg nadzora i poslovi protokola za potrebe Državnog odvjetništva Republike Hrvatske te drugi poslovi od interesa za državno odvjetništvo kao jedinstveno pravosudno tijelo.
(2)Glavnom državnom odvjetniku Republike Hrvatske u poslovima državnoodvjetničke uprave pored prvog zamjenika, pomažu zamjenici – voditelji odjela, zamjenici koji rade u odsjeku za unutarnji nadzor i odsjeku za međunarodnu pravnu pomoć i suradnju te ravnatelj državnoodvjetničke uprave.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 28.
(1)Ako Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske nije imenovan, a prvi zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske rasporedom poslova nije određen ili nije u mogućnosti obavljati tu dužnost, Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske saziva voditelj Kaznenog odjela.
(2)Kolegij iz stavka 1. ovog članka donosi izmjenu godišnjeg rasporeda poslova kojom se određuje prvi zamjenik koji će obavljati poslove Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske do njegovog imenovanja.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 29.
U Uredu Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske ustanovljava se Odsjek za unutarnji nadzor i Odsjek za međunarodnu pravnu pomoć i suradnju.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Odsjek za unutarnji nadzor
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 30.
(1)Odsjek za unutarnji nadzor provodi nadzor nad radom nižih državnih odvjetništava, prati njihov rad kroz mjesečna i godišnja izvješća, vodi mjesečnu i godišnju statistiku, koordinira i sudjeluje u pregledima cjelokupnog rada područnih državnih odvjetništava te skrbi o stručnom usavršavanju dužnosnika i drugih zaposlenika.
(2)Po potrebi, u slučaju poremećaja u radu državnih odvjetništava, Odsjek za unutarnji nadzor vrši izvanredne potpune ili djelomične preglede rada tih odvjetništava radi utvrđivanja i otklanjanja uzroka koji su doveli do poremećaja u radu. Izvanredni nadzor nad radom ostvaruje se uvidom u rad dužnosnika i drugih zaposlenika u državnom odvjetništvu kroz CTS, neposrednim uvidom u spise i odluke te na drugi pogodan način.
(3)Odsjek za unutarnji nadzor prati rad županijskih državnih odvjetništava u svezi nadzora i pregleda općinskih državnih odvjetništava i vođenja godišnje i mjesečne evidencije o radu državnih odvjetništava.
(4)Na osnovi praćenja rada i pregleda državnih odvjetništava Odsjek za unutarnji nadzor daje prijedloge Glavnom državnom odvjetniku Republike Hrvatske za poboljšanje rada državnih odvjetništava općenito i rješavanje teškoća u radu pojedinih državnih odvjetništava.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Odsjek za međunarodnu pravnu pomoć i suradnju
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 31.
(1)Odsjek za međunarodnu pravnu pomoć i suradnju vodi poslove usmjeravanja međunarodne suradnje, pružanja pravne pomoći u pojedinim predmetima i sudjelovanja dužnosnika u tijelima Europske unije i Vijeća Europe, međunarodnim organizacijama kojih je Republika Hrvatska članica te regionalnim udruženjima i mrežama državnih odvjetnika.
(2)Prilikom posjeta stranih državnoodvjetničkih i drugih dužnosnika Odsjek za međunarodnu pravnu pomoć i suradnju priprema potrebnu dokumentaciju i pismena, izrađuje nacrte sporazuma i protokola te obavlja i druge poslove vezane uz međunarodne odnose Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Praćenje europskih propisa i relevantne sudske prakse
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 32.
(1)Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske godišnjim rasporedom poslova određuje osobu zaduženu za praćenje europskih propisa, za praćenje i analizu sudske prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava.
(2)Zadužena osoba iz stavka 1. ovog članka osim navedenih obavlja i sljedeće poslove:
- surađuje s Uredom zastupnika Republike Hrvatske pred Europskim sudom za ljudska prava
- pruža pomoć u pravilnoj primjeni propisa i sudske prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava dužnosnicima u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske
- istražuje sudsku praksu Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava za potrebe konkretnog predmeta odnosno kako bi se rješavatelji upoznali sa stavovima tih sudova
- ispunjava preliminarne upitnike o načinu izvršenja odluka Europskog suda za ljudska prava kojima je utvrđeno da je u Republici Hrvatskoj došlo do povrede temeljnih ljudskih prava i sloboda
- usklađuje i koordinira rad zaduženih osoba u županijskim državnim odvjetništvima na pružanju pomoći u pravilnoj primjeni propisa i sudske prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava rješavateljima u nižim državnim odvjetništvima
- skrbi da se sudska praksa značajna za rad i postupanje državnih odvjetništava objavi u Bazi znanja te
- obavlja druge poslove od važnosti za praćenje i proučavanje prakse tih sudova.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
2.URED DRŽAVNOG ODVJETNIKA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 33.
(1)Poslovi državnoodvjetničke uprave obavljaju se u uredu državnog odvjetnika.
(2)U poslovima državnoodvjetničke uprave državnom odvjetniku pomažu prvi zamjenik, zamjenici – voditelji odjela, odsjeka i stalne službe, ravnatelj državnoodvjetničke uprave, voditelj pisarnice državnoodvjetničke uprave ili drugi službenik kojeg odredi državni odvjetnik, koji po uputama državnog odvjetnika obavljaju poslove državnoodvjetničke uprave.
(3)Državna odvjetništva s većim opsegom poslova u uredu državnog odvjetnika mogu imati više ustrojstvenih jedinica, kao što su ured ravnatelja državnoodvjetničke uprave, pisarnica državnoodvjetničke uprave, pisarnica za praćenje i obradu statističkih podataka, pisarnice za određenu vrstu predmeta prijepis i dr., službu ili odsjek za financijsko-materijalno poslovanje i druge ustrojstvene jedinice u kojima se obavljaju određeni poslovi državnoodvjetničke uprave.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Zbirka zapisnika sa sjednica i Zbirka općih uputa
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 34.
(1) U Uredu državnog odvjetnika vodi se zbirka u koju se ulažu verificirani zapisnici sa sjednica Kolegija, proširenog Kolegija, odjela, odsjeka i sastanka zaposlenika, koja se može voditi i u elektroničkom obliku.
(2) U Uredu državnog odvjetnika vodi se zbirka u koju se, vremenskim redoslijedom donošenja, odnosno zaprimanja, ulažu opće upute. Ova zbirka se može voditi i u elektroničkom obliku.
(3) Zbirka iz stavka 1. ovog članka dostupna je svakom dužnosnika i drugom zaposleniku kad im je potrebna zbog obavljanja poslova iz nadležnosti državnog odvjetništva. Sa sadržajem zbirke iz stavka 2. ovog članka upoznat će se svaki savjetnik i dužnosnik pri prvom stupanju na službu odnosno državnoodvjetničku dužnost.
(4) Opće i druge upute, kao i odluke Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske od značaja za državnoodvjetničku organizaciju objavljuju se u Bazi znanja, osim onih upisanih u upisnike klasificiranih predmeta.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Praćenje europskih propisa i relevantne sudske prakse
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 35.
(1)Županijski državni odvjetnik Godišnjim rasporedom poslova određuje osobu zaduženu za praćenje europskih propisa, za praćenje i analizu sudske prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava za potrebe županijskog državnog odvjetništva i nižih državnih odvjetništava sa svog područja.
(2)Zadužena osoba iz stavka 1. ovog članka osim navedenih obavlja i sljedeće poslove:
-pruža pomoć u pravilnoj primjeni propisa i sudske prakse Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava dužnosnicima s područja nadležnosti županijskog državnog odvjetništva
-istražuje sudsku praksu Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava za potrebe konkretnog predmeta odnosno kako bi se rješavatelji upoznali sa stavovima tih sudova
-na zahtjev zadužene osobe u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske prikuplja podatke, analizira predmete i izrađuje prijedlog očitovanja za potrebe postupka koji je protiv Republike Hrvatske pokrenut pred Europskim sudom za ljudska prava
-prati sudsku praksu domaćih sudova sa područja svoje nadležnosti i o donesenim odlukama suda koje se temelje na primjeni europskih propisa značajnih za rad i postupanje državnog odvjetništva obavještava zaduženu osobu u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske kako bi se s njima upoznala sva državna odvjetništva i objavile u Bazi znanja te
- obavlja druge poslove od važnosti za praćenje i proučavanje prakse tih sudova.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Obavljanje financijsko-materijalnih poslova u državnom odvjetništvu
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 36.
(1)Financijsko-materijalni poslovi državnog odvjetništva obavljaju se, u pravilu, u posebnoj ustrojstvenoj jedinici u uredu državnog odvjetnika. Ako ustrojstvena jedinica ima više zaposlenika, njome upravlja voditelj.
(2)U državnim odvjetništvima s manjim opsegom poslova zaposlenici koji rade na financijsko-materijalnim poslovima mogu biti zaduženi i za obavljanje drugih poslova.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 37.
(1)Financijsko-materijalni poslovi mogu se obavljati u zajedničkoj službi za sva državna odvjetništva s područja županijskog državnog odvjetništva. Takva zajednička služba ustrojava se u županijskom državnom odvjetništvu.
(2)Način obavljanja poslova u okviru zajedničke službe za potrebe više državnih odvjetništava u slučajevima iz stavka 1. ovog članka uređuje odlukom županijski državni odvjetnik ako da se za svako državno odvjetništvo vodi odvojeno knjigovodstvo.
(3)Iznimno, ako je u istoj službenoj zgradi izvan sjedišta županijskog državnog odvjetništva odnosno takvom radnom prostoru smješteno više pravosudnih tijela, financijsko-materijalni poslovi mogu se obavljati u okviru zajedničke financijsko-materijalne službe, sukladno odluci ministra nadležnog za poslove pravosuđa donesenoj na temelju zajedničkog prijedloga čelnika tih tijela. U tom se slučaju za svako pravosudno tijelo vodi odvojeno knjigovodstvo.
(4)Način obavljanja poslova u okviru zajedničke službe za potrebe više pravosudnih tijela iz stavka 3. ovog članka uređuju čelnici tih tijela sporazumom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
3.ODJELI I ODSJECI
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 38.
(1)U državnim odvjetništvima ustanovljavaju se kazneni odjel za kaznene predmete i građansko-upravni odjel za građanske i upravne predmete.
(2)Ustroj posebnih državnih odvjetništava propisuje se odredbama posebnih zakona.
(3)Unutar odjela mogu se osnovati odsjeci kao stručna tijela specijalizirana za određenu vrstu predmeta iz jednog ili više pravnih područja koji imaju najmanje tri rješavatelja, od kojih najmanje jedan mora biti dužnosnik.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 39.
(1)Odjelom i odsjekom u državnom odvjetništvu upravljaju voditelji. Voditelji odjela i odsjeka su zamjenici državnog odvjetnika određeni Godišnjim rasporedom poslova.
(2)Voditelji odjela i odsjeka te svi dužnosnici u njima skrbe, u dijelu poslova s kojima su zaduženi, za uredno i pravodobno obavljanje poslova u odjelu odnosno odsjeku.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 40.
(1)Na sjednicama odjela koje može sazvati i voditi državni odvjetnik ili voditelj odjela razmatraju se pitanja od interesa za rad odjela, a posebice praćenje rada, raspravljanje o spornim pravnim pitanjima, ujednačavanje postupanja i druga pitanja predviđena Zakonom o državnom odvjetništvu i ovim Poslovnikom.
(2)Sjednice odsjeka, na kojima se razmatraju pitanja od interesa za rad odsjeka, može sazvati i voditi državni odvjetnik, voditelj odjela ili voditelj odsjeka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Odjel za istraživanje imovinske koristi stečene kaznenim djelom
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 41.
(1)Glavni državni odvjetnik nakon pribavljenog mišljenja sjednice Kaznenog odjela donosi odluku u kojim županijskim državnim odvjetništvima se osniva Odjel za istraživanje imovinske koristi stečene kaznenim djelom. U odluci se navodi popis županijskih državnih odvjetništava u čijim predmetima Odjel po zahtjevu državnog odvjetnika iz tih državnih odvjetništava provodi istraživanja u vezi imovinske koristi.
(2)Kad je odlukom Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske osnovan Odjel za istraživanje imovinske koristi stečene kaznenim djelom, voditelj Odjela, kao i financijski istražitelji, savjetnici i stručni suradnici određuju se godišnjim rasporedom poslova.
(3)Kad su u pojedinom predmetu na rad u Odjel za istraživanje imovinske koristi stečene kaznenim djelom upućeni službenici policije ili ministarstva nadležnog za financije, upute za rad daje im voditelj Odjela. Ako upućeni službenici ne postupe po uputama voditelja Odjela o tome državni odvjetnik obavještava njima nadređene osobe u policiji odnosno ministarstvu nadležnom za financije.
(4)Županijski državni odvjetnik u županijskom državnom odvjetništvu u kojem je osnovan Odjel za istraživanje imovinske koristi stečene kaznenim djelom donosi odluku o tome u kojim će predmetima iz tog državnog odvjetništva i drugih županijskih državnih odvjetništava Odjel provoditi izvide i dokazne radnje.
(5)Županijski državni odvjetnik iz drugog županijskog državnog odvjetništva dostavlja zahtjev državnom odvjetništvu u kojem je osnovan Odjel za istraživanje imovinske koristi stečene kaznenim djelom za rad Odjela u provođenju izvida i dokaznih radnji u određenom predmetu tog državnog odvjetništva. U zahtjevu će obrazložiti razloge zbog kojih smatra da su ostvareni uvjeti za rad Odjela u tom predmetu.
(6)Ako državni odvjetnik u županijskom državnom odvjetništvu u kojem je osnovan Odjel za istraživanje imovinske koristi stečene kaznenim djelom smatra da zahtjev drugog državnog odvjetnika iz stavka 5. ovog članka nije osnovan, zatražit će od Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske donošenje odluke. U zahtjevu mora navesti razloge zbog kojih smatra da Odjel ne bi trebao biti uključen u rad na tom predmetu, a također je uz zahtjev dužan dostaviti spis i zahtjev drugog državnog odvjetništva koje traži uključivanje Odjela.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Financijski istražitelj
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 42.
Financijski istražitelji mogu biti stručni suradnici sa završenim diplomskim sveučilišnim studijem ili specijalističkim diplomskim stručnim studijem i položenim državnim stručnim ispitom i radnim stažem duljim od tri godine na odgovarajućim poslovima.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Istražni odsjek
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 43.
(1)Općinski državni odvjetnik može uz mišljenje županijskog državnog odvjetnika i prethodno odobrenje Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske osnovati istražni odsjek u kaznenom odjelu za područje nadležnosti općinskog državnog odvjetništva.
(2)Županijski državni odvjetnik može uz prethodno odobrenje Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske osnovati istražni odsjek u kaznenom odjelu za područje nadležnosti županijskog državnog odvjetništva.
(3)Istražni odsjek po odluci državnog odvjetnika na prijedlog zamjenika državnog odvjetnika zaduženog predmetom provodi dokazne radnje za koje postoji opasnost od odgode, pojedine dokazne radnje tijekom istrage ili istraživanja te obavlja i druge radnje iz svoga djelokruga.
(4)Državni odvjetnik ili zamjenik zadužen predmetom može uvijek odlučiti da će sam provesti dokazne radnje iz stavka 3. ovog članka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
4. STALNE SLUŽBE
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 44.
(1)Kad se poslovi, osim u sjedištu državnog odvjetništva, obavljaju i u stalnim službama izvan sjedišta, godišnjim rasporedom poslova raspoređuju se zamjenici državnog odvjetnika, službenici i namještenici na rad u stalne službe izvan sjedišta državnog odvjetništva.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovog članka državnoodvjetnička pisarnica je uvijek smještena u sjedištu državnog odvjetništva, dok se u stalnim službama ili odjelima izvan sjedišta ustrojavaju posebne državnoodvjetničke pisarnice.
(3)Državni odvjetnik je dužan osigurati uvjete za pravodoban upis i osnivanje spisa u sustavu CTS te uredno i pravodobno kretanje spisa i pismena između sjedišta državnog odvjetništva i stalnih službi izvan sjedišta.
(4)Ako rješavanje predmeta zahtijeva pristup stranke i ako je to bez posljedica za učinkovito djelovanje državnog odvjetništva, državni odvjetnik organizira poduzimanje državnoodvjetničke radnje u zgradi državnog odvjetništva najbližoj mjestu stanovanja stranke ili sjedišta stranke.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
5.DRŽAVNOODVJETNIČKA PISARNICA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 45.
(1)Državnoodvjetnička pisarnica obavlja uredske poslove u državnom odvjetništvu.
(2)Državnoodvjetnička pisarnica može imati više ustrojstvenih jedinica odnosno posebnih pisarnica, sukladno stavcima 3. do 5. ovog članka.
(3)U Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske može se osnovati državnoodvjetnička pisarnica sa više ustrojstvenih jedinica, odnosno posebnih pisarnica.
(4)U većim državnim odvjetništvima u kojima na pojedinim upisnicima radi više zaposlenika državnoodvjetnička pisarnica može imati dvije ustrojstvene jedinice odnosno posebne pisarnice, i to kaznenu i građansko-upravnu pisarnicu.
(5)U državnom odvjetništvu s većim opsegom poslova kaznena pisarnica može imati više posebnih pisarnica, kao što su istražna, prvostupanjska, drugostupanjska, punoljetnih osoba, maloljetnih osoba, a građansko-upravna pisarnica može imati više posebnih pisarnica kao što su građanska, upravna, ovršna i slično.
(6)Državna odvjetništva s većim opsegom poslova mogu imati, u državnoodvjetničkoj pisarnici, odnosno posebnoj državnoodvjetničkoj pisarnici, i druge ustrojstvene jedinice kao što su odjeljak prijepisa, odjeljak prijema i otpreme pošte i dr.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 46.
(1)Radom državnoodvjetničke pisarnice upravlja voditelj državnoodvjetničke pisarnice, koji se skrbi za pravodobno i uredno obavljanje uredskih poslova.
(2)Kad je državnoodvjetnička pisarnica podijeljena na više ustrojstvenih jedinica (posebnih pisarnica), radom pojedine ustrojstvene jedinice upravlja voditelj pod nadzorom voditelja državnoodvjetničke pisarnice i ravnatelja državnoodvjetničke uprave.
(3)Voditelj državnoodvjetničke pisarnice skrbi i za uredno i pravodobno obavljanje poslova prijepisa i obavlja raspored rada zapisničara.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
6.STRUČNA KNJIŽNICA I BAZA ZNANJA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 47.
(1)Državni odvjetnik ili osoba koju on odredi skrbi da se svim dužnosnicima, savjetnicima i drugim zaposlenicima kojima je potrebno omogući pristup mrežnim stranicama Narodnih novina radi praćenja objave novih zakona i drugih propisa, pravnim portalima preko kojih je moguće dobiti podatke o važećim propisima, sudskoj praksi sudova u Republici Hrvatskoj, Suda Europske unije te Europskog suda za ljudska prava, kao i pravna mišljenja i stručne članke, te skrbi o redovitoj nabavi stručnih časopisa i publikacija, zbirki sudskih odluka i službenih glasila potrebnih za što stručnije obavljanje poslova.
(2)Krajem svake kalendarske godine službena glasila i drugi stručni časopisi, ako nisu objavljeni na službenim mrežnim stranicama u elektronskom obliku, po potrebi se uvezuju zajedno s kazalom i čuvaju u knjižnici.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 48.
(1)Zaposlenik kojeg odredi državni odvjetnik brine se o stručnoj knjižnici, nabavi i popunjavanju knjižnice i vodi popis izdanih knjiga i časopisa.
(2)O nabavi novih izdanja komentara, zakonskih propisa i druge stručne literature odlučuje državni odvjetnik.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 49.
Dužnosnici i službenici imaju pravo neposredno, a ako za to nisu ispunjeni uvjeti preko ureda državnog odvjetnika, pristupati mrežnoj stranici državnog odvjetništva dostupnoj vanjskoj javnosti, kao i mrežnoj aplikaciji dostupnoj internoj javnosti (Baza znanja) radi lakšeg obavljanja poslova kojima su zaduženi.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Baza znanja
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 50.
(1)Baza znanja je mrežna aplikacija naseljena u informatičkoj infrastrukturi ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa, a namijenjena je dužnosnicima i službenicima u državnom odvjetništvu kao alat u svakodnevnom radu radi ujednačavanja postupanja i unapređenja rada te r adi dijeljenja najboljih iskustava i praksi u radu .
(2)Baza znanja sadrži iskustva i prakse u radu državnih odvjetništava te na nacionalnoj razini omogućava svim dužnosnicima i službenicima u državnim odvjetništvima trenutni pristup podacima i njihovu međusobnu razmjenu, kao i unošenje novih i pretraživanje postojećih primjera iskustava i praksi.
(3)U Bazi znanja objavljuju se opće upute, statistički podaci i izvješća o radu, te pravna mišljenja i važnije sudske odluke, stručni radovi i izvješća sa savjetovanja i stručnih skupova.
(4)U Bazi znanja ne objavljuju se klasificirani podaci.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uređivački odbor
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 51.
(1)Članovi Uređivačkog odbora Baze znanja su po položaju Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske, prvi zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, voditelji Građansko-upravnog odjela i Kaznenog odjela Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i voditelji odsjeka u Uredu Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske.
(2)Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske godišnjim rasporedom poslova određuje službenika ovlaštenog za unos, moderiranje i uređivanje sadržaja u Bazi znanja.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
IV. RASPORED POSLOVA I DODJELA PREDMETA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 52.
(1)Rasporedom poslova u državnom odvjetništvu ustanovljavaju se odsjeci i raspoređuju zamjenici državnog odvjetnika, savjetnici, stručni suradnici i zaposlenici određeni za obavljanje posebnih poslova.
(2)U tijeku jedne kalendarske godine dužnosnici se, u pravilu, određuju za rad na poslovima iste vrste.
(3)U manjim državnim odvjetništvima, u kojima opseg poslova i broj dužnosnika ne omogućavaju podjelu rada po vrstama predmeta potiče se specijalizacija u mjeri u kojoj je to moguće.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
1.GODIŠNJI RASPORED POSLOVA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 53.
(1)Godišnji raspored poslova utvrđuje se krajem kalendarske godine i primjenjuje se od prvog dana sljedeće godine.
(2)Prije utvrđivanja rasporeda poslova zamjenika državni odvjetnik pribavlja mišljenje kolegija državnog odvjetništva.
(3)Državni odvjetnik utvrđuje raspored zamjenika, savjetnika i ostalih zaposlenika na određene poslove sukladno potrebama državnog odvjetništva, vodeći računa o njihovim stručnim sposobnostima i sklonostima za obavljanje određenih poslova u mjeri u kojoj je to moguće.
(4)Pravomoćni godišnji raspored poslova prije početka primjene dostavlja se višem državnom odvjetništvu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 54.
(1)Godišnjim rasporedom poslova određuju se zamjenik državnog odvjetnika za poslove državnoodvjetničke uprave (prvi zamjenik), voditelj stalne službe, voditelji odjela i odsjeka, matrica ovlaštenja, dužnosnici zaduženi za rad na pojedinim vrstama predmeta i njihov raspored u odjele, odsjeke i stalne službe, dužnosnici koji obavljaju dežurstvo u prethodnom kaznenom postupku, raspored savjetnika i stručnih suradnika, osobe određene za ključne korisnike sustava CTS u državnom odvjetništvu te raspored drugih zaposlenika.
(2)Godišnjim rasporedom poslova određuje se koji savjetnici u kaznenim odjelima mogu zastupati optužne akte te koji savjetnici u građansko-upravnim odjelima na temelju posebne punomoći državnog odvjetnika mogu zastupati pred sudovima i javnopravnim tijelima.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 55.
Godišnjim rasporedom poslova određuje se i raspored državnog odvjetnika i zamjenika državnog odvjetnika koji je privremeno upućen na rad u državno odvjetništvo višeg stupnja.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 56.
(1)Državni odvjetnik dostavlja administratoru sustava CTS u državnom odvjetništvu pravomoćni godišnji raspored poslova najkasnije u roku od tri dana od dana pravomoćnosti.
(2)Glavni administrator sustava CTS i administrator sustava CTS za područje županijskog državnog odvjetništva unose u sustav CTS podatke iz godišnjeg rasporeda poslova za iduću godinu u algoritam za dodjelu predmeta sustava CTS najkasnije do 31. prosinca tekuće godine.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 57.
Sukladno godišnjem rasporedu poslova državni odvjetnik raspoređuje službenike i namještenike u ustanovljene ustrojstvene jedinice.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
2.PRIGOVOR NA GODIŠNJI RASPORED POSLOVA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 58.
(1)Godišnji raspored poslova dostavlja se dužnosnicima i zaposlenicima koji svojim potpisom potvrđuju da im je isti dostavljen. Svaki zamjenik i zaposlenik može u roku od tri dana od primitka državnom odvjetniku izjaviti prigovor na godišnji raspored poslova.
(2)Državni odvjetnik dostavlja godišnji raspored poslova zajedno s prigovorima i svojim mišljenjem o osnovanosti prigovora višem tijelu državnoodvjetničke uprave najkasnije u roku od osam dana od dana isteka roka za prigovor.
(3)Više tijelo državnoodvjetničke uprave može nakon što se upozna s mišljenjem državnog odvjetnika, po službenoj dužnosti ili u povodu primljenih prigovora, dopuniti i izmijeniti godišnji raspored poslova.
(4)Dostavljeni godišnji raspored poslova iz stavka 2. ovog članka primjenjuje se ako viši državni odvjetnik u roku od 15 dana od dana primitka rasporeda poslova, prigovora i mišljenja državnog odvjetnika ne donese odluku sukladno Zakonu o državnom odvjetništvu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
3.IZMJENE GODIŠNJEG RASPOREDA POSLOVA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 59.
(1)Godišnji raspored poslova može se u tijeku godine mijenjati zbog znatnijeg povećanja broja predmeta određene vrste, zbog potrebe da se pojedinoj vrsti predmeta odnosno pravnih stvari da prvenstvo u rješavanju, zbog imenovanja novog zamjenika državnog odvjetnika, dulje odsutnosti zamjenika ili drugog zaposlenika i drugih opravdanih razloga.
(2)Odredbe ovog Poslovnika o pravu na prigovor primjenjuju se i na izmijenjeni godišnji raspored poslova.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 60.
Ako nema potrebe za izmjenom godišnjeg rasporeda, prijašnji raspored može se primjenjivati u sljedećoj godini.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
4. DODJELA PREDMETA U RAD
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 61.
(1)Dodjela predmeta u rad rješavatelju vrši se automatskom (nasumičnom) dodjelom predmeta, sukladno odredbama glave XIV. ovog Poslovnika.
(2)Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, klasificirane predmete čiji se upisnici vode isključivo u papirnatom obliku u rad dodjeljuje državni odvjetnik.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
V.RADNO VRIJEME, ODMORI I DOPUSTI
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
1. RADNO VRIJEME
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 62.
(1)Dnevni raspored radnog vremena utvrđuje državni odvjetnik sukladno zakonu.
(2)Poslovi koji ne trpe odgodu, kao i već započete rasprave, ročišta i očevidi čija bi odgoda izazvala veće troškove ili odugovlačenje postupka ili kad to zahtijevaju zakonski rokovi dovršavaju se bez obzira na redovito radno vrijeme.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 63.
(1)U državnim odvjetništvima radno vrijeme od 40 sati tjedno raspoređuje se u pet radnih dana. Radno vrijeme počinje u 8.00, a završava u 16.00 sati.
(2)Radno vrijeme državnog odvjetništva, u pravilu, jednako je radnom vremenu suda istog stupnja čije je sjedište u istoj zgradi ili istom mjestu u kojem je i sjedište državnog odvjetništva.
(3)Državni odvjetnik je dužan o radnom vremenu državnog odvjetništva izvijestiti neposredno višeg državnog odvjetnika, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske i ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.
(4)Državni odvjetnik može odobriti da zaposlenici mogu započeti s radom između 7,00 i 9,00 sati, tako da im radno vrijeme završava nakon provedenih osam sati na radu (klizno radno vrijeme), o čemu je dužan izvijestiti neposredno višeg državnog odvjetnika.
(5)U slučaju iz stavka 4. ovog članka rad se mora organizirati na način da se u svakoj ustrojstvenoj jedinici državnog odvjetništva osigura prisutnost dovoljnog broja zaposlenika potrebnih za svakodobno obavljanje poslova u redovnom radnom vremenu iz stavka 1. i 2. ovog članka.
(6) Obavijest o radnom vremenu objavljuje se i na mrežnoj stranici državnog odvjetništva.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
2. SLUŽBA DEŽURSTVA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 64.
(1)Nakon redovnog radnog vremena državnog odvjetništva, u dane tjednog odmora, neradne dane i državne blagdane organizira se služba dežurstva kako bi se obavile radnje koje ne trpe odgodu.
(2)Dežurstvo u županijskim i općinskim državnim odvjetništvima te posebnom državnom odvjetništvu može se organizirati na sljedeći način:
- neprekidno u zgradi državnog odvjetništva ili
- u pripravnosti, i to radnim danom od kraja radnog vremena do početka radnog vremena sljedećeg radnog dana, a u dane tjednog odmora, neradne dane i državne blagdane prema odluci nadležnog državnog odvjetnika.
(3)O obavljanju poslova u dežurstvu vodi se knjiga dežurstva elektroničkom obliku u koju se upisuju svi relevantni događaji, a po odluci državnog odvjetnika može se voditi i u papirnatom obliku.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Raspored dežurstva
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 65.
(1)Državni odvjetnik donosi raspored dežurstva dužnosnika i zaposlenika za razdoblje od najmanje mjesec dana. Rasporedom dežurstava određuju se dužnosnici i zaposlenici koji dežuraju u određene dane, mjesto gdje dežuraju i kontakt podaci: broj dežurnog mobitela, broj fax uređaja i naziv elektroničke pošte za poslove dežurstva.
(2)Državna odvjetništva, u pravilu, dežuraju u skladu sa svojom stvarnom i mjesnom nadležnošću.
(3)Županijski državni odvjetnik može uz suglasnost Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske odlučiti da poslove dežurstva za potrebe jednog ili više općinskih državnih odvjetništava s područja županijskog državnog odvjetništva preuzme županijsko državno odvjetništvo.
(4)Županijski državni odvjetnik može odlučiti da poslove dežurstva obavljaju zajednički općinska državna odvjetništva s područja njegove nadležnosti. U tom slučaju raspored dežurstva donosi općinski državni odvjetnik kojeg odredi županijski državni odvjetnik.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Obavještavanje o rasporedu dežurstva
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 66.
(1)Županijski i općinski državni odvjetnici o rasporedu dežurstva obavještava nadležne sudove, nadležne policijske uprave i više državno odvjetništvo. Primjerak rasporeda dežurstva dostavlja se i Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
(2)Čelnik posebnog državnog odvjetništva o rasporedu dežurstva obavještava nadležne sudove, sve policijske uprave, županijska državna odvjetništva i Policijski nacionalni ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta. Primjerak rasporeda dežurstva dostavlja se i Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
3. GODIŠNJI ODMORI
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 67.
(1)Dužnosnici i ostali zaposlenici godišnji odmor koriste, u pravilu, ijekom mjeseca srpnja i kolovoza tekuće godine.
(2)Raspored korištenja godišnjih odmora u skladu sa zakonom utvrđuje državni odvjetnik po pribavljenom mišljenju voditelja ustrojstvenih jedinica, polazeći pritom od potreba službe te vodeći računa o željama dužnosnika i ostalih zaposlenika u mjeri u kojoj je to moguće.
(3)Nakon što pribavi prijedloge svih dužnosnika i ostalih zaposlenika, državni odvjetnik sastavlja raspored korištenja godišnjih odmora. Kod izrade rasporeda korištenja godišnjih odmora vodi se računa da u državnom odvjetništvu ostane dovoljan broj dužnosnika i ostalih zaposlenika potrebnih za rješavanje hitnih predmeta.
(4)Raspored godišnjih odmora državnog odvjetnika i zamjenika koji ga zamjenjuju u poslovima državnoodvjetničke uprave za svaku kalendarsku godinu dostavlja se višem državnom odvjetniku i Glavnom državnom odvjetniku Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
VI. SLUŽBENA ZGRADA I RADNE PROSTORIJE
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
1. SLUŽBENA ZGRADA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 68.
(1)Službenu zgradu odnosno radni prostor državnom odvjetništvu daje na korištenje ovlašteno državno tijelo Republike Hrvatske.
(2)Ako je u istoj službenoj zgradi smješteno više državnih odvjetništava, službenom zgradom upravlja više državno odvjetništvo.
(3)Ako su u istoj zgradi smještena različita pravosudna tijela, zgradom upravlja sud.
(4)Ako u slučaju iz stavka 3. ovog članka nema suglasnosti čelnika pravosudnih tijela o načinu korištenja i rasporedu radnog prostora, konačnu odluku donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.
(5)Službena zgrada ili njezin dio može se dati na korištenje ili u zakup samo uz odobrenje ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 69.
(1)Na svakoj zgradi u kojoj je smješteno državno odvjetništvo mora biti istaknut naziv državnog odvjetništva i zastava Republike Hrvatske.
(2)Na zgradi u kojoj je smještena stalna služba državnog odvjetništva mora biti istaknut naziv državnog odvjetništva i naziv stalne službe.
(3)Kad su kazneni i građansko-upravni odjeli smješteni u različitim zgradama, na natpisnim pločama navodi se i naziv odjela.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Natpisna ploča državnog odvjetništva
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 70.
(1) Naziv državnog odvjetništva ispisuje se na posebnoj staklenoj ploči četverokutnog oblika, dimenzija 45 x 25 cm. Ovisno o veličini i vanjskom izgledu zgrade natpisna ploča može se izraditi u drugoj veličini ili od drugog materijala ako za to postoje posebni razlozi, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.
(2)Natpisna ploča sadrži grb i naziv Republika Hrvatska te naziv i sjedište državnog odvjetništva. Tekst mora biti napisan velikim tiskanim slovima u zlatnoj boji na crnoj podlozi.
(3)Natpisne ploče državnog odvjetništva i stalne službe državnog odvjetništva sa sjedištem na području jedinica lokalne samouprave u kojima je uz hrvatski jezik i latinično pismo u ravnopravnoj službenoj uporabi jezik i pismo nacionalne manjine pišu se na oba jezika i pisma.
(4)Natpisna ploča pričvršćuje se na lijevoj strani zgrade uz glavni ulaz, u visini polovice otvora glavnog ulaza. Ako je u zgradi smješteno više državnih odvjetništava, natpisne ploče pričvršćuju se na istoj strani zgrade, tako da najprije bude pričvršćena natpisna ploča višeg državnog odvjetništva, a zatim natpisne ploče ostalih državnih odvjetništava.
(5)Ako je u sudskoj zgradi smješteno više pravosudnih tijela, natpisne ploče državnih odvjetništava pričvršćuju se na lijevoj strani zgrade uz glavni ulaz, u istoj ravnini s natpisnim pločama sudova istog stupnja.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
2. KUĆNI RED
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 71.
(1) Kućnim redom utvrđuje se način korištenja radnih i ostalih prostorija u zgradi državnog odvjetništva, vrijeme zadržavanja u zgradi, mjere za održavanje reda i čistoće, mjere potrebne za sigurnost prostorija i ostale mjere potrebne za čuvanje sredstava za rad i drugih predmeta koji se nalaze u zgradi državnog odvjetništva te dužnosti službenih osoba kojima je povjerena skrb o sigurnosti zgrade, kao i ostalih osoba koje se koriste prostorijama državnog odvjetništva ili se u njima povremeno zadržavaju.
(2) Državni odvjetnik propisuje kućni red. Ako se istom zgradom koristi više državnih odvjetništava, kućni red propisuje viši državni odvjetnik. Ako se u zgradi nalazi više pravosudnih tijela, kućni red sastavlja se u sporazumu s čelnicima tijela, osim ako su prostorije državnog odvjetništva potpuno odvojene. Ako se kućni red ne donese sporazumom, propisuje ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.
(3) S kućnim redom upoznat će se svi dužnosnici i ostali zaposlenici.
(4)Izvadak iz kućnog reda u dijelu koji se odnosi na građane ističe se na vidljivom mjestu u zgradi gdje se nalaze radne prostorije državnog odvjetništva i objavljuje na mrežnoj stranici državnog odvjetništva.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
3. RASPORED RADNIH PROSTORIJA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 72.
(1)Državni odvjetnik određuje raspored radnih prostorija koje koriste državni odvjetnik i ustrojstvene jedinice državnog odvjetništva.
(2)Raspored prostorija prilagođava se tako da radne prostorije namijenjene za rad na predmetima iste vrste budu međusobno povezane i da se u njihovoj blizini nalaze odgovarajuće pisarnice.
(3)Za primitak podnesaka i pošiljaka, za ispitivanje okrivljenika i svjedoka te prijem stranaka određuju se, u pravilu, prostorije u neposrednoj blizini ulaza u službenu zgradu odnosno radni prostor.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 73.
(1)Prikaz rasporeda radnih prostorija ističe se na vidljivom mjestu na ulazu u službenu zgradu odnosno radni prostor.
(2)Prikaz rasporeda radnih prostorija pregledno prikazuje smještaj ureda državnog odvjetnika i drugih ustrojstvenih jedinica, s kratkim opisom poslova koji se u pojedinim prostorijama obavljaju i naznakom vremena određenog za primanje stranaka te oznakom rednog broja sobe i kata gdje se prostorije nalaze.
(3)Iz rasporeda prostorija mora biti vidljivo u kojoj se prostoriji obavlja služba dežurstva.
(4)Na hodnicima i stubištima postavljaju se oznake za snalaženje u radnom prostoru s upozorenjem da se radne prostorije nalaze u određenom dijelu službene zgrade (npr. ured državnog odvjetnika, soba br. 4, pisarnica, soba br. 2 itd.).
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 74.
(1)Na vratima prostorija u kojima rade dužnosnici i savjetnici stavlja se natpis s njihovim imenom i prezimenom te oznakom dužnosti.
(2)Ured državnog odvjetnika označava se posebnim natpisom. Na ostale prostorije stavlja se naziv ustrojstvene jedinice uz koji se stavlja ime i prezime voditelja ustrojstvene jedinice. Na ulazna vrata jedne prostorije stavlja se, u pravilu, jedan natpis, a više natpisa samo ako je to potrebno radi boljeg snalaženja stranaka.
(3)U državnim odvjetništvima sa sjedištem na području jedinica lokalne samouprave u kojima je uz hrvatski jezik i latinično pismo u ravnopravnoj službenoj uporabi jezik i pismo nacionalne manjine natpisi se pišu na oba jezika i pisma.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
4. OGLASNA PLOČA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 75.
(1)Oglasna ploča se postavlja u državnom odvjetništvu na vidljivom mjestu gdje je slobodan pristup strankama.
(2)Ako kazneni i građansko-upravni odjeli državnog odvjetništva nisu smješteni u istoj zgradi u sjedištu državnog odvjetništva odnosno u sjedištu stalne službe, oglasna ploča se postavlja u svakoj zgradi, tako da je iz natpisa na oglasnoj ploči vidljivo o kojoj se ustrojstvenoj jedinici radi.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
VII. TAJNOST PODATAKA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
1. SIGURNOST PODATAKA I SIGURNOSNA PROVJERA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Klasificirani podatak
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 76.
(1)Klasificirani podatak je onaj podatak koji je nadležno tijelo, na temelju zakona, u propisanom postupku takvim označilo i za koji je utvrđen stupanj tajnosti, kao i podatak kojeg je Republici Hrvatskoj tako označenog predala druga država, međunarodna organizacija ili institucija s kojom Republika Hrvatska surađuje.
(2)Državno odvjetništvo u obavljanju poslova iz svoje nadležnosti rukuje klasificiranim podacima drugih nadležnih tijela koji su dostavljeni državnom odvjetništvu (klasificirani podaci drugih vlasnika podataka) i klasificiranim podacima državnog odvjetništva.
(3) Na omotu spisa iz upisnika državnog odvjetništva »VT«, »T«, »POV« ili »OGR« naznačuje se veza s kaznenim, građanskim ili drugim spisom, a također se i na tim spisima naznačuje veza sa spisom koji sadrži klasificirane podatke, osim ako državni odvjetnik ne odredi drukčije.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Klasificirani podaci drugih vlasnika podataka
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 77.
(1) Podaci Hrvatskog sabora, Vlade Republike Hrvatske, državnih i pravosudnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te drugih pravnih osoba zaprimljeni u pojedino državno odvjetništvo koji su na osnovu Zakona o tajnosti podataka od strane ovlaštenih osoba označeni stupnjem tajnosti »VRLO TAJNO«, »TAJNO«, »POVJERLJIVO« i »OGRANIČENO« unose se u odgovarajući upisnik državnog odvjetništva »VT«, »T«, »POV« ili »OGR«.
(2)Na način opisan u stavku 1. ovog članka postupa se i kad državno odvjetništvo zaprimi podatak koji je klasificirao državni odvjetnik u drugom državnom odvjetništvu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Klasificirani podaci državnog odvjetništva
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 78.
(1)Stupnjevi tajnosti kojima se podaci državnog odvjetništva mogu klasificirati su:
- VRLO TAJNO kratica »VT«
- TAJNO kratica »T«
- POVJERLJIVO kratica »POV« i
- OGRANIČENO kratica »OGR«.
(2)Klasificiranje podataka svih stupnjeva tajnosti može provoditi Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske i osoba koju on za to ovlasti.
(3)Klasificiranje podataka stupnjevima tajnosti »POVJERLJIVO« i »OGRANIČENO« mogu provoditi i čelnik posebnog državnog odvjetništva te županijski i općinski državni odvjetnici.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 79.
(1)Klasifikacija podataka državnog odvjetništva vrši se prema odredbama Zakona o tajnosti podataka te na način određen Uredbom o načinu označavanja klasificiranih podataka, sadržaju i izgledu uvjerenja o obavljenoj sigurnosnoj provjeri i izjave o postupanju s klasificiranim podacima.
(2) U upisnik državnog odvjetništva »VT« se unose i stupnjem tajnosti »VRLO TAJNO« klasificiraju podaci Državnog odvjetništva Republike Hrvatske koji se odnose na temeljna pitanja Ustavom utvrđenog ustrojstva Republike Hrvatske, neovisnost, cjelovitost i sigurnost Republike Hrvatske, međunarodne odnose Republike Hrvatske, obrambenu sposobnost i sigurnosno-obavještajni sustav, sigurnost građana te osnove gospodarskog i financijskog sustava Republike Hrvatske, čije bi neovlašteno otkrivanje nanijelo nepopravljivu štetu nacionalnoj sigurnosti i vitalnim interesima Republike Hrvatske.
(3)U upisnik državnog odvjetništva »T« se unose i stupnjem tajnosti »TAJNO« klasificiraju podaci Državnog odvjetništva Republike Hrvatske iz stavka 2. ovog članka čije bi neovlašteno otkrivanje teško naštetilo nacionalnoj sigurnosti i vitalnim interesima Republike Hrvatske.
(4)U upisnik državnog odvjetništva »POV« se unose i stupnjem tajnosti »POVJERLJIVO« klasificiraju podaci državnih odvjetništava koji su nastali tijekom provođenja izvida i istrage ili drugog rada državnog odvjetništva, a koji se odnose na neovisnost, cjelovitost i sigurnost Republike Hrvatske, međunarodne odnose Republike Hrvatske, obrambenu sposobnost i sigurnosno-obavještajni sustav, sigurnost građana te osnove gospodarskog i financijskog sustava Republike Hrvatske, a čije bi neovlašteno otkrivanje naštetilo tim vrijednostima.
(5)U upisnik državnog odvjetništva »OGR« se unose i stupnjem tajnosti »OGRANIČENO« klasificiraju podaci državnog odvjetništva čije bi neovlašteno otkrivanje naštetilo djelovanju i izvršavanju poslova državnog odvjetništva.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Označavanje klasificiranih dokumenata državnog odvjetništva
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 80.
(1)Na prvoj stranici klasificiranog dokumenta iz upisnika »VT«, »T« »POV« i »OGR« u gornjem desnom kutu upisuje se oznaka stupnja tajnosti, a ispod nje oznaka broja primjerka u odnosu na ukupan broj primjeraka klasificiranog dokumenta.
(2)Svaka stranica klasificiranog dokumenta iz upisnika »VT«, »T« »POV« i »OGR« mora u desnom donjem kutu podnožja dokumenta imati naveden broj stranice u odnosu na ukupan broj stranica dokumenta. Broj, vrsta, naziv i stupanj tajnosti priloga navode se na posljednjoj stranici dokumenta.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Pristup klasificiranim podacima
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 81.
(1)Pristup klasificiranim podacima označenim stupnjevima tajnosti »VRLO TAJNO«, »TAJNO« i »POVJERLJIVO« imaju dužnosnici i zaposlenici kojima je to nužno za obavljanje poslova iz njihovog djelokruga, kojima je izdano Uvjerenje o obavljenoj sigurnosnoj provjeri (u daljnjem tekstu: certifikat) odnosno oni koji po Zakonu o tajnosti podataka imaju pravo pristupa bez certifikata.
(2)Pristup klasificiranim podacima s oznakom tajnosti »OGRANIČENO« koji su upisani u upisnik »OGR« imaju oni dužnosnici i zaposlenici koji u svom radu na njima ostvaruju uvid radi upravljanja, obrade i drugih oblika rada i rukovanja, i to sve u mjeri u kojoj obavljanje službenih poslova i zadaća to zahtijeva.
(3)Pristup klasificiranim podacima »OGRANIČENO« koji se ne unose u upisnik »OGR« (kazneni predmeti) imaju oni dužnosnici i zaposlenici koji su zaduženi tim predmetima ili kojima je to potrebno radi obavljanja redovnih poslova.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 82.
(1)Svi dužnosnici i zaposlenici u državnom odvjetništvu dužni su čuvati tajnost podataka neovisno o načinu saznanja tajnih podataka ili pribavljanja odnosno stjecanja mogućnosti uvida u tajne podatke.
(2)Svatko tko takav podatak koristi ili mu taj podatak postane dostupan dužan je poduzeti mjere i postupke zaštite takvih podataka u skladu s Zakonom o tajnosti podataka i Uredbom o načinu označavanja klasificiranih podataka, sadržaju i izgledu uvjerenja o obavljenoj sigurnosnoj provjeri i izjave o postupanju s klasificiranim podacima.
(3)Državni odvjetnik ili zamjenik, kao i drugi zaposlenik koji je upoznat s klasificiranim podatkom dužan je čuvati njegovu tajnost i nakon prestanka obavljanja dužnosti ili službe, sve dok se podatak ne deklasificira ili dok se odlukom vlasnika podatka ne oslobodi obveze čuvanja tajnosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Upotreba klasificiranih podataka u sudskim i drugim postupcima
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 83.
(1)Spise ili podatke iz članaka 77. i 79. ovog Poslovnika državno odvjetništvo ne može učiniti dostupnim drugim osobama niti ih upotrijebiti u drugu svrhu od one za koju su klasificirani ili dobiveni.
(2) Ako su podaci ili podnesci iz članaka 77. i 79. ovog Poslovnika potrebni u sudskom ili drugom postupku koji je javan, državno odvjetništvo mora od tijela koje je stavilo oznaku tajnosti zatražiti deklasifikaciju odnosno tajne podatke može ako su za to ispunjeni uvjeti deklasificirati državni odvjetnik koji ih je klasificirao.
(3)Državni odvjetnik koji je klasificirao podatak upisan u upisnik državnog odvjetništva »VT«, »T«, »POV« i »OGR« o promjeni stupnja tajnosti ili o deklasifikaciji podatka mora pisanim putem izvijestiti sva tijela kojima je podatak bio dostavljen.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Nadzor i zaštita klasificiranih podataka
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 84.
(1)Državni odvjetnik skrbi da klasificiranim podacima »VRLO TAJNO«, »TAJNO« i »POVJERLJIVO« imaju pristup samo dužnosnici i zaposlenici koji imaju certifikat odnosno oni koji po Zakonu o tajnosti podataka imaju pravo pristupa bez certifikata, u mjeri u kojoj obavljanje službenih poslova i zadaća to zahtijeva.
(2)Državno odvjetništvo koje je klasificiralo podatak upisan u upisnik državnog odvjetništva »VT«, »T«, »POV« i »OGR«, dužno je trajno procjenjivati stupanj tajnosti klasificiranog podatka i izrađivati periodične procjene u skladu s rokovima navedenim u Zakonu o tajnosti podataka.
(3)Nadzor nad postupcima klasifikacije i deklasifikacije podataka obavlja državni odvjetnik i sigurnosni koordinator, a u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske zamjenik kojeg odredi Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske i savjetnik za informacijsku sigurnost.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 85.
U slučaju nestanka ili otkrivanja klasificiranih podataka (»VT«, »T« i »POV«) državni odvjetnik ili zamjenik kojeg on odredi odmah pokreće postupak utvrđivanja okolnosti nestanka ili otkrivanja tih podataka sukladno posebnim propisima te izvješćuje savjetnika za informacijsku sigurnost u Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske i nadležna državna tijela.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 86.
O nestanku, priopćavanju, dostavi i uporabi klasificiranih podataka (»VT«, »T« i »POV«) vodi se poseban očevidnik o nestalim ili otkrivenim tajnim podacima sukladno odredbama Zakona o tajnosti podataka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 87.
(1) Kriterije za određivanje stupnjeva tajnosti podataka iz nadležnosti državnog odvjetništva pravilnikom propisuje Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske .
(2) Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske posebnom odlukom određuje popis dužnosti i poslova u državnom odvjetništvu za koje je potrebno uvjerenje o sigurnosnoj provjeri (certifikat).
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
2. SIGURNOST INFORMACIJSKIH SUSTAVA, SIGURNOST POSLOVNE SURADNJE I FIZIČKA SIGURNOST
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 88.
(1)U državnim odvjetništvima koja rukuju vlastitim klasificiranim podacima i klasificiranim podacima drugih vlasnika uspostavljaju su mjere fizičke sigurnosti, mjere sigurnosti informacijskog sustava i mjere sigurnosti poslovne suradnje, sukladno posebnim propisima.
(2)Nabavu kapitalnih sredstava potrebnih za uspostavljanje mjera iz stavka 1. ovog članka u državnom odvjetništvu obavlja ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa na temelju godišnjih planova i visine osiguranih sredstava u državnom proračunu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
VIII. ZAŠTITA OSOBNIH PODATAKA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 89.
(1) Ako su osobni podaci sadržani u odluci državnog odvjetništva, upisniku ili spisu predmeta obrađenom tijekom istraživanja, istrage i kaznenog postupka, fizička osoba (ispitanik) ostvaruje pravo na pristup vlastitim osobnim podacima, pravo na ispravak ili brisanje vlastitih osobnih podataka i ograničenje obrade vlastitih osobnih podataka u skladu s odredbama Zakona o kaznenom postupku, ovog Poslovnika i drugih posebnih propisa .
(2) Pravo na pristup vlastitim osobnim podacima sadržanim u upisniku kaznenih prijava i pomoćnim knjigama okrivljenik, oštećenik i žrtva kaznenog djela imaju u onom trenutku u kojem ostvaruju i pravo na uvid u konkretan spis radi kojeg traže uvid u upisnik kaznenih prijava i pomoćne knjige, a sukladno odredbama Zakona o kaznenom postupku i ovog Poslovnika. Ovo pravo okrivljenik, oštećenik i žrtva kaznenog djela ostvaruju isključivo u dijelu koji se odnosi na osobne podatke iz tog konkretnog spisa.
(3) Ako su osobni podaci sadržani u odluci državnog odvjetništva, upisniku ili spisu predmeta iz nadležnosti građansko-upravnog odjela ili odluci, predmetu i upisniku predmeta državnoodvjetničke uprave, fizička osoba (ispitanik) ostvaruje pravo na pristup vlastitim osobnim podacima, pravo na ispravak ili brisanje vlastitih osobnih podataka i ograničenje obrade vlastitih osobnih podataka u skladu s propisima o zaštiti osobnih podataka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 90.
(1)O zahtjevu za ostvarivanje nekog od prava iz članka 89. ovog Poslovnika odlučuje rješavatelj kad se radi o osobnom podatku koji je unesen u predmet koji je njemu dodijeljen u rad.
(2)Rješavatelj koji je zadužen spisom u svakom pojedinom slučaju odlučuje hoće li se osobama iz članka 89. stavka 2. ovog Poslovnika dozvoliti uvid u upisnik kaznenih prijava ili će se okrivljeniku izdati pisana potvrda o tome kada je prijava protiv njega upisana u upisnik kaznenih prijava, kao i drugi podaci u svezi predmetnog upisa . Na isti način postupit će se ako uvid traži branitelj okrivljenika ili punomoćnik oštećenika ili žrtve.
(3)Ako se radi o osobnom podatku koji nije unesen u predmet koji je dodijeljen određenom rješavatelju ili o osobnom podatku koji je unesen u predmet državnoodvjetničke uprave, o zahtjevu odlučuje državni odvjetnik ili osoba koju on ovlasti.
(4)Ako se odlukom iz stavaka 1. do 3. ovog članka odbija zahtjev za ostvarivanje nekog od prava navedenih iz članka 89. ovog Poslovnika, takva odluka se dostavlja podnositelju zahtjeva i mora sadržavati razloge.
(5) Odluke iz ovog članka provodi voditelj pisarnice.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 91.
(1)Ako voditelj pisarnice utvrdi da su osobni podaci u upisnicima nepotpuni, netočni ili neažurni, dužan ih je sam dopuniti ili izmijeniti, o čemu će napisati bilješku i u odgovarajućem spisu.
(2)O izvršenoj dopuni, izmjeni ili brisanju osobnih podataka voditelj pisarnice će odmah izvješćuje korisnike osobnih podataka, a osobu na koju se osobni podaci odnose najkasnije u roku od 30 dana.
(3)Iznimno od odredbe stavka 2. ovog članka, ako je pristup osobnim podacima ograničen u skladu s Zakonom o tajnosti podataka, Zakonom o kaznenom postupku, Zakonom o državnom odvjetništvu ili drugim posebnim propisom, voditelj pisarnice o izvršenoj dopuni, izmjeni ili brisanju osobnih podataka izvješćuje samo one korisnike koji imaju pristup tim podacima.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 92.
(1) Nadzor nad obradom osobnih podataka u državnom odvjetništvu kao neovisnom pravosudnom tijelu provodi ovlašteno nadzorno tijelo.
(2)Državni odvjetnik u obavljanju poslova državnoodvjetničke uprave provodi nadzor nad obradom osobnih podataka u tom državnom odvjetništvu.
(3)Državno odvjetništvo provodi odgovarajuće tehničke i organizacijske mjere kako bi osiguralo da se obrada osobnih podataka u državnom odvjetništvu provodi u skladu s propisima o zaštiti osobnih podataka.
(4) Mjere iz stavka 3. ovog članka osobito obuhvaćaju ograničen, kontroliran i zaštićen pristup prostorijama i ormarima u kojima su pohranjeni osobni podaci u papirnatom obliku te ograničen, kontroliran i korisničkim imenima i lozinkama zaštićen pristup računalima u kojima su pohranjeni osobni podaci u elektronskom obliku.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 93.
(1) Osobne podatke iz članka 89. ovog Poslovnika državno odvjetništvo, sukladno propisima, upotrebljava u postupcima pred sudom i drugim državnim ili javnopravnim tijelima.
(2) Osobni podaci prikupljeni za potrebe kaznenog postupka mogu se sukladno odredbama Zakona o kaznenom postupku i na način propisan tim Zakonom dati na raspolaganje drugim državama i međunarodnim tijelima.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
IX. SASTAVLJANJE DRŽAVNOODVJETNIČKIH PISMENA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
1. OPĆENITO
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Zaglavlje pismena
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 94.
(1) Na sva državnoodvjetnička pismena stavlja se u lijevom gornjem kutu grb Republike Hrvatske u izvornim bojama ili crno bijeloj tehnici.
(2)Ispod grba Republike Hrvatske upisuje se naziv „Republika Hrvatska“ i ispod toga redom, jedno ispod drugog upisuju se naziv državnog odvjetništva i njegovo sjedište te naziv stalne službe, oznaka spisa koja se sastoji od kratice naziva upisnika, rednog broja upisa i pune godine, s podbrojem, mjesto i datum sastavljanja, navodeći u datumu naziv mjeseca slovima te inicijali dužnosnika odnosno rješavatelja koji je sastavio pismeno i osobe koja je obavila prijepis.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 95.
(1) Sva pismena pišu se slovima oblika Times n ew r oman, veličine 12 pt, s ostavljenim slobodnim prostorom širine 2,5 cm od gornjeg i donjeg odnosno desnog i lijevog ruba, bez proreda i s odvojenim stavcima.
(2)U pismenima se upisuju puni nazivi zakona i drugih propisa, uz naznaku glasila u kojem su objavljeni, kada se prvi put navode u tekstu, time da se u slučaju ponavljanja mogu koristiti uobičajene i lako razumljive kratice.
(3)Novčani iznosi osim brojevima upisuju se i slovima u zagradi.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Upis i spremanje sadržaja pismena
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 96.
(1)Korištenjem posebne funkcionalnosti sustava CTS mogu se neposredno ispisivati zapisnici, dopisi, zamolnice, potvrde, kao i pozivi odnosno rješenja koja nemaju poseban uvod, na obrascu koji je sastavni dio sustava.
(2) Kod izrade odluka korištenjem sustava CTS moraju se koristiti verificirani obrasci.
(3)Sva državnoodvjetnička pismena moraju biti upisana i njihov sadržaj pohranjen u sustav CTS.
(4)Spremanje sadržaja u sustav CTS može izvršiti i službenik temeljem naredbe rješavatelja.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
2. UPORABA SLUŽBENOG JEZIKA I PISMA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 97.
(1)Sva pismena državnih odvjetništava moraju biti pisana hrvatskim standardnim jezikom i latiničnim pismom te važećim pravopisom, uz uporabu zakonskih izraza.
(2)Uporaba jezika nacionalnih manjina uređuje se posebnim zakonom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
3. POTPISIVANJE
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 98.
(1)Državni odvjetnik ili zamjenik kojeg za to posebno ovlasti potpisuje i zvješća koja se dostavljaju višem državnom odvjetniku i klasificirana pismena.
(2)Dužnosnici potpisuju sve državnoodvjetničke odluke , osim odluka državnoodvjetničke uprave koje potpisuje državni odvjetnik, prvi zamjenik ili drugi zamjenik po njegovu ovlaštenju.
(3)Savjetnik potpisuje sva pismena u predmetu kojim je zadužen, osim odluka iz stavka 2. ovog članka. Iznimno, savjetnik može po posebnom ovlaštenju dužnosnika potpisati i pojedinu državnoodvjetničku odluku.
(4) Pismena se potpisuju plavom tintom ili kemijskom olovkom plave boje.
(5)Potpis se stavlja ispod teksta, na kraju pismena, ispod upisane dužnosti i imena i prezimena potpisnika.
(6)U slučaju iz stavka 3. ovog članka upisuje se dužnost, ime i prezime dužnosnika koji je ovlastio savjetnika na potpis ako da uz potpis savjetnika treba stajati oznaka „po ovlaštenju“ („p.o.“).
(7) Otisak pečata državnog odvjetništva stavlja se s lijeve strane od potpisa.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
4. POTPISIVANJE ELEKTRONIČKIH PISMENA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 99.
(1) Pismena koja se otpremaju u elektroničkom obliku moraju biti potpisana kvalificiranim elektroničkim potpisom rješavatelja.
(2) U sustavu elektroničke komunikacije i u elektroničkim spisima pozivi i druga tipska pismena mogu se potpisivati aplikativnim potpisom sustava CTS.
(3)Odredba stavka 2. ovog članka primjenjuje se kad Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske posebnom odlukom utvrdi da su ispunjeni tehnički uvjeti.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
X. PEČAT, ŽIG, ŠTAMBILJ I I ZNAK DRŽAVNOG ODVJETNIŠTVA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
1. PEČAT I ŽIG DRŽAVNOG ODVJETNIŠTVA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 100.
(1)Svako državno odvjetništvo ima svoj pečat koji sadrži naziv i sjedište državnog odvjetništva te naziv i grb Republike Hrvatske. Stalne službe državnog odvjetništva imaju svoj pečat koji uz naziv državnog odvjetništva sadrže i naziv stalne službe.
(2)Potpisi ovlaštenih osoba na kraju teksta otpravka ovjeravaju se pečatom državnog odvjetništva promjera 38 mm u crnoj ili tamnoplavoj boji.
(3)Za novčano poslovanje koristi se pečat promjera 25 mm.
(4)Za pečaćenje pečatnim voskom koristi se okrugli žig izrađen od metala.
(5)Način ispisivanja sadržaja pečata i žiga s grbom Republike Hrvatske, izrada, uporaba i rukovanje pečatom i žigom, način vođenja evidencije o izrađenim i uništenim pečatima i žigovima propisani su posebnim propisima.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
2. ŠTAMBILJI
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 101.
(1)U državnim se odvjetništvima umjesto kratkih zabilješki u pravilu koriste štambilji, koji se stavljaju na pismeno ili popis pismena, i to:
- »ŽURNO«
- »PRIJAMNI ŠTAMBILJ«
- »PRITVOR«
- »ISTRAŽNI ZATVOR«
- »DOSTAVA PUTEM OGLASNE PLOČE«
- »OGRANIČENO«
- »NEKLASIFICIRANO«
- »DEKLASIFICIRANO«
- »Odluka je postala pravomoćna___«
- »Odluka je postala ovršna___«.
(2)Ako je rok za žalbu tri dana ili kraći, na rješenje se stavlja štambilj »ŽURNO« i upisuje datum i sat do kada se žalba može podnijeti. Na isti način se postupa i kada je propisan rok u kojem rješavatelj mora dostaviti nalog sucu istrage i slično.
(3)Radi označavanja porijekla preslike koristi se štambilj sa sljedećim tekstom »Ova preslika sačinjena je u pisarnici državnog odvjetništva« ispod kojeg je crta za potpis voditelja pisarnice i datum.
(4)Državni odvjetnik može odobriti izradu i korištenje drugih štambilja ako to smatra potrebnim.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
3. RUKOVANJE PEČATIMA, ŽIGOVIMA I ŠTAMBILJIMA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 102.
(1)Državni odvjetnik posebnom odlukom daje ovlast određenim službenicima za uporabu odnosno korištenje p ečata i žigova.
(2)Službenici iz stavka 1. ovog članka odgovaraju za korištenje povjerenih im pečata i žigova, dužni su ih čuvati i po završetku radnog vremena spremiti i zaključati.
(3)Državno odvjetništvo vodi popis pečata, žigova i štambilja, u koji se unose podaci o nazivu i veličini pečata i o tome kod koga se nalaze.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
4. ZNAK DRŽAVNOG ODVJETNIŠTVA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 103.
(1)Državno odvjetništvo ima svoj znak koji je okruglog oblika. U središnjem krugu na svijetloplavoj podlozi ucrtani su obrisi geografske karte Republike Hrvatske u tamnoplavoj boji, preko kojeg su u crnoj boji otisnuti stilizirani mač i vaga. Oko središnjeg kruga je prsten crvene boje na kojem je u gornjoj polovici ispisan tekst velikim bijelim slovima »DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO«, a u donjoj polovici »REPUBLIKE HRVATSKE«. Znak je s vanjske strane obrubljen zlatnim pleterom.
(2)Posebna državna odvjetništva mogu uz znak državnog odvjetništva imati i vlastiti znak čiji se izgled propisuje posebnom odlukom čelnika.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
XI. RAD SA STRANKAMA I DRUGIM OSOBAMA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
1. PRIMANJE STRANAKA U DRŽAVNOM ODVJETNIŠTVU
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 104.
(1)Stranke i njihovi punomoćnici primaju se u vrijeme određeno za primanje stranaka sukladno godišnjem rasporedu poslova (uredovno vrijeme).
(2)Vrijeme određeno za primanje stranaka objavljuje se na vidljivom mjestu pri ulazu u službenu zgradu odnosno radni prostor, na mrežnoj stranici državnog odvjetništva, u rasporedu prostorija i na drugi pogodan način.
(3)Državni odvjetnik može odrediti da se pri ulasku u zgradu izvrši pregled osoba i njihovih stvari.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 105.
(1)Stranke koje nenajavljene dolaze u državno odvjetništvo primaju u uredovno vrijeme dužnosnik ili savjetnik određen rasporedom. Kad se to ocijeni nužnim, stranka se prima odmah i izvan uredovnog vremena.
(2)Ako je stranka pozvana u državno odvjetništvo, mora je primiti rješavatelj koji ju je pozvao.
(3)Ako pozvanu stranku zbog spriječenosti drugim poslovima ne može primiti rješavatelj iz stavka 2. ovog članka, u zakazano vrijeme prima je drugi dužnosnik ili savjetnik.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 106.
(1)Kad se iz usmenog izlaganja građanina može zaključiti da državno odvjetništvo nije nadležno za postupanje, o tome se građanin poučava. Ako i nakon ove pouke građanin traži zaprimanje prijave ili izjave, ona se uzima na zapisnik u kojem će se naznačiti da mu je navedena pouka dana.
(2)Izjavu, priopćenje stranke, dojavu žrtve i druge službene radnje mogu se zabilježiti i u obliku službene bilješke.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Davanje obavijesti strankama
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 107.
(1)Sve osobe koje daju obavijest strankama dužne su prilikom davanja obavijesti čuvati tajne podatke, štititi osobne podatke u skladu s propisima o zaštiti osobnih podataka, pri tome ne smiju iznositi svoje osobno mišljenje o donesenoj odluci ili poduzetim radnjama u predmetu o kojem daju obavijest niti davati izjave o načinu završetka postupka, osim ako je odluka donesena ili otpremljena.
(2)Voditelj pisarnice može strankama u postupku i njihovim punomoćnicima davati obavijesti samo na temelju podataka iz upisnika, a za druge obavijesti stranku upućuje državnom odvjetniku ili zamjeniku zaduženom za spis.
(3)Voditelj pisarnice može samo po odobrenju dužnosnika strankama u postupku i njihovim punomoćnicima dati podatke koji su temeljem zakona proglašeni tajnima. Dužnosnik može odrediti koje će podatke voditelj dati stranci ili odlučiti da joj se dostavi pisana obavijest o podacima iz upisnika.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
2. UVID U SPIS
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 108.
(1)Uvid u spis i elektronički spis državnog odvjetništva osobama koje na to imaju pravo po zakonu ili po ovom Poslovniku odobrava rješavatelj.
(2)Uvid u arhivirane spise odobrava državni odvjetnik.
(3)Pravo na uvid u spis obuhvaća pravo razgledavanja, prepisivanja, preslikavanja i snimanja državnoodvjetničkog spisa ili spisa predmeta u skladu sa Zakonom o kaznenom postupku, Zakonom o državnom odvjetništvu ili drugim zakonom. Pravo na uvid u kazneni spis obuhvaća i razgledavanje predmeta koji služe za utvrđivanje činjenica u postupku.
(4)Presnimavanje i preslika spisa ili dijelova spisa se naplaćuje u skladu s posebnom odlukom ministra nadležnog za poslove pravosuđa.
(5)Osobe kojima je odobreno vršenje uvida u spis upozoravaju se na obvezu čuvanja tajnosti osobnih podataka, što se bilježi u spisu.
(6)Razgledanje, fotografiranje, prepisivanje, preslikavanje, ispis i umnožavanje spisa obavlja se u pisarnici pod nadzorom službenika pisarnice.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 109.
(1) Stranke, njihovi punomoćnici i zastupnici te druge osobe koje imaju pravo uvida u spis i kojima je odobren uvid u spis, svoje pravo mogu ostvariti uvidom u spis u papirnatom obliku i/ili putem sustava CTS.
(2) Dozvolu za uvid u spis u sustavu CTS daje državni odvjetnik ili zamjenik u obliku naredbe evidentirane u sustavu CTS i upućene pisarnici.
(3)Osobe iz stavka 1. ovog članka uvid u spis mogu izvršiti u pisarnici državnog odvjetništva ili pisarnici stalne službe, uz prisutnost ovlaštenoga službenika.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uvid u spise Kaznenog odjela
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 110.
(1)Spisi se daju na uvid okrivljeniku i njegovom branitelju, žrtvi, oštećeniku i predstavniku pravne osobe na čiju je štetu kazneno djelo počinjeno i njihovim punomoćnicima pod uvjetima propisanim Zakonom o kaznenom postupku.
(2)Žrtve i oštećenici koji se ne ispituju kao svjedoci, kao i njihovi punomoćnici imaju pravo razgledavanja spisa u skladu s odredbama Zakona o kaznenom postupku i ovog Poslovnika.
(3)Ako se vrši uvid u spis kaznene prijave prije donošenja rješenja o provođenju istrage ili slanja obavijesti o početku istraživanja, rješavatelj upozorava žrtvu i oštećenika odnosno osobu koja razgledava spis da je spis klasificiran i da su dužni čuvati tajnost podataka koje su saznali, a posebno sadržaj dokaznih radnji koje su provedene te osobne podatke pojedinih osoba iz spisa. Dano upozorenje unosi se u službenu bilješku koju potpisuje i osoba koja je izvršila uvid odnosno razgledavala spis.
(4)Ako je određena tajnost spisa nakon početka istrage ili istraživanja, rješavatelj koji je zadužen spisom upozorava okrivljenika i njegovog branitelja te žrtvu i oštećenika o dužnosti čuvanja tajnosti na način iz stavka 3. ovog članka.
(5)Spis u kojem je doneseno rješenje o odbačaju prijave ili obustavi istrage, daje se na uvid osobi koja ima pravo preuzeti kazneni progon ili drugoj osobi koja ima opravdani pravni interes.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Uvid u spise građansko-upravnog odjela
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 111.
(1)Uvid u spise iz nadležnosti građansko-upravnog odjela odobrava se ovlaštenoj osobi stranke koju državno odvjetništvo zastupa u postupku te osobi koja za to ima opravdani pravni interes.
(2)Predstavnicima pravne osobe ili fizičkoj osobi koja ima položaj protivne stranke ili njihovim punomoćnicima u građanskom ili upravnom predmetu ne može se odobriti vršenje uvida u spis.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
XII. RAD NA PREDMETIMA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
1. OPĆENITO
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 112.
(1)Svaki događaj od interesa za postupanje državnog odvjetništva o kojem je ono obaviješteno ili je za njega na bilo koji način saznalo, kao i svaka druga radnja koju državno odvjetništvo poduzima u svom djelokrugu, a od značaja je za rad u predmetu, mora se zabilježiti ili zapisnikom ili službenom bilješkom.
(2)Na isti način moraju se zabilježiti i priopćenja primljena ili dana neposredno ili putem telefona ili primljena putem drugog sredstva priopćavanja ako se ne mogu ispisati.
(3)Sa zapisnikom ili službenom bilješkom odnosno ispisom poruke iz stavka 2. ovog članka postupa se kao s primljenim podneskom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Sadržaj zapisnika i službene bilješke
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 113.
(1)U zapisnik se unosi naziv državnog odvjetništva pred kojim se obavlja radnja, mjesto obavljanja radnje, dan i sat kad je radnja započeta i završena, osobni podaci stranke, imena i prezimena prisutnih osoba i njihovo svojstvo, a kad se zapisnik odnosi na radnju u predmetu i naznaku predmeta.
(2)Zapisnik ili službena bilješka koja sadrži izjavu stranke i njene osobne podatke piše se osobnim računalom ili ručno tintom ili kemijskom olovkom kada to zakon dopušta.
(3)Zapisnik ili službenu bilješku koja ne sadrži izjavu stranke potpisuje službena osoba koja ju je sastavila, a ako sadrži izjavu stranke, službena osoba koja ju je sastavila, zapisničar i stranka.
(4)Ako je u zapisnik unesena izjava stranke, zapisnik se odmah po sastavljanju predaje stranci.
(5)Ako je spis klasificiran, stranka će se upozoriti na obvezu čuvanja tajnosti kad takva obveza postoji. Upozorenje se bilježi u zapisniku.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 114.
(1)Kratke odluke ili nalozi, službene bilješke koje se odnose na predmet i druge bilješke upisuju se u sustav CTS, a mogu se upisati i na omot spisa.
(2)Ako se pismena iz stavka 1. ovog članka pišu strojno, s njima se postupa kao s primljenim podneskom.
(3)Ako ovim Poslovnikom nije određeno drugačije, iz bilješki i upisa na omotu spisa mora se vidjeti čitav tijek rada na predmetu koji mora odgovarati izvršenim upisima u sustavu CTS.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
2. POSTUPANJE U KAZNENIM PREDMETIMA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
a) Postupanje u predmetima kaznenih prijava
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Primitak kaznenih prijava
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 115.
(1)Državno odvjetništvo dužno je zaprimiti na zapisnik kaznenu prijavu o kaznenom djelu za koje se progoni po službenoj dužnosti ili po prijedlogu.
(2)Ako je prijava primljena telekomunikacijskim uređajem, osigurava se čuvanje elektroničkog zapisa. Prijava se ispisuje s podacima o pošiljatelju i vremenu prijema, a ako to nije moguće, o primitku se sastavlja službena bilješka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Zapisnik o kaznenoj prijavi
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 116.
(1)U zapisnik o kaznenoj prijavi unosi se ime i prezime podnositelja prijave, ime njegovih roditelja, adresa njegova prebivališta ili boravišta, osobni identifikacijski broj i njegov odnos s osobom koju prijavljuje.
(2)Podnositelj prijave se upozorava da je lažno prijavljivanje kazneno djelo te da je osoba koja je svjesno podnijela lažnu prijavu dužna podmiriti troškove kaznenog postupka.
(3)Od podnositelja prijave se, po potrebi, može zatražiti da u roku od 15 dana dostavi dokumentaciju i druge podatke na koje se poziva radi ocjene osnovanosti prijave i upozoriti na zakonske posljedice propuštanja.
(4)Zapisniku se mogu priložiti skice, slike, dokumenti i drugi podaci koji mogu biti korisni za uspješno vođenje postupka.
(5)Ako se na zapisnik uzima prijava za kazneno djelo za koje progon ovisi o prijedlogu žrtve ili druge zainteresirane osobe sukladno odredbama Kaznenog zakona, u prijavi se moraju navesti okolnosti iz kojih proizlazi prijaviteljevo svojstvo žrtve ili druge zainteresirane osobe te izričit prijedlog za progon svake prijavljene osobe.
(6)Prilikom uzimanja prijave na zapisnik žrtvu i oštećenika te pravnu osobu na čiju štetu je kazneno djelo počinjeno upozorava se na njihova prava u skladu sa Zakonom o kaznenom postupku. Ako navedene osobe izjave da žele podnijeti imovinskopravni zahtjev, taj se zahtjev sa svim potrebnim podacima i dokazima unosi u zapisnik o zaprimanju prijave.
(7)Ako se unatoč danim pojašnjenjima podnositelja prijave ocijeni da se ne radi o kaznenom djelu ili se ne može zaključiti za koje kazneno djelo podnosi prijavu, podnositelja se upozorava da za podnošenje prijave nema osnove. Na izričit zahtjev podnositelja, koji se bilježi, prijava se uzima na zapisnik. Tako zaprimljena kaznena prijava se ne upisuje u upisnik kaznenih prijava, nego u upisnik raznih kaznenih predmeta, te će se o tome sastaviti bilješka i obavijestiti viši državni odvjetnik koji može naložiti upisivanje kaznene prijave u upisnik kaznenih prijava.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Postupanje s anonimnim prijavama
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 117.
(1)Radi ocjene vjerodostojnosti navoda anonimnog podnositelja prijave rješavatelj najprije izvršava provjere uvidom u dostupne javne podatke i evidencije državnih tijela i pravnih osoba. Ako nakon tih provjera ocijeni da je potrebno dalje postupati, prikuplja i druge podatke koji mu mogu pomoći u odlučivanju o osnovanosti anonimne prijave te od drugih tijela traži potrebna očitovanja, izviješća i pismena, a može pozvati radi uzimanja izjave i osobe za koje smatra da mogu pridonijeti ocjeni vjerodostojnosti anonimne prijave i njegove osnovanosti ili poduzimanje tih radnji nalaže policiji.
(2)Ako se nakon izvršenih provjera iz stavka 1. ovog članka ocijeni da je sadržaj prijave vjerodostojan, rješavatelj putem policije ili sam poduzima izvide i nastavlja rad na predmetu.
(3)Kad se nakon provedenih izvida ocijeni da postoje neki od razloga za odbačaj kaznene prijave, dužnosnik prestaje s radom na anonimnoj prijavi, a razloge za to navodi u službenoj bilješci koja je sastavni dio spisa.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Postupanje s nepotpunom kaznenom prijavom
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 118.
Ako je zaprimljena kaznena prijava nepotpuna jer ne sadrži sve podatke potrebne za upis u upisnik kaznenih prijava, rješavatelj tu prijavu upisuje u upisnik raznih kaznenih predmeta. Radi prikupljanja potrebnih obavijesti poziva se podnositelja kaznene prijave i druge osobe sa čijim se izjavama mogu upotpuniti navodi u prijavi te nalaže policiji provođenje izvida radi prikupljanja i provjere potrebnih podataka o kaznenom djelu i počinitelju te drugim činjenicama odlučnim za odluku o upisu kaznene prijave u upisnik kaznenih prijava ili rješavatelj sam provodi izvide.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Provjera upisa kaznene prijave u upisnicima
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 119.
(1)Nakon primitka prijave službenik zadužen za upis prijava u upisnik dužan je izvršiti provjeru u sustavu CTS i upisniku koji se vodi u papirnatom obliku je li prijava već ranije primljena, odnosno je li protiv prijavljene osobe podnesena prijava ili je u tijeku kazneni postupak za drugo kazneno djelo.
(2)Ako službenik utvrdi da u vezi prijavljene osobe ili kaznenog djela koje se prijavljuje postoje drugi predmeti, sačinjava o tome kratku bilješku u kojoj navodi brojeve tih spisa i u kojem državnom odvjetništvu se vode ti predmeti. Službenu bilješku zajedno s kaznenom prijavom daje državnom odvjetniku ili zamjeniku.
(3)Državni odvjetnik odlučuje hoće li će prijava biti uložena u postojeći spis ili će se osnovati novi spis. Prije donošenja odluke državni odvjetnik može pribaviti mišljenje rješavatelja postojećeg spisa.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Upis kaznene prijave
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 120.
Kaznene prijave protiv poznatih i nepoznatih osoba upisuju se u upisnik kaznenih prijava. Državni odvjetnik ili zamjenik koji ga zamjenjuje prilikom pregleda ulazne pošte na prijavi određuje u koji će se upisnik upisati.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Kaznena prijava protiv nepoznatog počinitelja
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 121.
(1)Kad je počinitelj kaznenog djela nepoznat, prijava se upisuje u upisnik kaznenih prijava protiv nepoznatih počinitelja.
(2)Ako je počinitelj kaznenog djela i nakon provedenih izvida odnosno dokaznih radnji po proteku šest mjeseci od dana upisa kaznene prijave u upisnik ostao nepoznat, a dužnosnik ocijeni da su provedeni učinkoviti izvidi, spis se stavlja u evidenciju. Ocjenu da su provedeni učinkoviti izvidi rješavatelj obrazlaže u službenoj bilješci.
(3)Ako kaznena prijava nije riješena do nastupa roka zastare, dužnosnik je dužan po proteku roka zastare donijeti rješenje o odbačaju.
(4)Ako se nakon upisa prijave u upisnik nepoznatih počinitelja počinitelj otkrije, predmet se prenosi u odgovarajući upisnik kaznenih prijava.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 122.
Rješavatelj sam provodi izvide samo kad ocijeni da je to potrebno radi koncentracije radnji i mjera u prethodnom postupku, bržeg i uspješnijeg provođenja prethodnog postupka te učinkovitog razjašnjenja stvari.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 123.
Ako poduzimanje kaznenog progona ovisi o rješenju nekog pravnog pitanja za čije je rješavanje nadležan sud u kojem drugom postupku ili javnopravno tijelo, državni odvjetnik može podnositelju kaznene prijave i drugim zainteresiranim osobama odrediti primjereni rok za pokretanje postupka pred sudom ili tim tijelom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Izdavanje naloga istražitelju
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 124.
(1)Nalog istražitelju izdaje dužnosnik i savjetnik u postupcima za kaznena djela za koja je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do pet godina. Prije izdavanja naloga, kad je to moguće, pribavlja se mišljenje čelnika nadležne organizacijske jedinice državnog tijela iz kojeg istražitelj dolazi.
(2)Istražitelj poduzima povjerene dokazne radnje sukladno odredbama zakona i pravilima svoje struke.
(3)U nalogu kojim istražitelju povjerava provođenje pojedinih dokaznih radnji dužnosnik može upozoriti istražitelja na zakonske odredbe kojih se je dužan pridržavati te mu određuje rokove u kojima je te radnje dužan poduzeti.
(4)Ako istražitelj bez opravdanog razloga ne postupi po nalogu ili postupi suprotno nalogu, dužnosnik o tome izvještava osobu nadređenu istražitelju.
(5)Ako istražitelj nije mogao postupiti po nalogu, o tome obavještava dužnosnika, koji u tom slučaju sam provodi dokaznu radnju ili daje nalog drugom istražitelju i o tome obavještava njima nadređenu službenu osobu.
(6)O izuzeću istražitelja odlučuje nadležni državni odvjetnik.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 125.
(1)Nalog istražitelju izdaje se u pisanom obliku, a ako nalog uslijed opasnosti od odgode odmah nije bilo moguće izdati u pisanom obliku, može se dati usmeno. Takav usmeni nalog će se naknadno u roku od 24 sata od izdavanja potvrditi u pisanom obliku.
(2)Dužnosnik u nalogu navodi osobne podatke istražitelja, radnje koje se imaju provesti i određuje rokove, a može dati i druge naloge i upute kojih se istražitelj mora pridržavati.
(3)U nalogu se posebno naznačuje da istražitelj radnju koja mu je naložena treba provesti zajedno s drugim istražiteljem ili policijom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Snimanje ispitivanja okrivljenika
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 126.
(1)Ako se ispitivanje okrivljenika provodi u prostorijama državnog odvjetništva, uređajima za snimanje rukuje osposobljeni službenik državnog odvjetništva.
(2)Ako u državnom odvjetništvu nije moguće provesti audio-video snimanje, ispitivanje okrivljenika provodi se u prostorijama nadležne ustrojstvene jedinice policije ili drugog državnog odvjetništva.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Pozivanje okrivljenika, žrtve i drugih osoba
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 127.
(1)Podnositelj kaznene prijave i druge osobe čije izjave mogu pridonijeti ocjeni o vjerodostojnosti navoda u prijavi pozivaju se pisanim pozivom. U pozivu se mora naznačiti razlog pozivanja.
(2)Podnositelj kaznene prijave i druge osobe iz stavka 1. ovog članka mogu se po potrebi pozvati i telefonom, o čemu se sastavlja službena bilješka.
(3)Poziv okrivljeniku, svjedoku i vještaku radi ispitivanja, prije početka i tijekom istrage i istraživanja upućuje osoba koja provodi dokaznu radnju ispitivanja.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Obavijest o odbačaju kaznene prijave
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 128.
(1)O odbačaju kaznene prijave žrtvu, oštećenika ili pravnu osobu na čiju je štetu kazneno djelo počinjeno obavještava se dostavljanjem rješenja o odbačaju kaznene prijave s odgovarajućim poukama o pravu na preuzimanje progona. Rješenje o odbačaju uvijek se dostavlja uz dostavnicu koja se po povratku ulaže u spis.
(2)Ako podnositelj kaznene prijave koji nije ovlašten preuzeti kazneni progon i osoba protiv koje je prijava podnesena o zahtijevaju, o odbačaju kaznene prijave obavještavaju se dopisom uz navođenje zakonskog osnova odbačaja.
(3)O odbačaju kaznene prijave iz nadležnosti Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, kojim nije oštećena niti jedna osoba, podnositelj kaznene prijave obavještava se dostavljanjem rješenja o odbačaju s poukom o pravu na podnošenje prigovora Kolegiju Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta. Prigovor ne mora biti obrazložen.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 129.
Kad je posebnim zakonom određeno da se kaznena prijava može odbaciti iz razloga svrhovitosti, u rješenju o odbačaju kaznene prijave razlozi svrhovitosti se posebno obrazlažu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Spis predmeta
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 130.
(1) Rješavatelj sastavlja spis predmeta iz spisa kaznene prijave protiv poznatog počinitelja za potrebe osnivanja spisa iz članka 289. stavka 2. podstavka 2. i članka 290. stavka 3. podstavka 1. ovog Poslovnika.
(2)Osim u slučaju iz stavka 1. ovog članka, spis predmeta će se formirati i u spisu kaznene prijave kad sucu treba dostaviti spis prije donošenja rješenja o odbačaju kaznene prijave ili po žalbi protiv rješenja o provođenju istrage.
(3) Spis predmeta formira se na način da rješavatelj iz spisa kaznene prijave izdvoji ili označi za izdvajanje sva pismena i predmete koji se unose u spis predmeta. U spisu ostaju pismena koja nisu izdvojena u spis predmeta odnosno preslike izdvojenih pismena.
(4)Iz spisa kaznene prijave u spis predmeta izdvajaju se:
- kaznena prijava s prilozima
- imovinskopravni zahtjev oštećenika
- zapisnici, snimke i druge isprave o provedenim hitnim dokaznim radnjama
- nalozi i zapisnici o provedenim posebnim dokaznim radnjama te izviješća o tim radnjama, kao i dijelovi zapisa koji su deklasificirani
- zapisnici o provedenim dokaznim radnjama protiv nepoznatog počinitelja
- isprave i zapisnici o dokaznim radnjama pribavljeni putem međunarodne pravne pomoći
- predmeti kojima je kazneno djelo počinjeno ili koji su nastali počinjenjem kaznenog djela ili naznaku gdje se nalaze
- odluke i podaci o mjerama osiguranja prisutnosti i drugim mjerama za osiguranje tijeka postupka te
- druga pismena za koja državni odvjetnik ili zamjenik zadužen spisom ocijeni da ih je potrebno unijeti u spis predmeta.
(5)Nakon što rješavatelj označi ili izdvoji u sustavu CTS u posebnu mapu „Spis predmeta“ pismena iz stavka 4. ovog članka, pisarnica sačinjava poseban omot spisa predmeta s popisom pismena i otpravaka.
(6) Po dovršetku rada na spisu kaznene prijave, osim ako je doneseno rješenje o odbačaju kaznene prijave, spis prijave se izdvaja u novi odgovarajući spis sukladno fazi postupka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 131.
(1) Nakon formiranja u spis predmeta se ulažu izvornici primljenih pismena i državnoodvjetničkih odluka, zapisnika o provedenim radnjama i službenih bilješki te preslike otpravaka. Preslike primljenih pismena i državnoodvjetničkih odluka, zapisnika o provedenim radnjama i službenih bilješki ostaju u spisu kaznene prijave. Ako preslika nema, pisarnica preslikava izvornike i ovjerava ih stavljanjem štambilja s tekstom »Ova preslika sačinjena je u pisarnici državnog odvjetništva« s potpisom voditelja pisarnice i datumom.
(2)Nakon formiranja spisa predmeta nova pismena se nastavljaju unositi u popis pismena i otpravaka u spisu kaznene prijave, a u spis predmeta temeljem odluke rješavatelja.
(3)Dok se spis predmeta nalazi izvan državnog odvjetništva sva pismena se unose u spis kaznene prijave. Nakon povrata spisa predmeta postupa se način iz stavka 2. ovog članka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
b) Postupanje u predmetima istraga i istraživanja
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 132.
(1)Kad dužnosnik donese rješenje o provođenju istrage, daje nalog pisarnici o upisu rješenja u upisnik kaznenih prijava. Nakon pravomoćnosti rješenja o provođenju istrage dužnosnik daje nalog pisarnici da spis predmeta prenese u upisnik istraga i za upis početka istrage.
(2)Nakon što se pošalje obavijest osumnjičeniku o provođenju dokaznih radnji, daje se nalog pisarnici za upis datuma dostavljanja obavijesti i početku istraživanja u upisnik kaznenih prijava i za prijenos spisa predmeta u upisnik istraživanja.
(3)Dijelovi spisa koji nisu ušli u spis predmeta ostaju u spisu kaznenih prijava.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 133.
(1)Odmah po pravomoćnosti rješenja o provođenju istrage ili rješenja o pokretanju pripremnog postupka rješavatelj službeniku nalaže njihovo upisivanje u CTS.
(2)Na način iz stavka 1. ovog članka postupa se i u slučaju obustave istrage.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 134.
(1)Ako je prijava odbačena, a žrtva ili oštećenik su dali izjavu o nastavku progona i sud je zatražio da mu se dostavi spis, rješavatelj koji je zadužen spisom dostavlja sudu spis predmeta.
(2)Ako je istraga obustavljena, a žrtva ili oštećenik su dali izjavu o nastavku progona i sudac istrage je zatražio da mu se dostavi spis, rješavatelj koji je zadužen spisom dostavlja mu spis predmeta.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 135.
(1)Uz optužnicu sudu se dostavlja spis predmeta koji je formiran u upisniku istraga ili istraživanja.
(2)Rješavatelj prije dostavljanja spisa predmeta uz optužnicu za kaznena djela za koja je propisana kazna zatvora teža od pet godina iz spisa izdvaja obavijesti i zapisnike u skladu s člankom 86. stavkom 3. Zakona o kaznenom postupku.
(3)Izdvojene bilješke i zapisnici se stavljaju u pomoćni omot koji ostaje u spisu istraživanja ili istrage. O tome koje se službene bilješke i zapisnici izdvajaju sačinjava se službena bilješka, čija preslika ostaje u pomoćnom omotu, a izvornik se ulaže u spis predmeta kao zadnji podnesak prije podizanja optužnice.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 136.
(1)Ako je kaznenu prijavu podnijela policija ili drugo državno tijelo, obavještavaju se o podizanju optužnice ili odustajanju od kaznenog progona.
(2)Nakon podizanja optužnice rješavatelj je dužan u roku od 15 dana obavijestiti žrtvu i oštećenika o podizanju optužnice, a ako je obustavio istragu uz obavijest im dostavlja pouku sukladno odredbama Zakona o kaznenom postupku.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
c) Postupanje u predmetima optuženja
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 137.
Kad se nakon podignute optužnice u predmetu zaprimi rješenje o potvrđivanju optužnice ili presuda o izdavanju kaznenog naloga, rješavatelj daje nalog pisarnici da spis predmeta prenese u predmet optuženja.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 138.
Za davanje izjave iz članka 286. stavka 5. Zakona o kaznenom postupku potrebna je prethodna suglasnost višeg državnog odvjetnika.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
d) Postupanje s oduzetim vrijednostima i drugim stvarima
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 139.
(1)Predmeti, isprave i druge stvari privremeno oduzete temeljem odredbi Zakona o kaznenom postupku, a koje se uz spise dostavljaju državnom odvjetništvu, u pravilu se drže u spisu, osim ako to nije moguće ili ako s njima treba iz posebnih razloga drukčije postupati .
(2)Predmete koji imaju poslužiti kao dokaz, a ne mogu se držati u spisu, do podizanja optužnice državno odvjetništvo čuva u posebnoj prostoriji državnog odvjetništva.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 140.
(1)Pisarnica je prilikom primitka dužna provjeriti jesu li uz podnesak ili u pošiljci predane vrijednosti ili predmeti koji su navedeni kao prilog i njihovu istovjetnost utvrditi uvidom u zapisnik o oduzetim predmetima.
(2)Predavatelju podneska i predmeta potvrđuje se primitak i na spisu ispod prijamnog štambilja naznačuje količina ili vrijednost primljenih stvari, a ako se radi o velikom broju stvari, piše se poseban popis i prilaže spisu.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 141.
Prigodom osnivanja državnoodvjetničkog spisa za podneske uz koje su priložene vrijednosti, isprave i druge stvari u desnom gornjem kutu popisa spisa označava se olovkom crvene boje da su primljene stvari s oznakom Corpora delicti te upisuje podbroj spisa iz pomoćne knjige.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 142.
Oduzete stvari koje nedvojbeno pripadaju oštećeniku ili okrivljeniku, a koje nije potrebno zadržati kao dokaz u postupku, ne moraju se ili ih nije potrebno zadržati iz nekih drugih razloga, vraćaju se oštećeniku ili okrivljeniku uz potvrdu o vraćanju.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 143.
(1)Novac, vrijednosni papiri i dragocjenosti oduzeti temeljem Zakona o kaznenom postupku polažu se na račun ministarstva nadležnog za poslove državne imovine na poziciju privremeno oduzetih sredstava ili pohranjuju u sefu na banci.
(2)Manje svote novca i druge vrijednosti koje se privremeno čuvaju u državnom odvjetništvu predaju se odmah po primitku zaposleniku zaduženom za financijsko-materijalno poslovanje, koji ispod bilješke o primitku novca ili druge vrijednosti naznačuje broj računovodstvenog popisa i potpisuje bilješku.
(3)Ako oduzeti predmet zbog većeg opsega ili posebnih svojstava nije prikladan za čuvanje u državnom odvjetništvu ili sefu, određuje se njegovo čuvanje kod druge pravne ili fizičke osobe koja posjeduje odgovarajući skladišni prostor.
(4)Lako pokvarljive oduzete stvari mogu se prodati, a dobiveni novac polaže se na račun ministarstva nadležnog za poslove državne imovine na poziciju privremeno oduzetih sredstava.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 144.
Oduzeti predmeti koji se ne mogu držati i čuvati u državnom odvjetništvu, kao eksploziv, oružje, streljivo, umjetnine i sl., predaju se na čuvanje nadležnim državnim tijelima, odnosno ustanovi ili tvrtki koja se bavi čuvanjem i prometom odgovarajuće vrste robe.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 145.
(1)Privremeno oduzeti predmeti koji se nalaze u državnom odvjetništvu dostavljaju se sudu uz optužnicu i potvrdu o predaji stvari, koja se pohranjuje u državnoodvjetničkom spisu. Zaposlenik koji otprema spis dužan je priložiti privremeno oduzete predmete ( Corpora delicti ) prema odluci u spisu.
(2)Ako se stvari ne nalaze u državnom odvjetništvu, umjesto potvrde o predaji stvari, sud se pisanim putem izvješćuje gdje se stvari nalaze.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 146.
Za pravilnost poslovanja, stanje i kretanje novca, stvari, vrijednosnih isprava i drugih oduzetih stvari odgovoran je voditelj pisarnice. Na kraju svake kalendarske godine sastavlja se popis preuzetih vrijednosti, isprava i stvari koji se dostavlja državnom odvjetniku.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
e) Postupanje u drugostupanjskim predmetima
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 147.
(1)Ako dužnosnik kojem je na razgledanje dan spis drugostupanjskog suda povodom žalbe protiv presude ili rješenja smatra da je žalba nižeg državnog odvjetnika neosnovana, o tome obavještava državnog odvjetnika ili voditelja odjela.
(2)Državni odvjetnik može rasporedom poslova odrediti tročlano vijeće koje će u slučaju iz stavka 1. ovog članka razmatrati odluke dužnosnika o odustanku od žalbe. Dužnosnik zadužen za spis je član vijeća te o stajalištu vijeća sastavlja službenu bilješku koju potpisuju i dužnosnici koji su sudjelovali u razmatranju odluke.
(3)Ako se član vijeća ne slaže sa stajalištem većine, u spisu sastavlja izdvojeno mišljenje te ga potpisuje.
(4) O stajalištu vijeća o utemeljenosti odustanka od žalbe dužnosnik zadužen za spis obavještava državnog odvjetnika ili voditelja odjela, osim u slučaju kad je državni odvjetnik sudjelovao u radu vijeća.
(5)Ako više državno odvjetništvo uz dopis kojim vraća spis drugostupanjskom sudu odnosno u postupku pred sudom višeg stupnja odustane od žalbe u cijelosti ili djelomično, obavještava o tome niže državno odvjetništvo i naznačuje razloge zbog kojih je do odustajanja došlo.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 148.
(1)Kad dužnosnik prilikom razmatranja spisa u postupku povodom pravnog lijeka ustanovi nedostatke u radu nižeg državnog odvjetništva, o tome obavještava državnog odvjetnika ili voditelja odjela.
(2)U slučaju iz stavka 1. ovog članka državni odvjetnik upozorava nižeg državnog odvjetnika na uočene nedostatke i daje mu nalog za njihovo otklanjanje.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 149.
(1)Dužnosnik je dužan nazočiti svim javnim drugostupanjskim sjednicama suda kad je niže državno odvjetništvo podnijelo žalbu ili odgovor na žalbu.
(2)Ako drugostupanjska sjednica suda nije javna, dužnosnik joj nazoči kad je potrebno odustati od žalbe nižeg državnog odvjetništva.
(3)U slučajevima iz stavaka 1. i 2. ovog članka, osim prvostupanjske odluke suda i svih žalbi i odgovora na žalbe, spis treba sadržavati i sve ostale isprave koje su bile potrebne da bi dužnosnik mogao sudjelovati na sjednici.
(4)Dužnosnik koji je prisustvovao drugostupanjskoj sjednici o svom sudjelovanju na sjednici sastavlja bilješku.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
f) Postupanje u predmetima iz nadležnosti drugog državnog odvjetništva
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 150.
(1)Kad državno odvjetništvo primi usmeni ili pisani prijedlog za postupanje koje je u nadležnosti drugog državnog odvjetništva, provodi radnje za koje postoji opasnost od odgode i nakon toga spis ustupa nadležnom državnom odvjetništvu na daljnje postupanje.
(2)Na način iz stavka 1. ovog članka postupa se i kad državno odvjetništvo na bilo koji način sazna za događaj iz nadležnosti drugog državnog odvjetništva.
(3)O poduzetim radnjama državno odvjetništvo odmah i redovito, sve do ustupanja spisa, obavještava nadležno državno odvjetništvo.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
g) Pokretanje prekršajnog postupka
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 151.
(1)Državno odvjetništvo pokreće prekršajni postupak kad donese rješenje o odbačaju kaznene prijave jer se ne radi o kaznenom djelu, već o prekršaju.
(2)Ako je rješenje donijelo državno odvjetništvo koje nije nadležno za pokretanje prekršajnog postupka, spis predmeta dostavlja se nadležnom državnom odvjetništvu radi pokretanja postupka.
(3)Ako je državno odvjetništvo po posebnim propisima nadležno za pokretanje prekršajnog postupka na temelju obavijesti nadležnog tijela, sve podatke potrebne za pokretanje postupka traži od tijela koje je dostavilo obavijest.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
3. POSTUPANJE U GRAĐANSKIM I UPRAVNIM PREDMETIMA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
a) Zastupanje
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 152.
Državno odvjetništvo zastupajući Republiku Hrvatsku ili druge pravne osobe temeljem punomoći dužno je redovito obavještavati nadležna tijela i ovlaštene osobe o tijeku postupka, odlukama koje je donijelo tijekom postupka, odlukama sudova i javnopravnih tijela pred kojima se postupak vodi, uloženim pravnim lijekovima i odlukama donesenim po pravnim lijekovima, te po potrebi dostavljati odluke .
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
1. Zastupanje Republike Hrvatske pred stranim sudovima i međunarodnim tijelima
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Izbor odvjetnika za zastupanje u investicijskim arbitražama
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 153.
(1)Nakon zaprimanja obavijesti o namjeri pokretanja arbitraže odnosno zahtjeva za arbitražu zbog povrede ugovora o poticanju i zaštiti stranih ulaganja (investicijska arbitraža) na mrežnim stranicama Državnog odvjetništva Republike Hrvatske objavljuje se javni poziv odvjetnicima i odvjetničkim društvima specijaliziranim za tu vrstu postupka da u određenom roku, iskažu interes za zastupanje Republike Hrvatske. U javnom pozivu se navode samo osnovni podaci o predmetu spora.
(2)Zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske kojem je spis dodijeljen u rad u predmetu, dostavlja odvjetnicima i odvjetničkim društvima iz stavka 1. ovog članka koji iskažu interes za zastupanje u postupku detaljnije podatke o predmetu spora i tražiti da u daljnjem primjerenom roku dostave strategiju zastupanja, financijsku ponudu i svoje reference.
(3)Zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske iz stavka 2. ovog članka saziva sjednicu Povjerenstva za izbor odvjetnika za zastupanje pred stranim sudovima i međunarodnim tijelima na kojoj sudjeluje kao član.
(4)Povjerenstvo iz stavka 3. ovog članka razmatra sve ponude, po potrebi obavlja razgovor s odvjetnicima i odvjetničkim društvima te izrađuje mišljenje o izboru odvjetnika koje dostavlja Glavnom državnom odvjetniku Republike Hrvatske.
(5)Nakon što Vlada Republike Hrvatske da suglasnost na izbor odvjetnika ili odvjetničkog društva Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske sklapa ugovor o zastupanju.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Izbor odvjetnika za zastupanje pred sudovima i tijelima drugih država
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 154.
(1)Nakon donošenja odluke o potrebi pokretanja postupka radi zaštite imovinskih interesa Republike Hrvatske pred sudom ili drugim tijelom druge države odnosno zaprimanja obavijesti da je pokrenut postupak protiv Republike Hrvatske pred sudovima ili tijelima druge države vrši se provjera može li Državno odvjetništvo Republike Hrvatske zastupati Republiku Hrvatsku prema mjerodavnom pravu te države.
(2)Ako Državno odvjetništvo Republike Hrvatske u slučaju iz stavka 1. ovog članka ne može zastupati ili je to nesvrhovito s obzirom na troškove postupka, zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske kojem je spis dodijeljen u rad od diplomatskog predstavništva u toj državi traži prijedlog odnosno listu odvjetnika ili odvjetničkih društva koji bi mogli zastupati Republiku Hrvatsku u tom postupku.
(3) Zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske iz stavka 2. ovog članka upućuje pisani poziv odvjetnicima i odvjetničkim društvima s liste iz stavka 2. ovog članka te po potrebi i odvjetnicima s kojima je državno odvjetništvo već ranije surađivalo da iskažu interes za zastupanje i dostave financijsku ponudu i svoje reference u određenom roku.
(4) Zamjenik Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske iz stavka 2. ovog članka saziva sjednicu Povjerenstva za izbor odvjetnika za zastupanje pred stranim sudovima i međunarodnim tijelima na kojoj sudjeluje kao član. Povjerenstvo razmatra ponude i izrađuje mišljenje o izboru odvjetnika koje dostavlja Glavnom državnom odvjetniku Republike Hrvatske.
(5)Nakon što Vlada Republike Hrvatske da suglasnost na izbor odvjetnika ili odvjetničkog društva sklapa se ugovor o zastupanju ili izdaje punomoć za zastupanje.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
2. Zastupanje Republike Hrvatske pred domaćim sudovima i tijelima
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 155.
(1)Rješavatelj kojem je predmet dodijeljen u rad dužan je odmah nadležno državno tijelo putem koordinatora ako je imenovan, ili pravnu osobu koja upravlja državnom imovinom iz čije je nadležnosti nastao spor obavijestiti o pokrenutom postupku, uz dostavu zahtjeva , tužbe ili prijedloga i priložene dokumentacije i zatražiti očitovanje o činjeničnim navodima zahtjeva, tužbe ili prijedloga, dokazne prijedloge, dokumentaciju kojom raspolažu te mišljenje tijela o osnovanosti zahtjeva.
(2)Rješavatelj može, kad je to potrebno, po službenoj dužnosti pribaviti podatke iz javnih registara i drugih službenih evidencija za potrebe postupka.
(3)Ako nadležno tijelo ne dostavi očitovanje iz stavka 1. ovog članka u danom roku, zahtjev se ponavlja pa ako niti u naknadnom roku ne bude dostavljeno očitovanje, rješavatelj kojem je predmet dodijeljen u rad obavještava državnog odvjetnika, koji o tome izvješćuje neposredno više državno odvjetništvo, a ono Državno odvjetništvo Republike Hrvatske radi obavijesti čelniku državnog tijela iz čijeg je djelokruga spor proizašao.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 156.
(1)Državno odvjetništvo može kao zastupnik Republike Hrvatske na temelju saznanja i podataka do kojih je došlo podići tužbu radi utvrđenja prava vlasništva na nekretninama, podnijeti prijedlog za uknjižbu prava vlasništva Republike Hrvatske ili za upis pomorskog dobra te pokretati druge postupke radi zaštite vlasništva i drugih stvarnih prava Republike Hrvatske na nekretninama.
(2)Na postupke iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članka 152. Poslovnika.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 157.
(1)Rješavatelj je dužan, odmah po zaprimanju odluke prvostupanjskog suda ili javnopravnog tijela pred kojim se vodio postupak, dostaviti odluku stranci sa svojim stajalištem o osnovanosti izjavljivanja pravnog lijeka i navođenjem razloga za takvo stajalište.
(2)Ako stranka ustraje na izjavljivanju pravnoga lijeka, rješavatelj o tome izvješćuje državnog odvjetnika.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 158.
(1)Kad drugostupanjski sud zakaže raspravu u žalbenom postupku nadležno državno odvjetništvo traži od državnog odvjetništva koje je zastupalo u prvostupanjskom postupku da mu bez odgode dostavi spis s pisanim izvješćem.
(2)Na odgovarajući način nadležno državno odvjetništvo postupa i u slučaju pokretanja upravnog spora.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
3. Zastupanje po punomoći
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 159.
(1)Državno odvjetništvo može temeljem punomoći zastupati samo pred onim sudovima, javnopravnim i drugim tijelima pred kojima je nadležno postupati ili je na to ovlašteno odlukom neposredno višega državnog odvjetnika .
(2)Ako nadležno državno odvjetništvo zbog preopterećenosti nije u mogućnosti prihvatiti punomoć za zastupanje, a radi se o predmetu visoke vrijednosti predmeta spora ili o činjenično i pravno složenom sporu iz kojeg bi mogle nastati financijske obveze za Republiku Hrvatsku, o tome obavještava višeg državnog odvjetnika koji na temelju svih okolnosti konkretnog slučaja te imajući u vidu imovinske interese Republike Hrvatske i mišljenje građansko-upravnog odjela donosi odluku.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
b) Postupanje državnog odvjetnika u predmetima izvansudskog (mirnog) rješavanja sporova
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 160.
(1)Kad sudionici izvansudskog postupka postignu sporazum i odluče sklopiti nagodbu, državno odvjetništvo o načinu sklapanja nagodbe obavještava podnositelja zahtjeva odnosno protustranku.
(2)Kad je radi utvrđenja činjeničnog stanja o kojem ovisi osnovanost zahtjeva potrebno provesti saslušanje svjedoka ili izvesti neki drugi dokaz, državno odvjetništvo kao predlagatelj pokreće ili od predlagatelja traži da pokrene postupak osiguranja dokaza sukladno odredbama Zakona o parničnom postupku.
(3)Nagodba je sklopljena kad je potpišu obje strane i ovjere svoje potpise sukladno posebnim propisima.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Obavijest i dostavljanje nagodbe
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 161.
(1)Izvornik potpisane nagodbe odnosno ovjerena preslika nagodbe ostaje u spisu državnog odvjetništva, a preslika nagodbe se dostavlja stranci.
(2)Obavijest i preslika nagodbe kojom je Republika Hrvatska ili druga osoba utvrđena vlasnikom nekretnina dostavlja se državnom tijelu koje vodi registar nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske kako bi se nekretnina koja je predmet nagodbe upisala ili brisala iz registra.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Postupanje u predmetima kad je Republika Hrvatska podnositelj zahtjeva
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 162.
U predmetima u kojima državno odvjetništvo kao zastupnik Republike Hrvatske podnosi zahtjev za mirno rješenje spora rješavatelj protustranci dostavlja zahtjev za mirno rješenje spora s preslikom dokumentacije kojom se dokazuje osnovanost zahtjeva. Uz zahtjev se može priložiti nacrt tužbe.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Postupanje u predmetima u kojima je Republika Hrvatska protustranka
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 163.
(1)Kad dužnosnik po zaprimanju očitovanja, na temelju dokaza i utvrđenih činjenica, ocijeni da je zahtjev za mirno rješenje spora osnovan, dužan je s predmetom upoznati državnog odvjetnika odnosno voditelja odjela.
(2) Odluka kojom se zahtjev za mirno rješenje spora odbija jer nije osnovan mora biti obrazložena.
(3) Iznimno, ako u roku od tri mjeseca od zaprimanja zahtjeva nisu pribavljeni podaci potrebni za ocjenu njegove osnovanosti, sačinjava se službena bilješka u kojoj će se navode razlozi i obrazlaže zbog čega nije bilo moguće donijeti odluku.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Nagodba
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 164.
(1)Nagodba treba imati uvod, naziv i sadržaj.
(2)U uvodu se naznačuju stranke na način da se uz stranku Republiku Hrvatsku navodi OIB, da je zastupa nadležno državno odvjetništvo, a ono po zamjeniku državnog odvjetnika imenom i prezimenom, protustranka i punomoćnici kako je to propisano Zakonom o parničnom postupku kod izrade pisane presude, uz naznaku da se nagodba sklapa temeljem čl. 186.a Zakona o parničnom postupku.
(3)U sredinu ispod uvodnog dijela stavlja se naziv pismena „Nagodba“.
(4)U nagodbi se mora navesti utvrđeno činjenično stanje, dokazi temeljem kojih je utvrđena osnovanost zahtjeva, pravna osnova i naznaka da nagodba ima svojstvo ovršnosti u smislu odredbi Zakona o parničnom postupku.
(5)Kada je predmet nagodbe novčana tražbina, nagodba mora sadržavati dospijeće tražbine, tijek i stopu zatezne kamate, zateznu kamatu u slučaju kašnjenja kao i broj računa na koji se vrši uplata.
(6)Kada je predmet nagodbe uknjižba prava vlasništva ili drugog stvarnog prava, nagodba mora sadržavati izričitu izjavu onoga čije se pravo ograničava, opterećuje, ukida ili prenosi na drugu osobu da pristaje na uknjižbu ( clausulu intabulandi ).
(7)Stranke potpisuju nagodbu, a zamjenik zadužen za predmet ovjerava je pečatom državnog odvjetništva.
(8)Kada protustranka nagodbom preuzima obvezu prema Republici Hrvatskoj (daje dozvolu za uknjižbu, preuzima obvezu na plaćanje ili neku drugu činidbu), potpis fizičke osobe odnosno ovlaštene osobe u pravnoj osobi mora biti ovjeren.
(9)Kada se nagodba sastoji od više listova, mjesto spajanja listova pokriva se pečatom državnog odvjetništva.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
c) Postupanje državnog odvjetništva u zaštiti javnog interesa
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 165.
(1)Državno odvjetništvo može pokrenuti sudski i drugi odgovarajući postupak ili sudjelovati u postupcima pred javnopravnim tijelima, po službenoj dužnosti ili pozivu odnosno obavijesti nadležnog tijela kad je to propisano posebnim zakonom s ciljem zaštite javnog interesa.
(2)Rješavatelj sa svojim mišljenjem o načinu postupanja u predmetu iz stavka 1. ovog članka upoznaje državnog odvjetnika odnosno voditelja odjela.
(3)Ako rješavatelj smatra da nema osnove za postupanje, o tome obavještava podnositelja obavijesti iz stavka 1. ovog članka i dovršava rad na predmetu službenom bilješkom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
d) Postupanje u predmetima davanja pravnih mišljenja
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Mišljenja o pravnoj valjanosti ugovora
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 166.
(1)Mišljenje o pravnoj valjanosti ugovora daje se u obliku klauzule koja glasi: “Ovaj ugovor je pravno valjan i nema zapreka za njegovo sklapanje“.
(2)Mišljenje iz stavka 1. ovog članka može se dati u obliku otiska štambilja koji se stavlja na zadnju stranicu nacrta ugovora ako ima mjesta, a u suprotnom se stavlja ili piše na poseban list papira koji se spaja s nacrtom ugovora na način da se mjesto spajanja listova nacrta ugovora pokriva pečatom državnog odvjetništva.
(3)Mišljenje iz stavka 1. ovog članka potpisuje se kao državnoodvjetnička odluka.
(4)Mišljenje da ugovor nije pravno valjan mora biti obrazloženo.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Druga pravna mišljenja
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 167.
(1)Državno odvjetništvo Republike Hrvatske na traženje državnih tijela sukladno posebnim propisima daje pravno mišljenje o pitanjima koja se odnose na imovinskopravne poslove i zaštitu imovine, prirodnih bogatstava, dijelova prirode, nekretnina, stvari i prava od interesa za Republiku Hrvatsku, ako se radi o predmetima velike vrijednosti ili od osobitog značaja za Republiku Hrvatsku.
(2) Nadležno državno odvjetništvo može u pojedinom predmetu, kad je to potrebno radi rješavanja imovinskopravnih odnosa, izvansudskog rješavanja spora ili sprječavanja nastanka sporova, nadležnim državnim tijelima i pravnim osobama koje upravljaju i gospodare nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske na njihovo traženje dati pravno mišljenje ili pružiti drugu pravnu pomoć.
(3)U mišljenju iz stavaka 1. i 2. ovog članka trebaju se navesti određeno pravno pitanje zbog kojeg se traži pravno mišljenje, odlučne činjenice, propisi koji se trebaju primijeniti i pravno stajalište dužnosnika.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
e) Postupak supotpisa isprave i izdavanje tabularne izjave temeljem Zakona o zemljišnim knjigama
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa
Članak 168.
(1)Nadležno županijsko državno odvjetništvo izdaje tabularnu izjavu, i to uvijek na prvog stjecatelja, neovisno o kasnijim prijenosima prava vlasništva ako isprava o stjecanju ne sadrži izjavu kojom se dozvoljava uknjižba prava vlasništva na ime stjecatelja.
(2)Tabularna izjava mora sadržavati opis i položaj nekretnine koja je bila predmet ugovora, sve podatke potrebne za uknjižbu u zemljišnoj knjizi i naznaku temeljem koje isprave se izdaje.
(3) Nadležno županijsko državno odvjetništvo supotpisuje izvornik ili ovjerovljenu presliku isprave odnosno ugovora o stjecanju vlasništva ako potpis osobe koja je u trenutku zaključenja ugovora bila ovlaštena za potpisivanje takvih isprava nije ovjeren.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa