PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI
MINISTARSTVO RADA, MIROVINSKOGA SUSTAVA, OBITELJI I SOCIJALNE POLITIKE
Nacrt
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI
Zagreb, rujan 2021.
- Ukupno komentara:
- Ukupno općih komentara:
- Ukupno nadopuna teksta:
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10 – pročišćeni tekst i 05/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
a) ocjena stanja
Donošenjem Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti („Narodne novine“, broj 98/19, u daljnjem tekstu: Zakon) po prvi puta se zakonski regulira socijalnopedagoška djelatnost u Republici Hrvatskoj. Zakonom su se definirali poslovi iz djelatnosti socijalne pedagogije u skladu sa suvremenim znanstvenim postavkama, uređenje uvjeta za obavljanje i prestanak obavljanja djelatnosti, prava i obveza stručnog usavršavanja te organizaciju obavljanja djelatnosti, kao i osnivanje i definiranje javnih ovlasti Hrvatske komore socijalnih pedagoga (u daljnjem tekstu: Komora). Također, osigurala se potrebna razina stručnih kompetencija osoba koje obavljaju socijalnopedagošku djelatnost i stvorili su se preduvjeti za poboljšanje kvalitete iste. U Komoru je upisano 75 članova.
Zakon je stupio na snagu 24. listopada 2019. godine. Navedenim Zakonom pojedine odredbe uskladile su se s odredbama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, br. 82/15 i 70/19).
Dana 25. travnja 2020. godine na snagu je stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, broj 47/20) kojim su u nacionalno zakonodavstvo prenesene odredbe Direktive (EU) 2018/958. Navedenom Direktivom utvrđuje se obveza država članica da provedu ex ante ocjenu proporcionalnosti kako bi se spriječilo uvođenje neopravdanih ograničavajućih uvjeta za rad u profesiji.
Temeljem navedenog, potrebno je donijeti izmjene i dopune Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti kojima će se isti, između ostalog, uskladiti s odredbama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, br. 82/15, 70/19 i 47/20).
Također, potrebno je jasnije urediti rad i ovlasti Komore, otkloniti određene dvojbe nastale prilikom izrade općih akata Komore te Zakon nomotehnički poboljšati.
b) osnovna pitanja koja treba urediti Zakonom
Donošenjem izmjena i dopuna Zakona očekuje se sprječavanje uvođenja neopravdanih ograničavajućih uvjeta za rad u reguliranoj profesiji te jasnije uređenje rada i ovlasti Hrvatske komore socijalnih pedagoga.
Prema predloženom normativnom rješenju odredba vezana uz uvjet stjecanja prava na obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti, u smislu posjedovanja prethodno stečene kvalifikacije, usklađuje se sa odredbama Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru („Narodne novine“, broj 22/13, 41/16, 64/18, 47/20 i 20/21), temeljem kojih se izjednačuje stručni i sveučilišni studij na 6. i 7. razini kvalifikacije.
Zakon se terminološki usklađuje s odredbama Zakona o stručnim i akademskim nazivima i akademskom stupnju („Narodne novine 10/07 i 118/12). Naime, sveučilišni dodiplomski studij koji se izvodio prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju („Narodne novine“ broj 123/03, 105/04, 174/04, 02/07-OUSRH, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14-O i RUSRH, 60/15-OUSRH i 131/17,) usporediv s diplomskim sveučilišnim studijem prema spomenutom zakonu, a što proizlazi iz članka 14. stavak 3. Zakona o stručnim i akademskim nazivima i akademskom stupnju prema kojemu:
Stručni naziv stečen završetkom:
-sveučilišnog dodiplomskog studija, čijim završetkom se stječe visoka stručna sprema (VSS) izjednačen je s akademskim nazivom magistar odnosno magistra uz naznaku struke ili magistar inženjer, odnosno magistra inženjerka uz naznaku struke ili doktor, odnosno doktorica uz naznaku struke, sukladno članku 4. ovoga Zakona.“
Zakon se terminološki usklađuje i sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima („Narodne novine“, broj 70/19), te se kao uvjet priznavanja prava na obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti propisuje državni ispit II. Razine, čime se Zakon nomotehnički poboljšava.
Iz sadržaja socijalnopedagoške djelatnosti briše se psihoterapijsko savjetovanje budući da je djelatnost psihoterapije, kao samostalna djelatnost, regulirana posebnim zakonom.
Ukida se uvjet poslovne sposobnosti za stjecanje prava na obavljanja socijalnopedagoške djelatnosti. Naime, ne postoji jedinstveni registar osoba lišenih poslovne sposobnosti već se poslovna sposobnost može dokazivati pribavljanjem potvrde od centra za socijalnu skrb da osoba nije pod skrbništvom. Isto tako Zakonom je propisano da u slučaju da ovlašteni socijalni pedagog postane trajno zdravstveno nesposoban za obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti, prestati će mu i pravo na obavljanje iste. Onemogućavanje stjecanja prava na obavljanje djelatnosti i pribavljanja dokaza o tome da osoba nije lišena poslovne sposobnosti može se smatrati nametanjem neopravdano ograničavajućih uvjeta.
Tijekom primjene važećeg Zakona pokazalo se da, iako Zakon propisuje kada ovlaštenom socijalnom pedagogu prestaje pravo na obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti, ne propisuje i prestanak članstva u Komori, stoga je isto potrebno propisati.
Također, jasnije se uređuju odredbe vezane uz provođenje stručnog nadzora nad radom ovlaštenih socijalnih pedagoga, s budući da Zakonom nije sadržana odredba o podmirivanju troškova stručnog nadzora, potrebno je unijeti odredbu koja isto određuje.
Nadalje, predloženim zakonskim rješenjem propisuje se da sve opće akte i odluke koji financijski obvezuju članove Komore donosi Skupština Komore, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi.
Jasnije su propisane obveze predsjednika Komore prije upućivanja godišnjeg programa rada, financijskog plana, godišnjeg izvješća o radu i financijskog izvješća Skupštini.
Također, odredbe vezane uz pravo i obvezu stručnog usavršavanja usklađene su s drugim komorskim zakonima iz nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike sa ciljem pojednostavljenja postupka izrade i provođenja programa stručnog usavršavanja. Nadalje, odredbom se propisuje da se način provođenja, sadržaj, rokovi i postupak stručnog usavršavanja uređuju općim aktom Komore, uz prethodnu suglasnost Ministarstva.
c) posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći
Cilj donošenja izmjena i dopuna Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti je usklađivanje s odredbama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, broj 82/15, 70/19 i 47/20).
Donošenjem izmjena i dopuna Zakona očekuje se sprječavanje uvođenja neopravdanih ograničavajućih uvjeta za rad u reguliranoj profesiji, jasnije uređenje rada i ovlasti Hrvatske komore socijalnih pedagoga te pristup socijalnopedagoškoj djelatnosti, te otkloniti određene dvojbe nastale prilikom primjene Zakona i izrade općih akata Komore, te Zakon nomotehnički poboljšati. 22
III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU PREDLOŽENOGA ZAKONA
Sredstva za provođenje ovog zakona osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske na razdjelu 086 Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike za 2021. godinu i projekcijama za 2022. i 2023. godinu na Aktivnosti A854006 - Administracija i upravljanje,
0
IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM
Prilaže se tekst prijedloga Zakona s obrazloženjem
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOPEDAGOŠKOJ DJELATNOSTI
Članak 1.
U Zakonu o socijalnopedagoškoj djelatnosti („Narodne novine“, broj 98/19) u članku 3. stavku 2. točka 7. iza riječi: „socijalnopedagoško“ riječi: „i psihoterapijsko“ brišu se.
Članak 2.
U članku 7. stavku 1. točka 1. briše se.
1
Dosadašnje točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. postaju točke 1., 2., 3., 4., 5. i 6.
Dosadašnja točka 2., koja postaje točka 1., mijenja se i glasi:
„1. ima završen preddiplomski sveučilišni studij socijalne pedagogije ili preddiplomski stručni studij socijalne pedagogije ili preddiplomski i diplomski sveučilišni studij socijalne pedagogije ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij socijalne pedagogije ili specijalistički diplomski stručni studij socijalne pedagogije u Republici Hrvatskoj ili mu je priznata inozemna stručna kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni pedagog, u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima.“.
Dosadašnja točka 3., koja postaje točka 2. mijenja se i glasi:
„2. ima položen stručni ispit ili državni ispit II. razine ili akademski stupanj magistra znanosti ili doktora znanosti ili ima više od 20 godina radnog staža u struci.“.
Članak 3.
U članku 9. stavku 1. podstavak 1. briše se. 0vbbb
Dosadašnji podstavci 2., 3., 4. i 5. postaju podstavci 1., 2., 3. i 4..
Članak 4.
U članku 13. stavak 3. mijenja se i glasi:
„ (3) Način provođenja, sadržaj, rokovi i postupak stručnog usavršavanja iz stavka 1. ovoga članka uređuju se općim aktom Komore, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi (u daljnjem tekstu: Ministarstvo). “
Članak 5.
U članku 18. riječ „ministarstvo“ zamjenjuje se riječju „Ministarstvo“, a riječi „nadležno za poslove socijalne skrbi (u daljnjem tekstu: Ministarstvo)“ brišu se.
Članak 6.
U članku 22. iza stavka.5. dodaju se stavci 6., 7. i 8. koji glase:
„(6) Komora je dužna do 31. listopada tekuće godine dostaviti Odluku o visini članarine za iduću godinu na suglasnost Ministarstvu.“
„(7) U slučaju da se uskrati suglasnost na Odluku iz stavka 5. ovoga članka ili se Odluka o visini članarine ne donese za tekuću godinu, obveza plaćanja članarine iz stavka 4. ovoga članka prestaje do donošenja nove odluke.“
„(8) Opće akte i odluke koji financijski obvezuju članove Komore donosi Skupština Komore, uz prethodnu suglasnost Ministarstva.“
Članak 7.
U članku 25. iza podstavka 6. dodaje se novi podstavak 7. koji glasi: „ - druge opće akte i odluke koji financijski obvezuju članove Komore“
Dosadašnji podstavci 7.,8. i 9. postaju podstavci 8., 9. i 10..
Članak 8.
U članku 28. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Skupština Komore će, osim u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, razriješiti predsjednika Komore ako ne postupi u skladu sa člankom 32. stavkom 2. ovoga Zakona kao i u slučaju neprihvaćanja godišnjeg izvješća o radu i/ili financijskog izvješća Komore .“
Članak 9.
U članku 32. iza stavka 1. dodaju se novi stavci 2. i 3. koji glase:
„(2) Uskrati li Ministarstvo pozitivno mišljenje na koji od akata iz stavka 1. ovoga članka, Komora će otkloniti nedostatke na koje je uputilo Ministarstvo i navedene akte podnijeti Ministarstvu na ponovno prethodno mišljenje u roku od 30 dana od primitka obavijesti Ministarstva o uskrati pozitivnog mišljenja.
(3) Akti iz stavka 1. ovoga članka mogu se uputiti Skupštini Komore samo po prethodno pribavljenom pozitivnom mišljenju Ministarstva.“
Dosadašnji stavci 2., 3. i 4. postaju stavci 4., 5. i 6.
Članak 10.
U članku 35. stavku 1. podstavak 5. iza riječi: „djelatnosti“ briše se točka i dodaju se riječi: „ i prestanak članstva u Komori “.
Iza podstavka 5. dodaje se podstavak 6. koji glasi: „- prestanak članstva u Komori.“.
15
Članak 11.
U članku 38. stavku 2. iza riječi : „zahtjev“, dodaje se riječ: „nadležnog“, a riječ „Ministarstva“ zamjenjuje se riječju „ministarstva“.
Stavak 8. mijenja se i glasi:
“ (8) Postupak, troškovi, naknada za provođenje stručnog nadzora i način provođenja stručnog nadzora propisuje Komora općim aktom, uz prethodnu suglasnost Ministarstva.“
Iza stavka 8. dodaje se stavak 9. koji glasi:
„( 9) Troškovi obavljanja nadzora po zahtjevu nadležnog ministarstva sufinanciraju se iz državnog proračuna, a način sufinanciranja odlukom utvrđuje ministar.“
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 12.
Komora je dužna uskladiti statut i druge opće akte s odredbama ovog Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. 0
Članak 13.
Postupci koji su u tijeku, a nisu pravomoćno okončani do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršit će se po odredbama Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti („Narodne novine“, broj 98/19). 0
Članak 14.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.
OBRAZLOŽENJE
Uz članak 1.
Odredbom se iz sadržaja socijalnopedagoške djelatnosti briše pojam psihoterapijsko savjetovanje budući da je djelatnost psihoterapije, kao samostalna djelatnost, regulirana posebnim zakonom.
Uz članak 2.
Odredbom se ukida uvjet poslovne sposobnosti za stjecanje prava na obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti. Ne postoji jedinstveni registar osoba lišenih poslovne sposobnosti, već se poslovna sposobnost može dokazivati pribavljanjem potvrde centra za socijalnu skrb da osoba nije pod skrbništvom. Također, ne postoji potpuno lišenje poslovne sposobnosti, već osoba može biti lišena samo djelomično u pogledu obavljanja točno određenih radnji, slijedom čega osoba lišena poslovne sposobnosti i nadalje može biti poslovno sposobna za obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti.
Nadalje, odredbom dosadašnjeg članka 8. Zakona propisano je da ovlaštenom socijalnom pedagogu pravo na obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti prestaje ako postane trajno zdravstveno nesposoban za obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti. Budući da je poslovna sposobnost i uvjet za zapošljavanje u socijalnopedagoškoj djelatnosti, onemogućavanje stjecanja prava na obavljanje djelatnosti i pribavljanje dokaza o tome da osoba nije lišena poslovne sposobnosti može se smatrati nametanjem neopravdano ograničavajućih uvjeta.
Odredbom se uvjet posjedovanja prethodne kvalifikacije radi priznavanja prava na obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti usklađuje s odredbama Zakona o hrvatskom kvalifikacijskom okviru („Narodne novine“, broj 22/13, 41/16, 64/18, 47/20 i 20/21), temeljem kojih se izjednačuje stručni i sveučilišni studij na 6. i 7. razini kvalifikacije.
Također, odredbom se Zakon usklađuje s odredbama Zakona o stručnim i akademskim nazivima i akademskom stupnju („Narodne novine“, broj 10/07 i 118/12).
Odredba se u dijelu državnog ispita također usklađuje s Zakonom o državnim službenicima („Narodne novine“, broj 92/05, 140/05, 142/06, 77/07, 107/07, 27/08, 34/11, 49/11, 150/11, 34/12, 49/12, 37/13, 38/13, 01/15, 138/15, 61/17, 70/19, 98/19).
Uz članak 3.
Budući da se člankom 1. ovoga Zakona ukida uvjet poslovne sposobnosti za stjecanje prava na obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti, isto ne može biti ograničenje u obavljanju socijalnopedagoške djelatnosti.
Uz članak 4. i 5.
Odredba je usklađena s drugim komorskim zakonima iz nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike sa ciljem pojednostavljenja postupka izrade i provođenja programa stručnog usavršavanja. Također, odredbom se propisuje da se način provođenja, sadržaj, rokovi i postupak stručnog usavršavanja uređuju općim aktom Hrvatske komore socijalnih pedagoga (u daljnjem tekstu: Komora), uz prethodnu suglasnost Ministarstva.
Odredbom se nomotehnički usklađuje tekst jer se pojam ministarstvo spominje u prethodnim odredbama.
Uz članak 6.
Odredbom se propisuje obveza Komori da jednom godišnje utvrdi visinu članarine odlukom na koju prethodnu suglasnost daje Ministarstvo. Kako bi se osigurala primjenjivost ove odredbe, propisuje se i rok za dostavu odluke na suglasnost, kao i posljedica u slučaju uskrate suglasnosti ili ne donošenja odluke.
Odredbom se propisuje da opće akte i odluke koji financijski obvezuju članove Komore donosi Skupština, uz prethodnu suglasnost Ministarstva s ciljem osiguravanja nadzora nad uvođenjem dodatnih opterećenja za članove od strane samih članova. Cilj odredbe je osigurati suglasnost članova komore na financijske obveze koje Komora uvodi.
Uz članak 7.
Odredbom se propisuje da Skupština donosi opće akte i odluke koji financijski obvezuju članove Komore. Ovakvom odredbom se daje mogućnost članovima Komore koji čine Skupštinu da budu upoznati i odlučuju o obvezama koje se na njih odnose.
Uz članak 8.
Odredbom se propisuje da u slučaju da Komora ne ispravi nedostatke prema uputi Ministarstva u propisanom roku Skupština Komore će razriješiti predsjednika Komore i prije isteka mandata za koji je imenovan kao i u slučaju neprihvaćanja godišnjeg izvješća o radu i/ili financijskog izvješća Komore
Uz članak 9.
Odredbom se propisuje postupak Komore u slučaju uskrate pozitivnog mišljenja na godišnji program rada, financijski plan, godišnje izvješće o radu i financijsko izvješće, od strane Ministarstva.
Uz članak 10.
Odredbom se propisuje prestanak članstva u Komori. Tijekom primjene važećeg Zakona pokazalo se da, iako Zakon propisuje kada ovlaštenom socijalnom pedagogu prestaje pravo na obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti, ne propisuje i prestanak članstva u Komori.
Uz članak 11.
Odredbom se propisuje da postupak, troškove, naknadu i način provođenja stručnog nadzora propisuje Komora uz prethodnu suglasnost Ministarstva.
Odredbom se propisuje i da će se troškovi obavljanja nadzora po zahtjevu nadležnog ministarstva sufinancirati iz državnog proračuna, a način sufinanciranja odlukom će utvrditi ministar.
Uz članak 12.
Odredbom se uređuju prijelazne odredbe ovog Zakona.
Uz članak 13.
Odredbom se uređuju prijelazne odredbe ovog Zakona.
Uz članak 14.
Odredbom se određuje objava i stupanje na snagu ovog Zakona.
TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU ODNOSNO DOPUNJUJU
Članak 3.
(1) Socijalnopedagoška djelatnost je sustav stručnih postupaka, mjera, aktivnosti i programa odnosno sustav intervencija usmjerenih pojedincima, obiteljima, skupinama, institucijama i zajednicama (u daljnjem tekstu: korisnici) utemeljenih na načelima i spoznajama socijalnopedagoške znanosti i prakse.
(2) Socijalnopedagoška djelatnost obuhvaća:
1. socijalnopedagošku procjenu proces primjene diferencijalno dijagnostičkih postupaka odnosno prikupljanja, analize i interpretacije podataka o relevantnim obilježjima, rizicima, snagama i potrebama korisnika sa svrhom predlaganja i planiranja socijalnopedagoških intervencija te obuhvaća postupak procjene i izradu stručnih nalaza, mišljenja i prijedloga
2. planiranje intervencija – proces izrade plana intervencija u suradnji s korisnicima, utemeljeno na procjeni i participativnim načelima radi strukturiranog prikazivanja identificiranih potreba, rizika i potencijala, potrebnih stručnih postupaka, ciljeva, sudionika i vremenskog okvira provedbe intervencija
3. prevenciju skup stručnih intervencija usmjerenih sprečavanju nastanka i razvoja problema u ponašanju, a putem smanjivanja rizičnih i jačanja zaštitnih čimbenika korisnika odnosno njihova osnaživanja
4. promociju mentalnog zdravlja – stručno djelovanje na temelju modela jačanja snaga i kompetencija te podrazumijeva stvaranje individualnih, društvenih i okolinskih uvjeta koji su osnažujući i kao takvi omogućuju optimalno zdravlje i razvoj korisnika
5. ranu intervenciju – skup stručnih intervencija usmjerenih korisnicima koji su u pojačanom riziku za razvoj problema u ponašanju te kod kojih su utvrđeni razvojni rizici ili razvojne teškoće, a koja se pruža u ranom razvoju problema u ponašanju i/ili u ranoj dobi djece
6. retman skup specijaliziranih socijalnopedagoških stručnih intervencija usmjerenih prema korisnicima s razvijenim problemima u ponašanju, a radi smanjivanja rizičnih čimbenika koji su pridonijeli njihovu razvoju i održavanju te osiguravanja poželjnih promjena sa svrhom odgoja, socijalizacije i/ili resocijalizacije, rehabilitacije, socijalnog uključivanja i osnaživanja korisnika intervencija
7. socijalnopedagoško i psihoterapijsko savjetovanje – skup stručnih intervencija prema pojedincima, obiteljima i skupinama usmjerenih poticanju samoprocjene, stjecanju uvida i postizanju pozitivnih promjena u psihosocijalnom funkcioniranju sa svrhom prevladavanja teškoća, stvaranja uvjeta za očuvanje i razvoj osobnih potencijala te odgovornog odnosa pojedinca prema samom sebi, obitelji i društvu
8. posttretman skup socijalnopedagoških stručnih intervencijskih postupaka koji se poduzimaju nakon završene tretmanske intervencije, u pravilu u primarnom okruženju pojedinca, a sa svrhom osiguravanja održivosti učinaka provedene intervencije te odgovornog odnosa korisnika prema samom sebi, obitelji i društvu koji može uključivati i koordiniranje odnosno pomoć pri ostvarivanju različitih socijalnih, zdravstvenih, obrazovnih, radnih i drugih prava pojedinaca
9. evaluaciju skup znanstvenih i stručnih postupaka kojima se sustavno prikupljaju i analiziraju podaci radi utvrđivanja učinaka, praćenja procesa provedbe i unaprjeđivanja intervencija sa svrhom stjecanja uvida u način provođenja intervencija i njihove učinkovitosti utemeljene na znanstvenim načelima
10. zastupanje i zagovaranje – niz stručnih postupaka zalaganja, promoviranja i utjecanja na društvene politike, zakonodavstvo i prakse sa svrhom osiguravanja socijalnog uključivanja, ravnopravnosti, prava i dobrobiti korisnika odnosno socijalne pravde u najširem smislu
11. edukacijske aktivnosti – osmišljavanje i provođenje obrazovnih programa i aktivnosti za stručnjake u širem profesionalnom okruženju, u kontekstu cjeloživotnog učenja, a radi njihova ovladavanja općim i specifičnim socijalnopedagoškim, psihosocijalnim i psihoedukativnim kompetencijama te poboljšanja osobne i profesionalne djelotvornosti
12. istraživačke aktivnosti – primjena znanstvenih metoda i postupaka radi produbljivanja spoznaja o etiološkim, fenomenološkim te intervencijskim obilježjima i potrebama korisnika, kao i zakonitostima psihosocijalnog funkcioniranja pojedinaca, obitelji i skupina
13. superviziju proces specifičnog profesionalnog i osobnog učenja i razvoja stručnjaka, čiji je cilj razvoj i osnaživanje profesionalne kompetentnosti i osobne dobrobiti te podizanje razine kvalitete u obavljanju djelatnosti
14. vještačenje postupak u kojem socijalni pedagog temeljem specifične stručne procjene ili koristeći se svojim stručnim znanjem izrađuje nalaz o psihosocijalnom statusu pojedinca ili traženim činjenicama te o tome daje mišljenje
15. medijaciju proces rješavanja sukoba odnosno spornih pitanja između korisnika, u svrhu postizanja dogovora i načina eventualne nadoknade štete, uz posredovanje, vođenje i usmjeravanje medijatora
16. mentoriranje vježbenika – postupak praćenja, usmjeravanja, profesionalne brige i podrške oko rada socijalnih pedagoga vježbenika kao priprema za buduće ovlašteno obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti.
(3) Socijalnopedagoška djelatnost obavlja se primarno u kontekstu problema u ponašanju korisnika.
Članak 7.
(1) Socijalnom pedagogu priznat će se pravo na obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti ako:
1. je poslovno sposoban
2. ima završen dodiplomski ili preddiplomski ili diplomski sveučilišni studij socijalne pedagogije u Republici Hrvatskoj ili kojem je priznata inozemna stručna kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni pedagog, sukladno ovom Zakonu i posebnim propisima
3. ima položen stručni ispit ili državni stručni ispit, akademski stupanj magistra znanosti ili doktora znanosti ili ima više od 20 godina radnog staža u struci
4. je član Hrvatske komore socijalnih pedagoga (u daljnjem tekstu: Komora)
5. nije pravomoćno osuđen za neko od kaznenih djela:
a) kaznenih djela protiv života i tijela (glava X.), kaznenih djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina (glava XI.), kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (glava XII.), kaznenih djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom (glava XIII.), kaznenih djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa (glava XIV.), kaznenih djela protiv časti i ugleda (glava XV.), kaznenih djela protiv braka, obitelji i mladeži (glava XVI.), kaznenih djela protiv imovine (glava XVII.), kaznenih djela protiv zdravlja ljudi (glava XVIII.), kaznenih djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja (glava XXI.), kaznenih djela protiv vjerodostojnosti isprava (glava XXIII.), kaznenih djela protiv javnog reda (glava XXIV.), kaznenih djela protiv službene dužnosti (glava XXV.) (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.)
b) protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva (glava IX.), kaznenih djela protiv života i tijela (glava X.), kaznenih djela protiv ljudskih prava i temeljnih sloboda (glava XI.), kaznenih djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja (glava XII.), kaznenih djela protiv osobne slobode (glava XIII.), kaznenih djela protiv časti i ugleda (glava XV.), kaznenih djela protiv spolne slobode (glava XVI.), kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta (glava XVII.), kaznenih djela protiv braka, obitelji i djece (glava XVIII.), kaznenih djela protiv zdravlja ljudi (glava XIX.), kaznenih djela protiv imovine (glava XXIII.), kaznenih djela protiv gospodarstva (glava XXIV.), kaznenih djela krivotvorenja (glava XXVI.), kaznenih djela protiv službene dužnosti (glava XXVIII.), kaznenih djela protiv javnog reda (glava XXX.) odnosno kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (glava XXXII.) (»Narodne novine«, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. i 101/17.)
6. mu nije pravomoćno izrečena prekršajno pravna sankcija za nasilje u obitelji
7. se protiv njega ne vodi postupak pred nadležnim sudom za kazneno djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.
(2) Ako osoba iz stavka 1. ovoga članka nema hrvatsko državljanstvo, mora znati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s korisnikom socijalnopedagoške djelatnosti.
(3) Pravo na obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti priznaje se na zahtjev socijalnog pedagoga.
(4) O zahtjevu iz stavka 3. ovoga članka odlučuje Komora rješenjem protiv kojeg nije dopuštena žalba.
(5) Protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka može se pokrenuti upravni spor.
(6) Komora na temelju rješenja iz stavka 4. ovoga članka upisuje socijalnog pedagoga u Imenik socijalnih pedagoga. 0
Članak 9.
(1) Ovlašteni socijalni pedagog ne smije obavljati socijalnopedagošku djelatnost u slučaju:
– lišenja poslovne sposobnosti, od dana pravomoćnosti odluke o lišenju poslovne sposobnosti
– izricanja prekršajno pravne sankcije za nasilje u obitelji, od dana pravomoćnosti odluke suda
– osude na bezuvjetnu kaznu zatvora dulju od šest mjeseci, od dana pravomoćnosti odluke suda
– zabrane obavljanja socijalnopedagoške djelatnosti, od dana pravomoćnosti odluke o zabrani obavljanja socijalnopedagoške djelatnosti
– prestanka prava na obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti, od dana pravomoćnosti odluke o prestanku prava na obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti.
(2) U ostalim slučajevima ovlašteni socijalni pedagog ne smije obavljati socijalnopedagošku djelatnost od dana izvršnosti rješenja Komore o prestanku prava na obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti.
Članak 13.
(1) Ovlašteni socijalni pedagog ima pravo i obvezu stručnog usavršavanja koje obuhvaća kontinuirano praćenje razvoja socijalnopedagoške znanosti i stjecanje novih kompetencija radi održavanja i unaprjeđenja kvalitete provođenja stručnih postupaka i mjera, kao i pravo na stjecanje specijaliziranih stručnih kompetencija potrebnih za pojedino područje socijalne pedagogije.
(2) Poslodavac je dužan omogućiti ovlaštenom socijalnom pedagogu sudjelovanje na stručnom usavršavanju iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Program stručnog usavršavanja ovlaštenih socijalnih pedagoga Komora je dužna izraditi i provoditi u suradnji s tijelima državne uprave i javnim ustanovama nadležnim za stručno usavršavanje koje ovlaštenim socijalnim pedagozima u okviru svoga djelokruga organiziraju stručno usavršavanje.
(4) Način provođenja, sadržaj, rokovi i postupak stručnog usavršavanja iz stavka 1. ovoga članka uređuju se općim aktom Komore.
Članak 18.
Osnivači Komore su Republika Hrvatska i Hrvatska udruga socijalnih pedagoga, a prava i dužnosti osnivača u ime Republike Hrvatske obavlja ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).
Članak 22.
(1) Članom Komore može biti socijalni pedagog koji ispunjava uvjete iz članka 7. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona.
(2) O zahtjevu za upisom u upisnik članova Komore i brisanju iz tog upisnika odlučuje Komora rješenjem protiv kojeg nije dopuštena žalba.
(3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka može se pokrenuti upravni spor.
(4) Član Komore dužan je podmirivati obveze prema Komori.
(5) Visina članarine utvrđuje se odlukom Skupštine Komore jednom godišnje uz prethodnu suglasnost Ministarstva.
Članak 25.
Skupština Komore donosi:
– statut
– godišnji program rada
– financijski plan
– odluku o godišnjem izvješću o radu
– odluku o financijskom izvješću
– odluku o visini članarine
– etički kodeks socijalnopedagoške djelatnosti
– opće akte kojima se provode javne ovlasti Komore
– druge opće akte kojima se uređuju pitanja ustrojstva i rada Komore.
Članak 28.
(1) Skupština Komore razriješit će predsjednika ili zamjenika predsjednika Komore ili predsjednika ili člana Upravnog ili Nadzornog odbora i prije isteka mandata za koji je imenovan ako:
– to osobno zatraži
– krši propise i opće akte Komore
– ne provodi odluke tijela Komore
– nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroči Komori veću štetu
– više ne ispunjava uvjete iz članka 7. ovoga Zakona
– Skupština Komore ocijeni da iz drugih razloga više ne može izvršavati povjerene ovlasti.
(2) Skupština Komore će, osim u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, razriješiti predsjednika Komore i u slučaju neprihvaćanja godišnjeg izvješća o radu i/ili financijskog izvješća.
(3) Postupak i način razrješenja iz stavka 1. ovoga članka pobliže će se urediti statutom Komore.
Članak 32.
(1) Godišnji program rada, financijski plan, godišnje izvješće o radu i financijsko izvješće, prije upućivanja Skupštini Komore, predsjednik Komore podnosi Ministarstvu na prethodno mišljenje.
(2) Godišnji program rada i financijski plan iz stavka 1. ovoga članka podnose se do 30. studenoga tekuće godine za iduću godinu.
(3) Godišnje izvješće o radu i financijsko izvješće iz stavka 1. ovoga članka podnose se do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu.
(4) Sadržaj godišnjeg izvješća o radu pravilnikom propisuje ministar.
Članak 35.
(1) Članu Komore za teške povrede dužnosti socijalnog pedagoga mogu se izreći ove mjere:
– ukor
– javni ukor
– novčana kazna
– mjera privremene zabrane obavljanja socijalnopedagoške djelatnosti od mjesec dana do godinu dana
– prestanak prava na obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti.
(2) Članu Komore za lakše povrede dužnosti socijalnog pedagoga može se izreći ukor ili novčana kazna.
Članak 38.
(1) Stručni nadzor nad radom ovlaštenih socijalnih pedagoga provodi Komora.
(2) Stručni nadzor provodi se redovito, na zahtjev Ministarstva ili po službenoj dužnosti u slučaju saznanja o nekim važnim činjenicama zbog kojih je opravdano provođenje stručnog nadzora.
(3) Stručni nadzor može se provesti i povodom prigovora pravnih i fizičkih osoba, ako za to postoji opravdani razlog.
(4) Stručni nadzor obuhvaća ocjenu stručnosti i etičnosti obavljanja socijalnopedagoške djelatnosti te kakvoće i opsega izvršenih socijalnopedagoških usluga, primjerenosti uvjeta i sredstava za obavljanje socijalnopedagoške djelatnosti.
(5) Ovlašteni socijalni pedagog ili odgovorna osoba u pravnoj osobi koja obavlja socijalnopedagošku djelatnost mora omogućiti nesmetano obavljanje stručnog nadzora i staviti na raspolaganje sva sredstva i potrebnu dokumentaciju.
(6) Obavijest o provedenom stručnom nadzoru sa zahtjevom i rokom za otklanjanje utvrđenih nedostataka Komora mora dostaviti ovlaštenom socijalnom pedagogu i njegovu poslodavcu u roku od 30 dana od provođenja nadzora.
(7) Komora je dužna izvijestiti podnositelja prigovora ili zahtjeva o utvrđenom činjeničnom stanju te o poduzetim mjerama, osim u slučaju anonimne predstavke.
(8) Postupak i način provođenja stručnog nadzora propisuje Komora općim aktom .
0
Komentari