NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PSIHOLOŠKOJ DJELATNOSTI
MINISTARSTVO RADA, MIROVINSKOGA SUSTAVA, OBITELJI I SOCIJALNE POLITIKE
Nacrt
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PSIHOLOŠKOJ DJELATNOSTI
Zagreb, rujan 2021.
- Ukupno komentara:
- Ukupno općih komentara:
- Ukupno nadopuna teksta:
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PSIHOLOŠKOJ DJELATNOSTI
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o psihološkoj djelatnosti sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10 – pročišćeni tekst i 05/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
1. Ocjena stanja
Zakon o psihološkoj djelatnosti („Narodne novine“, broj 98/19, u daljnjem tekstu: Zakon) uređuje sadržaj, uvjete i način obavljanja psihološke djelatnosti te standard obrazovanja i stručni nadzor nad obavljanjem psihološke djelatnosti u Republici Hrvatskoj, kao djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku.
Stupanjem na snagu Zakona 24. listopada 2019. godine prestao je važiti dotadašnji Zakon o psihološkoj djelatnosti („Narodne novine“, broj 47/03) kojim je psihološka djelatnost uređena prvi puta.
Navedenim Zakonom jasnije se uredilo uvjete za obavljanje i prestanka obavljanja psihološke djelatnosti u Republici Hrvatskoj, organizaciju obavljanja djelatnosti, proširile su se ovlasti Hrvatske psihološke komore (u daljnjem tekstu: Komora), te je s ciljem jačanja administrativnog rasterećenja jasnije uređen rad i ovlasti Komore. Također, navedenim Zakonom pojedine odredbe uskladile su se s odredbama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju („Narodne novine“, br. 107/07 i 118/12) i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, br. 82/15, 70/19 i 47/20).
Razvoj psihološke djelatnosti u Republici Hrvatskoj od vremena donošenja Zakona o psihološkoj djelatnosti („Narodne novine“, broj 47/03) kojim je psihološka djelatnost uređena prvi puta, ogleda se i u kvantitativnim pokazateljima o kojima Komora vodi evidencije i službene zabilježbe. Prema Registru Hrvatskog psihološkog društva u listopadu 2002. godine, u Republici Hrvatskoj bilo je registrirano 1807 psihologa. U listopadu 2018. godine u Hrvatskoj psihološkoj komori evidentirano je ukupno 3535 psihologa, a u lipnju 2021. godine Komora broji 4016 članova.
Porast općeg interesa za psihologiju vidljiv je i kroz otvaranje novih studijskih programa psihologije na sveučilištima u Republici Hrvatskoj što se odražava kao stabilan broj vježbenika prijavljenih u Komoru na godišnjoj razini. Tako je u 2016. godini prijavljeno 300, u 2017. godini 228, u 2018. godini 322, u 2019. godini 209, u 2020. godini 336, a do lipnja 2021. godine u Komori je prijavljeno ukupno 82 psihologa vježbenika.
Od ukupno 4016 psihologa članova Komore, njih 2486, odnosno 61,9 % zaposleno je u javnom sektoru, 267 u civilnom, 771 u privatnom, a 309 ih je nezaposleno, 115 u mirovini i 63 u inozemstvu. Od 2486 psihologa zaposlenih u javnom sektoru, 353 radi u zdravstvu, 1352 u području odgoja, obrazovanja i znanosti, 447 u socijalnoj skrbi i 334 u ostalim područjima.
25. travnja 2020. godine na snagu je stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, broj 47/20) kojim su u nacionalno zakonodavstvo prenesene odredbe Direktive (EU) 2018/958. Navedenom Direktivom utvrđuje se obveza država članica da provedu ex ante ocjenu proporcionalnosti kako bi se spriječilo uvođenje neopravdanih ograničavajućih uvjeta za rad u profesiji.
Temeljem navedenog, potrebno je donijeti novi zakonski akt kojim će se odredbe Zakona o psihološkoj djelatnosti uskladiti s odredbama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, br. 82/15, 70/19 i 47/20). Također, potrebno je jasnije urediti rad i ovlasti Komore te otkloniti određene dvojbe nastale prilikom primjene važećih odredbi Zakona.
2. Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim zakonom
Prema predloženom normativnom rješenju očekuje se sprječavanje uvođenja neopravdanih ograničavajućih uvjeta za rad u reguliranoj profesiji te jasnije uređenje rada i ovlasti Hrvatske psihološke komore.
Jasnije se definiraju određeni pojmovi.
Ukida se uvjet poslovne sposobnosti za stjecanje prava na obavljanje psihološke djelatnosti, a budući da ne postoji jedinstveni registar osoba lišenih poslovne sposobnosti, da ne postoji potpuno lišenje poslovne sposobnosti, već osoba može biti lišena samo djelomično u pogledu obavljanja točno određenih radnji, te da se čl. 9. st. 1. al. 2. Zakona propisuje da ovlaštenom psihologu pravo na obavljanje psihološke djelatnosti prestaje ako postane trajno zdravstveno nesposoban za obavljanje psihološke djelatnosti, slijedom čega se uvjet dokazivanja poslovne sposobnosti može smatrati nametanjem neopravdano ograničavajućih uvjeta.
Uvjet potrebne obrazovne kvalifikacije usklađuje se sa Zakonom o hrvatskom kvalifikacijskom okviru („Narodne novine“, broj 22/13, 41/16, 64/18, 47/20 i 20/21) i Zakonom o stručnim i akademskim nazivima i akademskom stupnju („Narodne novine“ broj 10/07, 118/12).
Propisuje se da se način provođenja, sadržaj, rokovi i postupak stručnog usavršavanja uređuju općim aktom Komore, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi, a radi ujednačavanja uvjeta i standarda kvalitete stručnih usavršavanja u djelatnosti u nadležnosti Ministarstva.
Jasnije se propisuje način utvrđivanja i vođenja Popisa posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava.
Propisuje se da opće akte i odluke koji financijski obvezuju članove Komore donosi Skupština, uz prethodnu suglasnost Ministarstva, a radi onemogućavanja nametanja pretjeranih financijskih obveza članovima Komore, te se uređuje način postupanja u slučaju uskrate pozitivnog mišljenja na godišnji program rada, financijski plan, godišnje izvješće o radu i financijsko izvješće, od strane Ministarstva.
Briše se odredba da se psihologa vježbenika briše iz Imenika psihologa vježbenika ako u roku od tri godine od stjecanja prava na polaganje psihološkog stručnog ispita ne položi taj ispit, kao n eopravdan ograničavajući uvjet.
Uvodi se odredba kojom se psiholozima koji su izgubili pravo na obavljanje psihološke djelatnosti zbog neispunjavanja obveze stručnog usavršavanja, omogućava ponovno stjecanje prava na obavljanje psihološke djelatnosti.
Propisuje se prestanak članstva u Komori, a budući da se t ijekom primjene Zakona pokazalo da, iako Zakon propisuje kada ovlaštenom psihologu prestaje pravo na obavljanje psihološke djelatnosti, ne propisuje i prestanak članstva u Komori.
Propisuje se da postupak, troškove, naknadu i način provođenja stručnog nadzora propisuje Komora uz prethodnu suglasnost Ministarstva, te da se sredstva za provođenje podmirenja troškova stručnog nadzora po zahtjevu nadležnog ministarstva, osiguravaju u državnom proračunu.
U prijelazne i završne odredbe dodaje se odredba kojom se uvodi mogućnost psiholozima koji imaju više od 10 godina radnog staža u struci ili položen stručni ispit ili državni ispit II. razine ili akademski stupanj magistra znanosti ili doktora znanosti , a nisu članovi Komore i nemaju priznato pravo na obavljanje psihološke djelatnosti, da u prijelaznom roku od tri godine polože psihološki stručni ispit, bez obveze obavljanja vježbeničkog staža, te na taj način steknu uvjete da zatraže potrebno ovlaštenje za obavljanje psihološke djelatnosti.
3. Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći
Donošenjem izmjena i dopuna Zakona o psihološkoj djelatnosti uskladiti će se Zakon s odredbama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, br. 82/15, 70/19 i 47/20). Također, jasnije će se urediti rad i ovlasti Hrvatske psihološke komore te otkloniti određene dvojbe nastale prilikom primjene važećih odredbi Zakona.
Donošenjem izmjena i dopuna Zakona očekuje se sprječavanje uvođenja neopravdanih ograničavajućih uvjeta za rad u reguliranoj profesiji, jasnije uređenje rada i ovlasti Hrvatske psihološke komore.
III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU PREDLOŽENOGA ZAKONA
Sredstva za provođenje ovoga Zakona osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske na razdjelu 086 - Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike za 2021. godinu i projekcijama za 2022. i 2023. godinu na Aktivnosti A854006 – Administracija i upravljanje. 0
IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM
Prilaže se tekst prijedloga Zakona s obrazloženjem.
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PSIHOLOŠKOJ DJELATNOSTI
Članak 1.
U Zakonu o psihološkoj djelatnosti („Narodne novine“, broj 98/19) u članku 3. točka 4. mijenja se i glasi:
„4. naručitelj psiholoških usluga je fizička ili pravna osoba koja zahtijeva stručni postupak ili postupke psihološke djelatnosti nad korisnicima psiholoških usluga, a koja za taj zahtjev ima valjanu pravnu osnovu ili privolu korisnika psiholoških usluga“
Članak 2.
U članku 4. podstavku 4. iza riječi: „psihološko“ brišu se riječi „i psihoterapijsko“, a iza riječi „kao“ riječi „postupke namijenjene“ zamjenjuju se riječima „postupak namijenjen“.
Članak 3.
Članak 5. mijenja se i glasi:
„Svrha obavljanja psihološke djelatnosti je unaprjeđivanje zdravlja i kvalitete života korisnika psiholoških usluga, razvoj i unaprjeđenje organizacija i institucija te društva u cjelini.“
Članak 4.
Članak 6. mijenja se i glasi:
„Psihološka djelatnost obavlja se u svim društvenim područjima, a posebice u onima koja se odnose na zdravstvo, odgoj i obrazovanje, socijalu skrb, rad i organizaciju rada, zapošljavanje i profesionalnu orijentaciju, komunikaciju i tržište, sport, promet, turizam, pravosuđe, vojsku, policiju, nove tehnologije i ekologiju, a provodi se u javnom, civilnom i privatnom sektoru.“
Članak 5.
U članku 8. stavku 1. točka 1. briše se. 1
Dosadašnje točke 2., 3., 4., 5., 6. i 7. postaju točke 1., 2., 3., 4., 5. i 6.
Dosadašnja točka 2., koja postaje točka 1., mijenja se i glasi:
„1. ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij psihologije ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij psihologije ili specijalistički diplomski stručni studij psihologije u Republici Hrvatskoj ili mu je priznata inozemna stručna kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – psiholog, u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima“
Članak 6.
U članku 10. stavku 1. podstavak 1. briše se.
Dosadašnji podstavci 2., 3., 4. i 5. postaju podstavci 1., 2., 3. i 4..
Članak 7.
U članku 14. stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Program stručnog usavršavanja ovlaštenih psihologa donosi Komora.“
Stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) Način provođenja, sadržaj, rokovi i postupak stručnog usavršavanja iz stavka 1. ovoga članka uređuju se općim aktom Komore, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).“
Članak 8.
U članku 16. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Postupak dodavanja posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava na Popis posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava utvrđuje Komora općim aktom.“
Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
„(3) Popis posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava vodi Komora.“
Dosadašnji stavci 3., 4. i 5. postaju stavci 4., 5. i 6.
Članak 9.
U članku 24. stavku 5. riječ „ministarstva“ zamjenjuje se riječju Ministarstva, a riječi „nadležnog za poslove socijalne skrbi (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).“ brišu se.
Iza stavka 5. dodaju se stavci 6., 7. i 8. koji glase:
„(6) Komora je dužna do 31. listopada tekuće godine dostaviti Odluku o visini članarine za iduću godinu na suglasnost Ministarstvu.“
„(7) U slučaju da se uskrati suglasnost na Odluku iz stavka 5. ovoga članka ili se Odluka o visini članarine ne donese za tekuću godinu, obveza plaćanja članarine iz stavka 4. ovoga članka prestaje do donošenja nove odluke.“
„(8) Opće akte i odluke koji financijski obvezuju članove Komore donosi Skupština Komore, uz prethodnu suglasnost Ministarstva.“
Članak 10.
U članku 26. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Skupštinu Komore saziva, njome predsjeda, te akte Skupštine potpisuje predsjednik Komore.“ 15
Članak 11.
U članku 27. iza podstavka 6. dodaje se novi podstavak 7. koji glasi:
„ - druge opće akte i odluke koji financijski obvezuju članove Komore“
Dosadašnji podstavci 7., 8. i 9. postaju podstavci 8., 9. i 10..
Članak 12.
U članku 30. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Skupština Komore će, osim u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, razriješiti predsjednika Komore ako ne postupi u skladu sa člankom 34. stavkom 2. ovoga Zakona kao i u slučaju neprihvaćanja godišnjeg izvješća o radu i/ili financijskog izvješća Komore.“
Članak 13.
U članku 34. iza stavka 1. dodaju se novi stavci 2. i 3. koji glase:
„(2) Uskrati li Ministarstvo pozitivno mišljenje na koji od akata iz stavka 1. ovoga članka, Komora će otkloniti nedostatke na koje je uputilo Ministarstvo i navedene akte podnijeti Ministarstvu na ponovno prethodno mišljenje u roku od 30 dana od primitka obavijesti Ministarstva o uskrati pozitivnog mišljenja.
(3) Akti iz stavka 1. ovoga članka mogu se uputiti Skupštini Komore samo po prethodno pribavljenom pozitivnom mišljenju Ministarstva
Dosadašnji stavci 2., 3. i 4. postaju stavci 4., 5. i 6.
5 Članak 14.
U članku 36. stavku 2. iza broja „2.“ dodaje se broj „4.“.
5 Članak 15.
U članku 38. stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) Psiholog kojem je prestalo pravo na obavljanje psihološke djelatnosti zbog neispunjavanja obveze stručnog usavršavanja iz članka 14. ovog Zakona dužan je položiti psihološki stručni ispit prije podnošenja zahtjeva za priznavanje prava na obavljanje psihološke djelatnosti.“
Članak 16.
U članku 41. stavku 1. podstavku 5. iza riječi: „djelatnosti“ briše se točka i dodaju se riječi: „ i prestanak članstva u Komori “.
Iza podstavka 5. dodaje se podstavak 6. koji glasi: „- prestanak članstva u Komori.“.
15
5 Članak 17.
U članku 44. stavku 3. iza riječi : „zahtjev“, dodaje se riječ: „nadležnog“, a riječ „Ministarstva“ zamjenjuje se riječju „ministarstva“.
Stavak 9. mijenja se i glasi:
“(9) Postupak, troškovi, naknada za provođenje stručnog nadzora i način provođenja stručnog nadzora propisuje Komora općim aktom, uz prethodnu suglasnost Ministarstva.“
Iza stavka 9. dodaje se stavak 10. koji glasi:
„(10) Troškovi obavljanja nadzora po zahtjevu nadležnog ministarstva sufinanciraju se iz državnog proračuna, a način sufinanciranja odlukom utvrđuje ministar.“
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 18.
Psiholog koji ima više od 10 godina radnog staža u struci ili ima položen stručni ispit ili državni ispit II. razine ili akademski stupanj magistra znanosti ili doktora znanosti može u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog Zakona polagati psihološki stručni ispit i bez završenog vježbeničkog staža.
Članak 19.
Komora je dužna uskladiti statut i druge opće akte s odredbama ovog Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. 0
Članak 20.
Postupci koji su u tijeku, a nisu pravomoćno okončani do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršit će se po odredbama Zakona o psihološkoj djelatnosti („Narodne novine“, broj 98/19). 0
Članak 21.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.
OBRAZLOŽENJE
Uz članak 1.
Jasnije se definira pojam naručitelj.
Uz članak 2.
Odredbom se iz sadržaja djelatnosti psihologije briše psihoterapijsko savjetovanje budući da je djelatnost psihoterapije regulirana posebnim zakonom.
Uz članak 3.
Jasnije se definira svrha obavljanja psihološke djelatnosti.
Uz članak 4.
Jasnije se definira u kojim područjima se obavlja psihološka djelatnost.
Uz članak 5.
Ukida se uvjet poslovne sposobnosti za stjecanje prava na obavljanje psihološke djelatnosti. Ne postoji jedinstveni registar osoba lišenih poslovne sposobnosti, već se poslovna sposobnost može dokazivati pribavljanjem potvrde nadležnog centra za socijalnu skrb da osoba nije pod skrbništvom. Također, ne postoji potpuno lišenje poslovne sposobnosti, već osoba može biti lišena samo djelomično u pogledu obavljanja točno određenih radnji.
Isto tako, čl. 9. st. 1. al. 2. ovog Zakona propisuje da ovlaštenom psihologu pravo na obavljanje psihološke djelatnosti prestaje ako postane trajno zdravstveno nesposoban za obavljanje psihološke djelatnosti.
Budući da je poslovna sposobnost obično i uvjet prilikom zapošljavanja u djelatnosti, onemogućavanje stjecanja prava na obavljanje djelatnosti i potreba pribavljanja dokaza o tome da osoba nije lišena poslovne sposobnosti može se smatrati nametanjem neopravdano ograničavajućih uvjeta.
Uvjet potrebne obrazovne kvalifikacije usklađuje se sa Zakonom o hrvatskom kvalifikacijskom okviru („Narodne novine“, broj 22/13, 41/16, 64/18, 47/20 i 20/21) i Zakonom o stručnim i akademskim nazivima i akademskom stupnju („Narodne novine“ broj 10/07, 118/12).
Uz članak 6.
Budući da se člankom 4. ovoga Zakona ukida uvjet poslovne sposobnosti za stjecanje prava na obavljanje psihološke djelatnosti, isto ne može biti ograničenje u obavljanju psihološke djelatnosti.
Uz članak 7.
Odredba je usklađena s drugim komorskim zakonima iz nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike s ciljem pojednostavljenja postupka izrade i provođenja programa stručnog usavršavanja. Odredbom se propisuje da se način provođenja, sadržaj, rokovi i postupak stručnog usavršavanja uređuju općim aktom Hrvatske psihološke komore (u daljnjem tekstu: Komora), uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi, a radi ujednačavanja uvjeta i standarda kvalitete stručnih usavršavanja u djelatnosti u nadležnosti Ministarstva.
Uz članak 8.
Jasnije se propisuje način utvrđivanja i vođenja Popisa posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava.
Uz članak 9.
Odredbom se propisuje obveza Komori da jednom godišnje utvrdi visinu članarine odlukom na koju prethodnu suglasnost daje Ministarstvo. Kako bi se osigurala primjenjivost ove odredbe, propisuje se i rok za dostavu odluke na suglasnost, kao i posljedica u slučaju uskrate suglasnosti ili ne donošenja odluke.
Odredbom se propisuje da opće akte i odluke koji financijski obvezuju članove Komore donosi Skupština, uz prethodnu suglasnost Ministarstva s ciljem osiguravanja nadzora nad uvođenjem dodatnih opterećenja za članove od strane samih članova. Cilj odredbe je osigurati suglasnost članova komore na financijske obveze koje Komora uvodi.
Uz članak 10.
Jasnije se uređuje rad i ovlasti predsjednika Komore
Uz članak 11.
Odredbom se propisuje da Skupština donosi opće akte i odluke koji financijski obvezuju članove Komore. Ovakvom odredbom se daje mogućnost članovima Komore koji čine Skupštinu da budu upoznati i odlučuju o obvezama koje se na njih odnose.
Uz članak 12.
Odredbom se propisuje da u slučaju da Komora ne ispravi nedostatke prema uputi Ministarstva u propisanom roku Skupština Komore će razriješiti predsjednika Komore i prije isteka mandata za koji je imenovan kao i u slučaju neprihvaćanja godišnjeg izvješća o radu i/ili financijskog izvješća Komore
Uz članak 13.
Uređuje se način postupanja u slučaju uskrate pozitivnog mišljenja na godišnji program rada, financijski plan, godišnje izvješće o radu i financijsko izvješće, od strane Ministarstva.
Uz članak 14.
Kako bi stekao pravo na upis u Imenik psihologa vježbenika, psiholog mora biti član Komore.
Uz članak 15.
Briše se odredba da se psihologa vježbenika briše iz Imenika psihologa vježbenika ako u roku od tri godine od stjecanja prava na polaganje psihološkog stručnog ispita ne položi taj ispit, kao n eopravdan ograničavajući uvjet.
Uvodi se odredba kojom se psiholozima koji su izgubili pravo na obavljanje psihološke djelatnosti zbog neispunjavanja obveze stručnog usavršavanja, omogućava ponovno stjecanje prava na obavljanje psihološke djelatnosti.
Uz članak 16.
Propisuje se prestanak članstva u Komori.
Budući da se t ijekom primjene važećeg Zakona pokazalo da, iako Zakon propisuje kada ovlaštenom psihologu prestaje pravo na obavljanje psihološke djelatnosti, ne propisuje i prestanak članstva u Komori.
Uz članak 17.
Propisuje se da postupak, troškove, naknadu i način provođenja stručnog nadzora propisuje Komora uz prethodnu suglasnost Ministarstva, te da se sredstva za provođenje podmirenja troškova stručnog nadzora po zahtjevu nadležnog ministarstva, osiguravaju u državnom proračunu.
Uz članak 18.
U prijelazne i završne odredbe dodaje se odredba kojom se uvodi mogućnost psiholozima koji imaju više od 10 godina radnog staža u struci ili položen stručni ispit ili državni ispit II. razine ili akademski stupanj magistra znanosti ili doktora znanosti , a nisu članovi Komore i nemaju priznato pravo na obavljanje psihološke djelatnosti, da u prijelaznom roku od tri godine polože psihološki stručni ispit, bez obveze obavljanja vježbeničkog staža, te na taj način steknu uvjete da zatraže potrebno ovlaštenje za obavljanje psihološke djelatnosti.
Uz članak 19.
Odredbom se uređuju prijelazne odredbe ovog Zakona.
Uz članak 20.
Odredbom se uređuju prijelazne odredbe ovog Zakona.
Uz članak 21.
Odredbom se određuje objava i stupanje na snagu ovog Zakona.
TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU ODNOSNO DOPUNJUJU
Članak 3.
Pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeća značenja:
1. psiholog je osoba koja je završila dodiplomski ili preddiplomski i diplomski studij psihologije u Republici Hrvatskoj ili ima priznatu inozemnu stručnu kvalifikaciju za obavljanje regulirane profesije – psihologa, sukladno ovom Zakonu i posebnim propisima
2. ovlašteni psiholog je psiholog kojem je priznato pravo na obavljanje psihološke djelatnosti i koji je upisan u Imenik psihologa
3. korisnik psiholoških usluga je osoba ili skupina osoba prema kojoj se provode stručni postupci psihološke djelatnosti
4. naručitelj psiholoških usluga je fizička ili pravna osoba koja naručuje psihološku uslugu zbog procjene osobe ili skupine osoba u svrhu objašnjavanja i predviđanja njihova ponašanja, pronalaženja uzroka nedjelotvornosti ili poremećaja te planiranja i provođenja psiholoških programa i tretmana, a koja za taj zahtjev ima valjanu pravnu osnovu ili privolu korisnika psiholoških usluga
5. primijenjena psihologija je sustav psiholoških disciplina koje se bave primjenom psihologijskih spoznaja i postupaka radi unaprjeđenja zdravlja, kvalitete života i učinkovitosti u različitim područjima ljudske djelatnosti
6. privatna psihološka praksa je obavljanje psihološke djelatnosti kao samostalne profesionalne djelatnosti.
Članak 4.
Psihološka djelatnost je sustav pojedinačno ili skupno usmjerenih stručnih postupaka utemeljen na načelima i spoznajama psihološke znanosti i prakse koji obuhvaća:
– prevenciju, kao psihološke postupke provedene radi zaštite mentalnog zdravlja, povećanja sposobnosti za suočavanje sa svakodnevnim zahtjevima i kriznim situacijama te smanjenja rizika od obolijevanja, ozljeđivanja i psihosocijalnih problema
– psihološku procjenu i psihodijagnostiku kognitivnih i psihomotoričkih sposobnosti, osobina ličnosti, emocionalnog i socijalnog funkcioniranja korisnika psiholoških usluga, u svrhu objašnjavanja i predviđanja njihova ponašanja, pronalaženja uzroka nedjelotvornosti ili poremećaja te planiranja i provođenja psiholoških programa i tretmana
– psihološke postupke namijenjene profesionalnom usmjeravanju, utvrđivanju i poboljšanju kvalitete profesionalnog funkcioniranja korisnika psiholoških usluga radi optimalnog iskorištavanja osobnih potencijala, poboljšanja skupne i organizacijske djelotvornosti te unaprjeđenja specifične zdravstvene zaštite radnika
– psihološko i psihoterapijsko savjetovanje, kao postupke namijenjene zaštiti, održavanju i poboljšanju mentalnog zdravlja korisnika psiholoških usluga te poboljšanju kvalitete života i rada, optimalnom iskorištavanju osobnih potencijala i poboljšanju skupne i organizacijske djelotvornosti
– izobrazbu u ovladavanju specifičnim psihološkim znanjima i vještinama
– stručna istraživanja psihičkih procesa, stanja, sposobnosti, osobina i ponašanja
– psihološku evaluaciju svih psiholoških i drugih postupaka, programa i tretmana koji se tiču korisnika psiholoških usluga i koji mogu imati psihičke ili psihosocijalne posljedice
– psihološka vještačenja.
Članak 5.
Svrha obavljanja psihološke djelatnosti je unaprjeđivanje zdravlja i kvalitete života korisnika psiholoških usluga i društva u cjelini, razvoja i unaprjeđenja organizacija i institucija te društva u cjelini.
Članak 6.
Psihološka djelatnost obavlja se u svim društvenim područjima koja utječu na zdravlje, kvalitetu života i učinkovitost korisnika psiholoških usluga, razvoj i unaprjeđenje organizacija i institucija, kao i društvo u cjelini.
Članak 8.
(1) Psihologu će se priznati pravo na obavljanje psihološke djelatnosti ako:
1. je poslovno sposoban
2. ima završen dodiplomski ili preddiplomski i diplomski studij psihologije u Republici Hrvatskoj ili kojem je priznata inozemna stručna kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – psihologa, sukladno ovom Zakonu i posebnim propisima
3. ima položen psihološki stručni ispit
4. je član Hrvatske psihološke komore (u daljnjem tekstu: Komora)
5. nije pravomoćno osuđen za neko od kaznenih djela:
a) kaznenih djela protiv života i tijela (glava X.), kaznenih djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina (glava XI.), kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (glava XII.), kaznenih djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom (glava XIII.), kaznenih djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa (glava XIV.), kaznenih djela protiv časti i ugleda (glava XV.), kaznenih djela protiv braka, obitelji i mladeži (glava XVI.), kaznenih djela protiv imovine (glava XVII.), kaznenih djela protiv zdravlja ljudi (glava XVIII.), kaznenih djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja (glava XXI.), kaznenih djela protiv vjerodostojnosti isprava (glava XXIII.), kaznenih djela protiv javnog reda (glava XXIV.), kaznenih djela protiv službene dužnosti (glava XXV.) (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00. – Odluka USRH, 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – Odluka USRH, 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.)
b) protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva (glava IX.), kaznenih djela protiv života i tijela (glava X.), kaznenih djela protiv ljudskih prava i temeljnih sloboda (glava XI.), kaznenih djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja (glava XII.), kaznenih djela protiv osobne slobode (glava XIII.), kaznenih djela protiv časti i ugleda (glava XV.), kaznenih djela protiv spolne slobode (glava XVI.), kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta (glava XVII.), kaznenih djela protiv braka, obitelji i djece (glava XVIII.), kaznenih djela protiv zdravlja ljudi (glava XIX.), kaznenih djela protiv imovine (glava XXIII.), kaznenih djela protiv gospodarstva (glava XXIV.), kaznenih djela krivotvorenja (glava XXVI.), kaznenih djela protiv službene dužnosti (glava XXVIII.), kaznenih djela protiv javnog reda (glava XXX.) odnosno kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (glava XXXII.) (»Narodne novine«, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. i 101/17.)
6. mu nije pravomoćno izrečena prekršajna pravna sankcija za nasilje u obitelji
7. se protiv njega ne vodi postupak pred nadležnim sudom za kazneno djelo spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta.
(2) Ako osoba iz stavka 1. ovoga članka nema hrvatsko državljanstvo, mora znati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s korisnikom psihološke djelatnosti.
(3) Pravo na obavljanje psihološke djelatnosti priznaje se na zahtjev psihologa nakon završenog jednogodišnjeg vježbeničkog staža i položenog psihološkog stručnog ispita.
(4) O zahtjevu iz stavka 3. ovoga članka odlučuje Komora rješenjem protiv kojeg nije dopuštena žalba.
(5) Protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka može se pokrenuti upravni spor.
(6) Komora na temelju rješenja iz stavka 4. ovoga članka upisuje psihologa u Imenik psihologa.
Članak 10.
(1) Ovlašteni psiholog ne smije obavljati psihološku djelatnost u slučaju:
– lišenja poslovne sposobnosti, od dana pravomoćnosti odluke o lišenju poslovne sposobnosti
– izricanja prekršajne pravne sankcije za nasilje u obitelji, od dana pravomoćnosti odluke suda
– osude na bezuvjetnu kaznu zatvora dulju od šest mjeseci, od dana pravomoćnosti odluke suda
– zabrane obavljanja psihološke djelatnosti, od dana pravomoćnosti odluke o zabrani obavljanja psihološke djelatnosti
– prestanka prava na obavljanje psihološke djelatnosti, od dana pravomoćnosti odluke o prestanku prava na obavljanje psihološke djelatnosti.
(2) U ostalim slučajevima ovlašteni psiholog ne smije obavljati psihološku djelatnost od dana izvršnosti rješenja Komore o prestanku prava na obavljanje psihološke djelatnosti.
Članak 14.
(1) Ovlašteni psiholog ima pravo i obvezu stručnog usavršavanja koje obuhvaća kontinuirano praćenje razvoja psihološke znanosti i stjecanje novih kompetencija radi održavanja i unaprjeđenja kvalitete provođenja stručnih postupaka i mjera, kao i pravo na stjecanje specijaliziranih stručnih kompetencija potrebnih za pojedino područje primijenjene psihologije.
(2) Poslodavac je dužan omogućiti ovlaštenom psihologu sudjelovanje na stručnom usavršavanju iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Program stručnog usavršavanja ovlaštenih psihologa Komora je dužna izraditi i provoditi u suradnji s tijelima državne uprave i javnim ustanovama nadležnim za stručno usavršavanje koje ovlaštenim psiholozima u okviru svoga djelokruga organiziraju stručno usavršavanje.
(4) Način provođenja, sadržaj, rokovi i postupak stručnog usavršavanja iz stavka 1. ovoga članka uređuju se općim aktom Komore.
Članak 16.
(1) Psihološke testove i mjerne instrumente (u daljnjem tekstu: psihodijagnostička sredstva) koje je Komora uvrstila na Popis posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava može samostalno odabrati, primjenjivati i interpretirati samo ovlašteni psiholog, sukladno standardima koje određuje Komora.
(2) Popis posebno zaštićenih psihodijagnostičkih sredstava utvrđuje Komora općim aktom.
(3) Posebno zaštićena psihodijagnostička sredstva zabranjeno je u cjelini ili dijelovima preslikavati i na bilo koji način davati na uvid neovlaštenim osobama.
(4) Zabrana iz stavka 3. ovoga članka odnosi se na sve psihologe, izdavače i distributere psihodijagnostičkih sredstava, psihotehničare, pomoćno osoblje, korisnike psiholoških usluga i druge sudionike u psihodijagnostičkom procesu.
(5) Neovlaštenim osobama iz stavka 3. ovoga članka smatraju se osobe koje nisu psiholozi te ne sudjeluju u procesu izrade, distribucije, primjene i interpretacije psihodijagnostičkih sredstava.
Članak 24.
(1) Članom Komore može biti psiholog koji ispunjava uvjete iz članka 8. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona.
(2) O zahtjevu za upis u upisnik članova Komore i brisanju iz tog upisnika odlučuje Komora rješenjem protiv kojeg nije dopuštena žalba.
(3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka može se pokrenuti upravni spor.
(4) Član Komore dužan je podmirivati obveze prema Komori.
(5) Visina članarine utvrđuje se odlukom Skupštine Komore jednom godišnje, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).
Članak 26.
(1) Skupština Komore najviše je tijelo odlučivanja i čine je svi članovi Komore.
(2) Skupštinu Komore saziva predsjednik Komore.
Članak 27.
Skupština Komore donosi:
– statut
– godišnji program rada
– financijski plan
– odluku o godišnjem izvješću o radu
– odluku o financijskom izvješću
– odluku o visini članarine
– etički kodeks psihološke djelatnosti
– opće akte kojima se provode javne ovlasti Komore
– druge opće akte kojima se uređuju pitanja ustrojstva i rada Komore.
Članak 30.
(1) Skupština Komore razriješit će predsjednika ili zamjenika predsjednika Komore ili predsjednika ili člana Upravnog ili Nadzornog odbora i prije isteka mandata za koji je imenovan ako:
– to osobno zatraži
– krši propise i opće akte Komore
– ne provodi odluke tijela Komore
– nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroči Komori veću štetu
– više ne ispunjava uvjete iz članka 8. ovoga Zakona
– Skupština Komore iz drugih razloga ocijeni da više ne može izvršavati povjerene ovlasti.
(2) Skupština Komore će, osim u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, razriješiti predsjednika Komore i u slučaju neprihvaćanja godišnjeg izvješća o radu i/ili financijskog izvješća Komore.
(3) Postupak i način razrješenja iz stavka 1. ovoga članka pobliže će se urediti statutom Komore.
Članak 34.
(1) Godišnji program rada, financijski plan, godišnje izvješće o radu i financijsko izvješće, prije upućivanja Skupštini Komore, predsjednik Komore podnosi Ministarstvu na prethodno mišljenje.
(2) Godišnji program rada i financijski plan iz stavka 1. ovoga članka podnose se do 30. studenoga tekuće godine za iduću godinu.
(3) Godišnje izvješće o radu i financijsko izvješće iz stavka 1. ovoga članka podnose se do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu.
(4) Sadržaj godišnjeg izvješća o radu pravilnikom propisuje ministar.
Članak 36.
(1) Pravo na obavljanje vježbeničkog staža stječe se upisom u Imenik psihologa vježbenika.
(2) Pravo na upis u Imenik psihologa vježbenika ima psiholog koji ispunjava uvjete iz članka 8. stavka 1. točaka 1., 2., 5., 6. i 7. ovoga Zakona.
Članak 38.
(1) Nakon uspješno završenog vježbeničkog staža u trajanju od godine dana i stečenih kompetencija utvrđenih planom i programom vježbeničkog staža psiholog vježbenik može polagati psihološki stručni ispit.
(2) Psihološki stručni ispit provodi ispitno povjerenstvo Komore.
(3) Sadržaj i način provođenja psihološkog stručnog ispita uređuju se općim aktom Komore.
(4) Psihologa vježbenika briše se iz Imenika psihologa vježbenika ako u roku od tri godine od stjecanja prava na polaganje psihološkog stručnog ispita ne položi taj ispit.
Članak 41.
(1) Članu Komore za teške povrede dužnosti psihologa mogu se izreći ove mjere:
– ukor
– javni ukor
– novčana kazna
– mjera privremene zabrane obavljanja psihološke djelatnosti od mjesec dana do godinu dana
– prestanak prava na obavljanje psihološke djelatnosti.
(2) Članu Komore za lakše povrede dužnosti psihologa može se izreći ukor ili novčana kazna.
Članak 44.
(1) Stručni nadzor nad radom ovlaštenih psihologa provodi Komora.
(2) Stručni nadzor nad radom ovlaštenih psihologa koji obavljaju psihološku djelatnost u ustanovama s javnim ovlastima, obrani, policiji te tijelima državne uprave i jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu provoditi i ovlašteni psiholozi nadležnih ministarstava u skladu s ovim Zakonom i posebnim propisima kojima se uređuje stručni nadzor u tim tijelima.
(3) Stručni nadzor provodi se redovito, na zahtjev Ministarstva ili po službenoj dužnosti u slučaju saznanja o nekim važnim činjenicama zbog kojih je opravdano provođenje stručnog nadzora.
(4) Stručni nadzor može se provesti i povodom prigovora pravnih i fizičkih osoba, ako za to postoji opravdani razlog.
(5) Stručni nadzor obuhvaća ocjenu stručnosti i etičnosti obavljanja psihološke djelatnosti te kakvoće i opsega izvršenih psiholoških usluga, primjerenosti uvjeta i sredstava za obavljanje psihološke djelatnosti.
(6) Ovlašteni psiholog ili odgovorna osoba u pravnoj osobi koja obavlja psihološku djelatnost mora omogućiti nesmetano obavljanje stručnog nadzora i staviti na raspolaganje sva sredstva i potrebnu dokumentaciju.
(7) Obavijest o provedenom stručnom nadzoru sa zahtjevom i rokom za otklanjanje utvrđenih nedostataka Komora mora dostaviti ovlaštenom psihologu i njegovu poslodavcu u roku od 30 dana od provođenja nadzora.
(8) Komora je dužna izvijestiti podnositelja prigovora ili zahtjeva o utvrđenom činjeničnom stanju te o poduzetim mjerama, osim u slučaju anonimne predstavke.
(9) Postupak i način provođenja stručnog nadzora propisuje Komora općim aktom.
Komentari