I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. i članku 58. stavcima 1. i 2. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. - pročišćeni tekst i 5/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

1.Ocjena stanja

Socijalna skrb je organizirana djelatnost od javnog interesa čiji je cilj pružanje pomoći socijalno ugroženim osobama, kao i osobama u nepovoljnim osobnim ili obiteljskim okolnostima, koja uključuje prevenciju, promicanje promjena, pomoć u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba i podršku pojedincu, obitelji i skupinama u svrhu unaprjeđenja kvalitete života i osnaživanje korisnika u samostalnom zadovoljavanju osnovnih životnih potreba te njihovog aktivnog uključivanja u društvo.

Zakon o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, br. 18/22., 46/22., 119/22., 71/23. i 156/23. u daljnjem tekstu: Zakon), temeljni je propis kojim se uređuje djelatnost socijalne skrbi, korisnici, prava i usluge te postupci za njihovo ostvarivanje, način obavljanja djelatnosti i druga pitanja značajna za djelatnost socijalne skrbi. Zakon je stupio na snagu 17. veljače 2022. i do danas je mijenjan i dopunjavan u nekoliko navrata sve u cilju zaštite i poboljšanja statusa korisnika sustava socijalne skrbi kao najosjetljivije kategorije građana u društvu.

No, unatoč intervencijama postoji potreba daljnjeg unaprijeđena sustava, bilo kroz povećanje naknada koje se priznaju osobama u nepovoljnim životnim situacijama, bilo kroz poboljšanje načina i uvjeta za pružanje socijalnih usluga ili samog usklađenja Zakona s drugim propisima.

Zakonom su, između ostalog, uređene naknade u sustavu socijalne skrbi, uvjeti za njihovo priznavanje te iznos svake naknade. Stupanjem na snagu Zakona, u veljači 2022. neke socijalne naknade su objedinjene (naknada za troškove stanovanja i naknada za troškove ogrjeva su objedinjene u jedinstvenu naknadu za troškove stanovanja), povećanjem osobnih faktora i uvođenjem novih osobnih faktora, naročito za kućanstva s djecom, povećala se adekvatnost zajamčene minimalne naknade, kao osnovne naknade koja se priznaje osobama u riziku od siromaštva. Također, povećali su se iznosi i nekih drugih naknada, primjerice naknade za osobne potrebe, uvele su se tri razine naknade roditeljima njegovateljima ili njegovateljima koje su kasnijim izmjenama Zakona povećane.

Također, Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021. – 2026. kroz mjeru C4.3. R.1. Transparentnost i adekvatnost socijalnih naknada u sustavu socijalne zaštite kroz izmjene Zakona o socijalnoj skrbi ili Zakonom o inkluzivnom dodatku planirane su daljnje aktivnosti usmjerene na integraciju socijalnih naknada, bolju pokrivenost i adekvatnost socijalnih naknada, naročito za kućanstva s djecom kao i povećanje osnovice za izračun iznosa zajamčene minimalne naknade na 160,00 eura. Svako povećanje osobnih faktora ili postotka od osnovice za izračun visine naknade provodi se intervencijom u Zakon, odnosno njegovim izmjenama i/ili dopunama.

Kao jedan od uvjeta korištenja prava na zajamčenu minimalnu naknadu je obveza radno sposobnog korisnika, uz propisane iznimke, odazvati se pozivu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba na rad za opće dobro bez naknade. Neodazivanje pozivu utječe na daljnje priznavanje prava, bilo na njegov prestanak ili na umanjenje prava zbog neodazivanja. Međutim, osim već Zakonom propisanih izuzetaka od obveze odazivu pozivu na rad za opće dobro bez naknade, postoje i neke druge situacije kada obveznici rada za opće dobro bez naknade nisu u mogućnosti odazvati se pozivu, primjerice zbog trenutnog zdravstvenog stanja, a koja nije obuhvaćena Zakonom.

Osim toga, 1. siječnja 2024. stupio je na snagu Zakon o inkluzivnom dodatku („Narodne novine“, br. 156/23) kojim su u jedinstvenu naknadu – inkluzivni dodatak objedinjene četiri dotadašnje naknade koje se priznaju s osnove oštećenja zdravlja (osobna invalidnina i doplatak za pomoć i njegu u sustavu so cijalne skrbi, novčana pomoć za nezaposlene osobe s invaliditetom u sustavu rada te doplatak za djecu koji se priznaje na temelju oštećenja zdravlja, težeg ili teškog invaliditeta djeteta u sustavu mirovinskoga osiguranja) a čijim stupanjem na snagu su u Zakonu prestale važiti odredbe kojima su uređeni pravo na osobnu invalidninu i doplatak za pomoć i njegu.

Također, u dijelu odobravanja/priznavanja socijalnih usluga uočene su određene poteškoće koje se očituju u ograničavanju pristupa socijalnoj usluzi, kao što je slučaj npr. kod usluge pomoć u kući i postavljenog prihodovnog cenzusa zbog kojega se velikom broju potencijalnih korisnika ne može odobriti usluga pomoći u kući, iako su ispunjeni svi drugi uvjeti. Isto tako, kod usluge stručne podrške uočeno je da domovi i drugi pružatelji socijalnih usluga ne mogu u dovoljnoj mjeri i dovoljno brzo pružiti uslugu, tj. dati mišljenje o primjerenoj vrsti, trajanju i učestalosti neke od socijalnih usluga. Kod usluge psihosocijalnog savjetovanja uočeno je da u odnosu na neke kategorije korisnika, kao što su žrtve nasilja u obitelji ne bi trebalo ograničavati trajanje usluge. Osim toga, uočene su dvojbe u primjeni odredbi o sudjelovanju u plaćanju socijalnih usluga.

Kod propisivanja uvjeta za imenovanje ravnatelja doma socijalne skrbi čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave vrste obrazovanja su taksativno navedene pa predstavljaju ograničenje za određene vrste obrazovanja, npr. medicinska sestra, iako se radi o stručnim radnicima u domovima socijalne skrbi, naročito zastupljenima u domovima za odrasle osobe ili domovima za starije osobe. Osim toga, u međuvremenu je stupio na snagu Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti („Narodne novine“, broj 119/22) kojim je uređeno je usklađivanje odredbi o studiju pa je u tom dijelu potrebno uskladiti odredbe Zakona.

U sustavu socijalne skrbi posljednjih nekoliko godina prisutan je problem zapošljavanja stručnih radnika, kao i nedorečenost u dijelu postupanja kada nastupe okolnosti koje predstavljaju zapreku za rad u djelatnosti socijalne skrbi.

Osim toga, postupci priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi, koji su u nadležnosti svake pojedine strukovne organizacije su dugotrajni, neujednačeni i opterećujući podnositeljima zahtjeva za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi.

2.Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom

Predloženim zakonom se povećanjem osobnih faktora u kućanstvima s djecom povećava adekvatnost i bolja pokrivenost zajamčene minimalne naknade kao osnovne socijalne naknade koja se priznaje osobama u riziku od siromaštva, a što predstavlja i izvršavanje mjera iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026.

Također, omogućava se brže odobravanje usluge stručne procjene, odobravanje određenih socijalnih usluga većem broju korisnika kao i trajanje pružanja usluge određenim kategorijama korisnika dok za to postoji potreba.  

Skraćivanjem trajanja pripravničkog staža u djelatnosti socijalne skrbi i napuštanjem obaveze sklapanja ugovora o pripravničkom stažu na određeno vrijeme omogućiti će se lakše zapošljavanje u djelatnosti socijalne skrbi, a davanjem ovlasti Akademiji socijalne skrbi za provedbu postupaka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje reguliranih profesija  djelatnosti socijalne skrbi omogućit će se ujednačenost u postupanju i brzina u odlučivanju.

Nakon stupanja na snagu Zakon a o inkluzivnom dodatku i Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti potrebno je uskladiti odredbe Zakona radi pravne sigurnosti.  

3.Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći

Predloženim zakonom se postiže bolja pokrivenost i adekvatnost zajamčene minimalne naknade u kućanstvima s djecom, a radno sposobnim korisnicima zajamčene minimalne naknade trenutno zdravstveno stanje zbog kojega nisu u mogućnosti odazvati se pozivu na rad za opće dobro bez naknade bit će opravdani razlog neodazivanja pozivu na rad za opće dobro bez naknade.

Također, predloženim zakonom omogućit će se odobravanje socijalne usluge pomoć u kući većem broju starijih osoba i na taj način prevenirati institucionalizacija starijih osoba, omogućit će se  pružanje socijalne usluge psihosocijalnog savjetovanja žrtvama nasilja u obitelji dok god postoji potreba te brže odobravanje usluge stručne procjene. Osim toga, omogućit će se odobravanje usluge boravka, iznimno, korisniku kojemu je priznata usluga smještaja u udomiteljskoj obitelji kao i otkloniti dvojbe u primjeni odredbi o sudjelovanju u plaćanju socijalnih usluga.

Općenitijim navođenjem vrste obrazovanja stvorit će se širi krug kandidata koji mogu biti imenovani ravnateljem doma socijalne skrbi.

Skraćivanjem trajanja pripravničkog staža u djelatnosti socijalne skrbi i napuštanjem obaveze sklapanja ugovora o pripravničkom stažu na određeno vrijeme omogućiti će se lakše zapošljavanje u djelatnosti socijalne skrbi, a davanjem ovlasti Akademiji socijalne skrbi za provedbu postupaka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje reguliranih profesija  djelatnosti socijalne skrbi omogućit će se ujednačenost u postupanju i brzina u odlučivanju.

Također, Zakon će se horizontalno uskladiti s u međuvremenu donesenim propisima.

III.OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Ukupni trošak važećeg Zakona o socijalnoj skrbi iznosi 175.742.338 Eura što je osigurano rebalansom. Ukupni trošak izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj skrbi za 2025. godinu iznosi 207.306.668 Eura od čega je osigurano 193.528.518 Eura unutar limita ukupnih rashoda Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, te je ukupno povećanje 31.564.330 Eura od čega je osigurano 17.786.180 Eura, a nedostatna sredstva iznose 13.778.150 Eura i to na aktivnosti A799007 – zajamčena minimalna naknada – 10.521.934 Eura i na aktivnosti A734194 – pomoć u kući – 3.256.216 Eura koje će se osigurati preraspodjelom u 2025. godini unutar razdjela Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, a u 2026. i 2027. godini osigurat će se unutar limita ukupnih rashoda Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike koje Vlada Republike Hrvatske utvrđuje Odlukom o proračunskom okviru za razdoblje od 2025.-2027. godine.

IV.PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskog sabora („Narodne novine“, br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 123/20.) predlaže se donošenje ovoga zakona po hitnom postupku.

Naime, Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021. – 2026. kroz mjeru C4.3. R1. Transparentnost i adekvatnost socijalnih naknada u sustavu socijalne zaštite kroz izmjene Zakona o socijalnoj skrbi ili Zakonom o inkluzivnom dodatku planirane su daljnje aktivnosti usmjerena na integraciju socijalnih naknada, bolju pokrivenost i adekvatnost socijalnih naknada, naročito za kućanstva s djelom kao i povećanje osnovice za izračun iznosa zajamčene minimalne naknade. Stupanjem na snagu Zakona o inkluzivnom dodatku objedinjene su četiri naknade koje se priznaju s osnove oštećenja zdravlja, a predloženim izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi, tj. povećanjem osobnih faktora u kućanstvima s djecom osigurava se  bolja pokrivenost i adekvatnost zajamčene minimalne naknade i time omogućava ispunjene mjere iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.  

KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI

Članak 1.

U Zakonu o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, br. 18/22., 46/22., 119/22., 71/23. i 156/23.) u članku 21. točke 9. i 10. brišu se.

Dosadašnje točke 11. i 12. postaju točke 9. i 10.

Članak 2.

U članku 24. stavku 2. točki 5. iza riječi: „stanovanja“ dodaje se riječ: „priznatog“.

Članak 3.

U članku 25. iza točke 2. dodaje se nova točka 3. koja glasi:

„3. člana kućanstva kojemu je osigurana usluga smještaja ili organiziranog stanovanja“

Dosadašnja točka 3. postaje točka 4.

Članak 4.

U članku 27. stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) Zajamčena minimalna naknada za kućanstvo utvrđuje se kao zbroj udjela članova kućanstva, a udio za pojedinog člana kućanstva iznosi:

1. 70 % osnovice za odraslu radno sposobnu osobu

2. 95 % osnovice za odraslu osobu potpuno nesposobnu za rad i za stariju osobu

3. 145 % osnovice za samohranog radno sposobnog roditelja

4. 160 % osnovice za samohranog roditelja potpuno nesposobnog za rad

5. 95 % osnovice za dijete

6. 105 % osnovice za dijete u jednoroditeljskoj obitelji

7. 115 % osnovice za dijete samohranog roditelja

8. 145 % osnovice za trudnicu i rodilju šest mjeseci nakon poroda.“.

Članak 5.

Naslov iznad članka 28. mijenja se i glasi:

„Iznos zajamčene minimalne naknade beskućniku, korisniku naknade za redovito studiranje i žrtvi trgovanja ljudima“

U članku 28. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

„(2) Korisniku naknade za redovito studiranje priznaje se pravo na zajamčenu minimalnu naknadu u visini od 50 % iznosa zajamčene minimalne naknade iz članka 27. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona, ako ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom.“.

Članak 6.

U članku 30. točki 5. riječi: „osobne invalidnine“ zamjenjuju se riječima: „inkluzivnog dodatka“

Točka 6. briše se.

Dosadašnje točke 7. do 16. postaju točke 6. do 15.

U dosadašnjoj točki 17. koja postaje točka 16. iza riječi; „obrazovanja“ briše se zarez i riječi: „novčane pomoći za nezaposlene osobe s invaliditetom“.

Dosadašnje točke 18. do 25. postaju točke 17. do 24.

Članak 7.

U članku 36. stavku 4. briše se točka i dodaju riječi: „i osobu koja se zbog trenutnog zdravstvenog stanja ne može odazvati pozivu za sudjelovanje u radovima za opće dobro bez naknade.“.

Članak 8.

U članku 40. stavku 1. točki 3. riječ: „preispitivanja“ zamjenjuje se riječju: „utvrđivanja“.

Članak 9.

U članku 82. stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) Uslugu stručne procjene provodi Zavod, a iznimno na temelju uputnice ili zaključka Zavoda tim stručnjaka doma socijalne skrbi koji pruža usluge djeci s teškoćama u razvoju ili osobama s invaliditetom i drugih pružatelja usluga iz članka 162. točaka 3. i 4. ovoga Zakona.“

Članak 10.  

U članku 84. stavku 2. umjesto točke stavlja se zarez i dodaju riječi: „a za žrtve nasilja u obitelji dok traje potreba.“.

Članak 11.

U članku 85. iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:

„(5) Korisnici iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, dužni su pristupiti inicijalnom susretu u Zavodu radi procjene i dogovora o odobravanju usluge socijalnog mentorstva.“.

Članak 12.

U članku 101. stavku 1. točki 3. brojka: „300 %“ zamjenjuje se brojkom: „500 %“.

U stavku 2. brojka: „300 %“ zamjenjuje se brojkom: „500 %“ a brojka: „400 %“ brojkom „600 %“.

Stavak 3. briše se.

Članak 13.

U članku 105. stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Korisniku kojem je odobrena usluga boravka ne može se priznati pravo na uslugu smještaja, osim smještaja u udomiteljskoj obitelji, organiziranog stanovanja ili odobriti usluga psihosocijalne podrške.“.

Članak 14.

U članku 120. stavku 1. iza riječi: „uslugu“ dodaju se riječi: „pomoći u kući, boravka, organiziranog stanovanja i smještaja“.

U stavku  2. riječi: „priznate ili odobrene“ zamjenjuju se riječima: „organiziranog stanovanja i smještaja priznate“.

Članak 15.

U članku 121. stavku 1. iza riječi: „korisnik“, dodaje se riječ: „usluga“.

Članak 16.

Članak 122. mijenja se i glasi:

„Dijete i mlađa punoljetna osoba ne sudjeluju u plaćanju cijene usluge priznate ili odobrene na temelju ovoga Zakona.“.

Članak 17.

Članak 123. mijenja se i glasi:

„Zakonski obveznik uzdržavanja odrasle osobe koja socijalne usluge iz članka 120. stavka 1. ovoga Zakona koristi na temelju rješenja ili uputnice nije dužan sudjelovati u plaćanju cijene usluge ako je njegov prihod ili prihod njegova kućanstva manji od trostrukog iznosa zajamčene minimalne naknade za samca ili kućanstvo određenoj odlukom iz članka 22. stavka 1. ovoga Zakona.“.

Članak 18.

U članku 126. stavku 1. riječi: „osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu“, brišu se.

Članak 19.

U članku 137. riječi: „osobnu invalidninu, doplatak za pomoć i njegu,“ brišu se.

Članak 20.

U članku 163. stavku 2. podstavku 2. brojka: „20“ zamjenjuje se brojkom: „30“.

Članak 21.

U članku 192. stavku 2. iza riječi: „Statut“ zarez i riječi: „pravilnik o radu i pravilnik o unutarnjoj sistematizaciji“ brišu se.

Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

„(4) Pravilnik o radu i pravilnik kojim se uređuje unutarnje ustrojstvo Obiteljskog centra donosi Upravno vijeće.“.

Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5.

Članak 22.

U članku 202. riječi: „specijalistički diplomski stručni ili diplomski sveučilišni studij odnosno integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij“ zamjenjuju se riječima: „sveučilišni diplomski ili stručni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij“.

Članak 23.

U članku 205. stavku 1. točka 1. mijenja se i glasi:

„1. završen sveučilišni diplomski ili stručni diplomski studij ili sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij socijalnog rada, socijalne politike, prava, psihologije, socijalne pedagogije, edukacijske rehabilitacije, logopedije ili drugi studij iz znanstvenih područja humanistički ili društvenih znanosti, područja biomedicine i zdravstva te dijelova umjetničkog područja likovne ili glazbene umjetnosti.“.

Članak 24.

U članku 209. stavku 2. riječi: „članka 205. stavaka 1. i 2.“ zamjenjuju se riječima: „članka 205. stavka 1. točke 1. i 3. i stavka 2.“.

Članak 25.

U članku 218. stavku 2. iza riječi: „pravne osobe“ dodaju se riječi: „s javnim ovlastima“.

Članak 26.

Članak 219. mijenja se i glasi:

„(1) Na temelju javne ovlasti Akademija:

- rješava u prvom stupnju u postupcima priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije u djelatnosti socijalne skrbi kao nadležno tijelo sukladno posebnom propisu

- rješava u prvom stupnju u postupcima napredovanja u zvanje mentora i savjetnika.

(2) Osim poslova iz stavka 1. ovoga članka Akademija:

- provodi standardizaciju i licenciranje obveznih i specijaliziranih programa stručnog usavršavanja

- organizira i provodi kontinuirano stručno usavršavanje stručnih radnika u djelatnosti socijalne skrbi

- organizira i provodi početno usavršavanje stručnih radnika u djelatnosti socijalne skrbi

- organizira i provodi stručno usavršavanje pripravnika u djelatnosti socijalne skrbi te drugih zaposlenika iz područja socijalne skrbi

- organizira i provodi stručno usavršavanje ravnatelja u sustavu socijalne skrbi

- organizira i provodi stručno usavršavanje posebnih skrbnika i drugih stručnih radnika Centra za posebno skrbništvo

- organizira i provodi stručno usavršavanje drugih sudionika u postupcima koje vodi Zavod

- organizira i provodi program kontinuiranog stručnog usavršavanja obiteljskih medijatora

- organizira i provodi stručno usavršavanje za stručne radnike u Obiteljskom centru

- organizira i provodi stručno usavršavanje drugih pružatelja socijalnih usluga u djelatnosti socijalne skrbi

- organiz ira i provodi superviziju u sustavu socijalne skrbi

- vrednuje programe usavršavanja i rad predavača na Akademiji

- obavlja druge poslove utvrđene zakonom.

(3) U postupcima napredovanja u zvanje mentora i savjetnika Akademija odlučuje rješenjem.

(4) O žalbi protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka odlučuje Ministarstvo.

(5) Protiv rješenja Ministarstva žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

(6) U obavljaju djelatnosti iz stavka 2. ovoga članka Akademija može surađivati s drugim tijelima, ustanovama, visokim učilištima, udrugama, komorama, zakladama i drugim pravim osobama.

(7) Odnosi između Akademije i tijela iz stavka 4. ovoga članka mogu se urediti ugovorom.

(8) Priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje reguliranih profesija u djelatnosti socijalne skrbi pravilnikom propisuje ministar.“

Članak 27.

Članak 225. mijenja se i glasi:

„Programsko vijeće:

- dono si godišnji plan stručnog usavršavanja

- predlaže upravnom vijeću Godišnji program stručnog usavršavanja

- odabire predavače na Akademiji

- odobrava materijale za provedbu stručnog usavršavanja

- prati kvalitetu provođenja programa usavršavanja i rada predavača na Akademiji

- sudjeluje u izradi pravila i drugih općih akata

- donosi poslovnik o svojem radu

- obavlja druge poslove utvrđene statutom i zakonom.”.

Članak 28.

U članku 252. iza riječi: „psihosocijalnog rada“ briše se točka i dodaju riječi: „ili drugih specijalističkih usavršavanja.“.

Članak 29.

U članku 256. stavku 1. iza riječi: „pripravnik“ stavlja se točka a riječi: „na temelju ugovora o radu na određeno vrijeme.“ brišu se.

U stavku 3. brojka „12“ zamjenjuje se brojkom: „6“.

Članak 30.

U članku 257. iza stavka 3. dodaju se novi stavci 4. i 5. koji glase:

„(4) Pripravnik iz članka 256. stavka 1. ovoga Zakona koji je sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme dužan je stručni ispit položiti u roku od tri mjeseca nakon isteka pripravničkog staža.

(5) Nepolaganje stručnog ispita u roku iz stavka 4. ovoga članka predstavlja posebno opravdan razlog za otkaz ugovora o radu koji se pripravniku može otkazati najkasnije zadnjeg dana roka iz stavka 4. ovoga članaka.“.

Dosadašnji stavci 5. i 6. postaju stavci 7. i 8.

Članak 31.

U članku 258. stavku 2. riječi: „koji je, sukladno prijašnjim propisima, oslobođen obveze polaganja državnog ispita za poslove radnog mjesta određenog stupnja obrazovanja“ zamjenjuju se riječima: „ili državni ispit u skladu s propisima o državnim službenicima“.

Članak 32.

U članku 261. stavku 4. riječi: „u ustanovi socijalne skrbi“ zamjenjuje se riječima: „kod poslodavca u djelatnosti socijalne skrbi“, a riječi „ustanova kao poslodavac otkazat će“ zamjenjuje se riječima: „poslodavac će“.

U stavku 5. riječi: „ustanova kao poslodavac“ zamjenjuju se riječju: „poslodavac“ a riječi: „u ustanovi socijalne skrbi“ zamjenjuje se riječima: „kod poslodavca u djelatnosti socijalne skrbi“.

Članak 33.

U članku 263. stavku 1. riječ: „edukacije” zamjenjuje se riječima: „stručnog usavršavanja“.

Stavci 4. i 5. brišu se.

Dosadašnji stavci 6. i 7. postaju stavci 4. i 5.

Članak 34.

U članku 264. stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) Superviziju provode supervizori upisani u registar supervizora koji vodi Ministarstvo.“

Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

„(4) Stručnu osposobljenost supervizora te sadržaj i način vođenja registra supervizora pravilnikom propisuje ministar.“.

Članak 35.

U članku 286. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

„(4) Ako se u provedbi upravnog nadzora nad radom Zavoda utvrdi nezakonitost ili nepravilnost u radu ili postupanju prema građanima ili drugim stranama u određenom Područnom uredu Ministarstvo može uputom odrediti izuzeće Područnog ureda u kojem se provodio upravni nadzor.“

U dosadašnjem stavku 4. koji postaje stavak 5. iza točke 2. dodaje se nova točka 3. koja glasi:

„3. obavijestiti nadležna tijela o utvrđenim nezakonitostima i nepravilnostima u radu“

Dosadašnja točka 3. postaje točka 4.

Članak 36.

U članku 305. stavku 3. riječi: „¸kao obrtnik“ brišu se.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 37.

(1) Postupci za priznavanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu koji su započeti na temelju Zakona o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, br. 18/22., 46/22., 119/22., 71/23. i 156/23.) dovršit će se prema odredbama ovoga Zakona.

(2) Korisnik zajamčene minimalne naknade priznate na temelju Zakona o socijalnoj skrbi („Narodne novine“, br. 18/22., 46/22., 119/22., 71/23. i 156/23.) ostvaruje priznato pravo i nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, dok nadležno tijelo rješenjem ne utvrdi ispunjava li uvjete za priznavanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu po ovom Zakonu.

(3) Za korisnika zajamčene minimalne naknade iz stavka 2. ovoga članka Hrvatski zavod za socijalni rad dužan je provesti postupak radi utvrđivanja ispunjava li uvjete za priznavanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu po ovom Zakonu u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 38.

Postupci licenciranja programa stručnog usavršavanja započeti prije dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se na temelju Zakona o socijalnoj skrbi  („Narodne novine“, br. 18/22., 46/22., 119/22., 71/23. i 156/23.).

Članak 39.

(1) Dana 1. siječnja 2026. Akademija socijalne skrbi preuzima poslove priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije - socijalni radnik Hrvatske komore socijalnih radnika,  poslove priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije - psiholog Hrvatske psihološke komore, poslove priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – edukacijskih rehabilitator Hrvatske komore edukacijskih rehablitatora i poslove priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije socijalni pedagog Hrvatske komore socijalnih pedagoga.

(2) Postupke za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik,  regulirane profesije – psiholog, regulirane profesije – edukacijski rehabilitator i regulirane profesije – socijalni pedagog pokrenute prije stupanja na snagu članka 26. ovoga Zakona dovršit će Akademija socijalne skrbi.

Članak 40.

(1) Hrvatski zavod za socijalni rad i Obiteljski centar dužni su uskladiti Statut i druge opće akte s odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Akademija socijalne skrbi dužna je uskladiti Statut i druge opće akte s odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu članka 26. ovoga Zakona.

(3) Hrvatska komora socijalnih radnika, Hrvatska psihološka komora, Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora i Hrvatska komora socijalnih pedagoga dužne su uskladiti Statut i druge opće akte s odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu članka 26. ovoga Zakona.

Članak 41.

(1) Pravilnik iz članka 26. ovoga Zakona ministar će donijeti u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu članka 26. ovoga Zakona.

(2) Ministar će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnik iz članka 34. ovoga Zakona.  

Članak 42.

Do stupanja na snagu pravilnika iz članka 41. stavka 1. ovoga Zakona ostaju na snazi:

a. Pravilnik o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni radnik u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 148/22.).

b. Pravilnik o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – psiholog u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 148/22.).

c. Pravilnik o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – edukacijski rehabilitator u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 79/19.).

d. Pravilnik o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – socijalni pedagog u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 148/22.).

Članak 43.

(1) Danom stupanja na snagu članka 26. ovoga Zakona prestaje važiti odredba članka 25. stavka 1. podstavka 5. Zakona o djelatnosti socijalnog rada („Narodne novine“, br. 16/19. i 18/22.).

(2) Danom stupanja na snagu članka 26. ovoga Zakona prestaje važiti odredba članka 21. stavka 1. podstavka 4. Zakona o psihološkoj djelatnosti („Narodne novine“, br. 98/19. i 18/22.).

(3) Danom stupanja na snagu članka 26. ovoga Zakona prestaje važiti odredba članka 17. stavka 1. podstavka 4. Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti („Narodne novine“, broj 18/22.).

(4) Danom stupanja na snagu članka 26. ovoga Zakona prestaje važiti odredba članka 19. stavka 1. podstavka 4. Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti („Narodne novine“, br. 98/19. i 18/22.).

Članak 44.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, osim članka 26. koji stupa na snagu 1. siječnja 2026.

OBRAZLOŽENJE

Uz članak 1.

Ovim člankom odredba se usklađuje sa Zakonom o inkluzivnom dodatku i brisanju odredbi o osobnoj invalidnini i doplatku za pomoć i njegu.

Uz članke 2. i 3.

Ovim člancima odredbe se dopunjuju radi jasnoće.

Uz članak 4.

Ovim člankom odredba se mijenja radi drukčijeg određivanja osobnih faktora članova u kućanstvima s djecom.

Uz članak 5.

Ovim člankom odredba se dopunjuje propisivanjem nove kategorije korisnika kojima se priznaje pravo na zajamčenu minimalnu naknadu.

Uz članak 6.

Ovim člankom odredba se usklađuje sa zakonom kojim je uređen inkluzivni dodatak.

Uz članak 7.

Ovim člankom se uvodi dodatni izuzetak od obveze sudjelovanja u radu za opće dobro bez naknade.

Uz članak 8.

Ovim člankom odredba se  erminološki usklađuje.

Uz članak 9.

Ovim člankom omogućuje se brže postupanje budući da područni uredi Zavoda raspolažu većim brojem stručnih radnika.

Uz članak  10.

Ovim člankom se u cilju zaštite i pomoći žrtvama nasilja u obitelj daje mogućnost pružanja socijalne usluge psihosocijalnog savjetovanja neograničeno, tj. dok traje potreba.

Uz članak 11.

Ovim člankom se dopunom odredbe omogućava povećanje obuhvata korisnika socijalne usluge socijalnog mentorstva.

Uz članak 12.

Ovim člankom se mijenja prihodovni cenzus koji se uzima u obzir kod priznavanja prava na uslugu pomoći u kući kako bi se obuhvatio veći broj starijih osoba i istovremeno prevenirala institucionalizacija. Također, odredba se usklađuje sa zakonom kojim se uređuje inkluzivni dodatak i ovim Zakonom.

Uz članak 13.

Ovim člankom se širi mogućnost odobravanja usluge boravka i to onim korisnicima koji su smješteni u udomiteljsku obitelj. Na ovaj način međusobno isključivanje usluge boravka i smještaja ne odnosi se na korisnika koji je smješten u udomiteljsku obitelj.

Uz članak 14.

Ovim člankom se taksativno propisuju socijalne usluge u čijem plaćanju sudjeluje odrasla osoba.