PRIJEDLOG ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EU) 2024/1083 O USPOSTAVI ZAJEDNIČKOG OKVIRA ZA MEDIJSKE USLUGE NA UNUTARNJEM TRŽIŠTU I IZMJENI DIREKTIVE 2010/13/EU (Europski akt o slobodi medija)

I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

1. Ocjena stanja

Dana 11. travnja 2024. donesena je Uredba (EU) 2024/1083 Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi zajedničkog okvira za medijske usluge na unutarnjem tržištu i izmjeni Direktive 2010/13/EU (Europski akt o slobodi medija), u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2024/1083.

Uredba (EU) 2024/1083 je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama. Uredba se primjenjuje od 8. kolovoza 2025., međutim, članak 3. primjenjuje se od 8. studenog 2024., članak 4. stavci 1. i 2., članak 6. stavak 3., članci od 7. do 13. i članak 28. primjenjuju se od 8. veljače 2025., članci od 14. do 17. primjenjuju se od 8. svibnja 2025., dok se članak 20. primjenjuje od 8. svibnja 2027.

Uredbom (EU) 2024/1083 se utvrđuju zajednička pravila za pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta medijskih usluga, osniva se Europski odbor za medijske usluge uz istodobno čuvanje neovisnosti i pluralizma medijskih usluga.

U Republici Hrvatskoj rad medija uređen je odredbama Zakona o medijima („Narodne novine“, broj 59/04, 84/11, 81/13 i 114/22) te Zakona o elektroničkim medijima („Narodne novine“, broj 111/21 i 114/22) u koji je prenesena Direktiva 2010/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća. Rad i djelovanje Hrvatske radiotelevizije uređeno je posebnim zakonom.

Prema Povelji Europske unije o temeljnim pravima i Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, poštovanje slobode i pluralizma medija jedne su od temeljenih obveza Europske unije te stupovi moderne demokracije i otvorene rasprave. U cilju zaštite medijskog pluralizma i neovisnosti i transparentnosti medija unutar Europske unije, Europska komisija stoga je i intenzivirala svoj rad na tom području, a sloboda medija stavljena je u središte izvješćivanja o vladavini prava. Također, donesen je i akcijski plan te planirane i ključne inicijative kako bi se ostvario taj cilj, a nastavljeno je i financiranje niza projekata usmjerenih na medijskih pluralizam, zaštitu novinara i drugih medijskih djelatnika te promicanje transparentnog oglašavanja i vlasništva nad medijima.

Neovisnost medija izuzetno je važno jer samo neovisni mediji građanima i svim zainteresiranim akterima pružaju pristup različitosti mišljenja te su pouzdan izvor informacija. Na taj način neovisni mediji imaju funkciju „javnog nadzornika“ te su važan čimbenik u procesu oblikovanja javnog mišljenja, ali i u gospodarstvu. S obzirom na tu jedinstvenu ulogu medija, zaštita slobode medija i pluralizam medija ključne su značajke funkcionalnog unutarnjeg tržišta medijskih usluga.

Međutim, medijski se sektor u 21. stoljeću, premda nudi brojne gospodarske mogućnosti, suočava s brojnim izazovima, a to se tržište, uključujući audiovizualne medijske usluge, radio i tisak, znatno promijenilo te je sve više digitalno i međunarodno. Uzevši u obzir činjenicu da je medijski sadržaj sve više dostupan u digitalnom medijskom prostoru i moguće ga je konzumirati odmah, na različitim osobnim uređajima, poput pametnih telefona ili tableta, a njegovoj dostupnosti pridonosi i upotreba alata za prevođenje, medijske usluge sve se više odvijaju u prekograničnom kontekstu, odnosno imaju prekogranični doseg.

Važno je napomenuti da u različitim državama članicama vrijede različiti pristupi i pravila zaštite, od pitanja vezanih uz uredničku neovisnost, medijski pluralizam i sigurnost novinara, transparentnosti vlasništva nad medijima, preko suradnje s regulatornim tijelima do uređenosti raspodjele sredstava za državno oglašavanje, pa je stoga nužno unutar Unije urediti i uskladiti sva pitanja vezana uz ovaj sektor. Iako se disperziranost pravila i propisa odnosi na cijeli medijski sektor i tržište, to se osobito očituje u odnosu na sektor tiska s obzirom na različitost nacionalnih pristupa u regulaciji istog. Nadalje, unutar Unije postoje različitosti i u pravnim okvirima za osiguranje uravnoteženog izvješćivanja od strane javnih pružatelja medijskih usluga, kao i pravilima o imenovanju i razrješenju rukovodećih članova javnih medija. U cilju uspostave zajedničkog okvira za sve vrste medijskih usluga na tržištu Unije te uz istodobno čuvanje neovisnosti i pluralizma medija, Europski parlament i Vijeće stoga su donijeli Uredbu (EU) 2024/1083.

Ipak, prilikom usklađivanja nacionalnih pravila vezanih uz medijske usluge, treba uzeti u obzir članak 167. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) kojim se potvrđuje važnost poštovanja nacionalne i regionalne raznolikosti država članica. Također, ova Uredba ne utječe na mogućnost država članica da donesu detaljnija ili stroža pravila u područja prava i dužnosti pružatelja medijskih usluga i primatelja medijskih usluga (obuhvaćeno poglavljem II.), okvira za regulatornu suradnju i funkcionalno unutarnje tržište medijskih usluga (obuhvaćeno poglavljem III.), zahtjeva u pogledu mjera i postupaka za dobro funkcioniranje medijskog tržišta (odjeljak 5.) te pravila vezanih uz dodjelu javnih sredstava za državno oglašavanje i ugovore o nabavi ili uslugama propisane člankom 25.

Određena pitanja vezana uz sektor audiovizualnih medija ranije su unutar Europske unije usklađena Direktivom 2010/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća koja je utvrdila osnove za otvoreno i pravedno tržište EU-a za audiovizualne usluge te tradicionalno televizijsko emitiranje i nove usluge na zahtjev, no radijski sektor i sektor tiska nisu bili obuhvaćeni tom direktivom.  Europski akt o slobodi medija temelji se na odredbama Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama istodobno proširujući njezino područje primjene na radio i tisak.

2. Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom

Uzimajući u obzir da se Uredba (EU) 2024/1083 primjenjuje od 8. kolovoza 2025., da je u cijelosti obvezujuća te da se izravno primjenjuje u svim državama članicama Europske unije pa tako i u Republici Hrvatskoj, potrebno je stvoriti zakonske pretpostavke za dodatnu prilagodbu nacionalnog pravnog okvira zahtjevima Uredbe (EU) 2024/1083.  Unatoč izravnoj primjenjivosti Uredbe (EU) 2024/1083 i njezinoj nadređenosti nacionalnom zakonodavstvu, analizom odredbi Uredbe (EU) 2024/1083 i važećih zakonskih akata Republike Hrvatske, utvrđeno je kako je nužno određena pitanja precizno regulirati nacionalnim provedbenim propisom.

Konkretno, ovim Zakonom propisat će se definicije vezane uz medijske usluge, a koje nisu već definirane Zakonom o medijima i Zakonom o elektroničkim medijima.  Također, uvest će se dodatne zaštitne mjere koje jamče neovisnost javnih pružatelja medijskih usluga da publici na nepristran način pružaju pluralnost informacija i mišljenja te kako bi se zajamčila neovisnost u postupcima za imenovanje i razrješenje čelnih osoba uprave i upravnog odbora, osobito uspostavom mehanizmi za praćenje primjene tih odredbi. Dodatno će se definirati dužnosti pružatelja medijskih usluga, nacionalnog regulatornog tijela, kao i donijeti dodatna pravila vezana uz procjenu koncentracije na medijskom tržištu. Nadalje, propisat će se dodatna pravila vezana uz dodjelu javnih sredstava za državno oglašavanje i ugovore o nabavi ili uslugama koja će se primjenjivati na cijeli medijski sektor budući da se te obveze trenutno odnose samo na elektroničke medije prema članku 38. i 39. Zakona o elektroničkim medijima.

3. Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći

Donošenjem predloženog Zakona osigurat će se zakonski uvjeti za provedbu Uredbe (EU) 2024/1083 u pravnom poretku Republike Hrvatske. Cilj Uredbe je osigurati pravilno funkcioniranja unutarnjeg tržišta medijskih usluga te uspostaviti novi set pravila za zaštitu pluralizma i neovisnosti medija uz digitalnu transformaciju medijskog prostora.

Sloboda medija zaštićena je člankom 38. Ustava Republike Hrvatske Narodne novine“, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) , kao i Zakonom o medijima i Zakonom o elektroničkim medijima, no ovim će se Zakonom osnovati novo regulatorno tijelo koje će u svom djelokrugu imati i tiskane medije. Jednako tako jačaju se odredbe vezane uz transparentnost tzv. državnog oglašavanja, način izvještavanja o utrošenim sredstvima na to oglašavanje kao i obveze dostave izvješća o financijskim prihodima medija.

Nadalje, Uredbom (EU) 2024/1083 uspostavlja se Europski odbor za medijske usluge, koji se sastoji od predstavnika nacionalnih regulatornih medijskih tijela, s ciljem osiguranja učinkovite i dosljedne primjene pravnog okvira Europske unije o medijima. Odbor je započeo s radom u veljači 2025. zamijenivši Europsku skupinu regulatora za audiovizualne medijske usluge (ERGA), osnovanu Direktivom 2010/13/EU.

III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske .

PRIJEDLOG ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EU) 2024/1083 O USPOSTAVI ZAJEDNIČKOG OKVIRA ZA MEDIJSKE USLUGE NA UNUTARNJEM TRŽIŠTU I IZMJENI DIREKTIVE 2010/13/EU (Europski akt o slobodi medija)

I. OPĆE ODREDBE

Predmet Zakona

Članak 1 .

Ovim Zakonom propisuju se nadležno tijelo, ovlasti nadležnog tijela i prekršajne odredbe za provedbu Uredbe Europske unije iz članka 2. ovoga Zakona.

Pravo Europske unije

Članak 2.

Ovim se Zakonom osigurava provedba Uredbe 2024/1083 o uspostavi zajedničkog okvira za medijske usluge na unutarnjem tržištu i izmjeni direktive 2010/13/EU (Europski akt o slobodi medija) (Tekst značajan za EGP) (SL L, 2024/1083, 17.4.2024.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2024/1083).

Pojmovi

Članak 3.

(1) U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:

1. javno tijelo ili subjekt je tijelo državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i ustanova ili druga pravna osoba kojoj je osnivač ili jedan od  osnivač Republika Hrvatska

2. pružatelj medijske usluge je nakladnik medija i novinski nakladnik sukladno definiciji iz zakona kojim se uređuju mediji, i pružatelj medijske usluge sukladno definiciji iz zakona kojim su uređeni elektronički mediji

3. pružatelj usluga elektroničkih publikacija je pružatelj sukladno definiciji iz zakona kojim su uređeni elektronički mediji.

(2) Ostali pojmovi koji se koriste u ovom Zakonu imaju značenje kao u Uredbi (EU) 2024/1083, zakonu kojim se uređuju mediji i zakonu kojim su uređeni elektronički mediji.

(3) Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.

II. PROVEDBENE ODREDBE

Nadležno tijelo

Članak 4.

Poslove nadležnog tijela obavlja Agencija za medije (u daljnjem tekstu Agencija).

AGENCIJA ZA MEDIJE

Pravni položaj Agencije

Članak 5.

(1) Agencija je neovisna i neprofitna ustanova s javnim ovlastima u okviru djelokruga i nadležnosti propisanim ovim Zakonom te zakonima kojima se uređuje područje medija i elektroničkih medija.

(2) Osnivač Agencije je Republika Hrvatska, a osnivačka prava ostvaruju Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske. Agencija se upisuje u sudski registar kao javna ustanova.

(3) Agencija za svoj rad odgovara Hrvatskome saboru.

(4) Zabranjen je svaki oblik utjecaja na rad Agencije koji bi mogao ugroziti njezinu samostalnost i neovisnost.

(5) Rad Agencije je javan.

(6) Sjedište Agencije je u Zagrebu.

(7) Unutarnje ustrojstvo i poslovanje Agencije, opći akti Agencije te druga pitanja od značenja za rad Agencije pobliže se uređuju Statutom Agencije.

(8) Skraćeni naziv Agencije je AEM.

Tijela Agencije

Članak 6.

Tijela Agencije su Vijeće za medije (u daljnjem tekstu: Vijeće) i ravnatelj Agencije (u daljnjem tekstu ravnatelj).

Vijeće za medije

Članak 7.

(1) Vijeće upravlja Agencijom. U upravljanju Agencijom Vijeće ima prava i ovlasti upravnog vijeća.

(2) Vijeće ima sedam članova, od kojih je jedan predsjednik Vijeća, a jedan zamjenik predsjednika Vijeća.

(3) Predsjednika i članove Vijeća imenuje i razrješuje Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, a u postupku predlaganja članova Vijeća Vlada Republike Hrvatske objavljuje javni poziv za predlaganje kandidata za članove Vijeća.

(4) Predsjednik i članovi Vijeća imenuju se na razdoblje od pet godina te mogu biti ponovno imenovani.

(5) Zamjenika predsjednika Vijeća , na prijedlog predsjednika Vijeća , imenuje Vijeće većinom glasova.

(6) Predsjednik Vijeća obavlja sljedeće poslove:

1. predstavlja i zastupa Agenciju

2. odgovara za zakonitost rada Agencije

3. saziva i predsjeda sjednicama Vijeća Agencije

4. potpisuje odluke i druge akte Vijeća Agencije

5. obavlja poslove za koje je na temelju posebnih propisa odgovoran kao osoba ovlaštena za zastupanje

6. obavlja i druge poslove utvrđene ovim Zakonom, zakonima kojima se uređuje područje medija i elektroničkih medija te Statutom Agencije.

(7) Zamjenik predsjednika Vijeća zamjenjuje predsjednika Vijeća  u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti te obavlja i druge poslove utvrđene ovim Zakonom, zakonima kojima se uređuje područje medija i elektroničkih medija te Statutom Agencije, koje mu svojom odlukom povjeri predsjednik Vijeća.

(8) Za člana Vijeća može biti imenovan hrvatski državljanin s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, koji ima završen diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij, imaju stručno znanje, sposobnosti i iskustvo u radu u području medija, novinarstva, komunikacija, tehnologije, ekonomije ili prava te aktivno znanje najmanje jednoga stranog jezika, moraju imati najmanje deset godina radnog iskustva u navedenom području, a predsjednik Vijeća mora imati najmanje pet godina iskustva na rukovodećim položajima u području medija, novinarstva, tehnologije, ekonomije ili prava te aktivno znanje najmanje jednoga stranog jezika (engleskog, francuskog ili njemačkog) .

(9) Članovi Vijeća ne mogu biti državni dužnosnici, osobe koje obnašaju dužnost u tijelima političkih stranaka, tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili sindikatima, osobe pravomoćno osuđene za kazneno djelo, niti osobe koje su u radnom odnosu, ugovornom odnosu ili kojem drugom odnosu, koje ostvaruju utjecaj ili obavljaju druge poslove u pravnim osobama na koje se primjenjuju odredbe ovoga Zakona i zakona kojima se uređuje područje medija i elektroničkih medija, niti članovi njihovih uprava, nadzornih odbora, upravnih vijeća ili drugih odgovarajućih tijela upravljanja, te ne mogu biti vlasnici, dioničari ili imatelji udjela u pravnim osobama na koje se primjenjuju odredbe ovoga Zakona i zakona kojima se uređuje područje medija i elektroničkih medija, niti osobe koje obavljaju druge poslove zbog kojih bi moglo doći do sukoba interesa.

(10) Na pitanja sprječavanja sukoba interesa u obnašanju dužnosti člana Vijeća primjenjuje se zakon kojim se uređuje sprječavanje sukoba interesa.

(11) Članovi Vijeća imaju pravo objavljivati stručne i znanstvene radove te sudjelovati u radu stručnih i znanstvenih skupova.

(12) Članovi Vijeća obvezni su ponašati se na način kojim ne umanjuju osobni ugled ili ugled Agencije te ne dovode u pitanje samostalnost i neovisnost u obnašanju svoje dužnosti, niti samostalnost i neovisnost Agencije.

(13) Članovi Vijeća obvezni su u obavljanju svojih poslova, utvrđenih ovim Zakonom, zakonima kojima se uređuje područje medija i elektroničkih medija te Statutom Agencije, postupati savjesno, nepristrano, transparentno i u skladu s moralnim i etičkim načelima i pravilima struke.

(14) Predsjednik, zamjenik predsjednika i članovi Vijeća obnašaju svoju dužnost profesionalno kao radnici Agencije s punim radnim vremenom, a za vrijeme obnašanja dužnosti imaju pravo na plaću i druga materijalna prava u skladu s općim aktima Agencije.

(15) Plaća predsjednika, zamjenika predsjednika i članova Vijeća utvrđuje se kao umnožak osnovice za obračun plaće, sukladno propisima kojima je uređeno pitanje osnovice plaća u državnoj službi i javnim službama te sljedećih koeficijenata za obračun plaće:

- predsjednik Vijeća – 5,27

- zamjenik predsjednika Vijeća – 4,98

- članovi Vijeća – 4,69.

Razrješenje članova Vijeća

Članak 8.

(1) Hrvatski sabor će odlukom razriješiti dužnosti predsjednika, zamjenika predsjednika ili člana Vijeća prije isteka razdoblja na koje je imenovan, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, u slučaju:

1. ako sam zatraži razrješenje

2. ako se utvrdi da je prigodom predlaganja za člana Vijeća iznio o sebi neistinite podatke ili je propustio iznijeti podatke o okolnostima bitnima za utvrđivanje prijedloga

3. ako svojim radom ili ponašanjem dovede u pitanje svoj ugled ili ugled Agencije odnosno svoju samostalnost i neovisnost ili samostalnost i neovisnost Agencije

4. ako nije u mogućnosti uredno obavljati dužnost dulje od šest mjeseci neprekinuto

5. ako je zbog bolesti trajno spriječen obavljati svoju dužnost

6. ako je pravomoćno osuđen za kazneno djelo

7. nastupa okolnosti iz članka 7. stavka 9. ovoga Zakona.

(2) O postojanju razloga za razrješenje predsjednika, zamjenika predsjednika ili člana Vijeća prije isteka razdoblja na koje je imenovan Agencija mora izvijestiti Vladu Republike Hrvatske.

(3) Predsjednik, zamjenik predsjednika ili član Vijeća ne može se u razdoblju od jedne godine od dana razrješenja s dužnosti imenovati za člana uprave, nadzornog odbora, upravnog vijeća ili drugog odgovarajućeg tijela upravljanja u pravnim osobama na koje se primjenjuju odredbe ovoga Zakona i zakona kojima se uređuje područje medija i elektroničkih medija.

(4) Predsjednik, zamjenik predsjednika i članovi Vijeća, nakon razrješenja s dužnosti u slučaju iz stavka 1. točke 1. ovoga članka, osim ako je razrješenje zatraženo prije isteka razdoblja od jedne godine od dana imenovanja, stavka 1. točaka 4. i 5. ovoga članka, kao i nakon isteka razdoblja na koje su imenovani, sve do početka ostvarivanja plaće po drugoj osnovi ili do ostvarivanja prava na mirovinu u skladu s općim propisima, imaju šest mjeseci od dana razrješenja s dužnosti pravo na naknadu u visini plaće koju ostvaruje osoba na toj dužnosti, a sljedećih šest mjeseci pravo na naknadu u visini 50% plaće koju ostvaruje osoba na toj dužnosti.

(5) Iznimno, osobe iz stavka 4. ovoga članka, kojima nakon razrješenja s dužnosti ili isteka razdoblja na koje su imenovane do ostvarivanja prava na mirovinu u skladu s općim propisima nedostaje manje od jedne godine, imaju pravo na naknadu u visini plaće koju ostvaruje osoba na toj dužnosti, do ostvarivanja prava na mirovinu, ali ne dulje od jedne godine.

(6) Odluka Hrvatskoga sabora iz stavka 1. ovoga članka mora biti obrazložena te se objavljuje u „Narodnim novinama“ i na internetskim stranicama Agencije.

Ravnatelj Agencije i stručna služba Agencije

Članak 9.

(1) Agencija ima stručnu službu koja obavlja određene poslove povjerene Agenciji ovim Zakonom i zakonima kojima su uređeni mediji i elektronički mediji kao i stručne, administrativne i tehničke poslove Agencije, a ustrojena je u skladu sa Statutom i drugim općim aktima Agencije.

(2) Stručnom službom Agencije rukovodi ravnatelj Agencije, koji obavlja sljedeće poslove:

1. vodi poslovanje Agencije

2. odgovoran je za rad stručne službe Agencije

3. odlučuje u poslovima Agencije koji nisu u nadležnosti Vijeća na temelju članka 9. stavka 2. ovoga Zakona

4. priprema Vijeću godišnji program rada, godišnji financijski plan i projekcije za sljedeće dvije godine te godišnje izvješće o radu i financijske izvještaje Agencije kao i druge izvještaje sukladno potrebama i zahtjevima Vijeća

5. priprema Vijeću prijedloge za donošenje odluka i drugih općih akata iz ovoga Zakona i zakona kojima se uređuje područje medija i elektroničkih medija

6. priprema Vijeću prijedloge provedbenih propisa i općih akata Agencije iz ovoga Zakona i zakona kojima se uređuje područje medija i elektroničkih medija

7. obavlja i druge poslove utvrđene ovim Zakonom, zakonima kojima se uređuje područje medija i elektroničkih medija te Statutom Agencije.

(3) Ravnatelj Agencije za svoj rad odgovara Vijeću za medije.

(4) Ravnatelj Agencije sudjeluje na sjednicama Vijeća, bez prava odlučivanja.

(5) Ravnatelja Agencije imenuje Vijeće na temelju javnog natječaja, na razdoblje od pet godine, s mogućnosti ponovnog imenovanja.

(6) Za ravnatelja Agencije može biti imenovan hrvatski državljanin s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, koji ima završen diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij iz područja medija, novinarstva, tehnologije, ekonomije, sociologije i prava, najmanje pet godina radnog iskustva na rukovodećim poslovima u navedenom području te aktivno znanje najmanje jednoga stranog jezika (engleskog, francuskog ili njemačkog) .

(7) Na ravnatelja Agencije na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 7. stavaka 9. do 13. ovoga Zakona.

(8) Ravnatelj Agencije obnaša svoju dužnost profesionalno kao radnik Agencije s punim radnim vremenom, a za vrijeme obnašanja dužnosti ima pravo na plaću i druga materijalna prava u skladu s općim aktima Agencije, a ravnatelj Agencije sklapa ugovor o radu s predsjednikom Vijeća.

(9) Ravnatelj Agencije može imenovati jednog pomoćnika ravnatelja koji zamjenjuje ravnatelja Agencije u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti.

(10) Prava iz radnog odnosa radnika stručne službe Agencije uređuju se općim aktima Agencije, u skladu s općim propisima o radu, a radnici stručne službe Agencije sklapaju ugovor o radu s ravnateljem Agencije.

(11) Radnici Agencije ne mogu biti članovi uprava ili nadzornih odbora te upravnih vijeća pružatelja medijskih usluga, ili biti u članstvu bilo kojih drugih oblika interesnog udruživanja, koja bi mogla dovesti u sumnju njihovu nepristranost u vođenju postupaka koji su u nadležnosti Agencije. Iznimno, dopušteno je članstvo i sudjelovanje u znanstvenim udrugama, udruženjima i projektima, pod uvjetom da to ne utječe na nepristranost u vođenju postupaka.

(12) Na sva druga pitanja u vezi s radom Agencije, koja nisu uređena ovim Zakonom, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe zakona kojim se uređuju ustanove.

Razrješenje ravnatelja Agencije

Članak 10.

(1) Vijeće će odlukom razriješiti dužnosti ravnatelja Agencije prije isteka razdoblja na koje je imenovan prema postupku i u slučajevima propisanima zakonom kojim se uređuju ustanove, te u slučaju:

1. ako sam zatraži razrješenje

2. ako se utvrdi da je u postupku javnog natječaja za imenovanje ravnatelja Agencije iznio o sebi neistinite podatke ili je propustio iznijeti podatke o okolnostima bitnim za donošenje odluke o imenovanju

3. ako svojim radom ili ponašanjem dovede u pitanje svoj ugled ili ugled Agencije li samostalnost i neovisnost Agencije

4. ako nije u mogućnosti uredno obavljati dužnost dulje od šest mjeseci neprekinuto

5. ako je zbog bolesti trajno spriječen obavljati svoju dužnost

6. ako je pravomoćno osuđen za kazneno djelo

7. nastupa okolnosti iz članka 7. stavka 9. ovoga Zakona.

(2) Na ravnatelja Agencije nakon razrješenja s dužnosti na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 8. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona.

(3) Odluka Vijeća Agencije iz stavka 1. ovoga članka mora biti obrazložena te se objavljuje na internetskim stranicama Agencije.

Nadležnost Agencije

Članak 11.

(1) U nadležnosti Agencije su sljedeći regulatorni i drugi poslovi:

1. provođenje postupka davanja koncesije sukladno Zakonu o elektroničkim medijima, odredbama zakona i podzakonskih akata kojima se uređuju koncesije te podzakonskim aktima donesenim na temelju Zakona o elektroničkim medijima

2. sklapanje ugovora o koncesiji s najpovoljnijim ponuditeljem sukladno Zakonu o elektroničkim medijima

3. donošenje odluke o oduzimanju koncesije i dopuštenja u slučajevima predviđenim Zakonom o elektroničkim medijima

4. poduzimanje odgovarajuće mjere radi privremenog ograničenja slobode prenošenja audiovizualnih usluga iz drugih država sukladno članku 91. Zakona o elektroničkim medija

5. provođenje postupka davanja dopuštenja za obavljanje djelatnosti pružanja audio i/ili audiovizualnih medijskih usluga na zahtjev te za satelitski, internetski, kabelski i drugi oblik prijenosa audiovizualnog i/ili radijskog programa sukladno Zakonu o elektroničkim medijima

6. izricanje upozorenja, obvezujućih naloga i opomena u slučaju nepoštivanja odredbi ovoga Zakona i podzakonskih akata i/ili podnošenje optužnih prijedloga sukladno prekršajnim odredbama Zakona o medijima, Zakona o elektroničkim medijima i zakona kojim se uređuju prekršaji

7. vođenje Upisnika pružatelja medijskih usluga

8. provođenje odredbi Zakona o medijima i Zakona o elektroničkim medijima koje se odnose na zaštitu pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija

9. osiguravanje nadzora nad provedbom odredbi o programskim načelima i obvezama utvrđenim Zakonom o elektroničkim medijima, osim elektroničkih publikacija, te donošenje godišnjeg plana nadzora (monitoringa)

10. nadzor nad provedbom postupka imenovanja članova upravljačkih tijela javnih medijskih servisa

11. osiguravanje nadzora nad audiovizualnim i radijskim programima koji se emitiraju putem satelitskog, internetskog, kabelskog i drugog dopuštenog oblika prijenosa

12. osiguravanje nadzora namjenskog korištenja sredstava Fonda sukladno članku 71. Zakona o elektroničkim medijima

13. provođenje postupka utvrđivanja nepoštivanja ili kršenja odredbi Zakona o medijima i Zakona o elektroničkim medijima

14. razmatranje pritužbi građana na postupanje pružatelja medijskih usluga u provedbi zakona te poduzimanje mjera sukladno Zakonu o medijima i Zakonu o elektroničkim medijima

15. donošenje uputa vezanih uz provedbu Zakona o medijima i Zakona o elektroničkim medijima

16. poticanje samoregulacije i koregulacije radi provedbe Zakona o medijima i Zakona o elektroničkim medijima

17. suradnja s regulatornim tijelima drugih država i/ili Europskom komisijom u razmjeni informacija radi provedbe ovoga Zakona, napose odredbi članka 7., članka 26. stavka 3., članka 85. stavka 7., članka 91. i članka 92. stavka 3. ovoga Zakona

18. podnošenje izvješća Hrvatskome saboru i drugim nadležnim tijelima sukladno ovom Zakonu, Zakonu o medijima, Zakonu o elektroničkim medijima i drugim propisima

19. podnošenje izvješća Europskoj komisiji sukladno ovom Zakonu, Zakonu o elektroničkim medijima i drugim propisima

20. poticanje medijske pismenosti

21. organiziranje javnih savjetovanja i stručnih skupova te provođenje istraživanja u vezi s pojedinim pitanjima iz područja medija

22. donošenje godišnjeg programa rada Agencije te

23. obavljanje i drugih poslova propisanih ovim Zakonom te Statutom Agencije.

(2) Regulatorne i druge poslove iz stavka 1. točaka 1. do 19. ovoga članka Agencija obavlja kao javne ovlasti.

Nadležnost Vijeća

Članak 12.

(1) Vijeće odlučuje u poslovima Agencije iz članka 11. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Osim poslova iz članka 11. stavka 1. ovoga Zakona, Vijeće obavlja i sljedeće poslove:

1. podnosi godišnje izvješće o radu Agencije Hrvatskom saboru i drugim nadležnim tijelima sukladno ovom Zakonu te zakonima kojima je uređeno područje medija i elektroničkih medija

2. donosi provedbene propise kada je za to ovim zakonom te zakonima kojima je uređeno područje medija i elektroničkih medija izrijekom ovlašteno

3. međunarodna suradnja u području medija te sudjelovanje u radu upravnih i radnih tijela nadležnih europskih i međunarodnih organizacija i institucija u području medija i medijske regulacije

4. nadzire provedbu i ostvarivanje godišnjeg programa rada i financijskog plana Agencije te drugih programa, planova i akata iz svoje nadležnost

5. daje smjernice i naputke ravnatelju i stručnoj službi Agencije u vezi s poslovima iz nadležnosti Vijeća Agencije, te nadzire provedbu tih smjernica i naputaka

6. donosi poslovnih o svom radu

7. obavlja i druge poslove utvrđene ovim Zakonom, zakonima kojima je uređeno područje medija i elektroničkih medija i Statutom Agencije.

Odlučivanje u poslovima Agencije

Članak 13.

(1) U poslovima iz nadležnosti Agencije postupak odlučivanja pokreće se po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke.

(2) U postupku pred Agencijom stranki se mora omogućiti, prije donošenja odluke, da se izjasni o činjenicama bitnim za donošenje odluke te da dostavi svu potrebnu dokumentaciju i predloži dokaze za koje smatra da su od značenja za donošenje odluke, i to u roku koji ne može biti kraći od osam dana.

Opći akti Agencije

Članak 14.

(1) Vijeće donosi Statut Agencije uz prethodnu suglasnost Vlade Republike Hrvatske.

(2) Vijeće donosi godišnji program rada i druge opće akte Agencije propisane ovim Zakonom, zakonom kojim je uređeno područje elektroničkih medija i Statutom Agencije, a Statutom Agencije može se ovlastiti ravnatelja Agencije za donošenje određenih općih akata Agencije.

(3) Uz godišnji program rada iz stavka 2. ovoga članka Vijeće donosi i višegodišnji strateški plan.

Poslovi Agencije

Članak 15.

(1) Agencija vodi i redovito obnavlja baze podataka sa svim upisnicima i očevidnicima koje je ovlaštena voditi prema zakonu kojim je uređeno područje elektroničkih medija te:

- popis novinskih nakladnika upisanih u Upisnik

- popis distributera upisanih u Upisnik.

(2) Baze podataka iz stavka 1. ovoga članka moraju biti dostupne, bez naknade i dokazivanja pravnog interesa, a objavljuju se u elektroničkom i strojno čitljivom obliku na mrežnim stranicama Agencije, koje je Agencija obvezna redovito održavati i obnavljati, zajedno s mogućnostima sveobuhvatnog pretraživanja podataka prema odabranim mjerilima.

(3) Agencija redovito i bez naknade objavljuje na svojim mrežnim stranicama osobito akte i podatke sukladno odredbama zakona kojim je uređeno pravo na pristup informacijama.

(4) Statut Agencije objavljuje se u »Narodnim novinama«.

(5) Odredbe ovoga članka ne primjenjuju se na informacije za koje postoji ograničenje prava na pristup sukladno odredbama zakona kojim je uređeno pravo na pristup informacijama.

Godišnje izvješće o radu , godišnji program rada i višegodišnji strateški plan Agencije

Članak 16.

(1) Vijeće podnosi Hrvatskome saboru i Vladi Republike Hrvatske godišnje izvješće o radu koje osobito sadržava podatke o:

1. ispunjavanju ciljeva i zadaća utvrđenih godišnjim programom rada Agencije

2. davanju koncesija i dopuštenja

3. javnosti pružatelja medijskih usluga

4. dodijeljenim sredstvima državnih potpora

5. nadzoru nad programom pružatelja medijskih usluga

6. upravnim i drugim sudskim postupcima

7. oglašavanju tijela državne uprave

8. financijskom izvješću Agencije

9. o provedbi ovoga Zakona, zakona kojim je uređeno područje medija i elektroničkih medija te propisa donesenih na temelju navedenih Zakona.

(2) Godišnje izvješće iz stavka 1. ovoga članka podnosi se najkasnije do kraja svibnja za prethodnu kalendarsku godinu.

(3) Na zahtjev Hrvatskoga sabora ili Vlade Republike Hrvatske Vijeće je obvezno, u roku od najviše 30 dana od dana zaprimanja zahtjeva, podnijeti izvješće iz stavka 1. ovoga članka i za razdoblje kraće od jedne godine.

(4) Vijeće u skladu s odredbama članaka 14. ovoga Zakona donosi godišnji program rada Agencije najkasnije do kraja godine za sljedeću kalendarsku godinu.

(5) Godišnjim programom rada iz stavka 4. ovoga članka osobito se utvrđuju ciljevi i zadaće Agencije u obavljanju regulatornih i drugih poslova propisanih ovim Zakonom te posebnim zakonima kojima se uređuje područje medija i elektroničkih medija.

(6) Vijeće u skladu s odredbama članka 14. ovoga Zakona donosi višegodišnji strateški plan Agencije na razdoblje od pet godina.

(7) Višegodišnjim strateškim planom iz stavka 6. ovoga članka osobito se utvrđuje vizija i misija rada Agencije.

Sredstva za rad

Članak 17.

(1) Sredstva za obavljanje poslova Agencije osiguravaju se na temelju godišnjeg financijskog plana Agencije iz iznosa od 0,5 % od ukupnog godišnjeg brutoprihoda koji su u prethodnoj godini obavljanjem djelatnosti ostvarili:

– pružatelji medijskih usluga obavljanjem djelatnosti pružanja audio i/ili audiovizualnih medijskih usluga

           o na zahtjev iz članka 26. Zakona o elektroničkim medijima

           o televizije i/ili radija iz članaka 29. i 92. Zakona o elektroničkim medijima

– pružatelji usluga elektroničkih publikacija iz članka 94. Zakona o elektroničkim medijima

– pružatelji usluga platformi za razmjenu videozapisa iz članka 95. Zakona o elektroničkim medijima.

(2) Neutrošena sredstva iz stavka 1. ovoga članka ostvarena kao rezultat poslovanja na kraju proračunske godine mogu se utrošiti za dugoročne projekte i druge projekte od osobitog značenja za rad Agencije te za projekte medijskog obrazovanja i medijske pismenosti kao i za medijske analize i istraživanja.

(3) Agencija odgovara za vlastite obveze cjelokupnom svojom imovinom, a Republika Hrvatska solidarno i neograničeno odgovara za obveze Agencije.

(4) Obveze Agencije u prvom se redu podmiruju iz njezine imovine, a tek onda iz državnog proračuna Republike Hrvatske.

Dostava izvješća

Članak 18.

(1) Pružatelji medijskih usluga i elektroničkih publikacija iz članka 17. ovoga Zakona dužni su do najkasnije 10. svibnja tekuće godine putem informacijskog sustava pružatelja medijskih usluga na mrežnim stranicama Agencije dostaviti Agenciji izvješće o ostvarenim prihodima za prethodnu godinu.

(2) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka sadrži podatke o ostvarenim iznosima:

1. prihoda od obavljanja djelatnosti definiranih člankom 17. stavkom 1. ovoga Zakona

2. prihoda od primljenih državnih potpora i potpora male vrijednosti

3. prihoda od jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

4. prihoda na temelju članka 18. ovoga Zakona

5. prihodi od subjekata iz trećih zemalja i

6. svih preostalih prihoda iskazanih zbirno.

(3) Ostvareni iznosi prihoda iz stavka 2. točki 2. do 5. ovoga članka iskazuju se pojedinačno uz navođenje subjekata od kojih je ostvaren svaki pojedinačni prihod.

(4) Obveza iz stavka 1. ovoga članka primjenjuje se i na one pružatelje medijskih usluga i elektroničkih publikacija koji tijekom godine dobiju koncesiju i/ili dopuštenje za obavljanje djelatnosti i/ili budu upisani u knjigu pružatelja elektroničkih publikacija i/ili budu upisani u Upisnik novinskih nakladnika, od dana davanja koncesije i/ili dopuštenja za obavljanje djelatnosti odnosno od dana upisa u knjigu pružatelja elektroničkih publikacija ili upisnik novinskih nakladnika.

(5) Ukoliko se utvrdi da dostavljeni podaci nisu potpuni zatražit će se nadopuna i/ili ispravak izviješća.

(6) Agencija, pružatelji medijskih usluga i elektroničkih publikacija objavit će na svojim mrežnim stranicama izvješće iz stavka 1. ovoga članka.

(7) Vijeće će pravilnikom propisati sadržaj, oblik i način izvršenja izvješća iz stavka 1. ovoga članka.

Promidžba i/ili oglašavanje javnih tijela ili subjekata

Članak 19.

(1) Javna tijela ili subjekti pri objavljivanju promidžbe i/ili oglašavanja svojih usluga ili aktivnosti dužna su sredstava dodijeliti na temelju unaprijed objavljenih transparentnih, objektivnih, proporcionalnih i nediskriminatornih kriterija putem javnih poziva.

(2) U promidžbu i/ili oglašavanje iz stavka 1. ovoga članka ne ubrajaju se oglasi, pozivi i/ili javni natječaji vezani uz obavljanje djelatnosti javnog tijela ili subjekta koji se objavljuju u Narodnim novinama i/ili drugim medijima.

(3) Javna tijela ili subjekti dužni su 15 % godišnjeg iznosa namijenjenog promidžbi i/ili oglašavanju svojih usluga ili aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka utrošiti na oglašavanje u audiovizualnim ili radijskim programima regionalnih i lokalnih nakladnika televizije i/ili radija i/ili novina kod pružatelja elektroničkih publikacija upisanih u Upisnik pružatelja elektroničkih publikacija.

(4) Javna tijela ili subjekti iz stavka 1. ovoga članka dužna su do 31. ožujka svake kalendarske godine izvijestiti Vijeće o obavljenom oglašavanju u protekloj godini sukladno stavku 1. i 3. ovoga članka  objaviti podatke o oglašavanju na svojim mrežnim stranicama.

(5) Izvješće iz stavka 4. ovoga članka mora osobito sadržavati podatke:

1. ukupan iznos osiguranih sredstava namijenjenog promidžbi i/ili oglašavanju

2. ukupan iznos utrošenih sredstava za promidžbu i oglašavanje

3. naziv pojedinačnog pružatelja medijske usluge i elektroničke publikacije kao i  ukupan godišnji iznos uplaćen tom pružatelju

4. naziv pojedinačne internetske platforme kao i  ukupan godišnji iznos uplaćenih sredstava toj platformi. .

(6) Ukoliko se utvrdi da dostavljeni podaci nisu potpuni zatražit će se nadopuna i/ili ispravak izviješća.

(7) Vijeće će pravilnikom propisati provedbu ovoga članka kojima se utvrđuju minimalni standardi.

Dodjela sredstava za proizvodnju i objavljivanje programa

Članak 20.

(1) Ako su sredstva za proizvodnju i objavljivanje programa regionalnih i lokalnih pružatelja medijskih usluga te elektroničkih publikacija osigurana u proračunima javnih tijela ili subjekata ta se sredstva dodjeljuju putem javnog poziva, a na temelju objavljenih transparentnih, objektivnih, proporcionalnih i nediskriminatornih kriterija .

(2) Vijeće će pravilnikom propisati provedbu ovoga članka.

Medijska koncentracija

Članak 21.

(1) Zabranjena je medijska koncentracija propisana odredbama zakona kojima se uređuje područje medija, područje elektroničkih medija te Uredbi (EU) 2024/1083, a koje znatno utječu na medijski pluralizam i uredničku neovisnost.

(2) Pri ocjeni medijske koncentracije Vijeće uzima u obzir i elemente propisane člankom 22. stavkom 2. Uredbe (EU) 2024/1083 koje dodatno utvrđuje pravilnikom.

Namjera provedbe koncentracije poduzetnika

Članak 22.

(1) Pružatelji medijskih usluga, izuzev pružatelja medijskih usluga na zahtjev, moraju u pisanom obliku prijaviti tijelu nadležnom za zaštitu tržišnog natjecanja svaku namjeru provedbe koncentracije poduzetnika koja ispunjava uvjete za nastanak obveze prijave namjere provedbe koncentracije u smislu propisa o zaštiti tržišnog natjecanja.

(2) Agencija na zahtjev tijela nadležnog za zaštitu tržišnog natjecanja dostavit će stručno mišljenje u roku od 30 dana od zaprimanja zahtjeva za dostavu tog mišljenja, a ako nakon isteka tog roka Agencija ne dostavi zatraženo mišljenje, smatra se da nema primjedaba na provedbu prijavljene koncentracije iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Tijelo nadležno za zaštitu tržišnog natjecanja ocjenjuje prijavu namjere koncentracije iz stavka 1. ovoga članka i donosi odluku u skladu s odredbama propisa o zaštiti tržišnog natjecanja.

Prijava promjene vlasništva

Članak 23.

(1) Pružatelji medijskih usluga dužni su u roku od pet dana u pisanom obliku prijaviti Vijeću svaku promjenu vlasništva, bez obzira na uvjete utvrđene propisima o zaštiti tržišnog natjecanja, kako bi se ocijenili učinci vezani uz zaštitu pluralizma i raznovrsnosti medija.

(2) Ako se u postupku provedenom u skladu sa stavkom 1. ovoga članka utvrdi da nastalim promjenama dolazi do narušavanja pluralizma i raznovrsnosti medija, Vijeće će donijeti odluku kojom nalaže pružatelju medijske usluge da u primjerenom roku uskladi promjene na način koji nije u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona, zakona kojima se uređuje područje medija, područje elektroničkih medija te Uredbi (EU) 2024/1083.

(3) Ako pružatelj medijske usluge ne postupi u skladu s odlukom ili provede koncentraciju protivno odluci iz stavka 2. ovoga članka, primijenit će se odredbe zakona kojim se uređuje područje elektroničkih medija o prestanku važenja koncesije prije isteka roka na koji je dana odnosno odredbe o prestanku važenja dopuštenja za satelitski, internetski, kabelski i drugi oblik prijenosa audiovizualnog i/ili radijskog programa, a odluku o oduzimanju koncesije odnosno dopuštenja donosi Vijeće.

(4) Ako pružatelj medijske usluge ne postupi u skladu s odlukom ili provede koncentraciju protivno odluci iz stavka 2. ovoga članka Vijeće će donijeti odluku o brisanju iz Upisnika novinskih nakladnika.

III. PREKRŠAJNE ODREDBE

Članak 24.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 13.270,00 do 132.720,00 eura kaznit će se za prekršaj pravna i fizička osoba koja:

1. do 10. svibnja tekuće godine putem informacijskog sustava pružatelja medijskih usluga na mrežnim stranicama Agencije ne dostavi izvješće o ostvarenim prihodima za prethodnu godinu (članak 18. stavak 1.)

2. ni nakon zahtjeva za ispravak ne dostavi potpuno izvješće o ostvarenim prihodima za prethodnu godinu (članak 18. stavak 5.)

3. dodijeli sredstva za promidžbe i/ili oglašavanja bez provođenja javnog poziva na temelju unaprijed objavljenih transparentnih, objektivnih, proporcionalnih i nediskriminatornih kriterija (članak 19. stavak 1.)

4. ne izvijesti do 31. ožujka svake kalendarske godine Vijeće o obavljenom oglašavanju u protekloj godini te ne objaviti podatke o oglašavanju na svojim mrežnim stranicama (članak 19. stavak 4.)

5. ni nakon zahtjeva za ispravak ne dostavi potpuno izvješće o obavljenom oglašavanju u protekloj godini te ne objavi podatke o oglašavanju na svojim mrežnim stranicama (članak 19. stavak 6.)

6. dodijeli sredstva za proizvodnju i objavljivanje programa regionalnih i lokalnih pružatelja medijskih usluga te elektroničkih publikacija osigurana u proračunima javnih tijela ili subjekata bez javnog poziva na temelju objavljenih transparentnih, objektivnih, proporcionalnih i nediskriminatornih kriterija (članak 20.)

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 1320,00 do 6.630,00 eura.

Sudska nadležnost

Članak 25.

(1) Za vođenje prekršajnog postupka za prekršaje propisane ovim Zakonom u prvom je stupnju nadležan Općinski prekršajni sud u Zagrebu.

(2) Agencija može izdati prekršajni nalog u prekršajnom postupku u skladu s odredbama zakona kojim se uređuju prekršaji te uz uvjete utvrđene ovim Zakonom.

IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 26.

(1) Pružatelji medijskih usluga i distributeri koji su upisani u upisnik Hrvatske gospodarske komore dužni su u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona od Agencije zatražiti upis u upisnik.

(2) Pružatelji medijskih usluga i distributeri dužni su u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti svoj rad, poslovanje i opće akte s odredbama ovoga Zakona.

(3) Stupanjem na snagu ovoga Zakona sve poslove Hrvatske gospodarske komore povjerene  zakonom kojim su uređeni mediji preuzima Agencija.

Članak 27.

(1) Danom stupanja na snagu ovog Zakona Agencija za elektroničke medije osnovana Zakonom o elektroničkim medijima („Narodne novine“, broj 111/21 i 114/22) nastavlja s radom kao Agencija za medije.

(2) Predsjednik, zamjenik predsjednika i članovi Vijeća za elektroničke medije, koji su imenovani na temelju Zakona o elektroničkim medijima, nastavljaju s radom i nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, do isteka razdoblja na koje su imenovani.

(3) Ravnatelj Agencije za elektroničke medije privremeno nastavlja s radom i nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, do dana imenovanja ravnatelja Agencije u skladu s ovim Zakonom.

(3) Vijeće Agencije će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona utvrditi prijedlog Statuta Agencije i dostaviti ga na prethodnu suglasnost Vladi Republike Hrvatske.

(5) Do stupanja na snagu Statuta Agencije na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Statuta Agencije za elektroničke medije.

(6) Vijeće Agencije će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu Statuta Agencije raspisati javni natječaj za imenovanje ravnatelja Agencije te u roku od sljedećih 30 dana imenovati ravnatelja Agencije.

(7) Vijeće Agencije će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu Statuta Agencije donijeti druge opće akte Agencije, propisane ovim Zakonom i posebnim propisima.

(8) Do donošenja općih akata iz stavka 7. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju opći akti Agencije za elektroničke medije, u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona i Statuta Agencije.

(9) Predsjednik Vijeća Agencije će u roku od petnaest dana od dana stupanja na snagu Statuta Agencije podnijeti prijavu za usklađivanje upisa Agencije u sudskom registru.

(10) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona radnici stručne službe Agencije za elektroničke medije nastavljaju s radom kao radnici stručne službe Agencije, na poslovima na kojima su zatečeni u trenutku stupanja na snagu ovoga Zakona, te zadržavaju stečene položaje do sklapanja novih ugovora o radu u skladu s općim aktima Agencije iz stavka 7. ovoga članka.

(11) Agencija je pravni sljednik Agencije za elektroničke medije te preuzima cjelokupnu pokretnu i nepokretnu imovinu, poslovni prostor i opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju, novčana sredstva i račune te sva druga prava i obveze.

Članak 28.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona Agencija za medije započet će s preuzimanjem dokumentacije i arhive Hrvatske gospodarske komore vezane za njihove dosadašnje ovlasti iz zakona kojim je uređeno područje medija.