NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POREZU NA PROMET NEKRETNINA
Ovaj Obrazac primjenjuje se u postupku prethodne procjene radi utvrđivanja potrebe za provedbom postupka procjene učinaka propisa. Potreba za provedbom procjene učinaka propisa, osim u slučaju utvrđivanja financijskog praga iz članka 3. ove Uredbe, postoji obvezno i kada je na dva od 8. do 12. pitanja iz ovoga Obrasca odgovoreno sa »DA« odnosno potvrdno.
Red.br.
Ukratko, jasno i sažeto odgovorite na pitanja:
1.
Opišite ukratko problem koji se namjerava riješiti normativnim rješenjem (izrađene teze propisa):
Prema važećim odredbama Zakona o porezu na promet nekretnina (Narodne novine, br. 69/97, 26/00, 153/02, 22/11 i 143/14) porezni obveznici su u obvezi prijaviti svaki promet nekretnina nadležnoj ispostavi Porezne uprave dostavom obrasca Prijava prometa nekretnina, međutim iste isprave poreznom tijelu dostavljaju i javni bilježnici, sudovi i druga tijela koja donose odluke o raspolaganju nekretninama. Kako bi se ubuduće porezne obveznike rasteretilo nepotrebnih administrativnih opterećenja promet nekretnina valja smatrati prijavljenim dostavom isprava od navedenih tijela. Iznimno od navedenog, ako isprava o raspolaganju nekretninama nije izdana na navedeni način, stjecatelj nekretnine bi i dalje trebao prijaviti promet nekretnina nadležnoj ispostavi Porezne uprave. Isto je bitno kako Porezna uprava ne bi ostala bez podataka koji su bitni kako za pravedno utvrđivanje porezne osnovice, tako i za razne druge postupke i procedure u Republici Hrvatskoj u kojima je bitna pretpostavka točna informacija o stjecanju nekretnine i njenim karakteristikama.
Prema danas važećem zakonskom rješenju osobe koje stječu nekretnine radi rješavanja vlastitog stambenog pitanja, mogu biti oslobođene plaćanja tog poreza. Nasuprot njima, kupci koji rješavaju vlastito stambeno pitanje kupnjom nekretnine na koju se plaća porez na dodanu vrijednost, istog poreza ne mogu biti oslobođeni što iste skupine stjecatelja nekretnina dovodi u neravnopravan položaj ovisno o vrsti nekretnina koju stječu. Kako bi se izbjegla daljnja neopravdana diskriminacija, potrebno je ukinuti oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina radi rješavanja vlastitog stambenog pitanja a isto kompenzirati manjom stopom poreza na promet nekretnina za sve obveznike plaćanja ovoga poreza s 5% na 4%. Ovom promjenom porezne stope jedinicama lokalne samouprave ne bi ostale bez prihoda budući, kao što je već rečeno, isto će se nadomjestiti prihodom od poreznih obveznika koji su inače bili oslobođeni plaćanja poreza radi rješavanja vlastitog stambenog pitanja. Također valja istaknuti da je potrebno promijeniti i raspodjelu prihoda od poreza na promet nekretnina na način da će se cijeli iznos naplaćenog poreza smatrati prihodom općina i gradova, radi promjena u novom Zakonu o porezu na dohodak, međutim isto je predmet posebnog propisa.
Dodatno je potrebno urediti pitanje oslobođenja od plaćanja poreza na promet nekretnina pri unosu nekretnina u trgovačka društva te pojednostaviti oporezivanje ugovora kojima se rješavaju imovinskopravni odnosi razvrgnućem suvlasništva ili diobom zajedničkog vlasništva. Naime, ovi postupci utvrđivanja poreza osobito su složeni u odnosu na razinu prihoda koja se ostvari u istima. Nadalje, oporezivanje takvih postupaka odvraća suvlasnike i zajedničke vlasnike u rješavanju svojim imovinskopravnih odnosa što je suprotno od postavljene javne politike da se podaci o vlasništvu u javnim očevidnicima usklade sa stvarnim stanjem na terenu. Potrebno je također uskladiti oporezivanje temeljem ugovora o doživotnom i ugovora o dosmrtnom uzdržavanju.
Poreznoj upravi se godišnje prijavi oko 250 tisuća isprava kojima dolazi do prometa nekretnina od kojeg broja je gotovo polovina oslobođena plaćanja tog poreza. Radi postizanja racionalizacije postupka, takve isprave potrebno je samo evidentirati u evidencijama Porezne uprave bez vođenja upravnog postupka i donošenja poreznog akta.
Pravilo je da žalba ne odgađa izvršenje rješenja ako se neposredno rješava u postupcima utvrđivanja poreza na promet nekretnina bez provedbe ispitnog postupka jer se utvrđuje da cijena nekretnine navedena u ugovoru odgovara tržišnoj cijeni koja se postiže ili se može postići na tržištu odnosno jer se prihvaćaju svi navodi iz isprave. Ako se provodi ispitni postupak jer se ne prihvaća cijena navedena u ugovoru, žalba ima suspenzivni učinak, a to često bitno usporava postupak što ponekad dovodi i do zastare prava na utvrđivanje poreza, a koristi se i kao element za odgodu plaćanja poreza. Ujedno se narušava i načelo učinkovitosti i ekonomičnosti u poreznim postupcima koji bi se trebali odvijati što je moguće jednostavnije, bez odgode i uz što manje troškova, ali tako da se utvrde sve činjenice i okolnosti bitne za rješavanje u tim postupcima.
2.
Opišite ukratko cilj koji se želi postići normativnim rješenjem (izrađene teze propisa):
Cilj novog Zakona o porezu na promet nekretnina je postupak utvrđivanja poreza na promet nekretnina učiniti bržim i učinkovitijim imajući na umu da je jedna od temeljnih zadaća Porezne uprave pravovremeno utvrđivanje i naplata porezne obveze.
Nadalje, administrativna opterećenja koja proizlaze iz važećeg Zakona o porezu na promet nekretnina su značajna u odnosu na prihod koji se ostvari ubiranjem ovog poreza. Stoga je potrebno pojednostaviti proceduru prijave prometa nekretnina a donošenje rješenja svesti na slučajeve kada se utvrđuje porez. Time će se stjecatelje nekretnina rasteretiti dosadašnjih obveza, a administracija će se preusmjeriti na poslove značajnijeg financijskog učinka.
Daljnji ciljevi koji se žele postići donošenjem novog zakona je poticanje rješavanja imovinskopravnih odnosa na nekretninama, što predstavlja veliki problem ove države, poticanje gospodarskog napretka kako kroz rješavanje imovinskopravnih odnosa na nekretninama tako i daljnjim uređenjem obveze plaćanja poreza na promet nekretnina pri unosu nekretnine u trgovačke društvo te sprečavanje daljnje neravnopravnosti poreznih obveznika.
3.
Navedite adresate na koje se problem trenutno odnosi i adresate na koje bi se mogao odnositi u budućnosti.
Problem se odnosi na sve osobe koje stječu nekretnine te na Poreznu upravu koja vodi postupak utvrđivanja poreza na promet nekretnina.
4.
Objasnite ukratko normativno rješenje (izrađene teze propisa) i utvrdite jedno nenormativno rješenje kojim bi se također mogao postići cilj.
Normativno rješenje (izrađene teze propisa): Izrada novog Zakona o porezu na promet nekretnina.
Nenormativno rješenje: Cilj se ne može postići nenormativnim rješenjem.
5.
Odredite vremenski okvir za rješavanje problema i postizanje navedenog cilja te ukratko objasnite moguće prepreke, rizike u rješavanju problema.
Do rješavanja ove problematike doći će donošenjem novog Zakona o porezu na promet nekretnina čije stupanje na snagu se predviđa za 1. siječnja 2017.
Na sljedeća pitanja potrebno je odgovoriti sa »DA« odnosno »NE«, uz obvezni sažeti pisani osvrt.
DA
NE
6.
Da li normativno rješenje (izrađene teze propisa) zahtijeva izmjenu važećeg zakonodavstva?
DA
Donošenje ovog propisa dio je cjelovite porezne reforme kojom se želi postići pravedniji porezni sustav s jednostavnijom poreznom administracijom te koja će iznjedriti izmjene i dopune i drugih poreznih propisa a u svrhu uspostave stabilnog, održivog, jednostavnog i konkurentnog poreznog sustava.
7.
Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan financijski učinak u barem jednom sektoru/području i u kojem? Da li utječe na tržišno natjecanje? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.
NE
Izmjene i dopune Zakona o porezu na promet nekretnina imati će pozitivan učinak na poduzetništvo i na građane budući se ukida administrativno opterećenje prijave prometa nekretnina i vođenje postupaka kada ne nastaje obveza plaćanja poreza. Također, porezno oslobođenje se proširuje za trgovačka društva pri unosu nekretnina u trgovačko društvo kojeg je vlasnik nekretnine vlasnik ili član, međutim financijski učinak nije značajan.
8.
Hoće li navedeno normativno rješenje imati učinak na državni proračun odnosno proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.
NE
Očekuje se porezno neutralan učinak u dijelu smanjenja stope poreza budući se isto kompenzira ukidanjem oslobođenja od plaćanja poreza na kupnju nekretnine kojom se rješava vlastito stambeno pitanje. Stoga navedena promjena nema utjecaja na prihode u državnom proračunu kao niti proračunima gradova i općina.
9.
Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan učinak na socijalno osjetljive skupine, socijalni status građana, interesne skupine u društvu odnosno društvo u cjelini? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.
DA
Ovo normativno rješenje će imati socijalni učinak na one članove društva koji kupnjom nekretnine rješavaju vlastito stambeno pitanje a više neće biti oslobođeni plaćanja poreza na promet nekretnina. Međutim ovom mjerom ti članovi društva stavljaju se u isti položaj s osobama koje svoj stambeni status rješavaju kupnjom nekretnine oporezive PDV-om, kojeg se ne mogu osloboditi od plaćanja. S druge strane sve osobe koje rješavaju svoje imovinskopravne odnose razvrgnućem suvlasništva ili diobom zajedničkog vlasništva, do čega najčešće dolazi iza ostavinskih postupaka, oslobodit će se plaćanja poreza neovisno o omjerima koje su imali prije i omjerima koje stječu sklapanjem ugovora.
10.
Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan učinak na okoliš, održivi razvitak i s tim u svezi na zdravlje ljudi? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.
NE
Navedeno rješenje neće imati učinak na okoliš, održivi razvitak i s tim u svezi na zdravlje ljudi.
11.
Hoće li navedeno normativno rješenje zahtijevati provedbu administrativnih i upravnih postupaka vezano za adresate i s kojim ciljem? Hoće li navedena rješenja dodatno povećati administrativne prepreke za poslovanje? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.
NE
Navedeno rješenje neće dodatno povećati administrativne prepreke za poslovanje, odnosno neće zahtijevati provedbu administrativnih i upravnih postupaka, naprotiv uvelike smanjuje administrativno opterećenje kako države tako i same porezne obveznike.
12.
Hoće li za postizanje cilja biti nužan povezani rad više tijela državne uprave odnosno tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave? Ukratko navedite tijela od kojih se očekuje povezani rad.
DA
Navedeno rješenje iziskuje dodatno povezivanje više tijela državne uprave odnosno tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave u odnosno na postojeće stanje i to Ministarstvo financija, Poreznu upravu s Hrvatskom javnobilježničkom komorom.
13.
Imate li saznanja da li je isti problem postojao i na koji način je riješen u zakonodavstvu zemalja Europske unije odnosno trećih zemalja? – navedite primjere.
NE
Pitanje oporezivanja nekretnina je pitanje koje svaka zemlja rješava na sebi zadovoljavajući način te istu problematiku ne uređuje zakonodavstvo Europske unije.
PRETHODNA PROCJENA
ZA
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O POREZU NA PROMET NEKRETNINA
Ovaj Obrazac primjenjuje se u postupku prethodne procjene radi utvrđivanja potrebe za provedbom postupka procjene učinaka propisa. Potreba za provedbom procjene učinaka propisa, osim u slučaju utvrđivanja financijskog praga iz članka 3. ove Uredbe, postoji obvezno i kada je na dva od 8. do 12. pitanja iz ovoga Obrasca odgovoreno sa »DA« odnosno potvrdno.
Red.br.
Ukratko, jasno i sažeto odgovorite na pitanja:
1.
Opišite ukratko problem koji se namjerava riješiti normativnim rješenjem (izrađene teze propisa):
Prema važećim odredbama Zakona o porezu na promet nekretnina (Narodne novine, br. 69/97, 26/00, 153/02, 22/11 i 143/14) porezni obveznici su u obvezi prijaviti svaki promet nekretnina nadležnoj ispostavi Porezne uprave dostavom obrasca Prijava prometa nekretnina, međutim iste isprave poreznom tijelu dostavljaju i javni bilježnici, sudovi i druga tijela koja donose odluke o raspolaganju nekretninama. Kako bi se ubuduće porezne obveznike rasteretilo nepotrebnih administrativnih opterećenja promet nekretnina valja smatrati prijavljenim dostavom isprava od navedenih tijela. Iznimno od navedenog, ako isprava o raspolaganju nekretninama nije izdana na navedeni način, stjecatelj nekretnine bi i dalje trebao prijaviti promet nekretnina nadležnoj ispostavi Porezne uprave. Isto je bitno kako Porezna uprava ne bi ostala bez podataka koji su bitni kako za pravedno utvrđivanje porezne osnovice, tako i za razne druge postupke i procedure u Republici Hrvatskoj u kojima je bitna pretpostavka točna informacija o stjecanju nekretnine i njenim karakteristikama.
Prema danas važećem zakonskom rješenju osobe koje stječu nekretnine radi rješavanja vlastitog stambenog pitanja, mogu biti oslobođene plaćanja tog poreza. Nasuprot njima, kupci koji rješavaju vlastito stambeno pitanje kupnjom nekretnine na koju se plaća porez na dodanu vrijednost, istog poreza ne mogu biti oslobođeni što iste skupine stjecatelja nekretnina dovodi u neravnopravan položaj ovisno o vrsti nekretnina koju stječu. Kako bi se izbjegla daljnja neopravdana diskriminacija, potrebno je ukinuti oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina radi rješavanja vlastitog stambenog pitanja a isto kompenzirati manjom stopom poreza na promet nekretnina za sve obveznike plaćanja ovoga poreza s 5% na 4%. Ovom promjenom porezne stope jedinicama lokalne samouprave ne bi ostale bez prihoda budući, kao što je već rečeno, isto će se nadomjestiti prihodom od poreznih obveznika koji su inače bili oslobođeni plaćanja poreza radi rješavanja vlastitog stambenog pitanja. Također valja istaknuti da je potrebno promijeniti i raspodjelu prihoda od poreza na promet nekretnina na način da će se cijeli iznos naplaćenog poreza smatrati prihodom općina i gradova, radi promjena u novom Zakonu o porezu na dohodak, međutim isto je predmet posebnog propisa.
Dodatno je potrebno urediti pitanje oslobođenja od plaćanja poreza na promet nekretnina pri unosu nekretnina u trgovačka društva te pojednostaviti oporezivanje ugovora kojima se rješavaju imovinskopravni odnosi razvrgnućem suvlasništva ili diobom zajedničkog vlasništva. Naime, ovi postupci utvrđivanja poreza osobito su složeni u odnosu na razinu prihoda koja se ostvari u istima. Nadalje, oporezivanje takvih postupaka odvraća suvlasnike i zajedničke vlasnike u rješavanju svojim imovinskopravnih odnosa što je suprotno od postavljene javne politike da se podaci o vlasništvu u javnim očevidnicima usklade sa stvarnim stanjem na terenu. Potrebno je također uskladiti oporezivanje temeljem ugovora o doživotnom i ugovora o dosmrtnom uzdržavanju.
Poreznoj upravi se godišnje prijavi oko 250 tisuća isprava kojima dolazi do prometa nekretnina od kojeg broja je gotovo polovina oslobođena plaćanja tog poreza. Radi postizanja racionalizacije postupka, takve isprave potrebno je samo evidentirati u evidencijama Porezne uprave bez vođenja upravnog postupka i donošenja poreznog akta.
Pravilo je da žalba ne odgađa izvršenje rješenja ako se neposredno rješava u postupcima utvrđivanja poreza na promet nekretnina bez provedbe ispitnog postupka jer se utvrđuje da cijena nekretnine navedena u ugovoru odgovara tržišnoj cijeni koja se postiže ili se može postići na tržištu odnosno jer se prihvaćaju svi navodi iz isprave. Ako se provodi ispitni postupak jer se ne prihvaća cijena navedena u ugovoru, žalba ima suspenzivni učinak, a to često bitno usporava postupak što ponekad dovodi i do zastare prava na utvrđivanje poreza, a koristi se i kao element za odgodu plaćanja poreza. Ujedno se narušava i načelo učinkovitosti i ekonomičnosti u poreznim postupcima koji bi se trebali odvijati što je moguće jednostavnije, bez odgode i uz što manje troškova, ali tako da se utvrde sve činjenice i okolnosti bitne za rješavanje u tim postupcima.
2.
Opišite ukratko cilj koji se želi postići normativnim rješenjem (izrađene teze propisa):
Cilj novog Zakona o porezu na promet nekretnina je postupak utvrđivanja poreza na promet nekretnina učiniti bržim i učinkovitijim imajući na umu da je jedna od temeljnih zadaća Porezne uprave pravovremeno utvrđivanje i naplata porezne obveze.
Nadalje, administrativna opterećenja koja proizlaze iz važećeg Zakona o porezu na promet nekretnina su značajna u odnosu na prihod koji se ostvari ubiranjem ovog poreza. Stoga je potrebno pojednostaviti proceduru prijave prometa nekretnina a donošenje rješenja svesti na slučajeve kada se utvrđuje porez. Time će se stjecatelje nekretnina rasteretiti dosadašnjih obveza, a administracija će se preusmjeriti na poslove značajnijeg financijskog učinka.
Daljnji ciljevi koji se žele postići donošenjem novog zakona je poticanje rješavanja imovinskopravnih odnosa na nekretninama, što predstavlja veliki problem ove države, poticanje gospodarskog napretka kako kroz rješavanje imovinskopravnih odnosa na nekretninama tako i daljnjim uređenjem obveze plaćanja poreza na promet nekretnina pri unosu nekretnine u trgovačke društvo te sprečavanje daljnje neravnopravnosti poreznih obveznika.
3.
Navedite adresate na koje se problem trenutno odnosi i adresate na koje bi se mogao odnositi u budućnosti.
Problem se odnosi na sve osobe koje stječu nekretnine te na Poreznu upravu koja vodi postupak utvrđivanja poreza na promet nekretnina.
4.
Objasnite ukratko normativno rješenje (izrađene teze propisa) i utvrdite jedno nenormativno rješenje kojim bi se također mogao postići cilj.
Normativno rješenje (izrađene teze propisa): Izrada novog Zakona o porezu na promet nekretnina.
Nenormativno rješenje: Cilj se ne može postići nenormativnim rješenjem.
5.
Odredite vremenski okvir za rješavanje problema i postizanje navedenog cilja te ukratko objasnite moguće prepreke, rizike u rješavanju problema.
Do rješavanja ove problematike doći će donošenjem novog Zakona o porezu na promet nekretnina čije stupanje na snagu se predviđa za 1. siječnja 2017.
Na sljedeća pitanja potrebno je odgovoriti sa »DA« odnosno »NE«, uz obvezni sažeti pisani osvrt.
DA
NE
6.
Da li normativno rješenje (izrađene teze propisa) zahtijeva izmjenu važećeg zakonodavstva?
DA
Donošenje ovog propisa dio je cjelovite porezne reforme kojom se želi postići pravedniji porezni sustav s jednostavnijom poreznom administracijom te koja će iznjedriti izmjene i dopune i drugih poreznih propisa a u svrhu uspostave stabilnog, održivog, jednostavnog i konkurentnog poreznog sustava.
7.
Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan financijski učinak u barem jednom sektoru/području i u kojem? Da li utječe na tržišno natjecanje? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.
NE
Izmjene i dopune Zakona o porezu na promet nekretnina imati će pozitivan učinak na poduzetništvo i na građane budući se ukida administrativno opterećenje prijave prometa nekretnina i vođenje postupaka kada ne nastaje obveza plaćanja poreza. Također, porezno oslobođenje se proširuje za trgovačka društva pri unosu nekretnina u trgovačko društvo kojeg je vlasnik nekretnine vlasnik ili član, međutim financijski učinak nije značajan.
8.
Hoće li navedeno normativno rješenje imati učinak na državni proračun odnosno proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.
NE
Očekuje se porezno neutralan učinak u dijelu smanjenja stope poreza budući se isto kompenzira ukidanjem oslobođenja od plaćanja poreza na kupnju nekretnine kojom se rješava vlastito stambeno pitanje. Stoga navedena promjena nema utjecaja na prihode u državnom proračunu kao niti proračunima gradova i općina.
9.
Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan učinak na socijalno osjetljive skupine, socijalni status građana, interesne skupine u društvu odnosno društvo u cjelini? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.
DA
Ovo normativno rješenje će imati socijalni učinak na one članove društva koji kupnjom nekretnine rješavaju vlastito stambeno pitanje a više neće biti oslobođeni plaćanja poreza na promet nekretnina. Međutim ovom mjerom ti članovi društva stavljaju se u isti položaj s osobama koje svoj stambeni status rješavaju kupnjom nekretnine oporezive PDV-om, kojeg se ne mogu osloboditi od plaćanja. S druge strane sve osobe koje rješavaju svoje imovinskopravne odnose razvrgnućem suvlasništva ili diobom zajedničkog vlasništva, do čega najčešće dolazi iza ostavinskih postupaka, oslobodit će se plaćanja poreza neovisno o omjerima koje su imali prije i omjerima koje stječu sklapanjem ugovora.
10.
Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan učinak na okoliš, održivi razvitak i s tim u svezi na zdravlje ljudi? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.
NE
Navedeno rješenje neće imati učinak na okoliš, održivi razvitak i s tim u svezi na zdravlje ljudi.
11.
Hoće li navedeno normativno rješenje zahtijevati provedbu administrativnih i upravnih postupaka vezano za adresate i s kojim ciljem? Hoće li navedena rješenja dodatno povećati administrativne prepreke za poslovanje? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.
NE
Navedeno rješenje neće dodatno povećati administrativne prepreke za poslovanje, odnosno neće zahtijevati provedbu administrativnih i upravnih postupaka, naprotiv uvelike smanjuje administrativno opterećenje kako države tako i same porezne obveznike.
12.
Hoće li za postizanje cilja biti nužan povezani rad više tijela državne uprave odnosno tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave? Ukratko navedite tijela od kojih se očekuje povezani rad.
DA
Navedeno rješenje iziskuje dodatno povezivanje više tijela državne uprave odnosno tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave u odnosno na postojeće stanje i to Ministarstvo financija, Poreznu upravu s Hrvatskom javnobilježničkom komorom.
13.
Imate li saznanja da li je isti problem postojao i na koji način je riješen u zakonodavstvu zemalja Europske unije odnosno trećih zemalja? – navedite primjere.
NE
Pitanje oporezivanja nekretnina je pitanje koje svaka zemlja rješava na sebi zadovoljavajući način te istu problematiku ne uređuje zakonodavstvo Europske unije.