Ovaj Obrazac primjenjuje se u postupku prethodne procjene radi utvrđivanja potrebe za provedbom postupka procjene učinaka propisa. Potreba za provedbom procjene učinaka propisa, osim u slučaju utvrđivanja financijskog praga iz članka 3. ove Uredbe, postoji obvezno i kada je na dva od 8. do 12. pitanja iz ovoga Obrasca odgovoreno sa »DA« odnosno potvrdno.
Red.br.
Ukratko, jasno i sažeto odgovorite na pitanja:
1.
Opišite ukratko problem koji se želi postići normativnim rješenjem (izrađene teze propisa):
Zakon o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 177/2004, 73/2008, 80/2010, 114/2011, 22/2012, 144/2012, Odluka USRH - 120/2013,125/2013, 148/2013, Odluka USRH - 83/2014, 143/2014 i 136/2015) donio je Hrvatski sabor na sjednici 3. prosinca 2004. godine i stupio je na snagu 1. siječnja 2005. godine. Zakon o porezu na dohodak uređuje sva pitanja vezana uz sustav poreza na dohodak kao što su: utvrđivanje poreznog obveznika, utvrđivanje izvora dohotka, utvrđivanje porezne osnovice, porezno razdoblje, primici koji se ne smatraju dohotkom, primici na koje se ne plaća dohodak i osobna oslobođenja, olakšice, oslobođenja i poticaji u sustavu oporezivanja dohotka, postupci utvrđivanja i plaćanja dohotka, dostavljanje izvješća i druge obveze.
Vlada Republike Hrvatske usvojila je u travnju 2016. godine na svojoj 17. sjednici Nacionalni program reformi 2016. Prema Nacionalnom programu reformi, dva glavna cilja strukturnih politika u 2016. i 2017. se odnose na povećanje održivosti duga opće države i promicanje rasta i zapošljavanja u hrvatskom gospodarstvu. Radi ispunjavanja navedenih ciljeva od strane ministra financija osnovana je ekspertna radna skupina u cilju sveobuhvatne analize poreznog sustava.
Tijekom analize poreznog sustava utvrđeno je da su bitne karakteristike trenutnog poreznog sustava visoko porezno opterećenje u odnosu na zemlje u okruženju s jedne strane i prevelik broj poreznih olakšica, oslobođenja i izuzeća s druge strane, s upitnim efektom što potvrđuju i izvješća Europske komisije i Međunarodnog monetarnog fonda. Osim navedenoga, utvrđena je i porezna nestabilnost i nesigurnost što potvrđuje i činjenica da je u razdoblju od 2012. do 2015. godine bilo čak 44 izmjene i dopune poreznih propisa, što je rezultiralo nejasne i nedosljedne zakonske odredbe i nedovoljno poznavanje prava i obveza iz porezno-pravnog odnosa od strane poreznih obveznika. Porezna nestabilnost koja proizvodi poreznu nesigurnost jedna je od glavnih zapreka razvoju poduzetništva, kao i jedan od razloga za izostanak i odbijanje domaćih i stranih investicija. Također utvrđeno je da je zbog čestih izmjena poreznih propisa na nižim razinama poreznih vlasti dolazilo do nedorečenog i neujednačenog postupanja.
2.
Opišite ukratko cilj koji se želi postići normativnim rješenjem (izrađene teze propisa):
Radi ispunjavanja ciljeva navedenih pod 1., nakon analize, u sustavu oporezivanja dohotka uočeno je da postoji visoko porezno opterećenje nesamostalnog rada (plaće) što negativno utječe na konkurentnost visokoobrazovanih radnika. Osim navedenog uočena je potreba za pojednostavljenje određenih postupaka utvrđivanja poreza na dohodak, poglavito vezano uz odredbe koje propisuju obveznost podnošenja poreznih prijava.
Kako je Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (Narodne novine, broj 74/2015) propisano da ako se propis mijenja, odnosno dopunjava više puta potrebno je pristupiti donošenju novog propisa, u pravilu nakon treće izmjene, odnosno dopune. Slijedom navedenog, bilo je nužno pristupiti izradi novog propisa.
3.
Navedite adresate na koje se problem trenutno odnosi i adresate na koje bi se mogao odnositi u budućnosti.
Zakona o porezu na dohodak odnosi se na sve porezne obveznike poreza na dohodak.
4.
Objasnite ukratko normativno rješenje (izrađene teze propisa) i utvrdite jedno nenormativno rješenje kojim bi se također mogao postići cilj.
Normativno rješenje (izrađene teze propisa): Izrada Zakona o porezu na dohodak.
Nenormativno rješenje: Cilj se ne može postići nenormativnim rješenjem.
5.
Odredite vremenski okvir za rješavanje problema i postizanje navedenog cilja te ukratko objasnite moguće prepreke, rizike u rješavanju problema.
Predviđeno je stupanje na snagu Prijedloga propisa 1. siječnja 2017. godine u Narodnim novinama.
Na sljedeća pitanja potrebno je odgovoriti sa »DA« odnosno »NE«, uz obvezni sažeti pisani osvrt.
DA
NE
6.
Da li normativno rješenje (izrađene teze propisa) zahtijeva izmjenu važećeg zakonodavstva?
X
Stupanje na snagu ovog Prijedloga zakona prestaje važiti Zakon o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, Odluka USRH - 120/13,125/13, 148/13, Odluka USRH - 83/14, 143/14 i 136/15).
7.
Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan financijski učinak u barem jednom sektoru/području i u kojem? Da li utječe na tržišno natjecanje? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.
X
Provedbom predloženoga doći će do rasterećenja dohotka od nesamostalnog rada kroz povećanje iznosa osobnog odbitka, širenje poreznih razreda te snižavanje najviše porezne stope. Na ovaj način smanjiti će se prosječna stopa oporezivanja rada sa sadašnjih 7,6% na 6,3%. Osim navedenog, uvođenjem konačnog oporezivanja i pojednostavljenja postupaka
cijeli sustav oporezivanja dohotka postao bi predvidljiviji i sigurniji za porezne obveznike.
8.
Hoće li navedeno normativno rješenje imati učinak na državni proračun odnosno proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.
X
Provedbom predloženog predviđa se smanjenje prihoda od poreza na dohodak u iznosu od 1,5 milijardi kuna. Navedeni iznos kompenzirao bi se jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave putem izmjena Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
9.
Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan učinak na socijalno osjetljive skupine, socijalni status građana, interesne skupine u društvu odnosno društvo u cjelini? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.
X
Ovim normativnim rješenjem dodatnih 560 tisuća osoba neće plaćati porez na dohodak, pa će tako od 2,75 milijuna poreznih obveznika njih 1,5 milijuna biti oslobođeno plaćanja poreza. U pravilu radilo bi se o umirovljenicima i poreznim obveznicima s niskim primanjima ili osobama s više djece. Osoba s jednim djetetom prema sadašnjem Zakonu ne plaća porez na dohodak prema neto plaći od 3.840,00 kuna, a prema predloženom neće plaćati porez do iznosa 5.520,00 kuna (što odgovara iznosu prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj). Osoba s dvoje djece prema sadašnjem Zakonu ne plaća porez na dohodak prema neto plaći od 5.680,00 kuna, a prema predloženom neće plaćati porez do iznosa 8.000,00 kuna.
10.
Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan učinak na okoliš, održivi razvitak i s tim u svezi na zdravlje ljudi? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.
X
Ovim propisom se ne očekuju učinci na okoliš, održivi razvitak i s tim u svezi na zdravlje ljudi, obzirom da Prijedlog zakona ne sadrži odredbe koje bi mogle imati učinak na okoliš, održivi razvitak i s tim u svezi na zdravlje ljudi.
11.
Hoće li navedeno normativno rješenje zahtijevati provedbu administrativnih i upravnih postupaka vezano za adresate i s kojim ciljem? Hoće li navedena rješenja dodatno povećati administrativne prepreke za poslovanje? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.
X
Ovim normativnim rješenjem pojednostavljuje se postupak obračuna, plaćanja i izvješćivanja vezano uz oporezivanje dohotka.
12.
Hoće li za postizanje cilja biti nužan povezani rad više tijela državne uprave odnosno tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave? Ukratko navedite tijela od kojih se očekuje povezani rad.
X
Ovaj propis, za postizanje cilja, ne zahtjeva povezani rad više tijela državne uprave odnosno tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave.
13.
Imate li saznanja da li je isti problem postojao i na koji način je riješen u zakonodavstvu zemalja Europske unije odnosno trećih zemalja? – navedite primjere.
X
Svaka država članica Europske unije samostalno odlučuje o poreznoj politici oporezivanja dohotka. Ovaj prijedlog Zakona počiva na financijskoj teoriji i najboljoj praksi drugih država prilagođeno stanju u Republici Hrvatskoj.
PRETHODNA PROCJENA
ZA
PRIJEDLOG ZAKONA O POREZU NA DOHODAK
Ovaj Obrazac primjenjuje se u postupku prethodne procjene radi utvrđivanja potrebe za provedbom postupka procjene učinaka propisa. Potreba za provedbom procjene učinaka propisa, osim u slučaju utvrđivanja financijskog praga iz članka 3. ove Uredbe, postoji obvezno i kada je na dva od 8. do 12. pitanja iz ovoga Obrasca odgovoreno sa »DA« odnosno potvrdno.
Red.br.
Ukratko, jasno i sažeto odgovorite na pitanja:
1.
Opišite ukratko problem koji se želi postići normativnim rješenjem (izrađene teze propisa):
Zakon o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 177/2004, 73/2008, 80/2010, 114/2011, 22/2012, 144/2012, Odluka USRH - 120/2013,125/2013, 148/2013, Odluka USRH - 83/2014, 143/2014 i 136/2015) donio je Hrvatski sabor na sjednici 3. prosinca 2004. godine i stupio je na snagu 1. siječnja 2005. godine. Zakon o porezu na dohodak uređuje sva pitanja vezana uz sustav poreza na dohodak kao što su: utvrđivanje poreznog obveznika, utvrđivanje izvora dohotka, utvrđivanje porezne osnovice, porezno razdoblje, primici koji se ne smatraju dohotkom, primici na koje se ne plaća dohodak i osobna oslobođenja, olakšice, oslobođenja i poticaji u sustavu oporezivanja dohotka, postupci utvrđivanja i plaćanja dohotka, dostavljanje izvješća i druge obveze.
Vlada Republike Hrvatske usvojila je u travnju 2016. godine na svojoj 17. sjednici Nacionalni program reformi 2016. Prema Nacionalnom programu reformi, dva glavna cilja strukturnih politika u 2016. i 2017. se odnose na povećanje održivosti duga opće države i promicanje rasta i zapošljavanja u hrvatskom gospodarstvu. Radi ispunjavanja navedenih ciljeva od strane ministra financija osnovana je ekspertna radna skupina u cilju sveobuhvatne analize poreznog sustava.
Tijekom analize poreznog sustava utvrđeno je da su bitne karakteristike trenutnog poreznog sustava visoko porezno opterećenje u odnosu na zemlje u okruženju s jedne strane i prevelik broj poreznih olakšica, oslobođenja i izuzeća s druge strane, s upitnim efektom što potvrđuju i izvješća Europske komisije i Međunarodnog monetarnog fonda. Osim navedenoga, utvrđena je i porezna nestabilnost i nesigurnost što potvrđuje i činjenica da je u razdoblju od 2012. do 2015. godine bilo čak 44 izmjene i dopune poreznih propisa, što je rezultiralo nejasne i nedosljedne zakonske odredbe i nedovoljno poznavanje prava i obveza iz porezno-pravnog odnosa od strane poreznih obveznika. Porezna nestabilnost koja proizvodi poreznu nesigurnost jedna je od glavnih zapreka razvoju poduzetništva, kao i jedan od razloga za izostanak i odbijanje domaćih i stranih investicija. Također utvrđeno je da je zbog čestih izmjena poreznih propisa na nižim razinama poreznih vlasti dolazilo do nedorečenog i neujednačenog postupanja.
2.
Opišite ukratko cilj koji se želi postići normativnim rješenjem (izrađene teze propisa):
Radi ispunjavanja ciljeva navedenih pod 1., nakon analize, u sustavu oporezivanja dohotka uočeno je da postoji visoko porezno opterećenje nesamostalnog rada (plaće) što negativno utječe na konkurentnost visokoobrazovanih radnika. Osim navedenog uočena je potreba za pojednostavljenje određenih postupaka utvrđivanja poreza na dohodak, poglavito vezano uz odredbe koje propisuju obveznost podnošenja poreznih prijava.
Kako je Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (Narodne novine, broj 74/2015) propisano da ako se propis mijenja, odnosno dopunjava više puta potrebno je pristupiti donošenju novog propisa, u pravilu nakon treće izmjene, odnosno dopune. Slijedom navedenog, bilo je nužno pristupiti izradi novog propisa.
3.
Navedite adresate na koje se problem trenutno odnosi i adresate na koje bi se mogao odnositi u budućnosti.
Zakona o porezu na dohodak odnosi se na sve porezne obveznike poreza na dohodak.
4.
Objasnite ukratko normativno rješenje (izrađene teze propisa) i utvrdite jedno nenormativno rješenje kojim bi se također mogao postići cilj.
Normativno rješenje (izrađene teze propisa): Izrada Zakona o porezu na dohodak.
Nenormativno rješenje: Cilj se ne može postići nenormativnim rješenjem.
5.
Odredite vremenski okvir za rješavanje problema i postizanje navedenog cilja te ukratko objasnite moguće prepreke, rizike u rješavanju problema.
Predviđeno je stupanje na snagu Prijedloga propisa 1. siječnja 2017. godine u Narodnim novinama.
Na sljedeća pitanja potrebno je odgovoriti sa »DA« odnosno »NE«, uz obvezni sažeti pisani osvrt.
DA
NE
6.
Da li normativno rješenje (izrađene teze propisa) zahtijeva izmjenu važećeg zakonodavstva?
X
Stupanje na snagu ovog Prijedloga zakona prestaje važiti Zakon o porezu na dohodak (Narodne novine, br. 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, Odluka USRH - 120/13,125/13, 148/13, Odluka USRH - 83/14, 143/14 i 136/15).
7.
Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan financijski učinak u barem jednom sektoru/području i u kojem? Da li utječe na tržišno natjecanje? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.
X
Provedbom predloženoga doći će do rasterećenja dohotka od nesamostalnog rada kroz povećanje iznosa osobnog odbitka, širenje poreznih razreda te snižavanje najviše porezne stope. Na ovaj način smanjiti će se prosječna stopa oporezivanja rada sa sadašnjih 7,6% na 6,3%. Osim navedenog, uvođenjem konačnog oporezivanja i pojednostavljenja postupaka
cijeli sustav oporezivanja dohotka postao bi predvidljiviji i sigurniji za porezne obveznike.
8.
Hoće li navedeno normativno rješenje imati učinak na državni proračun odnosno proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.
X
Provedbom predloženog predviđa se smanjenje prihoda od poreza na dohodak u iznosu od 1,5 milijardi kuna. Navedeni iznos kompenzirao bi se jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave putem izmjena Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
9.
Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan učinak na socijalno osjetljive skupine, socijalni status građana, interesne skupine u društvu odnosno društvo u cjelini? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.
X
Ovim normativnim rješenjem dodatnih 560 tisuća osoba neće plaćati porez na dohodak, pa će tako od 2,75 milijuna poreznih obveznika njih 1,5 milijuna biti oslobođeno plaćanja poreza. U pravilu radilo bi se o umirovljenicima i poreznim obveznicima s niskim primanjima ili osobama s više djece. Osoba s jednim djetetom prema sadašnjem Zakonu ne plaća porez na dohodak prema neto plaći od 3.840,00 kuna, a prema predloženom neće plaćati porez do iznosa 5.520,00 kuna (što odgovara iznosu prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj). Osoba s dvoje djece prema sadašnjem Zakonu ne plaća porez na dohodak prema neto plaći od 5.680,00 kuna, a prema predloženom neće plaćati porez do iznosa 8.000,00 kuna.
10.
Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan učinak na okoliš, održivi razvitak i s tim u svezi na zdravlje ljudi? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.
X
Ovim propisom se ne očekuju učinci na okoliš, održivi razvitak i s tim u svezi na zdravlje ljudi, obzirom da Prijedlog zakona ne sadrži odredbe koje bi mogle imati učinak na okoliš, održivi razvitak i s tim u svezi na zdravlje ljudi.
11.
Hoće li navedeno normativno rješenje zahtijevati provedbu administrativnih i upravnih postupaka vezano za adresate i s kojim ciljem? Hoće li navedena rješenja dodatno povećati administrativne prepreke za poslovanje? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.
X
Ovim normativnim rješenjem pojednostavljuje se postupak obračuna, plaćanja i izvješćivanja vezano uz oporezivanje dohotka.
12.
Hoće li za postizanje cilja biti nužan povezani rad više tijela državne uprave odnosno tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave? Ukratko navedite tijela od kojih se očekuje povezani rad.
X
Ovaj propis, za postizanje cilja, ne zahtjeva povezani rad više tijela državne uprave odnosno tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave.
13.
Imate li saznanja da li je isti problem postojao i na koji način je riješen u zakonodavstvu zemalja Europske unije odnosno trećih zemalja? – navedite primjere.
X
Svaka država članica Europske unije samostalno odlučuje o poreznoj politici oporezivanja dohotka. Ovaj prijedlog Zakona počiva na financijskoj teoriji i najboljoj praksi drugih država prilagođeno stanju u Republici Hrvatskoj.