PRETHODNA PROCJENA ZA ZAKON O VJEŽBENICIMA U PRAVOSUDNIM TIJELIMA
Zagreb, siječanj 2017.
Ovaj Obrazac primjenjuje se u postupku prethodne procjene radi utvrđivanja potrebe za provedbom postupka procjene učinaka propisa. Potreba za provedbom procjene učinaka propisa, osim u slučaju utvrđivanja financijskog praga iz članka 3. ove Uredbe, postoji obvezno i kada je na dva od 8. do 12. pitanja iz ovoga Obrasca odgovoreno sa »DA« odnosno potvrdno.
Red.br.
Ukratko, jasno i sažeto odgovorite na pitanja:
1.
Opišite ukratko problem koji se namjerava riješiti normativnim rješenjem (izrađene teze propisa):
Zakonom o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu („Narodne novine“, broj 84/08 i 75/09) propisuju se uvjeti i postupak prijma vježbenika u pravosudna tijela, trajanje i sadržaj vježbeničke prakse te uvjeti, postupak i program polaganja pravosudnog ispita.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Pravosudnoj akademiji, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću (svi „Narodne novine“, broj 82/15) izvršena je reforma sustava ulaska u pravosudnu dužnost u Republici Hrvatskoj, pa je na odgovarajući način bilo potrebno izmijeniti i uređenje pravosudnog ispita.
Zakon o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu u primjeni je od 1. siječnja 2009., jednokratno je mijenjan i dopunjivan nakon nešto više od šest mjeseci primjene, ali su se naknadno utvrdili i određeni drugi nedostaci te potreba njegove izmjene, i to najviše u dijelu koji se odnosi na pravosudni ispit, dok je u dijelu koji se odnosi na prijam vježbenika i vježbeničku praksu bilo potrebno izvršiti samo manje korekcije.
S obzirom da se pravosudni ispit polaže nakon završenog diplomskog odnosno integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija prava i ispunjenja propisanih uvjeta radi obavljanja poslova za koje je zakonom ili drugim propisom kao uvjet propisan položen pravosudni ispit, odnosno da ga polažu i drugi kandidati, a ne samo vježbenici u pravosudni tijelima, logičnim se smatra materiju vježbeništva u pravosudnim tijelima razdvojiti od materije pravosudnog ispita, iz kojeg se razloga pristupilo izradi nacrta prijedloga Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i nacrta prijedloga Zakona o pravosudnom ispitu.
Problemi uočeni u primjeni važećeg Zakona koji se namjeravaju normativno riješiti donošenjem novog Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima su:
- nedovoljno jednoobrazno i objektivno vrednovanje znanja kandidata u postupku za prijam vježbenika u pravosudna tijela,
- nedovoljno trajanje vježbeničke prakse i nedovoljan stupanj osposobljenosti sudačkih vježbenika i sudskih savjetnika za samostalan rad u pravosudnim tijelima,
- nedosljednosti i nedostaci u programu praktičnog dijela vježbeničke prakse,
- neusklađenost pojedinih odredaba ovog Zakona s odredbama Zakona o državnim službenicima odnosno nepotrebno ponavljanje odredbi Zakona o državnim službenicima u ovom Zakonu,
- neusklađenost kataloga radnji koje uz nazočnost i upute mentora može poduzimati vježbenik u pravosudnom tijelu s naknadnim izmjenama odgovarajućih propisa.
2.
Opišite ukratko cilj koji se želi postići normativnim rješenjem (izrađene teze propisa):
Ciljevi koji se žele postići predloženim normativnim rješenjem su:
- veća objektivnost postupka prijma vježbenika u pravosudna tijela kroz vrednovanje uspjeha ostvarenog na studiju, rezultata posebne pisane provjere znanja i usmenog razgovora s kandidatima, ali na način da provjera znanja kao najobjektivniji element nosi najviše bodova (50%) i da se u većoj mjeri nego po važećim odredbama vrednuje mišljenje Povjerenstva za prijam vježbenika (20%)
- otklon postojećih nedostataka u trajanju i programu vježbeničke prakse, i to na način da vježbenička praksa ukupno traje 30 mjeseci i da je raspoređena jednoobrazno u odnosu na sve vježbenike, tako da prvih šest mjeseci prakse obvezno provode u tijelu u koje su primljeni, a nakon toga stječu praksu u svim građanskim i kaznenim odjelima pravosudnih tijela prema propisanom rasporedu
- reforma instituta produljenja vježbeničke prakse, i to na način da prekid vježbeničke prakse u slučaju neprekidnog bolovanja dužeg od šest mjeseci ili korištenja rodiljnog ili roditeljskog dopusta nastupa po sili zakona, a iz drugog opravdanog razloga može nastupiti
- omogućavanje stjecanja uvjeta za pristupanje polaganju pravosudnog ispita kroz stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa u pravosudnim tijelima
- usklađenje ovog Zakona s odredbama Zakona o državnim službenicima.
3.
Navedite adresate na koje se problem trenutno odnosi i adresate na koje bi se mogao odnositi u budućnosti.
(primjerice: gospodarski subjekti, organizacije civilnog društva, potrošači, dobrotvorne organizacije, umirovljenici, mladi, socijalno osjetljive skupine i sl.)
Ovaj Zakon prvenstveno se odnosi na kandidate za vježbenike u pravosudnim tijelima odnosno sudačke i državnoodvjetničke vježbenike, pravosudna tijela, Ministarstvo pravosuđa i Pravosudnu akademiju.
4.
Objasnite ukratko normativno rješenje (izrađene teze propisa) i utvrdite jedno nenormativno rješenje kojim bi se također mogao postići cilj.
(primjeri nenormativnog rješenja: edukacija i informiranje, sporazumi udruženja, industrija, kodeksi udruga i drugih interesnih udruženja, dobrovoljni dogovor predstavnika tržišta, standardi, trgovačke uzance i sl.)
Ovim Zakonom propisuje se:
- uvjeti i postupak prijama vježbenika u sudove i državna odvjetništva,
- trajanje i program vježbeničke prakse,
- produženje vježbeničke prakse.
U odnosu na rješenja važećeg Zakona bitne razlike su:
- izmjena postupka prijma vježbenika u pravosudna tijela – propisivanje uvjeta aktivnog vladanja hrvatskim jezikom na razini C2 prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike te redefiniranje vrednovanja pojedinih elemenata postignutog uspjeha na studiju, znanja i motivacijskog razgovora (30% : 50% : 20%),
- propisivanje duljeg trajanja vježbeničke prakse (30 mjeseci umjesto 24 mjeseca prema važećem Zakonu),
- izmjena programa vježbeničke prakse obveznim propisivanjem da su vježbenici dužni prvih šest mjeseci prakse provesti u tijelu u koje su primljeni, kako bi se osiguralo njihovo upoznavanje s tim tijelom te njihov radni doprinos tom tijelu, a nakon toga im se osigurava praksa u svim građanskim i kaznenim odjelima pravosudnih tijela prema propisanom rasporedu,
- reforma instituta produljenja vježbeničke prakse, i to na način da prekid vježbeničke prakse u slučaju neprekidnog bolovanja dužeg od šest mjeseci ili korištenja rodiljnog ili roditeljskog dopusta nastupa po sili zakona, a iz drugog opravdanog razloga može nastupiti prema odluci čelnika pravosudnog tijela
- propisivanje mogućnosti stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa u pravosudnim tijelima u trajanju od dvije godine radi stjecanja uvjeta za pristupanje polaganju pravosudnog ispita.
Nenormativno rješenje: Nije moguće.
5.
Odredite vremenski okvir za rješavanje problema i postizanje navedenog cilja te ukratko objasnite moguće prepreke, rizike u rješavanju problema.
(primjerice: potrebna financijska sredstva, raspoloživi resursi, koordinacija tijela u provedbi, različiti pristup rješavanju problema od strane adresata propisa, dionika, manjak podrške dionika, neusklađenost zakonodavstva, dodatni administrativni postupci, informatička podrška i sl.)
Očekivano stupanje na snagu ovog Zakona je početkom 2017. godine i s obzirom da sam po sebi ne iziskuje dodatna financijska sredstva niti organizacijske prilagodbe ne očekuju se prepreke u njegovoj primjeni.
Na sljedeća pitanja potrebno je odgovoriti sa »DA« odnosno »NE«, uz obvezni sažeti pisani osvrt.
DA
NE
6.
Da li normativno rješenje (izrađene teze propisa) zahtijeva izmjenu važećeg zakonodavstva?
Ako »DA«, navedite važeće zakonodavstvo, izravno povezano s ciljem koje će se morati mijenjati, uključujući podzakonske akte.
Zbog donošenja novog Zakona bit će nužno donijeti novi pravilnik kojim će se propisati način rada Povjerenstva za prijam vježbenika u pravosudna tijela, obveze vježbenika tijekom vježbeničke prakse te sudjelovanje vježbenika u stručnim radionicama Pravosudne akademije.
Ukoliko postoji obveza usklađivanja hrvatskog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU u tom području ili ukoliko postoji obveza provedbe međunarodnog ugovora za RH navedite propise koji se moraju usvojiti.
DA
7.
Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan financijski učinak u barem jednom sektoru/području i u kojem? Da li utječe na tržišno natjecanje?
Provedba ovog Zakona neće zahtijevati osiguranje dodatnih sredstava u državnom proračunu, jer je prvenstveno utemeljena na Planu prijma vježbenika u pravosudna tijela, u skladu s mjerilima za određivanje broja službenika u pravosudnim tijelima i raspoloživim financijskim sredstvima. Ovaj Zakon neće imati utjecaj na tržišno natjecanje.
(primjerice: veći financijski teret za gospodarske subjekte zbog troška prilagodbe zakonodavstvu i standardima; viši operativni troškovi; teži način kreditiranja i sl.)
NE
8.
Hoće li navedeno normativno rješenje imati učinak na državni proračun odnosno proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.
Nastavno na navedeno pod točkom 7. ovaj Zakon neće proizvesti bitno drugačiji učinak na državni te proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a s obzirom da njegovo donošenje i provedba sami po sebi ne proizvode neposredne financijske učinke.
(primjerice: potreba za dodatnim sredstvima u proračunu za provedbu; sredstva za edukaciju službenika za nove ovlasti; sredstva za nabavu opreme; osiguranje transfera; osiguranje poticaja; sredstava za nove administrativne postupke i sl.)
NE
9.
Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan učinak na socijalno osjetljive skupine, socijalni status građana, interesne skupine u društvu odnosno društvo u cjelini? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.
Predloženi Zakon neće utjecati na socijalno osjetljive skupine, socijalni status građana i pojedine interesne skupine u društvu.
(primjerice: status socijalnih prava građana; promjene naknada; status građana u odnosu na kupovnu moć; socijalna uključenost građana; zaštita posebnih skupina ljudi, ravnopravnost spolova i sl.)
NE
10.
Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan učinak na okoliš, održivi razvitak i s tim u svezi na zdravlje ljudi? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.
Ovaj Zakon nema utjecaja na okoliš, održivi razvitak i zdravlje ljudi.
(primjerice: utjecaj na ispuštanje stakleničkih plinova, utjecaj na šume, na gospodarenje otpadom, na biljni i životinjski svijet, na zaštitu voda, na zaštitu tla, na zaštitu kulturne baštine i sl.)
NE
11.
Hoće li navedeno normativno rješenje zahtijevati provedbu administrativnih i upravnih postupaka vezano za adresate i s kojim ciljem? Hoće li navedena rješenja dodatno povećati administrativne prepreke za poslovanje? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.
Zbog provedbe ovog Zakona nije potrebno provoditi dodatne administrativne i upravne postupke vezane za adresate na koje se odnosi.
(primjerice: dodjela ovlaštenja; utvrđivanje prava i/ili obveza posebnim upravnim aktom; provedba upravnog/inspekcijskog nadzora; pribavljanje posebnih dozvola, rješenja, suglasnosti; povećanje ili uvođenje nove administrativne tarife; izmjene administrativnog postupka i sl.)
NE
12.
Hoće li za postizanje cilja biti nužan povezani rad više tijela državne uprave odnosno tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave? Ukratko navedite tijela od kojih se očekuje povezani rad.
Za ostvarivanje ciljeva ovoga Zakona nije potreban povezani rad više tijela državne uprave i tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave, budući da ne sudjeluju u postupku prijma vježbenika te provedbi njihove vježbeničke prakse.
NE
13.
Imate li saznanja da li je isti problem postojao i na koji način je riješen u zakonodavstvu zemalja Europske unije odnosno trećih zemalja? – navedite primjere.
Zemlje članice Europske unije različito su uredile postupke prijama vježbenika u pravosudna tijela i obavljanje vježbeničke prakse, pa su oni i u Republici Hrvatskoj prilagođeni organizaciji i ustrojstvu našeg pravosudnog sustava.
(primjerice: poticanje malog gospodarstva; različito rješavanje ambalažnog otpada; fleksibilnost radnog zakonodavstva; rad na nepuno radno vrijeme; pojednostavljenje administrativnog postupka; smanjenje oboljelih od malignih bolesti; maloljetnička delikvencija i dr.)
NE
TEZE
Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima
Zakonom o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu („Narodne novine“, broj 84/08 i 75/09) propisuju se uvjeti i postupak prijma vježbenika u pravosudna tijela, trajanje i sadržaj vježbeničke prakse te uvjeti, postupak i program polaganja pravosudnog ispita.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Pravosudnoj akademiji, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću (svi „Narodne novine“, broj 82/15) izvršena je reforma sustava ulaska u pravosudnu dužnost u Republici Hrvatskoj, pa je na odgovarajući način bilo potrebno izmijeniti i uređenje pravosudnog ispita.
Zakon o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu u primjeni je od 1. siječnja 2009., jednokratno je mijenjan i dopunjivan nakon nešto više od šest mjeseci primjene, ali su se naknadno utvrdili i određeni drugi nedostaci te potreba njegove izmjene, i to najviše u dijelu koji se odnosi na pravosudni ispit, dok je u dijelu koji se odnosi na prijam vježbenika i vježbeničku praksu bilo potrebno izvršiti samo manje korekcije.
S obzirom da se pravosudni ispit polaže nakon završenog diplomskog odnosno integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija prava i ispunjenja propisanih uvjeta radi obavljanja poslova za koje je zakonom ili drugim propisom kao uvjet propisan položen pravosudni ispit, odnosno da ga polažu i drugi kandidati, a ne samo vježbenici u pravosudni tijelima, logičnim se smatra materiju vježbeništva u pravosudnim tijelima razdvojiti od materije pravosudnog ispita, iz kojeg se razloga pristupilo izradi nacrta prijedloga Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i nacrta prijedloga Zakona o pravosudnom ispitu.
Problemi uočeni u primjeni važećeg Zakona koji se namjeravaju normativno riješiti donošenjem novog Zakona o o vježbenicima u pravosudnim tijelima su:
- nedovoljno jednoobrazno i objektivno vrednovanje znanja kandidata u postupku za prijam vježbenika u pravosudna tijela,
- nedovoljno trajanje vježbeničke prakse i nedovoljan stupanj osposobljenosti sudačkih vježbenika i sudskih savjetnika za samostalan rad u pravosudnim tijelima,
- nedosljednosti i nedostaci u programu praktičnog dijela vježbeničke prakse,
- neusklađenost pojedinih odredaba ovog Zakona s odredbama Zakona o državnim službenicima odnosno nepotrebno ponavljanje odredbi Zakona o državnim službenicima u ovom Zakonu,
- neusklađenost kataloga radnji koje uz nazočnost i upute mentora može poduzimati vježbenik u pravosudnom tijelu s naknadnim izmjenama odgovarajućih propisa.
Ciljevi koji se žele postići predloženim normativnim rješenjem su:
- veća objektivnost postupka prijma vježbenika u pravosudna tijela kroz vrednovanje uspjeha ostvarenog na studiju, rezultata posebne pisane provjere znanja i usmenog razgovora s kandidatima, ali na način da provjera znanja kao najobjektivniji element nosi najviše bodova (50%) i da se u većoj mjeri nego po važećim odredbama vrednuje mišljenje Povjerenstva za prijam vježbenika (20%)
- otklon postojećih nedostataka u trajanju i programu vježbeničke prakse, i to na način da vježbenička praksa ukupno traje 30 mjeseci i da je raspoređena jednoobrazno u odnosu na sve vježbenike, tako da prvih šest mjeseci prakse obvezno provode u tijelu u koje su primljeni, a nakon toga stječu praksu u svim građanskim i kaznenim odjelima pravosudnih tijela prema propisanom rasporedu
- reforma instituta produljenja vježbeničke prakse, i to na način da prekid vježbeničke prakse u slučaju neprekidnog bolovanja dužeg od šest mjeseci ili korištenja rodiljnog ili roditeljskog dopusta nastupa po sili zakona, a iz drugog opravdanog razloga može nastupiti
- omogućavanje stjecanja uvjeta za pristupanje polaganju pravosudnog ispita kroz stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa u pravosudnim tijelima
- usklađenje ovog Zakona s odredbama Zakona o državnim službenicima.
Ovim Zakonom cjelovito će se propisati:
- uvjeti i postupak prijama vježbenika u sudove i državna odvjetništva,
MINISTARSTVO PRAVOSUĐA
PRETHODNA PROCJENA
ZA
ZAKON O VJEŽBENICIMA U PRAVOSUDNIM TIJELIMA
Zagreb, siječanj 2017.
Ovaj Obrazac primjenjuje se u postupku prethodne procjene radi utvrđivanja potrebe za provedbom postupka procjene učinaka propisa. Potreba za provedbom procjene učinaka propisa, osim u slučaju utvrđivanja financijskog praga iz članka 3. ove Uredbe, postoji obvezno i kada je na dva od 8. do 12. pitanja iz ovoga Obrasca odgovoreno sa »DA« odnosno potvrdno.
Red.br.
Ukratko, jasno i sažeto odgovorite na pitanja:
1.
Opišite ukratko problem koji se namjerava riješiti normativnim rješenjem (izrađene teze propisa):
Zakonom o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu („Narodne novine“, broj 84/08 i 75/09) propisuju se uvjeti i postupak prijma vježbenika u pravosudna tijela, trajanje i sadržaj vježbeničke prakse te uvjeti, postupak i program polaganja pravosudnog ispita.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Pravosudnoj akademiji, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću (svi „Narodne novine“, broj 82/15) izvršena je reforma sustava ulaska u pravosudnu dužnost u Republici Hrvatskoj, pa je na odgovarajući način bilo potrebno izmijeniti i uređenje pravosudnog ispita.
Zakon o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu u primjeni je od 1. siječnja 2009., jednokratno je mijenjan i dopunjivan nakon nešto više od šest mjeseci primjene, ali su se naknadno utvrdili i određeni drugi nedostaci te potreba njegove izmjene, i to najviše u dijelu koji se odnosi na pravosudni ispit, dok je u dijelu koji se odnosi na prijam vježbenika i vježbeničku praksu bilo potrebno izvršiti samo manje korekcije.
S obzirom da se pravosudni ispit polaže nakon završenog diplomskog odnosno integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija prava i ispunjenja propisanih uvjeta radi obavljanja poslova za koje je zakonom ili drugim propisom kao uvjet propisan položen pravosudni ispit, odnosno da ga polažu i drugi kandidati, a ne samo vježbenici u pravosudni tijelima, logičnim se smatra materiju vježbeništva u pravosudnim tijelima razdvojiti od materije pravosudnog ispita, iz kojeg se razloga pristupilo izradi nacrta prijedloga Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i nacrta prijedloga Zakona o pravosudnom ispitu.
Problemi uočeni u primjeni važećeg Zakona koji se namjeravaju normativno riješiti donošenjem novog Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima su:
- nedovoljno jednoobrazno i objektivno vrednovanje znanja kandidata u postupku za prijam vježbenika u pravosudna tijela,
- nedovoljno trajanje vježbeničke prakse i nedovoljan stupanj osposobljenosti sudačkih vježbenika i sudskih savjetnika za samostalan rad u pravosudnim tijelima,
- nedosljednosti i nedostaci u programu praktičnog dijela vježbeničke prakse,
- neusklađenost pojedinih odredaba ovog Zakona s odredbama Zakona o državnim službenicima odnosno nepotrebno ponavljanje odredbi Zakona o državnim službenicima u ovom Zakonu,
- neusklađenost kataloga radnji koje uz nazočnost i upute mentora može poduzimati vježbenik u pravosudnom tijelu s naknadnim izmjenama odgovarajućih propisa.
2.
Opišite ukratko cilj koji se želi postići normativnim rješenjem (izrađene teze propisa):
Ciljevi koji se žele postići predloženim normativnim rješenjem su:
- veća objektivnost postupka prijma vježbenika u pravosudna tijela kroz vrednovanje uspjeha ostvarenog na studiju, rezultata posebne pisane provjere znanja i usmenog razgovora s kandidatima, ali na način da provjera znanja kao najobjektivniji element nosi najviše bodova (50%) i da se u većoj mjeri nego po važećim odredbama vrednuje mišljenje Povjerenstva za prijam vježbenika (20%)
- otklon postojećih nedostataka u trajanju i programu vježbeničke prakse, i to na način da vježbenička praksa ukupno traje 30 mjeseci i da je raspoređena jednoobrazno u odnosu na sve vježbenike, tako da prvih šest mjeseci prakse obvezno provode u tijelu u koje su primljeni, a nakon toga stječu praksu u svim građanskim i kaznenim odjelima pravosudnih tijela prema propisanom rasporedu
- reforma instituta produljenja vježbeničke prakse, i to na način da prekid vježbeničke prakse u slučaju neprekidnog bolovanja dužeg od šest mjeseci ili korištenja rodiljnog ili roditeljskog dopusta nastupa po sili zakona, a iz drugog opravdanog razloga može nastupiti
- omogućavanje stjecanja uvjeta za pristupanje polaganju pravosudnog ispita kroz stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa u pravosudnim tijelima
- usklađenje ovog Zakona s odredbama Zakona o državnim službenicima.
3.
Navedite adresate na koje se problem trenutno odnosi i adresate na koje bi se mogao odnositi u budućnosti .
(primjerice: gospodarski subjekti, organizacije civilnog društva, potrošači, dobrotvorne organizacije, umirovljenici, mladi, socijalno osjetljive skupine i sl.)
Ovaj Zakon prvenstveno se odnosi na kandidate za vježbenike u pravosudnim tijelima odnosno sudačke i državnoodvjetničke vježbenike, pravosudna tijela, Ministarstvo pravosuđa i Pravosudnu akademiju.
4.
Objasnite ukratko normativno rješenje (izrađene teze propisa) i utvrdite jedno nenormativno rješenje kojim bi se također mogao postići cilj.
(primjeri nenormativnog rješenja: edukacija i informiranje, sporazumi udruženja, industrija, kodeksi udruga i drugih interesnih udruženja, dobrovoljni dogovor predstavnika tržišta, standardi, trgovačke uzance i sl.)
Ovim Zakonom propisuje se:
- uvjeti i postupak prijama vježbenika u sudove i državna odvjetništva,
- trajanje i program vježbeničke prakse,
- produženje vježbeničke prakse.
U odnosu na rješenja važećeg Zakona bitne razlike su:
- izmjena postupka prijma vježbenika u pravosudna tijela – propisivanje uvjeta aktivnog vladanja hrvatskim jezikom na razini C2 prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike te redefiniranje vrednovanja pojedinih elemenata postignutog uspjeha na studiju, znanja i motivacijskog razgovora (30% : 50% : 20%),
- propisivanje duljeg trajanja vježbeničke prakse (30 mjeseci umjesto 24 mjeseca prema važećem Zakonu),
- izmjena programa vježbeničke prakse obveznim propisivanjem da su vježbenici dužni prvih šest mjeseci prakse provesti u tijelu u koje su primljeni, kako bi se osiguralo njihovo upoznavanje s tim tijelom te njihov radni doprinos tom tijelu, a nakon toga im se osigurava praksa u svim građanskim i kaznenim odjelima pravosudnih tijela prema propisanom rasporedu,
- reforma instituta produljenja vježbeničke prakse, i to na način da prekid vježbeničke prakse u slučaju neprekidnog bolovanja dužeg od šest mjeseci ili korištenja rodiljnog ili roditeljskog dopusta nastupa po sili zakona, a iz drugog opravdanog razloga može nastupiti prema odluci čelnika pravosudnog tijela
- propisivanje mogućnosti stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa u pravosudnim tijelima u trajanju od dvije godine radi stjecanja uvjeta za pristupanje polaganju pravosudnog ispita.
Nenormativno rješenje: Nije moguće.
5.
Odredite vremenski okvir za rješavanje problema i postizanje navedenog cilja te ukratko objasnite moguće prepreke, rizike u rješavanju problema.
(primjerice: potrebna financijska sredstva, raspoloživi resursi, koordinacija tijela u provedbi, različiti pristup rješavanju problema od strane adresata propisa, dionika, manjak podrške dionika, neusklađenost zakonodavstva, dodatni administrativni postupci, informatička podrška i sl.)
Očekivano stupanje na snagu ovog Zakona je početkom 2017. godine i s obzirom da sam po sebi ne iziskuje dodatna financijska sredstva niti organizacijske prilagodbe ne očekuju se prepreke u njegovoj primjeni.
Na sljedeća pitanja potrebno je odgovoriti sa »DA« odnosno »NE«, uz obvezni sažeti pisani osvrt.
DA
NE
6.
Da li normativno rješenje (izrađene teze propisa) zahtijeva izmjenu važećeg zakonodavstva?
Ako »DA«, navedite važeće zakonodavstvo, izravno povezano s ciljem koje će se morati mijenjati, uključujući podzakonske akte.
Zbog donošenja novog Zakona bit će nužno donijeti novi pravilnik kojim će se propisati način rada Povjerenstva za prijam vježbenika u pravosudna tijela, obveze vježbenika tijekom vježbeničke prakse te sudjelovanje vježbenika u stručnim radionicama Pravosudne akademije.
Ukoliko postoji obveza usklađivanja hrvatskog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU u tom području ili ukoliko postoji obveza provedbe međunarodnog ugovora za RH navedite propise koji se moraju usvojiti .
DA
7.
Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan financijski učinak u barem jednom sektoru/području i u kojem? Da li utječe na tržišno natjecanje?
Provedba ovog Zakona neće zahtijevati osiguranje dodatnih sredstava u državnom proračunu, jer je prvenstveno utemeljena na Planu prijma vježbenika u pravosudna tijela, u skladu s mjerilima za određivanje broja službenika u pravosudnim tijelima i raspoloživim financijskim sredstvima. Ovaj Zakon neće imati utjecaj na tržišno natjecanje.
(primjerice: veći financijski teret za gospodarske subjekte zbog troška prilagodbe zakonodavstvu i standardima; viši operativni troškovi; teži način kreditiranja i sl.)
NE
8.
Hoće li navedeno normativno rješenje imati učinak na državni proračun odnosno proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.
Nastavno na navedeno pod točkom 7. ovaj Zakon neće proizvesti bitno drugačiji učinak na državni te proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a s obzirom da njegovo donošenje i provedba sami po sebi ne proizvode neposredne financijske učinke.
(primjerice: potreba za dodatnim sredstvima u proračunu za provedbu; sredstva za edukaciju službenika za nove ovlasti; sredstva za nabavu opreme; osiguranje transfera; osiguranje poticaja; sredstava za nove administrativne postupke i sl.)
NE
9.
Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan učinak na socijalno osjetljive skupine, socijalni status građana, interesne skupine u društvu odnosno društvo u cjelini? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.
Predloženi Zakon neće utjecati na socijalno osjetljive skupine, socijalni status građana i pojedine interesne skupine u društvu.
(primjerice: status socijalnih prava građana; promjene naknada; status građana u odnosu na kupovnu moć; socijalna uključenost građana; zaštita posebnih skupina ljudi, ravnopravnost spolova i sl.)
NE
10.
Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan učinak na okoliš, održivi razvitak i s tim u svezi na zdravlje ljudi? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.
Ovaj Zakon nema utjecaja na okoliš, održivi razvitak i zdravlje ljudi.
(primjerice: utjecaj na ispuštanje stakleničkih plinova, utjecaj na šume, na gospodarenje otpadom, na biljni i životinjski svijet, na zaštitu voda, na zaštitu tla, na zaštitu kulturne baštine i sl.)
NE
11.
Hoće li navedeno normativno rješenje zahtijevati provedbu administrativnih i upravnih postupaka vezano za adresate i s kojim ciljem? Hoće li navedena rješenja dodatno povećati administrativne prepreke za poslovanje? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju.
Zbog provedbe ovog Zakona nije potrebno provoditi dodatne administrativne i upravne postupke vezane za adresate na koje se odnosi.
( primjerice: dodjela ovlaštenja; utvrđivanje prava i/ili obveza posebnim upravnim aktom; provedba upravnog/inspekcijskog nadzora; pribavljanje posebnih dozvola, rješenja, suglasnosti; povećanje ili uvođenje nove administrativne tarife; izmjene administrativnog postupka i sl.)
NE
12.
Hoće li za postizanje cilja biti nužan povezani rad više tijela državne uprave odnosno tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave? Ukratko navedite tijela od kojih se očekuje povezani rad.
Za ostvarivanje ciljeva ovoga Zakona nije potreban povezani rad više tijela državne uprave i tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave, budući da ne sudjeluju u postupku prijma vježbenika te provedbi njihove vježbeničke prakse.
NE
13.
Imate li saznanja da li je isti problem postojao i na koji način je riješen u zakonodavstvu zemalja Europske unije odnosno trećih zemalja? – navedite primjere.
Zemlje članice Europske unije različito su uredile postupke prijama vježbenika u pravosudna tijela i obavljanje vježbeničke prakse, pa su oni i u Republici Hrvatskoj prilagođeni organizaciji i ustrojstvu našeg pravosudnog sustava.
(primjerice: poticanje malog gospodarstva; različito rješavanje ambalažnog otpada; fleksibilnost radnog zakonodavstva; rad na nepuno radno vrijeme; pojednostavljenje administrativnog postupka; smanjenje oboljelih od malignih bolesti; maloljetnička delikvencija i dr.)
NE
TEZE
Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima
Zakonom o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu („Narodne novine“, broj 84/08 i 75/09) propisuju se uvjeti i postupak prijma vježbenika u pravosudna tijela, trajanje i sadržaj vježbeničke prakse te uvjeti, postupak i program polaganja pravosudnog ispita.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Pravosudnoj akademiji, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću (svi „Narodne novine“, broj 82/15) izvršena je reforma sustava ulaska u pravosudnu dužnost u Republici Hrvatskoj, pa je na odgovarajući način bilo potrebno izmijeniti i uređenje pravosudnog ispita.
Zakon o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu u primjeni je od 1. siječnja 2009., jednokratno je mijenjan i dopunjivan nakon nešto više od šest mjeseci primjene, ali su se naknadno utvrdili i određeni drugi nedostaci te potreba njegove izmjene, i to najviše u dijelu koji se odnosi na pravosudni ispit, dok je u dijelu koji se odnosi na prijam vježbenika i vježbeničku praksu bilo potrebno izvršiti samo manje korekcije.
S obzirom da se pravosudni ispit polaže nakon završenog diplomskog odnosno integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija prava i ispunjenja propisanih uvjeta radi obavljanja poslova za koje je zakonom ili drugim propisom kao uvjet propisan položen pravosudni ispit, odnosno da ga polažu i drugi kandidati, a ne samo vježbenici u pravosudni tijelima, logičnim se smatra materiju vježbeništva u pravosudnim tijelima razdvojiti od materije pravosudnog ispita, iz kojeg se razloga pristupilo izradi nacrta prijedloga Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i nacrta prijedloga Zakona o pravosudnom ispitu.
Problemi uočeni u primjeni važećeg Zakona koji se namjeravaju normativno riješiti donošenjem novog Zakona o o vježbenicima u pravosudnim tijelima su:
- nedovoljno jednoobrazno i objektivno vrednovanje znanja kandidata u postupku za prijam vježbenika u pravosudna tijela,
- nedovoljno trajanje vježbeničke prakse i nedovoljan stupanj osposobljenosti sudačkih vježbenika i sudskih savjetnika za samostalan rad u pravosudnim tijelima,
- nedosljednosti i nedostaci u programu praktičnog dijela vježbeničke prakse,
- neusklađenost pojedinih odredaba ovog Zakona s odredbama Zakona o državnim službenicima odnosno nepotrebno ponavljanje odredbi Zakona o državnim službenicima u ovom Zakonu,
- neusklađenost kataloga radnji koje uz nazočnost i upute mentora može poduzimati vježbenik u pravosudnom tijelu s naknadnim izmjenama odgovarajućih propisa.
Ciljevi koji se žele postići predloženim normativnim rješenjem su:
- veća objektivnost postupka prijma vježbenika u pravosudna tijela kroz vrednovanje uspjeha ostvarenog na studiju, rezultata posebne pisane provjere znanja i usmenog razgovora s kandidatima, ali na način da provjera znanja kao najobjektivniji element nosi najviše bodova (50%) i da se u većoj mjeri nego po važećim odredbama vrednuje mišljenje Povjerenstva za prijam vježbenika (20%)
- otklon postojećih nedostataka u trajanju i programu vježbeničke prakse, i to na način da vježbenička praksa ukupno traje 30 mjeseci i da je raspoređena jednoobrazno u odnosu na sve vježbenike, tako da prvih šest mjeseci prakse obvezno provode u tijelu u koje su primljeni, a nakon toga stječu praksu u svim građanskim i kaznenim odjelima pravosudnih tijela prema propisanom rasporedu
- reforma instituta produljenja vježbeničke prakse, i to na način da prekid vježbeničke prakse u slučaju neprekidnog bolovanja dužeg od šest mjeseci ili korištenja rodiljnog ili roditeljskog dopusta nastupa po sili zakona, a iz drugog opravdanog razloga može nastupiti
- omogućavanje stjecanja uvjeta za pristupanje polaganju pravosudnog ispita kroz stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa u pravosudnim tijelima
- usklađenje ovog Zakona s odredbama Zakona o državnim službenicima.
Ovim Zakonom cjelovito će se propisati:
- uvjeti i postupak prijama vježbenika u sudove i državna odvjetništva,
- trajanje i program vježbeničke prakse,
- produženje vježbeničke prakse.