Prethodna procjena zaZakon o izmjenama i dopunama Zakona o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija
Ovaj Obrazac primjenjuje u postupku prethodne procjene radi utvrđivanja potrebe za provedbom postupka procjene učinaka propisa. Potreba za provedbom procjene učinaka propisa, osim u slučaju utvrđivanja financijskog praga iz članka 3. ove Uredbe, postoji obvezno i kada je na dva od 8. do 12. pitanja iz ovoga Obrasca odgovoreno sa „DA“ odnosno potvrdno.
1. Opišite ukratko problem koji se namjerava riješiti normativnim rješenjem (izrađene teze propisa):
Temeljni zakon o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija potrebno je nadopuniti u smislu provedbe vrednovanja i priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija koji proizlaze iz određivanja razine, obujma i kvalitete kvalifikacija na temelju informacija o stečenim ishodima učenja i kvalifikacijskog sustava države u kojoj je kvalifikacija stečena. Osim toga, postojeći zakonski okvir za priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija potrebno je nadopuniti na način da se jasnije propišu nadležnosti u postupcima priznavanja. Nadalje, istim zakonom nije uređeno niti dano u nadležnost nekoj od agencija priznavanje inozemnih strukovnih kvalifikacija koje predstavljaju razinu višu od srednjoškolske, ali nisu dio visokog obrazovanja.
Na kraju, postojeći zakon razlikuje akademsko od stručnog priznavanja pri čemu se pod akademskim priznavanjem podrazumijeva svako priznavanje sa svrhom nastavka obrazovanja, čak i na razini predtercijarnog obrazovanja, a stručno priznavanje se odnosi na priznavanje u svrhu obavljanja rada, odnosno s krajnjom svrhom zapošljavanja. Zakonom o izmjenama i dopunama potrebno je poboljšati postojeći zakonodavni i institucionalni okvir te unaprijediti postupak priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija kojim se utvrđuje razina inozemne obrazovne kvalifikacije, i u slučaju priznavanja sa svrhom zapošljavanja u nereguliranim profesijama daje mišljenje o ostalim elementima kvalifikacije koji su relevantni stranci i poslodavcima. Također se uvodi mogućnost automatskog priznavanja u slučajevima kada postoji opravdan razlog. Kako bi se rasteretila administracija, uvodi se priznavanje inozemne obrazovne kvalifikacije u svrhu nastavka visokog obrazovanja na visokom učilištu na kojem se želi nastaviti obrazovanje u sklopu upisnog postupka.
2. Opišite ukratko cilj koji se želi postići normativnim rješenjem (izrađene teze propisa):
Cilj izmjena i dopuna zakonskog okvira za priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija je unapređenje politike priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija uz pojednostavljenje procedura i otklanjanje administrativnih prepreka za međunarodnu mobilnost uz istovremeno osiguravanje kvalitete postupka priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija.
Normativno rješenje treba, uz poštivanje strateških opredjeljenja Republike Hrvatske, promicati internacionalizaciju i međunarodnu suradnju uz primjenu snažnog i pouzdanog sustava osiguravanja kvalitete.
Glavni ciljevi normativnih rješenja su olakšavanje pristupa tržištu rada u Republici Hrvatskoj u punom opsegu, a slijedom priznate inozemne obrazovne kvalifikacije na temelju jasno definiranih kriterija i standarda za vrednovanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija, te olakšavanje mobilnosti i međunarodne suradnje u obrazovanju uz pomoć uvođenja automatskog priznavanja razine inozemne obrazovne kvalifikacije u postupcima akademskog priznavanja.
Zakon o izmjenama i dopunama bi uključivao i dodatno usklađivanje načela i kriterija za priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija s novim dokumentima i smjernicama UNESCO-a, Vijeća Europe i Europske unije koji su u posljednjih pet godina proizašli iz međunarodne Konvencije o priznavanju visokoškolskih kvalifikacija u području Europe (tzv. Lisabonska konvencija) te s dobrom europskom praksom. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija bi stvorio preduvjete da azilanti i stranci pod subsidijarnom zaštitom mogu ostvariti prava na priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija sukladno propisima Europske unije i uvriježenoj praksi u zemljama Europske unije. Također se uvodi mogućnost priznavanja inozemne obrazovne kvalifikacije u sklopu upisnog postupka na visokom učilištu.
3. Navedite adresate na koje se problem trenutno odnosi i adresate na koje bi se mogao odnositi u budućnosti. (primjerice: gospodarski subjekti, organizacije civilnog društva, potrošači, dobrotvorne organizacije, umirovljenici, mladi, socijalno osjetljive skupine i sl.)
Problem se odnosi na fizičke osobe koje su obrazovne kvalifikacije stekle u inozemstvu, a u Republici Hrvatskoj žele nastaviti obrazovanje ili pristupiti tržištu rada. Procjenjuje se da će se njihov broj znatno povećavati s obzirom na punopravno članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji.
Nova normativna rješenja će također potaknuti mobilnost radne snage, studenata i učenika, te omogućiti obrazovnim ustanovama i visokim učilištima da pojednostave postupke akademskog priznavanja i ugrade ih u svoje već uhodane procedure.
4. Objasnite ukratko normativno rješenje (izrađene teze propisa) i utvrdite jedno ne-normativno rješenje kojim bi se također mogao postići cilj. (primjeri ne-normativnog rješenja: edukacija i informiranje, sporazumi udruženja, industrija, kodeksi udruga i drugih interesnih udruženja, dobrovoljni dogovor predstavnika tržišta, standardi, trgovačke uzance i sl.)
Normativno rješenje (izrađene teze propisa):
Zakon o izmjenama i dopunama na jasan i nedvosmislen način treba definirati pojmove u priznavanju kvalifikacija, utvrditi pravo na priznavanje, urediti pokretanje postupka i sam postupak priznavanja, rješavanje zahtjeva, nadležnost i uloge agencija, obrazovnih ustanova i nadležnih tijela, rokove za donošenje rješenja te nadzor nad radom nadležnih agencija.
Nenormativno rješenje:
Nenormativno rješenje je edukacija i informiranje javnosti, zainteresiranih osoba i navedenih adresata, uz savjetodavnu i informativnu ulogu nadležnih agencija, no njime se ne može riješiti problem. Nenormativno rješenje treba provoditi nakon donošenja Zakona o izmjenama i dopunama.
5. Odredite vremenski okvir za rješavanje problema i postizanje navedenog cilja te ukratko objasnite moguće prepreke, rizike u rješavanju problema (primjerice: potrebna financijska sredstva, raspoloživi resursi, koordinacija tijela u provedbi, različiti pristup rješavanju problema od strane adresata propisa, dionika, manjak podrške dionika, neusklađenost zakonodavstva, dodatni administrativni postupci, informatička podrška i sl.).
Vremenski okvir za izradu Zakona o izmjenama i dopunama te njegovo usvajanje (uključujući javnu raspravu i ishodovanje mišljenja resornih ministarstava) je godina dana od objave teza. Moguće prepreke su koordinacija tijela u provedbi i neusklađenost ostalih relevantnih propisa.
Na sljedeća pitanja potrebno je odgovoriti sa „DA“ odnosno „NE“, uz obvezni sažeti pisani osvrt.
6. Da li normativno rješenje (izrađene teze propisa) zahtijeva izmjenu važećeg zakonodavstva? Ako "DA", navedite važeće zakonodavstvo, izravno povezano s ciljem koje će se morati mijenjati, uključujući podzakonske akte. Ukoliko postoji obveza usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s zakonodavstvom EU u tom području ili ukoliko postoji obveza provedbe međunarodnog ugovora za RH navedite propise koji se moraju usvojiti.
Da, teze zahtijevaju Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija.
7. Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan financijski učinak u barem jednom sektoru/području i u kojem? Da li utječe na tržišno natjecanje? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju (primjerice: veći financijski teret za gospodarske subjekte zbog troška prilagodbe zakonodavstvu i standardima; viši operativni troškovi; teži način kreditiranja i sl.)
Ne, nadležna javna tijela za provedbu postupaka priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija imaju minimalne administrativne tarife na koje neće utjecati donošenje predmetnog Zakona.
8. Hoće li navedeno normativno rješenje imati učinak na državni proračun odnosno proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju (primjerice: potreba za dodatnim sredstvima u proračunu za provedbu; sredstva za edukaciju službenika za nove ovlasti; sredstva za nabavku opreme; osiguranje transfera; osiguranje poticaja; sredstava za nove administrativne postupke i sl.)
Ne, normativno rješenje neće imati učinak na državni proračun.
9. Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan učinak na socijalno osjetljive skupine, socijalni status građana, interesne skupine u društvu odnosno društvo u cjelini? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju (primjerice: status socijalnih prava građana; promjene naknada, transfera; status građana u odnosu na kupovnu moć; socijalna uključenost građana; zaštita posebnih skupina ljudi, ravnopravnost spolova i sl.)
Ne, učinak normativnog rješenja se neće mijenjati u odnosu na sadašnje stanje.
10. Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan učinak na okoliš, održivi razvitak i s tim u svezi na zdravlje ljudi? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju (primjerice: utjecaj na ispuštanje stakleničkih plinova, utjecaj na šume, na gospodarenje otpadom, na biljni i životinjski svijet, na zaštitu voda, na zaštitu tla, na zaštitu kulturne baštine i sl.)
Ne. Normativno rješenje nema značajan učinak na okoliš, održivi razvitak i s tim u svezi na zdravlje ljudi.
11. Hoće li navedeno normativno rješenje trebati provedbu administrativnih i upravnih postupaka vezano za adresate i s kojim ciljem? Hoće li navedena rješenja dodatno povećati administrativne prepreke za poslovanje? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju (primjerice: dodjela ovlaštenja; utvrđivanje prava i/ili obveza posebnim upravnim aktom; provedba upravnog/inspekcijskog nadzora; ishođenje dozvola, rješenja, suglasnosti; povećanje ili uvođenje nove administrativne tarife; izmjene administrativnog postupka i sl.)
Ne. Normativno rješenje uključuje prilagodbu i pojednostavljivanje administrativnih i upravnih postupaka uz istovremeno osiguravanje kvalitete vrednovanja i priznavanja kvalifikacija, slijedom čega se očekuje znatno povećanje zahtjeva za priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija i njihovo brže rješavanje.
12. Hoće li za postizanje cilja biti nužan povezani rad više tijela državne uprave odnosno tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave? Ukratko navedite tijela od kojih se očekuje povezani rad.
Da. Za postizanje cilja nužna je suradnja nadležnih agencija i tijela državne uprave.
13. Da li je isti problem postojao i na koji način je riješen u zakonodavstvu zemalja Europske unije odnosno trećih zemalja? (primjerice: poticanje malog gospodarstva; različito rješavanje ambalažnog otpada; fleksibilnost radnog zakonodavstva; rad na nepuno radno vrijeme; pojednostavljenje administrativnog postupka; rješavanje transporta rizičnih tvari; smanjenje oboljelih od malignih bolesti; maloljetnička delikvencija i dr.)
Da. Problem je postojao i postoji u zakonodavstvu zemalja članica Europske unije te se rješava na različite načine. Zemlje članice Europske unije su primijenile različite koncepte. Svaka zemlja članica EU je autonomna u odabiru rješenja kojima se postiže isti cilj, pri čemu je važno jasno definiranje uloga i odgovornosti svih relevantnih dionika.
Postoje razne međunarodne i EU inicijative koje se bave temom priznavanja kvalifikacija, a u kojima sudjeluju predstavnici MZO-a, primjerice skupina koja prati bolonjski proces (engl. Bologna Follow up Group, BFUG), Regionalna skupina za uspostavu automatskog priznavanja kvalifikacija (Regional Pathfinder Group), ENIC/NARIC uredi, Odbor Lisabonske konvencije o priznavanju visokoškolskih kvalifikacija itd.
Privitak Obrascu prethodne procjene za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija
Teze o sadržaju propisa:
OBRAZLOŽENJE PROBLEMA
Temeljni zakon o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija potrebno je nadopuniti u smislu provedbe vrednovanja i priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija koji proizlaze iz određivanja razine, obujma i kvalitete kvalifikacija na temelju informacija o stečenim ishodima učenja i kvalifikacijskog sustava države u kojoj je kvalifikacija stečena. Osim toga, postojeći zakonski okvir za priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija potrebno je nadopuniti na način da se propišu nadležnosti u postupcima priznavanja. Nadalje, istim zakonom nije uređeno niti dano u nadležnost nekoj od agencija priznavanje inozemnih strukovnih kvalifikacija koje predstavljaju razinu višu od srednjoškolske, ali nisu dio visokog obrazovanja. Na kraju, postojeći zakon razlikuje akademsko od stručnog priznavanja pri čemu se pod akademskim priznavanjem podrazumijeva svako priznavanje sa svrhom nastavka obrazovanja, čak i na razini predtercijarnog obrazovanja, a stručno priznavanje se odnosi na priznavanje u svrhu obavljanja rada, odnosno s krajnjom svrhom zapošljavanja.
CILJEVI NORMATIVNOG RJEŠENJA
Cilj izmjena zakonskog okvira za priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija je unapređenje politike priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija uz pojednostavljenje procedura i otklanjanje administrativnih prepreka za međunarodnu mobilnost uz istovremeno osiguravanje kvalitete postupka priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija.
Normativno rješenje treba, uz poštivanje strateških opredjeljenja Republike Hrvatske, promicati internacionalizaciju i međunarodnu suradnju uz primjenu snažnog i pouzdanog sustava osiguravanja kvalitete.
Glavni cilj normativnih rješenja je olakšavanje pristupa tržištu rada u Republici Hrvatskoj u punom opsegu, a slijedom priznate inozemne obrazovne kvalifikacije na temelju jasno definiranih kriterija i standarda za vrednovanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija, te olakšavanje mobilnosti i međunarodne suradnje u obrazovanju uz pomoć uvođenja automatskog priznavanja razine inozemne obrazovne kvalifikacije u postupcima akademskog priznavanja.
Zakonom o izmjenama i dopunama bi se poboljšao postupak priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija kojim se utvrđuje razina inozemne obrazovne kvalifikacije, i u slučaju priznavanja sa svrhom zapošljavanja u nereguliranim profesijama, daje mišljenje o ostalim elementima kvalifikacije koji su relevantni stranci i poslodavcima.
Zakon bi uključivao i dodatno usklađivanje načela i kriterija za priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija s novim dokumentima i smjernicama UNESCO-a, Vijeća Europe i Europske unije koji su u posljednjih pet godina proizašli iz međunarodne Konvencije o priznavanju visokoškolskih kvalifikacija u području Europe (tzv. Lisabonska konvencija) te s dobrom europskom praksom. Zakon izmjenama i dopunama Zakona o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija trebao bi stvoriti preduvjete da azilanti i stranci pod subsidijarnom zaštitom mogu ostvariti prava na priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija sukladno propisima Europske unije i uvriježenoj praksi u zemljama Europske unije. Kako bi se rasteretila administracija, uvodi se priznavanje inozemne obrazovne kvalifikacije u svrhu nastavka visokog obrazovanja na visokom učilištu na kojem se želi nastaviti obrazovanje u sklopu upisnog postupka.
SADRŽAJ NORMATIVNOG RJEŠENJA
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija na jasan i nedvosmislen način treba definirati pojmove u priznavanju kvalifikacija, utvrditi tko ima pravo na priznavanje, urediti pokretanje postupka i sam postupak priznavanja, rješavanje zahtjeva, nadležnost i uloge agencija, obrazovnih ustanova i nadležnih tijela, rokove za donošenje rješenja te nadzor nad radom nadležnih agencija.
MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA
Prethodna procjena za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija
Ovaj Obrazac primjenjuje u postupku prethodne procjene radi utvrđivanja potrebe za provedbom postupka procjene učinaka propisa. Potreba za provedbom procjene učinaka propisa, osim u slučaju utvrđivanja financijskog praga iz članka 3. ove Uredbe, postoji obvezno i kada je na dva od 8. do 12. pitanja iz ovoga Obrasca odgovoreno sa „DA“ odnosno potvrdno.
1. Opišite ukratko problem koji se namjerava riješiti normativnim rješenjem (izrađene teze propisa):
Temeljni zakon o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija potrebno je nadopuniti u smislu provedbe vrednovanja i priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija koji proizlaze iz određivanja razine, obujma i kvalitete kvalifikacija na temelju informacija o stečenim ishodima učenja i kvalifikacijskog sustava države u kojoj je kvalifikacija stečena. Osim toga, postojeći zakonski okvir za priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija potrebno je nadopuniti na način da se jasnije propišu nadležnosti u postupcima priznavanja. Nadalje, istim zakonom nije uređeno niti dano u nadležnost nekoj od agencija priznavanje inozemnih strukovnih kvalifikacija koje predstavljaju razinu višu od srednjoškolske, ali nisu dio visokog obrazovanja.
Na kraju, postojeći zakon razlikuje akademsko od stručnog priznavanja pri čemu se pod akademskim priznavanjem podrazumijeva svako priznavanje sa svrhom nastavka obrazovanja, čak i na razini predtercijarnog obrazovanja, a stručno priznavanje se odnosi na priznavanje u svrhu obavljanja rada, odnosno s krajnjom svrhom zapošljavanja. Zakonom o izmjenama i dopunama potrebno je poboljšati postojeći zakonodavni i institucionalni okvir te unaprijediti postupak priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija kojim se utvrđuje razina inozemne obrazovne kvalifikacije, i u slučaju priznavanja sa svrhom zapošljavanja u nereguliranim profesijama daje mišljenje o ostalim elementima kvalifikacije koji su relevantni stranci i poslodavcima. Također se uvodi mogućnost automatskog priznavanja u slučajevima kada postoji opravdan razlog. Kako bi se rasteretila administracija, uvodi se priznavanje inozemne obrazovne kvalifikacije u svrhu nastavka visokog obrazovanja na visokom učilištu na kojem se želi nastaviti obrazovanje u sklopu upisnog postupka.
2. Opišite ukratko cilj koji se želi postići normativnim rješenjem (izrađene teze propisa):
Cilj izmjena i dopuna zakonskog okvira za priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija je unapređenje politike priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija uz pojednostavljenje procedura i otklanjanje administrativnih prepreka za međunarodnu mobilnost uz istovremeno osiguravanje kvalitete postupka priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija.
Normativno rješenje treba, uz poštivanje strateških opredjeljenja Republike Hrvatske, promicati internacionalizaciju i međunarodnu suradnju uz primjenu snažnog i pouzdanog sustava osiguravanja kvalitete.
Glavni ciljevi normativnih rješenja su olakšavanje pristupa tržištu rada u Republici Hrvatskoj u punom opsegu, a slijedom priznate inozemne obrazovne kvalifikacije na temelju jasno definiranih kriterija i standarda za vrednovanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija, te olakšavanje mobilnosti i međunarodne suradnje u obrazovanju uz pomoć uvođenja automatskog priznavanja razine inozemne obrazovne kvalifikacije u postupcima akademskog priznavanja.
Zakon o izmjenama i dopunama bi uključivao i dodatno usklađivanje načela i kriterija za priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija s novim dokumentima i smjernicama UNESCO-a, Vijeća Europe i Europske unije koji su u posljednjih pet godina proizašli iz međunarodne Konvencije o priznavanju visokoškolskih kvalifikacija u području Europe (tzv. Lisabonska konvencija) te s dobrom europskom praksom. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija bi stvorio preduvjete da azilanti i stranci pod subsidijarnom zaštitom mogu ostvariti prava na priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija sukladno propisima Europske unije i uvriježenoj praksi u zemljama Europske unije. Također se uvodi mogućnost priznavanja inozemne obrazovne kvalifikacije u sklopu upisnog postupka na visokom učilištu.
3. Navedite adresate na koje se problem trenutno odnosi i adresate na koje bi se mogao odnositi u budućnosti. (primjerice: gospodarski subjekti, organizacije civilnog društva, potrošači, dobrotvorne organizacije, umirovljenici, mladi, socijalno osjetljive skupine i sl.)
Problem se odnosi na fizičke osobe koje su obrazovne kvalifikacije stekle u inozemstvu, a u Republici Hrvatskoj žele nastaviti obrazovanje ili pristupiti tržištu rada. Procjenjuje se da će se njihov broj znatno povećavati s obzirom na punopravno članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji.
Nova normativna rješenja će također potaknuti mobilnost radne snage, studenata i učenika, te omogućiti obrazovnim ustanovama i visokim učilištima da pojednostave postupke akademskog priznavanja i ugrade ih u svoje već uhodane procedure.
4. Objasnite ukratko normativno rješenje (izrađene teze propisa) i utvrdite jedno ne-normativno rješenje kojim bi se također mogao postići cilj. (primjeri ne-normativnog rješenja: edukacija i informiranje, sporazumi udruženja, industrija, kodeksi udruga i drugih interesnih udruženja, dobrovoljni dogovor predstavnika tržišta, standardi, trgovačke uzance i sl.)
Normativno rješenje (izrađene teze propisa):
Zakon o izmjenama i dopunama na jasan i nedvosmislen način treba definirati pojmove u priznavanju kvalifikacija, utvrditi pravo na priznavanje, urediti pokretanje postupka i sam postupak priznavanja, rješavanje zahtjeva, nadležnost i uloge agencija, obrazovnih ustanova i nadležnih tijela, rokove za donošenje rješenja te nadzor nad radom nadležnih agencija.
Nenormativno rješenje:
Nenormativno rješenje je edukacija i informiranje javnosti, zainteresiranih osoba i navedenih adresata, uz savjetodavnu i informativnu ulogu nadležnih agencija, no njime se ne može riješiti problem. Nenormativno rješenje treba provoditi nakon donošenja Zakona o izmjenama i dopunama.
5. Odredite vremenski okvir za rješavanje problema i postizanje navedenog cilja te ukratko objasnite moguće prepreke, rizike u rješavanju problema (primjerice: potrebna financijska sredstva, raspoloživi resursi, koordinacija tijela u provedbi, različiti pristup rješavanju problema od strane adresata propisa, dionika, manjak podrške dionika, neusklađenost zakonodavstva, dodatni administrativni postupci, informatička podrška i sl.).
Vremenski okvir za izradu Zakona o izmjenama i dopunama te njegovo usvajanje (uključujući javnu raspravu i ishodovanje mišljenja resornih ministarstava) je godina dana od objave teza. Moguće prepreke su koordinacija tijela u provedbi i neusklađenost ostalih relevantnih propisa.
Na sljedeća pitanja potrebno je odgovoriti sa „DA“ odnosno „NE“, uz obvezni sažeti pisani osvrt.
6. Da li normativno rješenje (izrađene teze propisa) zahtijeva izmjenu važećeg zakonodavstva? Ako "DA", navedite važeće zakonodavstvo, izravno povezano s ciljem koje će se morati mijenjati, uključujući podzakonske akte. Ukoliko postoji obveza usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s zakonodavstvom EU u tom području ili ukoliko postoji obveza provedbe međunarodnog ugovora za RH navedite propise koji se moraju usvojiti.
Da, teze zahtijevaju Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija.
7. Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan financijski učinak u barem jednom sektoru/području i u kojem? Da li utječe na tržišno natjecanje? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju (primjerice: veći financijski teret za gospodarske subjekte zbog troška prilagodbe zakonodavstvu i standardima; viši operativni troškovi; teži način kreditiranja i sl.)
Ne, nadležna javna tijela za provedbu postupaka priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija imaju minimalne administrativne tarife na koje neće utjecati donošenje predmetnog Zakona.
8. Hoće li navedeno normativno rješenje imati učinak na državni proračun odnosno proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju (primjerice: potreba za dodatnim sredstvima u proračunu za provedbu; sredstva za edukaciju službenika za nove ovlasti; sredstva za nabavku opreme; osiguranje transfera; osiguranje poticaja; sredstava za nove administrativne postupke i sl.)
Ne, normativno rješenje neće imati učinak na državni proračun.
9. Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan učinak na socijalno osjetljive skupine, socijalni status građana, interesne skupine u društvu odnosno društvo u cjelini? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju (primjerice: status socijalnih prava građana; promjene naknada, transfera; status građana u odnosu na kupovnu moć; socijalna uključenost građana; zaštita posebnih skupina ljudi, ravnopravnost spolova i sl.)
Ne, učinak normativnog rješenja se neće mijenjati u odnosu na sadašnje stanje.
10. Hoće li navedeno normativno rješenje imati značajan učinak na okoliš, održivi razvitak i s tim u svezi na zdravlje ljudi? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju (primjerice: utjecaj na ispuštanje stakleničkih plinova, utjecaj na šume, na gospodarenje otpadom, na biljni i životinjski svijet, na zaštitu voda, na zaštitu tla, na zaštitu kulturne baštine i sl.)
Ne. Normativno rješenje nema značajan učinak na okoliš, održivi razvitak i s tim u svezi na zdravlje ljudi.
11. Hoće li navedeno normativno rješenje trebati provedbu administrativnih i upravnih postupaka vezano za adresate i s kojim ciljem? Hoće li navedena rješenja dodatno povećati administrativne prepreke za poslovanje? Ukratko navedite kakvi se učinci očekuju (primjerice: dodjela ovlaštenja; utvrđivanje prava i/ili obveza posebnim upravnim aktom; provedba upravnog/inspekcijskog nadzora; ishođenje dozvola, rješenja, suglasnosti; povećanje ili uvođenje nove administrativne tarife; izmjene administrativnog postupka i sl.)
Ne. Normativno rješenje uključuje prilagodbu i pojednostavljivanje administrativnih i upravnih postupaka uz istovremeno osiguravanje kvalitete vrednovanja i priznavanja kvalifikacija, slijedom čega se očekuje znatno povećanje zahtjeva za priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija i njihovo brže rješavanje.
12. Hoće li za postizanje cilja biti nužan povezani rad više tijela državne uprave odnosno tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave? Ukratko navedite tijela od kojih se očekuje povezani rad.
Da. Za postizanje cilja nužna je suradnja nadležnih agencija i tijela državne uprave.
13. Da li je isti problem postojao i na koji način je riješen u zakonodavstvu zemalja Europske unije odnosno trećih zemalja? (primjerice: poticanje malog gospodarstva; različito rješavanje ambalažnog otpada; fleksibilnost radnog zakonodavstva; rad na nepuno radno vrijeme; pojednostavljenje administrativnog postupka; rješavanje transporta rizičnih tvari; smanjenje oboljelih od malignih bolesti; maloljetnička delikvencija i dr.)
Da. Problem je postojao i postoji u zakonodavstvu zemalja članica Europske unije te se rješava na različite načine. Zemlje članice Europske unije su primijenile različite koncepte. Svaka zemlja članica EU je autonomna u odabiru rješenja kojima se postiže isti cilj, pri čemu je važno jasno definiranje uloga i odgovornosti svih relevantnih dionika.
Postoje razne međunarodne i EU inicijative koje se bave temom priznavanja kvalifikacija, a u kojima sudjeluju predstavnici MZO-a, primjerice skupina koja prati bolonjski proces (engl. Bologna Follow up Group, BFUG), Regionalna skupina za uspostavu automatskog priznavanja kvalifikacija (Regional Pathfinder Group), ENIC/NARIC uredi, Odbor Lisabonske konvencije o priznavanju visokoškolskih kvalifikacija itd.
Privitak Obrascu prethodne procjene za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija
Teze o sadržaju propisa:
OBRAZLOŽENJE PROBLEMA
Temeljni zakon o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija potrebno je nadopuniti u smislu provedbe vrednovanja i priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija koji proizlaze iz određivanja razine, obujma i kvalitete kvalifikacija na temelju informacija o stečenim ishodima učenja i kvalifikacijskog sustava države u kojoj je kvalifikacija stečena. Osim toga, postojeći zakonski okvir za priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija potrebno je nadopuniti na način da se propišu nadležnosti u postupcima priznavanja. Nadalje, istim zakonom nije uređeno niti dano u nadležnost nekoj od agencija priznavanje inozemnih strukovnih kvalifikacija koje predstavljaju razinu višu od srednjoškolske, ali nisu dio visokog obrazovanja. Na kraju, postojeći zakon razlikuje akademsko od stručnog priznavanja pri čemu se pod akademskim priznavanjem podrazumijeva svako priznavanje sa svrhom nastavka obrazovanja, čak i na razini predtercijarnog obrazovanja, a stručno priznavanje se odnosi na priznavanje u svrhu obavljanja rada, odnosno s krajnjom svrhom zapošljavanja.
CILJEVI NORMATIVNOG RJEŠENJA
Cilj izmjena zakonskog okvira za priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija je unapređenje politike priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija uz pojednostavljenje procedura i otklanjanje administrativnih prepreka za međunarodnu mobilnost uz istovremeno osiguravanje kvalitete postupka priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija.
Normativno rješenje treba, uz poštivanje strateških opredjeljenja Republike Hrvatske, promicati internacionalizaciju i međunarodnu suradnju uz primjenu snažnog i pouzdanog sustava osiguravanja kvalitete.
Glavni cilj normativnih rješenja je olakšavanje pristupa tržištu rada u Republici Hrvatskoj u punom opsegu, a slijedom priznate inozemne obrazovne kvalifikacije na temelju jasno definiranih kriterija i standarda za vrednovanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija, te olakšavanje mobilnosti i međunarodne suradnje u obrazovanju uz pomoć uvođenja automatskog priznavanja razine inozemne obrazovne kvalifikacije u postupcima akademskog priznavanja.
Zakonom o izmjenama i dopunama bi se poboljšao postupak priznavanja inozemnih obrazovnih kvalifikacija kojim se utvrđuje razina inozemne obrazovne kvalifikacije, i u slučaju priznavanja sa svrhom zapošljavanja u nereguliranim profesijama, daje mišljenje o ostalim elementima kvalifikacije koji su relevantni stranci i poslodavcima.
Zakon bi uključivao i dodatno usklađivanje načela i kriterija za priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija s novim dokumentima i smjernicama UNESCO-a, Vijeća Europe i Europske unije koji su u posljednjih pet godina proizašli iz međunarodne Konvencije o priznavanju visokoškolskih kvalifikacija u području Europe (tzv. Lisabonska konvencija) te s dobrom europskom praksom. Zakon izmjenama i dopunama Zakona o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija trebao bi stvoriti preduvjete da azilanti i stranci pod subsidijarnom zaštitom mogu ostvariti prava na priznavanje inozemnih obrazovnih kvalifikacija sukladno propisima Europske unije i uvriježenoj praksi u zemljama Europske unije. Kako bi se rasteretila administracija, uvodi se priznavanje inozemne obrazovne kvalifikacije u svrhu nastavka visokog obrazovanja na visokom učilištu na kojem se želi nastaviti obrazovanje u sklopu upisnog postupka.
SADRŽAJ NORMATIVNOG RJEŠENJA
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o priznavanju inozemnih obrazovnih kvalifikacija na jasan i nedvosmislen način treba definirati pojmove u priznavanju kvalifikacija, utvrditi tko ima pravo na priznavanje, urediti pokretanje postupka i sam postupak priznavanja, rješavanje zahtjeva, nadležnost i uloge agencija, obrazovnih ustanova i nadležnih tijela, rokove za donošenje rješenja te nadzor nad radom nadležnih agencija.