Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Da/Ne:
Da
Naziv akta:
Nacionalni program reformi 2017.
Opis mjere:
3.3. Unaprjeđenje sustava socijalnih naknada
3.3.2. Standardizacija kriterija kod ostvarivanja određenih socijalnih naknada
CSR2: Konsolidirati naknade u okviru socijalne zaštite, uključujući posebne režime,
usklađivanjem kriterija
prihvatljivosti i integracijom
upravljanja tim naknadama te
usmjeriti potpore na one kojima je najpotrebnija
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da/Ne:
Ne
Naziv pravne stečevine EU:
2.
ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
Tijekom 2016. analizom ureda državne uprave u županijama, koji su trebali biti mjesta uspostave jedinstvene točke u području socijalnih naknada, utvrđen je problem neprilagođenih prostornih uvjeta i nedostatka potrebnih ljudskih kapaciteta, zbog čega je dogovoren novi koncept Jedinstvenog centra za naknade (JCN). Predloženo je da se, u prvoj fazi, administracija naknada i dalje odvija u postojećim institucijama uz uspostavu tehničkih pretpostavki za informacijski sustav povezivanja i razmjene podataka kroz „virtualni centar“. Na temelju promijenjenih okolnosti pristupilo se pripremi prijedloga nadogradnje IT sustava socijalne skrbi (SocSkrb) te izradi potrebnih novih funkcionalnosti.
U veljači 2017. usvojen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi kojim se odgađa uspostava JCN-a i datum prebacivanja nadležnosti za priznavanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu (nastavno: ZMN) na 31. prosinca 2017. godine.
Ovim zakonom se brišu odredbe koje nikada nisu ni stupile na snagu, a odnose se na prebacivanje nadležnosti za odlučivanje o priznanju prava na ZMN iz centara za socijalnu skrb u urede državne uprave u županiji, odnosno, nadležni ured Grada Zagreba.
Radi osiguravanja zaštite osoba s invaliditetom i njihovog uključivanja u društveni život, imajući u vidu da osobi s invaliditetom, bračni ili izvanbračni drug s kojim živi u zajednici, može također pružiti potrebnu skrb i da je veća vjerojatnost da će zbog svojih godina prije biti sposoban pružiti takvu skrb, nego roditelj ili bračni ili izvanbračni drug roditelja, potrebno je izjednačiti mogućnosti bračnog ili izvanbračnog druga osobe s invaliditetom i bračnog ili izvanbračnog druga roditelja osobe s invaliditetom u priznavanju prava na status roditelja njegovatelja, odnosno status njegovatelja. Ovakvo proširenje kruga osoba kojima može biti priznato pravo na status njegovatelja, na način da se to pravo može priznati i bračnom ili izvanbračnom drugu osobe s invaliditetom, predstavljalo bi i implementiranje u zakonske odredbe pravnog shvaćanja izraženog u sudskoj praksi, a to je da bi bilo protivno svrsi zakonskih odredbi kao i životno sasvim nelogično da se status njegovatelja može priznati roditelju osobe s invaliditetom te bračnom ili izvanbračnom drugu roditelja osobe s invaliditetom, a da se taj status ne može priznati i samom bračnom ili izvanbračnom drugu osobe s invaliditetom koja s njom živi u obiteljskoj zajednici i svakodnevno brine o njoj.
Nadalje, radi pravičnijeg postupanja i zaštite prava osoba s invaliditetom potrebno je kao prihod koji se ne uračunava prilikom utvrđivanja ispunjavanja uvjeta za priznavanje prava na osobnu invalidninu, predvidjeti i plaću osobe o čijem pravu na osobnu invalidninu se odlučuje.
Također, u sustavu socijalne skrbi obiteljska medijacija je svedena samo na rješavanje sporova vezano za sporazume u vezi s djecom i roditeljskom skrbi. Obiteljska medijacija bila je definirana u prijašnjim Zakonima o socijalnoj skrbi kao socijalna usluga, čime se, osim za postupke razvoda braka, proširilo područje primjene obiteljske medijacije.
Preporuka Vijeća Europe o obiteljskom posredovanju (R(98)1) preporuča državama članicama za rješavanje obiteljskih sukoba/sporova koristiti obiteljsku medijaciju, a zbog povećanog broja obiteljskih sporova, visokih ekonomskih troškova za zajednicu i državu te štetnih posljedica za obitelj uzimajući u obzir njihov specifičan odnos, koji se javlja u kontekstu snažnih emocija, te zbog potrebe osiguranja zaštite interesa i dobrobiti najranjivijih skupina korisnika.
Obiteljskim zakonom (»Narodne novine«, broj 103/15) definiran je Centar za posebno skrbništvo kao javna ustanova koju osniva Republika Hrvatska rješenjem ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi, čiji zaposlenici se imenuju posebnim skrbnicima djeci i osobama u postupcima lišenja poslovne sposobnosti pred sudovima.
Kako je u tijeku izrada nacrta prijedloga Obiteljskog zakona koji više ne predviđa uređenje te ustanove tim zakonom, već je, imajući u vidu da se radi o ustanovi koju osniva Republika Hrvatska rješenjem ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi, uređenje iste potrebno propisati Zakonom o socijalnoj skrbi, kojim je propisano uređenje ustanova socijalne skrbi.
2.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
Ukoliko se ne pristupi izradi Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi nastati će pravna praznina koja će onemogućiti administriranje i isplatu osnovne socijalne naknade, ZMN-a.
Radi osiguravanja kvalitetnije zaštite osoba s invaliditetom, njihovog adekvatnijeg uključivanja u društveni život te radi prevencije institucionalizacije osoba s invaliditetom kao i aktivnije uključivanje na tržište rada potrebno je omogućiti priznavanje prava na status njegovatelja i bračnom ili izvanbračnom drugu osobe s invaliditetom te osigurati ostvarivanje prava na osobnu invalidninu korisnicima koji su zasnovali radni odnos.
Radi sveobuhvatnije zaštite te efikasnijeg sustava podrške članovima obitelji, posebno ranjivim skupinama potrebno je omogućiti korištenje obiteljske medijacije kao socijalne usluge, a koja se ne odnosi samo na rješavanje sporova u odnosu na roditeljsku skrb već na druge aspekte obiteljskog funkcioniranja.
S obzirom da Centar za posebno skrbništvo neće biti uređen Obiteljskim zakonom, a uređuje se rješenjem ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi potrebno je uređenje navedene ustanove propisati Zakonom o socijalnoj skrbi.
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
Sukladno Nacionalnom programu reformi 2017. i odustajanju od osnivanja JCN-a pri uredima državne uprave i nadležnom uredu Grada Zagreba, a kako bi se spriječilo narušavanje pravne sigurnost korisnika prava na ZMN nužno je bilo pristupiti izradi nacrta prijedloga Zakona.
Nadalje, radi prevencije institucionalizacije osoba sa invaliditetom kroz ostvarivanje prava na status njegovatelja; ostvarivanje prava na osobnu invalidninu korisnicima koji su u radnom odnosu radi sveobuhvatnijeg uključivanja u svakodnevni život u lokalnoj zajednici; podrške obitelji i rješavanje obiteljskih sporova kroz uvođenje obiteljske medijacije kao socijalne usluge, te uređenje Centra za posebno skrbništvo kroz Zakon o socijalnoj skrbi, budući iz Nacrta prijedloga Obiteljskog zakona isti nije predviđen
3.
UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
Cilj donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi je omogućavanje daljnjeg postupka administriranja prava na ZMN u centrima za socijalnu skrb bez nepotrebnih zastoja u isplaćivanju predmetnog prava korisnicima s obzirom na nemogućnost istoga u nadležnim Uredima državne uprave.
Priznavanje prava na status njegovatelja ima za cilj implementiranje pravnog shvaćanja izraženog u sudskoj praksi u zakonske odredbe, a što omogućava bolju zaštitu osoba sa invaliditetom.
Cilj osiguranja ostvarivanja prava na osobnu invalidninu zaposlenim korisnicima je poticanje zapošljavanja kao i uključivanja u svakodnevni život zajednice.
Obiteljska medijacija kao socijalna usluga ima za cilj prevenciju socijalnih rizika i institucionalizacije članova obitelji, poboljšanje obiteljskih odnosa te lakše, brže i kvalitetnije odvijanje specifičnih i svakodnevnih aktivnosti obiteljskog funkcioniranja.
Uređenje Centra za posebno skrbništvo kao ustanove ima za cilj nastavak zaštite prava i interesa najranjivijih skupina građana pred sudovima.
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
Donošenjem predmetnog Zakona neće doći do bitnih promjena u administriranju ZMN-a nego će se osigurati daljnji nesmetani postupak administriranja ZMN-a u centrima za socijalnu skrb.
Povećanjem broja prava na ostvarivanje statusa njegovatelja te osiguranjem daljnjeg korištenja prava na osobnu invalidninu osoba s invaliditetom koji su zaposleni osigurat će se kvalitetniji sustav zaštite prava osoba s invaliditetom i bolja uključenost u svakodnevni život lokalne zajednice.
Obiteljska medijacija kao socijalna usluga primjenjivati će se i u svim drugim aspektima obiteljskog života i širim obiteljskim odnosima.
Također se kao ishod uređenja Centra za posebno skrbništvo u Zakonu o socijalnoj skrbi predviđa kontinuiran i nesmetan rad ustanove te zaštita prava i interesa korisnika.
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
Predmetni nacrt prijedloga Zakona potrebno je donijeti do kraja IV kvartala 2017. godine kako bi se zaštitile posebno ranjive skupine društva i radi brisanja odredbi o uspostavi Jedinstvenog centra za naknada u Uredima državne uprave sa danom 31. prosinca 2017. godine čime se osigurava daljnje administriranje zajamčene minimalne naknade u centrima za socijalnu skrb.
Odredbe nacrta prijedloga Zakona vezane uz pravo na status njegovatelja i pravo na osobnu invalidninu stupaju na snagu osmog dana od dana objave predmetnog Zakona u Narodnim novinama.
Vremenski okvir postizanja ishoda u pogledu socijalne usluge obiteljske medijacije procjenjuje se nakon II/III kvartala 2018. godine zbog potrebe implementacije u praksi.
Odredbe predmetnog nacrta prijedloga Zakona u pogledu Centra za posebno skrbništvo stupaju na snagu 1. srpnja 2018. godine.
4.
UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi
Obrazloženje: Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi potrebno je donijeti do kraja IV. kvartala 2017. kako ne bi došlo do pravne praznine.
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):
Nijednim nenormativnim rješenjem nije moguće postići ishod.
Obrazloženje:
5.
UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
Ne
Ne
Ne
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
Ne
Ne
Ne
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
Ne
Ne
Ne
5.1.4.
Prepreke za razmjenu dobara i usluga
Ne
Ne
Ne
5.1.5.
Cijena roba i usluga
Ne
Ne
Ne
5.1.6.
Uvjet za poslovanje na tržištu
Ne
Ne
Ne
5.1.7.
Trošak kapitala u gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.1.8.
Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)
Ne
Ne
Ne
5.1.9.
Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.1.10.
Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.11.
Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije
Ne
Ne
Ne
5.1.12.
Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.13.
Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.14.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.1.15.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.
Nema izravnih gospodarskih učinaka.
Utvrdite veličinu adresata:
5.1.16.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.1.17.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.1.18.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.1.19.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.1.20.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.1.21.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.1.22.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.1.23.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.1.24.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.1.25.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.1.26.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.1.27.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:
Nema izravnih gospodarskih učinaka niti adresata.
5.1.28.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.2.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.2.1.
Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini
Ne
Ne
Ne
5.2.2.
Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu
Ne
Ne
Ne
5.2.3.
Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.2.4.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.2.5.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:
Nema izravnih učinaka na tržišno natjecanje
Utvrdite veličinu adresata:
5.2.6.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.2.7.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.2.8.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.2.9.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.2.10.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.2.11.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.2.12.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.2.13.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.2.14.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.2.15.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.2.16.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.2.17.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:
Nema izravnih učinaka na tržišno natjecanje niti na adresate.
5.2.17.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.3.
UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.3.1.
Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.
Ne
Ne
Ne
5.3.2.
Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva
Ne
Ne
Ne
5.3.3.
Socijalna uključenost
Ne
Ne
Da
5.3.4.
Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Da
5.3.5.
Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu
Ne
Ne
Da
5.3.6.
Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite
Ne
Ne
Da
5.3.7.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.3.8.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:
Predloženim nacrtom prijedloga Zakona utječe se na ciljanje i širenje mreže socijalnih usluga i naknada na najranjivije korisnike društva.
Utvrdite veličinu adresata:
5.3.9.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.3.10.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.3.11.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Da
5.3.12.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Da
5.3.13.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Da
5.3.14.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Da
5.3.15.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Da
5.3.16.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Da
5.3.17.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Da
5.3.18.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.3.19.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.3.20.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:
Navedene kategorije adresata i/ili su korisnici i/ili pružatelji prava (naknade i usluge) u sustavu socijalne skrbi.
5.3.21.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
Da
5.4.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.4.1.
Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području
Ne
Da
Ne
5.4.2.
Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta
Ne
Da
Ne
5.4.3.
Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine
Ne
Da
Ne
5.4.4.
Status regulirane profesije
Ne
Ne
Ne
5.4.5.
Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva
Ne
Da
Ne
5.4.6.
Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva
Ne
Da
Ne
5.4.7.
Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava
Ne
Ne
Ne
5.4.8.
Odnos između privatnog i poslovnog života
Ne
Da
Ne
5.4.9.
Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba
Ne
Da
Ne
5.4.10.
Pravo na kvalitetu radnog mjesta
Ne
Da
Ne
5.4.11.
Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava
Ne
Da
Ne
5.4.12.
Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja
Ne
Ne
Ne
5.4.13.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.4.14.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:
Predloženim nacrtom prijedloga Zakona utječe se na poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom te zapošljavanje članova obitelji kroz pravo na status njegovatelja, čime se stječu prava iz osnova rada.
Utvrdite veličinu adresata:
5.4.15.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.4.16.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.4.17.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Da
Ne
5.4.18.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Da
Ne
5.4.19.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Da
Ne
5.4.20.
Hrvatski branitelji
Ne
Da
Ne
5.4.21.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Da
Ne
5.4.22.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Da
Ne
5.4.23.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Da
Ne
5.4.24.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.4.25.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.4.26.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.
Predloženim nacrtom prijedloga Zakona utječe se na zapošljavanje i prava po osnovu rada dijela korisnika, posebno socijalno osjetljivih skupina te na dio pružatelja usluga.
5.4.27.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.5.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.5.1.
Utjecaj na klimu
Ne
Ne
Ne
5.5.2.
Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla
Ne
Ne
Ne
5.5.3.
Korištenje energije
Ne
Ne
Ne
5.5.4.
Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije
Ne
Ne
Ne
5.5.5.
Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta
Ne
Ne
Ne
5.5.6.
Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje
Ne
Ne
Ne
5.5.7.
Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi
Ne
Ne
Ne
5.5.8.
Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama
Ne
Ne
Ne
5.5.9.
Zaštita od utjecaja kemikalija
Ne
Ne
Ne
5.5.10.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.5.11.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:
Nema izravnih učinaka na zaštitu okoliša
Utvrdite veličinu adresata:
5.5.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.5.13.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.5.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.5.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.5.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.5.17.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.5.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.5.19.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.5.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.5.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.5.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.5.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.
Nema izravnih učinaka na zaštitu okoliša ni adresata
5.5.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.6.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.6.1.
Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata
Ne
Ne
Da
5.6.2.
Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava
Ne
Ne
Da
5.6.3.
Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije
Ne
Ne
Ne
5.6.4.
Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi
Ne
Ne
Ne
5.6.5.
Povreda prava na privatnost
Ne
Ne
Ne
5.6.6.
Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć
Ne
Da
Ne
5.6.7.
Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi
Ne
Da
Ne
5.6.8.
Pravo na pristup informacijama
Ne
Ne
Ne
5.6.9.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.6.10.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:
Predloženim nacrtom prijedloga Zakona poštiva se pravo jednakosti različitih skupina korisnika.
Utvrdite veličinu adresata:
5.6.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.6.13.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.6.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Da
5.6.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Da
5.6.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Da
Ne
5.6.17.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Da
5.6.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Da
5.6.19.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Da
5.6.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Da
5.6.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.6.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.6.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.
Predloženim nacrtom prijedloga Zakona utječe se na jednaku dostupnost prava i usluga različitim kategorijama korisnika te izjednačavanje istih pred zakonom.
5.6.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
Da
6.
Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:
DA
NE
6.1.
Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?
X
Obrazloženje:
6.2.
Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?
X
Obrazloženje:
6.3.
Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?
X
Obrazloženje:
6.4.
Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?
X
Obrazloženje:
6.5.
Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.
Obrazloženje:
Navedenim propisom ne uređuju se nikakve administrativne obveze poduzetnicima kojima bi se utjecalo na poslovanje malih ili srednjih poduzetnika kao ni njihove naknade i davanja niti se uređuju područja tržišne konkurencije
7.
Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).
SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.
u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.
Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Procjena učinaka propisa
Potreba za PUP
Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa
DA
NE
8.1.
Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.
NE
8.2.
Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.
NE
8.3.
Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.
DA
8.4.
Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.
DA
8.5.
Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.
NE
8.6.
Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.
DA
MSP test
Potreba za MSP test
8.7.
Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo (MSP test)
DA
NE
8.8.
Provođenje MSP testa
NE
8.9.
Provođenje SCM metodologije
NE
9.
PRILOZI
10.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis:
Datum:18.07.2017.
11.
Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
Uputa:
Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.
TEZE
ZA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI
Tijekom primjene odredbi Zakona o socijalnoj skrbi (»Narodne novine«, broj 157/13, 152/14, 99/15, 52/16 i 16/17) uočena je potreba za određenim zakonskim izmjenama i dopunama, a kako bi se zakonskim rješenjima primjerenije odgovorilo na potrebe određenih skupina stanovništva, kao i da bi se postigla viša razina pravne sigurnosti i jasnoće zakonskih odredbi.
Utvrdilo se da, u postupcima preispitivanja i prestanka određenih prava, postoje određene pravne praznine koje predstavljaju poteškoću u odlučivanju o vremenu kada pravo prestaje, odnosno kada se pravo treba priznati u drugačijem opsegu, stoga je, radi izbjegavanja dvojbi u interpretacijama i neujednačene prakse, nužno propisati primjenu odredbi, a kojima takvo odlučivanje jest precizno definirano, na odgovarajući način na sva prava koja se priznaju temeljem tog Zakona.
Odredbu kojom je propisano donošenje pravilnika kojim će se propisati vrsta i težina invaliditeta te vrsta i težina promjene u zdravstvenom stanju, kao i odredbu kojom je propisano donošenje pravilnika kojim će se propisati vrsta i opseg prijeke potrebe trajne ili privremene pomoći i njege potrebno je brisati, budući da je Uredbom o metodologijama vještačenja (»Narodne novine«, broj 153/14 i 108/15) isto već propisano.
Radi pravičnijeg postupanja i zaštite prava osoba s invaliditetom, odnosno u svrhu osiguravanja boljih uvjeta osobama s teškim invaliditetom ili drugim teškim trajnim promjenama u zdravstvenom stanju za uključivanje u svakodnevni život zajednice, potrebno je kao prihod koji se ne uračunava prilikom utvrđivanja ispunjavanja uvjeta za priznavanje prava na osobnu invalidninu, predvidjeti i plaću osobe o čijem pravu na osobnu invalidninu se odlučuje.
Odredbe o pravu na status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja potrebno je izmijeniti u smislu da se proširi kruga osoba kojima može biti priznato pravo na status njegovatelja, na način da se to pravo može priznati i bračnom ili izvanbračnom drugu osobe s invaliditetom. Naime, praksa je pokazala kako dosadašnje zakonsko rješenje ne odgovara u najvećoj mjeri životnim situacijama, i to kada bračni ili izvanbračni drug osobe s invaliditetom može također pružiti potrebnu skrb osobi s invaliditetom, uz valjano prepoznavanje takvog rješenja kroz institut statusa njegovatelja.
Ostvarivanje socijalnih usluga temeljem Zakona ukazalo je na problem nedostatnosti postojanja usluge preventivnog karaktera, kojapomaže obiteljima u krizi, stoga je potrebno Zakonompropisati obiteljsku medijaciju kao novu socijalnu uslugu u sustavu socijalne skrbi.
Naime, trenutno je u sustavu socijalne skrbi obiteljska medijacija svedena samo na rješavanje sporova vezano za sporazume u vezi s djecom i roditeljskom skrbi. Međutim, iz iskustava razvijenih europskih i svjetskih država, obiteljska medijacija ima veće mogućnosti primjene i u drugim aspektima obiteljskog života i širih obiteljskih odnosa te ima niz značajnih prednosti ne samo za sustav socijalne skrbi nego i za članove obitelji.
Radi bolje pristupačnosti socijalnih usluga korisnicima te boljeg iskorištavanja kapaciteta centara za pružanje usluga u zajednici, potrebno je proširiti popis usluga koje može pružati taj centar, i to na način da centar može pružati i usluge savjetovanja i pomaganja te usluge rane intervencije.
U Zakonu je potrebno ispraviti previd da fizička osoba može samostalno kao profesionalnu djelatnost pružati uslugu boravka, budući da to ne odgovara stvarnim mogućnostima takvog pružatelja usluge.
Potrebno je predvidjeti prestanak pružanja socijalnih usluga doma socijalne skrbi, centra za pružanje usluga u zajednici te centra za pomoć u kući i izvršnošću rješenja nadležnog tijela o prestanku pružanja socijalnih usluga, odnosno izvršnošću rješenja nadležnog inspektora o zabrani pružanja socijalnih usluga, a ne samo s prestankom rada tih ustanova sukladno Zakonu o ustanovama.
Dosadašnja praksa korištenja prava iz sustava socijalne skrbi (prvenstveno prava na socijalnu uslugu smještaja), ukazala je na potrebu zaštite specifične ranjivosti (nastale bilo zbog socijalne ugroženosti, bilo zbog nepovoljnih osobnih ili obiteljskih okolnosti zbog kojih se koristi određena usluga) korisnika koji se nalaze u nepovoljnoj životnoj situaciji, propisivanjem zaštite korisnika u sklapanju ugovora o otuđenju ili opterećenju imovine korisnika kojem se pruža usluga, s pravnom ili fizičkom osobom koja obavlja djelatnost socijalne skrbi te fizičkom osoba koja je zaposlena u djelatnosti socijalne skrbi, njegovim bračnim ili izvanbračnim drugom, životni partnerom ili srodnikom u ravnoj ili pobočnoj liniji do drugog stupnja.
Centar za posebno skrbništvo, kao ustanova koju osniva Republika Hrvatska rješenjem ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi, potrebno je urediti Zakonom o socijalnoj skrbi, budući da se novim Obiteljskim zakonom, čija izrada je u tijeku, više ne predviđa uređenje te ustanove.
Radi usklađivanja s novim konceptom Jedinstvenog centra za naknade (planiranog kao jedinstvene administrativne točke u odnosima građana i države na području ostvarivanja prava na socijalne naknade, uz prvotnu pretpostavku prelaska administriranja prava na zajamčenu minimalnu naknadu iz centara za socijalnu skrb u urede državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba), sukladno Nacionalnom programu reformi 2017., s obzirom da je analizom ureda državne uprave u županijama utvrđen problem neprilagođenih prostornih uvjeta i nedostatka potrebnih ljudskih kapaciteta, potrebno je brisati odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi (»Narodne novine«, broj 99/15) kojima je navedeni prelazak administriranja bio uređen. Navedene odredbe, zbog neprovedivosti (nikada nisu bile izvršene potrebne pripreme za takvo prebacivanje administriranja) nisu nikada niti stupile na snagu (stupanje na snagu tih odredbi odgođeno je u tri navrata).
Odredbu Zakona o socijalnoj skrbi kojom je propisano da se rješenje o priznanju prava na zajamčenu minimalnu naknadu ukida samcu, odnosno kućanstvu ako je samac ili član kućanstva u postupku priznavanja prava dao netočne ili nepotpune podatke o prihoduo kojima ovisi priznavanje prava ili opseg prava ili nije omogućiocentru za socijalnu skrb uvid u prihod i imovinu, potrebno je dopuniti mogućnošću ukidanja prava na zajamčenu minimalnu naknadu i u slučaju ako je samac ili član kućanstva u postupku priznavanja prava dao netočne ili nepotpune podatke o imovini.
Radi pojednostavljenja postupaka ostvarivanja prava u sustavu socijalne skrbi, potrebno je jasno propisati u kojim slučajevima (kod kojeg prava) se izrađuje individualni plan promjene za korisnika prava.
MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU
KLASA: 011-01/17-02/2
URBROJ: 519-03-1-1/1-17-20
Zagreb, 18. srpnja 2017.
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI
PRETHODNA PROCJENA
Obrazac
PRILOG 1.
OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE
1.
OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Stručni nositelj:
Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
1.2.
Naziv nacrta prijedloga zakona:
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi
1.3.
Datum:
18.07.2017 .
1.4.
Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:
Sektor za socijalnu politiku i politike za djecu, mlade i obitelj
01/555-7046, 555-7362, 555-7048
tatjana.katkicstanic@mspm.hr
katica.lazeta@mdomsp.hr
marijana.dumancic@mdomsp.hr
josipa.crnoja@mdomsp.hr
1.5.
Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Da/Ne:
Da
Naziv akta:
Nacionalni program reformi 2017.
Opis mjere:
3.3. Unaprjeđenje sustava socijalnih naknada
3.3.2. Standardizacija kriterija kod ostvarivanja određenih socijalnih naknada
CSR2: Konsolidirati naknade u okviru socijalne zaštite, uključujući posebne režime,
usklađivanjem kriterija
prihvatljivosti i integracijom
upravljanja tim naknadama te
usmjeriti potpore na one kojima je najpotrebnija
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da/Ne:
Ne
Naziv pravne stečevine EU:
2.
ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
Tijekom 2016. analizom ureda državne uprave u županijama, koji su trebali biti mjesta uspostave jedinstvene točke u području socijalnih naknada, utvrđen je problem neprilagođenih prostornih uvjeta i nedostatka potrebnih ljudskih kapaciteta, zbog čega je dogovoren novi koncept Jedinstvenog centra za naknade (JCN). Predloženo je da se, u prvoj fazi, administracija naknada i dalje odvija u postojećim institucijama uz uspostavu tehničkih pretpostavki za informacijski sustav povezivanja i razmjene podataka kroz „virtualni centar“. Na temelju promijenjenih okolnosti pristupilo se pripremi prijedloga nadogradnje IT sustava socijalne skrbi (SocSkrb) te izradi potrebnih novih funkcionalnosti.
U veljači 2017. usvojen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi kojim se odgađa uspostava JCN-a i datum prebacivanja nadležnosti za priznavanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu (nastavno: ZMN) na 31. prosinca 2017. godine.
Ovim zakonom se brišu odredbe koje nikada nisu ni stupile na snagu, a odnose se na prebacivanje nadležnosti za odlučivanje o priznanju prava na ZMN iz centara za socijalnu skrb u urede državne uprave u županiji, odnosno, nadležni ured Grada Zagreba.
Radi osiguravanja zaštite osoba s invaliditetom i njihovog uključivanja u društveni život, imajući u vidu da osobi s invaliditetom, bračni ili izvanbračni drug s kojim živi u zajednici, može također pružiti potrebnu skrb i da je veća vjerojatnost da će zbog svojih godina prije biti sposoban pružiti takvu skrb, nego roditelj ili bračni ili izvanbračni drug roditelja, potrebno je izjednačiti mogućnosti bračnog ili izvanbračnog druga osobe s invaliditetom i bračnog ili izvanbračnog druga roditelja osobe s invaliditetom u priznavanju prava na status roditelja njegovatelja, odnosno status njegovatelja. Ovakvo proširenje kruga osoba kojima može biti priznato pravo na status njegovatelja, na način da se to pravo može priznati i bračnom ili izvanbračnom drugu osobe s invaliditetom, predstavljalo bi i implementiranje u zakonske odredbe pravnog shvaćanja izraženog u sudskoj praksi, a to je da bi bilo protivno svrsi zakonskih odredbi kao i životno sasvim nelogično da se status njegovatelja može priznati roditelju osobe s invaliditetom te bračnom ili izvanbračnom drugu roditelja osobe s invaliditetom, a da se taj status ne može priznati i samom bračnom ili izvanbračnom drugu osobe s invaliditetom koja s njom živi u obiteljskoj zajednici i svakodnevno brine o njoj.
Nadalje, radi pravičnijeg postupanja i zaštite prava osoba s invaliditetom potrebno je kao prihod koji se ne uračunava prilikom utvrđivanja ispunjavanja uvjeta za priznavanje prava na osobnu invalidninu, predvidjeti i plaću osobe o čijem pravu na osobnu invalidninu se odlučuje.
Također, u sustavu socijalne skrbi obiteljska medijacija je svedena samo na rješavanje sporova vezano za sporazume u vezi s djecom i roditeljskom skrbi. Obiteljska medijacija bila je definirana u prijašnjim Zakonima o socijalnoj skrbi kao socijalna usluga, čime se, osim za postupke razvoda braka, proširilo područje primjene obiteljske medijacije.
Preporuka Vijeća Europe o obiteljskom posredovanju (R(98)1) preporuča državama članicama za rješavanje obiteljskih sukoba/sporova koristiti obiteljsku medijaciju, a zbog povećanog broja obiteljskih sporova, visokih ekonomskih troškova za zajednicu i državu te štetnih posljedica za obitelj uzimajući u obzir njihov specifičan odnos, koji se javlja u kontekstu snažnih emocija, te zbog potrebe osiguranja zaštite interesa i dobrobiti najranjivijih skupina korisnika.
Obiteljskim zakonom (»Narodne novine«, broj 103/15) definiran je Centar za posebno skrbništvo kao javna ustanova koju osniva Republika Hrvatska rješenjem ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi, čiji zaposlenici se imenuju posebnim skrbnicima djeci i osobama u postupcima lišenja poslovne sposobnosti pred sudovima.
Kako je u tijeku izrada nacrta prijedloga Obiteljskog zakona koji više ne predviđa uređenje te ustanove tim zakonom, već je, imajući u vidu da se radi o ustanovi koju osniva Republika Hrvatska rješenjem ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi, uređenje iste potrebno propisati Zakonom o socijalnoj skrbi, kojim je propisano uređenje ustanova socijalne skrbi.
2.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
Ukoliko se ne pristupi izradi Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi nastati će pravna praznina koja će onemogućiti administriranje i isplatu osnovne socijalne naknade, ZMN-a.
Radi osiguravanja kvalitetnije zaštite osoba s invaliditetom, njihovog adekvatnijeg uključivanja u društveni život te radi prevencije institucionalizacije osoba s invaliditetom kao i aktivnije uključivanje na tržište rada potrebno je omogućiti priznavanje prava na status njegovatelja i bračnom ili izvanbračnom drugu osobe s invaliditetom te osigurati ostvarivanje prava na osobnu invalidninu korisnicima koji su zasnovali radni odnos.
Radi sveobuhvatnije zaštite te efikasnijeg sustava podrške članovima obitelji, posebno ranjivim skupinama potrebno je omogućiti korištenje obiteljske medijacije kao socijalne usluge, a koja se ne odnosi samo na rješavanje sporova u odnosu na roditeljsku skrb već na druge aspekte obiteljskog funkcioniranja.
S obzirom da Centar za posebno skrbništvo neće biti uređen Obiteljskim zakonom, a uređuje se rješenjem ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi potrebno je uređenje navedene ustanove propisati Zakonom o socijalnoj skrbi.
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
Sukladno Nacionalnom programu reformi 2017. i odustajanju od osnivanja JCN-a pri uredima državne uprave i nadležnom uredu Grada Zagreba, a kako bi se spriječilo narušavanje pravne sigurnost korisnika prava na ZMN nužno je bilo pristupiti izradi nacrta prijedloga Zakona.
Nadalje, radi prevencije institucionalizacije osoba sa invaliditetom kroz ostvarivanje prava na status njegovatelja; ostvarivanje prava na osobnu invalidninu korisnicima koji su u radnom odnosu radi sveobuhvatnijeg uključivanja u svakodnevni život u lokalnoj zajednici; podrške obitelji i rješavanje obiteljskih sporova kroz uvođenje obiteljske medijacije kao socijalne usluge, te uređenje Centra za posebno skrbništvo kroz Zakon o socijalnoj skrbi, budući iz Nacrta prijedloga Obiteljskog zakona isti nije predviđen
3.
UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
Cilj donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi je omogućavanje daljnjeg postupka administriranja prava na ZMN u centrima za socijalnu skrb bez nepotrebnih zastoja u isplaćivanju predmetnog prava korisnicima s obzirom na nemogućnost istoga u nadležnim Uredima državne uprave.
Priznavanje prava na status njegovatelja ima za cilj implementiranje pravnog shvaćanja izraženog u sudskoj praksi u zakonske odredbe, a što omogućava bolju zaštitu osoba sa invaliditetom.
Cilj osiguranja ostvarivanja prava na osobnu invalidninu zaposlenim korisnicima je poticanje zapošljavanja kao i uključivanja u svakodnevni život zajednice.
Obiteljska medijacija kao socijalna usluga ima za cilj prevenciju socijalnih rizika i institucionalizacije članova obitelji, poboljšanje obiteljskih odnosa te lakše, brže i kvalitetnije odvijanje specifičnih i svakodnevnih aktivnosti obiteljskog funkcioniranja.
Uređenje Centra za posebno skrbništvo kao ustanove ima za cilj nastavak zaštite prava i interesa najranjivijih skupina građana pred sudovima.
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
Donošenjem predmetnog Zakona neće doći do bitnih promjena u administriranju ZMN-a nego će se osigurati daljnji nesmetani postupak administriranja ZMN-a u centrima za socijalnu skrb.
Povećanjem broja prava na ostvarivanje statusa njegovatelja te osiguranjem daljnjeg korištenja prava na osobnu invalidninu osoba s invaliditetom koji su zaposleni osigurat će se kvalitetniji sustav zaštite prava osoba s invaliditetom i bolja uključenost u svakodnevni život lokalne zajednice.
Obiteljska medijacija kao socijalna usluga primjenjivati će se i u svim drugim aspektima obiteljskog života i širim obiteljskim odnosima.
Također se kao ishod uređenja Centra za posebno skrbništvo u Zakonu o socijalnoj skrbi predviđa kontinuiran i nesmetan rad ustanove te zaštita prava i interesa korisnika.
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
Predmetni nacrt prijedloga Zakona potrebno je donijeti do kraja IV kvartala 2017. godine kako bi se zaštitile posebno ranjive skupine društva i radi brisanja odredbi o uspostavi Jedinstvenog centra za naknada u Uredima državne uprave sa danom 31. prosinca 2017. godine čime se osigurava daljnje administriranje zajamčene minimalne naknade u centrima za socijalnu skrb.
Odredbe nacrta prijedloga Zakona vezane uz pravo na status njegovatelja i pravo na osobnu invalidninu stupaju na snagu osmog dana od dana objave predmetnog Zakona u Narodnim novinama.
Vremenski okvir postizanja ishoda u pogledu socijalne usluge obiteljske medijacije procjenjuje se nakon II/III kvartala 2018. godine zbog potrebe implementacije u praksi.
Odredbe predmetnog nacrta prijedloga Zakona u pogledu Centra za posebno skrbništvo stupaju na snagu 1. srpnja 2018. godine.
4.
UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi
Obrazloženje: Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi potrebno je donijeti do kraja IV. kvartala 2017. kako ne bi došlo do pravne praznine.
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):
Nijednim nenormativnim rješenjem nije moguće postići ishod.
Obrazloženje:
5.
UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
Ne
Ne
Ne
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
Ne
Ne
Ne
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
Ne
Ne
Ne
5.1.4.
Prepreke za razmjenu dobara i usluga
Ne
Ne
Ne
5.1.5.
Cijena roba i usluga
Ne
Ne
Ne
5.1.6.
Uvjet za poslovanje na tržištu
Ne
Ne
Ne
5.1.7.
Trošak kapitala u gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.1.8.
Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)
Ne
Ne
Ne
5.1.9.
Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.1.10.
Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.11.
Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije
Ne
Ne
Ne
5.1.12.
Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.13.
Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.14.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.1.15.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.
Nema izravnih gospodarskih učinaka.
Utvrdite veličinu adresata:
5.1.16.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.1.17.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.1.18.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.1.19.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.1.20.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.1.21.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.1.22.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.1.23.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.1.24.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.1.25.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.1.26.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.1.27.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:
Nema izravnih gospodarskih učinaka niti adresata.
5.1.28.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.2.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.2.1.
Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini
Ne
Ne
Ne
5.2.2.
Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu
Ne
Ne
Ne
5.2.3.
Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.2.4.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.2.5.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:
Nema izravnih učinaka na tržišno natjecanje
Utvrdite veličinu adresata:
5.2.6.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.2.7.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.2.8.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.2.9.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.2.10.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.2.11.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.2.12.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.2.13.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.2.14.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.2.15.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.2.16.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.2.17.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:
Nema izravnih učinaka na tržišno natjecanje niti na adresate.
5.2.17.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.3.
UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.3.1.
Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.
Ne
Ne
Ne
5.3.2.
Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva
Ne
Ne
Ne
5.3.3.
Socijalna uključenost
Ne
Ne
Da
5.3.4.
Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Da
5.3.5.
Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu
Ne
Ne
Da
5.3.6.
Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite
Ne
Ne
Da
5.3.7.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.3.8.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:
Predloženim nacrtom prijedloga Zakona utječe se na ciljanje i širenje mreže socijalnih usluga i naknada na najranjivije korisnike društva.
Utvrdite veličinu adresata:
5.3.9.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.3.10.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.3.11.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Da
5.3.12.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Da
5.3.13.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Da
5.3.14.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Da
5.3.15.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Da
5.3.16.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Da
5.3.17.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Da
5.3.18.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.3.19.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.3.20.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:
Navedene kategorije adresata i/ili su korisnici i/ili pružatelji prava (naknade i usluge) u sustavu socijalne skrbi.
5.3.21.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
Da
5.4.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.4.1.
Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području
Ne
Da
Ne
5.4.2.
Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta
Ne
Da
Ne
5.4.3.
Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine
Ne
Da
Ne
5.4.4.
Status regulirane profesije
Ne
Ne
Ne
5.4.5.
Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva
Ne
Da
Ne
5.4.6.
Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva
Ne
Da
Ne
5.4.7.
Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava
Ne
Ne
Ne
5.4.8.
Odnos između privatnog i poslovnog života
Ne
Da
Ne
5.4.9.
Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba
Ne
Da
Ne
5.4.10.
Pravo na kvalitetu radnog mjesta
Ne
Da
Ne
5.4.11.
Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava
Ne
Da
Ne
5.4.12.
Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja
Ne
Ne
Ne
5.4.13.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.4.14.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:
Predloženim nacrtom prijedloga Zakona utječe se na poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom te zapošljavanje članova obitelji kroz pravo na status njegovatelja, čime se stječu prava iz osnova rada.
Utvrdite veličinu adresata:
5.4.15.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.4.16.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.4.17.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Da
Ne
5.4.18.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Da
Ne
5.4.19.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Da
Ne
5.4.20.
Hrvatski branitelji
Ne
Da
Ne
5.4.21.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Da
Ne
5.4.22.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Da
Ne
5.4.23.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Da
Ne
5.4.24.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.4.25.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.4.26.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.
Predloženim nacrtom prijedloga Zakona utječe se na zapošljavanje i prava po osnovu rada dijela korisnika, posebno socijalno osjetljivih skupina te na dio pružatelja usluga.
5.4.27.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.5.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.5.1.
Utjecaj na klimu
Ne
Ne
Ne
5.5.2.
Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla
Ne
Ne
Ne
5.5.3.
Korištenje energije
Ne
Ne
Ne
5.5.4.
Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije
Ne
Ne
Ne
5.5.5.
Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta
Ne
Ne
Ne
5.5.6.
Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje
Ne
Ne
Ne
5.5.7.
Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi
Ne
Ne
Ne
5.5.8.
Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama
Ne
Ne
Ne
5.5.9.
Zaštita od utjecaja kemikalija
Ne
Ne
Ne
5.5.10.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.5.11.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:
Nema izravnih učinaka na zaštitu okoliša
Utvrdite veličinu adresata:
5.5.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.5.13.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.5.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.5.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.5.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.5.17.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.5.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.5.19.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.5.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.5.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.5.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.5.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.
Nema izravnih učinaka na zaštitu okoliša ni adresata
5.5.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.6.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.6.1.
Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata
Ne
Ne
Da
5.6.2.
Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava
Ne
Ne
Da
5.6.3.
Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije
Ne
Ne
Ne
5.6.4.
Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi
Ne
Ne
Ne
5.6.5.
Povreda prava na privatnost
Ne
Ne
Ne
5.6.6.
Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć
Ne
Da
Ne
5.6.7.
Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi
Ne
Da
Ne
5.6.8.
Pravo na pristup informacijama
Ne
Ne
Ne
5.6.9.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.6.10.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:
Predloženim nacrtom prijedloga Zakona poštiva se pravo jednakosti različitih skupina korisnika.
Utvrdite veličinu adresata:
5.6.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.6.13.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.6.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Da
5.6.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Da
5.6.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Da
Ne
5.6.17.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Da
5.6.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Da
5.6.19.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Da
5.6.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Da
5.6.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.6.22.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.6.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.
Predloženim nacrtom prijedloga Zakona utječe se na jednaku dostupnost prava i usluga različitim kategorijama korisnika te izjednačavanje istih pred zakonom.
5.6.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
Da
6.
Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:
DA
NE
6.1.
Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?
X
Obrazloženje:
6.2.
Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?
X
Obrazloženje:
6.3.
Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?
X
Obrazloženje:
6.4.
Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?
X
Obrazloženje:
6.5.
Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.
Obrazloženje:
Navedenim propisom ne uređuju se nikakve administrativne obveze poduzetnicima kojima bi se utjecalo na poslovanje malih ili srednjih poduzetnika kao ni njihove naknade i davanja niti se uređuju područja tržišne konkurencije
7.
Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).
SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.
SCM kalkulator dostupan je na stranici: http://www.mingo.hr/page/standard-cost-model
8.
SAŽETAK REZULTATA PRETHODNE PROCJENE
Ako je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata,
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata,
–mali izravni učinak i veliki broj adresata,
u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.
Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Procjena učinaka propisa
Potreba za PUP
Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa
DA
NE
8.1.
Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.
NE
8.2.
Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.
NE
8.3.
Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.
DA
8.4.
Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.
DA
8.5.
Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.
NE
8.6.
Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.
DA
MSP test
Potreba za MSP test
8.7.
Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo (MSP test)
DA
NE
8.8.
Provođenje MSP testa
NE
8.9.
Provođenje SCM metodologije
NE
9.
PRILOZI
10.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis:
Datum: 18.07.2017.
11.
Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
Uputa:
Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.
TEZE
ZA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI
Tijekom primjene odredbi Zakona o socijalnoj skrbi (»Narodne novine«, broj 157/13, 152/14, 99/15, 52/16 i 16/17) uočena je potreba za određenim zakonskim izmjenama i dopunama, a kako bi se zakonskim rješenjima primjerenije odgovorilo na potrebe određenih skupina stanovništva, kao i da bi se postigla viša razina pravne sigurnosti i jasnoće zakonskih odredbi.
Utvrdilo se da, u postupcima preispitivanja i prestanka određenih prava, postoje određene pravne praznine koje predstavljaju poteškoću u odlučivanju o vremenu kada pravo prestaje, odnosno kada se pravo treba priznati u drugačijem opsegu, stoga je, radi izbjegavanja dvojbi u interpretacijama i neujednačene prakse, nužno propisati primjenu odredbi, a kojima takvo odlučivanje jest precizno definirano, na odgovarajući način na sva prava koja se priznaju temeljem tog Zakona.
Odredbu kojom je propisano donošenje pravilnika kojim će se propisati vrsta i težina invaliditeta te vrsta i težina promjene u zdravstvenom stanju, kao i odredbu kojom je propisano donošenje pravilnika kojim će se propisati vrsta i opseg prijeke potrebe trajne ili privremene pomoći i njege potrebno je brisati, budući da je Uredbom o metodologijama vještačenja (»Narodne novine«, broj 153/14 i 108/15) isto već propisano.
Radi pravičnijeg postupanja i zaštite prava osoba s invaliditetom, odnosno u svrhu osiguravanja boljih uvjeta osobama s teškim invaliditetom ili drugim teškim trajnim promjenama u zdravstvenom stanju za uključivanje u svakodnevni život zajednice, potrebno je kao prihod koji se ne uračunava prilikom utvrđivanja ispunjavanja uvjeta za priznavanje prava na osobnu invalidninu, predvidjeti i plaću osobe o čijem pravu na osobnu invalidninu se odlučuje.
Odredbe o pravu na status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja potrebno je izmijeniti u smislu da se proširi kruga osoba kojima može biti priznato pravo na status njegovatelja, na način da se to pravo može priznati i bračnom ili izvanbračnom drugu osobe s invaliditetom. Naime, praksa je pokazala kako dosadašnje zakonsko rješenje ne odgovara u najvećoj mjeri životnim situacijama, i to kada bračni ili izvanbračni drug osobe s invaliditetom može također pružiti potrebnu skrb osobi s invaliditetom, uz valjano prepoznavanje takvog rješenja kroz institut statusa njegovatelja.
Ostvarivanje socijalnih usluga temeljem Zakona ukazalo je na problem nedostatnosti postojanja usluge preventivnog karaktera, koja pomaže obiteljima u krizi, stoga je potrebno Zakonom propisati obiteljsku medijaciju kao novu socijalnu uslugu u sustavu socijalne skrbi.
Naime, trenutno je u sustavu socijalne skrbi obiteljska medijacija svedena samo na rješavanje sporova vezano za sporazume u vezi s djecom i roditeljskom skrbi. Međutim, iz iskustava razvijenih europskih i svjetskih država, obiteljska medijacija ima veće mogućnosti primjene i u drugim aspektima obiteljskog života i širih obiteljskih odnosa te ima niz značajnih prednosti ne samo za sustav socijalne skrbi nego i za članove obitelji.
Radi bolje pristupačnosti socijalnih usluga korisnicima te boljeg iskorištavanja kapaciteta centara za pružanje usluga u zajednici, potrebno je proširiti popis usluga koje može pružati taj centar, i to na način da centar može pružati i usluge savjetovanja i pomaganja te usluge rane intervencije.
U Zakonu je potrebno ispraviti previd da fizička osoba može samostalno kao profesionalnu djelatnost pružati uslugu boravka, budući da to ne odgovara stvarnim mogućnostima takvog pružatelja usluge.
Potrebno je predvidjeti prestanak pružanja socijalnih usluga doma socijalne skrbi, centra za pružanje usluga u zajednici te centra za pomoć u kući i izvršnošću rješenja nadležnog tijela o prestanku pružanja socijalnih usluga, odnosno izvršnošću rješenja nadležnog inspektora o zabrani pružanja socijalnih usluga, a ne samo s prestankom rada tih ustanova sukladno Zakonu o ustanovama.
Dosadašnja praksa korištenja prava iz sustava socijalne skrbi (prvenstveno prava na socijalnu uslugu smještaja), ukazala je na potrebu zaštite specifične ranjivosti (nastale bilo zbog socijalne ugroženosti, bilo zbog nepovoljnih osobnih ili obiteljskih okolnosti zbog kojih se koristi određena usluga) korisnika koji se nalaze u nepovoljnoj životnoj situaciji, propisivanjem zaštite korisnika u sklapanju ugovora o otuđenju ili opterećenju imovine korisnika kojem se pruža usluga, s pravnom ili fizičkom osobom koja obavlja djelatnost socijalne skrbi te fizičkom osoba koja je zaposlena u djelatnosti socijalne skrbi, njegovim bračnim ili izvanbračnim drugom, životni partnerom ili srodnikom u ravnoj ili pobočnoj liniji do drugog stupnja.
Centar za posebno skrbništvo, kao ustanova koju osniva Republika Hrvatska rješenjem ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi, potrebno je urediti Zakonom o socijalnoj skrbi, budući da se novim Obiteljskim zakonom, čija izrada je u tijeku, više ne predviđa uređenje te ustanove.
Radi usklađivanja s novim konceptom Jedinstvenog centra za naknade (planiranog kao jedinstvene administrativne točke u odnosima građana i države na području ostvarivanja prava na socijalne naknade, uz prvotnu pretpostavku prelaska administriranja prava na zajamčenu minimalnu naknadu iz centara za socijalnu skrb u urede državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba), sukladno Nacionalnom programu reformi 2017., s obzirom da je analizom ureda državne uprave u županijama utvrđen problem neprilagođenih prostornih uvjeta i nedostatka potrebnih ljudskih kapaciteta, potrebno je brisati odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj skrbi (»Narodne novine«, broj 99/15) kojima je navedeni prelazak administriranja bio uređen. Navedene odredbe, zbog neprovedivosti (nikada nisu bile izvršene potrebne pripreme za takvo prebacivanje administriranja) nisu nikada niti stupile na snagu (stupanje na snagu tih odredbi odgođeno je u tri navrata).
Odredbu Zakona o socijalnoj skrbi kojom je propisano da se rješenje o priznanju prava na zajamčenu minimalnu naknadu ukida samcu, odnosno kućanstvu ako je samac ili član kućanstva u postupku priznavanja prava dao netočne ili nepotpune podatke o prihodu o kojima ovisi priznavanje prava ili opseg prava ili nije omogućio centru za socijalnu skrb uvid u prihod i imovinu, potrebno je dopuniti mogućnošću ukidanja prava na zajamčenu minimalnu naknadu i u slučaju ako je samac ili član kućanstva u postupku priznavanja prava dao netočne ili nepotpune podatke o imovini.
Radi pojednostavljenja postupaka ostvarivanja prava u sustavu socijalne skrbi, potrebno je jasno propisati u kojim slučajevima (kod kojeg prava) se izrađuje individualni plan promjene za korisnika prava.