NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O TRŽIŠTU KAPITALA
Zagreb, studeni 2017.
PRIJEDLOG ZAKONA O TRŽIŠTU KAPITALA
- Ukupno komentara:
- Ukupno općih komentara:
- Ukupno nadopuna teksta:
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o tržištu kapitala sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1., a u vezi sa člankom 49. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 85/2010 – pročišćeni tekst i 5/2014 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Područje tržišta kapitala u Republici Hrvatskoj uređeno je Zakonom o tržištu kapitala (Narodne novine, br. 88/2008, 146/2008, 74/2009, 54/2013, 159/2013, 18/2015, 110/2015 i 123/2016; u daljnjem tekstu: Zakon) koji je donesen 28. srpnja 2008. godine, a stupio je na snagu 1. siječnja 2009. godine.
Njegovim donošenjem stvoreni su ključni preduvjeti za integraciju financijskog tržišta u jedinstveno tržište država članica Europske unije.
Odredbama Zakona uređeno je područje poslovanja osoba ovlaštenih za obavljanje poslova s financijskim instrumentima, uvjeti za organizirano trgovanje financijskim instrumentima, postupak izdavanja vrijednosnih papira javnom ponudom, zaštita ulagatelja i nositelja prava iz vrijednosnih papira, uređeni su nematerijalizirani vrijednosni papiri te ustrojstvo i ovlaštenja središnjeg klirinško depozitarnog društva i burze, uređena su prava i obveze sudionika na tržištu kapitala, postupak nadzora od strane Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (u daljnjem tekstu: Agencija) te suradnja nadležnih tijela.
Zakon se do sada mijenjao sedam puta prvenstveno u svrhu daljnjeg usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije (koja je u području tržišta kapitala vrlo dinamična i podložna promjenama), odnosno stvaranja preduvjeta za potpunu integraciju financijskog tržišta Republike Hrvatske u jedinstveno tržište država članica Europske unije. Pristupanjem punopravnom članstvu Europske unije, stupile su na snagu odredbe kojima je omogućena liberalizacija tržišta kapitala i prekogranična suradnja.
Republika Hrvatska postala je dio jedinstvenog unutarnjeg tržišta Europske unije te je obvezna kontinuiranim usklađenjima svog regulatornog okvira omogućiti istovjetnu primjenu odredaba propisa Europske unije kao i u drugim državama članicama.
Zbog potrebe za daljnjim usklađivanjem hrvatskog regulatornog okvira tržišta kapitala s propisima Europske unije iz predmetnog područja, a kako bi se zbog brojnih prethodnih izmjena Zakona izbjegla njegova nepreglednost, pristupilo se izradi Prijedloga Zakona o tržištu kapitala (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona).
Odredbama Prijedloga zakona u odnosu na važeći Zakon dodatno je uređeno područje poslovanja osoba ovlaštenih za obavljanje poslova s financijskim instrumentima, detaljnije su propisani uvjeti trgovanja financijskim instrumentima te su propisani uvjeti trgovanja robnim izvedenicama, emisijskim jedinicama i izvedenicama na emisijske izvedenice. Uveden je institut pružatelja usluga dostave podataka, s ciljem maksimiziranja transparentnosti i smanjenja fragmentacije podataka. Unaprijeđena je zaštita ulagatelja s ciljem osnaživanja okvira za pružanje usluga investicijskog savjetovanja i upravljanja portfeljem, kao i poboljšanja kvalitete informacija koji se daju klijentima vezano uz investicijske usluge koje im se pružaju. Uvode se veći regulatorni zahtjevi obzirom na razvoj tehnologije i tržišne infrastrukture, a vezano uz nove trgovinske platforme i visokofrekventno i algoritamsko trgovanje. Uređeni su nematerijalizirani vrijednosni papiri te ustrojstvo i ovlaštenja središnjeg depozitorija vrijednosnih papira, središnje druge ugovorne strane i burze te prava i obveze sudionika na tržištu kapitala, posebno u području zabrane trgovanja na temelju povlaštenih informacija, nezakonitog objavljivanja povlaštenih informacija i manipuliranja (zlouporabe) tržištem. S ciljem povećanja transparentnosti povećane su obveze za izvještavanjem Agencije i Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (dalje: ESMA). Također, postrožene su mjere i sankcije koje mogu biti poduzete protiv pravnih i fizičkih osoba sudionika na tržištu kapitala te su propisani alati za provedbu mjera koje je Europska komisija dodijelila ESMA-i.
Novine koje donosi ovaj Prijedlog zakona u odnosu na važeći Zakon, prvenstveno su vezane uz usklađivanje hrvatskog regulatornog okvira za tržište kapitala s:
- Direktivom 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU - tzv. Direktiva MiFID II i
- Direktivom (EU) 2016/1034 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. lipnja 2016. o izmjeni Direktive 2014/65/EU o tržištu financijskih instrumenata – tzv. Quick fix direktivom.
U odnosu na važeći regulatorni okvir kojim je implementirana direktiva 2004/39/EZ (dalje: MiFID I) iz 2007., a kojom je propisano pružanje investicijskih usluga te trgovanje financijskim instrumentima od strane kreditnih institucija i investicijskih društava te poslovanje tradicionalnih burzi i alternativnih trgovinskih mjesta, čiji su nedostaci postali vidljivi tijekom financijske krize, Direktiva 2014/65/EU (dalje: MiFID II) pruža značajno proširenje regulatornog opsega i uvodi stroža pravila za investicijska društva (uključujući kreditne institucije i druge pružatelje investicijskih usluga), kao i za organizirana tržišta i pružatelje usluga dostave podataka. U skladu s navedenim, direktiva MiFID II u odnosu na direktivu MiFID I donosi značajne promjene u tri specifična područja, točnije:
- uvodi veće regulatorne zahtjeve od postojećih uzimajući u obzir razvoj tehnologije i tržišne infrastrukture u industriji financijskih usluga (kao što je pojava novih trgovinskih platformi i rast visokofrekventnih i algoritamskih trgovanja),
- nastoji unaprijediti sustav zaštite ulagatelja, obzirom na uočene nedostatke tijekom financijske krize te
- ima za cilj maksimiziranje transparentnosti i smanjenje fragmentacije podataka, kako bi svi dionici na tržištu, a posebno ulagatelji, mogli donositi informirane odluke te kako bi se unaprijedila učinkovitost financijskog sustava.
Prenošenjem direktive MiFID II u hrvatski zakonodavni okvir uvode se sljedeće novine:
- uvode se nove tržišne strukture i proširuje opseg korištenja subjekata posebne namjene na tim tržišnim strukturama,
- uvode se OTC transakcije i za robne izvedenice,
- pojačana je potreba za transparentnošću i izvještavanjem prije i poslije trgovanja,
- unaprijeđena je zaštita ulagatelja poboljšanjem prodajnih pravila i uvođenjem obveze za pružanjem kvalitetnijih informacija klijentima,
- detaljnije su propisane ovlasti nadzornih tijela matičnih država članica i država članica domaćina, kao i organizacijski zahtjevi u pogledu organizacijskih odgovornosti uprave i upravljačkih tijela,
- postavljena su pravila za treće zemlje koje žele trgovati unutar Europske unije te
- su utvrđene zabrane i ograničenja pozicijskih limita, kao i sankcije za njihovo nepoštivanje.
Direktivom MiFID II propisano je da se na tržišne strukture primjenjuju jednaki zahtjevi za transparentnošću prije i poslije trgovanja, kao i jednaka organizacija i nadzor. Također, kako bi se povećala transparentnost, konkurencija i zaštita ulagatelja, navedenom direktivom propisana je potreba osiguravanja kvalitetnih i dostupnih podataka s pojedinih tržišta, na temelju kojih sudionici na tržištu donose investicijske odluke. Pritom je potrebno voditi računa o prikladnom formatu podataka, troškovima njihovog prikupljanja i obrade. Nadalje, prošireni su zahtjevi o transparentnosti prije i/ili poslije trgovanja na veći broj financijskih instrumenata, uključujući obveznice i strukturirane financijske proizvode, kao i na izvedenice koje ispunjavaju određene uvjete neovisno gdje je trgovanje provedeno.
Vezano uz zaštitu ulagatelja, direktiva MiFID II dodatno postrožuje okvir za pružanje usluga investicijskog savjetovanja i upravljanja portfeljem te uvodi zabranu dodatnih poticaja kod neovisnog investicijskog savjetovanja i upravljanja portfeljem. Jednako tako, vezano uz organizacijske zahtjeve, ova direktiva proširuje kriterije za odabir i utvrđivanje primjerenosti upravljačkog tijela investicijskog društva.
Nadalje, Direktiva MiFID II u pogledu pružanja investicijskih usluga subjekata iz trećih zemalja na tržištima kapitala Europske unije propisuje diskreciju nacionalnih zakonodavnih okvira i zahtjeva, pri čemu su navedeni subjekti za pružanje investicijskih usluga u Europskoj uniji obvezni osnovati podružnicu. Vezano uz prekršajne odredbe, subjekti iz trećih zemalja ne smiju imati povlašteni tretman u odnosu na subjekte iz država članica.
Također, ovom direktivom uvodi se pojam trgovanja pozicijskim limitima odnosno ograničenja trgovanja robnim izvedenicama, emisijskim jedinicama i izvedenicama na emisijske izvedenice, kao i sankcije za njihovo nepoštivanje.
Nadalje, detaljnije su propisane mjere i sankcije koje će se primjenjivati na one fizičke i/ili pravne osobe sudionike tržišta kapitala, koje su odgovorne za određene prekršaje.
Što se pak tiče Direktive (EU) 2016/1034, tzv. Quick Fix Direktive, njome je, zbog kompleksnih tehnoloških zahtjeva vezanih uz prilagodbu sudionika tržišta kapitala brojnim regulatornim zahtjevima iz direktive MiFID II, prolongirana primjena iste te je omogućeno državama članicama prenošenje direktive MiFID II u nacionalno zakonodavstvo do 3. srpnja 2017., s primjenom od 3. siječnja 2018. (osim odredaba koje se odnose na rokove izrade izvješća ESMA-e prema Europskoj komisiji, koje u odnosu na datume navedene u direktivi MiFID II stupaju na snagu godinu dana kasnije).
Nadalje, ovim Prijedlogom zakona također se omogućuje potpuna provedba sljedećih Uredbi Europske unije, koje imaju direktnu primjenu od dana stupanja na snagu u svim zemljama Euroske unije:
- Uredbe (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištima financijskih instrumenata i izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012
- Uredbe (EU) 2016/1033 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. lipnja 2016. o izmjeni Uredbe (EU) br. 600/2014 o tržištima financijskih instrumenata, Uredbe (EU) br. 596/2014 o zlouporabi tržišta i Uredbe (EU) br. 909/2014 o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira
- Uredbe (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o zlouporabi tržišta (Uredba o zlouporabi tržišta) te stavljanju izvan snage Direktive 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i direktiva Komisije 2003/124/EZ, 2003/125/EZ i 2004/72/EZ
- Uredba (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju
- Uredba (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012
- Uredba (EU) 2017/1129 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja za trgovanje na uređenom tržištu te stavljanju izvan snage Direktive 2003/71/EZ
na način da se za iste utvrđuju nadležna tijela, područje rada i ovlasti nadležnih tijela za provedbu predmetnih uredbi, kao i odgovarajuće prekršajne odredbe.
U skladu s navedenim, ovim Prijedlogom zakona omogućuje se provedba odredbi Uredbe (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištima financijskih instrumenata i izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (dalje: MiFIR), koja zajedno s direktivom MiFID II čini jedinstveni zakonodavni okvir za sudionike na tržištu kapitala Europske unije (investicijska društva, kreditne institucije, financijske druge ugovorne strane, nefinancijske druge ugovorne strane, središnje druge ugovorne strane i osobe koje imaju vlasnička prava na referentne vrijednosti). Navedenom uredbom uspostavljaju se jedinstveni zahtjevi s obzirom na: objavljivanje podataka o trgovanju, izvješćivanje nadležnih tijela o transakcijama, trgovanje izvedenicama na organiziranim mjestima te ne diskriminirajući pristup poravnanju i trgovanju referentnim vrijednostima. Nadalje, detaljnije su propisane ovlasti nadležnih tijela, ESMA-e i Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) te ovlasti ESMA-e u pogledu kontrola nad upravljanjem pozicijama i ograničenjima pozicija, kao i pružanje investicijskih usluga ili obavljanje aktivnosti od strane društava iz trećih zemalja s podružnicom ili bez nje, koja djeluju u skladu s mjerodavnom odlukom o jednakovrijednosti Europske Komisije.
Odredbama Uredbe (EU) 2016/1033 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. lipnja 2016. o izmjeni Uredbe (EU) br. 600/2014 o tržištima financijskih instrumenata, Uredbe (EU) br. 596/2014 o zlouporabi tržišta i Uredbe (EU) br. 909/2014 o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira nomotehnički su izmijenjene određene pogreške u tekstu Uredbe MiFIR te je zbog kompleksnih tehnoloških zahtjeva vezanih uz prilagodbu sudionika tržišta kapitala brojnim regulatornim zahtjevima iz predmetne uredbe odgođena primjena iste u državama članicama sa 3. srpnja 2017. na 3. siječnja 2018. (osim odredaba koje su se trebale primjenjivati od 3. siječnja 2019., koje stupaju na snagu 3. siječnja 2020.). Također, navedenom uredbom propisani su rokovi primjene pojedinih odredbi Uredbe (EU) br. 596/2014 o zlouporabi tržišta (dio odredbi primjenjiv je od 3. srpnja 2016., a dio od 3. siječnja 2018. godine).
Nadalje, Prijedlogom zakona omogućuje se provedba odredbi Uredbe (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o zlouporabi tržišta (Uredba o zlouporabi tržišta) te stavljanju izvan snage Direktive 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i direktiva Komisije 2003/124/EZ, 2003/125/EZ i 2004/72/EZ, čime se uspostavlja zajednički regulatorni okvir za zabranu trgovanja na temelju povlaštenih informacija, nezakonitog objavljivanja povlaštenih informacija i manipuliranja tržištem (zlouporaba tržišta), kao i mjere za sprečavanje zlouporabe tržišta kako bi se osigurao integritet financijskih tržišta unutar Unije te povećala zaštita ulagatelja i povjerenje u ta tržišta.
Nadalje, Prijedlogom zakona omogućuje se i provedba odredbi Uredbe (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012, čime se utvrđuju jedinstveni zahtjevi za namiru financijskih instrumenata u Uniji i pravila za organizaciju i ponašanje središnjih depozitorija vrijednosnih papira (CSD-ova) za promicanje sigurne, učinkovite i neometane namire svih financijskih instrumenata i djelatnosti CSD-ova.
Dana 20. srpnja 2017. stupila je na snagu Uredba (EU) 2017/1129 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja za trgovanje na uređenom tržištu te stavljanju izvan snage Direktive 2003/71/EZ (dalje: nova Uredba o prospektu), koja je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama. Ono što je značajno kod nove Uredbe o prospektu je stupnjevita primjena pojedinih odredbi Uredbe, propisana člankom 49. nove Uredbe o prospektu, pa se jedan set odredbi nove Uredbe o prospektu primjenjuje od 20. srpnja 2017., drugi set odredbi primjenjuje se od 21. srpnja 2018., a treći set odredbi koji je ujedno najveći te se odnosi na preostale odredbe nove Uredbe o prospektu, primjenjuje se od 21. srpnja 2019. godine.
Nova Uredba o prospektu predstavlja glavni dio plana Europske komisije za uspostavu unije tržišta kapitala te će ista od 21. srpnja 2019. u cijelosti zamijeniti dosadašnji prospektni regulatorni okvir koji trenutačno čine Direktiva o prospektu 2003/71/EZ i sve njezine naknadne izmjene i dopune, Uredbu (EU) br. 809/2004 i sve njezine naknadne izmjene i dopune, uključujući i dva seta regulatornih tehničkih standarda propisanih Delegiranom Uredbom (EU) br. 382/2014 i Delegiranom Uredbom (EU) br. 2016/301 (RTS-ovi).
Prijedlog zakona sadrži odredbe kojima su u hrvatski pravni sustav prenesene važeće odredbe Direktive o prospektu 2003/71/EZ i svih njezinih naknadnih izmjena i dopuna, odredbe kojima se omogućava provedba Uredbe (EU) br. 809/2004 i svih njezinih naknadnih izmjena i dopuna i RTS-ova kao i odredbe kojima se omogućava primjena pojedinih odredbi nove Uredbe o prospektu za koje je člankom 49. navedene uredbe propisano da se počinju primjenjivati od 20. srpnja 2017. te od 21. srpnja 2018. godine. Odredbe nove Uredbe o prospektu koje se primjenjuju od 20. srpnja 2017. odnose se na iznimke od obveze objave prospekta u svezi s uvrštenjem vrijednosnih papira na uređeno tržište, dok se odredbe nove Uredbe o prospektu koje se počinju primjenjivati od 21. srpnja 2018. odnose na izuzeće javnih ponuda vrijednosnih papira ukupne vrijednosti u Europskoj uniji manje od 1 000 000 EUR-a koja se izračunava tijekom razdoblja od 12 mjeseci, od primjene odredbi nove Uredbe o prospektu.
Dijelom Trećim Glavom Drugom (članci 455. do 510. Prijedloga zakona) nastavlja se usklađenje hrvatskog regulatornog okvira za tržište kapitala s pravnom stečevinom Europske unije u pogledu informacija o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište u Europskoj uniji, odnosno usklađenje s odredbama:
1) Direktive 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2004. o usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u vezi s informacijama o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu i o izmjeni Direktive 2001/34/EZ (dalje: Direktiva o transparentnosti), kako je posljednje izmijenjena Direktivom 2013/50/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2013. o izmjenama Direktive 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u vezi s informacijama o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu, Direktive 2003/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja u trgovanje i Direktive Komisije 2007/14/EZ o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredbi Direktive 2004/109/EZ i
2) Direktive Komisije 2007/14/EZ od 8. ožujka 2007. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredbi Direktive 2004/109/EZ o usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u odnosu na informacije o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu (dalje: Provedbena Direktiva o transparentnosti).
Naime, regulatorni okvir objavljivanja informacija o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište kako ga predviđa Direktiva o transparentnosti i Provedbena Direktiva o transparentnosti u Republici Hrvatskoj postavljen je 2008. stupanjem na snagu Zakona te je u cijelosti usklađen s posljednjim izmjenama Direktive o transparentnosti iz 2013. godine.
Kako bi se u Republici Hrvatskoj, koja je dio jedinstvenog unutarnjeg tržišta Europske unije, nastavila istovjetna primjena odredbi propisa Europske unije kao i u drugim državama članicama u pogledu informacija o izdavateljima čiju su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište, ovim Zakonom prenose se u hrvatski pravni sustav odredbe Direktive o transparentnosti i Provedbene Direktive o transparentnosti, uz uvažavanje prava Republike Hrvatske kao matične države članice za propisivanjem strožih zahtjeva u pogledu određenih obveza uzimajući u obzir specifičnosti hrvatskog tržišta kapitala, posebice vodeći računa o malim i srednjim izdavateljima koji prikupljaju sredstva u Europskoj uniji, uz istovremeno zadržavanje dosegnute razine transparentnosti, pri čemu ne dolazi do dodatnog administrativnog opterećenja izdavatelja niti ostalih sudionika na tom tržištu kapitala.
Zaključno, ovim Prijedlogom zakona osigurava se daljnje pravno uređenje/usklađenje hrvatskog tržišta kapitala s pravnom stečevinom Europske unije i europskim standardima.
Naime, pravno područje tržišta kapitala u Europskoj uniji vrlo je dinamično i podložno čestim promjenama, tako da je navedeno usklađivanje odredbi Prijedloga zakona s prethodno navedenim propisima, kao i podzakonskih akata koje će temeljem istoga uslijediti, očekivano.
III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske.
IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O TRŽIŠTU KAPITALA
Sukladno člancima 183. i 189. Poslovnika Hrvatskoga sabora (Narodne novine, broj 81/2013 i 113/2016) predlaže se donošenje ovoga Prijedloga zakona u redovnom postupku.
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O TRŽIŠTU KAPITALA
DIO PRVI
OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovaj Zakon uređuje:
1. odobrenje za rad i poslovanje investicijskog društva i drugih osoba ovlaštenih za pružanje investicijskih usluga
2. odobrenje za rad i poslovanje tržišnog operatera i uređenog tržišta
3. odobrenje za rad i poslovanje pružatelja usluge dostave podataka
4. uvjete za ponudu vrijednosnih papira javnosti i uvrštenje vrijednosnih papira na uređeno tržište
5. obveze u vezi objavljivanja informacija o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište
6. zabranu zlouporabe tržišta
7. pohranu financijskih instrumenata i poravnanje i namiru poslova s financijskim instrumentima
8. suradnju nadležnih tijela i
9. ovlasti i postupanje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga pri provođenju ovoga Zakona.
Prijenos propisa Europske unije
Članak 2.
(1) Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive:
1. Direktiva 97/9/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 3. ožujka 1997. o sustavima naknada štete za investitore (SL L 84, 26.3.1997.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 97/9/EZ)
2. Direktiva 98/26/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 1998. o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru vrijednosnih papira (SL L 166, 11.6.1998.), kako je posljednje izmijenjena Uredbom (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012 (Tekst značajan za EGP) (SL L 257, 28.8.2014.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 98/26/EZ)
3. Direktiva 2003/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 4. studenoga 2003. o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja u trgovanje te o izmjeni Direktive 2001/34/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 345, 31.12.2003.) kako je posljednje izmijenjena Direktivom 2014/51/EU Europskog Parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni direktiva 2003/71/EZ i 2009/138/EZ te uredbi (EZ) br. 1060/2009, (EU) br. 1094/2010 i (EU) br. 1095/2010 u pogledu ovlasti Europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) i Europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala) (SL L 153, 22.5.2014.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2003/71/EZ)
4. Direktiva 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2004. o usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u vezi s informacijama o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu i o izmjeni Direktive 2001/34/EZ (SL L 390, 31.12.2004.) kako je posljednje izmijenjena Direktivom 2013/50/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2013. o izmjenama Direktive 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u vezi s informacijama o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu, Direktive 2003/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja u trgovanje i Direktive Komisije 2007/14/EZ o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredbi Direktive 2004/109/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 294, 6.11.2013.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2004/109/EZ)
5. Direktiva Komisije 2007/14/EZ od 8. ožujka 2007. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredbi Direktive 2004/109/EZ o usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u odnosu na informacije o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu (SL L 69, 9.3.2007.) kako je posljednje izmijenjena Direktivom 2013/50/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2013. o izmjenama Direktive 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u vezi s informacijama o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu, Direktive 2003/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja u trgovanje i Direktive Komisije 2007/14/EZ o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredbi Direktive 2004/109/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 294, 6.11.2013.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2007/14/EZ)
6. Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 176, 27.6.2013.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2013/36/EU)
7. Direktiva 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 173, 12.6.2014.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2014/59)
8. Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (preinačena) (Tekst značajan za EGP) (SL L 173, 12.6.2014.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2014/65/EU)
9. Direktiva (EU) 2016/1034 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. lipnja 2016. o izmjeni Direktive 2014/65/EU o tržištu financijskih instrumenata (Tekst značajan za EGP) (SL L 175, 30.6.2016.) (dalje: Direktiva (EU) 2016/1034)
10. Delegirana direktiva Komisije (EU) 2017/593 od 7. travnja 2016. o dopuni Direktive 2014/65 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi sa zaštitom financijskih instrumenata i novčanih sredstava koja pripadaju klijenatima, obvezama upravljanja proizvodima i pravilima koja se primjenjuju na davanje ili primanje naknada, provizija ili novčanih ili nenovčanih koristi (Tekst značajan za EGP)(SL 87, 31.3.2017.)
(2) Ovim se Zakonom detaljnije uređuje provedba sljedećih uredbi Europske unije:
1. Uredba Komisije (EZ) br. 809/2004 od 29. travnja 2004. o provedbi Direktive 2003/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu informacija koje sadrže prospekti te o njihovom obliku, upućivanju na informacije i objavljivanju takvih prospekata i distribuciji oglasa (Tekst značajan za EGP) kako je posljednje izmijenjena Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2016/301 оd 30. studenoga 2015. o dopuni Direktive 2003/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za odobrenje i objavu prospekta i distribuciju oglasa te o izmjeni Uredbe Komisije (EZ) br. 809/2004 (Tekst značajan za EGP) (SL L 58, 4.3.2016.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 809/2004).
2. Uredba (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (Tekst značajan za EGP) (SL L 201, 27.7. 2012.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 648/2012)
3. Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (Tekst značajan za EGP) (SL L 176, 27.6.2013.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 575/2013)
4. Uredba (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o zlouporabi tržišta (Uredba o zlouporabi tržišta) te stavljanju izvan snage Direktive 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i direktiva Komisije 2003/124/EZ, 2003/125/EZ i 2004/72/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 173, 12. 6. 2014.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 596/2014)
5. Uredba (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištima financijskih instrumenata i izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (Tekst značajan za EGP) (SL L 173, 12.6.2014.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 600/2014)
6. Uredba (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012 (Tekst značajan za EGP) (SL L 257, 28. 8. 2014.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 909/2014)
7. Uredba (EU) 2016/1033 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. lipnja 2016. o izmjeni Uredbe (EU) br. 600/2014 o tržištima financijskih instrumenata, Uredbe (EU) br. 596/2014 o zlouporabi tržišta i Uredbe (EU) br. 909/2014 o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira (Tekst značajan za EGP) (SL L 175, 30.6.2016.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 2016/1033)
8. Uredba (EU) 2017/1129 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja za trgovanje na uređenom tržištu te stavljanju izvan snage Direktive 2003/71/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 168, 30.6.2017.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 2017/1129)
(3) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga je nadležna i odgovorna za provedbu i nadzor primjene ovoga Zakona i uredbi Europske unije iz stavka 2. ovoga članka te je ovlaštena donositi provedbene propise radi provedbe uredbi Europske unije iz stavka 2. ovoga članka u slučajevima kada pojedina Uredba ili ovaj Zakon na to ovlašćuju, radi provedbe provedbenih i regulatornih tehničkih standarda i usklađivanja sa smjernicama i preporukama koje su ovlaštene donositi europska nadzorna tijela u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1093/2010 i člankom 16. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
(4) Smjernice koje europska nadzorna tijela donose u skladu sa svojim ovlastima, obvezujuće su za Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga i osobe čije su obveze definirane odredbama ovoga Zakona i relevantnih propisa, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
a) da se, sukladno proceduri propisanoj uredbama kojima se osnivaju europska nadzorna tijela, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga očitovala da se obvezuje u cijelosti ili djelomično pridržavati odredbi pojedine smjernice ili da se do određenog roka namjerava uskladiti s pojedinom smjernicom
b) da je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga na svojoj mrežnoj stranici objavila obavijest o očitovanju iz točke a) ovoga stavka
pri čemu je stupanje na snagu i početak primjene određen pojedinom smjernicom.
(5) O zadaćama i odgovornostima koje su joj dodijeljene ovim Zakonom, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga obavještava Europsku komisiju, ESMA-u i nadležna tijela država članica.
Pojmovi upotrijebljeni u ovome Zakonu
Članak 3.
(1) Pojedini pojmovi koji se upotrebljavaju u ovom Zakonu imaju sljedeće značenje:
1) Agencija je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga čije su nadležnosti i djelokrug rada propisani Zakonom o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga i ovim Zakonom.
2) financijski instrumenti su:
a) prenosivi vrijednosni papiri,
b) instrumenti tržišta novca,
c) udjeli u subjektima za zajednička ulaganja,
d) izvedenice u koje se ubrajaju:
– opcije (options), budućnosnice (futures), zamjene (swaps), kamatni unaprijedni ugovori (forward rate agreements) i svi drugi ugovori o izvedenicama koji se odnose na vrijednosne papire, valute, kamatne stope ili prinose, emisijske jedinice ili druge izvedene instrumente financijske indekse ili financijske mjerne veličine koje se mogu namiriti fizički ili u novcu,
– opcije (options), budućnosnice (futures), zamjene (swaps), unaprijedni ugovori i svi drugi ugovori o izvedenicama koji se odnose na robu, a moraju se namiriti u novcu ili se mogu namiriti u novcu na zahtjev jedne ugovorne strane, osim zbog povrede ili drugog razloga za raskid ugovora
– opcije, budućnosnice, zamjene i bilo koji drugi ugovori o izvedenicama koji se odnose na robu, a mogu se namiriti fizički, pod uvjetom da se njima trguje na uređenom tržištu, MTP-u ili OTP-u, osim onih koji se odnose na veleprodajne energetske proizvode kojima se trguje na organiziranoj trgovinskoj platformi i koji se moraju namiriti fizički u skladu s uvjetima iz članka 5. Uredbe EU 2398
– opcije, budućnosnice, zamjene, unaprijedni ugovori i bilo koji drugi ugovori o izvedenicama koji se odnose na robu, a mogu se namiriti fizički, ako nisu navedeni u alineji 3. podtočke d. ove točke i ako nemaju komercijalnu namjenu, koji imaju obilježja drugih izvedenih financijskih instrumenata
– izvedeni instrumenti za prijenos kreditnog rizika
– financijski ugovori za razlike (eng. financial contracts for differences )
– opcije, budućnosnice, zamjene, kamatni unaprijedni ugovori i bilo koji drugi ugovori o izvedenicama koji se odnose na klimatske varijable, vozarine, stope inflacije ili druge službene ekonomske statističke podatke, a moraju se namiriti u novcu ili se mogu namiriti u novcu na zahtjev jedne ugovorne strane, osim zbog povrede ili drugog razloga za raskid ugovora, kao i bilo koji drugi ugovori o izvedenicama koji se odnose na imovinu, prava, obveze, indekse i mjerne veličine koje nisu navedene u ovoj točki, a koji imaju obilježja drugih izvedenih financijskih instrumenata uzimajući u obzir, između ostalog, trguje li se njima na uređenom tržištu, multilateralnoj trgovinskoj platformi ili organiziranoj trgovinskoj platformi
- emisijske jedinice koje se sastoje od bilo kojih jedinica priznatih za usklađenost sa zahtjevima zakona koji uređuje zaštitu okoliša (sustav trgovanja emisijama).
3) prenosivi vrijednosni papiri su one vrste vrijednosnih papira koji su prenosivi na tržištu kapitala, kao što su:
a) dionice i drugi ekvivalentni vrijednosni papiri koji predstavljaju udio u kapitalu ili članskim pravima u društvu ili drugom subjektu, te potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima za dionice
b) obveznice i drugi oblici sekuritiziranog duga, uključujući i potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima za takve vrijednosne papire
c) svi ostali vrijednosni papiri koji daju pravo na stjecanje ili prodaju prenosivih vrijednosnih papira ili koji se namiruju u novcu pozivanjem na prenosive vrijednosne papire, valute, kamatne stope ili prinose, robu ili druge indekse ili mjerne veličine.
Instrumenti plaćanja ne smatraju se prenosivim vrijednosnim papirima u smislu točke 3. ovoga članka.
4) potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima su vrijednosni papiri koji su prenosivi na tržištu kapitala i koji predstavljaju vlasništvo vrijednosnih papira inozemnog izdavatelja, a koji se mogu uvrstiti na uređeno tržište i kojima se može trgovati neovisno o vrijednosnim papirima inozemnog izdavatelja.
5) instrumenti tržišta novca su one vrste instrumenata kojima se uobičajeno trguje na tržištu novca, kao što su trezorski, blagajnički i komercijalni zapisi i certifikati o depozitu, osim instrumenata plaćanja.
6) strukturirani depozit je depozit kako je definiran zakonom kojim se uređuje sustav osiguranja depozita, kod kojeg se glavnica u cijelosti isplaćuje po dospijeću, a kamata ili premija se isplaćuje ili podliježe riziku u ovisnosti o formuli koja može uključivati elemente kao što su:
a) indeks ili kombinacija indeksa, osim ako se radi o depozitu s promjenjivom kamatnom stopom čiji je povrat izravno povezan s indeksom kamatne stope poput Euribora ili Libora
b) financijski instrumenti ili kombinacija financijskih instrumenata
c) roba ili kombinacija robe ili druge materijalne ili nematerijalne nezamjenjive imovine ili
d) devizni tečaj ili kombinacija deviznih tečajeva.
7) fond kojim se trguje na burzi ili ETF je fond čijom se najmanje jednom klasom udjela ili rodom dionica tijekom dana trguje na najmanje jednom mjestu trgovanja i s najmanje jednim održavateljem tržišta koji poduzima mjere kojima se osigurava da cijena udjela ili dionica na tom mjestu trgovanja bitno ne odstupa od neto vrijednosti imovine po udjelu odnosno dionici, i ako je primjenjivo, indikativne neto vrijednosti imovine po udjelu odnosno dionici.
8) certifikati su certifikati kako su definirani u članku 2. stavku 1. točki (27) Uredbe (EU) br. 600/2014.
9) strukturirani financijski proizvodi su strukturirani financijski proizvodi kako su definirani u članku 2. stavku 1. točki (28) Uredbe (EU) br. 600/2014.
10) izvedenice su izvedenice kako su definirane u članku 2. stavku 1. točki (29) Uredbe (EU) br. 600/2014.
11) robne izvedenice su robne izvedenice kako su definirane u članku 2. stavku 1. točki (30) Uredbe (EU) br. 600/2014.
12) ugovori o energetskim izvedenicama su opcije, budućnosnice, zamjene i svaki drugi ugovor o izvedenicama iz stavka 1. točke 2. podtočke d. alineje 3. koji se odnosi na ugljen ili naftu, kojim se trguje na OTP-u i koji se mora fizički namiriti.
13) OTC izvedenica ili ugovor o OTC izvedenicama je OTC izvedenica ili ugovor o OTC izvedenicama kako je definiran člankom 2. točkom 7. Uredbe (EU) br. 648/2012.
14) veleprodajni energetski proizvod je veleprodajni energetski proizvod kako je definiran u članku 2. točki 4. Uredbe (EU) br. 1227/2011.
15) poljoprivredne robne izvedenice su ugovori o izvedenicama koji se odnose na proizvode nabrojane u članku 1. Uredbe (EU) br. 1308/2013 i njezinom Prilogu I., Dijelovima I. do XX. I XXIV/1.
16) nematerijalizirani oblik je nematerijalizirani oblik kako je definiran člankom 2. stavkom 1. točkom 4. Uredbe (EU) br. 909/2014.
17) imobilizacija je imobilizacija kako je definirana člankom 2. stavkom 1. točkom 3. Uredbe (EU) br. 909/2014.
18) investicijsko društvo je svaka pravna osoba čija je redovna djelatnost pružanje jedne ili više investicijskih usluga trećim osobama i/ili obavljanje jedne ili više investicijskih aktivnosti na profesionalnoj osnovi.
19) investicijsko savjetovanje je davanje osobnih preporuka u smislu članka 9. Uredbe (EU) 2398 klijentu koje se odnose na jednu ili više transakcija financijskim instrumentima, na zahtjev klijenta ili na inicijativu investicijskog društva.
20) izvršavanje naloga za račun klijenata je postupanje s ciljem ugovaranja kupnje ili prodaje jednog ili više financijskih instrumenata za račun klijenata, uključujući sklapanje ugovora o prodaji financijskih instrumenata koje izdaje investicijsko društvo ili kreditna institucija prilikom izdavanja tih financijskih instrumenata.
21) trgovanje za vlastiti račun je trgovanje koristeći se vlastitim kapitalom iz kojeg proizlaze transakcije s jednim ili više financijskih instrumenata.
22) upravljanje portfeljem je upravljanje portfeljima koji uključuju jedan ili više financijskih instrumenata, na individualnoj i diskrecijskoj osnovi, u skladu s ovlaštenjem/nalogom klijenta.
23) klijent je svaka fizička ili pravna osoba kojoj investicijsko društvo pruža investicijske ili pomoćne usluge.
24) kreditna institucija je kreditna institucija kako je definirana u točki (1) članka 4(1) Uredbe EU broj 575/2013.
25) društvo za upravljanje je društvo za upravljanje kako je definirano zakonom koji uređuje uvjete osnivanja i rada otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom i društava za upravljanje koja njima upravljaju.
26) financijska druga ugovorna strana je financijska druga ugovorna strana kako je definirana u članku 2. točki 8. Uredbe (EU) br. 648/2012.
27) nefinancijska druga ugovorna strana je nefinancijska druga ugovorna strana kako je definirana u članku 2. točki 9. Uredbe (EU) br. 648/2012.
28) multilateralni sustav je svaki sustav ili platforma koja omogućava interakciju ponuda za kupnju i ponuda za prodaju financijskih instrumenata više zainteresiranih trećih strana.
29) sistematski internalizator je investicijsko društvo koje, bez da upravlja multilateralnim sustavom, na organiziranoj, učestaloj, sustavnoj i značajnoj osnovi trguje za vlastiti račun izvršavajući naloge klijenata izvan uređenog tržišta, MTP-a ili OTP-a. Je li riječ o trgovanju na učestaloj i sustavnoj osnovi ili ne utvrđuje se na temelju broja OTC transakcija financijskim instrumentom koje je investicijsko društvo sklopilo za vlastiti račun izvršavajući naloge klijenata. Je li riječ o trgovanju na značajnoj osnovi ili ne utvrđuje se ili prema udjelu OTC trgovanja investicijskog društva pojedinim financijskim instrumentom u ukupnom trgovanju investicijskog društva tim financijskim instrumentom ili prema udjelu OTC trgovanja investicijskog društva pojedinim financijskim instrumentom u ukupnom trgovanju tim financijskim instrumentom na području Europske unije. Definicija sistemskog internalizatora primjenjuje se samo kad investicijsko društvo prijeđe unaprijed određene granice za učestalost, sustavnost i značajnost trgovanja ili kad investicijsko društvo odluči poslovati kao sistemski internalizator u smislu odredbi ovoga Zakona.
30) internalizator namire je internalizator namire kako je definiran u članku 2. stavku 1. točki 11. Uredbe (EU) br. 648/2012.
31) održavatelj tržišta je osoba koja se na financijskom tržištu kontinuirano predstavlja da je voljna trgovati za vlastiti račun tako da kupuje i prodaje financijske instrumente koristeći se vlastitim kapitalom po cijenama koje sama odredi.
32) vezani zastupnik je fizička ili pravna osoba koja pod punom i bezuvjetnom odgovornošću samo jednog investicijskog društva za čiji račun nastupa obavlja poslove vezanog zastupnika propisane ovim Zakonom.
33) uređeno tržište je multilateralni sustav koji u sustavu i prema unaprijed poznatim i nediskrecijskim pravilima spaja ili omogućuje spajanje ponuda za kupnju i ponuda za prodaju financijskih instrumentima trećih strana tako da nastaje ugovor s financijskim instrumentima uvrštenim u trgovanje po pravilima toga sustava i/ili u samom sustavu, pod uvjetom da uređeno tržište i/ili tržišni operater koji ga vodi ili njime upravlja ima odobrenje za rad i redovito posluje u skladu s odredbama dijela Drugoga Glave II. ovoga Zakona.
34) multilateralna trgovinska platforma ili MTP je multilateralni sustav kojim upravlja investicijsko društvo ili tržišni operater, koji u sustavu i prema unaprijed poznatim i nediskrecijskim pravilima spaja ili omogućuje spajanje ponuda za kupnju i ponuda za prodaju financijskih instrumentima trećih tako da nastaje ugovor u skladu s odredbama Dijela drugoga Glave III. Poglavlja VII. ovoga Zakona.
35) organizirana trgovinska platforma ili OTP je multilateralni sustav, koji nije uređeno tržište ili MTP, koji omogućuje da se u tom sustavu susretnu ponude za kupnju i ponude za prodaju obveznica, strukturiranih financijskih proizvoda, emisijskih jedinica ili izvedenica više zainteresiranih trećih strana tako da nastaje ugovor u skladu s odredbama Dijela drugoga Glave III. Poglavlja VII. ovoga Zakona.
36) mjesto trgovanja je uređeno tržište, MTP ili OTP.
37) tržišni operater je osoba ili osobe koje vode i/ili upravljaju poslovanjem uređenoga tržišta. Tržišni operater može biti i samo uređeno tržište.
38) likvidno tržište je tržište za određeni financijski instrument ili klasu financijskih instrumenata ako, uzimajući u obzir specifičnosti tržišne strukture određenog financijskog instrumenta ili određene klase financijskih instrumenata, postoji kontinuirani interes za kupnju i prodaju, koji se procjenjuje temeljem:
a) prosječne učestalosti i veličine transakcija u različitim tržišnim uvjetima, uzimajući u obzir prirodu i životni ciklus proizvoda unutar određene klase financijskih instrumenata
b) broja i vrste sudionika na tržištu, uključujući omjer sudionika na tržištu i financijskih instrumenata kojima se trguje za pojedini proizvod
c) prosječnu veličinu raspona cijena, ako je dostupna.
39) središnja druga ugovorna strana je središnja druga ugovorna strana kako je definirana u članku 2. točkama 1. do 29. Uredbe (EU) br. 648/2012 te zakonom kojim se uređuje konačnost namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata.
40) središnji depozitorij vrijednosnih papira ili CSD je središnji depozitorij vrijednosnih papira ili CSD kako je definiran u članku 503. ovoga Zakona.
41) CSD treće zemlje je CSD treće zemlje kako je definiran u članku 2. stavku 1. točki 2. Uredbe (EU) br. 909/2014.
42) rastuće tržište malih i srednjih poduzeća je MTP koji je registriran kao tržište malih i srednjih poduzeća u skladu s odredbom 352. ovoga Zakona.
43) mala i srednja poduzeća su društva koja su, na bazi kotacija na kraju godine, u prethodne tri kalendarske godine imale prosječnu tržišnu kapitalizaciju manju od 1 600 000 000 kuna.
44) limitirani nalog je nalog za kupnju ili prodaju određene količine financijskih instrumenata po određenoj cijeni ili cijeni koja je od nje povoljnija.
45) trajni medij je svako sredstvo koje klijentu omogućuje pohranjivanje podataka koji su mu osobno upućeni tako da mu budu dostupni za buduću uporabu tijekom razdoblja koje je prikladno s obzirom na svrhu tih podataka i koje omogućuje neizmijenjenu reprodukciju pohranjenih podataka.
46) matično društvo je matično društvo u smislu zakona koji uređuje računovodstvo poduzetnika i primjenu standarda financijskog izvještavanja.
47) društvo kći je ovisno društvo odnosno društvo kći u smislu zakona koji uređuje računovodstvo poduzetnika i primjenu standarda financijskog izvještavanja uključujući društvo kći ovisnog društva odnosno društva kćeri krajnjeg matičnog društva.
48) grupa je grupa kako je definirana u smislu zakona koji uređuje računovodstvo poduzetnika i primjenu standarda financijskog izvještavanja.
49) uska povezanost je situacija u kojoj su dvije ili više fizičkih ili pravnih osoba povezane na bilo koji od sljedećih načina:
a) sudjelujući udio u obliku vlasništva, izravnog ili putem kontrole, nad 20% ili više glasačkih prava ili kapitala društva
b) kontrola, što znači odnos između matičnog društva i društva kćeri na način kako je definirano u smislu zakona koji uređuje računovodstvo poduzetnika i primjenu standarda financijskog izvještavanja, ili sličan odnos između fizičke ili pravne osobe i društva, društva kćeri drugog društva kćeri koje se također smatra društvom kćeri matičnog društva koje je na čelu tih društava
c) činjenica da su obje ili sve osobe stalno povezane s istom trećom osobom odnosom kontrole.
50) više rukovodstvo su fizičke osobe koje obavljaju izvršne funkcije u investicijskom društvu, tržišnom operateru ili pružatelju usluga dostave podataka, koje su zadužene i upravljačkom organu odgovorne za svakodnevno upravljanje društvom, uključujući provedbu politika koje se odnose na distribuciju proizvoda i usluga klijentima od strane društva ili osoba koje djeluju za račun društva.
51) trgovanje za vlastiti račun uparivanjem naloga je transakcija kod koje se posrednik postavlja između kupca i prodavatelja na način da se tijekom izvršenja transakcije ne izlaže tržišnom riziku, pri čemu se izvršenje za obje strane događa istodobno, a transakcija je zaključena po cijeni pri kojoj posrednik ne ostvaruje ni dobit ni gubitak, osim unaprijed dogovorene provizije ili naknade za transakciju.
52) algoritamsko trgovanje znači trgovanje financijskim instrumentima na način da računalni algoritam automatski određuje pojedinačne parametre naloga, kao što je odluka da se pokrene postupak davanja naloga, trenutak davanja naloga, cijena ili količina ili način upravljanja nalogom nakon njegovog davanja, uz ograničenu ljudsku intervenciju ili bez nje. Algoritamsko trgovanje ne obuhvaća sustave koji se koriste samo za usmjeravanje naloga na jedno ili više mjesta trgovanja ili za obradu naloga bez određivanja parametara trgovanja ili za potvrdu naloga ili obradu izvršenih transakcija nakon trgovanja.
53) tehnika visokofrekventnog algoritamskog trgovanja je tehnika algoritamskog trgovanja koju obilježava:
a) infrastruktura namijenjena tome da se na najmanju moguću mjeru skrati mrežnu i druge vrste latentnosti, uključujući najmanje jednu od sljedećih mogućnosti za algoritamski unos naloga: kolokaciju, držanje datoteka na poslužitelju u neposrednoj blizini ili vrlo brz izravni elektronički pristup
b) sustavno pokretanje postupka davanja, davanje, usmjeravanje ili izvršavanje naloga bez ljudske intervencije za pojedinačne transakcije ili naloge i
c) velik broj unutardnevnih poruka koje predstavljaju naloge, ponude i otkazivanja.
54) izravni elektronički pristup je mehanizam u kojem član ili sudionik ili klijent mjesta trgovanja dozvoljava određenoj osobi da se koristi njegovom oznakom u trgovinskom sustavu kako bi mogla elektroničkim putem slati naloge u vezi financijskog instrumenta izravno na mjesto trgovanja, uključujući mehanizam u kojem se osoba koristi infrastrukturom člana ili sudionika ili klijenta ili bilo kojim sustavom povezivanja kojim se član ili sudionik ili klijent koristi za prijenos naloga (izravan pristup tržištu) i mehanizam u kojem se osoba ne koristi tom infrastrukturom (sponzorirani pristup).
55) međusektorska prodaja je ponuda investicijskih usluga zajedno s drugom uslugom ili proizvodom kao dio paketa ili kao uvjet za taj ugovor ili paket.
56) ovlašteni sustav objavljivanja ili APA je osoba koja je na temelju ovoga Zakona ovlaštena pružati uslugu objavljivanja izvješća o trgovanju za račun investicijskih društava u skladu s člancima 20. i 21. Uredbe (EU) br. 600/2014.
57) pružatelj konsolidiranih podataka o trgovanju ili CTP je osoba koja je na temelju ovoga Zakona ovlaštena pružati uslugu prikupljanja izvješća o trgovanju financijskim instrumentima navedenim u člancima 6., 7., 10., 12., 13., 20. i 21. Uredbe (EU) br. 600/2014 od uređenih tržišta, MTP-a, OTP-a i APA-a i njihovog konsolidiranja u kontinuirane elektroničke tijekove podataka u realnom vremenu, koji pružaju podatke o cijeni i volumenu za svaki financijski instrument.
58) ovlašteni mehanizam izvještavanja ili ARM je osoba koja je na temelju ovoga Zakona ovlaštena pružati uslugu dostave podataka o transakcijama nadležnim tijelima ili ESMA-i za račun investicijskih društava.
59) matična država članica je:
1. za investicijsko društvo:
a) ako je investicijsko društvo fizička osoba, država članica u kojoj mu se nalazi glavni ured
b) ako je investicijsko društvo pravna osoba, država članica u kojoj mu se nalazi registrirano sjedište
c) ako investicijsko društvo prema svojem nacionalnom pravu nema registrirano sjedište, država članica u kojoj mu se nalazi glavni ured
2. za uređeno tržište država članica u kojoj je registrirano uređeno tržište ili, ako prema pravu države članice uređeno tržište nema registrirano sjedište, država članica u kojoj mu se nalazi glavni ured
3. Za APA-e, CTP-a ili ARM-a:
a) ako je APA, CTP ili ARM fizička osoba, država članica u kojoj mu se nalazi glavni ured
b) ako je APA, ARM ili CTP pravna osoba, država članica u kojoj mu se nalazi registrirano sjedište
c) ako APA, ARM ili CTP prema svom nacionalnom pravu nema registrirano sjedište, država članica u kojoj mu se nalazi glavni ured
4. za središnji depozitorij kako je definirano člankom 2. stavkom 1. točkom 23. Uredbe (EU) broj 909/2014.
60) država članica domaćin je država članica, različita od matične države članice:
a) za investicijsko društvo, država članica u kojoj investicijsko društvo ima podružnicu ili obavlja investicijske usluge i/ili aktivnosti
b) za uređeno tržište, država članica u kojoj uređeno tržište kroz odgovarajuće mehanizme olakšava članovima s udaljenim pristupom ili sudionicima sa nastanom u toj državi članici pristup trgovanju u svom sustavu
c)za središnji depozitorij, država članica u kojoj središnji depozitorij ima podružnicu ili pruža usluge kao CSD.
61) društvo iz treće zemlje je društvo koje bi bilo kreditna institucija koja pruža investicijske usluge ili obavlja investicijske aktivnosti ili investicijsko društvo da mu se glavni ured ili registrirano sjedište nalazi u Europskoj uniji.
62) javni izdavatelj je jedan od sljedećih subjekata koji izdaje dužničke instrumente:
a) Europska unija
b) država članica, uključujući i vladin odjel, agenciju ili subjekt posebne namjene te države članice
c) u slučaju federalne države članice, član federacije
d) subjekt posebne namjene za nekoliko država članica
e) međunarodna financijska institucija koju su osnovale dvije ili više država članica, a koja ima za cilj osigurati financiranje i pružiti financijsku pomoć svojim članovima kojima prijete ozbiljne financijske poteškoće ili koje kroz njih prolaze ili
f) Europska investicijska banka.
63) javni dužnički instrument je dužnički instrument koji izdaje javni izdavatelj
64) pružatelj usluga dostave podataka je APA, CTP ili ARM.
65) država članica je država članica Europske unije i država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru.
66) ovlašteni revizor je ovlašteni revizor kako je definiran propisima koji uređuju obavljanje revizije financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja.
67) sudionik u sustavu poravnanja i/ili namire je sudionik u smislu posebnog zakona kojim se uređuje konačnost namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata.
68) sudionik u platnom sustavu je sudionik sustava u smislu posebnog zakona kojim se uređuje konačnost namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata.
69) zbirni računi koji se koriste za poravnanje transakcija su zbirni računi u smislu Uredbe (EU) br. 648/2012.
70) račun za namiru je račun za namiru u smislu posebnog zakona kojim se uređuje konačnost namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata.
71) poravnanje je postupak uspoređivanja podataka po sklopljenim pravnim poslovima s nematerijaliziranim vrijednosnim papirima, utvrđivanje rokova podmirenja tih pravnih poslova te izračun obveza za namiru, koji se provodi uz ili bez posredovanja središnje druge ugovorne strane. Kada se poravnanje provodi uz posredovanje središnje druge ugovorne strane, označava postupak koji je definiran u članku 2. stavku 3. Uredbe (EU) br. 648/2012.
72) član sustava poravnanja je član sustava poravnanja kojim upravlja središnja druga ugovorna strana kako je definirano u članku 2. stavku 1. točki 14. Uredbe (EU) broj 648/2012.
73) namira je namira kako je definirana u članku 2. stavku 1. točki 7. Uredbe (EU) br. 909/2014.
74) kvalificirani udio je svaki neposredni ili posredni udio u investicijskom društvu koji predstavlja 10% ili više udjela u kapitalu ili glasačkim pravima kako je propisano člancima 482., 483., 485. i 492. ovoga Zakona, uzimajući u obzir uvjete grupiranja kod izračunavanja tih prava propisanih člancima 489. i 490. ovoga Zakona, ili koji omogućava ostvarivanje značajnog utjecaja na upravljanje investicijskim društvom.
75) podružnica investicijskog društva je svako mjesto poslovanja različito od mjesta glavnog ureda, koje je dio investicijskog društva, nema pravnu osobnost i koje obavlja investicijske usluge i/ili aktivnosti i koje ujedno može pružati pomoćne usluge za koje investicijsko društvo ima odobrenje; sva mjesta poslovanja koje investicijsko društvo iz druge države članice ima u Republici Hrvatskoj smatrat će se jednom podružnicom u smislu ovoga Zakona.
76) podružnica središnjeg depozitorija je mjesto poslovanja koje je definirano u članku 2. stavku 1. točki 25. Uredbe (EU) broj 909/2014.
77) nadležno tijelo države članice je nadležno tijelo pojedine države članice koje je temeljem propisa te države članice nadležno za provedbu propisa iz članka 2. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.
78) kvalificirani novčani fond je subjekt za zajednička ulaganja kojemu je izdano odobrenje za rad na temelju Direktive 2009/65/EZ ili koji podliježe nadzoru i, ako je to primjenjivo, kojemu je odobrenje za rad izdalo nadležno tijelo na temelju zakonodavstva države članice, a koji ispunjava sve sljedeće uvjete:
1. njegov primarni cilj ulaganja mora biti održavanje neto vrijednosti imovine subjekta, neprekidno na nominalnoj vrijednosti (neto bez dobiti) ili na vrijednosti inicijalnog ulaganja ulagatelja plus dobit
2. mora, u cilju ostvarivanja tog primarnog cilja ulaganja, ulagati isključivo u instrumente tržišta novca visoke kvalitete, s dospijećem ili preostalim dospijećem od najviše 397 dana ili uz redovita usklađivanja prinosa u skladu s takvim dospijećem i s ponderiranim prosječnim dospijećem od 60 dana. Taj cilj može ostvariti i pomoćnim ulaganjem u depozite kod kreditnih institucija
3. mora osigurati likvidnost putem namire istog ili sljedećeg dana.
79) lokalna pravna osoba je lokalna pravna osoba kako je definirana člankom 4. stavkom 1. točkom (4) Uredbe (EU) br. 575/2013.
80) financijska institucija je financijska institucija kako je definirana člankom 4. stavkom 1. točkom (26) Uredbe (EU) br. 575/2013.
81) matični financijski holding u RH je financijski holding koji sam nije društvo kći institucije koja je odobrenje za rad dobila u Republici Hrvatskoj ili financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga koji je osnovan u Republici Hrvatskoj.
82) matični financijski holding iz EU je matični financijski holding iz EU-a, kako je definiran člankom 4. stavkom 1. točkom (31) Uredbe (EU) br. 575/2013.
83) matična institucija u RH je institucija u Republici Hrvatskoj koja ima instituciju ili financijsku instituciju koja je društvo kći ili koja ima sudjelujući udio u takvoj instituciji ili financijskoj instituciji te koja sama nije društvo kći neke druge institucije koja je dobila odobrenje za rad u Republici Hrvatskoj ili financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga koji je osnovan u Republici Hrvatskoj.
84) matična institucija iz EU je matična institucija iz EU-a kako je definirana člankom 4. stavkom 1. točkom (29) Uredbe (EU) br. 575/13.
85) društvo za pomoćne usluge je društvo za pomoćne usluge kako je definirano člankom 4. stavkom 1. točkom (18) Uredbe (EU) br. 575/2013.
86) financijski holding je financijski holding kako je definiran člankom 4. stavkom 1. točkom (20) Uredbe (EU) br. 575/2013.
87) mješoviti holding je mješoviti holding kako je definiran člankom 4. stavkom 1. točkom (22) Uredbe (EU) br. 575/2013.
88) mješoviti financijski holding je mješoviti financijski holding kako je definirano zakonom koji uređuje dodatni nadzor kreditnih institucija, društava za osiguranje i investicijskih društava u financijskom konglomeratu.
89) sudjelovanje označava sudjelovanje neke osobe u drugoj pravnoj osobi ako:
a) ima izravna ili neizravna ulaganja na temelju kojih sudjeluje s 20% udjela ili više u kapitalu te pravne osobe ili glasačkim pravima u toj pravnoj osobi ili
b) ima udjel u kapitalu te pravne osobe ili u glasačkim pravima u toj pravnoj osobi manji od 20%, a stečen je s namjerom da, na temelju trajne povezanosti s tom pravnom osobom, omogući utjecaj na njezino poslovanje.
90) društva povezana zajedničkim vođenjem su društva koja nisu povezana na način iz članka 3. stavka 1. točaka 48. i 49. ovoga Zakona, već su povezana na jedan od sljedećih načina:
a) društva su ravnopravna i povezana zajedničkim vođenjem, u skladu sa sklopljenim ugovorom ili odredbama statuta
b) većina članova uprave ili nadzornog odbora tih društava su iste osobe
91) konsolidirajuće nadzorno tijelo je konsolidirajuće nadzorno tijelo kako je definirano člankom 4. stavkom 1. točkom (41) Uredbe (EU) br. 575/2013.
92) matični mješoviti financijski holding u RH je mješoviti financijski holding koji sam nije društvo kći institucije koja je odobrenje za rad dobila u Republici Hrvatskoj ili financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga koji je osnovan u Republici Hrvatskoj.
93) matični mješoviti financijski holding iz EU je matični mješoviti financijski holding iz EU kako je definiran člankom 4. stavkom 1. točkom (33) Uredbe (EU) br. 575/2013.
94) institucija je institucija kako je definirana člankom 4. stavkom 1. točkom (3) Uredbe (EU) br. 575/2013.
95) sistemski rizik je rizik poremećaja u financijskom sustavu koji bi mogao imati ozbiljne negativne posljedice za financijski sustav i realno gospodarstvo.
96) rizik modela je mogući gubitak koji bi institucija mogla pretrpjeti zbog odluka koje bi se prvenstveno mogle temeljiti na rezultatima internih modela, i to zbog pogrešaka u oblikovanju, primjeni ili upotrebi tih modela.
97) subjekt financijskog sektora je subjekt financijskog sektora kako je definiran člankom 4. stavkom 1. točkom (27) Uredbe (EU) br. 575/2013.
98) sistemski važna institucija je Matična institucija iz EU, Matični financijski holding iz EU, Matični mješoviti financijski holding iz EU ili Institucija čija bi propast ili slabo poslovanje moglo dovesti do sistemskog rizika.
99) konsolidirani položaj je konsolidirani položaj kako je definiran člankom 4. stavkom 1. točkom (47) Uredbe (EU) br. 575/2013.
100) konsolidirana osnova je konsolidirana osnova kako je definirana člankom 4. stavkom 1. točkom (48) Uredbe (EU) br. 575/2013.
101 ) potkonsolidirana osnova je potkonsolidirana osnova kako je definirana člankom 4. stavkom 1. točkom (49) Uredbe (EU) br. 575/2013.
102) smanjenje kreditnog rizika je smanjenje kreditnog rizika kako je definirano člankom 4. stavkom 1. točkom (57) Uredbe (EU) br. 575/2013.
103) financijska poluga je financijska poluga kako je definirana člankom 4. stavkom 1. točkom (93) Uredbe (EU) br. 575/2013.
104) vanjska institucija za procjenu kreditnog rizika je vanjska institucija za procjenu kreditnog rizika kako je definirana člankom 4. stavkom 1. točkom (98) Uredbe (EU) br. 575/2013.
105) interni pristupi su pristupi zasnovani na internim rejting-sustavima iz članka 172. stavka 1. ovoga Zakona, pristup internih modela iz članka 221. Uredbe (EU) br. 575/2013, pristup vlastitih procjena iz članka 225. Uredbe (EU) br. 575/2013, napredni pristupi iz članka 312. stavka 2. Uredbe (EU) br. 575/2013, metoda internih modela iz članaka 283. i 363. Uredbe (EU) br. 575/2013 i pristup interne procjene iz članka 259. stavka 3. Uredbe (EU) br. 575/2013.
106 ) matično investicijsko društvo u RH je investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje ima instituciju ili financijsku instituciju koja je društvo kći ili koja ima sudjelujući udio u takvoj instituciji ili financijskoj instituciji te koja sama nije društvo kći neke druge institucije koja je dobila odobrenje za rad u Republici Hrvatskoj ili financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga koji je osnovan u Republici Hrvatskoj.
107) matično investicijsko društvo iz EU je matično investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili bilo kojoj drugoj državi članici koje nije društvo kći neke druge institucije koja je odobrenje za rad dobila u bilo kojoj državi članici ili financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga koji je osnovan u bilo kojoj državi članici.
108) mjere za sprječavanje krize su ovlasti za izravno uklanjanje nedostataka ili prepreka oporavku u skladu s člankom 179. stavcima 8. do 11. ovoga Zakona, primjena mjera rane intervencije u skladu s člancima 229. i 230. ovoga Zakona, imenovanje posebnog povjerenika u skladu s člankom 232. ovoga Zakona kao i izvršavanje ovlasti za rješavanje ili uklanjanje prepreka mogućnosti sanacije ili izvršavanje ovlasti otpisa ili konverzije u skladu sa zakonom kojim se uređuje sanacija investicijskih društava.
109) EIOPA je Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje, osnovano Uredbom (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje), o izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i o stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/79/EZ (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 1094/2010).
110) EBA je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, osnovano Uredbom (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/78/EZ (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 1093/2010).
111) ESMA je Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala, osnovano Uredbom (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ (EU).
112) Europska nadzorna tijela su ESMA, EIOPA i EBA.
113) ESRB je Europski odbor za sistemske rizike osnovan Uredbom (EU) br. 1092/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o makrobonitetnom nadzoru financijskog sustava Europske unije i osnivanju Europskog odbora za sistemske rizike.
114) relevantni propisi su ovaj Zakon, propisi doneseni temeljem ovoga Zakona, kao i drugi propisi i uredbe Europske unije za čiju je provedbu kao nadležno tijelo ovlaštena Agencija.
115) povezane osobe su dvije ili više pravnih ili fizičkih osoba i članovi njihovih užih obitelji koji su, ako se ne dokaže drugačije, za investicijsko društvo jedan rizik jer:
1. jedna od njih ima, izravno ili neizravno, kontrolu nad drugom odnosno drugima ili
2. su međusobno povezane tako da postoji velika vjerojatnost da će zbog pogoršanja ili poboljšanja gospodarskog i financijskog stanja jedne osobe doći do pogoršanja ili poboljšanja gospodarskog i financijskog stanja jedne ili više drugih osoba, osobito ako između njih postoji mogućnost prijenosa gubitka, dobiti, kreditne sposobnosti ili ako poteškoće u izvorima financiranja, odnosno podmirivanju obveza jedne osobe mogu prouzročiti poteškoće u izvoru financiranja, odnosno podmirivanja obveza jedne ili više drugih osoba.
116) osobe koje djeluju zajednički su:
1. fizičke ili pravne osobe koje surađuju međusobno ili s investicijskim društvom na temelju sporazuma, izričitoga ili prešutnoga, usmenoga ili pisanoga, čiji je cilj stjecanje dionica s pravom glasa ili usklađeno ostvarivanje prava glasa ili
2. pravne osobe koje su međusobno povezane u smislu odredbi zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava.
Smatra se da djeluju zajednički:
1. osobe koje povezuju samo okolnosti u svezi sa stjecanjem dionica, a koje ukazuju na usklađenost u stjecanju dionica ili u zajedničkoj namjeri osoba
2. članovi uprava ili nadzornih odbora društava koja djeluju zajednički ili
3. članovi uprave ili nadzornog odbora s društvima u kojima su članovi tih tijela.
Pravne osobe te fizičke i/ili pravne osobe djeluju zajednički kada fizička i/ili pravna osoba ima:
1. izravno ili neizravno više od 25% udjela u temeljnom kapitalu iste pravne osobe
2. izravno ili neizravno više od 25% glasačkih prava u glavnoj skupštini iste pravne osobe
3. pravo upravljanja poslovnim i financijskim politikama iste pravne osobe na temelju ovlasti iz statuta ili sporazuma ili
4. izravno ili neizravno prevladavajući utjecaj na vođenje poslova i donošenje odluka.
117) relevantna osoba je relevantna osoba kako je definirana člankom 2. stavkom 1. točkom 1. Uredbe EU 2398.
118) financijski analitičar je financijski analitičar kako je je definiran člankom 2. stavkom 1. točkom 2. Uredbe EU 2398.
119) izdvajanje poslovnih procesa je izdavanja poslovnih procesa kako je kako je definirano člankom 2. stavkom 1. točkom 3. Uredbe EU 2398.
120) osoba u rodbinskom odnosu s relevantnom osobom je osoba u rodbinskom odnosu s relevantnom osobom kako je definirana člankom 2. stavkom 1. točkom 3a. Uredbe EU 2398.
121) transakcija financiranja vrijednosnih papira je transakcija financiranja vrijednosnih papira kako je definirano člankom 3. stavkom 11. Uredbe (EU) 2015/2365 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira i ponovne uporabe te o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (Tekst značajan za EGP) (SL L 337, 23.12.2015.).
122) primici su primici kako su definirani člankom 2. stavkom 1. točkom 5. Uredbe EU 2398.
123) roba je roba kako je definirana člankom 2. stavkom 1. točkom 6. Uredbe EU 2398.
124) osobna transakcija je osobna transakcija kako je definirano člankom 28. Delegirane Uredbe Komisije (EU) 2017/565 od 25. travnja 2016. o dopuni Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s organizacijskim zahtjevima i uvjetima poslovanja investicijskih društava te izrazima definiranima za potrebe te Direktive (Tekst značajan za EGP) (SL 87/1, 31.3.2017.)(dalje: Uredba (EU) br. 2017/565)
125) regulatorni kapital je regulatorni kapital kako je definiran člankom 4. stavkom 1. točkom (118) Uredbe (EU) br. 575/2013.
126) pozicijski rizik je rizik gubitka koji proizlazi iz promjene cijene financijskog instrumenta ili, u slučaju izvedenog financijskog instrumenta, iz promjene cijene odnosne varijable. Pozicijski rizik dijeli se na:
1. opći pozicijski rizik – rizik gubitka koji proizlazi iz promjene cijene financijskog instrumenta uslijed promjene razine kamatnih stopa ili većih promjena na tržištu kapitala neovisno o bilo kojoj specifičnoj karakteristici tog financijskog instrumenta
2. specifični pozicijski rizik – rizik gubitka koji proizlazi iz promjene cijene financijskog instrumenta uslijed činjenica vezanih uz njegova izdavatelja, odnosno u slučaju izvedenog financijskog instrumenta, činjenica u svezi izdavatelja temeljnog financijskog instrumenta.
127) rizik namire i rizik druge ugovorne strane su rizici gubitka koji proizlaze iz neispunjavanja obveza druge ugovorne strane na temelju pozicija iz knjige trgovanja.
128) rizik prekoračenja dopuštenih izloženosti je rizik gubitka zbog prekoračenja izloženosti prema jednoj osobi ili grupi povezanih osoba na temelju pozicija iz knjige trgovanja.
129) valutni rizik je rizik gubitka koji proizlazi iz promjene tečaja valuta.
130) robni rizik je rizik gubitka koji proizlazi iz promjene cijene robe.
131) kreditni rizik je rizik gubitka koji nastaje zbog neispunjavanja novčane obveze osobe prema investicijskom društvu.
132) rizik likvidnosti je rizik gubitka koji proizlazi iz postojeće ili očekivane nemogućnosti investicijskog društva da podmiri svoje novčane obveze u roku dospijeća.
133) operativni rizik je operativni rizik kako je definiran člankom 4. stavkom 1. točkom (52) Uredbe (EU) br. 575/2013.
134) rizik prekomjerne financijske poluge je rizik prekomjerne financijske poluge definiran člankom 4. stavkom 1. točkom (94) Uredbe (EU) br. 575/2013.
135) interni kapital je kapital kojeg investicijsko društvo ocijeni adekvatnim u odnosu na vrstu i razinu rizika kojima je ili bi moglo biti izloženo u svom poslovanju.
136) investicijsko istraživanje je investicijsko istraživanje kako je definirano u članku 36. Uredbe EU 2398.
137) značajno investicijsko društvo je:
1. investicijsko društvo koje kumulativno ispunjava sljedeće uvjete:
a) prosječni iznos imovine na kraju prethodne tri poslovne godine iskazan u revidiranim financijskim izvještajima prelazi iznos od 200 000 000 kuna i
b) prosječni ukupni prihodi za prethodne tri poslovne godine iskazani u revidiranim financijskim izvještajima prelaze iznos od 50 000 000 kuna, odnosno
2. ono koje Agencija svojim rješenjem proglasi značajnim s obzirom na veličinu, unutarnju organizaciju i prirodu, opseg i složenost poslovanja.
138) značajni tržišni operater je onaj kojeg Agencija svojim rješenjem proglasi značajnim s obzirom na veličinu, unutarnju organizaciju i prirodu, opseg i složenost poslovanja.
139) treća zemlja je država koja nije država članica.
140) Vijeće za financijsku stabilnost je vijeće za financijsku stabilnost kako je definirano zakonom kojim se uređuje osnivanje, način rada i nadležnost Vijeća za financijsku stabilnost.
141) Unija obuhvaća područje Europske unije i Europskog gospodarskog prostora.
142) investicijski proizvod je financijski instrument odnosno strukturirani depozit kako je definirano ovim Zakonom.
143) Uredba (EU) br. 1095/2010 je Uredba (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ.
144) Revizija za potrebe Agencije obuhvaća revizijske angažmane u svezi obavljanja povezanih usluga sa revizijom godišnjih financijskih izvještaja, izražavanja uvjerenja, prema posebnim zahtjevima Agencije
145) Revizor – pojam revizor obuhvaća revizorsko društvo i samostalnog revizora kako su definirani zakonom koji uređuje reviziju.
DIO DRUGI
TRŽIŠTA FINANCIJSKIH INSTRUMENATA
GLAVA I.
ODOBRENJE ZA RAD I UVJETI ZA OBAVLJANJE INVESTICIJSKIH USLUGA I AKTIVNOSTI
POGLAVLJE I.
UVJETI I POSTUPCI ZA IZDAVANJE ODOBRENJA ZA RAD
ODJELJAK 1.
Područje primjene
Izuzeća
Članak 4.
(1) Odredbe ovoga Zakona o odobrenju za rad i uvjetima za obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti ne primjenjuju se na:
1. društvo za osiguranje ili društvo koje se bavi reosiguranjem i retrocesijom prema propisima koji uređuju poslovanje tih društava, kada obavlja djelatnosti u skladu s tim propisima
2. osobu koja investicijske usluge pruža isključivo svom matičnom društvu, svom društvu kćeri ili drugim društvima kćeri svoga matičnog društva
3. osobu koja investicijske usluge obavlja povremeno u sklopu obavljanja svoje profesionalne djelatnosti ako je obavljanje te djelatnosti propisano zakonom, drugim propisom ili etičkim kodeksom koji ne isključuje mogućnost obavljanja takve usluge, ako su ispunjeni uvjeti propisani člankom 4. Uredbe (EU) br. 2017/565.
4. osobu koja za vlastiti račun trguje financijskim instrumentima koji nisu robne izvedenice ili emisijske jedinice ili izvedenice na emisijske jedinice i koja ne obavlja niti jednu drugu investicijsku uslugu ili aktivnost u odnosu na financijske instrumente koji nisu robne izvedenice ili emisijske jedinice ili izvedenice na emisijske jedinice osim ako ta osoba:
- djeluje kao održavatelj tržišta
- djeluje kao član ili sudionik uređenog tržišta ili MTP-a s jedne strane, ili kao osoba s izravnim elektroničkim pristupom mjestu trgovanja, s druge strane, osim ako je riječ o nefinancijskom subjektu koji na mjestu trgovanja izvršava transakcije koje su objektivno mjerljive u pogledu smanjenja rizika izravno povezanih s njegovim poslovnim aktivnostima ili aktivnostima vlastitog financiranja tog nefinancijskog subjekta ili njegove grupe;- primjenjuje tehniku visokofrekventnog algoritamskog trgovanja ili
- trguje za vlastiti račun izvršavajući naloge klijenata.
Osoba koja je izuzeta u skladu s točkama 1., 10. i 11. ovoga stavka ne mora ispunjavati uvjete iz ove točke kako bi bile izuzete u smislu ovoga članka.
- te osobe na godišnjoj razini izvještavaju Agenciju o tome da se koriste izuzećem iz ove točke na način i u rokovima propisanima provedbenim propisom Agencije iz stavka 6. ovoga članka.
5. operatera koji ima obvezu usklađivanja s Direktivom 2003/87/EZ i koji, kada trguje emisijskim jedinicama, ne izvršava naloge klijenata i koji ne obavlja niti jednu investicijsku uslugu ili aktivnost osim trgovanja za vlastiti račun, pod uvjetom da ne koristi tehniku visokofrekventnog algoritamskog trgovanja
6. osobu koja obavlja investicijske usluge koje se sastoje isključivo od upravljanja programima sudjelovanja zaposlenika u ulaganju u financijske instrumente društva u kojemu su zaposleni
7. osobu koja obavlja investicijske usluge koje se sastoje isključivo od upravljanja programima sudjelovanja zaposlenika u ulaganju i investicijskih usluga isključivo za matična društva ili za druga ovisna društva matičnih društava
8. članice Europskog sustava središnjih banaka i druga nacionalna tijela koja obavljaju slične funkcije u Europskoj uniji, te druga javna tijela zadužena za upravljanje ili posredovanje pri upravljanju javnim dugom u Uniji i međunarodne financijske institucije koje su osnovale dvije ili više država članica a koje imaju svrhu mobiliziranja sredstava financiranja i pružanja financijske pomoći svojim članicama koji se nalaze u ozbiljnim financijskim problemima ili im oni prijete
9. subjekt za zajednička ulaganja i mirovinski fond, njihovoga depozitara, društvo za upravljanje i osobu koja njime upravlja
10. osobu koja za vlastiti račun, uključujući i u slučaju da djeluje kao održavatelj tržišta, trguje robnim izvedenicama, emisijskim jedinicama ili izvedenicama na emisijske jedinice, osim ako trguje za vlastiti račun izvršavajući naloge klijenata, te osobu koja klijentima ili dobavljačima iz svoje redovite djelatnosti pruža investicijske usluge u odnosu na robne izvedenice, emisijske jedinice ili izvedenice na emisijske jedinice, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti detaljnije propisani Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2017/592 оd 1. prosinca 2016. o dopuni Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za kriterije za utvrđivanje kada se aktivnost treba smatrati pomoćnom uz redovnu djelatnost (Tekst značajan za EGP) (dalje u tekstu: Uredba (EU) br. 2017/592:
- svako trgovanje zasebno i na zbirnoj osnovi predstavlja pomoćnu aktivnost redovnoj djelatnosti osobe na razini grupe, a redovna djelatnost te osobe nije obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti u smislu ovoga Zakona, bankovne aktivnosti u smislu zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija ili održavanje tržišta u odnosu na robne izvedenice
- ne koristi tehniku visokofrekventnog algoritamskog trgovanja i
- te osobe na godišnjoj razini izvještavaju Agenciju o tome da se koriste izuzećem iz ove točke na način i u rokovima propisanima provedbenim propisom Agencije iz stavka 6. ovoga članka.
11. osobu koja investicijski savjet pruži tijekom obavljanja druge profesionalne djelatnosti koja nije propisana ovim Zakonom, pod uvjetom da se investicijski savjet posebno ne naplaćuje
12. operatera sustava prijenosa kao što je definirano u članku 2. stavku 4. Direktive 2009/72/EZ ili članku 2. stavku 4. Direktive 2009/73/EZ kada izvršavaju svoje zadaće prema tim direktivama ili prema Uredbi (EZ) br. 714/2009 ili prema Uredbi (EZ) br. 715/2009 ili prema mrežnim kodeksima ili smjernicama koje su usvojene u skladu s tim uredbama, sve osobe koje djeluju kao operateri u njihovo ime koje izvršavaju svoju zadaću u okviru tih pravnih akata ili mrežnih kodeksa ili smjernica usvojenih u skladu s tim uredbama, i bilo koji operater ili upravitelj mehanizma za energetsku ravnotežu ili transportne mreže ili sustava koji održava ravnotežu između isporuke i korištenja energije pri izvršavanju tih zadaća. Ova se iznimka primjenjuje samo na osobe koje sudjeluju u aktivnostima iz ove točke samo u slučaju kad obavljaju investicijske aktivnosti ili pružaju investicijske usluge u vezi s robnim izvedenicama kako bi obavljale te aktivnosti. Ova se iznimka ne primjenjuje na djelovanje/poslovanje sekundarnog tržišta, uključujući platformu za sekundarno trgovanje pravima financijskog prijenosa
13. središnji depozitoriji, osim kako je propisano člankom 73. Uredbe (EU) br. 909/2014.
(2) Prava o obavljanju investicijskih usluga i aktivnosti propisana ovim Zakonom, ne primjenjuju se za pružanje usluga u svojstvu druge ugovorne strane, u transakcijama javnih tijela koja upravljaju javnim dugom ili članice Europskog sustava središnjih banaka koje obavljaju dužnosti utvrđene Ugovorom o osnivanju Europske zajednice i Protokolu broj 4. uz Statut Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke ili obavljaju slične funkcije prema propisima država članica.
(3) U svrhu dokazivanja opravdanosti korištenja izuzeća iz ovoga članka, osobe iz stavka 1. točke 4. ovoga članka dužne su na zahtjev Agencije dostaviti, ako je primjenjivo:
- potvrdu uređenog tržišta ili MTP-a na kojem sklapaju transakcije da ne obavljaju aktivnosti održavatelja tržišta
- potvrdu investicijskog društva posredstvom kojeg sklapaju transakcije da ne koriste izravni elektronički pristup mjestu trgovanja
- potvrdu investicijskog društva posredstvom kojeg sklapaju transakcije da ne koriste tehniku visokofrekventnog algoritamskog trgovanja.
(4) Osobe iz stavka 1. točke 10. ovoga članka dužne su u sklopu godišnje obavijesti Agenciji dostaviti i potvrdu uređenog tržišta ili MTP-a na kojem sklapaju transakcije, odnosno investicijskog društva posredstvom kojeg sklapaju transakcije da ne koriste tehniku visokofrekventnog algoritamskog trgovanja.
(5) Osobe iz stavka 1. točke 10. ovoga članka dužne su na zahtjev Agencije dostaviti opis razloga iz kojih smatraju da aktivnosti koje obavljaju predstavljaju pomoćnu aktivnost redovnoj djelatnosti te osobe na razini grupe, kao i relevantnu popratnu dokumentaciju.
(6) Agencija donosi provedbeni propis kojim se propisuje način, format i rokovi za izvještavanje Agencije o korištenju izuzeća iz stavka 1. točaka 4. i 10. ovoga članka, kao i minimalni sadržaj takve obavijesti.
Investicijske usluge i aktivnosti i pomoćne usluge
Članak 5.
(1) Investicijske usluge i aktivnosti u smislu ovoga Zakona su:
1. zaprimanje i prijenos naloga u vezi jednog ili više financijskih instrumenata
2. izvršavanje naloga za račun klijenta
3. trgovanje za vlastiti račun
4. upravljanje portfeljem
5. investicijsko savjetovanje
6. pokroviteljstvo i/ili usluge provedbe ponude financijskih instrumenata uz obvezu otkupa
7. usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata bez obveze otkupa
8. upravljanje MTP-om i
9. upravljanje OTP-om.
(2) Pomoćne usluge u smislu ovoga Zakona su:
1. pohrana i administriranje financijskih instrumenata za račun klijenata, uključujući i poslove skrbništva i sa skrbništvom povezane usluge, kao što su upravljanje novčanim sredstvima ili instrumentima osiguranja, isključujući uslugu središnjeg vođenja računa u smislu točke 2. dijela A Priloga Uredbe (EU) br. 909/2014
2. odobravanje kredita ili zajma ulagatelju kako bi mu se omogućilo zaključenje transakcije s jednim ili više financijskih instrumenata, ako je u transakciju uključeno društvo koje odobrava zajam ili kredit
3. savjetovanje o strukturi kapitala, poslovnim strategijama i povezanim pitanjima, te savjetovanje i usluge povezane sa spajanjima i stjecanjima
4. usluge deviznog poslovanja kada su povezane sa obavljanjem investicijskih usluga
5. investicijsko istraživanje i financijska analiza, te drugi oblici općih preporuka koje se odnose na transakcije s financijskim instrumentima
6. usluge vezane uz usluge pokroviteljstva i
7. usluge koje po svojoj naravi odgovaraju uslugama iz stavka 1. i stavka 2. točaka 1. do 6. ovoga članka, vezane za temeljnu imovinu izvedenica iz članka 3. stavka 1. točke 2. podtočke d. alineje 2., 3., 4. i 7. ovoga Zakona kada su povezane sa pružanjem investicijskih ili pomoćnih usluga.
Obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti u Republici Hrvatskoj
Članak 6.
(1) Investicijske usluge i aktivnosti iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona u Republici Hrvatskoj može obavljati:
1. investicijsko društvo koje je za to dobilo odobrenje u skladu s ovim Zakonom
2. investicijsko društvo iz države članice koje je u skladu s ovim Zakonom ovlašteno putem podružnice ili izravno obavljati investicijske usluge i aktivnosti u Republici Hrvatskoj
3. podružnica društva iz treće zemlje koja dobila odobrenje za rad u skladu s ovim Zakonom ili je za to ovlaštena temeljem Uredbe (EU) br. 600/2014
4. kreditna institucija koja je za to dobila odobrenje Hrvatske narodne banke na temelju prethodne suglasnosti Agencije u skladu s ovim Zakonom i
5. kreditna odnosno financijska institucija iz druge države članice koja je u skladu sa zakonom koji uređuje poslovanje kreditnih institucija ovlaštena pružati financijske usluge u Republici Hrvatskoj.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka:
1. usluge iz članka 5. stavka 1. točaka 8. i 9. ovoga Zakona može obavljati i tržišni operater i burza koji su za to dobili odobrenje u skladu s ovim Zakonom
2. usluge iz članka 5. stavka 1. točaka 4. i 5. ovoga Zakona može obavljati i društvo za upravljanje koje je za to dobilo odobrenje nadležnog tijela u skladu s posebnim propisima kojima se uređuje njihovo poslovanje
3. usluge iz članka 5. stavka 1. točaka 1. i 5. u odnosu na prenosive vrijednosne papire i udjele u subjektima za zajednička ulaganja može obavljati tržišni posrednik koji je za to dobio odobrenje Agencije u skladu s člankom 132. ovoga Zakona.
Područje primjene i primjena odredbi na ostale subjekte
Članak 7.
(1) Na osobu koja primjenjuje izuzeće iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona primjenjuju se odredbe glave V. ovoga dijela Zakona.
(2) Na osobu koja primjenjuje izuzeće iz članka 4. stavka 1. točaka 1., 5., 9. i 10. ovoga Zakona primjenjuju se odredbe članaka 82. do 85. ovoga Zakona.
(3) Na društvo za upravljanje koje prema članku 6. stavku 2. točka 3. ovoga Zakona pruža investicijske usluge primjenjuje se sljedeće:
1. članci 30., 31. i 36. ovoga Zakona
2. članci 50. do 85. ovoga Zakona
3. članci 86. do 129. ovoga Zakona, u mjeri u kojoj je primjenjivo za investicijske usluge koje obavlja
4. odredbe o nadzoru Agencije i izricanju nadzornih mjera
5. odredbe u kojima je primjena na društvo za upravljanje izrijekom propisana i
6. prekršajne odredbe, kada je to posebno propisano.
(4) Na kreditnu instituciju iz članka 6. stavka 1. točke 4. primjenjuje se sljedeće:
1. izuzeće iz stavka 2. članka 4. ovoga Zakona
2. članci 30., 31. i 36. ovoga Zakona
3. izdavanje prethodne suglasnosti iz članka 46. ovoga Zakona
4. članci 50. do 85. ovoga Zakona
5. članci 86. do 129. ovoga Zakona
6. odredbe o nadzoru Agencije i izricanju nadzornih mjera
7. odredbe u kojima je primjena na kreditnu instituciju izrijekom propisana i
8. prekršajne odredbe, kada je to posebno propisano.
(5) Na investicijsko društvo i kreditnu instituciju kada prodaje ili klijente savjetuje vezano za strukturirane depozite, u odnosu na strukturirane depozite primjenjuje se sljedeće:
1. obaveze iz članka 31. ovoga Zakona
2. obaveza sudjelovanja u fondu za zaštitu ulagatelja u skladu s člankom 36. ovoga Zakona
3. članci 54., 57., 58., 60. do 76. ovoga Zakona
4. članci 86. do 120. ovoga Zakona
5. 126. do 129. ovoga Zakona
6. odredbe o nadzoru Agencije i izricanju nadzornih mjera
7. odredbe u kojima je primjena na strukturirane depozite izrijekom propisana i
8. prekršajne odredbe, kada je to posebno propisano.
(6) Na društvo za upravljanje kada prodaje vlastite udjele primjenjuju se sljedeće:
1. članci 86. do 99. ovoga Zakona
2. odredbe o nadzoru Agencije i izricanju nadzornih mjera i
3. odredbe u kojima je primjena na društvo za upravljanje kada prodaje vlastite udjele izrijekom propisana.
(7) Sva investicijska društva i kreditne institucije koje na organiziran, učestao i sustavan način te u znatnoj mjeri trguju za vlastiti račun kada izvršavaju naloge klijenata izvan uređenog tržišta, MTP-a ili OTP-a dužne su poslovati u skladu s glavom III. Uredbe (EU) br. 600/2014.
(8) Ne dovodeći u pitanje članke 23. i 28. Uredbe (EU) br. 600/2014, sve transakcije fianancijskim instrumentima iz stavka 7. ovoga članka koje nisu zaključene na multilateralnim sustavima ili sistemskim internalizatorima moraju biti usklađene s odgovarajućim odredbama glave II. Uredbe (EU) br. 600/2014.
ODJELJAK 2.
Uvjeti za osnivanje investicijskog društva
Primjena odredbi
Članak 8.
(1) Investicijsko društvo osniva se i posluje kao društvo s ograničenom odgovornošću ili dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.
(2) Na investicijsko društvo primjenjuju se odredbe zakona koji uređuje poslovanje trgovačkih društava, osim ako nije drugačije propisano ovim Zakonom.
(3) Na poslovne udjele i imatelje poslovnih udjela investicijskog društva koje je osnovano i posluje kao društvo s ograničenom odgovornošću na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ovoga Zakona koje se odnose na dionice i dioničare investicijskog društva.
Inicijalni kapital
Članak 9.
(1) Iznos minimalnog inicijalnog kapitala investicijskog društva ovisi o vrsti i opsegu investicijskih usluga i aktivnosti za koje investicijsko društvo traži odobrenje Agencije.
(2) Dionice investicijskog društva moraju biti u cijelosti uplaćene u novcu prije upisa osnivanja ili upisa povećanja inicijalnog kapitala u sudski registar, a dionice koje čine inicijalni kapital ne mogu biti izdane prije uplate punog iznosa za koji se izdaju.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, dionice investicijskog društva ne moraju biti uplaćene u novcu ako se inicijalni kapital povećava:
1. zbog provođenja statusnih promjena u kojima sudjeluje investicijsko društvo koje je za to dobilo prethodno odobrenje Agencije ili
2. pretvaranjem instrumenata kapitala, odnosno druge novčane obveze investicijskog društva u inicijalni kapital u skladu s ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013.
(4) Imatelji dionica u investicijskom društvu dužni su pri ostvarivanju svojih prava djelovati u interesu investicijskog društva.
Minimalni inicijalni kapital
Članak 10.
(1) Inicijalni kapital investicijskog društva iznosi najmanje 6 milijuna kuna.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka:
1. inicijalni kapital investicijskog društva koje drži novac ili financijske instrumente klijenata i nema odobrenje za obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti iz članka 5. stavka 1. točke 3. i/ili 6. iznosi najmanje 1 milijun kuna
2. inicijalni kapital investicijskog društva koje ne drži novac ili financijske instrumente klijenta i nema odobrenje za obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti iz članka 5. stavka 1. točke 3. i/ili 6. iznosi najmanje 400.000 kuna
3. investicijsko društvo koje ne drži novac ili financijske instrumente klijenta, a ima odobrenje isključivo za pružanje usluga iz članka 5. stavka 1. točaka 1. i 5. mora imati:
a. inicijalni kapital u iznosu od najmanje 400.000 kuna ili
b. osiguranje profesionalne odgovornosti u iznosu najmanje 8.000.000 kuna za svaki pojedinačni odštetni zahtjev ili ukupno 12.000.000 kuna godišnje za sve odštetne zahtjeve ukupno ili
c. kombinaciju inicijalnog kapitala i osiguranja profesionalne odgovornosti u iznosu koji je jednak pokriću pod točkama 1. ili 2. ovoga stavka.
(3) Investicijsko društvo koje je osim za poslove iz stavka 2. točke 3. ovoga članka ovlašteno i za posredovanje u osiguranju kako je definirano propisima kojima se uređuju uvjeti za osnivanje i poslovanje društava za osiguranje, mora uz te uvjete, za pokriće usluga iz članka 5. stavka 1. točaka 1. i 5. ovoga Zakona imati raspoloživo:
1. inicijalni kapital u iznosu od najmanje 200.000 kuna ili
2. osiguranje od profesionalne odgovornosti u iznosu najmanje 4.000.000 kuna za svaki pojedinačni odštetni zahtjev ili ukupno 6.000.000 kuna godišnje za sve odštetne zahtjeve ukupno ili
3. kombinaciju inicijalnog kapitala i osiguranja od profesionalne odgovornosti u iznosu koji je jednak pokriću pod točkama 1. ili 2. ovoga stavka.
(4) Iznimno od stavaka 1. do 3. ovoga članka, inicijalni kapital lokalne pravne osobe koja koristi slobodu poslovnog nastana ili slobodu pružanja usluga kako je propisano ovim Zakonom, iznosi najmanje 400.000 kn.
Članak 11.
(1) Investicijsko društvo iz članka 10. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona koje ima odobrenje za obavljanje investicijske usluge iz točke 2. stavka 1. članka 5. ovoga Zakona može držati financijske instrumente za vlastiti račun samo ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. takva pozicija nastane isključivo kao posljedica neuspjeha investicijskog društva da uredno izvrši nalog klijenta
2. ukupna tržišna vrijednost takvih pozicija ne premašuje gornju granicu od 15% inicijalnog kapitala investicijskog društva
3. investicijsko društvo ispunjava zahtjeve propisane dijelom četvrtim Uredbe (EU) br. 575/2013
4. takve su pozicije slučajne i privremene prirode te strogo ograničene na vrijeme potrebno za izvršenje transakcije.
(2) Ulaganje kapitala investicijskog društva radi stjecanja i držanja financijskih instrumenata kojima se aktivno ne trguje, ne smatra se trgovanjem za vlastiti račun u smislu članka 10. ovoga Zakona i ovoga članka.
Suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela
Članak 12.
(1) Svaka fizička ili pravna osoba, grupa povezanih osoba ili osobe koje zajednički djeluju (namjeravani stjecatelj), koje namjeravaju izravno ili posredno steći ili povećati udjel u investicijskom društvu, što bi rezultiralo time da visina udjela u kapitalu ili u glasačkim pravima dosegne ili premaši 20%, 30% ili 50%, ili da investicijsko društvo postane društvo kći te osobe (namjeravano stjecanje), dužna je Agenciji podnijeti zahtjev za izdavanje suglasnosti za namjeravano stjecanje.
(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati podatke o visini udjela koji se namjerava steći i svu dokumentaciju propisanu Uredbom i provedbenim propisom Agencije iz članka 17. stavka 4. ovoga Zakona.
Izvještavanje Agencije
Članak 13.
(1) Svaka fizička ili pravna osoba koja namjerava izravno ili posredno otpustiti kvalificirani udjel u investicijskom društvu dužna je o tome prethodno izvijestiti Agenciju pisanim putem, navodeći visinu udjela koji namjerava otpustiti.
(2) Svaka fizička ili pravna osoba koja namjerava svoj udjel u investicijskom društvu smanjiti na način da se udio u kapitalu ili glasačkim pravima te osobe smanji ispod granice od 20%, 30% ili 50%, ili da investicijsko društvo prestaje biti društvo kćer te osobe dužna je o tome prethodno izvijestiti Agenciju pisanim putem, navodeći visinu udjela koji namjerava otpustiti.
Članak 14.
Kod odlučivanja o zahtjevu iz članka 12. ovoga Zakona i pri procjeni visine kvalificiranog udjela neće se uzeti u obzir glasačka prava ili dionice koje investicijsko društvo ili kreditna institucija drže kao rezultat pružanja investicijske usluge iz članka 5. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona, pod uvjetom da se ta prava ne koriste za ostvarivanja utjecaja na upravljanje te da se navedene dionice ne drže dulje od godine dana od dana stjecanja.
Članak 15.
(1) Agencija će se prije donošenja odluke o suglasnosti savjetovati s drugim nadležnim tijelom ako je namjeravani stjecatelj:
1. kreditna institucija, društvo za životno osiguranje, društvo za osiguranje, društvo za reosiguranje, investicijsko društvo ili društvo za upravljanje kojem je odobrenje za rad izdano u drugoj državi članici ili je za stjecatelja nadležno drugo nadzorno tijelo
2. matično društvo kreditne institucije, društva za životno osiguranje, društva za osiguranje, društva za reosiguranje, investicijskog društva ili društva za upravljanje kojem je odobrenje za rad izdano u drugoj državi članici ili je za stjecatelja nadležno drugo nadzorno tijelo ili
3. fizička ili pravna osoba koja kontrolira kreditnu instituciju, društvo za životno osiguranje, društvo za osiguranje, društvo za reosiguranje, investicijsko društvo ili društvo za upravljanje kojem je odobrenje za rad izdano u drugoj državi članici ili je za stjecatelja nadležno drugo nadzorno tijelo.
(2) Agencija od drugog nadležnog tijela može zatražiti sve podatke relevantne za donošenje odluke o suglasnosti za namjeravano stjecanje. Drugo nadležno tijelo dužno je Agenciji dostaviti i druge podatke kojima raspolaže, a nužni su za donošenje odluke o suglasnosti za namjeravano stjecanje.
(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, Agencija će u obrazloženju odluke o suglasnosti za namjeravano stjecanje navesti mišljenje drugog nadležnog tijela.
Članak 16.
(1) Ako investicijsko društvo sazna za stjecanje ili otpuštanje udjela koji će izazvati prelazak ili smanjenje ispod 20%, 30% ili 50%, dužno je o tome bez odgode izvijestiti Agenciju.
(2) Investicijsko društvo dužno je jednom godišnje Agenciji dostaviti popis imena svih dioničara, kao i imatelja kvalificiranih udjela s veličinom pojedinih udjela, sa stanjem na dan 1. siječnja tekuće godine, najkasnije do 31. ožujka tekuće godine.
Podaci potrebni za izdavanje suglasnosti za namjeravano stjecanje
Članak 17.
(1) Za potrebe odlučivanja o izdavanju suglasnosti podnositelj zahtjeva dužan je dostaviti Agenciji podatke propisane Uredbom Komisije kojom se uređuje popis informacija koje je namjeravani stjecatelj dužan dostaviti prilikom stjecanja kvalificiranog udjela donesenom na temelju članka 12(8) Direktive 2014/65/EU i provedbenim propisom iz stavka 4. ovoga članka.
(2) Agencija će u postupku odlučivanja voditi računa da je opseg podataka potrebnih za odlučivanje o zahtjevu iz članka 12. ovoga Zakona razmjeran i prilagođen prirodi namjeravanog stjecatelja i namjeravanog stjecanja.
(3) Agencija u postupku odlučivanja neće tražiti niti procjenjivati podatke koji nisu važni za bonitetnu ocjenu namjeravanog stjecatelja odnosno namjeravanog stjecanja.
(4) Agencija donosi provedbeni propis kojim detaljnije propisuje opseg potrebnih podataka iz stavka 1. ovoga članka i detaljniji popis dokumentacije koji se prilaže zahtjevu iz članka 12. ovoga Zakona.
Postupak odlučivanja o suglasnosti
Članak 18.
(1) Agencija će u roku od dva radna dana od primitka urednog zahtjeva iz članka 12. ovoga Zakona podnositelju izdati pisanu potvrdu o zaprimanju zahtjeva.
(2) Urednim zahtjevom iz stavka 1. ovoga članka smatra se zahtjev kojem je priložena dokumentacija iz članka 17. stavka 1. ovoga Zakona, te ako Agencija zatraži dodatnu dokumentaciju, dokumentacija iz članka 17. stavka 2. ovoga Zakona.
(3) Agencija će postupak odlučivanja o suglasnosti provesti u roku od šezdeset radnih dana od dana kada je namjeravani stjecatelj zaprimio potvrdu iz stavka 1. ovoga članka (razdoblje procjene).
(4) Pisana potvrda iz stavka 1. ovoga članka sadrži i naznaku datuma isteka razdoblja procjene.
Dopuna zahtjeva
Članak 19.
(1) Agencija može od podnositelja zahtjeva pisanim putem prema potrebi, a najkasnije pedeseti radni dan razdoblja procjene, zatražiti dodatne podatke potrebne za procjenu, uz detaljno navođenje potrebnih podataka.
(2) Razdoblje procjene se prekida od dana kada podnositelj zahtjeva zaprimi zahtjev Agencije iz stavka 1. ovoga članka do dana zaprimanja odgovora od podnositelja zahtjeva, pri čemu prekid može trajati najdulje dvadeset radnih dana.
(3) Daljnji zahtjevi Agencije za nadopunom ili pojašnjenjem podataka ne prekidaju razdoblje procjene.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, razdoblje procjene može se prekinuti najviše do trideset radnih dana ako je podnositelj zahtjeva:
1. fizička ili pravna osoba sa sjedištem ili prebivalištem u trećoj zemlji ili čije je poslovanje uređeno zakonodavstvom treće zemlje
2. fizička ili pravna osoba koja ne podliježe nadzoru po propisima Europske unije koji uređuju poslovanje investicijskih društava ili propisima koji uređuju osnivanje i rad otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom i njihovih društava za upravljanje, alternativnih investicijskih fondova i njihovih društava za upravljanje, društava za osiguranje, društva za reosiguranje i kreditnih institucija.
Rokovi za odlučivanje o suglasnosti
Članak 20.
(1) Agencija o zahtjevu iz članka 12. ovoga Zakona odlučuje rješenjem.
(2) Agencija je dužna o zahtjevu iz članka 12. ovoga Zakona odlučiti unutar razdoblja procjene.
(3) Ako Agencija unutar razdoblja procjene ne odbije zahtjev za izdavanje suglasnosti smatrat će se da je stjecanje odobreno.
(4) U rješenju kojim se izdaje suglasnost za namjeravano stjecanje može se odrediti krajnji rok do kojeg se namjeravano stjecanje mora provesti. Taj rok Agencija na zahtjev namjeravanog stjecatelja iz opravdanih razloga može produljiti.
Odlučivanje o suglasnosti za namjeravano stjecanje
Članak 21.
(1) Pri odlučivanju o izdavanju suglasnosti za namjeravano stjecanje, u svrhu provjere hoće li se investicijskim društvom upravljati pažnjom dobrog stručnjaka, a s obzirom na vjerojatni utjecaj namjeravanog stjecatelja na investicijsko društvo, procjenjuje se primjerenost namjeravanog stjecatelja i financijska stabilnost namjeravanog stjecanja prema sljedećim kriterijima:
1. ugledu namjeravanog stjecatelja
2. ugledu, stručnim znanjima, sposobnostima i iskustvu osobe koje stjecatelj namjerava predložiti kao članove uprave ili nadzornog odbora investicijskog društva
3. financijskoj stabilnosti namjeravanog stjecatelja, posebno u odnosu na poslovanje investicijskog društva u kojemu se stjecanje predlaže
4. mogućnostima investicijskog društva da se pridržava, odnosno nastavi pridržavati odredbi ovoga Zakona, drugih relevantnih propisa a posebno Uredbe (EU) br. 575/2013, propisa kojima se uređuje poslovanje financijskih konglomerata te, ako je to primjenjivo, ostalih propisa Europske unije, a posebno prema tome ima li grupa čijim će članom postati investicijsko društvo strukturu koja omogućava učinkovito provođenje nadzora, djelotvornu razmjenu podataka između nadležnih nadzornih tijela i određivanje podjele odgovornosti među nadležnim tijelima te
5. prema tome postoje li opravdani razlozi za sumnju, u skladu s propisima o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma, da se u vezi s namjeravanim stjecanjem provodi ili pokušava provesti pranje novca ili financiranje terorizma, ili da namjeravano stjecanje može povećati rizik od provođenja pranja novca ili financiranja terorizma.
(2) U postupku odlučivanja Agencija neće postavljati prethodne uvjete u vezi s visinom udjela koje stjecatelj namjerava steći niti će se zahtjev za izdavanje suglasnosti za namjeravano stjecanje procjenjivati s osnova gospodarskih potreba tržišta.
Razlog za odbijanje zahtjeva za izdavanje suglasnosti za namjeravano stjecanje
Članak 22.
Agencija će zahtjev za izdavanje suglasnosti za namjeravano stjecanje odbiti rješenjem ako ocijeni da postoje opravdani razlozi za to temeljem kriterija propisanih člankom 21. stavkom 1. ovoga Zakona ili ako temeljem dostavljenih podataka nije moguće utvrditi da su ti kriteriji ispunjeni.
Pravne posljedice stjecanja bez odobrenja i ukidanje suglasnosti za namjeravano stjecanje
Članak 23.
(1) Ako osoba stekne udio u investicijskom društvu bez suglasnosti Agencije, Agencija će joj rješenjem naložiti da proda dionice ili poslovne udjele koje je stekla bez suglasnosti te da dostavi dokaz o prodaji i, ako je poznato, podatke o kupcu.
(2) Agencija će rješenjem iz stavka 1. ovoga članka odrediti rok za prodaju, koji ne može biti kraći od tri mjeseca niti duži od devet mjeseci.
(3) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se osobama iz stavka 1. ovoga članka, investicijskom društvu, nadležnom trgovačkom sudu i središnjem depozitoriju.
(4) Od trenutka izvršnosti rješenja iz stavka 1. ovoga članka, stjecatelj ne može ostvarivati prava niti iz jedne dionice za kojeg je naložena prodaja, a kvorum za valjano odlučivanje i potrebna većina za donošenje odluka glavne skupštine računaju se u odnosu na inicijalni kapital umanjen za iznos dionica na temelju kojih stjecatelj ne može ostvarivati pravo glasa.
(5) Investicijsko društvo dužno je:
1. osigurati da stjecatelj iz stavka 1. ovoga članka ne ostvaruje nikakva prava niti iz jedne dionice za koji je naložena prodaja, te
2. od primitka rješenja iz stavka 1. ovoga članka do isteka roka određenog u skladu sa stavkom 3. ovoga članka jednom mjesečno izvještavati Agenciju o svim promjenama imatelja udjela.
(6) U izreci rješenja iz stavka 1. ovoga članka Agencija će se navesti i:
1. da će se izreka javno objaviti i
2. da stjecatelj ne može ostvarivati prava niti iz jedne dionice ili poslovnog udjela za koji je naložena prodaja.
Ukidanje suglasnosti za namjeravano stjecanje
Članak 24.
(1) Agencija rješenjem može ukinuti zakonito rješenje kojim je izdana suglasnost za namjeravano stjecanje:
1. ako je stjecatelj suglasnost dobio na osnovi neistinitih ili netočnih podataka
2. ako stjecatelj krši obveze propisane ovim Zakonom vezano za nadzor nad konsolidiranoj osnovi odnosno ako ne postupi u skladu s rješenjem Agencije ili drugog tijela nadležnog za nadzor na konsolidiranoj osnovi kojim se nalaže uklanjanje određenih nedostataka
3. ako nakon izdavanja suglasnosti nastupe okolnosti koje bi, da su postojale u vrijeme odlučivanja, bile razlog za odbijanje zahtjeva iz članka 22. ovoga Zakona ili
4. ako se stjecatelj koristi svojim utjecajem protivno dobrom i razboritom upravljanju investicijskim društvom ili ne postupa s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika.
(2) Agencija će rješenjem ukinuti zakonito rješenje kojim je izdana suglasnost za namjeravano stjecanje ako namjeravani stjecatelj u roku određenom prema članku 20. stavku 3. ovoga Zakona:
1. u cijelosti, ako ne stekne dionice ili poslovne udjele u investicijskom društvu na temelju kojih bi dosegnuo najmanje 10% udjela u kapitalu ili glasačkim pravima
2. djelomično, ako stekne dionice ili poslovne udjele u investicijskom društvu koji čine najmanje 10% udjela u kapitalu ili glasačkim pravima, ali manje od udjela za koji je izdana suglasnost, u preostalom dijelu za koji je dobio suglasnost.
(3) Kada Agencija donosi rješenje kojim se ukida suglasnost za namjeravano stjecanje, suglasnost je ukinuta danom dostave rješenja Agencije kojim se ukida odobrenje za rad.
(4) Ovlast Agencije da ukine svoje zakonito rješenje u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka nije ograničena rokom.
Privremena zabrana ostvarivanja prava glasa
Članak 25.
(1) Agencija može imatelju kvalificiranog udjela rješenjem privremeno zabraniti ostvarivanje prava glasa iz udjela ako postoji mogućnost da se netko koristi svojim utjecajem tako da to bude protivno obvezi dobrog i razboritog upravljanja investicijskim društvom ili da neće postupati pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika.
(2) Privremena zabrana iz stavka 1. ovoga članka ne može trajati dulje od 12 mjeseci.
(3) Na privremenu zabranu iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe članka 23. stavka 4. i stavka 5. točke 1. ovoga Zakona.
Uprava i nadzorni odbor investicijskog društva
Članak 26.
(1) Investicijsko društvo mora imati upravu, a značajno investicijsko društvo mora imati upravu i nadzorni odbor.
(2) Na upravu i nadzorni odbor investicijskog društva osim odredbi ovoga Zakona primjenjuju se odredbe zakona koji uređuje osnivanje trgovačkih društava.
(3) Uprava investicijskog društva mora skupno raspolagati stručnim znanjima, sposobnostima i iskustvom potrebnim za samostalno i neovisno vođenje poslova investicijskog društva, a posebno za razumijevanje poslova i značajnih rizika investicijskog društva.
(4) Nadzorni odbor značajnog investicijskog društva mora skupno raspolagati stručnim znanjima, sposobnostima i iskustvom potrebnim za samostalno i neovisno nadziranje poslova investicijskog društva, a posebno za razumijevanje poslova i značajnih rizika investicijskog društva.
(5) Investicijsko društvo dužno je bez odgađanja, a najkasnije u roku od tri radna dana Agenciju izvijestiti o prestanku mandata pojedinog člana uprave ili nadzornog odbora te navesti razloge za prestanak mandata.
(6) Kada investicijsko društvo ima upravni odbor u smislu zakona koji uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava, odredbe ovoga Zakona koje se odnose na članove uprave odnosno nadzornog odbora primjenjuju se na odgovarajući način na izvršne direktore odnosno članove upravnog odbora investicijskog društva.
Uprava investicijskog društva
Članak 27.
(1) Uprava investicijskog društva mora imati najmanje dva člana koji vode poslove i zastupaju investicijsko društvo. Jedan od članova uprave mora biti imenovan za predsjednika uprave.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, uprava investicijskog društva iz članka 9. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, može imati samo jednog člana, ako dokaže da ima propisane i implementirane dodatne mjere i postupke kojima se pri donošenju odluka osigurava dobro i razborito upravljanje investicijskim društvom i uzimaju u obzir interesi klijenata i integritet tržišta.
(3) Najmanje jedan član uprave mora obavljati poslove upravljanja investicijskim društvom u punom radnom vremenu.
(4) Ako osnivačkim aktom investicijskog društva nije drukčije određeno, članovi uprave vode poslove i zastupaju investicijsko društvo zajedno.
(5) Uprava je dužna voditi poslove investicijskog društva s područja Republike Hrvatske.
(6) Uprava investicijskog društva može ovlastiti prokurista za zastupanje investicijskog društva, odnosno sklapanje ugovora i poduzimanje pravnih radnji u ime i za račun investicijskog društva koje proizlaze iz usluga i aktivnosti za koje je investicijsko društvo dobilo odobrenje za rad, ali samo zajedno s barem jednim članom uprave investicijskog društva.
(7) Uprava investicijskog društva dužna je pri upisu prokurista u sudski registar upisati i ograničenje prokure.
(8) Uvjete koje treba ispunjavati osoba kojoj se daje prokura, vrsta i način davanja prokure, opseg ovlasti iz prokure, uključujući i ograničenja u poduzimanju određenih radnji od strane prokurista, utvrđuje se osnivačkim aktom investicijskog društva.
(9) Najmanje jedan član uprave mora poznavati hrvatski jezik tečno u govoru i pismu da bi mogao obavljati tu funkciju.
Uvjeti za članstvo u upravi investicijskog društva
Članak 28.
(1) Član uprave investicijskog društva može biti osoba koja u svakom trenutku dok obnaša tu dužnost:
1. ispunjava uvjete za člana uprave propisane zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava
2. ima dobar ugled
3. ima odgovarajuća stručna znanja, sposobnost i iskustvo potrebno za vođenje poslova investicijskog društva
4. nije u sukobu interesa u odnosu na investicijsko društvo, članove nadzornog odbora ako ih ima, nositelje ključnih funkcija i više rukovodstvo investicijskog društva
5. za koju je na osnovi dosadašnjeg ponašanja moguće opravdano zaključiti da će pošteno i savjesno obavljati poslove člana uprave investicijskog društva i
6. može posvetiti dovoljno vremena ispunjavanju dužnosti iz svoje nadležnosti u investicijskom društvu.
(2) Uprava investicijskog društva odnosno nadzorni odbor značajnog investicijskog društva dužno je donijeti i primjenjivati primjerenu politiku za izbor i procjenu ispunjenja uvjeta za članove uprave investicijskog društva. Ta politika mora kao jedan od kriterija za odabir članova uprave postaviti širok raspon kvaliteta i kompetencija, kao i promicanje raznolikosti uprave.
(3) Agencija podatke o pravomoćnoj osuđivanosti za kaznena djela i prekršaje u Republici Hrvatskoj za osobe za koje je podnesen zahtjev u skladu s člankom 29. ovoga Zakona pribavlja iz kaznene, odnosno prekršajne evidencije na temelju obrazloženog zahtjeva ili iz Europskog sustava kaznenih evidencija u skladu sa zakonom kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija.
(4) Ako je to primjereno, Agencija će u svrhu provjere uvjeta iz ovoga članka provjeriti podatke o izrečenim sankcijama u evidencijama Europskih nadzornih tijela.
(5) Agencija donosi provedbeni propis kojim se pobliže uređuju:
1. uvjeti iz stavka 1. ovoga članka
2. kriterije za procjenu ispunjavanja uvjeta za izdavanje suglasnosti
3. dokumentacija koja se prilaže zahtjevu za izdavanje suglasnosti za imenovanje člana uprave
4. sadržaj politike iz stavka 2. ovoga članka i dinamika procjene ispunjenja uvjeta za članove uprave investicijskog društva
5. pojam dovoljnog vremena kojeg član uprave posvećuje obavljanju svojih funkcija, s obzirom na pojedinačne okolnosti i prirodu, opseg i složenost investicijskog društva i
6. pojmovi odgovarajućih stručnih znanja, sposobnosti i iskustva potrebnog za vođenje poslova investicijskog društva.
Suglasnost za imenovanje
Članak 29.
(1) Članom uprave u investicijskom društvu može biti imenovana samo osoba koja je dobila suglasnost Agencije za imenovanje.
(2) Podnositelj zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka je nadzorni odbor, odnosno članovi društva, za mandat koji ne može biti duži od pet godina.
(3) Smatra se da mandat člana uprave počinje teći od dana imenovanja za člana uprave od strane članova ili nadzornog odbora investicijskog društva.
(4) Agencija može suglasnost iz ovoga članka izdati za mandat kraći od traženog.
(5) Iznimno, ako člana uprave investicijskog društva imenuje nadležni sud u skladu s odredbama zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, njegov mandat ne može trajati duže od šest mjeseci, ali i u tom slučaju osoba koja se imenuje mora ispunjavati uvjete iz članka 28. ovoga Zakona.
(6) Investicijsko društvo dužno je osigurati da zahtjev za izdavanje suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka Agenciji bude podnesen najmanje tri mjeseca prije isteka mandata pojedinom članu uprave.
(7) Investicijsko društvo dužno je osigurati da novi zahtjev za izdavanje suglasnosti za imenovanje bude podnesen Agenciji najkasnije u roku od trideset dana od dana primitka obavijesti o ukidanju, prestanku ili odbijanju izdavanja suglasnosti za imenovanje, kao i uvijek u situaciji kada investicijsko društvo ne ispunjava uvjet o najmanjem potrebnom broju članova uprave u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(8) Podnositelj zahtjeva za izdavanje suglasnosti dužan je prije podnošenja zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka u skladu s politikom iz članka 28. stavka 2. ovoga Zakona izvršiti procjenu osobe za čije imenovanje traže suglasnost Agencije.
(9) Podnositelj zahtjeva dužan je zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka priložiti procjenu iz stavka 7. ovoga članka, dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 28. ovoga Zakona te provedbenog propisa iz članka 28. stavka 5. ovoga Zakona te program vođenja investicijskog društva za mandatno razdoblje za koje se traži suglasnost.
(10) U postupku odlučivanja o suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka Agencija može zatražiti da kandidat za člana uprave investicijskog društva predstavi program vođenja poslova investicijskog društva za mandatno razdoblje u odnosu na poslove iz njegove nadležnosti.
(11) Osoba za koju je Agencija izdala suglasnost za imenovanje dužna je prije nego što bude imenovana na tu dužnost u drugom investicijskom društvu ponovno dobiti suglasnost Agencije, kao i u slučaju produljenja mandata u istom investicijskom društvu.
(12) Agencija rješenjem odlučuje o izdavanju suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka na temelju:
1. procjene i dokumentacije iz stavka 9. ovoga članka
2. programa vođenja poslova iz stavka 9. ovoga članka i
3. ostalih podataka kojima raspolaže.
(13) Agencija će rješenjem odbiti izdavanje suglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave ako:
1. utvrdi da kandidat ne ispunjava uvjete iz članka 28. ovoga Zakona i provedbenog propisa iz članka 28. stavka 5. ovoga Zakona
2. podaci iz stavka 12. ovoga članka upućuju na to da predložena osoba za člana uprave nije primjerena za obavljanje te funkcije ili
3. su u zahtjevu navedeni netočni, neistiniti ili podaci koji dovode u zabludu.
Dužnosti i odgovornost uprave
Članak 30.
(1) Osim općih dužnosti i odgovornosti propisanih zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, uprava investicijskog društva ima dužnosti i odgovornosti propisane ovim Zakonom.
(2) Uprava je dužna osigurati da investicijsko društvo posluje u skladu s relevantnim propisima i pravilima struke .
(3) Uprava je dužna osigurati provođenje nadzornih mjera koje je naložila Agencija u skladu sa svojim nadležnostima i ovlastima iz ovoga Zakona i drugih relevantnih propisa.
(4) Uprava je dužna uspostaviti i primjenjivati djelotvoran i pouzdan sustav upravljanja, što uključuje i raspodjelu dužnosti te sprječavanje sukoba interesa, na način da se promiču integritet tržišta i interesi klijenata investicijskog društva.
(5) Uprava je u skladu sa člankom 25. Uredbe (EU) br. 2017/565 dužna procjenjivati i periodički preispitivati učinkovitost politika i postupaka investicijskog društva usvojenih u svrhu usklađenja s relevantnim propisima.
Sustav upravljanja investicijskog društva
Članak 31.
(1) Sustav upravljanja iz članka 30. stavka 4. ovoga Zakona mora posebice osiguravati odgovornost uprave za definiranje, odobravanje i nadzor:
1. strateških ciljeva društva, strategije upravljanja rizicima i internog upravljanja
2. integriteta računovodstvenog sustava i sustava financijskog izvještavanja, kao i financijske i operativne kontrole i usklađenosti sa zakonom i primjenjivim standardima
3. procesa javne objave i priopćavanja podataka u skladu s odredbama ovoga Zakona
4. ustrojstva društva za obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti te pomoćnih usluga, uključujući vještine, znanje i stručnost višeg rukovodstva i radnika, resurse, postupke i mehanizme društva za obavljanje usluga i aktivnosti, uzimajući u obzir opseg i složenost svog poslovanja
5. politika koje se odnose na usluge, aktivnosti, proizvode i poslovanje društva, u skladu s tolerancijom na rizik društva i karakteristikama i potrebama klijenata društva, uključujući provođenje primjerenog testiranja otpornosti na stres, prema potrebi
6. politiku primitaka osoba uključenih u pružanje usluga klijentima, čiji je cilj poticanje odgovornog poslovnog ponašanja, korektnog postupanja prema klijentima, kao i izbjegavanje sukoba interesa u odnosu s klijentima.
(2) Uprava investicijskog društva dužna je pratiti i periodički, a najmanje jednom godišnje, procjenjivati učinkovitost sustava upravljanja s obzirom na odgovornosti iz stavka 1. ovoga članka te poduzimati primjerene mjere za ispravljanje uočenih nedostataka.
(3) Investicijsko društvo dužno je javno objaviti na koji se način uskladilo s odredbama o:
1. sustavu upravljanja iz članka 30. stavka 4. ovoga Zakona
2. sastavu, dužnostima i odgovornostima uprave i ako je to primjereno, nadzornog odbora propisanim ovim člankom i člancima 27., 28. i 33. ovoga Zakona
3. obvezi investicijskog društva da osnuje odbor za primitke, odbor za imenovanja i odbor za rizike na način propisan člankom 34. ovoga Zakona i provedbenim propisom donesenim na temelju članka 34. stavka 9. ovoga Zakona
4. politikama primitaka iz članka 56. ovoga Zakona na način propisan provedbenim propisom donesenim na temelju članka 56. stavka 5. ovoga Zakona.
(4) Investicijsko društvo dužno je, osim podataka iz stavka 3. ovoga članka objavljivati opće podatke o područjima iz svog poslovanja kako je propisano dijelom VIII. Uredbe (EU) br. 575/2013.
(5) Smatra se da su podaci iz stavaka 3. i 4. ovoga članka javno objavljeni ako se nalaze i redovito ažuriraju na mrežnim stranicama investicijskog društva.
(6) Agencija donosi provedbeni propis kojim pobliže uređuje učestalost i rokove javnog objavljivanja podataka iz ovoga članka.
Opomena članu uprave
Članak 32.
(1) Agencija može odgovornoj osobi u upravi investicijskog društva rješenjem izreći pisanu opomenu ako investicijsko društvo ne izvrši naložene mjere na način i u rokovima utvrđenima rješenjem Agencije.
(2) Pisana opomena iz stavka 1. ovoga članka izriče se osobi odgovornoj u vrijeme obveze izvršavanja naloženih mjera, neovisno o tome je li u trenutku izricanja opomene ta osoba i dalje član uprave investicijskog društva.
Ukidanje suglasnosti za imenovanje člana uprave
Članak 33.
(1) Agencija će rješenjem ukinuti zakonito rješenje kojim je dana suglasnost za obavljanje funkcije člana uprave:
1. ako je suglasnost izdana na temelju neistinite ili netočne dokumentacije ili neistinito predstavljenih činjenica koji su bitne za obavljanje funkcije člana uprave,
2. ako član uprave krši odredbe o dužnostima uprave iz zakona koji uređuje poslovanje trgovačkih društava čija je posljedica opoziv člana uprave
3. ako član uprave prestane ispunjavati uvjete za člana uprave propisane člankom 28. ovoga Zakona
4. ako je članu uprave izrečena treća opomena iz članka 32. ovoga Zakona unutar razdoblja od pet godina
5. ako je investicijskom društvu uvedena posebna ili sanacijska uprava
6. ako kandidat u roku od šest mjeseci od izdavanja suglasnosti ne bude imenovan ili ne stupi na dužnost na koju se suglasnost odnosi
7. ako članu uprave prestane dužnost na koju se suglasnost odnosi, i to s danom prestanka dužnosti ili
8. ako članu uprave istekne ugovor o radu, s danom isteka ugovora.
(2) Agencija može rješenjem ukinuti zakonito rješenje kojim je dana suglasnost za obavljanje funkcije člana uprave:
1. ako kao član uprave nije osigurao provođenje ili nije proveo nadzorne mjere koje je naložila Agencija
2. ako utvrdi da je član uprave u sukobu interesa zbog kojeg ne može ispunjavati svoje dužnosti pažnjom dobrog stručnjaka
3. ako član uprave učestalo ne ispunjava obvezu utvrđivanja i ocjenjivanja učinkovitosti politika, mjera ili internih procedura vezanih za usklađenost investicijskog društva s ovim Zakonom ili obvezu poduzimanja odgovarajućih mjera u cilju ispravljanja nedostataka, odnosno nepravilnosti u poslovanju investicijskog društva.
(3) U slučajevima iz stavka 3. ovoga članka, Agencija može i posebnom nadzornom mjerom privremeno zabraniti obavljanje funkcije člana uprave investicijskog društva.
(4) Ako Agencija ukine rješenje kojim je izdana suglasnost za imenovanje, nadzorni odbor odnosno članovi društva dužni su bez odgode donijeti odluku o opozivu tog člana uprave te imenovati njegovog zamjenika, bez suglasnosti Agencije, na rok od najviše tri mjeseca.
(5) Investicijsko društvo dužno je osigurati da novi zahtjev za izdavanje suglasnosti za imenovanje bude podnesen Agenciji najkasnije u roku od trideset dana od dana primitka obavijesti o ukidanju, prestanku ili odbijanju izdavanja suglasnosti za imenovanje, kao i uvijek u situaciji kada investicijsko društvo ne ispunjava uvjet o najmanjem potrebnom broju članova uprave u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(6) Agencija će rješenje iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dostaviti bez odgode nadležnom trgovačkom sudu.
(7) Kada Agencija donosi rješenje kojim se ukida suglasnost za imenovanje člana uprave suglasnost je ukinuta danom dostave rješenja Agencije kojim se ukida suglasnost za imenovanje člana uprave.
(8) Ovlast Agencije da ukine svoje zakonito rješenje u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka nije ograničena rokom.
(9) Suglasnost za imenovanje člana uprave prestaje ako:
1. osoba u roku od 6 mjeseci od izdavanja odobrenja ne bude imenovana ili ne stupi na dužnost na koju se odobrenje odnosi, protekom navedenog roka
2. osobi prestane dužnost na koju se odobrenje odnosi, s danom prestanka dužnosti ili
3. osobi prestane radni odnos u investicijskom društvu, s danom prestanka radnog odnosa.
(10) Ako nastupi razlog iz stavka 9. ovoga članka, Agencija će donijeti rješenje kojim se ukida suglasnost za imenovanje člana uprave investicijskog društva.
Nadzorni odbor i odbori u značajnom investicijskom društvu
Članak 34.
(1) Investicijsko društvo koje je značajno s obzirom na veličinu, unutarnju organizaciju i prirodu, opseg i složenost poslovanja, što svojim rješenjem utvrđuje Agencija, dužno je ustrojiti nadzorni odbor iz članka 26. stavka 3. ovoga Zakona, a unutar njega:
1. odbor za imenovanja
2. odbor za primitke i
3. odbor za rizike.
(2) Članovi nadzornog odbora značajnog investicijskog društva moraju zajedno imati stručna znanja, sposobnosti i iskustvo potrebno za neovisno i samostalno nadziranje poslova investicijskog društva, a posebice razumijevanje poslova i ključnih rizika investicijskog društva.
(3) Svaki član nadzornog odbora dužan je djelovati otvoreno, pošteno i neovisno kako bi mogao učinkovito procjenjivati, nadzirati i pratiti odluke uprave.
(4) Član nadzornog odbora značajnog investicijskog društva može biti osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:
1. koja ima dobar ugled
2. koja ima odgovarajuća stručna znanja, sposobnost i iskustvo potrebno za ispunjavanje obveza iz svoje nadležnosti
3. koja nije u sukobu interesa u odnosu na investicijsko društvo, dioničare, članove nadzornog odbora, nositelje ključnih funkcija i više rukovodstvo investicijskog društva
4. koja može posvetiti dovoljno vremena ispunjavanju obveza iz svoje nadležnosti i
5. koja može biti član nadzornog odbora prema zakonu koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava.
(5) Nadležnosti nadzornog odbora značajnog investicijskog društva, osim onih propisanih zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava su i sljedeće:
1. daje suglasnost upravi na poslovnu politiku investicijskog društva
2. daje suglasnost upravi na strateške ciljeve investicijskog društva
3. daje suglasnost upravi na financijski plan investicijskog društva
4. daje suglasnost upravi na strategije i politike preuzimanja rizika i upravljanje njima, uključujući rizike koji proizlaze iz makroekonomskog okruženja u kojima investicijsko društvo posluje
5. daje suglasnost upravi na strategije i postupke procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala investicijskog društva
6. daje suglasnost upravi na akt o unutarnjoj reviziji i na godišnji plan rada unutarnje revizije i
7. donosi odluke o drugim pitanjima određenim ovim Zakonom.
(6) Članovi odbora iz stavka 1. točaka 1. do 3. ovoga članka imenuju se iz redova članova nadzornog odbora. Svaki od odbora mora imati najmanje tri člana, od kojih je jedan predsjednik.
(7) Odbor za primitke mora se uspostaviti na način koji investicijskom društvu omogućuje donošenje stručne i neovisne prosudbe o politikama i praksama vezanim za primitke te o utjecaju primitaka na upravljanje rizicima, kapitalom i likvidnošću.
(8) Članovi odbora za rizike moraju imati primjereno znanje, vještine i stručnost kako bi u potpunosti razumjeli i pratili strategiju rizika i sklonost preuzimanju rizika investicijskog društva.
(9) Agencija provedbenim propisom detaljnije propisuje ovlasti i dužnosti iz stavaka 2. i 5. ovoga članka.
Nositelji ključnih funkcija
Članak 35.
(1) Investicijsko društvo dužno je identificirati ključne funkcije u društvu, odnosno one osobe koje obnašaju funkcije koje im omogućavaju značajan utjecaj na upravljanje investicijskim društvom, a nisu članovi uprave ili nadzornog odbora.
(2) Uprava investicijskog društva iz stavka 1. ovoga članka dužna je donijeti primjerene politike za izbor i procjenu primjerenosti nositelja ključnih funkcija.
(3) Ako investicijsko društvo procijeni da nositelj ključne funkcije u investicijskom društvu nije primjeren, dužno je poduzeti primjerene mjere.
(4) Agencija će provedbenim propisom iz članka 28. stavka 5. ovoga Zakona propisati uvjete i kriterije za procjenu ispunjavanja uvjeta iz stavka 2. ovoga Zakona.
Članstvo u Fondu za zaštitu ulagatelja
Članak 36.
(1) Članstvo u Fondu za zaštitu ulagatelja, u skladu s glavom II. ovoga dijela Zakona obavezno je za sljedeća društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja su ovlaštena držati financijske instrumente ili novčana sredstva klijenata, a obavljaju investicijske usluge i aktivnosti iz članka 5. stavka 1. odnosno pomoćnu uslugu iz članka 5. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona:
1. investicijsko društvo
2. kreditnu instituciju koja obavlja investicijske usluge i aktivnosti na temelju zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija i
3. društvo za upravljanje, kada pruža investicijske usluge iz članka 5. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona.
(2) Članstvo u Fondu za zaštitu ulagatelja obavezno je i za investicijsko društvo odnosno kreditnu instituciju kada prodaje strukturirane depozite.
ODJELJAK 3.
Odobrenje za rad
Djelatnost investicijskog društva
Članak 37.
(1) Investicijsko društvo može obavljati one djelatnosti za koje je dobilo odobrenje Agencije prema odredbama ovoga Zakona.
(2) Investicijsko društvo ne smije obavljati niti jednu drugu djelatnost, osim ako je za to dobilo odobrenje nadležnog tijela prema posebnim propisima.
(3) U sudski registar ne može se upisati tvrtka koja sadrži riječi “investicijsko društvo” ili izvedenice te riječi, ako pravna osoba nema odobrenje iz članka 38. ovoga Zakona.
(4) U sudski registar ne može se kao djelatnost upisati investicijske usluge i aktivnosti iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona bez odobrenja izdanog u skladu s člankom 38. ovoga Zakona ili drugog odgovarajućeg odobrenja nadležnog tijela.
(5) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članaka, osobe iz članka 4. stavaka 4., 9., 11. i 12. u sudski registar mogu kao djelatnost upisati investicijsku aktivnost iz članka 5. stavka 3. ovoga Zakona, o čemu su dužne izvijestiti Agenciju u skladu s člankom 4. ovoga Zakona.
Odobrenje za rad
Članak 38.
(1) Agencija rješenjem izdaje odobrenje za rad investicijskom društvu ako su za to ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom.
(2) Agencija investicijskom društvu izdaje odobrenje za rad za:
1. obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona i s njima povezanih pomoćne usluge iz članka 5. stavka 2. ovoga Zakona
2. obavljanje dodatnih djelatnosti koje prema ocjeni Agencije u skladu s provedbenim propisom iz stavka 8. ovoga članka ne utječu negativno na obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti
3. obavljanje usluga dostave podataka u skladu s glavom IV. ovoga dijela Zakona.
(3) Odobrenje za rad investicijskog društva ne može sadržavati odobrenje za obavljanje samo pomoćnih usluga ili dodatnih djelatnosti.
(4) Izreka odobrenja iz stavka 1. ovoga članka sadrži obavezno i:
1. naznaku je li investicijsko društvo ovlašteno držati novac i/ili financijske instrumente klijenta
2. suglasnost za predložene članove uprave, uz naznaku trajanja mandata za koji je suglasnost izdana
3. odobrenje za imatelja kvalificiranog udjela u investicijskom društvu.
(5) Nakon dobivanja odobrenja za rad investicijsko društvo može usluge i aktivnosti za koje je odobrenje za rad izdano upisati u sudski registar kao djelatnost.
(6) Odobrenje za rad omogućuje investicijskom društvu da na području druge države članice, na temelju prava poslovnog nastana, putem podružnice ili izravno, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, obavlja usluge i aktivnosti iz članka 5. ovoga Zakona za koje je odobrenje izdano.
(7) Odobrenje za obavljanje usluga dostave podataka iz glave IV. ovoga dijela Zakona omogućuje investicijskom društvu obavljanje te djelatnosti na području Europske unije.
(8) Agencija provedbenim propisom propisuje kriterije za procjenu iz stavka 2. točke 2. ovoga članka.
Proširenje odobrenja za rad
Članak 39.
(1) Investicijsko društvo koje ima odobrenje za rad u skladu s člankom 38. ovoga Zakona, može zatražiti proširenje odobrenja za rad na usluge iz članka 5. stavaka 1. i 2. te na dodatne djelatnosti.
(2) Investicijsko društvo koje ima odobrenje za pružanje investicijske usluge iz članka 5. stavka 1. točaka 8. ili 9. može zatražiti proširenje odobrenja za obavljanje usluga dostave podataka iz glave IV. ovoga dijela Zakona.
(3) Na podnošenje zahtjeva i proširenje odobrenja za rad na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ovoga Zakona koje se odnose na izdavanje odobrenja za rad investicijskom društvu.
(4) Sva naknadna odobrenja investicijskom društvu na temelju ovoga članka smatraju se sastavnim dijelom odobrenja za rad iz članka 38. ovoga Zakona.
Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad
Članak 40.
(1) Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad podnose osnivači.
(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka može podnijeti i uprava već osnovanog društva za koje se traži odobrenje za rad.
(3) Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad podnosi se na obrascu i u obliku propisanom Uredbom Komisije kojom su propisani jedinstveni formati, predlošci i postupci za obavještavanje ili pružanje informacija vezano za postupke izdavanja odobrenja za rad donesenom temeljem članka 7(5) Direktive 2014/65/EU i provedbenim propisom Agencije iz stavka 7. ovoga članka.
(4) Zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad podnositelj zahtjeva dužan je priložiti sve podatke propisane Uredbom Komisije kojom su propisane informacije i zahtjevi koji se odnose na izdavanje odobrenja na rad, donesenom temeljem članka 7(4) Direktive 2014/65/EU koji su Agenciji potrebni za odlučivanje o tome da li je investicijsko društvo ustrojilo sve mehanizme koji osiguravaju da će svi uvjeti propisani ovim Zakonom biti ispunjeni, kao i sve dodatne podatke koje ocijeni potrebnim prilikom odlučivanja ispunjava li podnositelj zahtjeva uvjete propisane ovim Zakonom
(5) Sadržaj podataka koje je potrebno dostaviti Agenciji prema odredbama ovoga članka propisani su Uredbom Komisije kojom su propisane informacije i zahtjevi koji se odnose na izdavanje odobrenja na rad, donesenom temeljem članka 7(4) Direktive 2014/65/EU i provedbenim propisom Agencije iz stavka 7. ovoga članka.
(6) Ako se zahtjev iz stavka 1. ovoga članka odnosno članka 39. ovoga Zakona odnosi na usluge dostave podatka iz glave IV. ovoga dijela Zakona, podnositelj zahtjeva dužan je priložiti sve podatke kako je propisano provedbenim propisom iz članka 360. stavka 6. ovoga Zakona.
(7) Agencija provedbenim propisom detaljnije uređuje popis podataka i dokumentacije iz ovoga članka.
Odlučivanje o zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad
Članak 41.
(1) Agencija će izdati rješenje o odobrenju za rad investicijskom društvu ako iz zahtjeva i podataka iz članka 40. ovoga Zakona proizlazi da su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. uvjeti koji se odnose na oblik društva i kapital
2. uvjeti za primjerenost dioničara i imatelja kvalificiranog udjela iz članka 21. ovoga Zakona
3. uvjeti iz članka 28. ovoga Zakona, a koji se odnose na predložene članove uprave
4. ustrojeni su svi mehanizmi koji osiguravaju da će biti ispunjeni svi uvjeti iz ovoga Zakona koji se odnose na opće organizacijske uvjete kako je propisano člancima 50. do 85. ovoga Zakona, i provedbenim propisima Agencije donesenim na temelju njih
5. članstvo u Fondu za zaštitu ulagatelja, kada je takva obveza za društvo propisana člankom 36. ovoga Zakona
6. ako se radi o značajnom investicijskom društvu, uvjeti koji se odnose na sastav i ovlasti nadzornog odbora kako je propisano člankom 34. ovoga Zakona
7. ako se zahtjev odnosi na usluge iz članka 5. stavka 1. točaka 8. ili 9. te uvjete iz članaka 344. do 350. ovoga Zakona
8. ako se zahtjev odnosi na usluge dostave podataka, uvjete iz članka 361. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona i
9. ako se zahtjev odnosi na dodatne djelatnosti, uvjete iz provedbenog propisa Agencije iz članka 38. stavka 8. ovoga Zakona.
(2) Kada postoji odnos uske povezanosti između investicijskog društva i drugih fizičkih ili pravnih osoba, Agencija će odobrenje za rad iz stavka 1. ovoga članka izdati ako odnos uske povezanosti ne onemogućava obavljanje nadzora nad investicijskim društvom.
Članak 42.
(1) O zahtjevu iz članka 40. ovoga Zakona Agencija će odlučiti u roku od šest mjeseci od dana zaprimanja urednog zahtjeva. Zahtjev je uredan ako sadrži sve podatke potrebne za odlučivanje propisane člankom 40. ovoga Zakona.
(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ako se zahtjev iz članka 39. ovoga Zakona odnosi samo na dodatne djelatnosti iz provedbenog propisa iz članka 38. stavka 8. ovoga Zakona, Agencija će o tom zahtjevu odlučiti u roku od 60 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva.
(3) Ako podnositelj zahtjeva u roku koji odredi Agencija ne ukloni nedostatke zahtjeva, smatrat će se da je odustao od zahtjeva.
(4) Ako nisu ispunjeni svi uvjeti iz članka 41. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona u odnosu na usluge i aktivnosti za koje se odobrenje za rad traži, odobrenje za rad može se ograničiti na one usluge i aktivnosti iz zahtjeva za koje su organizacijski uvjeti ispunjeni.
(5) Pri utvrđivanju ispunjavanja uvjeta iz članka 41. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, na odgovarajući način se primjenjuju odredbe ovoga Zakona koje se odnose na izdavanje suglasnosti za namjeravano stjecanje iz članaka 12. do 22. ovoga Zakona.
(6) Pri utvrđivanju ispunjavanja uvjeta iz članka 41. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, na odgovarajući način se primjenjuju odredbe ovoga Zakona koje se odnose na izdavanje suglasnosti za imenovanje člana uprave iz članka 29. ovoga Zakona.
(7) Agencija o svakom rješenju iz članka 41. izvještava ESMA-u.
Odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad
Članak 43.
(1) Agencija će rješenjem odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za rad:
1. ako postoji razlog za odbijanje namjeravanog stjecanja iz članka 22. ovoga Zakona
2. ako bi obavljanje nadzora prema odredbama ovoga Zakona moglo biti otežano ili onemogućeno zbog uske povezanosti investicijskog društva s drugim pravnim ili fizičkim osobama, posebno iz razloga propisanim člankom 10. Uredbe Komisije kojom su propisane informacije i zahtjevi koji se odnose na izdavanje odobrenja na rad, donesene temeljem članka 7(4) Direktive 2014/65/EU
3. ako u odnosu na osobe predložene za članove uprave postoje razlozi za odbijanje izdavanja suglasnosti za imenovanje iz članka 29. stavka 13. ovoga Zakona
4. ako iz zahtjeva i podataka iz članka 40. stavka 2. ovoga Zakona proizlazi da društvo nije poduzelo sve potrebne korake kako bi se organizacijski, tehnički i kadrovski ustrojilo na način da ispunjava organizacijske uvjete propisane ovim Zakonom, Uredbom (EU) br. 2017/565 i provedbenim propisima donesenim na temelju njih u odnosu na djelatnosti za koje se odobrenje za rad traži
5. ako se zahtjev odnosi na usluge dostave podataka iz glave IV. ovoga dijela Zakona, ako iz zahtjeva iz članka 40. stavka 6. ovoga Zakona proizlazi da društvo ne ispunjava uvjete iz članka 41. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona
6. ako iz zahtjeva i podataka iz članka 40. stavka 2. ovoga Zakona proizlazi da investicijsko društvo ne ispunjava druge uvjete propisane člankom 41. i 42. ovoga Zakona ili
7. ako iz zahtjeva i podataka iz članka 40. stavka 2. ovoga Zakona proizlazi da investicijsko društvo neće biti fizički prisutno u Republici Hrvatskoj ili da se poslovi investicijskog društva neće voditi s područja Republike Hrvatske.
(2) Pri odlučivanju o zahtjevu Agencija neće uzimati u obzir gospodarske potrebe tržišta.
Prestanak važenja odobrenja za rad
Članak 44.
(1) Odobrenje za rad investicijskom društvu prestaje:
1. danom otvaranja likvidacije investicijskog društva
2. danom donošenja odluke o otvaranju stečajnog postupka nad investicijskim društvom ili
3. danom upisa novog investicijskog društva u slučaju spajanja investicijskih društava,
(2) Nastupanjem ololnosti iz stavka 1. ovoga članka prestaju važiti i sva ostala prava iz drugih odobrenja investicijskom društvu izdana prema odredbama ovoga Zakona.
(3) O svakom prestanku važenja odobrenja za rad Agencija će izvijestiti ESMA-u, burzu, operatera MTP-a i OTP-a, središnje klirinško depozitarno društvo, središnju drugu ugovornu stanu, nadležni trgovački sud i operatera Fonda za zaštitu ulagatelja, ako je to primjenjivo.
(4) Ako nastupi okolnost iz stavka 1. ovoga članka, Agencija će donijeti rješenje kojim se ukida odobrenje za rad i ostala rješenja izdana investicijskom rješenju temeljem odredbi ovoga Zakona od dana nastupanja okolnosti iz stavka 1. ovoga članka.
Razlozi za ukidanje odobrenja za rad
Članak 45.
(1) Agencija će rješenjem ukinuti zakonito rješenje kojim je izdano odobrenje za rad:
1. ako je investicijskom društvu odobrenje za rad izdano na temelju neistinite ili netočne dokumentacije ili neistinito predstavljenih činjenica koji su bitne za poslovanje investicijskog društva
2. ako investicijsko društvo ne počne poslovati unutar 12 mjeseci od izdavanja odobrenja,
3. ako investicijsko društvo Agenciji dostavi obavijest u pisanom obliku da više ne namjerava obavljati usluge i aktivnosti iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona, ili
4. ako investicijsko društvo prestane ispunjavati uvjete pod kojima je odobrenje za rad izdano.
(2) Agencija može rješenjem ukinuti odobrenje za rad investicijskom društvu:
1. ako investicijsko društvo šest mjeseci uzastopno ne obavlja usluge i aktivnosti iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona za koje je odobrenje za rad izdano
2. ako investicijsko društvo više ne ispunjava bonitetne zahtjeve iz dijela trećeg, četvrtog ili šestog Uredbe (EU) br. 575/2013, ili zahtjeve vezane uz visinu regulatornog kapitala koje je svojim rješenjem naložila Agencija u skladu s člancima 214. i 221. ovoga Zakona, ili posebne zahtjeve vezane uz likvidnost u skladu s člankom 223. ovoga Zakona
3. ako investicijsko društvo na bilo koji način Agenciji onemogućuje nadzor svojega poslovanja
4. ako investicijsko društvo sustavno i teško krši odredbe ovoga Zakona ili Uredbe (EU) br. 600/2014 kojima se uređuju uvjeti poslovanja investicijskog društva ili
5. ako investicijsko društvo sustavno i teško krši organizacijske uvjete propisane odredbama članaka 50. do 84. ovoga Zakona ili Uredbe (EU) br. 2017/565.
6. investicijsko društvo ne postupi u skladu s rješenjem kojim Agencija nalaže nadzorne mjere iz članka 220. ovoga Zakona i/ili dodatne nadzorne mjere za upravljanje rizicima iz članka 221. ovoga Zakona.
(3) Kada investicijsko društvo ne ispunjava organizacijske, tehničke, kadrovske ili druge uvjete za pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti te drugih djelatnosti za koje mu je odobrenje za rad izdano, umjesto ukidanja odobrenja za rad, Agencija može rješenjem zabraniti obavljanje samo onih investicijskih usluga ili aktivnosti za koje investicijsko društvo više ne ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom i drugim relevantnim propisima.
(4) Kada prilikom obavljanja usluga dostave podataka iz glave IV. ovoga dijela Zakona nastupe okolnosti iz članka 364. stavka 3. točke 2. ovoga Zakona, Agencija može investicijskom društvu rješenjem zabraniti pružanje samo tih usluga.
(5) Rješenjem iz stavaka 1. i 2. ovoga članka Agencija može naložiti prenošenje nedovršenih investicijskih usluga, a posebno neizvršenih naloga na drugo investicijsko društvo, uz suglasnost tog drugog društva, te detaljnije urediti prava i obveze tog drugog investicijskog društva u odnosu na povjerene naloge.
(6) Rješenjem iz stavaka 1. i 2. ovoga članka Agencija može, u svrhu zaštite interesa klijenata investicijskog društva, naložiti mjere postupanja s financijskim instrumentima ili novčanim sredstvima klijenata koje u trenutku donošenja tog rješenja drži ili kojima upravlja ili administrira investicijsko društvo.
(7) Kada Agencija donosi rješenje kojim se ukida izdano odobrenje za rad, odobrenje za rad je ukinuto danom dostave rješenja Agencije kojim se ukida odobrenje za rad.
(8) Od dana kada je odobrenje za rad ukinuto, odnosno od dana prestanka važenja odobrenja, investicijsko društvo ne smije sklopiti, započeti obavljati ili obaviti niti jednu uslugu ili aktivnost za koje je odobrenje za rad ukinuto odnosno prestalo važiti.
(9) O ukidanju odobrenja za rad Agencija će izvijestiti ESMA-u, burzu, operatera MTP-a i OTP-a, središnje klirinško depozitarno društvo, središnju drugu ugovornu stanu, nadležni trgovački sud i operatera Fonda za zaštitu ulagatelja, ako je to primjenjivo.
(10) Ovlast Agencije da ukine svoje zakonito rješenje u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka nije ograničena rokom.
Prethodna suglasnost kreditnoj instituciji
Članak 46.
(1) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj može obavljati investicijske usluge i aktivnosti i s njima povezane pomoćne usluge iz članka 5. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, za koje je dobila odobrenje Hrvatske narodne banke, uz prethodnu suglasnost Agencije o ispunjavanju uvjeta za obavljanje tih usluga i aktivnosti.
(2) Kreditna institucija koja obavlja investicijske usluge iz članka 5. stavka 1. točaka 8. ili 9., može obavljati usluge dostave podataka iz glave IV. ovoga dijela Zakona, za koje je dobila odobrenje Hrvatske narodne banke, uz prethodnu suglasnost Agencije o ispunjavanju uvjeta za obavljanje tih usluga.
(3) Agencija će izdati rješenje o prethodnoj suglasnosti iz stavka 1. ovoga članaka na temelju zahtjeva kreditne institucije, ako kreditna institucija ispunjava uvjete iz članka 41. stavka 1. točaka 4. i 5. ovoga Zakona, te članka 41. stavka 2., ako je to primjenjivo.
(4) Agencija će izdati prethodnu suglasnost iz stavka 2. ovoga članaka na temelju zahtjeva kreditne institucije, ako kreditna institucija ispunjava uvjete iz članka 41. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona.
(5) O zahtjevu za izdavanje prethodne suglasnosti Agencija će odlučiti u roku od šezdeset dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva.
(6) Na izdavanje, prestanak i ukidanje prethodne suglasnosti na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članaka 38. do 45. ovoga Zakona.
Statusne promjene investicijskog društva
Članak 47.
(1) Investicijsko društvo uključeno u spajanje ili podjelu društva ili drugu statusnu promjenu prema odredbama zakona koji uređuje poslovanje trgovačkih društava mora za spajanje, podjelu ili drugu statusnu promjenu prije upisa iste u sudski registar dobiti prethodno odobrenje Agencije.
(2) Ako uslijed statusne promjene u kojoj sudjeluje investicijsko društvo nastane novo društvo koje namjerava obavljati investicijske usluge i aktivnosti, to društvo mora dobiti odobrenje za rad u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(3) Na postupak odlučivanja o odobrenjima iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o izdavanju odobrenja za rad investicijskom društvu.
(4) Agencija će rješenjem odbiti izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka ako ocijeni da bi zbog toga moglo doći do narušavanja sigurnosti i stabilnosti poslovanja investicijskog društva.
(5) Agencija provedbenim propisom detaljnije uređuje kriterije za procjenu ispunjavanja uvjeta za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka.
Registar osoba ovlaštenih obavljati investicijske usluge i aktivnosti
Članak 48.
(1) Agencija vodi registar svih osoba koje su prema odredbama ovoga Zakona ovlaštene obavljati investicijske usluge i aktivnosti na području Republike Hrvatske.
(2) Registar iz stavka 1. ovoga članka je javno dostupan i sadrži ažurirane podatke o ovlaštenim osobama i uslugama i aktivnostima koje te osobe obavljaju.
(3) Agencija provedbenim propisom detaljnije uređuje sadržaj, oblik i način vođenja registra iz stavka 1. ovoga članka.
Likvidacija i stečaj investicijskog društva
Članak 49.
(1) Na postupak likvidacije investicijskog društva primjenjuju se odredbe zakona kojima se uređuje poslovanje trgovačkih društava, osim ako nije drukčije propisano ovim Zakonom.
(2) Ako likvidatori utvrde postojanje stečajnog razloga, dužni su bez odgađanja podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka i o tome odmah izvijestiti Agenciju.
(3) Uprava, odnosno likvidatori investicijskog društva dužni su Agenciju izvijestiti o odluci o prestanku investicijskog društva ili o promjeni djelatnosti na način da društvo više ne obavlja investicijske usluge i aktivnosti, sljedećeg radnog dana nakon donošenja odluke.
(4) Agencija na temelju obavijesti iz stavka 3. ovoga članka donosi rješenje kojim ograničava važenje odobrenja za rad na poslove koji su potrebni radi provedbe likvidacije investicijskog društva, a o kojoj će izvijestiti nadležni trgovački sud, burzu, središnje klirinško depozitarno društvo, operatera središnjeg registra i operatera sustava poravnanja ili namire, ako je to primjenjivo.
(5) Nakon započete likvidacije investicijsko društvo može obavljati još samo poslove određene rješenjem iz stavka 4. ovoga članka.
(6) Ako se rješenje iz stavka 4. ovoga članka odnosi na investicijsko društvo koje ima podružnicu u državi članici, Agencija je dužna prije izdavanja odluke izvijestiti nadležno tijelo države članice.
(7) Obavijest iz stavka 6. ovoga članka mora sadržavati pravne posljedice i stvarne učinke donesenog rješenja.
(8) Ako zbog zaštite interesa klijenata investicijskog društva ili zbog drugih javnih interesa nije moguće odgoditi donošenje odluke iz stavka 4. ovoga članka, Agencija je dužna o tome izvijestiti nadležno tijelo države članice odmah po donošenju odluke.
POGLAVLJE II.
ORGANIZACIJSKI UVJETI ZA OBAVLJANJE INVESTICIJSKIH USLUGA I AKTIVNOSTI
ODJELJAK 1.
Opći organizacijski uvjeti
Kontinuirano ispunjavanje organizacijskih uvjeta
Članak 50.
(1) Investicijsko društvo dužno je u svakom trenutku ispunjavati organizacijske uvjete kako je propisano člancima 21. do 43. Uredbe (EU) br. 2017/565, uzimajući u obzir prirodu, opseg i složenost poslovanja kao i prirodu i opseg investicijskih usluga i aktivnosti koje obavlja.
(2) U svrhu ispunjavanja uvjeta iz stavka 1. ovoga članka investicijsko društvo dužno je:
1. uspostaviti, provoditi, održavati te redovito ažurirati, procjenjivati i nadzirati postupke odlučivanja i organizacijsku strukturu u kojima se jasno i na dokumentirani način utvrđuju linije izvještavanja i dodjeljuju funkcije i nadležnosti
2. uspostaviti, provoditi, održavati te redovito ažurirati, procjenjivati i nadzirati postupke koji osiguravaju da su relevantne osobe upoznate s postupcima koje moraju poštivati za pravilno izvršavanje svojih dužnosti i odgovornosti
3. uspostaviti, provoditi i održavati primjerene mehanizme unutarnje kontrole, čija je namjena osiguravanje usklađenosti s odlukama i postupcima na svim razinama investicijskog društva
4. zapošljavati osobe s vještinama, znanjem i stručnošću koji su potrebni za izvršavanje dodijeljenih zaduženja i zadataka
5. uspostaviti, provoditi i održavati učinkovit sustav internog izvještavanja i priopćavanja informacija na svim relevantnim razinama investicijskog društva
6. održavati primjerenu i urednu evidenciju svojeg poslovanja i unutarnje organizacije i
7. osigurati da obavljanje višestrukih funkcija povjerenih relevantnim osobama ne sprječava te osobe da izvršavaju bilo koju od tih funkcija na ispravan, pošten i profesionalan način.
(3) O svakoj promjeni okolnosti o kojima ovisi primjena odredbi iz stavka 1. ovoga članka investicijsko društvo dužno je bez odgađanja izvijestiti Agenciju.
(4) Investicijsko društvo dužno je pratiti i na redovnoj osnovi procjenjivati primjerenost i učinkovitost ustrojenih sustava i postupaka iz stavka 2. ovoga članka, te poduzimati odgovarajuće mjere za uklanjanje nedostataka.
Računovodstvene politike i postupci
Članak 51.
(1) Investicijsko društvo dužno je ustrojiti, dokumentirati, primjenjivati i redovito održavati primjerene računovodstvene politike i postupke.
(2) Računovodstvene politike i postupci iz stavka 1. ovoga članka moraju investicijskom društvu omogućavati da, u skladu s odredbama ovoga Zakona i provedbenih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, Agenciji dostavljaju financijske izvještaje koje daju istinit i vjeran prikaz financijskog položaja investicijskog društva i koji su u skladu s primjenjivim računovodstvenim standardima i pravilima.
(3) Investicijsko društvo dužno je pratiti i redovito procjenjivati primjerenost i učinkovitost politika i postupaka iz stavka 1. ovoga članka.
Sigurnost i zaštita podataka i neprekidnost poslovanja
Članak 52.
(1) Ne dovodeći u pitanje ovlast Agencije da na temelju odredbi ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 600/2014 zatraži pristup komunikaciji, investicijsko društvo dužno je, uzimajući u obzir vrstu podataka o kojima je riječ, uspostaviti primjerene sigurnosne mehanizme koji:
1. osiguravaju sigurnost i ovjeru sredstava putem kojih se prenose podaci
2. na najmanju moguću mjeru smanjuju rizik netočnosti podataka i neovlaštenog pristupanja i
3. sprječava odavanje podataka održavajući u svakom trenutku njihovu povjerljivost.
(2) Investicijsko društvo dužno je ustrojiti, dokumentirati, primjenjivati i redovito održavati učinkovite mjere i postupke za nadzor i zaštitu informacijskog sustava i sustava za elektroničku obradu podataka.
(3) Investicijsko društvo dužno je, u skladu s obvezom iz članka 21. stavka 3. Uredbe (EU) br. 2017/565 primjerenim i proporcionalnim sustavima, sredstvima i postupcima osigurati neprekidno i redovito obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti.
(4) Investicijsko društvo dužno je donijeti, provoditi i održavati primjerenu politiku kontinuiteta poslovanja u skladu s uvjetima iz članka 21. stavka 3. Uredbe (EU) br. 2017/565.
Nadležnost viših rukovoditelja i nadzorne funkcije
Članak 53.
(1) Investicijsko društvo dužno je prilikom internog raspoređivanja funkcija definirati odgovornosti viših rukovoditelja i, kada je to primjereno, osoba koje obavljaju nadzornu funkciju u odnosu na obveze investicijskog društva definirane relevantnim propisima.
(2) Investicijsko društvo dužno je osigurati da viši rukovoditelji i, ako je to primjereno, nadzorna funkcija društva imaju zadaće i odgovornosti definirane člankom 25. Uredbe (EU) br. 2017/565.
Praćenje usklađenosti
Članak 54.
(1) Investicijsko društvo dužno je propisati i primjenjivati te redovito ažurirati, procjenjivati i nadzirati primjerene politike i postupke koji osiguravaju najmanje da investicijsko društvo i relevantne osobe društva postupaju u skladu sa svojim obvezama propisanima ovim Zakonom, Uredbom (EU) br. 596/2014, Uredbom (EU) br. 600/2014, te provedbenim propisima koje na temelju njih donosi Agencija.
(2) Politike i postupci iz stavka 1. ovoga članka posebno moraju osigurati poštivanje onih odredbi koje uređuju osobne transakcije relevantnih osoba.
(3) Investicijsko društvo dužno je u svrhu provedbe i nadzora politika i postupaka iz stavka 1. i 2. ovoga članka ustrojiti trajnu i učinkovitu funkciju praćenja usklađenosti čije su ovlasti i odgovornosti propisane člankom 22. stavcima 2. i 3. Uredbe (EU) br. 2017/565i provedbenim propisom Agencije iz stavka 7. ovoga članka.
(4) Kada investicijsko društvo ispunjava uvjete za izuzeće iz članka 22. stavka 4. Uredbe (EU) br. 2017/565, i isto odluči koristiti, o tome je dužno prethodno izvijestiti Agenciju.
(5) Agencija može rješenjem zabraniti korištenje izuzeća iz stavka 5. ovoga članka, ako iz dostavljene obavijesti ne proizlazi da investicijsko društvo ispunjava uvjete za izuzeće, u roku od 30 dana od primitka obavijesti iz stavka 4. ovoga članka.
(6) Funkcija praćenja usklađenosti Agenciji najmanje jednom godišnje dostavlja izvještaj o usklađenosti investicijskog društva s relevantnim propisima.
(7) Agencija provedbenim propisom detaljnije uređuje oblik, sadržaj i rokove dostave izvještaja iz stavka 6. ovoga članka.
Upravljanje rizicima i interna revizija
Članak 55.
(1) U svrhu upravljanja rizicima društvo je dužno poduzeti mjere propisane člankom 23. Uredbe (EU) br. 2017/565.
(2) Ako je to primjereno i razmjerno s obzirom na prirodu, opseg i složenost poslovanja i prirodu i raspon investicijskih usluga i aktivnosti koje obavlja, investicijsko društvo dužno je ustrojiti funkciju upravljanja rizicima s ovlastima i odgovornostima u skladu s člankom 23. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 2017/565.
(3) Ako je to primjereno i razmjerno s obzirom na prirodu, opseg i složenost poslovanja i prirodu i raspon investicijskih usluga i aktivnosti koje obavlja, investicijsko društvo dužno je ustrojiti funkciju unutarnje revizije s ovlastima i odgovornostima u skladu s člankom 24. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 2017/565.
Politike primitaka i njihova primjena
Članak 56.
(1) Investicijsko društvo dužno je, uzimajući u obzir veličinu društva, unutarnju organizaciju, prirodu, opseg i složenost poslovanja, propisati, implementirati i primjenjivati jasne politike primitaka za sve kategorije radnika, upravu, nadzorni odbor i druge relevantne osobe.
(2) Politika primitaka i primjena te politike mora biti u skladu s člankom 27. Uredbe (EU) br. 2017/565 a posebno :
1. biti u skladu s primjerenim i djelotvornim upravljanjem rizicima
2. promicati primjereno i djelotvorno upravljanje rizicima
3. ne poticati preuzimanje rizika koje prelazi razinu prihvatljivog rizika
4. biti u skladu s poslovnom strategijom, ciljevima, vrijednostima i dugoročnim interesima investicijskog društva
5. obuhvaćati mjere za sprečavanje sukoba interesa, uključujući sprječavanje sukoba interesa pri utvrđivanju primitaka radnika koji obavljaju poslove kontrolnih funkcija.
(3) Način utvrđivanja primanja i procjena radne uspješnosti osoba iz stavka 1. ovoga članka ne smije ugrožavati obvezu društva da djeluje u najboljem interesu klijenta.
(4) Agencija donosi provedbeni propis kojim detaljnije uređuje pravila, postupke i kriterije u vezi s politikama primitaka, a posebno:
1. definiciju primitaka radnika
2. zahtjeve vezane uz primitke radnika te način i opseg primjene tih zahtjeva i
3. način i rokove izvješćivanja Agencije o primicima.
Osobne transakcije
Članak 57.
(1) Investicijsko društvo dužno je uspostaviti, provoditi i održavati primjerene postupke u cilju sprječavanja aktivnosti propisanih člankom 29. stavcima 2., 3. i 4. Uredbe (EU) br. 2017/565.
(2) Postupci iz stavka 1. ovoga članka moraju osiguravati, u skladu s člankom 29. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 2017/565:
1. da je svaka relevantna osoba upoznata s ograničenjima povezanima s osobnim transakcijama i mjerama koje je društvo usvojilo u skladu sa stavkom 1. ovoga članaka
2. da je društvo bez odgode obaviješteno o svakoj osobnoj transakciji koju sklopi relevantna osoba i
3. da društvo vodi evidencije o svim osobnim transakcijama o kojima je obavješteno ili o kojima ima saznanja, uključujući sva ovlaštenja i zabrane u vezi s pojedinom transakcijom.
Upravljanje sukobima interesa
Članak 58.
(1) Investicijsko društvo dužno je poduzimati primjerene mjere za utvrđivanje i sprječavanje sukoba interesa koji se pojavljuju tijekom pružanja jedne ili više investicijskih i pomoćnih usluga između:
1. interesa investicijskog društva, uključujući upravu, više rukovoditelje, zaposlenike, vezane zastupnike i svaku osobu koja je izravno ili neizravno povezana s društvom ili navedenim osobama putem kontrole s jedne strane, i interesa klijenta investicijskog društva s druge strane, te
2. interesa klijenata investicijskog društva međusobno.
(2) Sukobi interesa iz stavka 1. ovoga članka uključuju i sukobe interesa koji proizlaze iz strukture politike primitaka investicijskog društva te one koji proizlaze iz okolnosti u kojima investicijsko društvo od trećih osoba prima dodatne poticaje u smislu ovoga Zakona.
(3) Investicijsko društvo dužno je uspostaviti djelotvorne organizacijske i administrativne mehanizme koji osiguravaju poduzimanje svih potrebnih mjera kako bi se spriječilo da sukobi interesa prepoznati u skladu sa stavkom 1. ovoga članka i člankom 33. Uredbe (EU) br. 2017/565 negativno utječu na interese klijenta.
(4) Investicijsko društvo dužno je usvojiti, implementirati i provoditi učinkovitu pisanu politiku upravljanja sukobima interesa u skladu s primjenjivim uvjetima iz članka 34. do 43. Uredbe (EU) br. 2017/565.
(5) Kada organizacijske mjere i postupci iz ovoga članka nisu dovoljni da bi se u razumnoj mjeri osiguralo sprječavanje nastanka rizika od nastanka štete za interese klijenta, investicijsko društvo je dužno klijentu na trajnom mediju na jasan i razumljiv način, u skladu sa stavkom 4. člankom 34. Uredbe (EU) br. 2017/565 priopćiti vrstu i/ili izvor sukoba interesa i korake koje je društvo poduzelo kako bi se ti rizici ublažili prije poduzimanja bilo kakvih poslovnih aktivnosti za račun klijenta,
(6) Priopćenje iz stavka 5. ovoga članka mora sadržavati dovoljno podataka na temelju kojih klijent, s obzirom na kategoriju u koju je razvrstan, može donijeti informiranu odluku o usluzi u kontekstu okolnosti iz kojih sukob interesa proizlazi.
(7) Investicijsko društvo dužno je u skladu s člankom 35. Uredbe (EU) br. 2017/565 voditi evidencije o uslugama i aktivnostima koje obavlja, a iz kojih može proizaći rizik štete za klijente.
Izdvajanje poslovnih procesa
Članak 59.
(1) Kada investicijsko društvo na treću osobu izdvoji operativne funkcije koje su u smislu članka 30. Uredbe (EU) br. 2017/565ključne za neprekidno i uredno pružanje investicijskih usluga klijentima ili obavljanje investicijskih aktivnosti, dužno je poduzeti sve razumne mjere da bi se izbjegao nepotrebni dodatni operativni rizik, pod uvjetima propisanima člancima 31. i 32. Uredbe (EU) br. 2017/565.
(2) Investicijsko društvo ne smije izdvojiti značajne operativne funkcije na način koji bi onemogućio ili znatno otežao kvalitetno provođenje sustava internih kontrola ili provođenje nadzora nad poslovanjem društva u skladu s ovim Zakonom.
(3) O svakom izdvajanju značajnih operativnih funkcija investicijsko društvo dužno je prethodno izvijestiti Agenciju.
(4) Investicijsko društvo dužno je o svim promjenama uvjeta izdvajanja poslovnog procesa iz stavka 1. ovoga članka prethodno izvijestiti Agenciju, uz dokaz da su ispunjeni uvjeti propisani člankom 31. Uredbe (EU) br. 2017/565.
ODJELJAK 2.
Posebni organizacijski uvjeti za upravljanje investicijskim proizvodima
Posebni organizacijski uvjeti za proizvođače investicijskih proizvoda
Članak 60.
(1) Investicijsko društvo koje proizvodi, razvija, izdaje ili dizajnira investicijski proizvod namijenjen za prodaju klijentima (proizvođač) dužno je ustrojiti, primjenjivati i periodički preispitivati postupke kojima se unutar društva odobrava svaki pojedini investicijski proizvod, kao i značajne promjene i prilagodbe postojećeg investicijskog proizvoda, prije nego što se taj proizvod stavi na tržište ili distribuira klijentima (upravljanje proizvodima).
(2) Proizvođač je dužan osigurati da je postupak upravljanja proizvodima u skladu s odredbama ovoga Zakona i provedbenog propisa iz članka 73. ovoga Zakona, a posebno da taj postupak:
1. za svaki pojedini proizvod detaljnije definira ciljno tržište krajnjih klijenata unutar relevantne kategorije klijenata
2. sadržava procjenu svih rizika relevantnih za ciljno tržište utvrđeno u skladu s odredbama ovoga Zakona i
3. osigurava da je planirana distribucijska strategija u skladu s definiranim ciljnim tržištem.
(3) Proizvođač je dužan svim distributerima omogućiti pristup svim potrebnim podacima o samom proizvodu i postupku upravljanja proizvodima, uključujući podatke o ciljnom tržištu, kako bi se osiguralo da je distribucija proizvoda u skladu s potrebama, obilježjima i ciljevima utvrđenog ciljnog tržišta.
(4) Podaci iz stavka 3. ovoga članka moraju uključivati podatke o primjerenim kanalima distribucije proizvoda, postupku odobravanja proizvoda i procjeni ciljnog tržišta, prikazane na način koji distributeru omogućuje da ispravno razumije, preporučuje ili prodaje taj proizvod.
Obveze upravljanja proizvodima za proizvođača
Članak 61.
(1) Proizvođač je dužan u vezi s upravljanjem proizvodima pridržavati se zahtjeva iz ovoga Zakona u mjeri koja je primjerena i proporcionalna i ako je to primjenjivo s obzirom na narav investicijskog proizvoda, investicijske usluge i ciljnog tržišta za svaki pojedini proizvod.
(2) Uprava proizvođača mora provoditi učinkovitu kontrolu nad postupkom upravljanja proizvodima.
(3) Proizvođač je dužan osigurati da postupak upravljanja proizvodima bude usklađen sa uvjetima relevantnih propisa koji se odnose na upravljanje sukobima interesa, uključujući primitke od rada relevantnih osoba.
(4) Proizvođač je dužan osigurati da dizajn investicijskog proizvoda, uključujući njegove značajke, nema negativan utjecaj na krajnje klijente te da ne dovodi do ugrožavanja integriteta tržišta na način da društvu omogućava umanjivanje ili prenošenje vlastitih rizika ili izloženosti na odnosnu imovinu proizvoda ako investicijsko društvo drži tu odnosnu imovinu za vlastiti račun.
(5) Proizvođač koji pri stvaranju, razvoju, izdavanju ili dizajnu proizvoda između ostalog surađuje sa subjektom koji nije ovlašten prema odredbama ovoga Zakona obavljati investicijske usluge ili aktivnosti ili nema odobrenje u smislu nacionalnog propisa države članice kojim je implementirana Direktiva 2014/65/EU ili sa subjektom iz treće zemlje, dužan je s tim subjektom sklopiti pisani sporazum kojim se uređuju međusobna prava i obveze.
Ostale obveze proizvođača
Članak 62.
(1) Proizvođač je dužan analizirati potencijalne sukobe interesa za svaki proizvedeni investicijski proizvod, a posebno je dužan razmotriti može li doći do negativnog utjecaja na krajnjeg klijenta ako klijent:
1. preuzme izloženost suprotnu od izloženosti koju je prethodno držalo samo društvo ili
2. preuzme izloženost suprotnu od izloženosti koju društvo želi/namjerava držati nakon prodaje proizvoda.
(2) Proizvođač je dužan prije nego što donese odluku o plasmanu proizvoda razmotriti može li proizvod biti prijetnja redovnom funkcioniranju ili stabilnosti financijskih tržišta.
(3) Proizvođač je dužan osigurati da relevantno osoblje uključeno u postupak proizvodnje raspolaže stručnim znanjem potrebnim za razumijevanje obilježja i rizika investicijskog proizvoda.
Obveze funkcije usklađenosti u postupku upravljanja proizvodima
Članak 63.
(1) Proizvođač je dužan funkciju praćenja usklađenosti uključiti u postupak upravljanja proizvodima, na način da ista prati razvoj proizvoda i redovno provjerava postupke upravljanja proizvodima s ciljem prepoznavanja rizika od neispunjavanja obveza iz ovoga Odjeljka.
(2) Izvještaji funkcije usklađenosti obavezno sadrže podatke o investicijskim proizvodima, uključujući podatke o strategiji distribucije.
(3) Investicijska društva Agenciji dostavljaju izvještaj iz stavka 2. u rokovima propisanima provedbenim propisom iz članka 73. ovoga Zakona.
Utvrđivanje ciljnog tržišta i analiza scenarija
Članak 64.
(1) Proizvođač je u sklopu postupka upravljanja proizvodima dužan utvrditi potencijalno ciljno tržište za svaki proizvod. Ako u postupku proizvodnje sudjeluje više investicijskih društava ili ako je proizvođač ujedno i distributer u smislu članka 67. ovoga Zakona, utvrđuje se samo jedno ciljno tržište.
(2) Ciljno tržište mora biti utvrđeno dovoljno detaljno, uz navođenje vrste klijenata s čijim je potrebama, obilježjima i ciljevima proizvod usklađen, kao i sve skupine klijenata s čijim potrebama, obilježjima i ciljevima proizvod nije usklađen.
(3) Ako je distributer različit od proizvođača, proizvođač utvrđuje potrebe i obilježja klijenata s kojima je proizvod usklađen na temelju teorijskog znanja i prethodnog iskustva s istim ili sličnim proizvodom, financijskim tržištima te potrebama, obilježjima i ciljevima potencijalnih krajnjih klijenata.
(4) Potrebe, obilježja i ciljeve ciljnog tržišta proizvođač je dužan utvrđivati, između ostalog, na temelju ispitivanja jesu li ispunjeni sljedeći uvjeti:
1. profil rizika-dobiti proizvoda mora biti u skladu s ciljnim tržištem i
2. dizajn proizvoda se vodi obilježjima koja su korisna za klijenta, a posebno se ne smije temeljiti na poslovnom modelu koji se oslanja na loše rezultate klijenta da bi bio profitabilan.
(5) Utvrđivanje ciljnog tržišta mora uključivati i strukturu naknada predloženu za proizvod, između ostalog i na temelju ispitivanja sljedećih okolnosti:
1. usklađenost troškova i naknada s potrebama, ciljevima i obilježjima ciljnog tržišta;
2. dovodi li se zbog naknada u pitanje očekivana dobit od proizvoda, primjerice ako su iznosi troškova i naknada jednaki odnosno premašuju ili gotovo u cijelosti neutraliziraju očekivane porezne povlastice povezane s proizvodom i
3. primjerena transparentnost strukture naknada za proizvod u odnosu na ciljno tržište, primjerice postoje li prikrivene ili presložene naknade.
(6) Proizvođač je dužan provesti analizu scenarija za proizvod, pri čemu je dužan procijeniti rizik od mogućeg lošeg rezultata za krajnjeg klijenta te okolnosti u kojima bi do takvog rezultata moglo doći.
(7) Neke od nepovoljnih okolnosti iz stavka 3. ovoga članka za koje bi trebalo procijeniti rizik su primjerice:
1. pogoršanje tržišnog okruženja
2. proizvođač ili treća osoba uključena u proizvodnju ili funkcioniranje investicijskog proizvoda suočava se s financijskim problemima ili se materijalizira neki drugi rizik druge ugovorne strane
3. proizvod postane komercijalno neodrživ ili
4. potražnja za proizvodom premašuje predviđanja, čime se opterećuju resursi društva ili tržište odnosnog proizvoda.
Preispitivanje proizvoda
Članak 65.
(1) Proizvođač je dužan redovito preispitivati proizvod, uzimajući pritom u obzir sve događaje koji mogu bitno utjecati na potencijalni rizik utvrđenog ciljnog tržišta.
(2) Redovito preispitivanje iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća obavezno i razmatranje okolnosti je li proizvod i dalje usklađen s potrebama, obilježjima i ciljevima ciljnog tržišta te distribuira li se na ciljnom tržištu ili dolazi do klijenata s čijim potrebama, obilježjima i ciljevima nije usklađen.
(3) Proizvođač je proizvod dužan preispitati i prije svakog daljnjeg izdavanja ili ponovnog plasiranja ako ima saznanja o bilo kakvom događaju koji bi mogao značajno utjecati na potencijalni rizik ulagatelja te u redovnim intervalima pratiti funkcionira li proizvod na previđen način.
(4) Prilikom odlučivanja o učestalosti preispitivanja proizvoda proizvođač je dužan u obzir uzeti relevantne čimbenike, uključujući čimbenike povezane sa složenošću ili inovativnom naravi primijenjenih investicijskih strategija.
Mjere proizvođača u slučaju realizacije ključnih događaja
Članak 66.
(1) Proizvođač je dužan prepoznati ključne događaje koji mogu biti od utjecaja na potencijalni rizik ili očekivanu dobit od investicijskog proizvoda, kao što su:
1. prekoračenje praga koje utječe na profil dobiti proizvoda ili
2. solventnost izdavatelja čiji vrijednosni papiri ili jamstva mogu utjecati na rezultate proizvoda.
(2) Ako se ključni događaj iz stavka 1. ovoga članka realizira, proizvođač je dužan poduzeti sve primjerene mjere i korake, kao što su:
1. pružanje relevantnih podataka klijentima ili distributerima (ako ne nudi ili prodaje investicijski proizvod izravno klijentima) o događaju i njegovim posljedicama za proizvod
2. izmjene u postupku odobravanja proizvoda
3. zaustavljanje daljnjeg izdavanja proizvoda
4. izmjenu proizvoda radi izbjegavanja nepoštenih ugovornih uvjeta
5. razmatranje primjerenosti prodajnih kanala kojima se proizvod prodaje ako ima saznanja da se ne prodaje na prethodno dogovoren način
6. kontaktiranje distributera radi rasprave o izmjenama distribucijskog procesa
7. raskid suradnje s distributerom
8. izvještavanje Agencije
9. druge mjere koje proizvođač ocijeni primjerenim u odnosu na ključni događaj.
Posebni organizacijski uvjeti za distribuciju investicijskih proizvoda
Članak 67.
(1) Investicijsko društvo koje nudi ili na tržište stavlja investicijske proizvode (distributer) dužno je redovno periodički procjenjivati te proizvode, neovisno radi li se o primarnom ili sekundarnom tržištu investicijskog proizvoda.
(2) Procjena iz stavka 1. ovoga članka mora obuhvaćati barem procjenu koliko je proizvod i dalje u skladu s potrebama ciljnog tržišta, te je li distribucijska strategija i dalje u skladu s definiranim ciljnim tržištem.
(3) Procjena iz stavka 1. ovoga članka u obzir mora uzeti sve događaje koji bi mogli značajno utjecati na potencijalne rizike za ciljno tržište.
(4) Kada distributer distribuira ili klijente savjetuje u odnosu na proizvode koje samo ne proizvodi dužno je uspostaviti primjerene mehanizme za pribavljanje podataka iz članka 60. stavka 4. ovoga Zakona od proizvođača ili subjekta iz članka 68. stavka 2. ovoga Zakona.
(5) Distributer je dužan ustrojiti se na način da zaposlenici zaduženi za distribuciju ili savjetovanje u odnosu na pojedini proizvod razumiju sve ključne karakteristike proizvoda i ciljno tržište za svaki pojedini proizvod.
Upravljanje proizvodima za distributera
Članak 68.
(1) Distributer je dužan pridržavati se zahtjeva vezano za distribuciju investicijskih proizvoda u mjeri koja je primjerena i proporcionalna i ako je to primjenjivo s obzirom na narav investicijskog proizvoda, investicijske usluge i ciljnog tržišta za svaki pojedini proizvod.
(2) Distributer koji nudi ili preporučuje investicijske proizvode subjekta koji nije ovlašten za obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti ili nema odobrenje u smislu nacionalnog propisa države članice kojim je implementirana Direktiva 2014/65/EU, dužan je pridržavati se svih primjenjivih odredbi ovoga Zakona.
(3) Upravljačko tijelo distributera mora imati učinkovitu kontrolu nad postupkom upravljanja proizvodima radi utvrđivanja raspona investicijskih proizvoda koji se nude ili preporučuju te usluga pruženih na predmetnom ciljnom tržištu.
(4) Distributer je dužan uspostaviti odgovarajuće mehanizme upravljanja proizvodom kako bi se osiguralo da proizvodi i usluge koje namjerava ponuditi ili preporučiti budu u skladu s potrebama, obilježjima i ciljevima utvrđenog ciljnog tržišta te da planirana distribucijska strategija bude usklađena s određenim ciljnim tržištem.
(5) Distributer je pri odlučivanju o rasponu proizvoda i usluga koje nudi ili preporučuje te o ciljnim tržištu dužan primjenjivati sve postupke i mjere za osiguranje usklađenosti sa uvjetima iz ovoga Zakona, uključujući zahtjeve koji se odnose na objavu, ocjenu primjerenosti ili prikladnosti, upravljanje sukobima interesa, a posebno kada namjerava nuditi ili preporučivati nove proizvode ili unijeti promjene u pružanju usluga.
Utvrđivanje ciljnog tržišta za distributera
Članak 69.
(1) Distributer je uvijek dužan utvrditi ciljno tržište za pojedini investicijski proizvod, neovisno o tome je li ciljno tržište utvrdio proizvođač ili subjekt iz članka 68. stavka 2. ovoga Zakona. Kao dio tog postupka distributer je dužan utvrditi i sve skupine klijenata s čijim potrebama, obilježjima i ciljevima proizvod ili usluga nisu usklađeni.
(2) Distributer je dužan primjereno utvrditi i ocijeniti okolnosti i potrebe klijenata na koje se namjerava usredotočiti kako bi osigurao da se interesi klijenata ne dovode u pitanje zbog komercijalnih pritisaka ili pritisaka financiranja.
(3) Distributer prilikom utvrđivanja ciljnog tržišta i distribucijske strategije koristi podatke koje mu omogući proizvođač u skladu s člankom 60. stavkom 3. ovoga Zakona i podatke o svojim klijentima.
(4) Distributer je dužan poduzeti sve razumne mjere kako bi se osiguralo dobivanje odgovarajućih i pouzdanih podataka od subjekata iz članka 68. stavka 2. ovoga Zakona čime se osigurava distribucija tih proizvoda u skladu s obilježjima, ciljevima i potrebama ciljnog tržišta.
(5) Ako podaci iz stavka 4. ovoga članka nisu dostupni, distributer je dužan poduzeti sve razumne mjere radi pribavljanja podataka od tog subjekta ili njegova zastupnika.
(6) U smislu stavaka 3. i 4. ovoga članka prihvatljivim javno dostupnim podacima smatraju se podaci koji su jasni, pouzdani i sastavljeni u svrhu ispunjavanja regulatornih zahtjeva.
Preispitivanje proizvoda i postupka upravljanja proizvodima za distributera
Članak 70.
(1) Distributer je dužan redovito preispitivati i ažurirati postupak upravljanja proizvodima kako bi se osigurali stabilnost i primjerenost tog postupka te po potrebi poduzele odgovarajuće mjere.
(2) Distributer je dužan redovito preispitivati investicijske proizvode koje nudi ili preporučuje te usluge koje pružaju na redovitoj osnovi, uzimajući pritom u obzir sve događaje koji mogu bitno utjecati na potencijalni rizik utvrđenog ciljnog tržišta.
(3) U postupku iz stavka 2. ovoga članka ocjenjuje se barem jesu li proizvod ili usluga i dalje usklađeni s potrebama, obilježjima i ciljevima određenog ciljnog tržišta i je li planirana distribucijska strategija i dalje primjerena.
(4) Distributer je dužan preispitati ciljno tržište ili postupak upravljanja proizvodom ako ima saznanja da je ciljno tržište netočno utvrđeno za neki proizvod ili uslugu odnosno da proizvod ili usluga više ne odgovaraju okolnostima na utvrđenom ciljnom tržištu, primjerice ako je proizvod postao nelikvidan ili je zbog promjena na tržištu obilježen velikom volatilnošću.
Obveze funkcije usklađenosti u postupku upravljanja proizvodima
Članak 71.
(1) Distributer je dužan funkciju praćenja usklađenosti uključiti u postupak upravljanja proizvodima, na način da ista prati razvoj i redovito provjerava postupke upravljanja proizvodima s ciljem prepoznavanja rizika od neispunjavanja obveza iz ovoga odjeljka.
(2) U izvještaj o usklađenosti moraju biti sustavno uključeni podaci o proizvodima koje distributer nudi ili preporučuje te o pruženim uslugama .
(3) Investicijska društva Agenciji dostavljaju izvještaj iz stavka 2. u rokovima propisanima provedbenim propisom iz članka 73. ovoga Zakona.
Ostale obveze distributera
Članak 72.
(1) Distributer je dužan osigurati da relevantno osoblje raspolaže potrebnim stručnim znanjem kako bi razumjelo obilježja i rizike proizvoda koji namjerava nuditi ili preporučiti te pruženih usluga, kao i potrebe, obilježja i ciljeve određenog ciljnog tržišta.
(2) Distributer je dužan proizvođaču dostaviti podatke o prodaji i, prema potrebi, podatke o izvješćima iz članka 71. stavka 3. ovoga Zakona u svrhu ispunjavanja njegovih obveza iz ovoga Odjeljka.
(3) Ako različita društva surađuju pri distribuciji proizvoda ili usluga, krajnju odgovornost za ispunjavanje obveza koje su propisane za distributera ima distributer koji je u izravnom odnosu s klijentom. Ostali distributeri u lancu dužni su:
1. osigurati da se relevantni podaci o proizvodu proslijede od proizvođača do krajnjeg distributera u lancu
2. omogućiti proizvođaču da, ako on to zatraži, dođe do podataka o prodaji proizvoda kako bi ispunio svoje obveze u području upravljanja proizvodom i
3. primjenjivati, ako je to primjenjivo, obveze za proizvođača u području upravljanja proizvodom u vezi s uslugama koje pružaju.
Članak 73.
(1) Obveze u svezi s upravljanjem proizvodima iz ovoga Zakona ni na koji način ne dovode u pitanje ostale obveze investicijskog društva u vezi s objavom, procjenom primjerenosti i prikladnosti, prepoznavanjem i upravljanjem sukobima interesa, kao ni odredbe o dodatnim poticajima propisane ovim Zakonom, Uredbom (EU) br. 600/2014 i provedbenim propisima donesenima na temelju njih.
(2) Agencija provedbenim propisom detaljnije uređuje kriterije za utvrđivanje ciljnog tržišta i ostale obveze iz članaka 60. do 72. ovoga Zakona.
Prijava kršenja
Članak 74.
(1) Investicijsko društvo dužno je uspostaviti i provoditi te redovito ažurirati, procjenjivati i nadzirati učinkovite i primjerene politike i postupke u skladu s kojima njegovi radnici mogu preko posebnog, neovisnog i samostalnog internog kanala prijaviti svaku povredu odnosno sumnju na povredu odredaba ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 600/2014 u poslovanju investicijskog društva.
(2) Politike iz stavka 1. ovoga članka moraju sadržavati najmanje način provedbe prijave iz stavka 1. ovoga članka, postupanje po njoj i osobu odnosno funkciju kojoj se takve nepravilnosti prijavljuju.
(3) Osoba definirana politikom iz stavka 2. ovoga članka dužna je primljene informacije čuvati kao povjerljive, a investicijsko društvo dužno je osigurati da se prijave iz stavka 1. ovoga članka provode poštujući načela poštenja, objektivnosti i nepristranosti, te zaštite osobnih podataka, kao i da radnik koji je prijavio eventualnu povredu propisa neće snositi nikakve negativne posljedice zbog takvog prijavljivanja.
(4) Investicijsko društvo ne smije radnika koji je podnio prijavu iz stavka 1. ovoga članka ni na koji način diskriminirati, dovoditi u nepovoljniji položaj u odnosu na druge radnike niti se takvo njegovo postupanje može smatrati kršenjem bilo kakvih ograničenja otkrivanja informacija koja su određena ugovorom, zakonom ili drugim propisom, te to ne može biti razlog za otkaz ugovora o radu ili drugog ugovora na temelju kojeg radnik radi.
(5) Na zahtjev Agencije investicijsko društvo dužno je dostaviti Agenciji obavijest o povredama ovoga Zakona ili Uredbe (EU) br. 600/2014, odnosno o prijavama iz stavka 1. ovoga članka, ako je takvih prijava bilo, za razdoblje i u roku koji odredi Agencija.
(6) Agencija zaprima obavijesti o povredama odnosno sumnji na povredu odredaba ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 600/2014 u poslovanju investicijskog društva.
(7) Prilikom dostavljanja obavijesti iz stavka 5. ovoga članka Agencija će osigurati odgovarajuću zaštitu radnika koji je dostavio obavijest, u svrhu njegove zaštite od moguće diskriminacije ili drugih oblika dovođenja u nepovoljniji položaj, odnosno pozivanja na odgovornost zbog otkrivanja navedenih podataka.
(8) Obraćanje radnika Agenciji zbog prijave mogućeg ili stvarnog kršenja odredbi ovoga Zakona ili odredbi Uredbe (EU) br. 600/2014 ili podnošenja Agenciji prijave o toj sumnji u dobroj vjeri, ne predstavlja opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.
(9) U slučaju spora oko stavljanja radnika u nepovoljniji položaj od drugih radnika radi obraćanja radnika zbog prijave mogućeg ili stvarnog kršenja odredbi ovog Zakona ili odredbi Uredbe (EU) br. 600/2014 unutar institucije ili u dobroj vjeri podnošenja Agenciji prijave o toj sumnji, a što je dovelo do povrede nekog od prava radnika iz radnog odnosa, ako radnik učini vjerojatnim da je stavljen u nepovoljniji položaj i da mu je povrijeđeno neko od njegovih prava iz radnog odnosa, teret dokazivanja prelazi na poslodavca, koji mora dokazati da radnika nije stavio u nepovoljniji položaj od drugih radnika odnosno da mu nije povrijedio pravo iz radnog odnosa.
(10) Agencija će s osobnim podacima iz obavijesti iz stavka 5. odnosno 7. ovoga članka postupati u skladu s propisima kojima se regulira zaštita osobnih podataka.
(11) Iznimno od stavka 10. ovoga članka, Agencija može podatke o osobi koja je Agenciji dostavila obavijest iz stavka 5. ovoga članka odnosno podatke o radniku koji je prijavio eventualnu povredu propisa iz stavka 8. ovoga članka proslijediti drugom tijelu ako je to nužno u svrhu provođenja istrage u kaznenom postupku ili za pokretanje drugih sudskih postupaka.
(12) Agencija će podatke iz stavka 4. ovoga članka odnosno iz stavka 5. ovoga članka dostaviti ESMA-i na njezin zahtjev.
(13) Agencija će provedbenim propisom propisati prihvat obavijesti iz stavka 7. ovoga članka i postupanje u vezi s dostavljenom obavijesti, s jasnim pravilima o povjerljivosti podataka o osobi koja je obavijest dostavila i osobi koja je navodno, u skladu s obavijesti, odgovorna za nezakonitost.
ODJELJAK 3.
Vođenje i čuvanje poslovne dokumentacije
Opseg i način vođenja poslovne dokumentacije
Članak 75.
(1) Investicijsko društvo dužno je voditi i čuvati evidencije i poslovnu dokumentaciju o svim uslugama, aktivnostima i transakcijama koje poduzima, pod uvjetima, na način i u opsegu propisanim ovim člankom, člancima 72. do 76. i Priloga I. i IV. Uredbe EU br. 2017/565 i provedbenim propisom Agencije iz članka 76. stavka 5., a koji Agenciji omogućuje obavljanje nadzornih ovlasti i poduzimanje primjerenih mjera propisanih ovim Zakonom, Uredbom (EU) br. 600/2014 i Uredbom (EU) br. 569/2014 i provedbenim propisima donesenim na temelju njih.
(2) Evidencije i poslovna dokumentacija iz stavka 1. ovoga članka moraju biti vođene i sastavljene na način da su Agenciji dostatna za ocjenu pridržava li se investicijsko društvo svih obveza koje temeljem propisa iz stavka 1. ovoga članka ima prema klijentima ili potencijalnim klijentima te poštuje li odredbe koje se odnose na očuvanje integriteta tržišta.
(3) Odredbe ovoga članka i članka 76. na odgovarajući način primjenjuju se i u odnosu na transakcije koje izvrši podružnica investicijskog društva sa sjedištem u drugoj državi članici.
Ažuriranje i čuvanje poslovne dokumentacije
Članak 76.
(1) Investicijsko društvo dužno je organizirati poslovanje i ažurno sastavljati i voditi poslovnu dokumentaciju i druge administrativne ili poslovne evidencije na način koji omogućuje da se u svakom trenutku može provjeriti tijek pojedinog posla kojeg je poduzelo za svoj račun ili za račun klijenta.
(2) Investicijsko društvo dužno je svu dokumentaciju o poslovanju s pojedinim klijentom čuvati odvojeno od dokumentacije o poslovanju s drugim klijentima i dokumentacije o vlastitom poslovanju.
(3) Svu poslovnu dokumentaciju investicijsko društvo mora zaštititi od neovlaštenog pristupa i mogućih gubitaka u zapisu te čuvati na način koji osigurava trajnost zapisa.
(4) Investicijsko društvo dužno je najmanje pet godina po isteku godine u kojoj je bio sklopljen određeni posao, čuvati svu dokumentaciju i podatke o svim poslovima s financijskim instrumentima koje je obavilo bilo za svoj račun bilo za račun klijenta.
(5) Agencija donosi provedbeni propis kojim će detaljnije urediti način vođenja, sadržaj i oblik evidencija iz članka 75. ovoga Zakona i ovoga članka.
Posebne odredbe o telefonskim razgovorima i elektroničkoj komunikaciji
Članak 77.
(1) Evidencije iz članka 76. ovoga Zakona obuhvaćaju, između ostalog, snimke telefonske komunikacije i elektroničku komunikaciju koja se odnosi na:
a) transakcije zaključene trgovanjem za vlastiti račun te
b) pružanje usluga koje se odnose na postupanje s nalozima klijenata, odnosno zaprimanje i prijenos te izvršavanje naloga klijenata.
(2) Obveza vođenja evidencija iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na telefonsku i elektroničku komunikaciju koja je uspostavljena kako bi rezultirala transakcijom iz točke a) ili uslugom iz točke b) stavka 1. ovoga članka, čak i ako ne dovede do zaključivanja tih transakcija ili do pružanja tih usluga.
(3) Investicijsko društvo dužno je poduzeti sve razumne korake za evidentiranje komunikacije iz stavka 1. i 2. ovoga članka koja se vodi, šalje ili prima opremom koju investicijsko društvo osigurava zaposleniku ili drugoj relevantnoj osobi ili čiju je uporabu od strane zaposlenika ili druge relevantne osobe investicijsko društvo prihvatilo ili dopustilo.
Obveza izvještavanja klijenata o telefonskoj komunikaciji
Članak 78.
(1) Investicijsko društvo dužno je nove i postojeće klijente izvijestiti da se telefonska komunikacija ili razgovori između investicijskog društva i njegovih klijenata koji su doveli ili mogu dovesti do transakcija evidentira.
(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka klijentu se može pružiti jednom, prije pružanja investicijskih usluga novom ili postojećem klijentu.
(3) Investicijsko društvo ne smije telefonski obaviti investicijske usluge i aktivnosti za klijenta kojeg nije unaprijed obavijestilo o evidentiranju međusobne komunikacije, ako se takve investicijske usluge i aktivnosti odnose na zaprimanje, prijenos i izvršavanje naloga klijenta.
(4) Odredbe ovoga članka ne onemogućavaju klijenta da zada nalog putem drugog trajnog medija kao što su pošta, faks, elektronička pošta ili dokumentacija naloga klijenta sačinjena na sastanku.
(5) Sadržaj relevantnog razgovora sa sastanka s klijentom u smislu stavka 4. ovoga članka može biti evidentiran tako da se o istome vodi pisani zapisnik ili bilješke. Takvi se nalozi smatraju jednakovrijednima onima zaprimljenim telefonom.
Politika o evidentiranju telefonske i elektroničke komunikacije
Članak 79.
(1) Investicijsko društvo dužno je usvojiti, implementirati i održavati učinkovitu pisanu politiku o evidentiranju komunikacije iz članka 77. ovoga Zakona, u skladu s uvjetima iz članka 76. Uredbe EU br. 2017/565 .
(2) Investicijsko društvo dužno je poduzeti sve razumne korake kako bi spriječilo da zaposlenik ili ugovaratelj ostvari, uputi ili zaprimi relevantne telefonske razgovore i elektroničku komunikaciju opremom u privatnom vlasništvu koju investicijsko društvo ne može zabilježiti ili kopirati.
(3) Evidencija koja se čuva u skladu s člancima 75. do 78. i ovoga članka daje se na zahtjev uključenim klijentima i čuva pet godina od dana kada je evidencija nastala.
(4) Agencija u može u okviru svojih nadzornih ovlasti naložiti čuvanje evidencija do sedam godina od dana kada je evidencija nastala.
ODJELJAK 4.
Zaštita imovine klijenata
Zaštita financijskih instrumenata i novčanih sredstava klijenata
Članak 80.
(1) Kada investicijsko društvo drži financijske instrumente koji pripadaju klijentima, dužno je uspostaviti i primjenjivati odgovarajuće mjere za zaštitu prava vlasništva klijenta, posebno u slučaju insolventnosti investicijskog društva, i sprječavanje korištenja financijskih instrumenata klijenta za vlastiti račun, osim u slučaju izričite suglasnosti klijenta.
(2) Kada investicijsko društvo drži novčana sredstva klijenata, dužno je poduzimati odgovarajuće mjere za zaštitu prava klijenata i, osim ako se radi o kreditnoj instituciji, sprječavanja korištenja tih sredstava klijenta za vlastiti račun.
(3) Investicijsko društvo ne smije s malim ulagateljem sklopiti ugovor o financijskom kolateralu s prijenosom prava vlasništva, u svrhu osiguranja ili pokrića sadašnjih ili budućih, stvarnih, uvjetnih ili mogućih obveza klijenata.
(4) Investicijsko društvo koje drži financijske instrumente ili novčana sredstva klijenta dužno je ispunjavati sljedeće uvjete:
1. voditi evidencije i račune na način da u svakom trenutku i bez odlaganja mogu razlikovati imovinu koju drže za jednog klijenta od imovine koju drže za bilo kojeg drugog klijenta i od svoje vlastite imovine
2. voditi evidencije i račune na način da se osigurava njihova točnost, a posebno one koje se odnose na financijske instrumente i novčana sredstva koja drže za klijente te tako da se evidencije i računi mogu upotrijebiti za revizijski trag
3. redovito provoditi usklađivanja između svojih internih računa i evidencija te računa i evidencija trećih osoba koje drže tu imovinu
4. poduzimati potrebne mjere kako bi se osiguralo da se svi financijski instrumenti klijenata koji su deponirani kod treće osobe, jasno razlikuju od financijskih instrumenata koji pripadaju investicijskom društvu i od financijskih instrumenata koji pripadaju toj trećoj osobi, tako da se vode na odvojenim računima u knjigama treće osobe ili na temelju drugih istovjetnih mjera kojima se postiže ista razina zaštite
5. poduzimati potrebne mjere kako bi se osiguralo da se novčana sredstva klijenata, koja su u skladu s člankom 4. deponirana u središnjoj banci, kreditnoj instituciji ili banci kojoj je izdano odobrenje za rad u nekoj trećoj zemlji ili u kvalificiranom novčanom fondu, drže na računu ili računima koji se jasno razlikuju od svih računa na kojima se drže novčana sredstva koja pripadaju investicijskom društvu i
6. na odgovarajući način se ustrojiti organizacijski kako bi se rizik gubitka ili smanjenja imovine klijenta ili prava u vezi s tom imovinom, nastao kao rezultat zlouporabe imovine, prijevare, lošeg administriranja, neprimjerenog vođenja evidencije ili nemara, sveo na najmanju moguću mjeru.
(5) Ako zbog mjerodavnog zakonodavstva, uključujući posebno zakonodavstvo koje se odnosi na imovinu ili nesolventnost, investicijsko društvo ne može ispuniti uvjete iz stavka 1. ovoga članka dužno je uspostaviti mehanizme zaštite imovine klijenata u svrhu ispunjavanja ciljeva stavka 1. ovoga članka.
(6) Investicijsko društvo ne smije ugovoriti zalog, teret ili pravo prijeboja nad instrumentima ili novčanim sredstvima klijenta kojima se omogućuje da treća osoba raspolaže financijskim instrumentima ili novčanim sredstvima klijenta kako bi se naplatili dugovi koji se ne odnose na klijenta ili pružanje usluga klijentu, osim ako se to zahtijeva po pravu treće zemlje, pod uvjetima propisanim provedbenim propisom iz stavka 10. ovoga članka.
(7) Investicijska društva su dužna Agenciji i drugim nadležnim tijelima, stečajnim i sanacijskim upraviteljima omogućiti pristup svim podacima i evidencijama koje se odnose na financijske instrumente i novčana sredstva klijenata.
(8) Novac i financijski instrumenti klijenata nisu vlasništvo investicijskog društva, ne ulaze u imovinu društva, likvidacijsku i stečajnu masu niti mogu biti predmetom ovrhe u svezi potraživanja prema investicijskom društvu.
(9) Novčana sredstva klijenata investicijskog društva koja su deponirana na računu kreditne institucije ne ulaze u imovinu, odnosno stečajnu ili likvidacijsku masu te kreditne institucije.
(10) Agencija će provedbenim propisom detaljnije urediti obveze investicijskog društva u vezi sa zaštitom imovine klijenata iz ovoga članka i članka 81. ovoga Zakona.
Deponiranje financijskih instrumenata i novčanih sredstava klijenata
Članak 81.
(1) Investicijsko društvo može deponirati financijske instrumente koje drži za račun klijenata na račun ili račune otvorene kod trećih osoba, pod uvjetom da društvo postupa pažnjom dobrog stručnjaka prilikom odabira, imenovanja i redovitih provjera treće osobe, kao i postupaka za držanje i pohranu navedenih financijskih instrumenata.
(2) Investicijsko društvo dužno je voditi računa o stručnosti i tržišnom ugledu treće osobe iz stavka 1. ovoga članka, kao i o svim uvjetima koji se odnose na držanje financijskih instrumenata, a koji bi mogli imati negativne učinke na prava klijenata, u skladu s odredbama članka 80. ovoga Zakona i provedbenog propisa iz članka 80. stavka 10. ovoga Zakona.
(3) Investicijska društvo je dužno, po primitku novčanih sredstava klijenta, pod uvjetima propisanim ovim člankom i provedbenim propisom iz članka 80. stavka 10. ovoga Zakona, ta sredstva bez odgode položiti na jedan ili više računa otvorenih kod bilo kojeg od sljedećih subjekata:
1. središnje banke
2. kreditne institucije
3. banke kojoj je izdano odobrenje za rad u trećoj zemlji ili
3. kvalificiranog novčanog fonda.
(4) Investicijsko društvo, kada ne deponira novčana sredstva klijenta kod središnje banke, dužno je postupati pažnjom dobrog stručnjaka prilikom odabira, imenovanja i redovitih provjera kreditne institucije, banke ili novčanog fonda kod kojih su takva novčana sredstva deponirana, kao i postupaka za držanje tih sredstava te da potrebu za diversifikacijom tih sredstava smatraju dijelom svoje pažnje dobrog stručnjaka.
(5) Kriteriji kojima se investicijsko društvo dužno voditi kod odabira subjekta iz stavka 3. ovoga članka detaljnije su propisani provedbenim aktom Agencije iz članka 80. stavka 10. ovoga Zakona.
ODJELJAK 5.
Algoritamsko trgovanje
Članak 82.
(1) Investicijsko društvo koje koristi algoritamsko trgovanje u smislu ovoga Zakona dužno je uspostaviti djelotvorne sustave i mjere za kontrolu rizika primjerene aktivnostima investicijskog društva u skladu s odredbama ovoga članka i Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2017/589 оd 19. srpnja 2016. o dopuni Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda kojima se utvrđuju organizacijski zahtjevi za investicijska društva koja se bave algoritamskim trgovanjem (dalje u tekstu: Uredba (EU) br. 2017/589.
(2) Sustavi i mjere iz stavka 1. ovoga članka moraju biti u potpunosti ispitani i pravilno nadzirani te u svakom trenutku osiguravati:
1. otpornost sustava trgovanja koje investicijsko društvo koristi
2. ugrađene primjerene pragove i ograničenja trgovanja i
3. sprječavanje slanja neispravnih naloga i rada sustava na način koji kreira ili doprinosi kreiranju neurednog tržišta.
(3) Sustavi i mjere iz stavka 1. ovoga članka moraju osiguravati da se sustavi za trgovanje ne koriste u svrhe suprotne Uredbi (EU) br. 596/2014 ili pravilima mjesta trgovanja s kojim su povezani.
(4) Investicijsko društvo iz stavka 1. ovoga članka dužno je osigurati da mjere i mehanizmi iz članka 55. ovoga Zakona na odgovarajući način adresiraju svaki poremećaj u sustavu za trgovanje, te da se evidencije i poslovna dokumentacija u vezi s algoritamskim trgovanjem vode na način kako je propisano člankom 64. ovoga Zakona.
(5) Investicijsko društvo iz stavka 1. ovoga članka dužno je pravovremeno o korištenju algoritamskog trgovanja izvijestiti Agenciju i sva mjesta trgovanja na kojima koristeći algoritamsko trgovanje sudjeluje kao član ili sudionik.
(6) Investicijsko društvo iz stavka 1. ovoga članka dužno je voditi evidencije te na redovitoj osnovi te na traženje Agencije dostavljati sljedeće podatke:
1. opis vrste strategija algoritamskog trgovanja
2. pojedinosti parametara trgovanja ili limita kojima je sustav podložan
3. opće načine ispunjavanja obveza i nadzora rizika u smislu obveza iz stavka 1. ovoga članka
4. pojedinosti testiranja sustava
5. na zahtjev Agencije, dodatne podatke o sustavu.
(7) Agencija će podatke iz stavka 6. bez odgode na traženje dostaviti nadležnom tijelu matične države članice mjesta trgovanja na kojemu investicijsko društvo iz stavka 1. ovoga članka sudjeluje kao član ili sudionik koristeći algoritamsko trgovanje.
(8) Evidencije iz stavka 6. ovoga članka investicijsko društvo dužno je voditi na način koji omogućava Agenciji nadzor nad usklađenošću sa zahtjevima iz ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 2017/589.
(9) Kada se bavi tehnikom visokofrekventnog algoritamskog trgovanja, investicijsko društvo dužno je u odobrenom formatu čuvati točnu i vremenski sljedivu evidenciju svih svojih zadanih naloga, uključujući otkazane naloge, izvršene naloge, izložene ponude na mjestima trgovanja i na zahtjev iste dostavljati Agenciji.
Članak 83.
(1) Investicijsko društvo algoritamsko trgovanje u smislu ovoga Zakona može koristiti u provođenju strategije održavanja tržišta samo ako ispunjava uvjete propisane ovim člankom i Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2017/578 оd 13. lipnja 2016. o dopuni Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća o tržištu financijskih instrumenata u pogledu regulatornih tehničkih standarda o utvrđivanju zahtjeva za ugovore o održavanju tržišta i sustave održavanja tržišta (Tekst značajan za EGP) (dalje u tekstu: Uredba (EU) br. 2017/578.
(2) U smislu ovoga članka i članka 301. ovoga Zakona investicijsko društvo koje koristi algoritamsko trgovanje provodi strategiju održavanja tržišta onda kada trgujući za vlastiti račun kao član ili sudionik jednog ili više mjesta trgovanja objavljuje obvezujuće istodobne ponude na kupnju i prodaju jednog ili više financijskih instrumenata usporedive veličine i po konkurentnim cijenama na jednom ili više mjesta trgovanja, pružajući likvidnost na redovnoj i učestaloj osnovi cijelom tržištu.
(3) Uzimajući u obzir likvidnost, opseg i svojstva pojedinog tržišta i značajke financijskih instrumenata kojima se na tom tržištu trguje, investicijsko društvo iz stavka 2. ovoga članka dužno je:
1. osim u iznimnim, posebno predviđenim okolnostima, redovito i na predvidivoj osnovi pružati likvidnost na mjestu trgovanja, na način da održava tržište neprekidno tijekom određenog dijela vremena trgovanja mjesta trgovanja
2. s mjestom trgovanja sklopiti pisani ugovor kojim su minimalno propisane obveze investicijskog društva iz točke 1. ovoga stavka i
3. uspostaviti djelotvorne sustave i kontrole koje osiguravaju da se obveze iz ugovora iz točke 2. ovoga stavka trajno ispunjavaju.
Izravni elektronički pristup mjestu trgovanja
Članak 84.
(1) Investicijsko društvo putem svoga sustava može klijentima omogućiti izravan elektronički pristup mjestu trgovanja samo ako su ispunjeni uvjeti iz ovoga članka i Uredbe (EU) br. 2017/589.
(2) Investicijsko društvo koje putem svoga sustava omogućuje klijentima izravan elektronički pristup mjestu trgovanja dužno je uspostaviti djelotvorne sustave i kontrolne mehanizme koji:
1. osiguravaju ispravnu procjenu primjerenosti klijenta koji koristi uslugu, te odgovarajuću kontrolu te procjene
2. onemogućuje klijentu da prekorači primjerene, unaprijed postavljene pragove trgovanja i ograničenja kredita za trgovanje
3. osiguravaju primjeren nadzor trgovanja klijenata koji tu uslugu koristi
4. sprječavaju da putem sustava izravnog elektroničkog pristupa dođe do trgovanja koje predstavlja rizik za samo investicijsko društvo, stvara ili doprinosi stvaranju neurednog tržišta, koje bi moglo biti suprotno Uredbi (EU) br. 596/2014 ili pravilima mjesta trgovanja.
(3) O činjenici da svojim klijentima omogućuje izravan elektronički pristup mjestu trgovanja investicijsko društvo dužno je pravovremeno izvijestiti Agenciju i mjesto trgovanja na kojemu omogućuje izravan elektronički pristup.
(4) Investicijsko društvo iz stavka 3. ovoga članka dužno je osigurati da se evidencije i poslovna dokumentacija u vezi s izravnim elektroničkim pristupom vode na način kako je propisano člankom 64. ovoga Zakona.
(5) Investicijsko društvo iz stavka 3. ovoga članka dužno je Agenciji dostavljati podatke o sustavima i mjerama iz stavka 2. ovoga članka na redovitoj osnovi u skladu s provedbenim propisom iz stavka 6. ovoga članka te na traženje Agencije.
(6) Agencija je ovlaštena donijeti provedbeni propis kojim će detaljnije propisati učestalost dostave, sadržaj i opseg podataka iz stavka 5. ovoga članka.
(7) Agencija će podatke iz stavka 5. bez odgode dostaviti nadležnom tijelu matične države članice mjesta trgovanja na kojemu investicijsko društvo iz stavka 3. ovoga članka sudjeluje kao član ili sudionik omogućuje izravan elektronički pristup.
(8) Investicijsko društvo koje omogućuje izravan elektronički pristup dužno je osigurati da klijenti tu mogućnost koriste u skladu sa uvjetima ovoga Zakona i provedbenih propisa donesenim na temelju njega i pravilima mjesta trgovanja.
(9) Obveza iz stavka 8. ovoga članka podrazumijeva nazor transakcija koje klijenti zaključuju putem izravnog elektroničkog pristupa u svrhu otkrivanja kršenja pravila mjesta trgovanja, neurednih uvjeta trgovanja ili ponašanja koje može predstavljati zlouporabu tržišta o kojemu bez odgode treba izvijestiti Agenciju.
(10) Investicijsko društvo je dužno s klijentom kojemu omogućuje izravan elektronički pristup mjestu trgovanja sklopiti pisani ugovor o temeljnim pravima i obvezama koje proizlaze iz te usluge u kojemu je jasno naznačeno da odgovornost za pridržavanje obveza propisanim ovim Zakonom i provedbenim propisima ostaje na investicijskom društvu.
Članak 85.
(1) Investicijsko društvo koje kao član poravnjanja usluge poravnanja osim svojim klijentima nudi i drugim osobama dužno je uspostaviti djelotvorne sustave i oblike kontrole koje osiguravaju da se usluge poravnanja pružaju samo osobama koje su primjerene i koje ispunjavaju jasno postavljene kriterije, te da se njima nameću zahtjevi sa svrhom smanjenja rizika za investicijsko društvo i tržište.
(2) Investicijsko društvo iz stavka 1. ovoga članka dužno je sa osobom kojoj nudi usluge poravnanja sklopiti pisani ugovor kojim se uređuju temeljna međusobna prava i obveze te ga dostaviti Agenciji na zahtjev.
POGLAVLJE III
Uvjeti poslovanja i zaštita interesa klijenata investicijskog društva
ODJELJAK 1.
Opća pravila poslovnog ponašanja
Postupanje u najboljem interesu klijenta i čuvanje povjerljivih podataka
Članak 86.
(1) Investicijsko društvo dužno je tijekom pružanja investicijskih i pomoćnih usluga postupati u najboljem interesu klijenata, korektno i u skladu s pravilima struke.
(2) Investicijsko društvo dužno je prilikom pružanja investicijskih i pomoćnih usluga postupati skladu s odredbama ovoga Poglavlja.
(3) Investicijsko društvo dužno je osigurati da način utvrđivanja primanja ili procjene radnog učinka relevantnih osoba nisu u sukobu s obvezom iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Investicijsko društvo ne smije ustrojiti mehanizme putem kojih bi primicima od rada, prodajnim ciljevima ili na drugi način relevantnu osobu potaknulo da malom ulagatelju ponudi određeni financijski instrument ako mu može ponuditi financijski instrument koji bi bolje zadovoljio potrebe klijenata.
(5) Relevantne osobe investicijskog društva dužne su čuvati podatke o klijentima, o stanju i prometu na računima klijenata, uslugama koje pružaju klijentima, kao i druge podatke i činjenice za koje saznaju u svezi pružanja investicijskih usluga i obavljanja investicijskih aktivnosti i, kada je primjereno, pomoćnih usluga. Ovi se podaci smatraju poslovnom tajnom, a navedene osobe ne smiju ih koristiti, osim prilikom i u svezi s pružanjem investicijskih i pomoćnih usluga i obavljanja investicijskih aktivnosti, odavati trećima, niti omogućavati trećima njihovo korištenje.
(6) Podaci iz stavka 5. ovoga članka ne predstavljaju poslovnu tajnu kada ih u izvršavanju svojih nadzornih i drugih javnih ovlasti u skladu s ovim ili drugim zakonom zahtijevaju Agencija, uređeno tržište, pravosudna i upravna tijela ili kada njihovo objavljivanje odobri klijent.
ODJELJAK 2.
Podaci o uslugama, instrumentima, troškovima i naknadama
Opći zahtjevi za prikaz podataka
Članak 87.
(1) Svi podaci koje investicijsko društvo pruža klijentu ili potencijalnom klijentu, uključujući promidžbenu komunikaciju, moraju biti korektni, jasni i ne smiju dovoditi u zabludu, pri čemu promidžbena komunikacija mora biti jasno prepoznatljiva kao takva.
(2) Smatra se da su podaci korektni, jasni i ne dovode u zabludu ako su sastavljeni u skladu s uvjetima iz članka 44. Uredbe EU br. 2017/565.
Podaci koji se daju prije pružanja usluge
Članak 88.
(1) Investicijsko društvo dužno je klijentu odnosno potencijalnom klijentu pravodobno, prije pružanja investicijske ili pomoćne usluge, pružiti primjereni opseg podataka iz ovoga članka i članaka 46. do 50. Uredbe EU br. 2017/565 u obliku razumljivom i prilagođenom osobi kojoj su ti podaci namijenjeni.
(2) Podaci iz stavka 1. obuhvaćaju:
1. podatke iz članka 46. stavka 1. Uredbe EU br. 2017/565
2. podatke iz članka 47. Uredbe EU br. 2017/565 o investicijskom društvu i uslugama koje ono pruža, primjenjive u odnosu na uslugu koju pruža
3. podatke iz članka 48. Uredbe EU br. 2017/565 o financijskim instrumentima i investicijskim strategijama koje društvo predlaže, a koji moraju uključivati primjerene upute i upozorenja o rizicima ulaganja u te instrumente ili odabira određene investicijske strategije, te naznaku jesu li financijski instrumenti namijenjeni profesionalnim ili malim ulagateljima, uzimajući u obzir i utvrđeno ciljano tržište iz članka 74. i 75. ovoga Zakona,
4. podatke o zaštiti imovine klijenata iz članka 49. Uredbe EU br. 2017/565
5. podatke o mjestima izvršenja naloga i
6. podatke iz članka 50. Uredbe EU br. 2017/565 o troškovima, naknadama i povezanim izdacima, koji moraju uključivati podatke o cijenama i troškovima investicijskih i pomoćnih usluga, uključujući cijenu savjetovanja, te ako je primjenjivo, troškove preporučenih ili reklamiranih financijskih instrumenata, podatke o mogućnostima i načinima plaćanja, uključujući i podatke o mogućnostima primanja uplata od strane trećih osoba.
(3) Podaci o svim troškovima i naknadama iz točke 6. stavka 2. ovoga članka, uključujući troškove i izdatke vezane uz investicijske usluge i financijske instrumente, a koji nisu uzrokovani realizacijom povezanog tržišnog rizika, prikazuju se agregirano u skladu s člankom 50. Uredbe EU br. 2017/565 kako bi se klijentu omogućilo razumijevanje ukupnog troška i kumulativnog učinka tog troška na povrat ulaganja, te se pojedinačno razlažu na zahtjev klijenta. Ako je to primjereno, a u skladu s odredbama članka 50. Uredbe EU br. 2017/565 ti podaci se klijentu pružaju na redovnoj osnovi, najmanje jednom godišnje, tijekom vijeka trajanja ulaganja.
Dodatni uvjeti u vezi s investicijskim savjetovanjem
Članak 89.
(1) Kada investicijsko društvo pruža uslugu investicijskog savjetovanja, osim podataka iz članka 88. ovoga Zakona pravodobno, prije pružanja usluge, klijentu je dužno priopćiti i sljedeće podatke:
1. smatra li se investicijsko savjetovanje neovisnim u smislu ovoga Zakona i zašto, te vrstu i prirodu primjenjivih ograničenja
2. temelji li se investicijsko savjetovanje koje se nudi na širokoj ili ograničenoj analizi različitih vrsta financijskih instrumenata, uz posebnu naznaku ako je raspon analiziranih vrsta financijskih instrumenata ograničen na financijske instrumente koje izdaju ili nude subjekti povezani s investicijskim društvom ili oni koji su s njim na drugi način pravno ili gospodarski povezani putem ugovornih odnosa koji su takve naravi da predstavljaju rizik narušavanja neovisnosti savjetovanja, te
3. dostavlja li investicijsko društvo klijentu periodičke procjene primjerenosti preporučenih financijskih instrumenata za klijenta.
(2) Podaci iz stavka 1. ovoga Zakona moraju sadržavati sve elemente propisane člankom 52. Uredbe EU br. 2017/565.
Dodatni uvjeti u vezi s neovisnim investicijskim savjetovanjem
Članak 90.
(1) Kada investicijsko društvo u skladu s člankom 89. ovoga Zakona klijentu priopći da je investicijsko savjetovanje koje nudi neovisno, dužno je u skladu s člankom 53. Uredbe EU br. 2017/565 , definirati i implementirati postupak koji osigurava:
1. da su investicijski ciljevi klijenta primjereno postignuti, na način da analiza obuhvaća dovoljno širok raspon raspoloživih financijskih instrumenata, dovoljno raznolikih s obzirom na vrstu, izdavatelje, osobe koje ih na tržištu nude te
2. da izbor financijskih instrumenata nije ograničen na financijske instrumente koje izdaje ili nudi subjekt povezan s investicijskim društvom ili koji je s njim na drugi način pravno ili gospodarski povezan putem ugovornih odnosa koji su takve naravi da predstavljaju rizik narušavanja neovisnosti savjetovanja koje se nudi.
(2) Ako investicijsko društvo nije u mogućnosti ispuniti uvjete iz stavka 1. ovoga članka i stavka 1. članka 53. Uredbe EU br. 2017/565 ne smije se predstavljati kao neovisno.
(3) Ako investicijsko društvo nudi i jednu i drugu vrstu investicijskog savjetovanja, dužno je pridržavati se uvjeta iz stavka 3. članka 53. Uredbe EU br. 2017/565
ODJELJAK 3.
Dodatni poticaji
Opseg primjene dodatnih poticaja
Članak 91.
(1) U smislu ovoga Zakona dodatni poticaji su naknade, provizije, novčane ili nenovčane koristi povezane s uslugama koje se pružaju klijentu, a koje investicijsko društvo daje ili prima od treće osobe ili osobe koja djeluje za račun treće osobe
(2) Dodatnim poticajima ne smatraju se plaćanja koja omogućuju ili su nužna za pružanje investicijske usluge, kao što su troškovi skrbništva, namire i izvršenja, regulatorne i zakonske naknade, a koja po svojim obilježjima ne ugrožavaju obvezu investicijskog društva da djeluje korektno, pravedno i u skladu s najboljim interesima klijenta.
(3) Investicijsko društvo dodatne poticaje može dati ili primiti jedino ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. dodatni poticaj osmišljen je kako bi se poboljšala kvaliteta povezane usluge koja se pruža klijentu
2. dodatni poticaj ne ugrožava obvezu investicijskog društva da postupa u najboljem interesu klijenta, korektno i u skladu s pravilima struke i
3. klijentu je prije pružanja usluge jasno, na točan i razumljiv način priopćeno da postoji dodatni poticaj vezan uz određenu uslugu, prirodu i iznos ili količinu dodatnih poticaja, a ako iznos ili količinu nije moguće utvrditi, način utvrđivanja dodatnog poticaja.
(4) Ako se dodatni poticaji daju ili primaju suprotno odredbama ovoga članka i članaka 92. do 94. ovoga Zakona smatrat će se da investicijsko društvo ne upravlja sukobima interesa u skladu s odredbama ovoga Zakona te da ne postupa u najboljem interesu klijenta.
(5) Agencija provedbenim propisom detaljnije propisuje:
1. uvjete iz članka 92. stavka 1. ovoga Zakona
2. način i rokove vođenja evidencija iz članka 92. stavka 4. ovoga Zakona
3. način i rokove izvještavanja klijenata o dodatnim poticajima iz članka 92. stavka 5. i članka 93. stavka 4. ovoga Zakona
4. manje nenovčane povoljnosti iz članka 93. stavka 4. ovoga Zakona i
5. obveze postupanja investicijskog društva vezano za utvrđivanje proračuna za istraživanje i naplatu naknade za istraživanje za istraživanja koja se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju dodatnim poticajima.
Uvjeti poboljšanja kvalitete usluge
Članak 92.
(1) Smatra se da su naknada, provizija ili nenovčana korist osmišljene radi poboljšanja kvalitete relevantne usluge klijentu ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. opravdana je pružanjem dodatne usluge ili usluge više razine relevantnom klijentu, proporcionalno razini primljenog poticaja,
2. ako se radi o poticaju koji koristi izravno društvu, njegovim dioničarima ili zaposlenicima, mora istovremeno postojati izravna korist za relevantnog klijenta
3. ako se radi o tekućem poticaju, on mora biti opravdan pružanjem trajne koristi klijentu.
(2) Neprihvatljive su naknade, provizije ili nenovčane koristi koje su uzrok pristranog ili narušenog pružanja relevantne usluge klijentu.
(3) Uvjeti iz stavka 1. moraju biti ispunjeni sve dok investicijsko društvo plaća ili naplaćuje naknade i provizije odnosno pruža ili uživa nenovčanu korist.
(4) Investicijska društvo je dužno voditi evidencije o svim naknadama, provizijama i nenovčanim koristima koje je investicijsko društvo zaprimilo od treće osobe u vezi s pružanjem investicijskih ili pomoćnih usluga na način i u rokovima propisanima provedbenim propisom Agencije.
(5) U vezi sa svakim plaćanjem ili naplaćivanjem od treće osobe te svakom pruženom ili stečenom nenovčanom koristi od treće osobe investicijsko društvo dužno je klijentu pružiti odgovarajuće podatke u skladu s provedbenim propisom Agencije iz članka 95. ovoga Zakona.
(6) Tijekom razdoblja u kojemu investicijsko društvo daje ili prima dodatne poticaje vezano na usluge koje pruža klijentima, dužno je najmanje jednom godišnje svakog klijenta posebno izvijestiti o ukupnom iznosu ili količini primljenih dodatnih poticaja, osim onih iz članka 81. stavka 2. ovoga Zakona.
(7) Ako u distribucijskom kanalu sudjeluje više društava, svako investicijsko društvo koje pruža investicijske ili pomoćne usluge dužno je ispunjavati svoje obveze objave koje ima u odnosu na svoje klijente.
Poticaji povezani s upravljanjem portfeljem i neovisnim investicijskim savjetovanjem
Članak 93.
(1) Iznimno od odredbe članka 91., stavka 2. kada investicijsko društvo u skladu s člancima 78. i 79. ovoga Zakona pruži neovisno investicijsko savjetovanje, te kada pruža uslugu upravljanja portfeljem, ne smije prihvaćati niti zadržavati dodatne poticaje.
(2) Ako investicijsko društvo u slučaju iz stavka 1. ovoga članka primi dodatni poticaj, dužan je prenijeti isti klijentu u cijelosti.
(3) Investicijsko društvo dužno je donijeti i primjenjivati politiku koja osigurava da se dodatni poticaji zaprimljeni u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka prenesu klijentu te da se klijenta o tome na odgovarajući način obavijesti.
(4) Zabrana iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na manje nenovčane koristi koje ispunjavaju uvjete iz provedbenog propisa Agencije, a mogu poboljšati kvalitetu usluge pružene klijentu te su po opsegu i prirodi takve da se ne može smatrati da ugrožavaju obvezu investicijskog društva da djeluje u najboljem interesu klijenta, pod uvjetom da se jasno priopće klijentu u skladu sa stavkom 5. ovoga članka i provedbenim propisom Agencije iz članka 91. stavka 5. ovoga Zakona.
(5) Investicijsko društvo dužno je o manjim nenovčanim koristima iz stavka 4. ovoga članka izvijestiti pravodobno, prije pružanja relevantnih investicijskih ili pomoćnih usluga klijentu
Poticaji povezani s istraživanjem
Članak 94.
(1) Kada treće osobe investicijskom društvu koje upravlja portfeljima ili pruža druge investicijske ili pomoćne usluge klijentima pruža istraživanje, to se istraživanje neće smatrati dodatnim poticajem u smislu ovoga Zakona, ako je pruženo u zamjenu za:
1. izravna plaćanja za koje se investicijsko društvo koristi vlastitim sredstvima
2. plaćanja preko zasebnog računa za istraživanja koji je pod kontrolom investicijskog društva, uz uvjet da su u vezi s vođenjem računa ispunjeni uvjeti iz provedbenog propisa Agencije.
(2) Ako se koristi računom za istraživanja iz točke 2. stavka 1. ovoga članka, investicijsko društvo dužno je klijentu pružiti sljedeće podatke detaljnije propisane provedbenim propisom Agencije:
1. prije nego što se klijentu pruži investicijska usluga, podatke o iznosu proračuna za istraživanje i procijenjenom iznosu naknade za istraživanje koja će se zaračunati svakom klijentu
2. godišnje podatke o ukupnim troškovima koji su im nastali zbog istraživanja koje provodi treća osoba.
Poticaji vezani za paket proizvoda
Članak 95.
(1) Kada investicijsko društvo investicijsku uslugu nudi zajedno s drugom uslugom ili proizvodom kao dio paketa ili kao uvjet za isti ugovor ili paket, investicijsko društvo dužno je izvijestiti klijenta o tome je li moguće kupiti različite dijelove odvojeno, te za svaki dio daje posebni prikaz troškova i naknada.
(2) Ako je vjerojatno da će se rizici koji proizlaze iz ugovora ili paketa iz stavka 1. ovoga članka ponuđenog malom ulagatelju razlikovati od rizika povezanih s pojedinom komponentom, investicijsko društvo dužno je pružiti odgovarajući opis različitih komponenata ugovora ili paketa i načina na koji njihovo uzajamno djelovanje utječe na rizik.
ODJELJAK 4.
Kadrovski uvjeti za pružanje usluga
Opći kadrovski uvjeti
Članak 96.
(1) Neovisno o odredbama ovoga Zakona o organizacijskim uvjetima za investicijska društva, investicijsko društvo koje pruža investicijske usluge dužno je u svakom trenutku imati na raspolaganju dostatan broj osoba koje raspolažu potrebnim znanjima i primjerenim kvalifikacijama koje osiguravaju postupanje u najboljem interesu klijenata, s obzirom na opseg poslovanja, usluge i aktivnosti koje obavlja i u odnosu na koje instrumente i/ili investicijske proizvode u odnosu na koje se usluge i aktivnosti obavljaju.
(2) Znanja i kvalifikacije iz stavka 1. ovoga članka moraju imati zaposlenici investicijskog društva i druge fizičke osobe koje u ime ili za račun investicijskog društva, neovisno o organizacijskoj strukturi društva i radnom mjestu ili zaduženjima pojedine osobe:
1. informiraju ili sudjeluju u informiranju klijenata ili potencijalnih klijenata o financijskim instrumentima, investicijskim i pomoćnim uslugama društva ili klijente savjetuju u odnosu na usluge i aktivnosti društva,
2. izvršavaju ili prenose na izvršenje naloge klijenata ili trguju za račun društva,
3. pružaju investicijske savjete klijentima ili donose investicijske odluke u sklopu usluge upravljanje portfeljem.
(3) Osim za poslove iz stavka 1. ovoga članka, odgovarajuća znanja i kvalifikacije moraju imati i osobe koje nadziru rad osoba iz stavka 2. ovoga članka.
Ovlaštene osobe
Članak 97.
(1) Poslove iz članka 96. stavka 2. mogu obavljati samo osobe koje u skladu s provedbenim propisom iz članka 99. stavka 4. imaju stručna znanja i/ili kvalifikacije i radno iskustvo primjereno poslu koje obavlja
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, poslove iz članka 96. stavka 2. mogu obavljati i osobe koje nemaju odgovarajuću kvalfikaciju ili radno iskustvo, ako su u odnosu na te osobe ispunjeni uvjeti iz članka 98. i provedbenog propisa iz članka 99. stavka 4. ovoga Zakona.
(3) Investicijsko društvo je dužno osigurati da su ovlaštene osobe iz stavka 1. i 2. ovoga članka upoznate s politikama i procedurama koje je investicijsko društvo ustrojilo kako bi osiguralo postupanje u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Obaveze investicijskog društva u odnosu na kadrovske uvjete za pružanje usluga
Članak 98.
(1) Investicijsko društvo dužno je osigurati da samo ovlaštene osobe iz članka 97. stavka 1. i 2. obavljaju poslove iz članka 96. stavka 2. i 3. ovoga Zakona.
(2) Investicijsko društvo je dužno u skladu s provedbenim propisom iz članka 99. stavka 6. voditi registar ovlaštenih osoba iz članka 97. stavak 1. i 2. ovoga Zakona.
(3) Investicijsko društvo je dužno uspostaviti sustav kontinuiranog obrazovanja ovlaštenih osoba primjeren kompleksnosti i opsegu poslova koje ovlaštene osobe obavljaju, u skladu s provedbenim propisom iz članka 99. stavka 6. ovoga Zakona.
(4) Investicijsko društvo je dužno uspostaviti učinkovit sustav nadzora nad ovlaštenim osobama i poduzimati odgovarajuće mjere u slučaju neispunjavanja uvjeta propisanih ovim Zakonom i provedbenim propisom iz članka 99. stavka 6. ovoga Zakona.
Priznate kvalifikacije
Članak 99.
(1) Agencija za svaku kvalifikaciju iz članka 96. ovoga Zakona propisuje minimalni set kompentencija.
(2) Agencija je ovlaštena provoditi stručne ispite za provjeru znanja i stjecanje kvalifikacija u smislu članka 96. ovoga Zakona.
(3) Kao kvalifikaciju ili dio kvalifikacije iz stavka 2. ovoga članka Agencija može priznati i kvalifikacije, certifikate, ispite ili druge stručne potvrde znanja koje izdaje druga osoba ili udruženje ako iste osiguravaju standard znanja barem na razini kvalifikacija iz stavka 1. ovoga članka, u skladu sa minimalnim setom kompetencija iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Agencija može o kvalifikaciji iz stavka 3. ovoga članka provesti javnu raspravu i po potrebi o istoj zatražiti mišljenje neovisnog vanjskog stručnjaka prije priznavanja iste.
(5) Agencija popis priznatih kvalifikacija za poslove iz članka 96. stavka 2. ovoga Zakona objavljuje na svojim mrežnim stranicama.
(6) Agencija provedbenim propisom detaljnije propisuje:
1. kategorije osoba i poslova iz članka 96. stavka 2. ovoga Zakona,
2. uvjete iz članka 97. pod kojima se mogu obavljati poslovi iz članka 96 ovoga Zakona,
3. obaveze investicijskog društva iz članka 98. ovoga Zakona u odnosu na način vođenja i sadržaj registra, sadržaj i način obavljanja obrazovanja i način obavljanja nadzora nad primjenom odredbi iz ovog Odjeljka,
4. minimalni set kompetnecija iz stavka 1. ovoga članka,
5. priznate stručne kvalifikacije iz stavka 2. i 3. ovoga članka
(7) Agencija je ovlaštena provoditi nadzor nad primjenom odredbi iz ovoga Odjeljka.
ODJELJAK 5.
Razvrstavanje klijenata
Kategorije klijenata
Članak 100.
(1) Investicijsko društvo dužno je svoje klijente s obzirom na njihovo znanje, iskustvo, financijsku situaciju i ulagačke ciljeve, razvrstati na male i profesionalne ulagatelje.
(2) Investicijsko društvo dužno je donijeti i primjenjivati interne politike i postupke za razvrstavanje klijenata iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Mali ulagatelj je klijent investicijskog društva koji u skladu s odredbama ovoga Zakona ne ispunjava kriterije za profesionalnog ulagatelja.
(4) Investicijsko društvo je obvezno, prije no što mu prvi put pruži investicijsku uslugu ili pomoćnu uslugu iz članka 5. ovoga zakona, s klijentom u pisanom obliku na papiru ili na drugom trajnom mediju sklopiti osnovni ugovor koji uređuje njihova osnovna međusobna prava i obveze.
(5) Odredba stavka 4. ovoga članka ne odnose se na pružanje investicijske usluge iz članka 5. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona, osim ako u svezi s tom uslugom ne provodi periodička procjena primjerenosti financijskih instrumenata.
(6) Ugovor iz stavka 4. ovoga članka obvezno uključuje elemente propisane člankom 58. Uredbe (EU) br. 2017/565 .
(7) Na sklapanje i raskid ugovora iz članka 4. ovoga Zakona putem trajnog medija, kao i prava i obveze koje iz istoga proizlaze za klijenta i za društvo, osim odredbi ovoga Zakona primjenjuju se i odredbe zakona koji uređuje zaštitu potrošača, u dijelu koji uređuje sklapanje na daljinu ugovora o prodaji financijskih usluga.
(8) Za ugovore na daljinu sklopljene u skladu sa stavkom 7. ovoga Zakona putem sredstava elekroničke komunikacije nije nužno da je ugovor potpisan od strane klijenta naprednim elektroničkim potpisom u smislu zakona koji uređuje elektroničko poslovanje.
Profesionalni ulagatelj
Članak 101.
(1) Profesionalni ulagatelj je klijent koji posjeduje dovoljno iskustva, znanja i stručnosti za samostalno donošenje odluka o ulaganjima i pravilnu procjenu povezanih rizika.
(2) U smislu ovoga Zakona, subjekt koji se smatra profesionalnim ulagateljem prilikom obavljanja svih investicijskih usluga i aktivnosti iz članka 5. ovoga Zakona u odnosu na sve financijske instrumente je:
1. subjekt koji za djelovanje na financijskom tržištu mora imati primjereno odobrenje ili podliježe nadzoru nadležnog nadzornog tijela:
– investicijsko društvo
– kreditna institucija
– druga financijska institucija s odobrenjem za rad izdanim od nadležnog tijela ili regulirana prema posebnim propisima
– društvo za osiguranje
– subjekt za zajednička ulaganja i njegovo društvo za upravljanje
– društvo za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinski fondovi
– mirovinsko osiguravajuće društvo
– trgovci robom i robnim izvedenicama
– lokalne pravne osobe i
– drugi institucionalni ulagatelj čija glavna djelatnost nije obuhvaćena alinejama 1. do 8. ovoga stavka, a podliježu obvezi odobrenja ili nadzora za djelovanje na financijskom tržištu.
2. Velika poduzeća koja, na razini pojedine pravne osobe u odnosu na prethodnu poslovnu godinu, zadovoljavaju najmanje 2 od sljedećih uvjeta:
– ukupna aktiva iznosi najmanje 150.000.000 kuna
– neto prihod u iznosu od najmanje 300.000.000 kuna i
– kapital u iznosu od najmanje 15.000.000 kuna.
3. nacionalne i regionalne vlade, javna tijela za upravljanje javnim dugom, središnje banke, međunarodne i nadnacionalne institucije kao što su Svjetska banka, Međunarodni monetarni fond, Europska središnja banka, Europska investicijska banka i slične međunarodne organizacije.
4. drugi institucionalni ulagatelji čija je glavna aktivnost ulaganje u financijske instrumente uključujući i subjekte koji se bave sekuritizacijom imovine ili drugim transakcijama financiranja.
Viša razina zaštite
Članak 102.
(1) Investicijsko društvo može profesionalnom ulagatelju na njegov zahtjev omogućiti tretman s višom razinom zaštite, kakav pruža malim ulagateljima.
(2) Investicijsko društvo dužno je svakog klijenta iz članka 101. ovoga Zakona prije pružanja usluga izvijestiti da ga na temelju dostupnih podataka smatra profesionalnim ulagateljem te da će postupati s tim u skladu, osim ako klijent i investicijsko društvo ne ugovore drugačije.
(3) Investicijsko društvo dužno je klijenta iz članka 101. ovoga Zakona izvijestiti o mogućnosti podnošenja zahtjeva za izmjenom dogovorenih uvjeta u svrhu postizanja više razine zaštite.
(4) Klijent iz članka 101. ovoga Zakona obvezan je zatražiti višu razinu zaštite ako smatra da nije u mogućnosti ispravno procijeniti ili upravljati uključenim rizicima.
(5) Viši stupanj zaštite investicijsko društvo dužno je pružiti klijentu iz članka 101. ovoga Zakona ako s njim sklopi ugovor prema kojemu prema klijentu neće primjenjivati pravila poslovnog ponašanja kao prema profesionalnom ulagatelju.
(6) Ugovor iz stavka 5. ovoga članka sklapa se u pisanom obliku, s obveznom naznakom primjenjuje li se na jednu ili više određenih usluga ili transakcija, ili na jednu ili više vrsta proizvoda ili transakcija.
Profesionalni ulagatelji na zahtjev
Članak 103.
(1) Klijent investicijskog društva koji nije izričito naveden u članku 101. ovoga Zakona, uključujući javnu ustanovu, jedinicu lokalne uprave ili samouprave, pravnu i fizičku osobu, može od investicijskog društva zatražiti status profesionalnog ulagatelja pod uvjetima propisanima ovim člankom.
(2) Investicijsko društvo dužno je, temeljem zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka, procijeniti može li klijent donijeti investicijsku odluku i razumjeti rizike povezane s određenom transakcijom ili uslugom.
(3) Procjena iz stavka 2. ovoga članka mora obuhvatiti stručnost, iskustvo i znanje klijenta. Za znanje i iskustvo klijenta ne može se pretpostaviti da je istovjetno znanju i iskustvu klijenta iz članka 101. ovoga Zakona, već se mora posebno utvrđivati.
(4) Prilikom podnošenja zahtjeva za stjecanje statusa profesionalnog ulagatelja, klijent mora investicijskom društvu dokazati da ispunjava najmanje dva od sljedećih uvjeta:
1. izvršio je u prosjeku 10 transakcija značajnog volumena unutar svakog tromjesečja, unatrag godine dana, na za njega mjerodavnom tržištu
2. veličina portfelja financijskih instrumenata klijenta prelazi vrijednost od 4.000.000 kuna i
3. radi ili je radio u financijskom sektoru najmanje godinu dana na stručnim poslovima koji zahtijevaju znanje o transakcijama ili uslugama za koje se status profesionalnog ulagatelja traži.
(4) Mjerodavno tržište iz stavka 3. točke 1. ovoga članka je tržište na kojem se trguje financijskim instrumentima za koje klijent želi dobiti status profesionalnog ulagatelja.
(5) Portfelj financijskih instrumenata iz stavka 3. točke 2. ovoga članka podrazumijeva i novčana sredstava i financijske instrumente.
(6) Investicijsko društvo može prema klijentima iz stavka 1. ovoga članka postupati kao prema profesionalnim ulagateljima, ako su ispunjeni uvjeti i postupak odricanja od više razine zaštite iz ovoga članka i članka 104. ovoga Zakona.
Odricanje od više razine zaštite
Članak 104.
(1) Klijenti iz članka 101. ovoga Zakona mogu se odreći više razine zaštite malog ulagatelja koju jamče pravila poslovnog ponašanja samo ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. klijent pisanim putem od investicijskog društva zatraži status profesionalnog ulagatelja, uz napomenu traži li taj status općenito ili u odnosu na pojedinu investicijsku uslugu, transakciju, vrstu transakcije ili proizvod
2. investicijsko društvo klijenta pisanim putem jasno upozori na prava i zaštitu koju gubi odabirom statusa profesionalnog ulagatelja i
3. klijent u pisanom obliku, u dokumentu koji je odvojen od ugovora, potvrdi da je svjestan posljedica gubitka prava i zaštite malog ulagatelja.
(2) Investicijsko društvo dužno je prije odluke o prihvaćanju zahtjeva za dodjeljivanje statusa profesionalnog ulagatelja poduzeti sve razumne mjere kako bi utvrdilo ispunjava li klijent uvjete iz članka 103. ovoga Zakona.
(3) Profesionalni ulagatelj dužan je izvijestiti investicijsko društvo o svakoj promjeni koja bi mogla utjecati na njegov status.
(4) Investicijsko društvo je dužno poduzeti primjerene mjere u svezi promjene statusa klijenta ako sazna da klijent više ne ispunjava uvjete propisane za profesionalnog ulagatelja.
ODJELJAK 6.
Primjerenost i prikladnost
Procjena primjerenosti
Članak 105.
(1) Prilikom pružanja usluga investicijskog savjetovanja ili upravljanja portfeljem, investicijsko društvo dužno je, uzimajući u obzir prirodu i opseg usluge, u skladu s odredbama ovoga članka i članaka 54. i 55. Uredbe EU br. 2017/565 , procijeniti jesu li usluga i financijski instrumenti primjereni za klijenta, a posebno jesu li u skladu sa spremnošću klijenta na preuzimanje rizika i njegovom sposobnošću za podnošenje gubitaka.
(2) Procjena iz stavka 1. ovoga članka mora obuhvaćati sljedeće kriterije:
1. usklađenost transakcije s ulagačkim ciljevima klijenta
2. mogućnost klijenta da podnese rizike ulaganja koji proizlaze iz transakcija i
3. znanje i iskustvo klijenta dostatno za razumijevanje rizika povezanih s uslugom koja mu se pruža.
(3) U svrhu procjene iz stavka 1. ovoga članka, a s obzirom na kriterije propisane stavkom 2. ovoga članka, investicijsko društvo dužno je prikupiti podatke o ulagačkim ciljevima klijenta, njegovoj financijskoj situaciji te znanju i iskustvu na području ulaganja iz članka 54. Uredbe EU br. 2017/565 .
(4) Ako prilikom pružanja usluge investicijskog savjetovanja ili upravljanja portfeljem investicijsko društvo ne prikupi podatke iz stavka 3. ovoga članka ne smije preporučiti investicijsku uslugu ili financijski instrument klijentu ili potencijalnom klijentu.
(5) Ako prilikom pružanja usluge investicijskog savjetovanja ili upravljanja portfeljem niti jedna usluga ili financijski instrument nisu primjereni za klijenta, investicijsko društvo ne smije preporučiti ili donijeti odluku o trgovanju u vezi s istima.
Posebne odredbe vezano uz paket usluga
Članak 106.
Ako investicijski savjet obuhvaća preporuku paketa usluga ili proizvoda u skladu s člankom 95. ovoga Zakona, investicijsko društvo dužno je osigurati da je cijeli paket primjeren za klijenta.
Procjena prikladnosti
Članak 107.
(1) Prilikom pružanja investicijskih usluga različitih od onih iz članka 105. ovoga Zakona, investicijsko društvo dužno je procijeniti prikladnosti investicijske usluge ili proizvoda za klijenta.
(2) Ako je u ponudu ili potražnju uključen paket proizvoda u smislu članka 95. ovoga Zakona, procjena iz stavka 1. ovoga članka mora obuhvaćati prikladnost cijeloga paketa.
(3) Procjenu iz stavka 1. ovoga članka investicijsko društvo izrađuje temeljem podataka o znanju i iskustvu klijenta u području investicija relevantnom za uslugu ili proizvod koji se nudi ili traži.
(4) U svrhu procjene iz stavka 1. ovoga članka investicijsko društvo dužno je prikupiti podatke o znanju i iskustvu klijenta na području ulaganja, na način i u opsegu kako je propisano člankom 105. stavkom 3. ovoga Zakona.
(5) Ako investicijsko društvo na temelju podataka iz stavka 4. ovoga članka procijeni da proizvod ili usluga nisu prikladni za klijenta ili potencijalnog klijenta, investicijsko društvo na izričit zahtjev klijenta ili potencijalnog klijenta može pružiti investicijsku uslugu, ali ga je pritom dužno upozoriti na okolnost da proizvod ili usluga nisu prikladni za njega.
(6) Upozorenje iz stavka 5. ovoga članka društvo može dati u standardiziranom obliku.
(7) Ako klijent investicijskom društvu ne želi dati podatke iz stavka 4. ovoga članka, ili ako nije dao dovoljno podataka o svom znanju i iskustvu, investicijsko društvo na izričit zahtjev klijenta može pružiti investicijsku uslugu, ali ga je pritom dužno upozoriti da nije u mogućnosti utvrditi jesu li određene investicijske usluge ili proizvodi za njega prikladni.
(8) Upozorenje iz stavka 7. ovoga članka društvo može dati u standardiziranom obliku.
Evidencije o prikladnosti
Članak 108.
Investicijsko društvo dužno je voditi evidencije o procjenama prikladnosti koje moraju u skladu s člankom 56. Uredbe (EU) br. 2017/565 sadržavati minimalno:
1. rezultate procjene prikladnosti
2. svako upozorenje upućeno klijentu u slučaju da je investicijska usluga ili proizvod potencijalno neprikladan za klijenta, podatak o tome je li klijent unatoč upozorenju zahtijevao nastavak usluge i ako je to primjereno, je li društvo prihvatilo zahtjev klijenta i
3. svako upozorenje upućeno klijentu da klijent nije pružio dovoljno podataka kako bi se napravila procjena prikladnosti, podatak o tome je li klijent unatoč upozorenju zahtijevao nastavak usluge i ako je to primjereno, je li društvo prihvatilo zahtjev klijenta.
Postupanje s podacima klijenata
Članak 109.
(1) Investicijsko društvo može podatke dobivene od klijenta u skladu s člancima 105. i 107. ovoga Zakona smatrati vjerodostojnima, osim u slučaju kada mu je poznato ili bi mu na temelju svih okolnosti trebalo biti poznato da su podaci zastarjeli, netočni ili nepotpuni.
(2) Investicijsko društvo ne smije klijenta ili potencijalnog klijenta poticati na uskraćivanje podataka iz članaka 105. odnosno 107. ovoga Zakona.
Pravila poslovnog ponašanja prilikom zaprimanja i prijenosa ili izvršavanja naloga za račun klijenta
Članak 110.
(1) Investicijsko društvo može klijentu pružiti investicijsku uslugu, koja se sastoji isključivo od zaprimanja i prijenosa ili izvršavanja naloga za račun klijenta, sa ili bez pomoćnih usluga, osim davanja kredita i zajma u smislu članka 5. stavka 2. točke 2. ovoga Zakona koji se ne sastoje od postojećih kreditnih limita, tekućih računa ili dozvoljenog prekoračenja, i bez prikupljanja podataka ili procjene iz članka 107. ovoga Zakona, ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. usluga se pruža isključivo na inicijativu klijenta ili potencijalnog klijenta
2. klijent je na jasan i nedvosmislen način obaviješten da investicijsko društvo nije u obvezi procijeniti prikladnost proizvoda ili usluge, te da zbog toga klijent stoga ne uživa zaštitu koju inače pružaju pravila poslovnog ponašanja
3. investicijsko društvo učinkovito upravlja sukobima interesa na način propisan Uredbom EU br. 2017/565 , ovim Zakonom i provedbenim propisima donesenim temeljem njih i
4. usluga se odnosi na neki od sljedećih financijskih instrumenata:
a) dionice uvrštene na uređenom tržištu ili istovjetnom tržištu treće zemlje ili na MTP-u, ako se radi o dionicama trgovačkih društava, isključujući dionice ili udjele u subjektima za zajednička ulaganja koji nisu UCITS fondovi i dionice u koje su ugrađene izvedenice
b) obveznice ili drugi oblik sekuritiziranog duga uvršten na uređenom tržištu ili istovjetnom tržištu treće zemlje ili na MTP-u, isključujući obveznice ili druge oblike sekuritiziranog duga u koje su ugrađene izvedenice, ili je prema njihovoj strukturi klijentu otežano razumijevanje povezanih rizika
c) instrument tržišta novca, isključujući one u koje su ugrađene izvedenice ili je prema njihovoj strukturi klijentu otežano razumijevanje povezanih rizika
d) udjele u UCITS-ima, isključujući strukturirane UCITS-e kako su definirani člankom 36(1) Uredbe (EU) br. 583/2010.
e) strukturirane depozite, isključujući one prema čijoj strukturi je klijentu otežano razumijevanje rizika povrata ili troškove izlaska prije dospijeća proizvoda ili
f) drugi nekompleksni financijski instrumenti koji ispunjavaju kriterije iz članka 57. Uredbe EU br. 2017/565 .
(2) Upozorenje iz stavka 1. točke 2. ovoga članka može se dati u standardiziranom obliku.
(3) Tržište treće zemlje smatra se istovjetnim uređenom tržištu ako ispunjava uvjete i postupke propisane člankom 409. stavkom 3. ovoga Zakona.
(4) U smislu odredbe stavka 1. točke 1. ovoga članka smatra se:
kada klijent zahtijeva pružanje usluge kao odgovor na individualiziranu komunikaciju društva ili druge osobe u ime društva prema klijentu, a koja uključuje poziv ili je na drugi način usmjerena da utječe na klijenta vezano uz određeni financijski instrument ili određenu transakciju
da je usluga pružena na inicijativu klijenta unatoč tome što klijent zahtijeva pružanje usluge na temelju bilo kakvog oblika komunikacije koji sadrži promociju ili ponudu financijskih instrumenata, u obliku i na način koji je po svojoj prirodi općenit i upućen javnosti, većoj skupini ili vrsti klijenata ili potencijalnih klijenata.
(5) Agencija će donijeti provedbeni propis koji detaljnije uređuje financijske instrumente koji se ne mogu smatrati nekomplesnima u smislu stavka 1. točke 4. ovoga članka.
Izvještavanje klijenata o pruženim uslugama
Članak 111.
(1) Investicijsko društvo dužno je klijenta na trajnom mediju na primjeren način izvještavati o pruženoj usluzi, u skladu s obvezama iz članaka 59. do 63. Uredbe EU br. 2017/565 .
(2) Izvještaj iz stavka 1. ovoga članaka uključuje, ovisno o vrsti i složenosti financijskih instrumenata i vrsti usluga, periodičku komunikaciju s klijentom, te, ako je to primjereno, troškove povezane s transakcijom i uslugom obavljenom za račun klijenta.
Izjava o primjerenosti
Članak 112.
(1) Kad pruža uslugu investicijskog savjetovanja malom ulagatelju, investicijsko društvo dužno je klijentu, prije poduzimanja preporučene transakcije, na trajnom mediju pružiti izjavu o primjerenosti točno određenog savjeta, uz obrazloženje kako savjet ispunjava ciljeve ulaganja i druga obilježja malog ulagatelja.
(2) Kada je ugovor za kupnju ili prodaju financijskog instrumenta iz stavka 1. ovoga članka sklopljen korištenjem sredstava komunikacije na daljinu te prethodna dostava izjave o primjerenosti nije moguća, ista se može dostaviti na trajnom mediju i izravno nakon što je klijent vezan određenim ugovorom, pod uvjetom da je na tu naknadnu dostavu izjave o primjerenosti klijent pristao te da investicijsko društvo klijentu unaprijed dalo mogućnost odgode transakcije kako bi zaprimio izjavu o primjerenosti.
Periodični izvještaj o primjerenosti
Članak 113.
Kada investicijsko društvo pruža uslugu upravljanja portfeljem ili kada je obavijestilo klijenta da će izvršavati periodične procjene primjerenosti, periodički izvještaj mora sadržavati ažuriranu izjavu o tome kako određena investicija odgovara sklonostima, ciljevima i drugim obilježjima malog ulagatelja.
Posebne odredbe vezano uz hipotekarni kredit
Članak 114.
Ako ugovor o kreditu koji se odnosi na stambenu nekretninu na koju se primjenjuju odredbe koje se odnose na procjenu kreditne sposobnosti potrošača kako je propisano propisima koji uređuju potrošačko kreditiranje, kao preduvjet predviđa navedenom potrošaču pružanje investicijske usluge u odnosu na hipotekarne obveznice izdane u svrhu osiguranja financiranja i s uvjetima istovjetnim ugovorima o kreditu koji se odnosi na stambene nekretnine, a kako bi se zajam mogao platiti, refinancirati ili isplatiti, ta usluga ne podliježe obvezama navedenim u člancima 94. do 100. ovoga Zakona.
Članak 115.
Agencija je ovlaštena donijeti provedbeni propis kojima će se detaljnije urediti obveze investicijskog društva u svezi poslovnog ponašanja iz Uredbe EU br. 2017/565 i članaka 100. do 114. ovoga Zakona.
ODJELJAK 7.
Izvršavanje naloga klijenata
Kvalificirani nalogodavatelj
Članak 116.
(1) Kvalificirani nalogodavatelj u smislu ovoga članka je osoba iz stavka 2. ovoga članka a za čiji račun ili s kojom investicijsko društvo izvršava naloge i/ili zaprima i prenosi naloge i/ili trguje za vlastiti račun i/ili joj pruža pomoćne usluge izravno povezane s tim transakcijama.
(2) U smislu ovoga članka kvalificirani nalogodavatelj je:
1. investicijsko društvo
2. kreditna institucija
3. društvo za osiguranje
4. UCITS i društvo za upravljanje UCITS-om
5. društvo za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinski fond
6. druga financijska institucija koja podliježe obvezi ishođenja odobrenja za rad prema posebnim propisima ili čije je poslovanje uređeno zakonodavstvom Europske unije
8. subjekt iz članka 9. točaka 11. i 12. ovoga Zakona
9. nacionalna vlada i javno tijelo za upravljanje javnim dugom i središnja banka
10. nadnacionalna organizacija.
(3) Kada obavlja usluge i aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka, investicijsko društvo nije se dužno pridržavati pravila poslovnog ponašanja iz ovoga Zakona u odnosu na te usluge i aktivnosti, osim članaka 88., 111., 121., 123. do 125. i 344. ovoga Zakona.
(4) Neovisno o odredbama stavka 3. ovoga članka, investicijsko društvo dužno je u poslovnom odnosu s kvalificiranim nalogodavateljem postupati profesionalno i u skladu s pravilima struke, te uzimajući u obzir prirodu i predmet poslovanja kvalificiranog nalogodavatelja, prema njemu komunicirati jasno, pošteno i na neobmanjujući način.
Viša razina zaštite
Članak 117.
(1) Neovisno o odredbama članka 116. stavaka 1. i 3. ovoga Zakona, subjekti iz članka 116. stavka 2. mogu od investicijskog društva zatražiti status profesionalnog ili malog ulagatelja, u skladu s Uredbom (EU) br. 2017/565 . i provedbenim propisom iz stavka 6. ovoga članka.
(2) Investicijsko društvo će kod transakcije s drugom ugovornom stranom sa sjedištem u drugoj državi članici toj ugovornoj strani priznati status kvalificiranog nalogodavatelja ako je to propisano zakonodavstvom ili mjerama te druge države članice.
(3) Investicijsko društvo je u slučaju iz stavka 2. ovoga članka i u skladu s Uredbom (EU) br. 2017/565 dužno ishoditi izričitu potvrdu druge ugovorne strane da pristaje na status kvalificiranog nalogodavatelja.
(4) Pristanak iz stavka 3. ovoga članka može se dati općenito ili za svaku pojedinu transakciju.
(5) Investicijsko društvo može status kvalificiranog nalogodavatelja priznati drugim ugovornim stranama iz trećih zemalja koje su ekvivalentne osobama iz članka 116. stavka 2. ovoga Zakona.
(6) Agencija je ovlaštena donijeti provedbeni propis kojim će detaljnije propisati postupke za podnošenje zahtjeva iz stavaka 1. i 3. ovoga članka.
Pružanje usluga putem drugog investicijskog društva
Članak 118.
(1) Investicijsko društvo koje od drugog investicijskog društva primi upute za obavljanje investicijskih ili pomoćnih usluga za račun klijenta, može se pouzdati u podatke o klijentu koje mu prosljeđuje to investicijsko društvo kao i u sve preporuke u svezi usluge ili transakcije koje je to klijent zaprimio od tog drugog investicijskog društva.
(2) Investicijsko društvo koje prenosi upute odgovorno je za cjelovitost i točnost prenesenih podataka, kao i za primjerenost preporuka ili savjeta iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Investicijsko društvo koje upute ili naloge klijenta primi putem drugog investicijskog društva, odgovorno je za zaključenje usluge ili transakcije na temelju podataka ili preporuka iz stavka 1. u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Pravila postupanja po nalogu klijenta
Članak 119.
(1) Investicijsko društvo koje ima odobrenje za pružanje usluge iz članka 5. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona dužno je propisati i primjenjivati primjerene mjere i postupke koji omogućavaju promptno, ažurno i korektno izvršavanje naloga klijenta u odnosu na naloge ostalih klijenata ili trgovinske interese samog investicijskog društava.
(2) Mjere i postupci iz stavka 1. ovoga članka moraju za usporedive naloge omogućiti izvršavanje prema vremenu prihvaćanja naloga od strane investicijskog društva.
(3) U svrhu ažurnog i korektnog izvršavanja naloga klijenata investicijsko društvo je dužno pri izvršavanju naloga ispunjavati uvjete iz članaka 67. do 69. Uredbe EU br. 2017/565 vezano za izvršavanje, evidentiranje i alokaciju naloga.
(4) Investicijsko društvo ne smije zloupotrebljavati podatke u vezi s neizvršenim nalozima klijenta, te je dužno poduzeti mjere za sprječavanje da relevantne osobe zloupotrebljavaju takve podatke.
Izvršavanje limitiranog naloga klijenta
Članak 120.
(1) Limitirani nalog u smislu ovoga Zakona je nalog za kupnju ili prodaju određene količine financijskih instrumenata po cijeni navedenoj u nalogu ili po cijeni koja je za klijenta povoljnija.
(2) Ako se limitirani nalog klijenta za kupnju ili prodaju dionica uvrštenih na uređeno tržište ili kojim se trguje na mjestu trgovanja a koji se prema prevladavajućim uvjetima na tržištu ne može odmah izvršiti, investicijsko društvo je dužno poduzeti mjere koje omogućavaju najbrže moguće izvršenje takvog naloga, osim ako klijent nije dao izričito drukčiju uputu.
(3) Pod mjerama iz stavka 2. ovoga članka podrazumijeva se objavljivanje naloga, bez odgode, na način lako dostupan ostalim sudionicima tržišta, pod uvjetima iz članka 70. Uredbe EU br. 2017/565
(4) Smatra se da je obveza iz stavka 2. ovoga članka ispunjena izlaganjem limitiranog naloga klijenta na trgovinski sustav uređenog tržišta ili MTP-a.
(5) Agencija može odobriti oslobođenje od obveze objave limitiranog naloga kada isti prelazi uobičajenu veličinu tržišta u smislu Uredbe (EU) br. 600/2014.
Izvršavanje naloga po najpovoljnijim uvjetima za klijenta
Članak 121.
(1) Investicijsko društvo je dužno pri izvršavanju naloga poduzeti sve korake dovoljne za postizanje najpovoljnijeg ishoda za klijenta, i pritom uzeti u obzir sve kriterije iz članka 64. Uredbe EU br. 2017/565 .
(2) Obveza postizanja najpovoljnijeg ishoda za klijenta smatra se ispunjenom kada investicijsko društvo izvrši nalog prema izričitoj uputi klijenta koja se odnosi na nalog ili na posebno obilježje naloga.
(3) Investicijska društva dužna su donijeti i primjenjivati djelotvorne mjere za postupanje u skladu s odredbama ovoga članka.
(4) Kada je nalog prema politici iz članka 123. ovoga Zakona moguće izvršiti na više mjesta trgovanja, u svrhu utvrđivanja najpovoljnijeg ishoda za klijenta investicijsko društvo je dužno u svrhu procjene i usporedbe ishoda za klijenta koji bi se postigli izvršavanjem naloga na svakom od mogućih mjesta trgovanja/izvršenja u obzir uzeti i vlastite provizije i troškove izvršavanja naloga na svakom od prikladnih mjesta izvršenja.
(5) Investicijsko društvo ne smije primati naknadu, popust ili nenovčanu korist za usmjeravanje naloga određenom mjestu trgovanja ili mjestu izvršenja suprotno odredbama članaka 58., 86. i 91. do 94. ovoga Zakona.
Izvršavanje naloga malog ulagatelja
Članak 122.
(1) Kada investicijsko društvo izvršava nalog malog ulagatelja, najpovoljniji ishod se utvrđuje u odnosu na ukupne troškove transakcije.
(2) Ukupni troškovi transakcije u smislu stavka 1. ovoga članka obuhvaćaju cijenu financijskog instrumenta i sve troškove izravno povezane s izvršenjem naloga, što uključuje proviziju mjesta trgovanja, proviziju poravnanja i namire transakcije i sve ostale naknade koje se plaćaju trećim osobama koje su uključene u izvršenje naloga.
(3) Investicijsko društvo dužno je malog ulagatelja izričito upozoriti na to da u slučaju izričite upute klijenta, investicijsko društvo izvršava nalog u skladu s člankom 121. stavkom 2. ovoga Zakona te da nije dužno provesti nalog u skladu s vlastitim mjerama i politikama izvršavanja naloga.
Politika izvršavanja naloga
Članak 123.
(1) Investicijsko društvo dužno je donijeti i primjenjivati politiku izvršavanja naloga koja mu omogućava postizanje najpovoljnijeg ishoda pri izvršavanju naloga klijenta, u skladu s člankom 121. ovoga Zakona i člankom 66. Uredbe EU br. 2017/565 .
(2) Politika izvršavanja naloga iz stavka 1. ovoga članka mora, za svaku pojedinu vrstu financijskih instrumenata, uključivati:
1. podatke o mjestima na kojima investicijsko društvo izvršava naloge klijenata i
2. elemente koji utječu na izbor mjesta izvršenja.
(3) Politika izvršavanja naloga mora uključivati najmanje ona mjesta koja investicijskom društvu omogućavaju na dosljedan način postizanje najpovoljnijih ishoda prilikom izvršavanja naloga klijenta.
(4) Investicijsko društvo dužno je klijentu pružiti podatke o politici izvršavanja naloga koji trebaju sadržavati jasno, dovoljno detaljno i klijentu lako shvatljivo pojašnjenje načina izvršavanja naloga.
(5) Investicijsko društvo dužno je prije pružanja usluge od klijenta ishoditi suglasnost na politiku izvršavanja naloga.
Članak 124.
(1) Ako politika izvršavanja naloga predviđa mogućnost izvršavanja naloga klijenta izvan mjesta trgovanja, investicijsko društvo je dužno na to posebno upozoriti klijenta.
(2) Investicijsko društvo dužno je ishoditi izričitu suglasnost klijenta prije izvršavanja naloga izvan mjesta trgovanja.
(3) Suglasnost iz stavka 2. ovoga članka klijent može dati općenito, u okviru ugovora, ili posebno za pojedinu transakciju.
(4) Investicijsko društvo koje izvršava naloge klijenta, dužno je u sažetom obliku objaviti, za svaku klasu financijskih instrumenata, prvih pet mjesta izvršenja po volumenu trgovanja.
Članak 125.
(1) Investicijsko društvo dužno je pratiti učinkovitost svojih mjera i politike izvršavanja naloga, u svrhu utvrđivanja i ispravljanja mogućih nedostataka.
(2) Investicijsko društvo dužno je redovito procjenjivati osiguravaju li mjesta izvršenja uključena u politiku izvršavanja naloga postizanje najpovoljnijeg ishoda za klijenta ili je potrebno, uzimajući između ostalog u obzir objave iz članka 295. stavka 13. i članka 344. stavka 5. ovoga Zakona, u skladu s člancima 23. i 28. Uredbe (EU) br. 600/2014.
(3) Investicijsko društvo dužno je klijenta s kojim ima kontinuirani poslovni odnos izvijestiti o svim značajnim promjenama u svojim mjerama ili o politici izvršavanja naloga.
(4) Investicijsko društvo dužno je na zahtjev klijenta predočiti podatke iz kojih je vidljivo da je nalog izvršen u skladu s vlastitom politikom izvršavanja naloga.
ODJELJAK 8.
Vezani zastupnik
Imenovanje vezanog zastupnika
Članak 126.
(1) Investicijsko društvo može u skladu s odredbama ovoga Zakona imenovati vezanog zastupnika da za račun investicijskog društva:
1. obavlja promotivne aktivnosti vezane za usluge investicijskog društva
2. nudi usluge investicijskog društva potencijalnim klijentima
3. zaprima i prenosi naloge klijenata ili potencijalnih klijenata investicijskom društvu
4. plasira financijske instrumente
5. savjetuje u svezi financijskih instrumenta i usluga koje investicijsko društvo nudi.
(2) Vezani zastupnik ne smije držati i raspolagati novcem ili financijskim instrumentima klijenta ili potencijalnog klijenta investicijskog društva.
(3) Vezani zastupnik može poslove iz stavka 1. obavljati samo u ime jednog investicijskog društva.
(4) Kada poslove iz stavka 1. ovoga članka za račun jednog investicijskog društva obavljaju osobe iz članka 6. ovoga Zakona, one se ne smatraju vezanim zastupnikom, već se na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 118. ovoga Zakona.
(5) Odredbe ovoga članka o imenovanju vezanog zastupnika odnose se i na investicijsko društvo iz države članice kada pruža usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s odredbom članka 144. ovoga Zakona.
Uvjeti za vezanog zastupnika
Članak 127.
(1) Vezani zastupnik u smislu članka 126. ovoga Zakona može biti fizička ili pravna osoba s prebivalištem odnosno sjedištem u Republici Hrvatskoj, koja ispunjava sljedeće uvjete: ima dovoljno dobar ugled i odgovarajuće opće, poslovno i stručno znanje potrebno kako bi bio u mogućnosti klijentima i potencijalnim klijentima pružiti sve podatke bitne za usluge koje se nude.
(2) Fizička osoba ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga članka za obavljanje poslova iz članka 126. ovoga Zakona, ako ima odgovarajuće kvalifikacije iz članka 97. ovoga Zakona.
(3) Pravna osoba ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga članka za obavljanje poslova iz članka 126. ovoga Zakona, ako fizičke osobe koje obavljaju poslove iz članka 126. stavak 1. imaju odgovarajuće kvalifikacije iz članka 97. ovoga Zakona.
(4) O imenovanju vezanog zastupnika investicijsko društvo dužno je izvijestiti Agenciju. Uz tu obavijest dužno je dostaviti i dokaze o ispunjavanju uvjeta iz ovoga članka i popis fizičkih osoba koje će obavljati poslove iz članka 126. stavka 1.
(5) Agencija provedbenim propisom detaljnije uređuje uvjete iz ovoga članka te rokove i sadržaj obavijesti iz stavka 6. ovoga članka.
Obveze investicijskog društva
Članak 128.
(1) Kada investicijsko društvo ovlasti vezanog zastupnika u skladu s člankom 126. stavkom 1. ovoga Zakona, ono ostaje u punoj mjeri i bezuvjetno odgovorno za sve radnje ili propuste vezanog zastupnika kada on djeluje za račun investicijskog društva.
(2) Kada ovlasti vezanog zastupnika investicijsko društvo dužno je:
1. putem sustava unutarnjih kontrola nadzirati pridržava li se vezani zastupnik ovoga Zakona i relevantnih propisa prilikom obavljanja poslova iz članka 126. stavka 1. ovoga Zakona
2. osigurati da vezani zastupnik prilikom stupanja u vezu s klijentom ili potencijalnim klijentom ili prije stupanja u posao iz članka 126. ovoga Zakona jasno i nedvosmisleno priopćava svojstvo u kojem nastupa i za račun kojeg investicijskog društva i
3. poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se izbjeglo da se poslovi vezanog zastupnika izvan područja primjene ovoga Zakona negativno odražavaju na poslove koje vezani zastupnik poduzima za račun investicijskog društva.
Registar vezanih zastupnika
Članak 129.
(1) Temeljem obavijesti iz članka 127. stavka 4. ovoga Zakona Agencija vezanog zastupnika upisuje u registar vezanih zastupnika.
(2) Agencija može rješenjem odbiti upis u registar vezanog zastupnika ako iz obavijesti iz članka 127. stavka 4. ne proizlazi da isti ispunjava uvjete iz članka 127. ovoga Zakona.
(3) Registar iz stavka 1. ovoga članka je javni registar u koji se upisuju najmanje sljedeći podaci:
1. ime i prezime odnosno tvrtka i sjedište vezanog zastupnika
2. podaci o investicijskom društvu za čiji račun vezani zastupnik djeluje
3. naznaka poslova iz članka 126. koje vezani zastupnik obavlja za račun investicijskog društva.
(4) Vezani zastupnik može početi obavljati poslove iz članka 126. ovoga Zakona nakon upisa u registar iz stavka 1. ovoga članka.
(5) Agencija provedbenim propisom detaljnije uređuje način vođenja registra iz ovoga članka.
POGLAVLJE IV.
TRŽIŠNI POSREDNIK
Uvjeti osnivanja
Članak 130.
(1) Tržišni posrednik osniva se i posluje kao društvo s ograničenom odgovornošću ili dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj s inicijalnim kapitalom od najmanje 40.000 kn.
(2) Na tržišnog posrednika primjenjuju se odredbe zakona koji uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava, osim ako nije drugačije propisano ovim Zakonom.
(3) Na postupak odlučivanja o odobrenju za rad, ukidanju odobrenja za rad, vođenju registra i nadzoru na odgovarajući način primjenjuju se odredbe o odlučivanju o odobrenju za rad, ukidanju odobrenja za rad, vođenju registra i nadzoru nad investicijskim društvom.
Djelatnost tržišnog posrednika
Članak 131.
(1) Tržišni posrednik može obavljati djelatnosti za koje je dobilo odobrenje Agencije prema odredbama ovoga Zakona.
(2) Djelatnosti tržišnog posrednika mogu biti investicijske usluge iz članka 5. stavka 1. točaka 1. i 5. ovoga Zakona i pomoćne usluge povezane s tim investicijskim uslugama.
(3) Investicijske usluge iz stavka 2. ovoga članka tržišni posrednik smije obavljati samo u odnosu na prenosive vrijednosne papire i udjele u subjektima za zajednička ulaganja i prenositi ih samo na:
1. osobe iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona i
2. subjekte za zajednička ulaganja i upravitelje istih koji su ovlašteni prodavati svoje udjele javnosti u odnosu na te udjele.
(4) Tržišni posrednik nije ovlašten držati novčana sredstva i vrijednosne papire klijenata, niti se smije nalaziti u položaju dužnika prema klijentu.
(5) Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad iz stavka 1. ovoga članka podnosi se Agenciji na način i sa sadržajem koji provedbenim propisom iz članka 132. stavka 4. propisuje Agencija.
Odobrenje za rad
Članak 132.
(1) Agencija izdaje odobrenje za rad tržišnom posredniku temeljem zahtjeva iz članka 131. ovoga Zakona ako su ispunjeni uvjeti propisani ovim člankom.
(2) Agencija će izdati odobrenje za rad tržišnom posredniku ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. uvjeti iz članka 130. stavka 1. ovoga Zakona koji se odnose na oblik društva i kapital
2. uvjeti koji se odnose na primjerenost imatelja kvalificiranog udjela iz članka 21. ovoga Zakona
3. barem jedan član uprave ispunjava uvjete iz članka 28. ovoga Zakona
4. ustrojeni su svi mehanizmi koji osiguravaju da će biti ispunjeni uvjeti iz ovoga Zakona koji se odnose na upravljanje sukobom interesa i vođenje poslovne dokumentacije na način i u opsegu kako je propisano člankom 133. ovoga Zakona
5. polica osiguranja od profesionalne odgovornosti, pod uvjetima propisanima provedbenim propisom iz stavka 4. ovoga članka.
(3) Odobrenje za rad tržišnog posrednika vrijedi za obavljanje djelatnosti na području Republike Hrvatske te se na njega ne odnose prava iz poglavlja V. glave I. ovoga dijela Zakona.
(4) Agencija donosi provedbeni propis kojim detaljnije uređuje sadržaj zahtjeva iz članka 131. ovoga Zakona te uvjete za izdavanje odobrenja i kriterije za procjenu ispunjavanja tih uvjeta.
Organizacijski zahtjevi
Članak 133.
(1) Tržišni posrednik dužan je u svakom trenutku ispunjavati sljedeće organizacijske zahtjeve:
1. ustrojiti organizacijsku strukturu iz koje su jasno vidljive linije izvještavanja i odgovornosti
2. zapošljavati osobe s vještinama, znanjem i stručnošću koji su potrebni za izvršavanje zaduženja i zadataka u skladu s općim zahtjevima iz članka 50. ovoga Zakona i u skladu s kadrovskim uvjetima za pružanje usluga u skladu s člancima 96. do 98. ovoga Zakona i
3. ustrojiti primjerene mjere za nadzor i zaštitu informacijskog sustava i sustava za elektroničku obradu podataka.
(2) Tržišni posrednik dužan je poduzimati primjerne mjere za upravljanje sukobima interesa u skladu s odredbom članka 58. ovoga Zakona i primjenjivim zahtjevima iz članaka 33. do 43. Uredbe (EU) br. 2017/565, u opsegu primjerenom prirodi, opsegu i složenosti svoga poslovanja.
(3) Tržišni posrednik dužan je poslovnu dokumentaciju voditi i čuvati na način propisan člancima 75. do 79. ovoga Zakona i u skladu sa zahtjevima iz članaka 72. do 76. i Priloga I. i IV. Uredbe (EU) br. 2017/565.
(4) O svakoj promjeni okolnosti o kojima ovisi primjena odredbi iz ovoga članka, tržišni posrednik je dužan bez odgađanja izvijestiti Agenciju.
Pravila poslovnog ponašanja
Članak 134.
(1) Tržišni posrednik dužan je tijekom pružanja investicijskih i pomoćnih usluga postupati u najboljem interesu klijenta, korektno i u skladu s pravilima struke.
(2) Svi podaci koje tržišni posrednik pruža klijentu ili potencijalnom klijentu, uključujući promidžbenu komunikaciju, moraju biti korektni, jasni i ne smiju dovoditi u zabludu, pri čemu promidžbena komunikacija mora biti jasno prepoznata kao takva.
(3) Tržišni posrednik je dužan podatke o uslugama, instrumentima, troškovima i naknadama klijentu ili potencijalnom klijentu pružiti u skladu s člancima 87. do 90. ovoga Zakona.
(4) Tržišni posrednik je dužan pridržavati se odredbi o dodatnim poticajima kako je propisano člancima 91. do 94. i provedbenim propisom Agencije iz stavka 5. članka 91. ovoga Zakona.
(5) Tržišni posrednik dužan je osigurati da način utvrđivanja primanja ili procjene radnog učinka relevantnih osoba nisu u sukobu s obvezom iz stavka 1. ovoga članka.
(6) Tržišni posrednik ne smije ustrojiti mehanizme putem kojih bi primicima od rada, prodajnim ciljevima ili na drugi način mogao potaknuti relevantne osobe da malom ulagatelju ponudi određeni financijski instrument ako mu može ponuditi financijski instrument koji bi bolje zadovoljio potrebe klijenata.
(7) Na pružanje usluga od strane tržišnog posrednika na odgovarajući način primjenjuju se odredbe o razvrstavanju klijenata iz članaka 100. do 104. ovoga Zakona i odredbe o procjeni primjerenosti i prikladnosti iz članaka 105. do 109. ovoga Zakona.
(8) Kada tržišni posrednik obavlja uslugu zaprimanja i prijenosa naloga, na tu se uslugu primjenjuje članak 110. ovoga Zakona u opsegu koji je primjenjiv na uslugu koja se pruža klijentu.
(9) Kada tržišni posrednik pruža uslugu investicijskog savjetovanja, na tu se uslugu primjenjuju članci 112. i 113. ovoga Zakona.
(10) Tržišni posrednik dužan je klijente izvještavati o pruženim uslugama u skladu s člankom 111. ovoga Zakona u mjeri i opsegu koji je primjenjiv na usluge koje obavlja.
Nadzorni izvještaji i objava podataka
Članak 135.
Agencija će donijeti provedbeni propis kojim pobliže uređuje sadržaj, oblik, način i rokove javnog objavljivanja odnosno dostavljanja nadzornih izvještaja i drugih podataka tržišnog posrednika.
Nadzorne mjere Agencije i ukidanje odobrenja za rad tržišnom posredniku
Članak 136.
(1) Agencija je nad tržišnim posrednikom ovlaštena provoditi nadzor i izricati nadzorne mjere u mjeri i u opsegu u kojoj je nadležna za nadzor investicijskog društva.
(2) Agencija će rješenjem ukinuti odobrenje za rad tržišnom posredniku:
1. ako je ono izdano na temelju neistinite ili netočne dokumentacije ili neistinito predstavljenih činjenica koji su bitne za poslovanje tržišnog posrednika.
2. ako tržišni posrednik ne počne poslovati unutar 12 mjeseci od izdavanja odobrenja
3. ako tržišni posrednik šest mjeseci uzastopno ne obavlja usluge i aktivnosti za koje je odobrenje za rad izdano
3. ako tržišni posrednik dostavi obavijest u pisanom obliku da više ne namjerava obavljati usluge i aktivnosti iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona ili
4. ako tržišni posrednik prestane ispunjavati uvjete iz članka 132. pod kojima je odobrenje za rad izdano.
(3) Agencija može rješenjem ukinuti odobrenje za rad ako tržišni posrednik:
1. na bilo koji način Agenciji onemogućuje nadzor svojega poslovanja
2. sustavno i teško krši obveze propisane člancima 133. i 134. ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 2017/565 ili
4. ne postupi u skladu s rješenjem kojim Agencija nalaže nadzorne mjere iz članka 220. ovoga Zakona.
(4) Kada Agencija donosi rješenje kojim se ukida izdano odobrenje za rad, odobrenje za rad je ukinuto danom dostave rješenja Agencije kojim se ukida odobrenje za rad.
(5) Ovlast Agencije da ukine svoje zakonito rješenje u skladu sa stavkom 2. ovoga članka nije ograničena rokom.
POGLAVLJE V.
PRAVA INVESTICIJSKIH DRUŠTAVA
ODJELJAK 1.
Obavljanje usluga i aktivnosti izvan područja Republike Hrvatske
Obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti na području druge države članice
Članak 137.
(1) Investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj može, pod uvjetima iz ovoga Zakona, na području druge države članice, izravno ili putem podružnice, obavljati investicijske usluge i aktivnosti koje je ovlašteno obavljati u Republici Hrvatskoj.
(2) Investicijsko društvo iz stavka 1. ovoga članka može, pod uvjetima iz ovoga Zakona, na području druge države članice obavljati i pomoćne usluge koje je ovlašteno obavljati u Republici Hrvatskoj, ali samo zajedno s investicijskim uslugama ili aktivnostima.
Izravno obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti u drugoj državi članici
Članak 138.
(1) Investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje namjerava u drugoj državi članci izravno obavljati investicijske usluge i aktivnosti dužno je o tome prethodno izvijestiti Agenciju i navesti državu članicu u kojoj namjerava izravno pružati usluge.
(2) Obavijest iz stavka 1. obavezno dostavlja se u obliku propisanom Uredbom Komisije kojom se uređuju tehnički standardi u svrhu uspostave standardnih obrazaca, predložaka i postupaka za prijenos podataka vezano za prekogranično pružanje usluga, donesenom na temelju članka 34(9) i 35(12) Direktive 2014/EU i sadržava poslovni plan s opisom vrste i opsega poslova koje namjerava pružati u državi članici, kao i druge podatke propisane člankom 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2017/1018 оd 29. lipnja 2016. o dopuni Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća o tržištu financijskih instrumenata u pogledu regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju informacije koje moraju dostavljati investicijska društva, tržišni operateri i kreditne institucije (Tekst značajan za EGP.)
(3) Kada investicijsko društvo na području države članice domaćina namjerava poslovati preko vezanog zastupnika sa sjedištem ili prebivalištem u Republici Hrvatskoj, obavijest iz stavka 1. obavezno sadržava i identitet i osnovne podatke o vezanim zastupnicima investicijskog društva.
(4) Agencija će u roku od mjesec dana od dana primitka potpune obavijesti iz stavka 1. i 3. ovoga članka tu obavijest proslijediti nadležnom tijelu države članice domaćina i o tome izvijestiti investicijsko društvo.
(5) Agencija će podatke iz stavka 4. ovoga članka dostaviti ESMA-i na zahtjev.
(6) Investicijsko društvo može u državi članici domaćinu početi obavljati investicijske usluge i aktivnosti i pomoćne usluge iz obavijesti iz stavka 1. ovoga članka od dana primitka obavijesti Agencije da je nadležnom tijelu države članice domaćina Agencija dostavila obavijest u skladu sa stavkom 4. ovoga članka.
(7) Investicijsko društvo je dužno Agenciju u obliku i s podacima iz članka 4. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2017/1018. izvijestiti o svakoj promjeni podataka iz obavijesti iz stavka 1. ovoga članka najmanje mjesec dana prije nastupanja promjene. U tom slučaju Agencija postupa na način i u rokovima kako je propisano stavkom 4. ovoga članka.
(8) Stavci 3., 4. i 7. ovoga članka primjenjuju se na odgovarajući način na kreditnu instituciju koja investicijske usluge i aktivnosti i s njima povezane pomoćne usluge na području druge države članice namjerava obavljati putem vezanog zastupnika sa sjedištem ili prebivalištem u Republici Hrvatskoj.
(9) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, ako je obavijest iz stavka 1. ovoga članka Agenciji dostavljena u tijeku nadzora nad investicijskim društvom, Agencija može prosljeđivanje obavijesti odgoditi do završetka postupka nadzora, o čemu će obavijestiti investicijsko društvo.
Obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti putem podružnice ili vezanog zastupnika u drugoj državi članici
Članak 139.
(1) Investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje u drugoj državi članici namjerava otvoriti podružnicu ili poslovati putem vezanog zastupnika sa sjedištem ili prebivalištem u toj državi članici, dužno je Agenciji podnijeti zahtjev za otvaranje podružnice u obliku propisanom Uredbom Komisije kojom se uređuju tehnički standardi u svrhu uspostave standardnih obrazaca, predložaka i postupaka za prijenos podataka vezano za prekogranično pružanje usluga, donesenom na temelju članka 34(9) i 35(12) Direktive 2014/EU i navesti državu članicu u kojoj na taj način namjerava poslovati i zahtjevu priložiti:
1. poslovni plan, s opisom vrste i opsega investicijskih usluga i aktivnosti koje namjerava pružati i obavljati preko podružnice odnosno vezanog zastupnika, organizacijski ustroj podružnice odnosno vezanog zastupnika te podatak o tome namjerava li podružnica poslovati preko vezanih zastupnika kao i podatke o vezanim zastupnicima preko kojih namjerava poslovati
2. adresu u državi članici domaćinu na kojoj će biti moguće dobiti podatke o podružnici odnosno vezanom zastupniku
3. podatke o osobama koje će biti odgovorne za poslovanje podružnice odnosno vezanog zastupnika i
4. sve ostale podatke propisane člankom 6. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2017/1018.
(2) Ako investicijsko društvo posluje preko vezanog zastupnika sa sjedištem u državi članici domaćinu, vezani zastupnik je izjednačen s podružnicom investicijskog društva u toj državi članici te se na njegovo poslovanje na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona koje uređuju poslovanje podružnice investicijskog društva u državi članici domaćinu.
(3) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća i zahtjev da Agencija obavijest s prilozima iz stavka 2. ovoga članka dostavi nadležnom tijelu države članice domaćina u kojoj investicijsko društvo namjerava otvoriti podružnicu ili poslovati putem vezanog zastupnika sa sjedištem ili prebivalištem u državi članici domaćinu.
(4) Stavci 1. do 3. ovoga članka i članci 140. i 141. primjenjuju se na odgovarajući način na kreditnu instituciju koja investicijske usluge i aktivnosti i s njima povezane pomoćne usluge na području druge države članice namjerava obavljati putem vezanog zastupnika sa sjedištem ili prebivalištem u toj drugoj državi članici.
Članak 140.
(1) Agencija će o zahtjevu iz članka 139. stavka 1. odlučiti rješenjem u roku od tri mjeseca od dana primitka urednog zahtjeva.
(2) Agencija će zahtjev iz članka 139. stavka 1. odbiti rješenjem ako investicijsko društvo nema primjerenu organizacijsku, tehničku i kadrovsku strukturu ili primjereni financijski položaj da bi s obzirom na planirani opseg poslovanja poslovalo u državi članici domaćinu putem podružnice ili vezanog zastupnika.
(3) Ako Agencija ne odbije zahtjev iz razloga navedenih u stavku 1. ovoga članka, u roku od tri mjeseca od dana primitka urednog zahtjeva dostavit će obavijest nadležnom tijelu države članice domaćina i o tome izvijestiti investicijsko društvo.
(4) Obavijest iz članka 3., osim podataka iz članaka 139. ovoga Zakona, sadrži i detaljne podatke o sustavu zaštite ulagatelja u Republici Hrvatskoj kojim su zaštićeni klijenti podružnice investicijskog društva.
(5) Ako Agencija u roku iz stavka 1. ovoga članka ne obavijesti investicijsko društvo o dostavi obavijesti nadležnom tijelu države članice ili ne odbije zahtjev, smatrat će se da je protekom navedenog roka zahtjev za dostavu obavijesti odbila.
Poslovanje podružnice u državi članici domaćinu
Članak 141.
(1) Investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj može otvoriti podružnicu i preko nje početi obavljati investicijske usluge i aktivnosti i povezane pomoćne preko podružnice:
1. od dana kada zaprimi obavijest nadležnog tijela države članice o uvjetima koje radi zaštite javnih interesa mora poštivati tijekom poslovanja u toj državi članici ili
2. ako takvu obavijest nije zaprimilo, istekom roka od dva mjeseca od dana kada je nadležno tijelo države članice zaprimilo obavijest Agencije u skladu s člankom 139. ovoga Zakona.
(2) Agencija može ukinuti odobrenje iz članka 140. ovoga Zakona ili kao nadzornu mjeru izreći zabranu poslovanja podružnice ako nakon početka poslovanja podružnice u drugoj državi članici nastupe okolnosti iz članka 140. stavka 2. ovoga Zakona.
Obavijest o promjenama podataka u svezi podružnice u državi članici
Članak 142.
(1) Namjerava li investicijsko društvo promijeniti poslovanje ili okolnosti iz članka 139. stavka 1. ovoga Zakona, dužno je o tome izvijestiti Agenciju trideset dana prije izvršenja takve promjene. Agencija je dužna o tome izvijestiti nadležno tijelo države članice domaćina.
(2) Investicijsko društvo je dužno Agenciju u propisanom obliku i s podacima iz članka 7. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2017/1018izvijestiti o svakoj promjeni podataka iz obavijesti iz stavka 1. ovoga članka najmanje mjesec dana prije nastupanja promjene. U tom slučaju Agencija postupa na način i u rokovima kako je propisano člankom 139. ovoga Zakona.
Obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti u trećoj zemlji
Članak 143.
(1) Investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj može investicijske usluge i aktivnosti u trećoj zemlji obavljati samo putem podružnice, na temelju prethodnog odobrenja Agencije.
(2) Na odobrenje iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 139. do 142. ovoga Zakona.
(3) Agencija osim iz razloga iz članka 140. stavka 2. zahtjev može odbiti ako, s obzirom na propise treće zemlje te na praksu u provedbi tih propisa, postoji vjerojatnost da bi provođenje nadzora nad podružnicom bilo onemogućeno.
(4) O svim poteškoćama s kojima se prilikom osnivanja ili obavljanja djelatnosti u trećoj zemlji susrelo, investicijsko društvo dužno je obavijestiti Agenciju, o čemu Agencija obavještava Europsku komisiju i ESMA-u.
(5) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, svako investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj bez zapreke smije izravno obavljati investicijsku aktivnost iz članka 5. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona na području treće zemlje, uz prethodnu obavijest Agenciji.
ODJELJAK 2.
Obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti društva iz druge države članice na području Republike Hrvatske
Investicijsko društvo iz druge države članice
Članak 144.
(1) Investicijsko društvo iz druge države članice može, pod uvjetima iz ovoga Zakona, u Republici Hrvatskoj obavljati investicijske usluge i aktivnosti te s njima povezane pomoćne usluge koje je ovlašteno pružati i obavljati u matičnoj državi članici, izravno ili putem podružnice.
(2) Investicijsko društvo iz druge države članice koje na području Republike Hrvatske obavlja investicijske usluge izravno ili putem podružnice dužno je svoje klijente i potencijalne klijente u Republici Hrvatskoj izvijestiti o svim relevantnim podacima koji se odnose na sustav zaštite ulagatelja kojemu pripada.
(3) Odredbe ovoga članka i članaka 145. do 150. ovoga Zakona odnose se na odgovarajući način i na kreditnu instituciju i društvo za upravljanje iz druge države članice koja na području Republike Hrvatske obavlja investicijske usluge i aktivnosti i s njima povezane pomoćne usluge.
Podružnica investicijskog društva iz druge države članice
Članak 145.
(1) Investicijsko društvo iz druge države članice može u Republici Hrvatskoj otvoriti podružnicu i početi preko nje poslovati nakon proteka roka od 90 dana od dana kada je nadležno tijelo države članice domaćina Agenciji dostavilo obavijesti i priloge iz članka 136. stavaka 1. i 2. te članka 137. stavka 3. ovoga Zakona.
(2) Agencija će najkasnije 60 dana nakon primitka obavijesti iz stavka 1. ovoga članka investicijskom društvu, odnosno osobi odgovornoj za poslovanje podružnice dostaviti obavijest o uvjetima poslovanja iz članka 145. stavka 2. koje radi zaštite javnih interesa mora poštivati tijekom poslovanja u toj državi članici.
(3) Ako investicijsko društvo iz druge države članice na području Republike Hrvatske namjerava poslovati putem vezanog zastupnika sa sjedištem ili prebivalištem u Republici Hrvatskoj, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga članka i članka 146. ovoga Zakona.
(4) Na vezanog zastupnika iz stavka 3. ovoga članka primjenjuju se odredbe članaka 126. do 129. ovoga Zakona.
(5) Tražbine klijenata podružnice iz stavka 1. obavezno su uključene u sustav zaštite ulagatelja u matičnoj državi članici, o čemu je Agenciju dužno izvijestiti nadležno tijelo matične države članice.
(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, radi proširenja razine ili opsega zaštite ulagatelja, tražbine klijenata podružnice iz stavka 1. ovoga članka mogu se uključiti u sustav zaštite ulagatelja u Republici Hrvatskoj.
(7) Podružnica iz stavka 1. ovoga članka upisuje se u sudski registar u skladu s propisima koji uređuju poslovanje trgovačkih društava u Republici Hrvatskoj i osnivanje, ustroj i vođenje sudskog registra.
Pravila poslovanja podružnice investicijskog društva iz države članice i nadzor Agencije
Članak 146.
(1) Podružnica iz članka 145. dužna je poslovati u skladu s poglavljem III. glave I. ovoga dijela Zakona i provedbenih propisa koji detaljniju uređuju pravila poslovnog ponašanja, kao i članaka 14. do 26. Uredbe (EU) br. 600/2014, uključujući odredbe o izvještavanju Agencije i vođenju poslovne dokumentacije u vezi s tim obvezama.
(2) Na podružnicu se na odgovarajući način primjenjuje i sljedeće:
1. odredbe ovoga Zakona koje se odnose na obvezu čuvanja povjerljivih podataka iz članka 86. stavka 5. ovoga Zakona
2. propisi u Republici Hrvatskoj kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma
3. drugi propisi koji se radi zaštite općeg dobra primjenjuju na području Republike Hrvatske
4. odredba članka 195. ovoga Zakona
5. odredba članka 166. stavka 9. ovoga Zakona o objavi revidiranih godišnjih financijskih izvještaja
6. odredbe ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona koje se odnose na nadzor Agencije i ovlast izricanja nadzornih mjera i
7. odredbe članka 683. stavka 5. ovoga Zakona o godišnjoj naknadi za nadzor i propisa donesenih na temelju toga članka.
(3) Iznimno od odredbe članka 150. stavka 1. ovoga Zakona, Agencija je ovlaštena za izravan nadzor poslovanja podružnice u svrhu provjere pridržava li se ista obveza iz stavaka 1. i 2. ovoga članka te za nalaganje mjera propisanih ovim Zakonom, a koje su potrebne kako bi se osigurala provedba tih obveza.
(4) Agencija je ovlaštena od investicijskog društva zahtijevati periodičke izvještaje o aktivnostima podružnice iz članka 145. stavka 1. ovoga Zakona.
(5) Odredbe ovoga članka odnose se i na podružnicu kreditne institucije iz druge države članice koja na području Republike Hrvatske obavlja investicijske usluge i aktivnosti i s njima povezane pomoćne usluge.
Izravno obavljanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti
Članak 147.
(1) Investicijsko društvo sa sjedištem u državi članici može započeti pružati investicijske usluge i obavljati investicijske aktivnosti, kada Agencija od nadležnog tijela države članice sjedišta investicijskog društva zaprimi obavijest i priloge sa sadržajem iz članka 136. ovoga Zakona.
(2) Odredba stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje kod svake promjene podataka navedenih u obavijesti iz članka 140. stavka 1. ovoga Zakona.
(3) Investicijsko društvo iz stavka 1. ovoga članka dužno je prilikom pružanja usluga na području Republike Hrvatske pridržavati se obveza iz članka 146. stavka 1. ovoga Zakona.
(4) Na investicijsko društvo iz druge države članice koje izravno pruža usluge na području Republike Hrvatske na odgovarajući se način primjenjuju:
1. odredbe ovoga Zakona koje se odnose na obvezu čuvanja povjerljivih podataka iz članka 86. stavka 5. ovoga Zakona
2. propisi u Republici Hrvatskoj kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma i
3. drugi propisi koji se radi zaštite općeg dobra primjenjuju na području Republike Hrvatske.
Mjere predostrožnosti
Članak 148.
(1) Agencija je nadležna za nadzor nad investicijskim društvom sa sjedištem u državi članici u vezi s investicijskim uslugama i aktivnostima koje pruža i obavlja u Republici Hrvatskoj te nad podružnicom investicijskog društva iz države članice, u opsegu utvrđenom ovim Zakonom.
(2) Kada utvrdi da postoji vjerojatnost da investicijsko društvo koje na teritoriju Republike Hrvatske obavlja investicijske usluge i aktivnosti izravno ili putem podružnice krši obveze propisane ovim Zakonom, a sama nema ovlasti poduzimati nadzorne mjere, Agencija o tome izvještava nadležno tijelo matične države članice.
(3) Ako investicijsko društvo unatoč mjerama nadležnog tijela matične države članice ili zato što te mjere nisu primjerene, nastavi s djelovanjem koje očito šteti ulagateljima na području Republike Hrvatske ili urednom funkcioniranju tržišta, Agencija može, nakon što o tome obavijesti nadležno tijelo matične države članice, poduzeti sve primjerene mjere propisane ovim Zakonom u svrhu zaštite ulagatelja i urednog funkcioniranja tržišta.
(4) Mjere iz stavka 3. ovoga članka uključuju i zabranu daljnjeg obavljanja investicijskih usluga i aktivnosti na području Republike Hrvatske.
(5) O mjerama iz stavka 3. ovoga članka Agencija bez odgode izvještava Europsku komisiju i ESMA-u.
(6) Umjesto poduzimanja mjera iz stavka 3. ovoga članka Agencija može zatražiti od ESMA-e da postupi u skladu sa svojim ovlastima iz članka 19. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
(7) Mjere koje je Agencija prema odredbama ovoga članka ovlaštena poduzeti prema investicijskom društvu iz stavka 1. ovoga članka ne smiju imati diskriminirajući ili ograničavajući tretman koji se temelji na činjenici da investicijsko društvo ima odobrenje za rad u drugoj državi članici.
Članak 149.
(1) Kada utvrdi da investicijsko društvo koje na teritoriju Republike Hrvatske obavlja investicijske usluge i aktivnosti putem podružnice krši obveze propisane ovim Zakonom i provedbenim propisima donesenim na temelju njega, a sama ima ovlasti poduzimati nadzorne mjere, Agencija će rješenjem naložiti uklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti.
(2) Ako investicijsko društvo iz stavka 1. ovoga članka ne postupi u skladu s rješenjem Agencije, Agencija može poduzeti sve primjerene mjere propisane ovim Zakonom potrebne da bi se utvrđena nezakonitost ili nepravilnost otklonila.
(3) Ako i nakon mjera iz stavka 2. ovoga članka investicijsko društvo nastavi kršiti obveze propisane ovim Zakonom i provedbenim propisima donesenim na temelju njega Agencija može, nakon što o tome obavijesti nadležno tijelo matične države članice, poduzeti sve primjerene mjere propisane ovim Zakonom u svrhu zaštite ulagatelja i urednog funkcioniranja tržišta.
(4) O mjerama iz stavka 2. ovoga članka Agencija bez odgode izvještava Europsku komisiju i ESMA-u.
(5) Umjesto poduzimanja mjera iz stavka 2. ovoga članka Agencija može zatražiti od ESMA-e da postupi u skladu sa svojim ovlastima iz članka 19. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
Ovlasti nadležnog tijela matične države članice u obavljanju nadzora nad radom podružnice investicijskog društva sa sjedištem u matičnoj državi članici
Članak 150.
(1) Ako investicijsko društvo sa sjedištem u državi članici posluje putem podružnice u Republici Hrvatskoj, nadležno tijelo matične države članice na području Republike Hrvatske može:
1. obaviti izravni nadzor poslovanja samostalno ili putem osobe koju je ono ovlastilo, po prethodnoj obavijesti Agenciji ili
2. zatražiti od Agencije obavljanje izravnog nadzora poslovanja podružnice investicijskog društva sa sjedištem u državi članici na području Republike Hrvatske.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Agencija je ovlaštena obaviti izravni nadzor podružnice investicijskog društva iz države članice, a u svezi zaštite javnog interesa ili urednog funkcioniranja tržišta kapitala.
(3) Nadležno tijelo matične države članice ovlašteno je sudjelovati u izravnom nadzoru iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, neovisno o tome tko obavlja izravni nadzor nad poslovanjem podružnice.
(4) Kada u nadzornim aktivnostima iz ovoga članka sudjeluju dva ili više nadležnih tijela država članica, ESMA može, s ciljem ujednačavanja nadzorne prakse, sudjelovati u djelatnostima zajedničkih nadzora.
Članak 151.
(1) Investicijsko društvo iz druge države članice koje ima odobrenje za izvršavanje naloga klijenta ili za trgovanje za vlastiti račun, imaju pravo članstva odnosno pristup uređenom tržištu u Republici Hrvatskoj na jedan od sljedećih načina:
1. putem podružnice osnovane u Republici Hrvatskoj ili
2. putem udaljenog članstva ili udaljenog pristupa uređenom tržištu, bez obveze poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, ako postupak trgovanja i tržišni sustav uređenog tržišta ne zahtijeva fizičku nazočnost kod zaključivanja transakcija na tržištu.
Pristup središnjoj drugoj ugovornoj strani, sustavima poravnanja i namire i pravo određivanja sustava namire
Članak 152.
(1) Ne dovodeći u pitanje glave III., IV. i V. Uredbe (EU) br. 648/2012, investicijsko društvo iz druge države članice ima pravo izravnog i neizravnog pristupa središnjoj drugoj ugovornoj strani i sustavima poravnanja i namire u Republici Hrvatskoj radi zaključivanja ili organiziranja zaključivanja transakcija financijskim instrumentima.
(2) Središnja druga ugovorna strana i sustav poravnanja i namire dužni su prema investicijskom društvu iz druge države članice iz stavka 1. ovoga članka primijeniti isti nediskriminirajući, transparentni i objektivni kriteriji koji se primjenjuju i na lokalne članove ili sudionike.
(3) Burza je dužna svim svojim članovima ili sudionicima omogućiti da sami odaberu sustav namire transakcija financijskim instrumentima izvršenih na tom uređenom tržištu, pod sljedećim uvjetima:
1. ako je riječ o povezanosti i dogovorima između odabranih sustava namire i svih drugih sustava koji su potrebni radi osiguranja učinkovite i ekonomične namire određene transakcije;
2. ako se Agencija usuglasi da su tehnički uvjeti za namiru transakcija zaključenih na uređenom tržištu putem sustava namire, koji je različit od onog odabranog za uređeno tržište, takvi da omogućuju nesmetano i uredno funkcioniranje financijskih tržišta.
(4) Procjena Agencije iz stavka 3. točke b. ovoga članka ne dovodi u pitanje nadležnosti nacionalne središnje banke kao nadzornika za sustave namire niti drugih tijela nadležnih za nadzor takvih sustava. Agencija uzima u obzir nadzor koji su već provela ta tijela kako bi se izbjeglo nepotrebno udvostručavanje kontrole.
Odredbe o središnjoj drugoj ugovornoj strani i sustavima poravnanja i namire za MTP i OTP
Članak 153.
(1) Investicijsko društvo ili tržišni operater koji upravlja MTP-om ili OTP-om može sklopiti odgovarajuće sporazume sa središnjom drugom ugovornom stranom ili klirinškom kućom i sustavom namire druge države članice u svrhu poravnanja i/ili namire pojedinih ili svih transakcija koje su sklopili članovi ili sudionici na tržištu u okviru njihovih sustava.
(2) Agencija se može usprotiviti sporazumu iz stavka 1. ovoga članka samo ako je to neophodno radi održavanja urednog funkcioniranja MTP-a ili OTP-a, uzimajući u obzir uvjete za sustave namire utvrđene u članku 137. stavku 3. ovoga Zakona.
(3) Kako bi se izbjeglo nepotrebno udvostručavanje kontrole, nadležno tijelo uzima u obzir nadzor nad sustavom poravnanja i namire koji su već provele središnje banke kao nadzornici za sustave poravnanja i namire, ili druga tijela nadležna za nadzor takvih sustava.
ODJELJAK 3.
Obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti društva iz treće zemlje na području Republike Hrvatske
Članak 154.
(1) Društvo iz treće zemlje može u Republici Hrvatskoj obavljati investicijske usluge i aktivnosti sa ili bez pomoćnih usluga samo preko podružnice pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, društvo iz treće zemlje na području Republike Hrvatske može obavljati investicijske usluge i aktivnosti sa ili bez pomoćnih usluga kvalificiranim nalogodavateljima i profesionalnim ulagateljima izravno, bez osnivanja podružnice, ako su ispunjeni uvjeti iz glave VIII. Uredbe (EU) br. 600/2014 i Delegirane uredbe Komisije (EU) 2016/2022 оd 14. srpnja 2016. o dopuni Uredbe (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda koji se odnose na informacije za registraciju društava iz trećih zemalja i format informacija koje treba dostaviti klijentima.
(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, društvo iz treće zemlje bez osnivanja podružnice smije započeti s obavljanjem točno određene investicijske usluge ili aktivnosti na isključivu inicijativu malog ili profesionalnog ulagatelja, uključujući međusobni odnos koji se odnosi točno na tu uslugu ili aktivnost.
(4) Društvo iz treće zemlje ne smije inicijativu klijenta iz stavka 3. ovoga članka koristiti na način da bez podružnice koja je dobila odobrenje u skladu s odredbama ovoga Zakona klijentu pruža marketinšku komunikaciju za nove kategorije investicijskih proizvoda i usluga.
Odobrenje za osnivanje podružnice investicijskog društva iz treće zemlje
Članak 155.
(1) Društvo iz treće zemlje može u Republici Hrvatskoj osnovati podružnicu ako za istu dobije odobrenje za rad od Agencije.
(2) Agencija će izdati odobrenje za rad podružnice iz stavka 1. ovoga članka ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. pružanje usluga za koje se traži odobrenje za rad podliježe odobrenju i nadzoru u trećoj zemlji u kojoj je društvo registrirano, te je društvo dokazalo da mu je takvo odobrenje za rad u trećoj zemlji kao državi sjedišta izdano
2. Agencija s nadležnim tijelom treće zemlje ima sklopljen sporazum o suradnji koji uključuje odredbe o razmjeni podataka za potrebe očuvanja integriteta tržišta i zaštite ulagatelja
3. podružnica ima na raspolaganju dovoljno inicijalnog kapitala, najmanje u iznosu iz članka 10. ovoga Zakona, u ovisnosti o investicijskim uslugama i aktivnostima koje obavlja
4. imenovana je najmanje jedna osoba odgovorna za upravljanje podružnicom koja ispunjava uvjete iz članka 28. ovoga Zakona
5. Republika Hrvatska s trećom zemljom ima sklopljen sporazum koji je u potpunosti u skladu sa standardima utvrđenim u članku 26. Model-konvencije OECD-a o porezu na dohodak i imovinu te koji osigurava djelotvornu razmjenu podataka u poreznim stvarima, uključujući, ako postoje, multilateralne porezne sporazume
6. ako je primjenjivo, Društvo je član Fonda za zaštitu ulagatelja ili drugog sustava zaštite ulagatelja koje je osnovano ili priznato u skladu s Direktivom 97/9/EZ
7. društvo iz treće zemlje u mogućnosti je dokazati da podružnica ima ustrojene sve mehanizme koji osiguravaju da će biti ispunjeni svi uvjeti iz ovoga Zakona koji se odnose na uvjete iz ovoga Zakona kako je propisano člancima 50. do 85. ovoga Zakona, članaka 86. do 125. ovoga Zakona, poglavlja VII. glave II. ovoga dijela Zakona, te člancima 3. do 26. Uredbe (EU) br. 600/2014.
(3) Agencija prilikom odlučivanja o izdavanju odobrenja iz stavka 1. ovoga članka uzima u obzir svaku preporuku FATF-e u smislu borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma.
(4) Društvo iz treće zemlje uz zahtjev iz stavka 1. ovoga Zakona podnosi Agenciji sljedeće podatke i dokaze:
1. naziv tijela nadležnog za nadzor u trećoj zemlji ako je za nadzor odgovorno više tijela, detalje o njihovim područjima nadležnosti
2. sve relevantne pojedinosti o društvu (naziv, pravni oblik, sjedište i adresu, članove upravljačkog tijela, relevantne dioničare) te poslovni plan u kojem se navode investicijske usluge i/ili aktivnosti kao i pomoćne usluge koje se namjeravaju pružati te organizacijsku strukturu podružnice, uključujući opis svih izdvajanja važnih poslovnih procesa trećim stranama
3. imena osoba odgovornih za upravljanje podružnicom i relevantne dokumente koji dokazuju usklađenost s uvjetima iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona i
4. podatke o temeljnom kapitalu koji je na raspolaganju podružnici.
(5) Agencija ne smije nametati dodatne zahtjeve vezano za organizaciju i poslovanje podružnice i ne smije stavljati društvo iz treće zemlje u povoljniji položaj nego društva iz Europske unije.
(6) Agencija će o zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka odlučiti u roku od 6 mjeseci od podnošenja urednog zahtjeva.
(7) Ako nije drugačije propisano, na izdavanje i oduzimanje odobrenja za rad podružnice društva iz treće zemlje na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o izdavanju i ukidanju odobrenja za rad investicijskom društvu.
(8) Agencija će provedbenim propisom detaljnije urediti sadržaj zahtjeva iz stavka 3. ovoga članka.
Ukidanje odobrenja
Članak 156.
(1) Agencija će rješenjem ukinuti zakonito rešenje kojim je odobrenje za rad iz članka 155. izdano ako:
1. podružnica ne započne s radom u roku od 12 mjeseci od izdavanja odobrenja za rad, izričito se odrekne odobrenja za rad ili tijekom šest mjeseci uzastopno ne pruža investicijske usluge niti obavlja investicijske aktivnosti
2. ako je odobrenje za rad izdano na temelju lažnih izjava ili neistinitih ili netočnih podataka
3. podružnica ili društvo iz treće zemlje više ne ispunjava uvjete na temelju kojih je izdano odobrenje za rad
4. podružnica ili društvo iz treće zemlje ozbiljno i sustavno krši obveze iz ovoga Zakona ili
5. ako je nadležno tijelo treće zemlje društvu oduzelo odgovarajuće odobrenje ili
(2) Agencija će o ukidanju odobrenja za rad iz stavka 1. ovoga članka izvijestiti nadležno tijelo treće zemlje i nadležni trgovački sud.
(3) Ovlast Agencije da u skladu s odredbom stavka 1. ovoga članka ukine zakonito rješenje nije ograničena rokom.
Podružnica društva iz treće zemlje i sustav zaštite ulagatelja
Članak 157.
(1) Kada je podružnica investicijskog društva iz treće zemlje uključena u sustav za zaštitu ulagatelja u trećoj zemlji, razina i opseg zaštite ulagatelja koju pruža klijentima u Republici Hrvatskoj mora odgovarati minimalno razini i opsegu zaštite ulagatelja utvrđene ovim Zakonom.
(2) Ako sustav zaštite ulagatelja u trećoj zemlji ne postoji ili je s obzirom na razinu i opseg zaštite manji nego u Republici Hrvatskoj, podružnica investicijskog društva dužna je sudjelovati u sustavu zaštite ulagatelja u Republici Hrvatskoj ili u drugoj državi članici.
(3) Podružnica društva iz treće zemlje dužna je klijente i potencijalne klijente u Republici Hrvatskoj izvještavati o svim relevantnim podacima o razini i opsegu zaštite ulagatelja kojom je pokrivena.
POGLAVLJE VI.
ODJELJAK 1.
Poslovne knjige i financijski izvještaji
Poslovne knjige
Članak 158.
(1) Investicijsko društvo dužno je voditi poslovne knjige, ostalu poslovnu dokumentaciju i evidencije, vrednovati imovinu i obveze i sastavljati i objavljivati godišnje financijske izvještaje i godišnje izvješće u skladu s ovim Zakonom i propisima kojima se uređuje računovodstvo poduzetnika, standardima financijskog izvještavanja i standardima struke.
(2) Investicijsko društvo dužno je voditi poslovne knjige i ostalu poslovnu dokumentaciju i evidencije te sastavljati godišnje financijske izvještaje na način koji omogućuje, u bilo kojem trenutku, provjeru posluje li investicijsko društvo u skladu s važećim propisima, standardima financijskog izvještavanja i standardima struke.
(3) Investicijsko društvo dužno je sastavljati, kontrolirati i čuvati knjigovodstvene isprave u skladu s važećim propisima, standardima financijskog izvještavanja i standardima struke.
(4) Agencija je ovlaštena donijeti provedbeni propis kojim će propisati kontni plan za investicijska društva.
(5) Investicijsko društvo dužno je primjenjivati kontni plan iz stavka 4. ovoga članka.
(6) Agencija će donijeti/donosi provedbeni propis kojim pobliže uređuje sadržaj, oblik, način i rokove javnog objavljivanja odnosno dostavljanja nadzornih izvještaja i drugih podataka investicijskog društva.
(7) Agencija donosi provedbeni propis kojim pobliže uređuje opseg i sadržaj izvještaja i drugih podataka podružnica investicijskih društava iz drugih država članica te način i rokove javnog objavljivanja odnosno dostavljanja tih izvještaja i drugih podataka Agenciji.
(8) Agencija donosi provedbeni propis kojim pobliže uređuje opseg i sadržaj financijskih izvještaja i drugih podataka podružnica investicijskih društava iz trećih zemalja te način i rokove objavljivanja odnosno dostavljanja tih izvještaja i drugih podataka Agenciji.
Financijski izvještaji
Članak 159.
(1) Osim godišnjih financijskih izvještaja, investicijsko društvo obvezno je izrađivati financijske izvještaje i za izvještajna razdoblja tijekom poslovne godine.
(2) Poslovna godina u smislu stavka 1. ovoga članka jednaka je kalendarskoj godini, a izvještajna razdoblja tijekom godine jednaka su tromjesečnom, šestomjesečnom i devetomjesečnom razdoblju.
(3) Agencija će donijeti/donosi provedbeni propis kojim pobliže uređuje sadržaj, oblik, način i rokove izrade i dostave godišnjih financijskih izvještaja investicijskog društva, kao i financijskih izvještaja tijekom poslovne godine.
ODJELJAK 2.
Vanjska revizija
Obveza obavljanja revizije
Članak 160.
(1) Godišnji financijski izvještaji investicijskog društva, godišnji konsolidirani financijski izvještaji grupe investicijskih društava u Republici Hrvatskoj i godišnji konsolidirani financijski izvještaji cijele grupe, ako su članovi grupe i nefinancijske institucije, podliježu obvezi zakonske revizije za svaku poslovnu godinu.
(2) Revizija iz stavka 1. ovoga članka provodi se u skladu s propisima Republike Hrvatske i pravom Europske unije, a kojima se uređuju računovodstvo i revizija ako ovim Zakonom i propisima donesenima na temelju ovoga Zakona nije drugačije određeno.
(3) Agencija donosi provedbeni propis kojim će propisati opseg i sadržaj revizije za potrebe Agencije.
Imenovanje revizora
Članak 161.
Odluku o imenovanju revizora uprava investicijskog društva dužna je dostaviti Agenciji u roku od osam dana od dana donošenja odluke.
Ograničenje obavljanja revizije
Članak 162.
(1) Isti revizor može obavljati reviziju godišnjih financijskih izvještaja određenog investicijskog društva najviše za sedam uzastopnih poslovnih godina. Isti revizor ne smije sljedeće četiri godine obavljati reviziju godišnjih financijskih izvještaja tog investicijskog društva.
(2) Reviziju godišnjih financijskih izvještaja investicijskog društva i druge revizije za potrebe Agencije za jednu poslovnu godinu mora obavljati isti revizor.
Zaštita neovisnosti revizora
Članak 163.
(1) U slučaju raskida ugovora o obavljanju revizije, investicijsko društvo i revizor dužni su Agenciji u roku od 15 dana pisano obrazložiti razloge za sporazumni raskid ugovora, odnosno ako je ugovor raskinula jedna ugovorna strana obrazložiti razloge raskida, a druga ugovorna strana očitovati se o razlozima za raskid ugovora koje navodi druga ugovorna strana .
(2) Revizor koji obavlja reviziju godišnjih financijskih izvještaja investicijskog društva ne smije pružati, izravno ili neizravno, investicijskom društvu koje je predmet revizije, njegovom matičnom društvu ili njegovim društvima koja su pod njegovom kontrolom u državama članicama bilo koje zabranjene nerevizorske usluge iz članka 5. stavka 1. Uredbe (EU) br. 537/2014 tijekom:
1) razdoblja između početka razdoblja koje je predmet revizije i izdavanja revizorskog izvješća i
2) poslovne godine koja prethodi razdoblju iz točke 1. ovoga stavka u vezi s uslugom osmišljavanja i provedbe postupaka unutarnje kontrole ili upravljanja rizikom povezanih s pripremom i/ili nadzorom financijskih informacija ili osmišljavanje i provedba tehnoloških sustava za financijske informacije.
Obveze revizora
Članak 164.
(1) Revizor je dužan pisano i bez odgode izvijestiti Agenciju o:
1. utvrđenim nezakonitostima ili činjenicama i okolnostima koje mogu na bilo koji način ugroziti daljnje poslovanje investicijskog društva
2. okolnostima koje su razlog za ukidanje odobrenja za rad iz članka 45. ovoga Zakona
3. materijalno značajnoj razlici u procjeni rizika prisutnih u poslovanju investicijskog društva i vrednovanju bilančnih i izvanbilančnih stavki i stavki izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti
4. težem kršenju internih akata
5. znatnijoj slabosti u ustroju sustava unutarnjih kontrola ili propustima u primjeni sustava unutarnjih kontrola i
6. činjenicama koje bi mogle dovesti do mišljenja s rezervom, negativnog mišljenja ili suzdržavanja od izražavanja mišljenja na godišnje financijske izvještaje.
(2) Revizor je dužan pisano izvijestiti Agenciju o svakoj činjenici iz stavka 1. ovoga članka za koju sazna u postupku obavljanja revizije godišnjih financijskih izvještaja društva koje kontrolira investicijsko društvo.
(3) Agencija može od revizora zatražiti dodatne podatke u vezi s obavljenom revizijom.
(4) Dostava podataka Agenciji iz stavaka 1. do 3. ovoga članka ne znači kršenje obveze čuvanja revizorske tajne koja proizlazi iz zakona kojim se uređuje revizija ili iz ugovora.
(5) Ako revizor obavijesti Agenciju o činjenicama i okolnostima iz stavka 1. ovoga članka, a u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, dužan je istodobno o tome obavijestiti i upravu investicijskog društva osim ako ocijeni da postoje opravdani razlozi koji sprječavaju takvo obavještavanje.
Odbacivanje i odbijanje godišnjih financijskih izvještaja
Članak 165.
(1) Ako revizor obavi zakonsku reviziju investicijskog društva suprotno članku 162. ovoga Zakona, Agencija će odbacit godišnje financijske izvještaje investicijskog društva odnosno godišnje konsolidirane financijske izvještaje za tu godinu.
(2) Ako Agencija utvrdi da su godišnji financijski izvještaji i godišnji konsolidirani financijski izvještaji sastavljeni suprotno propisima ili da oni ne pružaju istinit i fer prikaz financijskog položaja i uspješnosti poslovanja investicijskog društva odnosno grupe ili grupe investicijskih društava, o kojima je u revizorskom izvješću izdano pozitivno ili uvjetno mišljenje, odbit će godišnje financijske izvještaje odnosno godišnje konsolidirane financijske izvještaje.
(3) U slučaju iz stavaka 1., 2. i 5. ovoga članka investicijsko društvo dužno je ponovo izraditi godišnje financijske izvještaje odnosno godišnje konsolidirane financijske izvještaje, osigurati obavljanje zakonske revizije tih izvještaja te revizorsko izvješće, uključujući i relevantne financijske izvještaje, dostaviti Agenciji u roku koji je svojim rješenjem odredila Agencija. Novu zakonsku reviziju ne smije obaviti revizor koji je izdao mišljenje o godišnjim financijskim izvještajima odnosno godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima koji su odbijeni odnosno odbačeni.
(4) O odbacivanju iz stavka 1. ovoga članka odnosno odbijanju iz stavka 2. ovoga članka Agencija će bez odgađanja će obavijestiti tijelo nadležno za nadzor osoba ovlaštenih za obavljanje revizorskih usluga prema zakonu kojim je uređena revizija uz obrazloženje razloga odbacivanja odnosno odbijanja.
(5) Ako tijelo nadležno za nadzor osoba ovlaštenih za obavljanje revizorskih usluga prema zakonu kojim je uređena revizija utvrdi da revizorsko izvješće ne ispunjava zahtjeve iz zakona kojima se uređuje revizija i iz Uredbe (EU) br. 537/2014, Agencija može odbiti ili odbaciti godišnje financijske izvještaje odnosno godišnje konsolidirane financijske izvještaje investicijskog društva na koje se odnosi revizorsko izvješće.
(6) Investicijsko društvo ne smije objaviti godišnje financijske izvještaje odnosno godišnje konsolidirane financijske izvještaje koji su odbijeni odnosno odbačeni te je dužna osigurati da godišnji financijski izvještaji odnosno godišnji konsolidirani financijski izvještaji koji su odbijeni odnosno odbačeni ne budu javno objavljeni. Ako su godišnji financijski izvještaji odnosno godišnji konsolidirani financijski izvještaji koji su odbijeni odnosno odbačeni već objavljeni, investicijsko društvo dužno je osigurati da se ti izvještaji povuku iz javne objave.
(7) Agencija će donijeti podzakonski propis kojim pobliže uređuje razloge za odbijanje godišnjih financijskih izvještaja investicijskog društva odnosno godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja
Rokovi dostave Agenciji i objava podataka
Članak 166.
(1) Investicijsko društvo obvezno je Agenciji u roku od petnaest dana od primitka revizorskog izvješća, a najkasnije u roku četiri mjeseca od zadnjeg dana poslovne godine na koju se odnose revidirani godišnji financijski izvještaji i dostaviti sljedeće:
1. revidirane godišnje financijske izvještaje i godišnje izvješće
2. revizorsko izvješće o obavljenoj zakonskoj reviziji godišnjih financijskih izvještaja iz točke 1. ovoga stavka,
3. izvješća o reviziji za potrebe Agencije.
(2) Investicijsko društvo koje je obvezno provoditi konsolidaciju godišnjih financijskih izvještaja i sastaviti konsolidirane godišnje financijske izvještaje i konsolidirano godišnje izvješće, iste dostavlja Agenciji u roku od petnaest dana od dana primitka revizorskog izvješća, a najkasnije u roku četiri mjeseca od zadnjeg dana poslovne godine.
(3) Investicijsko društvo dužno je u roku iz stavka 1. ovoga članka dostaviti Agenciji podatke koji se odnose na proteklu poslovnu godinu, i to o:
1. svim uslugama koje pruža, prirodi njegovih aktivnosti i geografskom položaju tih usluga
2. iznosu ukupnih prihoda
3. broju radnika na osnovi ekvivalenta punom radnom vremenu
4. iznosu dobiti ili gubitka prije oporezivanja
5. iznosu poreza na dobit i
6. iznosu primljenih javnih subvencija.
(4) Podaci iz stavka 3. ovoga članka moraju biti revidirani i objavljeni kao prilog revidiranim godišnjim financijskim izvještajima i kada je primjenjivo, revidiranim godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima.
(5) Investicijsko društvo dužno je, ako je primjenjivo, pri objavi podataka iz stavka 3. ovoga članka razgraničiti podatke po pojedinim državama članicama te trećim zemljama u kojima investicijsko društvo pruža usluge.
(6) Investicijsko društvo dužno je u svojem godišnjem izvješću objaviti, u okviru glavnih pokazatelja, svoj povrat na imovinu, izračunat kao neto dobit podijeljenu s ukupnom imovinom.
(7) Investicijsko društvo dužno je revidirane godišnje financijske izvještaje, odnosno ako je investicijsko društvo matično društvo, revidirane godišnje konsolidirane financijske izvještaje za grupu, objaviti na način kako je uređeno propisima o računovodstvu poduzetnika, standardima financijskog izvještavanja i standardima struke.
(8) Investicijsko društvo dužno je revidirane godišnje financijske izvještaje i revizorsko izvješće, objaviti na svojim mrežnim stranicama i učiniti dostupnim najkasnije u roku pet mjeseci po proteku poslovne godine na koju se izvještaj odnosi.
(9) Investicijsko društvo sa sjedištem u državi članici koje ima podružnicu u Republici Hrvatskoj i društvo iz treće zemlje koje ima podružnicu u Republici Hrvatskoj, obvezno je na mrežnim stranicama podružnice, na hrvatskom jeziku, objaviti godišnje financijske izvještaje izrađene i revidirane u skladu s propisima države sjedišta osnivača podružnice, godišnje izvješće, uključujući i revizorsko izvješće, a najkasnije u roku od četrdeset pet dana od proteka roka za objavu istih u državi sjedišta osnivača podružnice.
(10) Izvještaji iz stavka 9. ovoga članka sastavljaju se i podliježu obvezi revizije u skladu s propisima države sjedišta osnivača podružnice.
POGLAVLJE VII.
UPRAVLJANJE RIZICIMA, ADEKVATNOST KAPITALA I KAPITALNI ZAHTJEVI ZA INVESTICIJSKO DRUŠTVO
ODJELJAK 1.
Upravljanje rizicima
Članak 167.
(1) Upravljanje rizicima u smislu ovoga dijela Zakona označava skup strategija i politika odnosno postupaka i metoda za utvrđivanje, mjerenje odnosno procjenjivanje, ovladavanje i praćenje rizika, uključujući i izvještavanje o rizicima kojima je investicijsko društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo u svom poslovanju, uključujući i rizike povezane s makroekonomskim okruženjem u kojemu posluje s obzirom na stanje poslovnog ciklusa.
(2) Investicijsko društvo dužno je na način određen u propisu iz stavka 7. ovoga članka sustavom upravljanja rizicima obuhvatiti kreditni rizik, tržišne rizike, kamatni rizik, rizik likvidnosti, operativni rizik i ostale rizike kojima je izloženo ili bi moglo biti izloženo u svom poslovanju.
(3) Investicijsko društvo dužno je osigurati odgovarajuće resurse za upravljanje svim značajnim rizicima, te uspostaviti odgovarajuće linije izvještavanja prema upravi i, ako je to primjenjivo, nadzornom odboru, koje pokrivaju sve značajne rizike i politike upravljanja rizicima te njihove promjene, uključujući vrednovanje imovine, upotrebu vanjskih kreditnih rejtinga i internih modela koji se odnose na te rizike i za te potrebe osiguravati odgovarajuća sredstva.
(4) Uprava i, ako je to primjenjivo, nadzorni odbor dužni su donijeti i redovito preispitivati postupke i metode iz stavka 1. ovoga članka.
(5) Investicijsko društvo je dužno osim ispunjavanja organizacijskih zahtjeva iz ovoga Zakona, u svrhu dosljedne primjene postupaka i metoda iz stavka 1. ovoga članka ustrojiti i dosljedno primjenjivati odgovarajuće administrativne i računovodstvene politike i postupke za djelotvoran sustav unutarnjih kontrola, a osobito:
1. za izračunavanje i provjeravanje kapitalnih zahtjeva za te rizike te
2. za utvrđivanje i praćenje velikih izloženosti, promjena u velikim izloženostima i za provjeravanje usklađenosti velikih izloženosti s politikama investicijskog društva u odnosu na tu vrstu izloženosti.
(6) Investicijsko društvo dužno je Agenciji dostavljati sve podatke o usklađenosti postupaka i metoda iz stavka 1. ovoga članka s odredbama Uredbe (EU) br. 575/2013 i ovoga poglavlja.
(7) Agencija donosi provedbeni propis kojim detaljnije uređuje način i rokove dostave podataka iz stavka 6. ovoga članka, sadržaj politika i postupaka iz ovoga članka i zahtjeve u vezi s upravljanjem rizicima, a osobito:
1. opća pravila o upravljanju rizicima
2. pravila o upravljanju kreditnim rizikom
3. pravila o upravljanju tržišnim rizicima koji obuhvaćaju pozicijski rizik, rizik namire i rizik druge ugovorne strane, rizik prekoračenja dopuštenih izloženosti, valutni rizik i robni rizik
4. način izračuna ekonomske vrijednosti investicijskog društva, izvještavanje Agencije, te ostale postupke i načela za upravljanje kamatnim rizikom
5. način izračuna likvidnosnih pozicija i pravila o upravljanju rizikom likvidnosti
6. pravila o upravljanju operativnim rizikom
7. pravila o upravljanju informacijskim sustavom i rizicima koji proizlaze iz korištenja informacijskog sustava
8. pravila o upravljanju ostalim rizicima
9. kriterije klasifikacije plasmana i izvanbilančnih obveza na osnovi kojih je investicijsko društvo izloženo kreditnom riziku
10. način utvrđivanja gubitaka koji proizlaze iz kreditnog rizika
11. način provođenja vrijednosnih usklađivanja (ispravaka vrijednosti) bilančnih stavki i rezerviranja za izvanbilančne stavke i
12. rangiranje instrumenata osiguranja potraživanja.
Knjiga trgovanja i knjiga pozicija kojima se ne trguje
Članak 168.
(1) Knjiga trgovanja je knjiga trgovanja kako je propisano člankom 4. stavkom 1. točkom (86) Uredbe (EU) br. 575/2013.
(2) Obveze investicijskog društva u vezi sa zahtjevima, upravljanjem, uključivanjem i vrednovanjem pozicija u knjizi trgovanja propisani su člancima 102. do 106. Uredbe (EU) br. 575/2013.
(3) Knjiga pozicija kojima se ne trguje obuhvaća sve bilančne i izvanbilančne stavke investicijskog društva koje se ne smatraju dijelom knjige trgovanja.
Načelo likvidnosti i načelo solventnosti
Članak 169.
Investicijsko društvo dužno je poslovati tako da je trajno sposobno ispunjavati sve svoje novčane obveze (načelo solventnosti) i u svakom trenutku pravovremeno ispuniti dospjele novčane obveze (načelo likvidnosti).
ODJELJAK 2.
Adekvatnost kapitala
Adekvatnost kapitala
Članak 170.
(1) Investicijsko društvo dužno je osigurati da u svakom trenutku ima iznos internog kapitala adekvatan vrstama, opsegu i složenosti poslova koje obavlja i rizicima kojima je izloženo ili bi moglo biti izloženo u pružanju tih usluga.
(2) Investicijsko društvo dužno je utvrditi i provoditi primjerenu, djelotvornu i sveobuhvatnu strategiju i postupke za kontinuiranu ocjenu i održavanje iznosa, vrste i raspodjele internog kapitala.
(3) Investicijsko društvo dužno je redovito preispitivati strategije i postupke iz stavka 2. ovoga članka kako bi se osiguralo da su i dalje sveobuhvatni i razmjerni vrsti, opsegu i složenosti investicijskih usluga i aktivnosti koje investicijsko društvo obavlja.
(4) Investicijsko društvo dužno je Agenciji dostavljati sve podatke o usklađenosti internih strategija, politika i postupaka o upravljanju rizicima i adekvatnosti kapitala s odredbama Uredbe (EU) br.575/2013, ovoga Zakona i na temelju njega donesenim propisima te o ispunjenju zahtjeva iz Uredbe (EU) br. 575/2013 i ovoga poglavlja.
(5) Agencija će donijeti/donosi provedbeni propis kojim pobliže uređuje kriterije za procjenu, način i rokove izvještavanja Agencije o adekvatnosti kapitala.
ODJELJAK 3.
Minimalni iznos regulatornog kapitala i minimalni iznos regulatornog kapitala u odnosu na kapitalne zahtjeve
Članak 171.
(1) Regulatorni kapital investicijskog društva koji se izračunava na način propisan dijelom drugim Uredbe (EU) br. 575/2013. niti u jednom trenutku ne smije biti manji od minimalnog iznosa inicijalnog kapitala iz članka 10. ovoga Zakona.
(2) Ako regulatorni kapital investicijskog društva padne ispod razine minimalnog iznosa inicijalnog kapitala iz članaka 10. ovoga Zakona, Agencija će takvom investicijskom društvu omogućiti da u ograničenom razdoblju otkloni odstupanja odnosno naložiti neku od nadzornih mjera propisanih odredbama ovoga Zakona.
(3) U slučaju da u trenutku spajanja dvaju ili više investicijskih društava, društvo koje nastaje spajanjem ne ispunjava uvjet minimalnog iznosa inicijalnog kapitala iz članka 10. ovoga Zakona, Agencija će takvom društvu omogućiti da u određenom roku uskladi visinu inicijalnog kapitala pod uvjetom da tijekom razdoblja u kojem nije dosegnuta minimalna razina inicijalnog kapitala, kapital novonastalog društva ne smije pasti ispod ukupnog iznosa kapitala društava izravno prije njihova spajanja.
(4) Minimalni iznos regulatornog kapitala investicijskog društva u odnosu na kapitalne zahtjeve propisan je člancima 92. do 98. Uredbe (EU) br. 575/2013.
(5) Stavci 1., 2. i 4. ovoga članka ne primjenjuju se na lokalne pravne osobe.
Odobrenje za korištenje internih pristupa i izvještavanje
Članak 172.
(1) Agencija investicijskom društvu u skladu s uvjetima i na temelju dokumentacije propisane Uredbom (EU) br. 575/2013 daje odobrenje za korištenje sljedećih internih pristupa:
1. naprednog pristupa za izračun kapitalnih zahtjeva za operativni rizik
2. internog modela za izračun kapitalnog zahtjeva za rizik druge ugovorne strane i rizik namire
3. internih modela za izračun kapitalnih zahtjeva za pozicijski rizik, valutni rizik ili robni rizik
4. internog modela za vrednovanje opcija
5. pristupa temeljenog na internim rejting sustavima za izračun iznosa izloženosti ponderiranih kreditnim rizikom
6. drugih internih procjena i modela vezanih za izračun kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik.
(2) Investicijsko društvo dužno je bez odgode izvijestiti Agenciju o namjeri izmjene internog modela odobrenog u skladu sa stavkom 1. ovoga članka i priložiti odgovarajuću dokumentaciju, na temelju koje će Agencija ocijeniti zahtijeva li planirana izmjena promjenu odobrenja.
(3) Agencija je o odluci iz stavka 2. ovoga članka dužna izvijestiti društvo u roku od 30 dana od obavijesti.
(4) Agencija može u suradnji s drugim nadležnim tijelom dopustiti da određene uvjete za korištenje pristupa i internih modela ispune matično i ovisno društvo promatrani zajedno ako matično investicijsko društvo u EU i njemu ovisna društva ili ovisna društva matičnog financijskog holdinga u EU ili ovisna društva matičnog mješovitog financijskog holdinga u EU koriste pristupe iz stavka 1. točaka 1. i 5. ovoga članka na grupnoj osnovi.
(5) Investicijsko društvo je dužno bez odgode izvijestiti Agenciju ako prestane ispunjavati uvjete za odobrenje koje je dobilo temeljem stavka 1. ovoga članka i priložiti:
1. dokaz da odstupanja nisu materijalno značajna ili
2. plan za osiguravanje ispunjavanja uvjeta iz stavka 1. ovoga članka.
(6) Investicijsko društvo kojem je odobrena upotreba internih pristupa iz stavka 1. ovoga članka, osim za operativni rizik dužno je Agenciji dostavljati izvještaje o rezultatima izračuna internih pristupa za svoje izloženosti ili pozicije koje su uključene u referentne portfelje, uključujući obrazloženje upotrijebljenih metodologija.
(7) Obveza iz stavka 6. ovoga članka ne odnosi se na korištenje internog pristupa iz stavka 1. točke 1. ovoga članka.
(8) Agencija donosi provedbeni propis kojim detaljnije uređuje način i rokove izvještavanja o rezultatima izračuna internih pristupa za izloženosti ili pozicije koje su uključene u referentne portfelje.
(9) Ako Agencija u suradnji s EBA-om propiše posebne portfelje, investicijsko društvo dužno je izvještavati Agenciju i EBA-u o rezultatima izračuna odvojeno od rezultata izračuna iz stavka 8. ovoga članka.
Provjera usklađenosti internih pristupa
Članak 173.
(1) Agencija će redovito, a najmanje svake 3 godine, provjeravati usklađenost investicijskog društva sa zahtjevima vezanima uz pristupe koji zahtijevaju odobrenje u skladu s dijelom trećim Uredbe (EU) br. 575/2013 posebno uzimajući u obzir promjene u poslovanju društva i primjenu tih pristupa na nove proizvode. Agencija posebice preispituje i ocjenjuje primjenjuje li investicijsko društvo dobro razrađene i ažurirane tehnike i prakse za te pristupe.
(2) U slučaju utvrđenih značajnih nedostataka u obuhvatu rizika internih pristupa iz stavka 1. ovoga članka, Agencija će naložiti ispravak utvrđenih nedostataka ili poduzeti mjere potrebne za smanjenje njihovih posljedica, što uključuje i propisivanje viših multiplikacijskih faktora ili propisivanje dodatnih kapitalnih zahtjeva ili poduzimanje drugih primjerenih i učinkovitih mjera.
(3) Ako za interni model za izračun tržišnih rizika brojna prekoračenja iz članka 366. Uredbe (EU) br. 575/2013 ukazuju da model nije ili više nije dovoljno točan, Agencija može ukinuti odobrenje za upotrebu internog modela ili naložiti odgovarajuće mjere za hitno poboljšanje modela.
(4) Ako je Agencija izdala odobrenje u skladu s dijelom trećim Uredbe (EU) br. 575/2013, ali naknadno nisu ispunjeni uvjeti za primjenu pristupa, investicijsko društvo mora Agenciji ili dokazati da je utjecaj neusklađenosti beznačajan, ako je to primjenjivo u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013 ili predstaviti plan za pravodobnu ponovnu uspostavu usklađenosti sa zahtjevima te rok za njegovu provedbu.
(5) Ako investicijsko društvo ne učini vjerojatnim da će plan iz stavka 4. ovoga članaka dovesti do potpune usklađenosti, ili ako je rok za provedbu neprimjeren, Agencija će naložiti izmjene odnosno dopune plana.
(6) Ako investicijsko društvo ne učini vjerojatnim da će se uskladiti u odgovarajućem roku ili ako nije uspjelo dokazati da je utjecaj neusklađenosti beznačajan, Agencija može rješenjem:
1. ukinuti odobrenje za korištenje tog pristupa ili
2. ograničiti odobrenje na usklađena područja ili na ona područja u kojima je moguće postići usklađenost unutar primjerenog roka.
(7) Agencija će prilikom provjera iz stavka 1. ovoga članka uzeti u obzir analize i smjernice koje izrađuje i donosi EBA.
Kapitalni zahtjevi, izloženosti za investicijska društva i ulaganje u kvalificirane udjele nefinancijskih institucija
Članak 174.
(1) Kapitalni zahtjevi za kreditni rizik propisani su dijelom trećim, glavom II. Uredbe (EU) br. 575/2013.
(2) Kapitalni zahtjevi za operativni rizik propisani su dijelom trećim, glavom III. Uredbe (EU) br. 575/2013.
(3) Kapitalni zahtjevi za tržišne rizike propisani su dijelom trećim, glavom IV. Uredbe (EU) br. 575/2013.
(4) Kapitalni zahtjevi za rizik namire propisani su dijelom trećim, glavom V. Uredbe (EU) br. 575/2013.
(5) Izloženost je izloženost kako je definirano člankom 389. Uredbe (EU) br. 575/2013.
(6) Velika izloženost je velika izloženost kako je definirano člankom 392. Uredbe (EU) br. 575/2013.
(7) Utvrđivanje, izračun, izvještavanje, ograničenja i prekoračenja velike izloženosti propisani su člancima 387. do 396. Uredbe (EU) br. 575/2013.
(8) Kapitalni zahtjev za rizik prekoračenja dopuštene izloženosti koje su u potpunosti proizašle iz pozicija knjige trgovanja propisan je člancima 397. i 398. Uredbe (EU) br. 575/2013.
(9) Ograničenja ulaganja i iznimke od ograničenja ulaganja investicijskog društva u kapital nefinancijske institucije propisani su člancima 89. do 91. Uredbe (EU) br. 575/2013.
Primjena zahtjeva na pojedinačnoj osnovi
Članak 175.
(1) Investicijsko društvo iz članka 10. stavka 1., članka 10. stavka 2. točka 1. i 11. ovoga Zakona dužno je na pojedinačnoj osnovi ispunjavati zahtjeve iz ovoga poglavlja kako je propisano člankom 6. Uredbe (EU) br. 575/2013.
(2) Obveze iz stavka 1. ovoga članka ne odnose se na investicijska društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja:
1. imaju položaj ovisnog investicijskog društva čije matično društvo ima obvezu ispunjavanja odredbi iz stavka 1. ovoga članka na konsolidiranoj osnovi i
2. imaju položaj matičnog investicijskog društva koje ispunjava zahtjeve na konsolidiranoj osnovi iz Uredbe (EU) br. 575/2013.
(3) Obveze iz stavka 1. ovoga članka odnose se na investicijska društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja nisu uključena u nadzor na konsolidiranoj osnovi prema odredbama ovoga Zakona.
Primjena zahtjeva na konsolidiranoj osnovi
Članak 176.
(1) Primjena zahtjeva iz ovoga poglavlja na konsolidiranoj osnovi propisana je člancima 11. do 24. Uredbe (EU) 575/2013.
(2) Ako Agencija odustane od primjene kapitalnih zahtjeva na konsolidiranoj osnovi iz članka 15. Uredbe (EU) br. 575/2013, na pojedinačnoj osnovi se primjenjuju članci 192. i 193. ovoga Zakona.
(3) Matično investicijsko društvo u Republici Hrvatskoj dužno je na konsolidiranoj osnovi u opsegu i na način propisan u dijelu prvom, glavi II. poglavlju 2. odjeljcima 2. i 3. Uredbe (EU) br. 575/2013, ispunjavati obveze propisane člankom 170. ovoga Zakona.
(4) Investicijsko društvo koje je pod kontrolom matičnog financijskog holdinga ili matičnog mješovitog financijskog holdinga u Republici Hrvatskoj, dužno je u opsegu i na način propisan u dijelu prvom, glavi II. poglavlju 2. odjeljcima 2. i 3. Uredbe (EU) br. 575/2013, ispunjavati obveze propisane člankom 170. stavcima 1. do 3. ovoga Zakona, na temelju konsolidiranog položaja tog financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga.
(5) Ako je više od jednog investicijskog društva pod kontrolom matičnog financijskog holdinga ili matičnog mješovitog financijskog holdinga u Republici Hrvatskoj, članak 175. stavci 2. i 3. ovoga Zakona primjenjuje se samo na investicijsko društvo na koje se primjenjuje nadzor na konsolidiranoj osnovi, u skladu s člancima 220., 221., 223. i 224. ovoga Zakona.
(6) Investicijsko društvo koje je društvo kći dužno je primjenjivati zahtjeve iz članka 170. stavaka 1. do 3. ovoga Zakona na podkonsolidiranoj osnovi, ako to investicijsko društvo ili matično društvo, ako je ono financijski holding ili mješoviti financijski holding, ima kao društvo kći u trećoj zemlji investicijsko društvo ili kreditnu instituciju ili financijsku instituciju ili društvo za upravljanje imovinom kako je definirano zakonom koji uređuje dodatni nadzor kreditnih institucija, društava za osiguranje i investicijskih društava u financijskom konglomeratu ili ako imaju udio u takvom društvu.
Zaštitni slojevi kapitala
Članak 177.
(1) Investicijsko društvo dužno je, u skladu s odredbama o zaštitnom kapitalu kako je propisano zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija i propisa donesenih na temelju tog zakona, osim redovnog osnovnog kapitala koji se održava u skladu s člankom 171. ovoga Zakona, održavati zaštitni kapital u obliku redovnog osnovnog kapitala u smislu članka 50. Uredbe (EU) br. 575/2013. u iznosu od 2,5% njihovog ukupnog iznosa izloženosti riziku izračunatom u skladu s člankom 92. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 na pojedinačnoj i konsolidiranoj osnovi, kao što se primjenjuje u skladu s dijelom prvim glave II te Uredbe.
(2) Investicijsko društvo dužno je održavati protuciklički kapital koji je jednak njihovom ukupnom iznosu izloženosti izračunatom u skladu s člankom 92. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 i pomnoženom s ponderiranim prosjekom stope protucikličkog kapitala izračunatim u skladu s odredbama o protucikličkom kapitalu kako je propisano zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija i propisa donesenih na temelju toga zakona na pojedinačnoj i konsolidiranoj osnovi, kao što se primjenjuje u skladu s dijelom prvim glave II Uredbe (EU) br. 575/2013.
(3) Zahtjeve iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne moraju ispunjavati mala i srednja investicijska društva, osim u slučaju da to ugrožava stabilnost financijskog sustava Republike Hrvatske, o čemu odluku donosi Agencija.
(4) Mala i srednja investicijska društva iz stavka 3. ovoga članka definira Agencija provedbenim propisom.
(5) O primjeni izuzeća iz stavka 3. ovoga članka Agencija izvještava Komisiju, ESRB, EBA-u i Hrvatsku narodnu banku.
ODJELJAK 4.
Planovi oporavka
Obveza izrade plana oporavka
Članak 178.
(1) Planom oporavka koji usvaja uprava investicijskog društva utvrđuju se mjere koje je potrebno poduzeti radi poboljšanja financijskog položaja društva u slučaju značajnog pogoršanja.
(2) Plan oporavka iz stavka 1. ovoga članka dužno je izraditi i primjenjivati investicijsko društvo:
1. koje je obvezno imati inicijalni kapital prema članku 10. ovoga Zakona i koje ne podliježe konsolidiranom nadzoru iz članaka 265. i 267. ovoga Zakona
2. koje je matično investicijsko društvo u EU sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, za svoju grupu
3. kojem to naloži Agencija posebnim rješenjem, ako utvrdi da su nastupile okolnosti za izricanje dodatnih nadzornih mjera za upravljanje rizicima iz članka 264. ovoga Zakona.
(3) Investicijsko društvo iz stavka 2. ovoga članka dužno je plan oporavka ažurirati najmanje jednom godišnje te po svakoj promjeni u poslovnoj ili financijskoj situaciji ili pravnoj ili organizacijskoj strukturi investicijskog društva ili članice grupe za koju se plan oporavka izrađuje a koja promjena bi mogla bitno utjecati na sam plan oporavka ili uzrokovati potrebu za njegovom promjenom.
(4) Agencija može, ako to ocijeni potrebnim, pozvati i na češće ažuriranje plana oporavka od onoga iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Investicijsko društvo iz stavka 2. ovoga članka čiji prekid poslovanja ne bi imao negativan učinak na financijska tržišta, druga investicijska društva ili kreditne institucije ili na uvjete financiranja s obzirom na njegovu veličinu, model poslovanja i povezanost s drugim investicijskim društvima ili kreditnim institucijama ili financijskim sustavom u cjelini, plan oporavka može usvojiti i primjenjivati u manjem opsegu.
(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, Agencija može, ako to ocijeni potrebnim, naložiti primjenu plana oporavka u proširenom ili u punom opsegu.
(7) Primjena manjeg opsega plana oporavka i manje učestalosti njegova ažuriranja kako je utvrđeno stavkom 5. ovoga članka ne utječe na ovlast Agencije za poduzimanje mjera za sprječavanje krize.
(8) Agencija donosi provedbeni propis kojim detaljnije propisuje izradu, sadržaj i dostavu planova oporavka Agenciji kao i kriterije za utvrđivanje manjeg opsega plana oporavka i manje učestalosti njegova ažuriranja.
(9) Agencija će se o okolnostima iz stavka 5. ovoga članka savjetovati s Vijećem za financijsku stabilnost.
Procjena plana oporavka
Članak 179.
(1) Prije početka primjene plana oporavka iz članka 178. stavka 1. ovoga Zakona investicijsko društvo koje je u obvezi izrade plana oporavka dužno je dostaviti Agenciji plan oporavka na mišljenje.
(2) Plan oporavka iz članka 178. stavka 1. ovoga Zakona mora kumulativno ispunjavati sljedeće uvjete:
1. provedba mjera predloženih u planu osigurava i ponovno uspostavlja održivost redovnog poslovanja i stabilnost financijskog položaja investicijskog društva ili grupe za koju se plan izrađuje, u slučajevima znatnog pogoršanja poslovanja ili stabilnosti financijskog položaja, uzimajući u obzir pripremne mjere koje je investicijsko društvo poduzelo ili planira poduzeti;
2. plan oporavka i njime predviđene mjere moraju biti takvi da se mogu u situacijama ozbiljnog financijskog poremećaja brzo i učinkovito provesti, a kako bi se izbjegle značajne štetne posljedice na financijski sustav, uključujući i slučajeve istodobnog provođenja planova oporavka u drugim investicijskim društvima.
(3) Agencija će u roku od šest mjeseci od dostave plana oporavka donijeti mišljenje o tome jesu li ispunjeni uvjeti iz stavka 2. ovoga članka te o tome izvijestiti investicijsko društvo. Ako investicijsko društvo ima značajnu podružnicu u drugoj državi članici, Agencija će se u navedenom roku savjetovati i s nadležnim tijelom države članice u kojoj se nalazi ta podružnica, u onoj mjeri u kojoj je to važno za tu podružnicu.
(4) Pri ocjenjivanju plana oporavka iz stavka 3. ovoga članka Agencija će o primjerenosti strukture kapitala i izvora financiranja investicijskog društva odlučivati ovisno o složenosti organizacijske strukture i profilu rizičnosti tog investicijskog društva.
(5) Agencija će, bez odgađanja, sanacijskom tijelu koje je propisano zakonom kojim se uređuje sanacija investicijskih društava dostaviti plan oporavka za koji utvrdi da ispunjava uvjete propisane stavkom 2. ovoga članka koje može Agenciji u primjerenom roku dati preporuke ako smatra da mjere predložene planom oporavka mogu negativno utjecati na mogućnost sanacije tog investicijskog društva, a Agencija će pri nalaganju mjera prema investicijskom društvu uzeti u obzir dobivene preporuke sanacijskog tijela.
(6) Ako Agencija u roku iz stavka 3. ovoga članka ocijeni da postoje značajni nedostaci u planu oporavka ili značajne prepreke mogućnosti njegove provedbe, pozvat će investicijsko društvo da u dodatnom roku od najviše dva mjeseca dostavi izmijenjeni plan oporavka s uklonjenim utvrđenim nedostacima ili preprekama. Rok za dostavu izmijenjenog plana oporavka Agencija može na zahtjev investicijskog društva produžiti za najviše još mjesec dana.
(7) Ako ocijeni da ni izmijenjenim planom oporavka nisu uklonjeni utvrđeni nedostaci ili prepreke, Agencija može naložiti investicijskom društvu da izvrši točno određene promjene plana oporavka.
(8) Ako investicijsko društvo ne dostavi izmijenjeni plan oporavka ili ako Agencija ocijeni da izmijenjenim planom oporavka nisu uklonjeni prvotno utvrđeni nedostaci ili prepreke, i ako iste nije moguće ukloniti nalaganjem točno određenih promjena plana oporavka, Agencija će naložiti investicijskom društvu da odredi koje je promjene u poslovanju moguće provesti kako bi uklonila nedostatke ili prepreke u provedbi plana oporavka te rokove u kojima će iste provesti.
(9) Ako Agencija ocijeni da su promjene u poslovanju koje je odredilo investicijsko društvo adekvatne za uklanjanje nedostataka ili prepreka u provedbi plana oporavka, naložit će investicijskom društvu da te promjene provede.
(10) Ako investicijsko društvo ne odredi promjene u poslovanju za uklanjanje nedostataka ili prepreka u provedbi plana oporavka ili ako Agencija ocijeni da predložene promjene ili rokovi nisu adekvatni, Agencija može investicijskom društvu naložiti bilo koju mjeru koju smatra potrebnom za uklanjanje nedostataka ili prepreka u provedbi plana oporavka.
(11) Osim drugih mjera propisanih ovim Zakonom, a koje je ovlaštena izreći investicijskom društvu, mjere Agencije iz stavka 10. ovoga članka uključuju i:
1. snižavanje profila rizičnosti investicijskog društva, uključujući i rizik likvidnosti
2. stvaranje uvjeta za pravodobno povećanje kapitala
3. preispitivanje strategije i organizacijske strukture investicijskog društva
4. promjenu strategije financiranja s ciljem povećanja otpornosti temeljnih poslovnih linija i ključnih funkcija i
5. uvođenje promjena u upravljačkoj strukturi investicijskog društva.
Procjena planova oporavka za grupu kada je Agencija konsolidirajuće nadzorno tijelo
Članak 180.
(1) Matično investicijsko društvo u EU sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužno je Agenciji kao konsolidirajućem nadzornom tijelu dostaviti na mišljenje plan oporavka za svoju grupu koji je usvojila njegova uprava.
(2) Plan oporavka iz stavka 1. ovoga članka sadržava mjere koje se ispunjavaju na konsolidiranoj osnovi i mjere koje na pojedinačnoj osnovi ispunjava matično investicijsko društvo u EU sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i mjere koje na pojedinačnoj osnovi ispunjava pojedina članica grupe. Cilj toga plana je postizanje stabilnosti grupe kao cjeline ili bilo koje članice grupe u situacijama ozbiljnoga financijskog poremećaja, radi rješavanja ili uklanjanja uzroka poremećaja ili poboljšanja financijskog položaja grupe ili tog investicijskog društva, pri čemu valja istodobno voditi računa o financijskom položaju drugih društava u grupi.
(3) Agencija, u skladu sa zahtjevima o razmjeni povjerljivih podataka iz ovoga Zakona i zakona kojim se uređuje sanacija investicijskih društava, zaprimljene planove oporavka iz ovoga članka dostavlja:
1. relevantnim nadležnim tijelima koja su uključena u kolegij nadzornih tijela
2. nadležnim tijelima država članica u kojima se nalaze značajne podružnice, u mjeri u kojoj je to važno za tu podružnicu
3. sanacijskom tijelu za grupu i
4. sanacijskom tijelu za društva kćeri.
(4) Nakon savjetovanja s nadležnim tijelima uključenim u kolegij nadzornih tijela i nakon savjetovanja s nadležnim tijelima za značajne podružnice, u mjeri u kojoj je to važno za tu podružnicu, Agencija i nadležna tijela drugih država članica u kojima je sjedište drugih društava koja su uključena u grupu procjenjuju, na način propisan ovim člankom i člankom 179. ovoga Zakona, ispunjava li plan oporavka zahtjeve i uvjete propisane člankom 179. ovoga Zakona i provedbenog propisa iz članka 178. stavka 8. ovoga Zakona.
(5) Prilikom procjene iz stavka 4. ovoga članka uzima se u obzir mogući utjecaj mjera oporavka predloženih planom oporavka na financijsku stabilnost u svim državama članicama u kojima grupa posluje.
(6) Agencija će surađivati s nadležnim tijelima drugih država članica u kojima je sjedište drugih društava koja su uključena u tu grupu radi donošenja zajedničke odluke:
1. o procjeni plana oporavka za grupu
2. o potrebi izrade pojedinačnog plana oporavka za pojedino investicijsko društvo ili kreditnu instituciju koja je dio grupe i
3. o primjeni mjera iz članka 179. stavaka 6. do 11. ovoga Zakona.
(7) Zajednička odluka iz stavka 6. ovoga članka donosi se u roku od četiri mjeseca od dana kad je Agencija nadležnim tijelima drugih država članica dostavila plan oporavka za grupu u skladu sa stavkom 3. ovoga članka. Ova odluka mora biti u pisanom obliku i obrazložena. Agencija će ovu odluku dostaviti matičnom investicijskom društvu za koje je nadležna.
(8) Agencija može u postupku donošenja zajedničke odluke iz stavka 6. ovoga članka zatražiti pomoć EBA-e u skladu s člankom 31. točkom (c) Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(9) Ako zajednička odluka iz stavka 6. ovoga članka nije donesena u roku od četiri mjeseca od dana kada je Agencija nadležnim tijelima drugih država članica u kojima je sjedište drugih društava koja su uključena u grupu dostavila plan oporavka za grupu, Agencija će samostalno donijeti odluku o procjeni plana oporavka grupe ili o primjeni mjera iz članka 179. stavaka 6. do 11. ovoga Zakona u odnosu na matično društvo, vodeći računa o stavovima i izdvojenim mišljenjima tih nadležnih tijela, te o istoj izvijestiti matično investicijsko društvo za koje je nadležno i ta nadležna tijela.
(10) U slučaju iz stavka 9. ovoga članka, Agencija će također donijeti odluku o potrebi izrade plana oporavka za investicijsko društvo za koje je Agencija nadležno tijelo kao i o primjeni mjera iz članka 179. stavaka 6. do 11. ovoga Zakona za svaku pojedinu članicu grupe za koju je Agencija nadležno tijelo.
(11) Iznimno od stavka 9. ovoga članka, ako u roku od četiri mjeseca od dana dostave plana oporavka za grupu, a prije donošenja zajedničke odluke, Agencija ili bilo koje nadležno tijelo druge države članice u kojoj je sjedište drugih društava koja su uključena u grupu zatraži posredovanje EBA-e u skladu sa člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010 te EBA donese odluku u roku od mjesec dana, Agencija će postupiti u skladu s tom odlukom. Rok od četiri mjeseca smatra se rokom za mirenje u smislu Uredbe (EU) br. 1093/2010. Ako EBA ne donese odluku u roku od mjesec dana, primjenjuje se odluka Agencije iz članka 9. ovoga članka.
(12) U slučaju iz stavka 11. ovoga članka, EBA može pomoći u donošenju zajedničke odluke u odnosu na procjenu plana oporavka grupe kao i provedbu mjera iz članka 179. stavka 11. točaka 1., 2. ili 4. ovoga Zakona.
Procjena planova oporavka kada Agencija nije konsolidirajuće nadzorno tijelo
Članak 181.
(1) Ako je nadležno tijelo druge države članice ujedno i konsolidirajuće nadzorno tijelo za grupu, Agencija će sudjelovati u postupku donošenja zajedničke odluke:
1. o procjeni plana oporavka za grupu
2. o potrebi izrade pojedinačnog plana oporavka za pojedino investicijsko društvo koje je dio grupe, a za koje je nadležna i
3. o primjeni mjera iz članka 179. stavaka 6. do 11. ovoga Zakona.
(2) Provjera iz stavka 1. točke 1. ovoga članka obuhvaća i mogući utjecaj mjera oporavka iz plana oporavka na financijsku stabilnost u svim državama članicama u kojima grupa posluje.
(3) Zajednička odluka iz stavka 1. ovoga članka donosi se u roku od četiri mjeseca od dana kad je konsolidirajuće nadzorno tijelo Agenciji dostavilo plan oporavka za grupu. Agencija postupa u skladu s tom zajedničkom odlukom.
(4) Agencija može u postupku donošenja zajedničke odluke iz stavka 1. ovoga članka zatražiti pomoć EBA-e u skladu s člankom 31. točkom (c) Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(5) Ako zajednička odluka iz stavka 1. ovoga članka nije donesena u roku od četiri mjeseca od dana kada je konsolidirajuće nadzorno tijelo Agenciji dostavilo plan oporavka za grupu, Agencija će donijeti samostalnu odluku o potrebi izrade plana oporavka za investicijsko društvo za koje je Agencija nadležno tijelo, kao i o primjeni mjera iz članka 179. stavaka 6. do 11. ovoga Zakona za svaku pojedinu članicu grupe za koju je Agencija nadležno tijelo.
(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, ako u roku od četiri mjeseca od dana dostave plana oporavka za grupu, a prije donošenja zajedničke odluke, Agencija ili bilo koje nadležno tijelo druge države članice u kojoj je sjedište drugih društava koja su uključena u grupu zatraži posredovanje EBA-e u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010 te EBA donese odluku u roku od mjesec dana, Agencija će postupiti u skladu s tom odlukom. Rok od četiri mjeseca smatra se rokom za mirenje u smislu Uredbe (EU) br. 1093/2010. Ako EBA ne donese odluku u roku od mjesec dana, primjenjuje se odluka Agencije iz stavka 5. ovoga članka.
(7) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka, EBA može pomoći u donošenju zajedničke odluke u odnosu na procjenu plana oporavka grupe kao i provedbu mjera iz članka 179. stavka 11. točaka 1., 2., ili 4. ovoga Zakona.
(8) Ako zajednička odluka iz stavka 1. ovoga članka nije donesena u roku od četiri mjeseca od dana kada je konsolidirajuće nadzorno tijelo Agenciji dostavilo plan oporavka za grupu, Agencija može, ako se ne protivi, zajedno s drugim nadležnim tijelima koja se ne protive donošenju zajedničke odluke iz stavka 1. ovoga članka, donijeti s tim nadležnim tijelima odluku o odobravanju planu oporavka grupe kojim su obuhvaćene članice grupe za koja su ta tijela nadležna tijela.
Sporazum o financijskoj potpori grupe
Članak 182.
(1) Matično investicijsko društvo u Republici Hrvatskoj, matično investicijsko društvo u Europskoj uniji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, matični financijski holding u Republici Hrvatskoj, matični financijski holding u Europskoj uniji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, matični mješoviti financijski holding u Republici Hrvatskoj, matični mješoviti financijski holding u Europskoj uniji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, matični mješoviti holding u Republici Hrvatskoj, matični mješoviti holding u Europskoj uniji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i njihova društva kćeri, a koje je investicijsko društvo, kreditna institucija ili financijska institucija, a koja su uključena u nadzor na konsolidiranoj osnovi u skladu s odredbama ovoga Zakona, mogu sklopiti sporazum o financijskoj potpori grupe (sporazum o potpori) kako bi se osigurala međusobna financijska potpora za slučaj da jedna ili više potpisnica ispune uvjete za ranu intervenciju u skladu s člankom 213. ovoga Zakona.
(2) Investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj može sa svojim matičnim investicijskim društvom u Europskoj uniji sa sjedištem izvan Republike Hrvatske, matičnim financijskim holdingom u Europskoj uniji sa sjedištem izvan Republike Hrvatske, matičnim mješovitim financijskim holdingom u Europskoj uniji sa sjedištem izvan Republike Hrvatske ili matičnim mješovitim holdingom u Europskoj uniji sa sjedištem izvan Republike Hrvatske sklopiti sporazum o financijskoj potpori grupe kako bi se osigurala međusobna financijska potpora za slučaj da jedna ili više potpisnica ispune uvjete za ranu intervenciju u skladu s člankom 213. ovoga Zakona.
(3) Sporazum o potpori iz stavaka 1. i 2. ovoga članka može se sklopiti samo pod uvjetom da u vrijeme njegova predlaganja niti jedna od potpisnica sporazuma o potpori prema mišljenju Agencije i drugih relevantnih nadležnih tijela ne ispunjava uvjete za ranu intervenciju u skladu s člankom 213. ovoga Zakona.
(4) Odredbe ovoga članka i članaka 183. do 190. ovoga Zakona ne odnose se na ostale ugovore o financiranju unutar grupe kod kojih niti jedna od njegovih potpisnica u trenutku sklapanja nije bila u fazi rane intervencije, a koji nisu sklopljeni s ciljem osiguranja međusobne financijske potpore kada jedna ili više potpisnica ispune uvjete za ranu intervenciju u skladu s člankom 213. ovoga Zakona.
(5) Investicijsko društvo može pružiti financijsku potporu drugoj članici grupe koja ima financijske poteškoće i bez sklopljenog sporazuma o potpori, i to ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. o tome je u pojedinačnom slučaju samo donijelo odluku,
2. pružanje takve financijske potpore u skladu je s politikom grupe i
3. ako to ne predstavlja rizik za cijelu grupu.
(6) Sklapanje sporazuma o potpori nije preduvjet investicijskom društvu koje je članica grupe za poslovanje na području Republike Hrvatske.
(7) Sporazumom o potpori može se osigurati financijska potpora:
matičnog društva društvu kćeri
društva kćeri matičnom društvu
društva kćeri drugom društvu kćeri iste grupe ili
između članica grupe u bilo kojoj drugoj kombinaciji.
(8) Financijska potpora iz ovoga članka može se pružiti u jednoj ili više transakcija, uključujući i one sklopljene između korisnika potpore i trećih osoba, na jedan od sljedećih načina:
odobravanjem kredita ili zajma
izdavanjem garancije ili pružanjem jamstva
zalaganjem imovine kao instrumenta osiguranja ili
kombinacijom neke od točaka 1. do 3. ovoga stavka.
(9) Kada u skladu s uvjetima sporazuma o potpori članica grupe pristane biti davatelj financijske potpore, može zahtijevati od korisnika potpore da se ugovorno obveže na pružanje financijske potpore tom davatelju potpore.
(10) Sporazum o potpori mora sadržavati i način izračuna naknada za svaku transakciju provedenu u skladu sa sporazumom o potpori, a uključujući zahtjev da se sve naknade koje se plaćaju u skladu sa sporazumom o potpori utvrde u trenutku pružanja financijske potpore.
(11) Pri sklapanju sporazuma o potpori i definiranju izračuna naknada potpisnice sporazuma dužne su voditi računa o sljedećem:
1. da je sklopljeni sporazum o potpori odraz njihove slobodne volje
2. da svaka potpisnica sporazuma o potpori djeluje u svojem najboljem interesu, pri čemu se u obzir mogu uzeti sve izravne ili neizravne koristi koje potpisnica sporazuma o potpori može steći kao posljedicu pružanja financijske potpore
3. da svaki korisnik financijske potpore mora svakom davatelju financijske potpore dati sve relevantne podatke prije utvrđivanja naknada za pružanje financijske potpore i prije donošenja odluke o pružanju financijske potpore
4. da pri određivanju naknada za pružanje financijske potpore davatelj financijske potpore može u obzir uzeti podatke kojima raspolaže na temelju činjenice da je član iste grupe kao i korisnik financijske potpore, a koje nisu javno dostupne i
5. da način izračuna naknade za pružanje financijske potpore ne mora uzeti u obzir očekivani privremeni učinak događaja koji nisu u vezi s poslovanjem te grupe na cijene na tržištu.
(12) Nitko osim potpisnica sporazuma o potpori ne može ostvariti pravo ili potraživanja odnosno izvršiti radnju iz sporazuma o potpori.
Procjena sporazuma o potpori kada je Agencija konsolidirajuće nadzorno tijelo
Članak 183.
(1) Matično investicijsko društvo u Europskoj uniji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužno je Agenciji kao konsolidirajućem nadzornom tijelu podnijeti zahtjev za izdavanje suglasnosti za sklapanje sporazuma o potpori. Zahtjevu se prilaže prijedlog teksta sporazuma o potpori s nazivima članica grupe koje namjeravaju biti potpisnice sporazuma o potpori.
(2) Agencija će bez odgađanja proslijediti zahtjev iz stavka 1. ovoga članka nadležnim tijelima drugih država članica u kojima je sjedište društava kćeri koje namjeravaju biti potpisnice sporazuma o potpori.
(3) Agencija i nadležna tijela drugih država članica u kojima je sjedište društava kćeri koje namjeravaju biti potpisnice sporazuma o potpori surađivat će radi donošenja zajedničke odluke o odobrenju zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Zajednička odluka iz stavka 3. ovoga članka donosi se u roku od četiri mjeseca od dana kada su nadležna tijela drugih država članica u kojima je sjedište društava kćeri koje namjeravaju biti potpisnice sporazuma o potpori primila od Agencije zahtjev iz stavka 1. ovoga članka.
(5) Pri donošenju zajedničke odluke iz stavka 3. ovoga članka nadležna tijela ocjenjuju jesu li ispunjeni uvjeti iz članka 187. ovoga Zakona i uzimaju u obzir mogući utjecaj provedbe sporazuma o potpori u svakoj od država članica u kojima je sjedište bilo koje članice grupe, uključujući njegove fiskalne učinke.
(6) Ako je zajednička odluka iz stavka 3. ovoga članka donesena, Agencija će na temelju nje donijeti mišljenje o izdavanju suglasnosti i dostaviti ga podnositelju zahtjeva. Mišljenje Agencije mora biti u pisanom obliku i mora sadržavati detaljno obrazloženje zajedničke odluke.
(7) Agencija može u postupku donošenja zajedničke odluke iz stavka 3. ovoga članka zatražiti pomoć EBA-e u skladu s člankom 31. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(8) Ako zajednička odluka nije donesena u roku iz stavka 4. ovoga članka, Agencija će samostalno donijeti mišljenje o izdavanju suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka, vodeći računa o stavovima i izdvojenim mišljenjima koje su iznijela druga nadležna tijela. Agencija ovo mišljenje dostavlja podnositelju zahtjeva i nadležnim tijelima država članica u kojima je sjedište društava kćeri koje namjeravaju sklopiti sporazum.
(9) Agencija može u roku od četiri mjeseca od dana kada su nadležna tijela drugih država članica zaprimila zahtjev iz stavka 1. ovoga članka, zatražiti posredovanje EBA-e u skladu s člankom 19. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(10) Iznimno od stavka 8. ovoga članka, ako u roku od četiri mjeseca od dana kada su nadležna tijela drugih država članica zaprimila zahtjev od Agencije, a prije donošenja zajedničke odluke, Agencija ili bilo koje nadležno tijelo zatraži posredovanje EBA-e u skladu s člankom 19. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1093/2010, Agencija će odgoditi donošenje odluke iz stavka 8. ovoga članka i pričekati u roku od mjesec dana odluku EBA-e. Ako EBA u roku od mjesec dana donese odluku, Agencija će postupiti u skladu s tom odlukom. Rok od četiri mjeseca smatra se rokom za mirenje u smislu Uredbe (EU) br. 1093/2010.
Procjena sporazuma o potpori kada Agencija nije konsolidirajuće nadzorno tijelo
Članak 184.
(1) Ako je nadležno tijelo druge države članice ujedno i konsolidirajuće nadzorno tijelo za grupu, Agencija će sudjelovati u postupku donošenja zajedničke odluke o ispunjavanju uvjeta iz članka 187. ovoga Zakona pri čemu uzima u obzir mogući utjecaj provedbe sporazuma o potpori u Republici Hrvatskoj, uključujući njegove fiskalne učinke.
(2) Investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužno je o namjeri sklapanja sporazuma o potpori izvijestiti Agenciju te ne smije sklopiti sporazum o potpori ako konsolidirajuće nadzorno tijelo nije njezinu matičnom društvu izdalo odobrenje za sklapanje sporazuma o potpori.
(3) Agencija može u postupku donošenja zajedničke odluke iz stavka 1. ovoga članka zatražiti pomoć EBA-e u skladu s člankom 31. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(4) Ako postoje različita mišljenja u vezi s donošenjem zajedničke odluke iz stavka 1. ovoga
članka, Agencija može u roku od četiri mjeseca od dana kada je zaprimila zahtjev za izdavanje odobrenja za sklapanje sporazuma o potpori, zatražiti posredovanje EBA-e u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
Suglasnost glavne skupštine odnosno članova društva za sklapanje sporazuma o potpori
Članak 185.
(1) Nakon dobivanja odobrenja od strane konsolidirajućeg nadzornog tijela za sklapanje sporazuma o potpori, uprava investicijskog društva koje namjerava sklopiti sporazum o potpori dužna je za sklapanje takvog sporazuma dobiti suglasnost glavne skupštine odnosno članova društva.
(2) Sporazum iz stavka 1. ovoga članka proizvodi pravne učinke samo u odnosu na članicu grupe čija je glavna skupština odnosno čiji su članovi društva ovlastili upravu društva da samostalno odluči o tome da ta članica grupe bude korisnik ili davatelj financijske potpore u skladu s uvjetima iz sporazuma.
(3) U slučaju kada glavna skupština odnosno članovi društva ovlaste upravu društva u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, ne primjenjuju se odredbe statuta društva ili odluka nadzornog odbora o prethodnoj suglasnosti nadzornog odbora, a koje bi ograničavale upravu u donošenju odluke da bude korisnik ili davatelj financijske potpore.
(4) Glavna skupština odnosno članovi društva mogu opozvati suglasnost iz stavka 1. ovoga
članka i u tom slučaju sporazum o potpori ne proizvodi pravne učinke za tu članicu grupe.
(5) Odluku glavne skupštine odnosno članova društva o davanju ovlaštenja upravi kao i odluku o njegovu opozivu investicijsko društvo je dužno bez odgađanja dostaviti Agenciji i svim potpisnicama tog sporazuma.
(6) Uprava članice grupe koja je potpisnica sporazuma o potpori dužna je najmanje jednom godišnje izvijestiti glavnu skupštinu odnosno članove društva o provedbi sporazuma o potpori i provedbi bilo koje odluke donesene u skladu s tim sporazumom.
(7) Matično investicijsko društvo u Europskoj uniji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužno je osigurati da sve članice grupe koje namjeravaju sklopiti sporazum o potpori, a nisu kreditne institucije ili investicijska društva, postupaju u skladu s odredbama ovoga Odjeljka.
Dostavljanje sporazuma o potpori sanacijskim tijelima
Članak 186.
(1) Investicijsko društvo dužno je bez odgode izvijestiti Agenciju o sklapanju sporazuma o potpori i dostaviti presliku sporazuma.
(2) Matično investicijsko društvo u Europskoj uniji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužno je bez odgode izvijestiti Agenciju ako sporazum o potpori sklopi njezino društvo kći i dostaviti presliku sporazuma.
(3) Investicijsko društvo iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dužno je izvijestiti Agenciju o svakoj izmjeni sporazuma i dostaviti presliku tih izmjena. Za svaku izmjenu koja uzrokuje promjenu uvjeta iz članka 187. ovoga Zakona, investicijsko društvo dužno je dobiti odobrenje Agencije za sklapanje sporazuma o potpori.
(4) Agencija je dužna dostaviti sporazum o potpori kao i sve izmjene tog sporazuma sanacijskom tijelu koje je propisano zakonom kojim se uređuje sanacija investicijskih društava.
(5) Ako je Agencija konsolidirajuće nadzorno tijelo, sporazum iz stavka 1. ovoga članka i sve njegove izmjene dostavit će sanacijskim tijelima država članica u kojima je sjedište članica grupe potpisnica sporazuma o potpori.
Uvjeti potpore unutar grupe
Članak 187.
Investicijsko društvo može dati potporu samo ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. ako je razumno očekivati da će dana potpora znatno smanjiti financijske poteškoće korisnika potpore
2. ako je cilj potpore očuvanje ili obnavljanje financijske stabilnosti grupe u cjelini ili bilo koje potpisnice sporazuma te ako je u interesu davatelja potpore
3. ako se potpora pruža pod uvjetima propisanima člankom 182. stavkom 10. ovoga Zakona
4. ako je, na temelju podataka dostupnih upravi davatelja potpore u vrijeme kada je donesena odluka o potpori, razumno očekivati da će korisnik potpore platiti naknade za potporu, odnosno ako je potpora pružena u obliku zajma ili kredita, vratiti zajam ili kredit. Ako je potpora dana u obliku jamstva, garancije ili u kojem drugom obliku osiguranja, isti uvjeti moraju se primjenjivati na obvezu koja proizlazi za korisnika potpore ako je plaćanje izvršeno temeljem jamstva, garancije ili provedbom drugog oblika osiguranja
5. ako davanje potpore ne bi ugrožavalo likvidnost ili solventnost davatelja potpore
6. ako davanje potpore ne bi predstavljalo prijetnju financijskoj stabilnosti Republike Hrvatske ili financijske stabilnosti druge države članice u kojoj je sjedište davatelja potpore
7. ako davatelj potpore u vrijeme davanja potpore ispunjava zahtjeve iz ovoga Zakona vezano za regulatorni kapital i likvidnost, kao i zahtjeve naložene mjerama Agencije u skladu s člankom 264. stavku 3. ovoga Zakona te ako pružanje potpore ne uzrokuje kršenje tih zahtjeva ili je Agencija na temelju članka 189. stavka 7. ovoga Zakona društvu odredila rok za usklađenje poslovanja s tim zahtjevima
8. ako davatelj potpore u vrijeme davanja potpore ispunjava zahtjeve o velikoj izloženosti u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 575/2013 i ovoga Zakona ili je Agencija na temelju članka 189. stavka 7. ovoga Zakona društvu odredila rok za usklađenje svog poslovanja s tim zahtjevima
9. ako pružanje potpore ne bi ugrozilo mogućnost sanacije davatelja potpore.
Odluka o davanju i prihvaćanju potpore
Članak 188.
(1) Odluku o davanju potpore donosi uprava davatelja potpore. Takva odluka mora biti detaljno obrazložena te u njoj mora biti naznačen cilj predložene potpore. Obrazloženje mora obvezno sadržavati detalje koji potvrđuju usklađenost načina pružanja potpore s uvjetima iz članka 187. ovoga Zakona.
(2) Odluku o prihvaćanju potpore unutar grupe donosi uprava članice grupe koja prima financijsku pomoć u skladu sa sporazumom o potpori.
Suglasnost za potporu
Članak 189.
(1) Investicijsko društvo koje u skladu s potpisanim sporazumom o potpori namjerava dati potporu dužno je dobiti prethodnu suglasnost Agencije. Matično investicijsko društvo u Europskoj uniji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužno je obavijestiti Agenciju ako njegovo društvo kći namjerava pružiti potporu.
(2) Investicijsko društvo koje namjerava dati potporu dužno je prethodno o tome izvijestiti:
a) konsolidirajuće nadzorno tijelo
b) nadležno tijelo korisnika potpore i
c) EBA-u.
(3) U zahtjevu ili obavijesti iz stavka 1. ovoga članka, kao i u obavijesti iz stavka 2. ovoga članka investicijsko društvo dužno je navesti sve pojedinosti predložene potpore te ih obrazložiti. Uz zahtjev ili obavijest investicijsko društvo dužno je dostaviti primjerak navedenog sporazuma.
(4) Agencija će najkasnije u roku od pet radnih dana od dana dostave urednog zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka donijeti mišljenje kojim odlučuje o zahtjevu, a ako u tom roku ne odluči o zahtjevu, smatra se da je izdala prethodnu suglasnost za davanje financijske potpore.
(5) Agencija će dati prethodnu suglasnost investicijskom društvu za pružanje potpore ako su ispunjeni uvjeti iz članka 187. ovoga Zakona.
(6) Ako procijeni da uvjeti iz članka 187. ovoga Zakona nisu ispunjeni, Agencija će odbiti zahtjev iz stavka 1. ovoga članka. Ako su uvjeti iz članka 187. ovoga Zakona djelomično ispunjeni, Agencija može djelomično usvojiti zahtjev iz stavka 1. ovoga članka.
(7) Ako bi davanje financijske potpore moglo dovesti do kršenja zahtjeva iz članka 187. točaka 7. ili 8. ovoga Zakona, Agencija može usvojiti ili djelomično usvojiti zahtjev iz stavka 1. ovoga članka. U tom slučaju Agencija je dužna u rješenju odrediti rok u kojem je investicijsko društvo dužno ponovno uskladiti svoje poslovanje s tim uvjetima.
(8) Agencija je dužna o odluci iz stavka 5. ili 6. ovoga članka bez odgađanja izvijestiti:
a) konsolidirajuće nadzorno tijelo
b) nadležno tijelo korisnika potpore i
c) EBA-u.
(9) Ako je Agencija primila odluku konsolidirajućeg nadzornog tijela ili drugog nadležnog tijela o odbijanju ili djelomičnom usvajanju zahtjeva za pružanje potpore, može u roku od dva dana predmet uputiti EBA-i i zatražiti pomoć u skladu s člankom 31. Uredbe 1093/2010.
(10) Ako je zahtjev za pružanje potpore koja je uključena u plan oporavka odbijen ili djelomično usvojen od strane bilo kojeg nadležnog tijela potpisnice sporazuma:
1. Agencija će kao konsolidirajuće nadzorno tijelo samostalno ili na zahtjev drugog nadležnog tijela potpisnice sporazuma o potpori kojoj je potpora odbijena ili djelomično usvojena, pokrenuti ponovnu procjenu plana oporavka grupe u skladu s člankom 180. ovoga Zakona
2. Agencija će za pojedinu članicu grupe za koju je nadležno tijelo, a koja je dužna izrađivati plan oporavka na pojedinačnoj osnovi, naložiti dostavu revidiranog plana oporavka.
(11) Ako Agencija nije konsolidirajuće nadzorno tijelo, a zahtjev za potporu investicijskom društvu u Republici Hrvatskoj je odbijen ili je djelomično usvojen a plan oporavka grupe uključuje takvu potporu, Agencija može od konsolidirajućeg nadzornog tijela zatražiti ponovnu procjenu plan a oporavka grupe u skladu s člankom 181. ovoga Zakona.
(12) Kada Agencija kao konsolidirajuće nadzorno tijelo primi od drugog nadležnog tijela obavijest o odobrenju, ograničenju ili zabrani pružanja financijske potpore, dužna je o tome bez odgađanja izvijestiti ostale članice kolegija nadzornih tijela i ostale članice kolegija sanacijskih tijela u smislu zakona kojim se uređuje sanacija investicijskih društava.
Izvještavanje i objava informacija
Članak 190.
(1) Nakon dobivanja suglasnosti Agencije iz članka 189. ovoga Zakona investicijsko društvo je dužno odluku o davanju financijske potpore dostaviti:
1. Agenciji
2. konsolidirajućem nadzornom tijelu
3. nadležnom tijelu korisnika potpore i
4. EBA-i.
(2) Kada Agencija kao konsolidirajuće nadzorno tijelo primi od investicijskog društva odluku o davanju financijske potpore, dužna je o tome bez odgađanja izvijestiti ostale članice kolegija nadzornih tijela i ostale članice kolegija sanacijskih tijela.
(3) Investicijsko društvo u Republici Hrvatskoj koje je dio grupe dužno je javno objaviti i najmanje jednom godišnje ažurirati informacije:
1. o tome je li sklopilo sporazum o potpori
2. o općim uvjetima sklopljenog sporazuma o potpori i
3. o nazivima drugih potpisnica sporazuma o potpori.
(4) Javna objava iz stavka 3. ovoga članka provodi se u skladu s člancima 431. do 434. Uredbe (EU) br. 575/2013.
POGLAVLJE VIII.
NADZOR NAD OBAVLJANJEM INVESTIJSKIH USLUGA I AKTIVNOSTI
ODJELJAK 1.
Opseg nadzora Agencije nad primjenom ove glave
Nadzor i osnovni ciljevi nadzora
Članak 191.
(1) Nadzor nad primjenom i provedbom ove glave i povezanih relevantnih propisa Agencija obavlja na način i u skladu s odredbama ovoga poglavlja i dijela šestoga ovoga Zakona.
(2) U smislu ove elave, subjekt nadzora je osoba iz članka 683. stavka 1. točaka a. do k. ovoga Zakona, ako ovom glavom nije drugačije propisano.
Predmet i opseg nadzora nad investicijskim društvom sa sjedištem u Republici Hrvatskoj
Članak 192.
(1) Agencija je ovlaštena za nadzor nad cjelokupnim poslovanjem investicijskog društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i za nadzor na konsolidiranoj osnovi nad grupom investicijskog društva u Republici Hrvatskoj.
(2) Pri obavljanju nadzora nad investicijskim društvom Agencija posebno:
1. provjerava organizacijske uvjete, strategije, politike i postupke koje je investicijsko društvo dužno uspostaviti i kontinuirano održavati u svrhu usklađenja poslovanja s odredbama ovoga Zakona i drugih relevantnih propisa,
2. provjerava postupa li investicijsko društvo prilikom obavljanja investicijskih usluga i aktivnosti najboljem interesu klijenata, korektno i u skladu s pravilima struke, kako je propisano poglavljem III. ove glave.
3. provjerava i procjenjuje financijsku stabilnost i položaj investicijskog društva te rizike kojima je investicijsko društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo u svojem poslovanju, rizike koje investicijsko društvo predstavlja za financijski sustav, uzimajući u obzir utvrđivanje i mjerenje sistemskog rizika u skladu s člankom 23. Uredbe (EU) br. 1093/2010 i preporukama ESRB-a, ako je to primjenjivo, i rizike koji se otkrivaju testiranjem otpornosti na stres, uzimajući u obzir prirodu, opseg i složenost djelatnosti investicijskog društva.
(3) Na temelju provjera i ocjena iz stavka 2. ovoga članka Agencija utvrđuje posluje li investicijsko društvo u skladu sa Zakonom i drugim relevantnim propisima, odnosno ima li uspostavljen odgovarajući organizacijski ustroj, strategije, politike i postupke, stabilan sustav upravljanja, regulatorni kapital koji osigurava primjeren sustav upravljanja i pokriće rizika kojima je ono izloženo ili bi moglo biti izloženo u svojem poslovanju te postupa li prilikom obavljanja usluga i aktivnosti u najboljem interesu svojih klijenata.
(4) Kad Agencija prilikom provođenja nadzora utvrdi da investicijsko društvo može predstavljati sistemski rizik u smislu članka 23. Uredbe (EU) br. 1093/2010, o tome bez odgode izvještava EBA-u.
(5) Agencija će, u obavljanju svojih ovlasti nad investicijskim društvom propisanih ovom Glavom, s dužnom pažnjom razmotriti mogući utjecaj svojih odluka na stabilnost financijskog sustava u svim drugim relevantnim državama članicama, a posebno u izvanrednim situacijama, na temelju podataka dostupnih u danom trenutku.
(6) Odredbe ovoga članka ne sprječavaju nadzor na konsolidiranoj osnovi sukladno odredbama ovoga Zakona i zakona koji uređuje poslovanje kreditnih institucija.
(7) Neovisno o ovlastima iz članka 684. ovoga Zakona, Agencija je u svrhu nadzora iz stavka 1. ovoga Zakona ovlaštena od sljedećih fizičkih ili pravnih osoba zahtijevati dostavljanje svih informacija koje su potrebne za obavljanje nadzora nad investicijskim društvom, uključujući informacije koje se za potrebe nadzora i s njima povezane statističke potrebe dostavljaju u redovitim vremenskim razmacima i u određenim formatima:
1. institucija s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj;
2. financijskih holdinga s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj;
3. mješovitih financijskih holdinga s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj;
4. mješovitih holdinga s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj;
5. osoba koje pripadaju subjektima iz točaka od 1. do 4.;
6. trećih osoba kojima su subjekti iz podtočaka od 1. do 4. izdvojili operativne funkcije ili aktivnosti;
Dodatne provjere i procjene za investicijsko društvo
Članak 193.
(1) Provjere i procjene iz članka 192. stavka 2. točaka 1. i 3. ovoga Zakona osim kreditnog, tržišnog i operativnog rizika, obuhvaćaju, ako je to primjereno, i:
1. rezultate testiranja otpornosti na stres koje provode investicijska društva koja primjenjuju pristup na internim rejting sustavima u skladu s člankom 177. Uredbe (EU) br. 575/2013
2. izloženost prema riziku koncentracije i upravljanje tim rizikom od strane investicijskog društva, uključujući usklađenost sa zahtjevima određenim u dijelu četvrtom Uredbe (EU) br. 575/2013 i provedbenim propisom iz članka 167. stavka 7. ovoga Zakona
3. snagu, primjerenost i način primjene politika i postupaka koje investicijsko društvo primjenjuje kod upravljanja rezidualnim rizikom povezanim s upotrebom priznatih tehnika smanjenja kreditnog rizika
4. izloženost prema riziku likvidnosti, mjerenje i upravljanje tim rizikom, uključujući analize različitih scenarija, upravljanje instrumentima za smanjenje rizika (posebice razinom, sastavom i kvalitetom rezervi likvidnosti), te učinkovite planove postupanja u kriznim situacijama
5. utjecaj diversifikacijskih učinaka i način na koji su oni uključeni u sustav mjerenja rizika
rezultate testiranja otpornosti na stres koje provodi investicijsko društvo koje upotrebljava interni model za izračun regulatornog kapitala za tržišni rizik u skladu s dijelom trećim glavom IV. poglavljem 5. Uredbe (EU) br. 575/2013
6. geografski položaj izloženosti investicijskih društava
7. model poslovanja institucije
8. procjenu sistemskog rizika, u skladu s kriterijima iz članka 192. ovoga Zakona.
(2) U smislu stavka 1. točke 5. ovoga članka, Agencija provodi sveobuhvatnu procjenu ukupnog upravljanja rizikom likvidnosti svih investicijskih društava koje nadzire te promiče razvoj dobrih internih metodologija. Prilikom provođenja tih provjera, Agencija uzima u obzir ulogu investicijskih društava na tržištima kapitala te razmatra mogući učinak svojih odluka na stabilnost financijskog sustava u onim državama članicama na koje se to može odnositi.
(3) U svrhu utvrđivanja okolnosti iz članka 192. stavka 2. ovoga Zakona Agencija također razmatra omogućuju li investicijskom društvu ispravci vrijednosti za pozicije ili portfelje u knjizi trgovanja, kako je navedeno u članku 105. Uredbe (EU) br. 575/2013, da u kratkom vremenskom razdoblju proda svoje pozicije ili ih zaštiti od rizika bez stvaranja značajnih gubitaka u uobičajenim tržišnim uvjetima.
(4) Provjere i procjene iz članka 192. stavka 2. točaka 1. i 3. ovoga Zakona uključuju i:
1. izloženost investicijskog društva prema kamatnom riziku koji proizlazi iz netrgovinskih aktivnosti, posebno kod investicijskih društava čija ekonomska vrijednost uslijed iznenadne i neočekivane promjene kamatnih stopa od 200 baznih bodova ili promjene definirane smjernicama EBA-e padne za više od 20% njegovoga regulatornog kapitala
2. izloženost investicijskog društva riziku prekomjerne financijske poluge, koji se odražava u pokazateljima prekomjerne financijske poluge, uključujući omjer financijske poluge, određen u skladu s člankom 429. Uredbe (EU) br. 575/2013, uzimajući pritom u obzir model poslovanja investicijskog društva
3. sustave upravljanja, korporativnu kulturu i sposobnost članova uprave i, ako je to primjereno, nadzornog odbora da izvršavaju svoje obveze propisane ovim Zakonom i relevnantim propisima.
(5) Agencija primjenjuje proces provjere i procjene iz članaka 174. i 192. ovoga Zakona, te izriče nadzorne mjere iz članka 201. u skladu s razinom primjene zahtjeva iz Uredbe (EU) br. 575/2013, navedenih u dijelu prvom, glavi II. te Uredbe.
(6) Kada nadležna tijela odstupaju od zahtjeva u vezi s kapitalnim zahtjevima na konsolidiranoj osnovi, koji su određeni člankom 15. Uredbe (EU) br. 575/2013, zahtjevi iz članaka 174. i 192. ovoga Zakona primjenjuju se na nadzor investicijskih društava na pojedinačnoj osnovi.
Predmet i opseg nadzora nad ostalim subjektima nadzora sa sjedištem u Republici Hrvatskoj
Članak 194.
(1) Agencija je sukladno odredbama ove Glave ovlaštena provoditi nadzor nad poslovanjem sljedećih subjekata iz članka 683. stavka 1. u opsegu koji je potreban za provjeru posluje li subjekt nadzora u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugih relevantnih propisa:
1. kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i njena podružnica izvan Republike Hrvatske, u dijelu poslovanja koji se odnosi na investicijske usluge i aktivnosti i druge poslove i obveze koje kreditna institucija ima prema odredbama ovoga Zakona
2. društvo za upravljanje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj u dijelu poslovanja koji se odnosi na investicijske usluge i aktivnosti i druge poslove i obveze koje društvo za upravljanje ima prema odredbama ovoga Zakona.
(2) Agencija je temeljem nadzora iz stavka 1. ovoga članka subjektu nadzora ovlaštena izreći nadzorne mjere iz članka 201. ovoga Zakona.
(3) Ako je to primjenjivo, o nadzornim mjerama iz stavka 3. ovoga članka Agencija izvještava drugo nadležno nadzorno tijelo.
Predmet i opseg nadzora nad podružnicom investicijskog društva sa sjedištem u državi članici
Članak 195.
(1) Neovisno o nadležnostima nadležnog tijela matične države članice iz članka 150. ovoga Zakona, Agencija je ovlaštena provoditi izravni nadzor nad podružnicom investicijskog društva iz države članice, a u svezi zaštite javnog interesa ili urednog funkcioniranja tržišta kapitala.
(2) Nadležno tijelo matične države članice ovlašteno je sudjelovati u izravnom nadzoru iz stavka 1. ovoga članka, neovisno o tome tko obavlja izravni nadzor nad poslovanjem podružnice.
(3) Kada u nadzornim aktivnostima iz ovoga članka sudjeluju dva ili više nadležnih tijela država članica, ESMA može, s ciljem ujednačavanja nadzorne prakse, sudjelovati u djelatnostima zajedničkih nadzora.
(4) Mjere predostrožnosti koje je Agencija prema odredbama članka 148. ovoga Zakona ovlaštena poduzeti prema investicijskom društvu iz stavka 1. ovoga članka ne smiju imati diskriminirajući ili ograničavajući tretman koji se temelji na činjenici da investicijsko društvo ima odobrenje za rad u drugoj državi članici.
(5) Nakon obavljenog nadzora iz stavka 1. ovoga članka, Agencija će nadležnom tijelu matične države članice priopćiti podatke do kojih je došla, kao i nalaze relevantne za procjenu rizika investicijskog društva ili stabilnost financijskog sustava Republike Hrvatske.
(6) Nadzor iz stavka 1. ovoga članka obavlja se prema odredbama ovoga Zakona i drugih pozitivnih propisa Republike Hrvatske.
Predmet i opseg nadzora nad investicijskim društvom iz države članice kada izravno obavlja investicijske usluge i aktivnosti
Članak 196.
(1) Agencija je ovlaštena za nadzor nad investicijskim društvom iz države članice kada izravno obavlja investicijske usluge i aktivnosti u opsegu potrebnom kako bi se utvrdilo postupa li investicijsko društvo u skladu s obvezama iz članka 147. stavka 4. ovoga Zakona.
(2) U svrhu nadzora iz stavka 1. ovoga članka Agencija može od investicijskog društva iz druge države članice zahtijevati dostavu podataka i evidencija o poslovanju investicijskog društva u Republici Hrvatskoj.
(3) Agencija je kao mjere iz članka 148. stavka 3. ovoga Zakona ovlaštena izreći sve mjere u okviru svojih ovlasti izricanja nadzornih mjera iz članka 201. ovoga Zakona.
Predmet i opseg nadzora nad poslovanjem podružnice društva iz treće zemlje
Članak 197.
(1) Nadzor nad poslovanjem podružnice investicijskog društva sa sjedištem u trećoj zemlji, Agencija obavlja na način i u opsegu obavljanja nadzora nad investicijskim društvom sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.
(2) Agencija je ovlaštena provoditi nadzor nad poslovanjem subjekata nadzora iz stavka 1. ovoga članka u skladu s odredbama ovoga Poglavlja, u opsegu koji je potreban za provjeru posluje li subjekt nadzora u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugih relevantnih propisa i provedbenih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona ili drugih relevantnih propisa s kojima je u skladu dužan postupati.
(3) Agencija je temeljem nadzora iz stavka 2. ovoga članka subjektu nadzora ovlaštena izreći nadzorne mjere iz članka 217. ovoga Zakona.
(4) Ako je to primjenjivo, o nadzornim mjerama iz stavka 3. ovoga članka Agencija izvještava nadležno nadzorno tijelo treće zemlje.
Predmet i opseg nadzora nad vezanim zastupnikom
Članak 198.
(1) Agencija je nadležna za obavljanje nadzora nad vezanim zastupnikom investicijskog društva upisanog u registar iz članka 94. ovoga Zakona, u mjeri i opsegu kao nad investicijskim društvom.
(2) Kada Agencija obavlja nadzor nad vezanim zastupnikom investicijskog društva, investicijsko društvo ili kreditna institucija koja ga je imenovala dužna je Agenciji pružiti sve podatke potrebne za nadzor.
(3) Kada utvrdi da vezani zastupnik krši odredbe ovoga Zakona, Agencija je ovlaštena prema investicijskom društvu koje ga je ovlastilo poduzimati odgovarajuće nadzorne mjere iz članka 217. ovoga Zakona, uključujući nalaganje raskida ugovornog odnosa s vezanim zastupnikom.
(4) Ako je osoba iz stavka 1. vezani zastupnik investicijskog društva sa sjedištem u drugoj državi članici, Agencija će postupiti u skladu s odredbama članaka 197. i 198. ovoga Zakona.
(5) Agencija će vezanog zastupnika brisati iz registra vezanih zastupnika ako je donesena mjera nalaganja raskida ugovornog odnosa u skladu sa stavkom 3. ovoga članka.
Predmet i opseg nadzora nad drugim osobama
Članak 199.
(1) Agencija je ovlaštena za nadzor nad osobom za koju postoji osnova sumnje da na području Republike Hrvatske suprotno članku 6. ovoga Zakona obavlja investicijske usluge i aktivnosti iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona ili ako postoji osnova sumnje da obavlja poslove koje sukladno odredbama ovoga Zakona smije obavljati samo vezani zastupnik, uključujući i osobe koje koriste izuzeće iz članka 4. ovoga Zakona.
(2) U svrhu utvrđivanja činjenica i okolnosti iz stavka 1. ovoga članka, nužnih za izvršavanje svojih ovlasti, Agencija može poduzimati sve potrebne radnje kako je propisano člankom 684. ovoga Zakona.
(3) Kada utvrdi da osoba iz stavka 1. ovoga članka suprotno zabrani obavlja investicijske usluge i aktivnosti,ne ispunjava uvjete za primjenu izuzeća iz članka 4. ovoga Zakona ili obavlja poslove koje smije obavljati samo vezani zastupnik a ne nalazi se u registru iz članka 94. ovoga Zakona, Agencija može rješenjem naložiti prestanak odnosno zabranu obavljanja sporne djelatnosti.
(4) Odluku iz stavka 3. ovoga članka Agencija može javno objaviti u skladu s člankom 697. ovoga Zakona.
(5) Na osobe iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe ovoga poglavlja i dijela šestoga ovoga Zakona koje se odnose na subjekte nadzora Agencije iz članka 683. stavka 1. ovoga Zakona.
Plan nadzora
Članak 200.
(1) Vezano uz nadzor iz ovoga poglavlja, Agencija donosi godišnji plan nadzora koji sadrži najmanje:
1. naznaku načina na koji će Agencija obavljati nadzor i rasporediti svoje resurse
2. nazive investicijskih društava za koja se planira pojačani nadzor i mjere koje će se u skladu sa stavkom 3. ovoga članka poduzeti
3. plan izravnih nadzora u prostorijama društva, uključujući podružnice i ovisna društva koje imaju poslovni nastan u drugim državama članicama
(2) Plan nadzora iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća:
1. investicijska društva za koje rezultati testiranja otpornosti na stres ili nalaz prethodnih nadzora ukazuju na značajne rizike za njihovo trajno financijsko stanje ili ukazuju na kršenje odredbi ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013
2. investicijska društva koja predstavljaju sistemski rizik za financijski sustav
3. sve druge subjekte nadzora i druge osobe za koje Agencija to smatra potrebnim.
(3) Plan nadzora koji je donesen u skladu sa stavkom 1. ovoga članka ne sprječava nadležno tijelo države članice domaćina u izvršavanju pojedinačnih izravnih provjera i inspekcija djelatnosti podružnica investicijskih društava sa sjedištem u Republici Hrvatskoj na njihovom teritoriju.
(4) Agencija će najmanje jednom godišnje provesti nadzorna testiranja otpornosti na stres za investicijska društva iz stavka 2. točkaka 1. i 2. ovoga Zakona, kako bi se olakšao postupak provjera i procjena iz članaka 192. i 193. ovoga Zakona, prema metodologiji koju utvrđuje EBA svojim smjernicama.
(5) Kada temeljem procjena i provjera iz članaka 192. i 193. Agencija to smatra potrebnim, Agencija, neovisno o donesenom planu nadzora, može:
1. povećati broj ili učestalost neposrednih nazora u investicijskom društvu, uključujući dodane ili učestalije provjere operativnih, strateških ili poslovnih planova institucije i tematske kontrole za praćenje specifičnih rizika za koje je vjerojatno da će se ostvariti
2. uspostaviti kontinuiranu prisutnost Agencije u investicijskom društvu.
(6) Agencija se pri utvrđivanju učestalosti i intenziteta obavljanja nadzora za pojedini subjekt nadzora rukovodi načelom proporcionalnosti, uzimajući u obzir veličinu, utjecaj i značaj subjekta nadzora, pokazatelje njihova poslovanja, kao i prirodu, vrstu, opseg i složenost usluga i aktivnosti koje obavlja te stupanj inovacije proizvoda i usluga koje nudi klijentima.
ODJELJAK 2.
Nadzorne mjere Agencije
Članak 201.
(1) Agencija subjektu nadzora, kada je to primjenjivo, u skladu s ovim Zakonom, rješenjem može izreći jednu ili više sljedećih nadzornih mjera, koje s obzirom na okolnosti i u skladu s člankom 695. ovoga Zakona moraju biti učinkovite i razmjerne:
1. opomenu
2. otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti
3. privremenu zabranu obavljanja usluga i/ili aktivnosti odnosno pravnoj ili fizičkoj osobi zabraniti obavljanje profesionalne djelatnosti
4. privremenu ili trajnu zabranu djelovanja ili ponašanja u suprotnosti s ovim Zakonom
5. privremenu zabranu držanja i/ili raspolaganja financijskim instrumentima i/ili novčanim sredstvima klijenata
6. zabranu oglašavanja i/ili prodaje financijskih instrumenata ili strukturiranih depozita, ako su ispunjeni uvjeti iz članaka 40. do 42. Uredbe (EU) br. 600/2014 ili ako subjekt nadzora nije razvio ili primijenio učinkovit postupak odobravanja proizvoda ili se bitne utvrđene zakonitosti i nepravilnosti odnose na kršenje odredbi članaka 60. do 74. ovoga Zakona
7. ukidanje odobrenja za rad za sve ili pojedine usluge ili aktivnosti u skladu s člankom 45. ovoga Zakona
8. privremenu zabranu obavljanja funkcija u investicijskom društvu, financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu za člana upravljačkog tijela investicijskog društva ili drugu fizičku osobu koja se smatra odgovornom
9. druge razmjerne mjere koje su potrebne da bi subjekt nadzora uskladio svoje poslovanje ili postupanje s odredbama ovoga Zakona i drugih relevantnih propisa, uključujući nalaganje određenih postupanja ili prestanak određenog postupanja koje nije u skladu s ovim Zakonom ili relevantnim propisom.
(2) Izrečene mjere propisane stavkom 1. ovoga članka Agencija može javno objaviti.
(3) Osim mjera iz stavka 1. ovoga članka, Agencija investicijskom društvu može izreći i dodatne nadzorne mjere za upravljanje rizicima iz članka 205. ovoga Zakona te mjere rane intervencije iz članka 214. ovoga Zakona, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.
(4) Nakon donošenja rješenja o izricanju nadzorne mjere Agencija može provesti ponovni nadzor u mjeri i opsegu potrebnom kako bi se utvrdilo je li subjekt nadzora postupio ili postupa u skladu s izrečenim nadzornim mjerama.
Opomena
Članak 202.
(1) Kad se u nadzoru utvrde nezakonitosti i/ili nepravilnosti, a priroda i opseg istih nema značajan utjecaj i posljedice na poslovanje subjekta nadzora, Agencija može subjektu nadzora izreći opomenu.
(2) Opomena može sadržavati i nalog upravi subjekta nadzora da utvrđene nezakonitosti ili nepravilnosti otkloni te rokove u kojima je to dužno u činiti i dinamiku izvještavanja Agencije o poduzetim radnjama i aktivnostima.
(3) Ako u roku iz stavka 2. ovoga članka subjekt nadzora ne ispravi nezakonitosti ili nepravilnost, Agencija može izdati nadzornu mjeru iz članka 203. ovoga Zakona ili bilo koju drugu mjeru koju u skladu s člancima 201. i 204. ocijeni potrebnom.
Otklanjanje nezakonitosti i/ili nepravilnosti
Članak 203.
(1) Kada se u nadzoru utvrde nezakonitosti i/ili nepravilnosti koje je potrebno ispraviti, Agencija će subjektu nadzora rješenjem naložiti mjere za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti i/ili, ako je to primjenjivo, naložiti prestanak postupanja koje predstavlja povredu odredbi ovoga Zakona i/ili drugih relevantnih propisa.
(2) Ako je to primjenjivo, Agencija će u rješenju iz stavka 1. ovoga članka navesti i rokove u kojima je subjekt nadzora dužan otkloniti utvrđene nezakonitosti i/ili nepravilnosti te rokove u kojima je dužan dostaviti izvještaj o poduzetim mjerama.
(3) Izvještaju o poduzetim mjerama iz stavka 2. ovoga članka subjekt nadzora dužan je priložiti dokumentaciju i druge dokaze iz kojih je vidljivo da je subjekt nadzora postupio u skladu s rješenjem iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Kad izvještaj iz stavka 2. ovoga članka nije potpun ili iz dokumentacije u prilogu ne proizlazi da je subjekt nadzora postupio u skladu s rješenjem iz stavka 1. ovoga članka, Agencija će, ovisno o okolnostima, ili naložiti nadopunu izvještaja i rok u kojemu se izvještaj mora nadopuniti ili izreći drugu primjerenu mjeru u skladu sa stavkom 6. ovoga članka.
(5) Agencija može u rješenju iz stavka 1. naložiti subjektu nadzora da izvještaju iz stavka 2. ovoga članka priloži i mišljenje ovlaštenog revizora, ako se utvrđene nezakonitosti i/ili nepravilnosti odnose na vođenje poslovnih knjiga i druge poslovne dokumentacije ili druge bitnije povrede ovoga Zakona i /ili drugih relevantnih propisa.
(6) Ako subjekt nadzora nije postupio u skladu s rješenjem iz stavka 1. ovoga članka u roku ili iz izvještaja i/ili nadopune izvještaja iz stavka 2. ovoga članka ne proizlazi da su nezakonitosti i/ili nepravilnosti otklonjene, Agencija subjektu nadzora može izreći druge primjerene nadzorne mjere iz članka 201. ovoga Zakona.
(7) Ako Agencija iz izvještaja iz stavka 3. ovoga članka, priložene dokumentacije i drugih dokaza zaključi da je subjekt nadzora postupio u skladu s rješenjem iz stavka 1. ovoga članka, na zahtjev subjekta nadzora izdat će obavijest kojom se isto utvrđuje.
Odlučivanje o nadzornim mjerama
Članak 204.
(1) Agencija može subjektu nadzora izreći primjerene nadzorne mjere iz članka 201. ovoga Zakona u svim slučajevima kada je isto potrebno za uspostavljanje zakonitog postupanja uključujući i sljedeće slučajeve:
1. subjekt nadzora nije postupio u skladu s rješenjem Agencije iz članka 203. stavka 1. ovoga Zakona
2. subjekt nadzora nije uspostavio, ne provodi ili redovito ne održava organizacijske, tehničke, kadrovske ili druge uvjete za poslovanje propisane ovim Zakonom ili provedbenim propisom koji te uvjete pobliže uređuje
3. subjekt nadzora posluje u suprotnosti s pravilima poslovnog ponašanja propisanim ovim Zakonom ili je Agencija u postupku nadzora utvrdila da poslovna praksa subjekta nadzora nije u najboljem interesu klijenta
4. u svim ostalim slučajevima kada utvrdi kršenje odredbi ovoga Zakona i/ili relevantnih propisa, a takva mjera je potrebna kako bi se takvo kršenje obustavilo i osiguralo poštivanje ovoga Zakona i drugih relevantnih propisa
regulatorni kapital investicijskog društva padne ispod minimuma propisanog ovim Zakonom.
(2) Ako je to primjenjivo, rješenjem kojim se izriču nadzorne mjere iz članka 201. ovoga Zakona, Agencija će odrediti i rok za poduzimanje istih mjera odnosno trajanja istih te, ako je primjenjivo, uvjete pod kojima mjera prestaje.
(3) Rješenje kojim se izriču nadzorne mjere iz članka 201. ovoga Zakona Agencija će javno objaviti u skladu s člankom 697. ovoga Zakona, a ako je to primjereno, o takvom rješenju Agencija će izvijestiti mjesta trgovanja i središnje klirinško depozitarno društvo i operatera sustava za poravnanje i/ili namiru koji su na temelju tog rješenja subjektu nadzora dužni onemogućiti korištenje članskih prava za vrijeme trajanja nadzorne mjere.
(4) Ako je primjenjivo, Agencija će o rješenju kojim se izriču nadzorne mjere izvijestiti kreditne institucije kod kojih subjekt nadzora ima otvorene račune, središnje klirinško depozitarno društvo i operatera sustava za poravnanje i/ili namiru, koji su po primitku rješenja Agencije dužni subjektu nadzora onemogućiti raspolaganje novčanim sredstvima i/ili financijskim instrumentima klijenata.
(5) Ako je to primjenjivo, subjekt nadzora dužan je Agenciji dostaviti izvještaj o poduzetim mjerama, na koji se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 203. ovoga Zakona.
Dodatne nadzorne mjere za upravljanje rizicima za investicijsko društvo
Članak 205.
(1) Agencija je ovlaštena investicijskom društvu izreći dodatne nadzorne mjere za upravljanje rizicima, ako:
1. utvrdi da investicijsko društvo regulatornim kapitalom ne osigurava pokriće svih rizika i odgovarajuće upravljanje rizicima kojima je ili bi moglo biti izloženo ili
2. utvrdi da nije izgledno da će se temeljem opomene iz članka 202. ovoga Zakona ili preporuke iz članka 212. ovoga Zakona u odgovarajućem vremenskom razdoblju postići poboljšanje strategija, politika i procesa upravljanja rizicima i ocjenjivanja internog kapitala iz članaka 167. i 170. ovoga Zakona.
(2) Ako nastupe okolnosti iz stavka 1. ovoga članka, Agencija je ovlaštena izreći sljedeće dodatne nadzorne mjere za upravljanje rizicima:
1. naložiti investicijskom društvu da osigura regulatorni kapital veći od zahtijevanog prema člancima 92. do 98. Uredbe (EU) br. 575/2013 u vezi s elementima rizika i rizika koji nisu obuhvaćeni člankom 1. te Uredbe
2. naložiti poboljšanje strategija, politika i procesa upravljanja rizicima i ocjenjivanja internog kapitala iz članaka 167. i 170. ovoga Zakona
3. naložiti investicijskom društvu da primjenjuje poseban tretman imovine u smislu kapitalnih zahtjeva
4. naložiti ograničenje predmeta poslovanja, obujam poslovanja unutar određene djelatnosti ili ograničenje poslovne mreže investicijskog društva koju čine investicijsko društvo, podružnica i vezani zastupnik, odnosno naložiti prestanak obavljanja djelatnosti koje predstavljaju pretjerani rizik za stabilnost investicijskog društva
5. naložiti smanjenje rizika vezanih uz investicijske usluge i aktivnosti i s njima povezane pomoćne usluge, proizvode i sustave investicijskog društva
6. naložiti investicijskom društvu da predstavi plan za uspostavu usklađenosti s izrečenim nadzornim mjerama i odredi rok za provedbu plana, uključujući poboljšanja tog plana u vezi s opsegom i rokom
7. naložiti investicijskom društvu ograničavanje varijabilnih primitaka na određeni postotak neto prihoda, kada oni nisu u skladu s održavanjem dobre kapitalne osnove
8. naložiti investicijskom društvu upotrijebiti neto dobit za jačanje regulatornog kapitala
9. naložiti ograničenje ili zabraniti investicijskom društvu raspodjelu dobiti ili kamata dioničarima, članovima ili imateljima instrumenata dodatnog osnovnog kapitala ako zabrana ne ugrožava opstanak investicijskog društva
10. naložiti češće i/ili dodatno izvještavanje, uključujući izvještavanje o pozicijama regulatornog kapitala i likvidnosti
11. naložiti posebne likvidnosne zahtjeve, kao i ograničiti ročne neusklađenosti između imovine i obveza
12. naložiti dodatne objave u skladu s člankom 208. ovoga Zakona.
(3) Agencija će izreći mjeru iz stavka 2. točke 1. ovoga članka posebno ako:
1. investicijsko društvo ne ispunjava zahtjeve iz članka 393. Uredbe (EU) br. 575/2013
2. utvrdi da rizici ili elementi rizika nisu obuhvaćeni kapitalnim zahtjevima iz ovoga Zakona ili iz Uredbe (EU) br. 575/2013
3. nije vjerojatno da će se samo primjenom drugih nadzornih i/ili drugih mjera postići dostatno poboljšanje sustava, procesa, mehanizama i strategija u odgovarajućem vremenskom roku
4. se u nadzoru utvrdi da će neusklađenost sa zahtjevima za primjenu odgovarajućeg pristupa vjerojatno dovesti do neadekvatnosti kapitalnih zahtjeva
5. provjere iz članaka 174., 192. i 193. ovoga Zakona pokažu da je izgledno da će neusklađenost sa zahtjevima za primjenu odabranog pristupa vjerojatno dovesti do neadekvatnosti kapitalnih zahtjeva
6. postoji vjerojatnost da će rizici biti podcijenjeni unatoč usklađenosti s važećim zahtjevima u svezi s upravljanjem rizicima iz ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013
7. investicijsko društvo obavijesti Agenciju u skladu s člankom 377. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 575/2013 da rezultati testiranja otpornosti na stres iz toga članka značajno premašuju njezine kapitalne zahtjeve za portfelj namijenjen trgovanju korelacijama.
(4) Agencija može mjere iz ovoga članka naložiti i u slučaju kada je temeljem podataka prikupljenih u nadzoru izgledno da će investicijsko društvo vjerojatno prekršiti odredbe ovoga Zakona o upravljanju rizicima i/ili adekvatnosti kapitala ili Uredbe (EU) br. 575/2013 u idućih dvanaest mjeseci.
(5) Kada Agencija prilikom nadzora utvrdi da investicijska društva sličnih profila rizičnosti (npr. slični modeli poslovanja ili geografski položaj izloženosti) jesu ili bi mogla biti izložena sličnim rizicima ili predstavljaju slične rizike za financijski sustav, primijenit će jednake metode nadzorne provjere i procjene, o čemu će izvijestiti EBA-u.
(6) Investicijska društva iz stavka 5. ovoga članka, Agencija će posebno utvrditi u skladu s kriterijima iz članka 193. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona.
Kriteriji za odlučivanje o nalaganju dodatnih kapitalnih zahtjeva investicijskom društvu
Članak 206.
Agencija će, temeljem provedenih procjena i provjera iz članka 192. ovoga Zakona, a u svrhu utvrđivanja primjerene razine regulatornog kapitala, ocijeniti potrebu nalaganja dodatnih kapitalnih zahtjeva investicijskom društvu u smislu članka 205. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona radi obuhvaćanja rizika kojima investicijsko društvo jest ili bi moglo biti izloženo, uzimajući u obzir sljedeće:
1. kvantitativne i kvalitativne aspekte procesa ocjenjivanja internog kapitala iz članka 170. ovoga Zakona
2. sustave, procese i mehanizme investicijskog društva za upravljanje rizicima u skladu s provedbenim propisom iz članka 167. stavka 7. ovoga Zakona
3. ishod provjere i procjene koje se provode u skladu s člancima 174., 192. i 193. ovoga Zakona
4. ocjenu sistemskog rizika.
Posebni zahtjevi likvidnosti
Članak 207.
Agencija će, temeljem provedenih procjena i provjera iz članka 192. ovoga Zakona, a u svrhu utvrđivanja primjerene razine zahtjeva likvidnosti, ocijeniti potrebu nalaganja posebnih zahtjeva likvidnosti u smislu članka 205. stavka 2. točke 10. ovoga Zakona radi obuhvaćanja likvidnosnih rizika kojima investicijsko društvo jest ili bi moglo biti izloženo, uzimajući u obzir sljedeće:
1. poslovni model investicijskog društva
2. sustave, procese i mehanizme koje je društvo usvojilo
3. ishod provjere i procjene koje se provode u skladu s člankom 192. i 193. ovoga Zakona
4. sistemski i rizik likvidnosti koji prijeti integritetu financijskog tržišta Republike Hrvatske.
Posebni zahtjevi za objavom podataka
Članak 208.
(1) Agencija može, u skladu s odredbama ovoga Zakona, investicijskom društvu naložiti:
1. objavljivanje podataka iz dijela VIII. Uredbe (EU) br. 575/2013 više od jednom godišnje te odrediti rokove za objavljivanje,
2. korištenje posebnih medija i mjesta za objavljivanje, osim za financijske izvještaje.
(2) Agencija može, ako to ocijeni potrebnim, od investicijskih društava tražiti da jednom godišnje objavljuju, u cijelosti ili upućivanjem na ekvivalentne podatke, opis svoje pravne strukture i strukture upravljanja i organizacijske strukture grupe investicijskog društva u skladu s provedbenim propisom iz članka176. ovoga Zakona.
Izvještavanje i ovlasti EBA-e
Članak 209.
(1) Agencija EBA-u izvještava o funkcioniranju svojeg procesa nadzornih provjera i procjena iz članaka 192. i 193. ovoga Zakona te o metodologiji na kojoj se temelje odluke o poduzetim nadzornim mjerama u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(2) O postupcima i metodologijama iz stavka 1. ovoga članka smjernice donosi EBA.
Procjena internih pristupa
Članak 210.
(1) Na temelju podataka iz izvještaja iz članka 172. ovoga Zakona, Agencija prati raspon iznosa izloženosti ponderiranih rizikom ili kapitalnih zahtjeva, prema potrebi, osim za operativni rizik, za izloženosti ili transakcije u referentnom portfelju, a koji proizlaze iz internih pristupa investicijskog društva.
(2) Najmanje jednom godišnje Agencija procjenjuje kvalitetu internih pristupa investicijskog društva, pri čemu posebnu pozornost posvećuje:
1. onim pristupima koji pokazuju značajne razlike u kapitalnim zahtjevima za istu izloženost
2. pristupima kod kojih postoji osobito velika ili mala različitost te onima kod kojih postoji značajno i sistemsko podcjenjivanje kapitalnih zahtjeva.
(3) Kod procjene kvalitete pristupa investicijskog društva, Agencija primjenjuje standarde za procjenu koje donosi Europska komisija u okviru regulatornih tehničkih standarda.
(4) Procjene iz stavka 3. ovoga članka Agencija razmjenjuje s EBA-om u skladu s postupcima definiranim regulatornim tehničkim standardima koje donosi Europska komisija.
(5) Ako se investicijsko društvo značajno razlikuje od većine usporedivih investicijskih društava ili ako je pristup investicijskih društava neujednačen pa zbog toga postoje velike razlike u rezultatima, Agencija je ovlaštena ispitati razloge za to i ako se može jasno utvrditi da pristup investicijskog društva dovodi do podcjenjivanja kapitalnih zahtjeva, a to se ne može pripisati razlikama u odnosnim rizicima izloženosti ili pozicija, Agencija može izreći nadzorne mjere.
Nadzor nad politikom primitaka
Članak 211.
(1) Agencija u svrhu utvrđivanja trendova i prakse primitaka prikuplja podatke objavljene u skladu s kriterijima za objavljivanje iz članka 450. stavka 1. točaka (g), (h) i (i) Uredbe (EU) br. 575/2013.
(2) Agencija prikuplja podatke o broju fizičkih osoba u svakom investicijskom društvu čija primanja u poslovnoj godini iznose 1 milijun eura u kunskoj protuvrijednosti ili više, koji su u platnim razredima koji iznose 1 milijun eura u kunskoj protuvrijednosti, podatke o odgovornostima navedenih osoba, relevantnom poslovnom području i glavnim elementima primanja, bonusa, dugoročnih nagrada i mirovinskih doprinosa.
(3) Podatke iz stavaka 1. i 2. ovoga članka Agencija dostavlja EBA-i.
Preporuke upravi investicijskog društva
Članak 212.
(1) Kad Agencija u okviru nadzora te provjere i procjene financijske stabilnosti i položaja investicijskog društva, kao i provjere i procjene rizika kojima je investicijsko društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo u svom poslovanju utvrdi slabosti, manjkavosti, nedostatke i nepravilnosti u poslovanju koje nemaju značaj kršenja ovoga Zakona ili na temelju njega donesenih propisa, ili ako smatra potrebnim da investicijsko društvo radi poboljšanja poslovanja, financijske stabilnosti i položaja te smanjenja rizika kojima je izloženo i li može biti izloženo u svom poslovanju, Agencija će upravi investicijskog društva izreći preporuke.
(2) Preporuke sadrže utvrđene i procijenjene značajne rizike i probleme kojima je investicijsko društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo, odnosno utvrđene slabosti, manjkavosti, nedostatke i nepravilnosti iz stavka 1. ovoga članka te smjernice upravi u cilju otklanjanja istih te poboljšanja poslovanja, financijske stabilnosti i položaja te smanjenja rizika kojima je investicijsko društvo izloženo ili može biti izloženo u svom poslovanju.
(3) Uprava investicijskog društva dužna je Agenciji dostaviti plan, rokove i dinamiku postupanja po preporukama Agencije.
ODJELJAK 3.
Rana intervencija
Uvjeti za ranu intervenciju
Članak 213.
(1) Ovaj članak, kao i članci 230. do 234. ovoga Zakona odnose se na investicijsko društvo koje je dužno imati iznos temeljnog kapitala u skladu s članka 10. stavkom 1. ovoga Zakona.
(2) Agencija može investicijskom društvu, ne dovodeći u pitanje ostale nadzorne mjere koje u skladu s ovim Zakonom može izreći subjektima nadzora, naložiti mjere rane intervencije iz članka 214. ovoga Zakona ako je ispunjen bilo koji od sljedećih uvjeta:
1. ako je investicijsko društvo svojim radnjama ili propuštanjem postupilo protivno ovom Zakonu, Uredbi (EU) br. 575/2013 ili drugim relevantnim propisima kojima se uređuje poslovanje investicijskog društva
2. ako je, prema podacima kojima raspolaže, opravdano očekivati da će u bliskoj budućnosti doći do kršenja odredbi ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 575/2013 ili drugih relevantnih propisa kojima se uređuje poslovanje investicijskog društva.
(3) Agencija će utvrditi nastupanje okolnosti iz stavka 2. točke 2. ovoga članka, među ostalim, i u slučaju naglog pogoršanja financijskog stanja investicijskog društva, a na koje upućuju sljedeće okolnosti:
– narušena likvidnost investicijskog društva
– narušena adekvatnost kapitala
– pad regulatornog kapitala
– porast razine financijske poluge investicijskog društva ili
– povećanje koncentracije izloženosti.
(4) Agencija će o izrečenim mjerama temeljem stavka 2. ovoga članka bez odgode izvijestiti sanacijsko tijelo koje je propisano zakonom kojim se uređuje sanacija investicijskih društava.
Mjere rane intervencije
Članak 214.
(1) Kada utvrdi nastupanje neke okolnosti iz članka 213. stavka 2. ovoga Zakona, Agencija može investicijskom društvu izreći sljedeće mjere rane intervencije:
1. provedbu jedne ili više mjera iz plana oporavka
2. izmjenu plana oporavka i dostavu izmijenjenog plana oporavka ako su se okolnosti na kojima se temelji plan oporavka promijenile
3. detaljno razmatranje financijskog stanja investicijskog društva i izradu plana aktivnosti za rješavanje utvrđenih slabosti, kao i vremenski okvir za njegovu provedbu
4. zahtijevati sazivanje glavne skupštine odnosno članova društva ili sama sazvati glavnu skupštinu društva odnosno članove društva s dnevnim redom koji odredi Agencija i, ako je potrebno, izložiti dioničarima odnosno članovima društva izvješće o poslovanju investicijskog
društva koje je Agencija sastavila na temelju obavljenog nadzora
5. razrješenje ili zamjenu jednog ili više članova uprave ili višeg rukovodstva investicijskog društva ako se utvrdi da isti nisu u mogućnosti izvršavati svoje dužnosti
6. izradu plana pregovora o restrukturiranju duga investicijskog društva s pojedinim ili svim vjerovnicima u skladu s planom oporavka, ako je to primjenjivo
7. promjenu u poslovnoj strategiji investicijskog društva
8. promjene pravne ili operativne strukture investicijskog društva
9. dostavu svih potrebnih podataka kako bi se nadopunio plan sanacije i pripremilo investicijsko društvo za moguću sanaciju te za vrednovanje imovine i obveza investicijskog društva kako je to propisano zakonom kojim se uređuje sanacija investicijskih društava.
(2) Osim mjera iz stavka 1. ovoga članka, Agencija može investicijskom društvu naložiti bilo koju mjeru iz ovoga Zakona kao mjeru rane intervencije.
(3) Na postupak izricanja mjera rane intervencije na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona koje se odnose na izricanje nadzornih mjera.
Razrješenje višeg rukovodstva i članova uprave
Članak 215.
Ako se unatoč izrečenim mjerama iz članka 214. ovoga Zakona financijsko stanje investicijskog društva ne poboljša te ako investicijsko društvo i dalje u značajnoj mjeri krši zahtjeve iz ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 575/2013 i drugih relevantnih propisa kojima se uređuje poslovanje investicijskih društava ili ako utvrdi da i dalje postoje značajni nedostaci u poslovanju investicijskog društva, Agencija može:
a) investicijskom društvu naložiti razrješenje pojedinog člana ili svih članova višeg rukovodstva, neovisno o tome jesu li primjereni za obavljanje te funkcije i/ili
b) neovisno o uvjetima iz članka 33. ovoga Zakona ukinuti rješenje kojim je dana suglasnost za obavljanje funkcije člana uprave investicijskog društva, neovisno o tome ispunjava li član uprave uvjete iz članka 28. ovoga Zakona.
Posebni povjerenik
Članak 216.
(1) Kada ocijeni da mjere iz članaka 214. i 215. ovoga Zakona nisu dostatne da isprave situaciju u društvu, Agencija rješenjem može imenovati posebnog povjerenika u investicijskom društvu.
(2) Rješenjem o imenovanju posebnog povjerenika Agencija može imenovati jednog ili više posebnih povjerenika.
(3) Za posebnog povjerenika može se imenovati radnik Agencije ili druga osoba koja ima odgovarajuća stručna znanja i sposobnosti za obavljanje povjerenih dužnosti te koja nije u sukobu interesa.
(4) Rješenjem o imenovanju posebnog povjerenika utvrđuju se posebno:
a) ovlasti i dužnosti posebnog povjerenika
b) ako je to primjereno, radnje posebnog povjerenika koje podliježu prethodnoj suglasnosti Agencije
c) razdoblje na koje je posebni povjerenik imenovan i
d) rokovi redovitog izvještavanja Agencije.
(5) Ovlasti i dužnosti posebnog povjerenika iz stavka 4. točke a) ovoga članka među ostalim uključuju utvrđivanje financijskog položaja, upravljanje poslovanjem ili dijelom poslovanja investicijskog društva s ciljem očuvanja ili obnavljanja financijskog položaja i poduzimanja mjera radi obnove zdravog i stabilnog upravljanja poslovanjem investicijskog društva.
(6) Posebni povjerenik može sazvati glavnu skupštinu dioničara odnosno sazvati članove investicijskog društva te odrediti dnevni red takvog sastanka samo uz prethodnu suglasnost Agencije.
(7) Imenovani posebni povjerenici imaju pravo na naknadu za svoj rad, koju isplaćuje Agencija.
(8) Rješenjem iz stavka 4. ovoga članka posebnom povjereniku mogu se odrediti neke ili sve ovlasti koje uprava investicijskog društva ima u skladu sa statutom ili drugim osnivačkim aktom investicijskog društva, Zakonom o trgovačkim društvima ili ovim Zakonom.
(9) Ako je rješenjem iz stavka 4. ovoga članka posebni povjerenik ovlašten na davanje prethodne suglasnosti na odluke uprave, uprava investicijskog društva ne može donositi odluke samostalno, a odluke donesene bez prethodne suglasnosti posebnog povjerenika su ništetne.
(10) Ako je rješenjem iz stavka 4. ovoga članka određeno da se pojedine radnje ili odluke uprave investicijskog društva mogu poduzeti ili donijeti samo uz suglasnost posebnog povjerenika, ta se činjenica upisuje u sudski registar kao ograničenje u ovlasti zastupanja osoba ovlaštenih za zastupanje investicijskog društva upisanih u sudski registar. Agencija će objaviti svako imenovanje posebnog povjerenika kada je rješenjem iz stavka 4. ovoga članka posebnom povjereniku dana ovlast zastupanja investicijskog društva.
(11) Prijedlog za upis ograničenja iz stavka 10. ovoga članka u sudski registar podnosi Agencija.
(12) Posebni povjerenik dužan je, osim u rokovima utvrđenim rješenjem iz stavka 4. ovoga članka, u roku od 30 dana od imenovanja i prije isteka mandata na koji je imenovan izraditi i Agenciji dostaviti izvješće o financijskom stanju i uvjetima poslovanja investicijskog društva s procjenom financijske stabilnosti, izgledima za daljnje poslovanje društva, kao i radnjama izvršenim tijekom trajanja mandata na koji je imenovan.
(13) Agencija može u bilo kojem trenutku, kada to o cijeni potrebnim, novim rješenjem promijeniti uvjete imenovanja ili opozvati posebnog povjerenika.
(14) Agencija posebnog povjerenika imenuje na razdoblje koje ne može biti duže od 12 mjeseci i može ga produžiti samo iznimno, ako ocijeni da i dalje postoji neki od uvjeta iz članka 213. stavka 1. ovoga Zakona.
(15) Odgovornost za štetu koju posebni povjerenik prouzroči pri obavljanju dužnosti u okviru ovoga Zakona postoji samo ako je šteta prouzročena namjerno ili iz krajnje nepažnje.
(16) Za štetu iz stavka 15. ovoga članka odgovara Agencija.
(17) Ovlasti posebnog povjerenika prestaju:
1. danom isteka razdoblja navedenog u rješenju o imenovanju
2. danom opoziva njegova imenovanja
3. danom donošenja odluke o sanaciji
4. danom imenovanja likvidatora ili
5. danom otvaranja stečajnog postupka.
Nalaganje mjera rane intervencije i imenovanje posebnog povjerenika kada je Agencija konsolidirajuće nadzorno tijelo
Članak 217.
(1) Kada je ispunjen bilo koji uvjet za ranu intervenciju ili uvjeti za imenovanje posebnog povjerenika, Agencija kao konsolidirajuće nadzorno tijelo može matičnom investicijskom društvu u Europskoj uniji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj naložiti mjere rane intervencije ili imenovati posebnog povjerenika. O namjeri donošenja te odluke Agencija izvještava druga nadležna tijela uključena u kolegij nadzornih tijela i EBA-u.
(2) Agencija nalaže mjere iz stavka 1. ovoga članka nakon primitka očitovanja od drugih nadležnih tijela uključenih u kolegij nadzornih tijela, a najkasnije nakon isteka roka za očitovanje. Agencija utvrđuje rok za očitovanje koji ne može biti duži od pet dana. Prije donošenja odluke o tim mjerama Agencija je dužna uzeti u obzir njihov učinak na članice grupe u drugim državama članicama.
(3) Agencija o svojoj odluci iz stavka 1. ovoga članka izvještava druga nadležna tijela uključena u kolegij nadzornih tijela i EBA-u.
(4) Ako nadležno tijelo druge države članice u kojoj je sjedište društva kćeri matičnog investicijskog društva u Europskoj uniji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj namjerava donijeti mjere rane intervencije ili imenovati posebne povjerenike u to društvo kćer i o tome je obavijestilo Agenciju, Agencija će nakon savjetovanja s tim nadležnim tijelom procijeniti učinak tih mjera na matično investicijsko društvo u Europskoj uniji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, na grupu i na druge članice grupe te o toj ocjeni izvijestiti to nadležno tijelo najkasnije u roku od tri dana od dana primitka obavijesti.
(5) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka, ako se Agencija ne slaže s namjerom druge države članice u kojoj je sjedište društva kćeri matičnog investicijskog društva u Europskoj uniji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj da donese mjere rane intervencije ili imenuje posebnog povjerenika u to društvo kćer, Agencija može u istom roku od tri dana zatražiti posredovanje EBA-e u skladu s člankom 19. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1093/2010. Pri tome se primjenjuje odredba stavka 10. ovoga članka. Ako EBA donese odluku u roku od tri dana, Agencija će postupiti u skladu s tom odlukom. Ako EBA ne donese odluku u roku od tri dana, primjenjuje se odluka nadležnog tijela druge države članice o primjeni mjera rane intervencije ili imenovanju posebnog povjerenika u društvo kćer za koje je nadležna.
Članak 218.
(1) Ako više nadležnih tijela namjerava imenovati posebne povjerenike ili naložiti mjere rane intervencije više od jednom investicijskom društvu ili kreditnoj instituciji iz grupe, Agencija će zajedno s drugim nadležnim tijelima razmotriti mogućnost imenovanja istog posebnog povjerenika u dva ili više investicijskih društava ili kreditnih institucija ili usklađenu primjenu mjera rane intervencije na više investicijskih društava ili kreditnih institucija iste grupe. Ta odluka donosi se u roku od pet dana od primitka obavijesti iz članka 217. stavaka 1. ili 4. ovoga Zakona i mora biti u pisanom obliku i obrazložena, pri čemu se u obzir uzima mogući učinak odluke na financijsku stabilnost u dotičnim državama članicama. Agencija će na temelju zajedničke odluke donijeti rješenje i dostaviti tu odluku matičnom investicijskom društvu za koje je nadležna.
(2) Ako postoje različita mišljenja u vezi s donošenjem zajedničke odluke iz stavka 1. ovoga
članka, Agencija kao konsolidirajuće nadzorno tijelo može zatražiti pomoć u postizanju sporazuma od EBA-e u skladu s člankom 31. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(3) Ako zajednička odluka nije donesena u roku iz stavka 1. ovoga članka, Agencija će samostalno odlučiti o nalaganju mjera rane intervencije ili imenovanju posebnog povjerenika u odnosu na investicijska društva za koja je nadležna, pri tome vodeći računa o stavovima i izdvojenim mišljenjima koje su iznijela druga nadležna tijela. Agencija ovu odluku dostavlja matičnom investicijskom društvu za koje je nadležna.
(4) Ako je Agencija ili bilo koje nadležno tijelo u roku iz stavka 1. ovoga članka, a prije donošenja zajedničke odluke zatražilo posredovanje EBA-e u skladu s člankom 19. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1093/2010 i ako EBA donese odluku u roku od tri dana, Agencija će postupiti u skladu s tom odlukom. Ako EBA ne donese odluku u roku od tri dana, primjenjuje se samostalna odluka Agencije iz stavka 3. ovoga članka. Rok od pet dana smatra se rokom za mirenje u smislu Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(5) U slučaju iz stavka 9. ovoga članka, EBA može pomoći pri donošenju zajedničke odluke u odnosu na primjenu mjera rane intervencije iz članka 214. stavka 1. točaka 1., 2., 6. i 8. ovoga Zakona.
Nalaganje mjera rane intervencije i imenovanje posebnog povjerenika kada Agencija nije konsolidirajuće nadzorno tijelo
Članak 219.
(1) Ako je nadležno tijelo druge države članice ujedno i konsolidirajuće nadzorno tijelo za grupu, Agencija sudjeluje, zajedno s konsolidirajućim nadzornim tijelom i drugim nadležnim tijelima članica grupe, u savjetovanju o nalaganju mjera rane intervencije ili imenovanju posebnog povjerenika u odnosu na matično društvo od strane konsolidirajućeg nadzornog tijela.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, ako se Agencija ne slaže s namjerom konsolidirajućeg nadzornog tijela o donošenju mjere rane intervencije ili imenovanju posebnog povjerenika u to matično društvo grupe, Agencija može prije kraja razdoblja savjetovanja zatražiti posredovanje EBA-e u skladu s člankom 19. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1093/2010. Pri tome se primjenjuje odredba stavka 10. ovoga članka. Ako EBA donese odluku u roku od tri dana, Agencija će postupiti u skladu s tom odlukom. Ako EBA ne donese odluku u roku od tri dana, primjenjuje se odluka konsolidirajućeg nadzornog tijela.
(3) Ako Agencija namjerava izreći mjere rane intervencije ili imenovati posebnog povjerenika u investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje je društvo kći matičnog društva u Europskoj uniji, dužna je o tome izvijestiti konsolidirajuće nadzorno tijelo i EBA-u.
(4) Nakon savjetovanja s konsolidirajućim nadzornim tijelom koje ne može trajati duže od tri dana, Agencija će samostalno donijeti odluku iz stavka 3. ovoga članka vodeći računa o procjeni utjecaja tih mjera na ostale članice grupe koju je dostavilo konsolidirajuće nadzorno tijelo. O toj odluci Agencija će izvijestiti konsolidirajuće nadzorno tijelo i ostala nadležna tijela uključena u kolegij nadzornih tijela te EBA-u.
(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, ako je zatraženo posredovanje EBA-e u skladu s člankom 19. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1093/2010, a EBA donese odluku u roku od tri dana, Agencija će postupiti u skladu s tom odlukom. Ako EBA ne donese odluku u roku od tri dana, primjenjuje se odluka Agencije iz stavka 4. ovoga članka.
(6) Ako više nadležnih tijela namjerava imenovati posebne povjerenike ili naložiti mjere rane intervencije više od jednom investicijskom društvu ili kreditnoj instituciji iz grupe, Agencija će zajedno s drugim nadležnim tijelima sudjelovati pri donošenju zajedničke odluke o mogućnosti imenovanja istog posebnog povjerenika u dva ili više investicijskih društava ili kreditnih institucija ili o usklađenoj primjeni mjera rane intervencije na više investicijskih društava ili kreditnih institucija te grupe. Zajednička odluka donosi se u roku od pet dana od primitka obavijesti iz stavka 1. ili 3. ovoga članka i mora biti u pisanom obliku i obrazložena pri čemu se u obzir uzima mogući učinak odluke na financijsku stabilnost u dotičnim državama članicama. Agencija će na temelju zajedničke odluke donijeti rješenje i dostaviti ga članici grupe za koju je Agencija nadležno tijelo.
(7) Ako postoje različita mišljenja u vezi s donošenjem zajedničke odluke iz stavka 6. ovoga članka, Agencija može zatražiti pomoć u postizanju sporazuma od EBA-e u skladu s člankom 31. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(8) Ako zajednička odluka nije donesena u roku iz stavka 6. ovoga članka, Agencija će samostalno odlučiti o nalaganju mjera rane intervencije ili imenovanju posebnog povjerenika u odnosu na investicijska društva za koja je nadležna pri tome vodeći računa o stavovima i izdvojenim mišljenjima koje su iznijela druga nadležna tijela.
(9) Ako je Agencija ili bilo koje nadležno tijelo u roku iz stavka 6. ovoga članka, a prije donošenja zajedničke odluke zatražilo posredovanje EBA-e u skladu s člankom 19. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1093/2010 i ako EBA donese odluku u roku od tri dana, Agencija će postupiti u skladu s tom odlukom. Ako EBA ne donese odluku u roku od tri dana, primjenjuje se samostalna odluka Agencije iz stavka 8. ovoga članka. Rok od pet dana smatra se rokom za mirenje u smislu Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(10) U slučaju iz stavka 9. ovoga članka, EBA može pomoći pri donošenju zajedničke odluke u odnosu na primjenu mjera rane intervencije iz članka 214. stavka 1. točaka 1., 2., 6. i 8. ovoga Zakona.
ODJELJAK 4.
Nadzor na konsolidiranoj osnovi
Način konsolidacije za potrebe nadzora na konsolidiranoj osnovi
Članak 220.
(1) Agencija je konsolidirajuće nadzorno tijelo ako je matično društvo matično investicijsko društvo u RH.
(2) Agencija je konsolidirajuće nadzorno tijelo i ako je matični financijski holding ili matični mješoviti financijski holding matično društvo investicijskog društva.
(3) Agencija će za potrebe nadzora na konsolidiranoj osnovi zahtijevati punu konsolidaciju svih ovisnih investicijskih društava, drugih financijskih institucija, kreditnih institucija, društva za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, društva za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima i društva za pomoćne usluge u grupi investicijskog društva u RH.
Članak 221.
(1) Iznimno od članka 220. stavka 3. ovoga Zakona Agencija može u pojedinom slučaju naložiti proporcionalnu konsolidaciju ako ocijeni da je odgovornost matičnog investicijskog društva i matičnog financijskog holdinga iz grupe investicijskog društva u RH ograničena samo na udjel kapitala koji posjeduje, uzimajući u obzir odgovornost ostalih dioničara zadovoljavajuće solventnosti. Odgovornost ostalih dioničara mora biti jasno utvrđena pisanim dokumentom o međusobnim pravima i obvezama koji je potrebno dostaviti Agenciji na uvid.
(2) Ako je investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj povezano zajedničkim vođenjem s drugim investicijskim društvom, drugom financijskom institucijom, društvom za upravljanje ili društvom za pomoćne usluge, Agencija će odlučiti o načinu konsolidacije.
(3) Agencija će naložiti proporcionalnu konsolidaciju ako postoji odnos sudjelovanja u drugim članicama grupe kojima upravlja investicijsko društvo ili financijski holding iz grupe investicijskog društva u RH, zajedno s jednim ili više društava koja nisu uključena u grupu investicijskog društva u RH, ako je odgovornost tih društava ograničena samo na njihove udjele u kapitalu.
(4) U slučaju odnosa sudjelovanja ili kapitalne povezanosti koji su drugačiji nego što je navedeno u članka 220. stavku 3. ovoga Zakona i stavaka 1. do 6. ovoga članka, Agencija će odlučiti hoće li se i na koji način provesti konsolidacija.
(5) U slučaju uključivanja u grupu investicijskog društva u RH Agencija će odrediti način konsolidacije.
Sporazumi s nadležnim tijelima o suradnji kod nadzora na konsolidiranoj osnovi
Članak 222.
(1) Radi omogućavanja i uspostave djelotvornog nadzora na konsolidiranoj osnovi, Agencija će s drugim nadležnim tijelima uključenim u taj nadzor sklapati pisane sporazume o koordinaciji i suradnji.
(2) Sporazumom iz stavka 1. ovoga članka mogu se tijelu nadležnom za nadzor na konsolidiranoj osnovi povjeriti dodatni poslovi te detaljnije propisati postupak donošenja odluka i suradnje između nadležnih tijela.
(3) Agencija može bilateralnim sporazumom prenijeti nadležnost za nadzor nad ovisnim investicijskim društvom sa sjedištem u Republici Hrvatskoj nadležnom tijelu koje je izdalo odobrenje za rad i koje nadzire njemu matično investicijsko društvo.
(4) Agencija može bilateralnim sporazumom preuzeti nadležnost za nadzor nad investicijskim društvom koje je ovisno investicijskom društvu sa sjedištem u Republici Hrvatskoj od nadležnog tijela koje je izdalo odobrenje za rad i koje nadzire to investicijsko društvo.
(5) Agencija će izvijestiti Europsku komisiju i Vijeće Europske unije o postojanju i sadržaju bilateralnih sporazuma iz ovoga članka Zakona.
Preuzimanje i prijenos nadležnosti za nadzor na konsolidiranoj osnovi
Članak 223.
(1) Agencija je konsolidirajuće nadzorno tijelo kada je nadležnost za takav nadzor preuzela na osnovi sporazuma s nadležnim tijelom druge države članice.
(2) Agencija je konsolidirajuće nadzorno tijelo kada investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i institucija s odobrenjem za rad iz druge države članice imaju isti matični financijski holding, matični mješoviti financijski holding, matični financijski holding iz EU-a ili matični mješoviti financijski holding iz EU-a, ako je u Republici Hrvatskoj sjedište tog financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga.
(3) Agencija je konsolidirajuće nadzorno tijelo kada investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i institucija s odobrenjem za rad iz druge države članice imaju isti matični financijski holding ili matični mješoviti financijski holding, ako niti jedna od tih institucija nema odobrenje za rad u državi članici u kojoj je taj financijski holding ili mješoviti financijski holding osnovan, ako investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ima najveći ukupni bilančni iznos te je takvo društvo, u smislu ovoga Zakona, investicijsko društvo pod kontrolom matičnog financijskog holdinga iz EU-a ili matičnog mješovitog financijskog holdinga iz EU-a.
Članak 224.
(1) Iznimno od odredbi članka 222. ovoga Zakona, Agencija može u pojedinačnom slučaju uzevši u obzir relativni značaj aktivnosti pojedinog člana grupe investicijskog društva u RH u drugim državama članicama u dogovoru s nadležnim tijelima tih država članica prenijeti nadležnost za nadzor na konsolidiranoj osnovi na nadležno tijelo države članice u kojoj je sjedište drugog investicijskog društva člana grupe.
(2) Prije donošenja odluke o prijenosu nadležnosti iz članka 222. stavka 2. ovoga Zakona, Agencija će dati mogućnost matičnom u EU investicijskom društvu, matičnom financijskom holdingu u EU, matičnom mješovitom financijskom holdingu u EU ili investicijskom društvu s najvećim ukupnim bilančnim iznosom, ovisno o slučaju, da iskažu svoje mišljenje o toj odluci.
(3) Agencija će izvijestiti Europsku komisiju i EBA-u o prijenosu nadležnosti iz stavka 2. ovoga članka.
Članak 225.
(1) Konsolidirajuće nadzorno tijelo i nadležno tijelo odgovorno za nadzor ovisnih društava matičnog investicijskog društva u EU, ili matičnog financijskog holdinga u EU ili matičnog mješovitog financijskog holdinga u EU, dužni su učiniti sve što je u njihovoj moći kako bi postigli zajedničku odluku o primjeni članaka 170. i 192. ovoga Zakona za određivanje primjerenosti adekvatne visine konsolidirane razine kapitala koja ima grupa u odnosu na njezin financijski položaj, profil rizika i zahtijevanu razinu kapital a za primjenu članka 202. ovoga Zakona na svakog subjekta unutar grupe i na konsolidiranoj osnovi.
(2) Zajednička odluka iz stavka 1. ovoga članka i bilo koja odluka donesena u nedostatku zajedničke odluke, ažurira se na godišnjoj osnovi ili, u iznimnim okolnostima, kad nadležno tijelo odgovorno za nadzor ovisnih društava matičnog investicijskog društva u EU, matičnog financijskog holdinga u EU ili matičnog mješovitog financijskog holdinga u EU, uloži pisani i u potpunosti obrazloženi zahtjev konsolidirajućem nadzornom tijelu, radi ažuriranja odluke o primjeni članka 221. ovoga Zakona. U potonjem slučaju, ažuriranje se može rješavati na bilateralnoj osnovi, između konsolidirajućeg nadzornog tijela i nadležnog tijela koje podnosi zahtjev.
Razmjena informacija među nadležnim tijelima država članica
Članak 226.
Agencija će surađivati s nadležnim tijelima drugih država članica te im dostavljati podatke koje su bitne ili koje su relevantne za obavljanje nadzora u skladu s ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013. U tom smislu Agencija će drugom nadležnom tijelu:
1. na njegov zahtjev dostaviti sve podatke koje su relevantne ili se odnose na obavljanje nadzora od strane tog nadležnog tijela ili
2. na vlastitu inicijativu dostaviti sve podatke koje su bitne za obavljanje nadzora od strane tog nadležnog tijela, pri čemu se bitnim podacima smatraju sve one podatke koji bi mogli značajno utjecati na procjenu financijskog stanja investicijskog društva ili financijske institucije u drugoj državi članici.
Članak 227.
(1) Agencija surađuje s EBA-om u skladu s ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013. Agencija dostavlja EBA-i sve podatke u okviru ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013.
(2) Ako Agencija provodi nadzor na konsolidiranoj osnovi matičnog investicijskog društva u EU i investicijskog društva kojeg kontrolira matični financijski holding u EU ili matični mješoviti financijski holding u EU, tada treba nadležnim tijelima iz drugih država članica koja nadziru ovisna društva tim matičnim društvima dostaviti sve relevantne podatke. Kod određivanja opsega relevantnih podataka treba uzeti u obzir značaj tih ovisnih društava za financijski sustav države članice čije nadležno tijelo nadzire to ovisno društvo.
(3) Bitni podaci za procjenu financijske stabilnosti pojedinog člana grupe investicijskog društva u drugoj državi članici su:
1. značajni podaci o strukturi grupe, o svim značajnim investicijskim društvima u grupi i tijelima koja su nadležna za nadzor nad investicijskim društvima u grupi
2. procedure prikupljanja podataka od investicijskih društava u grupi i kontrole tih podataka
3. značajnija nepovoljna kretanja u investicijskim društvima ili u drugom članu grupe koja bi mogla ozbiljno utjecati na druge članove grupe
4. teži prekršaji i nadzorne mjere koje su izrečene investicijskom društvu u skladu s ovim Zakonom, uključujući dodatne nadzorne mjere za upravljanje rizicima iz članka 205. ovoga Zakona i ograničenja za korištenje naprednog pristupa za izračun kapitalnih zahtjeva za operativni rizik iz članka 312. stavka 2. Uredbe (EU) br. 575/2013
5. identifikacija pravne strukture i upravljanja i organizacijske strukture grupe, uključujući sve regulirane subjekte, neregulirana ovisna društva i značajne podružnice koje pripadaju grupi, matična društva, kao i identifikaciju nadležnih tijela reguliranih subjekata u grupi.
(4) Agencija se može obratiti EBA-i ako nadležna tijela nisu priopćila nužne informacije ili ako je zahtjev za suradnjom, posebice za razmjenom relevantnih informacija bio odbijen ili nije bio obrađen u prihvatljivom roku.
Članak 228.
(1) Ako Agencija provodi nadzor investicijskog društva koje kontrolira matično investicijsko društvo u EU i ako su joj potrebni podaci o korištenju pristupa i metodologije za izračun kapitalnih zahtjeva i ograničenja u skladu s ovim Zakonom i Uredbom (EU) 575/2013, tada će od nadležnog tijela za nadzor matičnog investicijskog društva u EU zatražiti podatke dostupne tom tijelu.
(2) Ako su Agenciji u svezi nadzora na konsolidiranoj osnovi za koji je nadležna potrebne podatke o grupi investicijskih društava, a ti podaci su već dostavljene drugom nadležnom tijelu, tada će Agencija, ako je moguće, te podatke zatražiti od tog nadležnog tijela kako bi se izbjeglo duplicirano izvještavanje prema različitim nadležnim tijelima koja su uključena u nadzor.
(3) Agencija će se konzultirati prije donošenja odluke koja je važna za obavljanje nadzora drugih nadležnih tijela država članica s tim nadležnim tijelima o sljedećem:
1. promjenama u dioničkoj, organizacijskoj ili upravljačkoj strukturi investicijskog društva u grupi za koje je potrebno odobrenje nadležnog tijela i
2. težim prekršajima i nadzornim mjerama koje su iz rečene investicijskom društvu u skladu s ovim Zakonom, uključujući dodatne nadzorne mjere za upravljanje rizicima iz članka 205. ovoga Zakona i ograničenja za korištenje naprednog pristupa za izračun kapitalnih zahtjeva za operativni rizik iz članka 172. ovoga Zakona te članka 312. stavka 2. Uredbe (EU) br. 575/2013.
(4) U slučaju iz točke 2. stavka 7. ovoga članka, Agencija će se konzultirati s tijelom nadležnim za nadzor na konsolidiranoj osnovi.
(5) Iznimno od stavaka 3. i 4. ovoga članka, Agencija nije u obvezi konzultirati se s drugim nadležnim tijelima u hitnim slučajevima ili onda kad takva konzultacija može ugroziti djelotvornost odluke. U takvim slučajevima Agencija će bez odgode izvijestiti druga nadležna tijela o donesenoj odluci.
Razmjena informacija za potrebe nadzora na konsolidiranoj osnovi
Članak 229.
(1) U slučaju kada matično društvo i bilo koje njemu ovisno investicijsko društvo imaju sjedište u različitim državama članicama, Agencija će s nadležnim tijelima drugih država članica razmjenjivati sve potrebne informacije za provođenje ili olakšavanje provođenja nadzora na konsolidiranoj osnovi.
(2) U slučaju kada Agencija ne provodi nadzor na konsolidiranoj osnovi, može na zahtjev nadležnog tijela druge države članice odgovornog za provođenje nadzora zatražiti od matičnog društva bilo koju informaciju potrebnu za provođenje nadzora na konsolidiranoj osnovi i proslijediti te podatke nadležnim tijelima drugih država članica.
(3) Prikupljanje ili posjedovanje podataka iz stavka 2. ovoga članka, a koji se odnose na financijski holding, druge financijske institucije, društva za pomoćne usluge, mješoviti holding, matični mješoviti financijski holding u EU i njemu ovisna društva koja nisu investicijska društva te društva koja nisu uključena u nadzor na konsolidiranoj osnovi, ne podrazumijeva nadležnost Agencije na nadzor tih društava na pojedinačnoj osnovi.
(4) Agencija će sastavljati popis matičnih financijskih holdinga i matičnih mješovitih holdinga sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i proslijediti ih nadležnim tijelima drugih država članica, EBA-i i Europskoj komisiji.
Članak 230.
Ako je Agencija nadležna za konsolidirani nadzor matičnih investicijskih društava u EU i investicijskih društava koja su pod kontrolom matičnih financijskih holdinga u EU ili matičnih mješovitih financijskih holdinga u EU dostavljaju sve relevantne informacije nadležnim tijelima u drugim državama članicama koja nadziru ovisna društva tih matičnih društava. Pri utvrđivanju opsega relevantnih informacija uzima se u obzir značaj tih ovisnih društava unutar financijskog sustava u tim državama članicama kao i primjena članaka 192. i 193. ovoga Zakona na nadzor investicijskih društava na pojedinačnoj osnovi, ukoliko nadležna tijela odstupaju od zahtjeva u vezi s kapitalnim zahtjevima na konsolidiranoj osnovi, koji su propisani člankom 15. Uredbe (EU) br. 575/2013.
Kolegij nadzornih tijela
Članak 231.
(1) Kada je Agencija konsolidirajuće nadzorno tijelo, osnovat će kolegij nadzornih tijela za provođenje obveza iz članaka 236., 237. i 240. ovoga Zakona, te u skladu sa zahtjevima koji se odnose na povjerljivost iz stavka 4. ovoga članka i pravu Europske unije, ako je to primjereno, osigurati primjereno usklađivanje i suradnju s mjerodavnim nadležnim tijelima treće zemlje.
(2) Ako EBA sudjeluje u navedenim aktivnostima, smatra se nadležnim tijelom.
(3) Agencija, EBA i druga nadležna tijela preko kolegija nadzornih tijela:
1. međusobno razmjenjuju informacije, dogovaraju podjelu radnih zadataka i dobrovoljni prijenos odgovornosti gdje je to prikladno
2. izrađuju programe nadzornih aktivnosti na osnovi ocjene rizičnosti poslovanja grupe investicijskog društva
3. povećavaju djelotvornost nadzora otklanjanjem višestrukih istovjetnih nadzornih zahtjeva, a osobito u svezi s dobivanjem informacija iz članka 227. stavka 4. i članka 228. stavka 1. ovoga Zakona
4. primjenjuju odredbe članka 237. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona vodeći računa o aktivnostima radnih tijela osnovanih za to područje
5. dosljednu primjenu zahtjeva za upravljanjem rizicima iz ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013 u svim članicama grupe investicijskog društva, ne dovodeći u pitanje diskrecijska prava država članica.
(4) Agencija će usko surađivati s ostalim nadležnim tijelima iz kolegija nadzornih tijela i EBA-om. Zahtjevi koji se odnose na povjerljivost iz članaka 397. i 400. ovoga Zakona, ne sprječavaju nadležna tijela u razmjeni povjerljivih informacija unutar kolegija nadzornih tijela. Osnivanje i djelovanje kolegija nadzornih tijela ne smije utjecati na prava i odgovornosti nadležnih tijela propisanih ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013.
Rad kolegija nadzornih tijela
Članak 232.
(1) Agencija će kao konsolidirajuće nadzorno tijelo u suradnji s drugim nadležnim tijelima pisanim sporazumom urediti osnivanje i rad kolegija.
(2) Agencija može u rad kolegija uključiti:
1. nadležna tijela iz drugih država članica u kojima je sjedište neke od članica grupe investicijskog društva iz RH
2. nadležna tijela iz drugih država članica u kojima investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ima značajne podružnice
3. nadležna tijela odgovorna za nadzor ovisnih društava matičnog investicijskog društva u EU ili matičnog financijskog holdinga u EU ili matičnog mješovitog financijskog holdinga u EU
4. nadležna tijela trećih zemalja, kada je to primjenjivo i ovisno o zahtjevima koji se odnose na povjerljivost koji su po mišljenju svih nadležnih tijela istovjetni zahtjevima iz članaka 563. i 564. ovoga Zakona i
5. središnje banke ESSB-a, prema potrebi.
(3) Agencija predsjeda sastancima kolegija i odlučuje koja nadležna tijela sudjeluju na sastancima ili u određenoj aktivnosti kolegija. Agencija unaprijed izvještava sve članove kolegija o organizaciji sastanaka, glavnim pitanjima o kojima će se raspravljati i potrebnim aktivnostima.
(4) Prilikom donošenja odluke iz stavka 3. ovoga članka Agencija uzima u obzir relevantnost nadzorne aktivnosti planirane za ta tijela, a posebice mogući utjecaj na stabilnost financijskog sustava u dotičnim državama članicama i obveze iz članka 231. ovoga Zakona.
(5) Agencija, primjenjujući odredbe o povjerljivosti iz članaka 563. i 564. ovoga Zakona, izvještava EBA-u o aktivnostima kolegija nadzornih tijela, uključujući i izvanredne situacije, te EBA-i dostavlja sve informacije od osobitog značaja za potrebe nadzornog usklađivanja.
(6) U slučaju neslaganja između nadzornih tijela o funkcioniranju kolegija nadzornih tijela, svako nadležno tijelo može uputiti predmet EBA-i i zatražiti njezinu pomoć u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
Obveze ovisnih društava investicijskog društva i matičnog financijskog holdinga u slučajevima kada je Agencija nadležna za nadzor na konsolidiranoj osnovi
Članak 233.
(1) U slučaju kada Agencija isključi ovisno društvo matičnog investicijskog društva u RH iz grupe investicijskog društva u RH na način propisan člankom 19. Uredbe (EU) br. 575/2013, matično investicijsko društvo u RH je dužno dostaviti informacije nadležnom nadzornom tijelu države u kojoj ovisno društvo ima sjedište na njegov zahtjev, a za potrebe nadzora tog ovisnog društva.
(2) Ovisna društva investicijskog društva ili financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga iz grupe investicijskog društva u RH koja nisu uključena u nadzor na konsolidiranoj osnovi, dužna su na zahtjev Agencije dostaviti informacije iz članka 234. stavka 1. ovoga Zakona potrebne za nadzor pojedinačnih investicijskih društava u grupi investicijskog društva u RH, pri čemu se primjenjuju postupci za prosljeđivanje i provjeru informacija propisani u članku 234. ovoga Zakona.
(3) Upravljačko tijelo financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga mora imati dovoljno dobar ugled, primjerene sposobnosti, znanje i iskustvo u vođenju poslova, kako je propisano člankom 28. ovoga Zakona, vodeći računa o specifičnoj ulozi financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga.
Obveze mješovitog holdinga i njegovih ovisnih društava vezano uz nadzor na konsolidiranoj osnovi
Članak 234.
(1) U slučaju kada je mješoviti holding matično društvo jednom ili više investicijskih društava od kojih je barem jedno investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, mješoviti holding i njemu ovisna društva će, na zahtjev Agencije, izravno ili putem ovisnih društava investicijskog društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dostaviti sve informacije potrebne za nadzor ovisnih investicijskih društava sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.
(2) Agencija ili druga osoba, na temelju ovlaštenja Agencije, može obaviti izravni nadzor s ciljem provjere informacija dobivenih od mješovitog holdinga i njemu ovisnih društava.
(3) U slučaju kada je mješoviti holding ili neko od njemu ovisnih društava društvo za osiguranje, Agencija će surađivati s nadležnim tijelom odgovornima za nadzor tog društva i razmjenjivati podatke koji bi mogli omogućiti i olakšati nadzor nad aktivnostima i općim financijskim položajem nadziranih društava.
(4) U slučaju kada mješoviti holding ili jedno od njemu ovisnih društava ima sjedište u državi članici različitoj od sjedišta ovisnog investicijskog društva, izravni nadzor s ciljem provjere informacija obavit će se u skladu s postupcima iz članaka 248. i 249. ovoga Zakona.
Nadzor mješovitih financijskih holdinga
Članak 235.
(1) Ako se na mješoviti financijski holding primjenjuju jednake odredbe prema ovome Zakonu i prema propisu koji uređuje nadzor financijskih konglomerata, posebice u smislu nadzora na temelju rizika, Agencija može, nakon savjetovanja s drugim nadležnim tijelima odgovornim za nadzor društava kćeri, na te mješovite financijske holdinge primjenjivati samo navedeni propis.
(2) Ako se na mješoviti financijski holding primjenjuju jednake odredbe prema ovome Zakonu i prema Direktivi 2009/138/EZ, posebice u smislu nadzora na temelju rizika, Agencija može, uz suglasnost nadzornog tijela grupe u sektoru osiguranja, na taj mješoviti financijski holding primjenjivati samo odredbe ovoga Zakona koje se odnose na najznačajniji financijski sektor, kao što je definirano propisima koji uređuju nadzor financijskih konglomerata.
(3) Agencija izvješćuje EBA-u i EIOPA-u o odlukama donesenima u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka.
Izvještavanje o izvanrednom stanju
Članak 236.
(1) Ako se pojavi izvanredna situacija, uključujući situaciju opisanu u članku 18. Uredbe (EU) br. 1093/2010 ili situacija nepovoljnih kretanja na tržištima, koja potencijalno ugrožava likvidnost tržišta i stabilnost financijskog sustava u bilo kojoj državi članici u kojoj su članovi te grupe investicijskog društva dobili odobrenje za rad ili u kojoj značajne podružnice imaju poslovni nastan, Agencija će o tome u skladu s člancima 228., 229., 397. i 400. ovoga Zakona upozoriti što je prije moguće EBA-u i sljedeća tijela:
1. središnju banku članicu Europskog sustava središnjih banaka i drugih tijela s ovlastima i odgovornostima za provođenje monetarne politike, kada je ta povjerljiva informacija važna za ostvarenje njihovih ciljeva vezanih za provođenje monetarne politike i održavanje likvidnosti, nadzor nad platnim sustavima, sustavima za kliring i namiru financijskih instrumenata te očuvanje stabilnosti financijskog sustava
2. ministarstvo nadležno za financije, odnosno državno tijelo druge države članice ovlašteno za predlaganje zakona iz područja nadzora kreditnih institucija, financijskih institucija, investicijskih društava i društava za osiguranje, samo za potrebe provođenja nadzora iz svoje nadležnosti
3. ESRB.
(2) Kada Agencija nije konsolidirajuće nadzorno tijelo, a u okviru ovim Zakonom danih ovlasti procijeni da bi moglo nastupiti izvanredno stanje iz stavka 1. ovoga članka, obavijestit će o tome konsolidirajuće nadzorno tijelo u drugoj državi članici koristeći se pritom uspostavljenim kanalima komuniciranja. Ako konsolidirajuće nadzorno tijelo treba informaciju koja je već dostavljena drugom nadležnom tijelu, stupit će u kontakt s tim tijelom kada je to moguće, kako bi se spriječila dvostruko izvještavanje različitih tijela uključenih u nadzor.
Odlučivanja o odobrenjima u slučajevima kada je Agencija nadležno nadzorno tijelo
Članak 237.
(1) U slučajevima kada je Agencija konsolidirajuće nadzorno tijelo, Agencija će osim obveza propisanih ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013 obavljati i sljedeće zadatke:
1. koordinirati prikupljanje i distribuciju relevantnih i bitnih informacija između nadležnih tijela koja su uključena u nadzor na konsolidiranoj osnovi u okviru redovitih aktivnosti i izvanrednih situacija
2. planirati i koordinirati obavljanje nadzora, a osobito u svezi s člancima 167., 170., 219., 192. i 205. ovoga Zakona, a u suradnji s drugim nadležnim tijelima u okviru redovitih aktivnosti i izvanrednih situacija
3. surađivati s nadležnim tijelima drugih država članica u kojima je sjedište drugih investicijskih društava koja su uključena u grupu investicijskog društva u RH, u cilju zajedničkog donošenja odluke o izdavanju odobrenja iz članka 174. ovoga Zakona, kada matično investicijsko društvo u EU i njemu ovisna investicijska društva ili zajedno ovisna investicijska društva matičnog financijskog holdinga u EU ili matičnog mješovitog holdinga u EU, podnesu navedeni zahtjev i
4. planirati i koordinirati obavljanje nadzora, a u suradnji s drugim nadležnim tijelima i ako je to potrebno sa središnjim bankama ESSB-a, u pripremi za izvanredna stanja i tijekom izvanrednih stanja, uključujući nepovoljna kretanja u investicijskim društvima ili na financijskim tržištima, primjenjujući, ako je moguće, uspostavljene kanale komuniciranja za upravljanje krizom.
(2) Planiranje i koordiniranje nadzora uključuje važnije mjere iz članka 239. stavka 6. točke 2. ovoga Zakona, pripreme zajedničkih ocjena stanja, provođenje planova postupanja u kriznim situacijama i izvještavanje javnosti.
Članak 238.
(1) Agencija će potpuni zahtjev iz članka 237. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona bez odgode proslijediti drugim tijelima nadležnim za nadzor investicijskih društava koja su podnijela navedeni zahtjev.
(2) Agencija i ostala nadležna tijela zajednički će odlučiti o zahtjevu iz članka 237. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana zaprimanja potpunog zahtjeva.
(3) Ako nije donesena zajednička odluka, Agencija donosi odluku u roku iz stavka 3. ovoga članka. U obrazloženju odluke, Agencija će navesti stavove i razloge za izdvojeno mišljenje drugih nadležnih tijela.
(4) Odluke iz stavaka 3. i 4. ovoga članka Agencija će bez odgode dostaviti i drugim nadležnim tijelima iz stavka 2. ovoga članka.
(5) Ako Agencija ne uspije ispuniti zadatke iz članka 237. ovoga Zakona ili ako nadležna tijela ne surađuju s Agencijom u mjeri koja je potrebna za ispunjavanje tih zadaća, Agencija se može za pomoć obratiti EBA-i.
Odlučivanje kada Agencija nije konsolidirajuće nadzorno tijelo
Članak 239.
(1) Ako je za nadzor na konsolidiranoj osnovi matično investicijsko društvo u EU ili investicijsko društvo koje kontrolira matični financijski holding u EU ili matični mješoviti financijski holding u EU odgovorno nadležno tijelo druge države članice kojemu je podnesen zahtjev iz članka 174. ovoga Zakona, Agencija će sudjelovati u postupku odlučivanja o tom zahtjevu.
(2) Agencija će u postupku iz stavka 1. ovoga članka, na temelju zajedničke odluke nadležnih tijela ili na temelju odluke nadležnog tijela kojemu je podnesen navedeni zahtjev, po službenoj dužnosti ovisnom investicijskom društvu sa sjedištem u Republici Hrvatskoj izdati odobrenje odnosno odbiti zahtjev.
(3) Odluku iz stavka 2. ovoga članka Agencija će izdati u roku od šest mjeseci od dana primitka obavijesti od nadležnog tijela države članice o donošenju odluke, ako zajedničkom odlukom nije drugačije određeno.
(4) Na postupke izmjena odobrenja iz ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe o postupku odlučivanja o odobrenju.
Odlučivanje u slučajevima kada je Agencija konsolidirajuće nadzorno tijelo
Članak 240.
(1) Agencija kao konsolidirajuće nadzorno tijelo i nadležna tijela drugih država članica odgovorna za nadzor drugih institucija koje su uključene u grupu investicijskog društva u EU, ili ovisnih društava matičnog investicijskog društva u EU, ili matičnog financijskog holdinga u EU ili matičnog mješovitog financijskog holdinga u EU, dužna su poduzeti sve kako bi donijela zajedničku odluku o:
1. primjeni članaka 170. i 193. ovoga Zakona u svrhu određivanja primjerenosti visine konsolidirane razine regulatornog kapitala koju ima grupa investicijskog društva u odnosu na financijski položaj i profil rizičnosti, kao i zahtijevanu razinu regulatornog kapitala za primjenu članka 205. ovoga Zakona za svakog subjekta unutar grupe investicijskih društava pojedinačno, kao i na konsolidiranoj osnovi, i
2. mjerama za rješavanje svih značajnih pitanja i značajnih nalaza u vezi s nadzorom likvidnosti, adekvatnosti organizacije i tretman rizika, kako je propisano provedbenim propisom iz članka 167. stavka 7. ovoga Zakona, te u vezi sa zahtjevima likvidnosti za pojedino investicijsko društvo u skladu s člankom 207. ovoga Zakona nalaganju većeg omjera kapitala i kapitalnih zahtjeva u skladu s člankom 205. ovoga Zakona svakoj pojedinoj članici grupe.
(2) Agencija će na temelju provedenog nadzora i procjene adekvatnosti uspostavljenog postupka procjenjivanja i održavanja internoga kapitala grupe investicijskog društva u EU nadležnim tijelima drugih država članica u kojima je sjedište drugih institucija koje su uključene u grupu investicijskog društva u EU, podnijeti izvješće o procjeni rizičnosti poslovanja grupe investicijskog društva u EU.
(3) Zajedničke odluke iz stavka 1. ovoga članka donose se:
1. za potrebe stavka 1. točke 1. ovoga članka u roku od četiri mjeseca nakon što Agencija dostavi izvješće koje sadrži ocjenu rizika grupe investicijskih društava u skladu s člancima 170., 192.,205. ovoga Zakona drugim nadležnim tijelima
2. za potrebe stavka 1. točke 2. ovoga članka, u roku od mjesec dana nakon što Agencija dostavi izvješće koje sadrži ocjenu profila rizika likvidnosti te grupe investicijskih društava, u skladu s provedbenim propisom iz članka 167. stavka 7. i člankom 207. ovoga Zakona.
U zajedničkim odlukama s dužnom pozornosti se također razmatra procjena rizika društava kćeri, koju provode relevantna nadležna tijela u skladu s člancima 170. i 192. ovoga Zakona.
(4) Zajedničke odluke iz stavka 1. ovoga članka moraju biti obrazložene u dokumentima koje Agencija dostavlja matičnom investicijskom društvu u EU. Ako postoji neslaganje, Agencija će se obratiti EBA-i, na vlastitu inicijativu te na svaki zahtjev bilo kojeg drugog relevantnog nadležnog tijela.
(5) Ako se među nadležnim tijelima ne donese zajednička odluka u rokovima iz stavka 3. ovoga članka, odluku o primjeni provedbenog propisa iz članka 167. stavka 7. članaka 170., i 192. ovoga Zakona članka 205. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona i članka 207. ovoga Zakona na konsolidiranoj osnovi donosi Agencija nakon pažljivog razmatranja procjena rizičnosti poslovanja pojedinih članica grupe investicijskog društva u EU odnosno ovisnih društava koje su provela nadležna tijela. Ako se na kraju razdoblja iz stavka 3. ovoga članka bilo koje od mjerodavnih nadležnih tijela obratilo EBA-i, Agencija odgađa svoju odluku i čeka odluku koju donosi EBA te svoju odluku donosi u skladu s odlukom EBA-e. Agencija će donijeti odluku za svaku pojedinu članicu grupe za koju je Agencija nadležno tijelo.
(6) U slučaju iz stavka 5. ovoga članka odluke svih nadležnih tijela za pojedine članice grupe bit će spojene u jedinstveni dokument, koji će sadržavati obrazloženje svake pojedine odluke, a vezano za procjenu rizičnosti poslovanja svake pojedine članice grupe investicijskog društva u EU, te stavove i izdvojena mišljenja iznesene tijekom roka iz stavka 3. ovoga članka. Ovaj dokument Agencija će dostaviti svim nadležnim tijelima iz stavka 1. ovoga članka i matičnom investicijskom društvu u EU. Ako je od EBA-e zatražen savjet, sva nadležna tijela uzimaju u obzir njezin savjet, te obrazlažu sva značajna odstupanja od njega.
(7) Zajedničke odluke iz stavka 1. ovoga članka i bilo koja odluka iz stavka 3. ovoga članka donesena u nedostatku zajedničke odluke ažuriraju se na godišnjoj osnovi.
Članak 241.
Iznimno od članka 240. stavka 7. ovoga Zakona, kad nadležno tijelo odgovorno za nadzor ovisnih društava matičnog investicijskog društva u EU, ili matičnog financijskog holdinga u EU ili matičnog mješovitog financijskog holdinga u EU, uloži pisani i u potpunosti obrazloženi zahtjev konsolidirajućem nadzornom tijelu, radi ažuriranja odluke o primjeni članka 205. ovoga Zakona. U potonjem slučaju, ažuriranje se može rješavati na bilateralnoj osnovi, između Agencije kao konsolidirajućeg nadzornog tijela i nadležnog tijela koje podnosi zahtjev.
Odlučivanje u slučajevima kada Agencija nije konsolidirajuće nadzorno tijelo
Članak 242.
(1) Ako je za grupu investicijskog društva u EU konsolidirajuće nadzorno tijelo nadležno tijelo druge države članice, Agencija će sudjelovati u postupku donošenja zajedničke odluke:
1. iz područja nadzora i procjene adekvatnosti uspostavljenog postupka procjenjivanja i održavanja internoga kapitala kako bi utvrdili adekvatnu visinu konsolidiranog kapitala na razini grupe investicijskog društva u EU koja odgovara njezinu financijskom stanju i profilu rizičnosti i
2. o nalaganju većeg omjera kapitala i kapitalnih zahtjeva u skladu s člankom 205. ovoga Zakona svakoj pojedinoj članici grupe investicijskog društva u EU i na konsolidiranoj razini.
(2) Agencija će na temelju provedenog nadzora i procjene adekvatnosti uspostavljenog postupka procjenjivanja i održavanja internoga kapitala članice grupe investicijskog društva u EU za koju je Agencija nadležno tijelo, sastaviti izvješće o procjeni rizičnosti njezina poslovanja te ga dostaviti konsolidirajućem nadzornom tijelu.
(3) Ako je zajednička odluka iz stavka 1. ovoga članka donesena, Agencija će na temelju nje donijeti rješenje i dostaviti ga članici grupe investicijskog društva u EU za koju je Agencija nadležno tijelo.
(4) Ako zajednička odluka nije donesena u roku od četiri mjeseca od dana kada je konsolidirajuće nadzorno tijelo podnijelo izvješće o procjeni rizičnosti poslovanja grupe investicijskog društva u EU, Agencija će donijeti odluku iz stavka 1. ovoga članka za svaku pojedinu članicu grupe za koju je Agencija nadležno tijelo, vodeći računa o stavovima i izdvojenom mišljenju konsolidirajućeg nadzornog tijela.
(5) Agencija može podnijeti pisani i obrazloženi zahtjev konsolidirajućem nadzornom tijelu za preispitivanje odluke iz stavka 1. ovoga članka, u dijelu koji se odnosi na nalaganje većeg omjera kapitala i kapitalnih zahtjeva iz stavka 1. točke 2. ovoga članka.
Odlučivanje o statusu značajne podružnice kada Agencija nije konsolidirajuće nadzorno tijelo
Članak 243.
(1) Agencija može konsolidirajućem nadzornom tijelu ili nadležnim tijelima matične države članice uputiti zahtjev da podružnica investicijskog društva iz te države članice koja pruža investicijske usluge na području Republike Hrvatske, dobije status značajne podružnice.
(2) U zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka Agencija će navesti razloge, a osobito:
1. može li privremeni ili trajni prestanak pružanja investicijskih usluga utjecati na likvidnost tržišta i na sustave za kliring i namiru financijskih instrumenata u Republici Hrvatskoj
2. veličinu i značaj podružnice, s obzirom na broj klijenata, za financijski sustav Republike
Hrvatske.
(3) Pri donošenju zajedničke odluke o značajnosti podružnice Agencija će surađivati s konsolidirajućim nadzornim tijelom ili nadležnim tijelima matične države članice.
(4) Odluka iz stavka 3. ovoga članka je obvezujuća.
Članak 244.
(1) Ako Agencija i konsolidirajuće nadzorno tijelo ili nadležna tijela matične države članice u roku od dva mjeseca od dana primitka zahtjeva iz članka 243. stavka 1. ne donesu zajedničku odluku o značajnosti podružnice, Agencija će u roku od iduća dva mjeseca o tome donijeti samostalnu odluku. Pri donošenju samostalne odluke Agencija će voditi računa o stavovima konsolidirajućeg nadzornog tijela ili nadležnih tijela matične države članice.
(2) Odluke iz članka 243. stavka 3. i stavka 1. ovoga članka moraju biti u pisanom obliku i obrazložene, a dostavljaju se nadležnim nadzornim tijelima.
(3) Donošenje odluka iz članka 243. stavka 3. ili stavka 1. ovoga članka ne utječe na ovlasti nadležnog tijela dane ovim Zakonom.
Odlučivanje o statusu značajne podružnice kada je Agencija konsolidirajuće nadzorno tijelo
Članak 245.
(1) Ako Agencija zaprimi zahtjev nadležnog tijela druge države članice da podružnicu investicijskog društva iz Republike Hrvatske koje pruža investicijske usluge na području te države članice smatra značajnom podružnicom, Agencija će surađivati s nadležnim tijelom te države članice pri donošenju zajedničke odluke o značajnosti podružnice.
(2) Odluka iz stavka 1. ovoga članka mora biti u pisanom obliku i obrazložena, a dostavlja se relevantnim nadležnim tijelima.
(3) Ako zajednička odluka o značajnosti podružnice nije donesena u roku od dva mjeseca od dana zaprimanja zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka, a nadležno tijelo te države članice u roku od iduća dva mjeseca donese odluku da se podružnici iz stavka 1. ovoga članka dodjeljuje status značajne podružnice, ta odluka obvezujuća je i za Agenciju.
(4) Agencija će nadležnim tijelima države članice u kojoj investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ima značajnu podružnicu proslijediti informacije iz članka 227. stavka 2. točaka 3. i 4. ovoga Zakona te u suradnji s tim nadležnim tijelima planirati i koordinirati aktivnosti iz članka 237. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona.
(5) Ako u investicijskom društvu iz stavka 1. ovoga članka nastane izvanredno stanje, Agencija će bez odgađanja o tome izvijestiti osobe iz članka 236. stavka 1. ovoga Zakona.
Osnivanje kolegija nadzornih tijela za značajne podružnice
Članak 246.
(1) Ako kolegij nadzornih tijela iz članka 231. ovoga Zakona nije osnovan, a investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ima značajne podružnice u drugim državama članicama, Agencija će osnovati kolegij nadzornih tijela i predsjedati njime kako bi se omogućila suradnja uređena člancima 226. do 228. i člankom 237. stavkom 1. točkom 3. ovoga Zakona te razmjena informacija iz članka 227. stavka 2. točaka 3. i 4. ovoga Zakona.
(2) Nakon konzultacija s relevantnim nadležnim tijelima Agencija će pisanim aktom urediti osnivanje i rad kolegija iz stavka 1. ovoga članka. Agencija će odrediti koja će od nadležnih nadzornih tijela prisustvovati sastancima ili na drugi način sudjelovati u radu kolegija, vodeći računa o mogućem utjecaju planiranih nadzornih aktivnosti na stabilnost financijskog sustava u njihovim državama.
(3) Agencija će pravodobno i redovito izvještavati sve članove kolegija nadzornih tijela o planiranim sastancima i glavnim pitanjima koja će biti predmet rasprave te o zauzetim stavovima i poduzetim mjerama.
Nadzor nad transakcijama unutar grupe
Članak 247.
(1) Kada je mješoviti holding matično društvo jednog ili više investicijskih društava od kojih je barem jedno investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, Agencija provodi nadzor nad svim transakcijama između investicijskih društava i mješovitog holdinga i njemu ovisnih društava.
(2) Investicijska društva iz stavka 1. ovoga članka dužna su:
1. uspostaviti odgovarajuće postupke upravljanja rizicima i sustave unutarnjih kontrola, uključujući sustav izvještavanja i računovodstvene postupke, s ciljem adekvatnog identificiranja, mjerenja, praćenja i kontrole transakcija unutar grupe s matičnim mješovitim holdingom i njemu ovisnim društvima i
2. neovisno o zahtjevima za izvještavanje o velikim izloženostima kako je propisano za investicijska društva, izvijestiti Agenciju o svakoj značajnoj transakciji unutar grupe s matičnim mješovitim holdingom i njemu ovisnim društvima.
(3) Agencija provodi nadzor nad postupcima i značajnijim transakcijama iz stavka 2. ovoga članka.
(4) Agencija će poduzeti odgovarajuće mjere u slučaju kada transakcije unutar grupe ugrožavaju financijski položaj investicijskog društva.
(5) Agencija će o mjerama i stavka 4. ovoga članka izvijestiti ostala nadležna tijela uključena u nadzor na konsolidiranoj osnovi i Europsku komisiju.
Ovlasti u obavljanju izravnog nadzora
Članak 248.
(1) Ako nadležno tijelo druge države članice predloži u posebnim slučajevima obaviti izravni nadzor poslovanja s ciljem provjere informacija koje se odnose na investicijsko društvo, financijski holding, drugu financijsku instituciju, društvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, društvo za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima, društvo za pomoćne usluge, mješoviti holding, mješoviti financijski holding, ovisna društva iz članka 234. ovoga Zakona ili ovisna društva iz članka 233. stavka 2. ovoga Zakona, a koja imaju sjedište u Republici Hrvatskoj, Agenciji će poslati zahtjev za obavljanje izravnog nadzora poslovanja.
(2) Agencija može postupiti po zahtjevu nadležnog tijela druge države članice na sljedeći način:
1. samostalno obaviti izravni nadzor poslovanja
2. omogućiti nadležnom tijelu druge države članice obavljanje izravnog nadzora poslovanja ili
3. na temelju ovlaštenja Agencije odrediti ovlaštenog revizora ili drugu stručno osposobljenu osobu za obavljanje izravnog nadzora poslovanja.
Članak 249.
(1) U slučaju kada nadležno tijelo druge države članice ne obavlja izravni nadzor poslovanja iz stavka 1. ovoga članka, ima mogućnost sudjelovanja u izravnom nadzoru kojeg obavlja Agencija ili ovlašteni revizor, odnosno druga stručno osposobljena osoba na temelju ovlaštenja Agencije.
(2) Agencija može u posebnim slučajevima obaviti izravni nadzor poslovanja s ciljem provjere informacija koje se odnose na investicijsko društvo, financijski holding, drugu financijsku instituciju, društvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, društvo za pomoćne usluge, mješoviti holding, mješoviti financijski holding, ovisna društva iz članka 234. ovoga Zakona ili ovisna društva iz članka 233. stavka 2. ovoga Zakona, a koja imaju sjedište u drugoj državi članici, te može zatražiti od nadležnog tijela druge države članice da obavi izravni nadzor poslovanja ili to može u činiti samostalno.
Nalaganje nadzornih mjera financijskom holdingu i mješovitom holdingu
Članak 250.
(1) Ako financijski holding, mješoviti holding, mješoviti financijski holding ili odgovorne osobe u tim društvima krše propise ili akte donesene s ciljem provedbe nadzora na konsolidiranoj osnovi, Agencija će naložiti nadzorne mjere privremenog oduzimanja ili trajnog oduzimanja glasačkih prava za udjele u njima ovisnim investicijskim društvima sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.
(2) Agencija će kod nalaganja nadzornih mjera iz stavka 1. ovoga članka, surađivati s nadležnim tijelima drugih država članica, posebno kada središnja uprava ili glavne jedinice financijskog holdinga, mješovitog financijskog holdinga ili mješovitog holdinga nisu smještene u istoj državi članici kao njegovo registrirano sjedište.
Suradnja s trećim zemljama
Članak 251.
(1) U slučaju kada je investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ovisno investicijskom društvu ili financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu sa sjedištem u trećoj zemlji i ne podliježe nadzoru na konsolidiranoj osnovi od strane Agencije ili nadležnog tijela druge države članice, Agencija će provjeriti podliježe li dotično ovisno investicijsko društvo nadzoru na konsolidiranoj osnovi od strane nadležnog tijela treće zemlje, a koji je istovjetan načelima utvrđenima ovim Zakonom i zahtjevima iz dijela prvog glave II. poglavlja 2. Uredbe (EU) br. 575/2013. Agencija će izvršiti tu provjeru na zahtjev matičnog društva, druge nadzirane osobe kojoj je odobren rad u Europskoj uniji ili na vlastitu inicijativu, pri čemu će se savjetovati s ostalim nadležnim tijelima uključenima u nadzor.
(2) Agencija je dužna kod provjere načela konsolidiranog nadzora iz stavka 1. ovoga članka uzeti u obzir moguće opće smjernice EBA-e, Europske komisije i Europskog odbora za bankarstvo o usklađenosti pravila nadzora na konsolidiranoj osnovi kojeg provode nadležna tijela trećih zemalja nad investicijskim društvima čija matična društva imaju sjedište u trećim zemljama s načelima utvrđenima ovim Zakonom. U tom smislu, Agencija je dužna savjetovati se s EBA-om prije donošenja konačne odluke.
Članak 252.
(1) U slučaju kada se utvrdi da u trećoj zemlji ne postoji nadzor na konsolidiranoj osnovi istovjetan načelima utvrđenima ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013, Agencija će na dotično ovisno investicijsko društvo na odgovarajući način primijeniti odredbe ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013 ili druge odgovarajuće nadzorne postupke koji postižu ciljeve nadzora investicijskih društava na konsolidiranoj osnovi. Ovi nadzorni postupci, nakon usuglašavanja s ostalim nadležnim tijelima uključenima u nadzor, bit će odobreni od strane nadležnog tijela koje bi bilo odgovorno za nadzor investicijskih društava na konsolidiranoj osnovi.
(2) Nadzorni postupci priopćuju se drugim uključenim nadležnim tijelima, EBA-i i Europskoj komisiji.
(3) Agencija može u posebnim slučajevima zahtijevati osnivanje financijskog ili mješovitog financijskog holdinga sa sjedištem u jednoj od država članica te može primijeniti odredbe o konsolidiranom nadzoru na konsolidirani položaj tog financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga.
Suradnja s nadležnim nadzornim tijelima
Članak 253.
(1) Ako investicijsko društvo, financijski holding, mješoviti financijski holding ili mješoviti holding kontroliraju jedno ili više ovisnih društava koja su društva za osiguranje ili druga društva koja pružaju investicijske usluge te koja podliježu izdavanju odobrenja za rad, Agencija i tijela koja nadziru društva za osiguranje ili druga društva koja pružaju investicijske usluge moraju surađivati. Ne dovodeći u pitanje njihove pojedine odgovornosti, ta tijela moraju jedna drugima dostavljati informacije koje bi vjerojatno mogle pojednostaviti njihov posao i omogućiti nadzor poslovanja i cjelokupnog financijskog položaja društava koja nadziru.
(2) Za informacije koje su primljene u okviru nadzora na konsolidiranoj osnovi, a posebno za svaku razmjenu informacija među nadležnim tijelima koja je predviđena ovim Zakonom, vrijedi obveza čuvanja povjerljivosti podataka koja je barem jednaka onoj iz članka 400. ovoga Zakona.
GLAVA II.
FOND ZA ZAŠTITU ULAGATELJA
Područje primjene
Članak 254.
(1) Sustav zaštite ulagatelja u smislu ovoga Zakona provodi i nadzire Agencija.
(2) U svrhu zaštite ulagatelja, odredbama ove glave propisuje se osnivanje i upravljanje Fondom za zaštitu ulagatelja (u daljnjem tekstu: Fond), obveze Članova i operatera Fonda utvrđivanje osiguranog slučaja te isplata zaštićenih tražbina.
(3) Fond formira i njime upravlja pravna osoba koja je za to dobila odobrenje Agencije (u daljnjem tekstu: Operater Fonda) ili Agencija.
(4) Odredbe ove glave koje se odnose na Operatera Fonda, na odgovarajući način odnose se na Agenciju kada upravlja Fondom.
Članak 255.
(1) Članstvo u Fondu je u skladu s člankom 36. ovoga Zakona obvezno za sljedeća društva s registriranim sjedištem u Republici Hrvatskoj, kada obavljaju investicijske usluge i aktivnosti iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona te kada obavljaju pomoćnu investicijsku uslugu iz članka 5. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona:
1. investicijsko društvo koje je ovlašteno držati novčana sredstva i/ili financijske instrumente klijenata
2. kreditnu instituciju koja pruža investicijske usluge i/ili obavlja investicijske aktivnosti na temelju odobrenja u skladu sa zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija.
(2) Članstvo u Fondu je obvezno i za društvo za upravljanje kada pruža investicijske usluge iz članka 5. stavka 1. točaka 4. i 5. ovoga Zakona.
(3) Društva iz stavaka 1. i 2. ovog članka, u smislu ove glave, nazivaju se Članovi Fonda.
Članak 256.
(1) Odredbe ove glave na odgovarajući način primjenjuju se na podružnice investicijskih društava, kreditnih institucija i društva za upravljanje iz države članice, ako one ne sudjeluju u sustavu zaštite ulagatelja u državi u kojoj imaju registrirano sjedište, ili ako taj sustav u državi sjedišta ne pruža odgovarajuću zaštitu ulagatelja u iznosu koji je barem jednak onome koji je propisan ovom glavom.
(2) Odredbe ove Glave na odgovarajući način primjenjuju se na investicijska društva i kreditne institucije koje distribuiraju strukturirane depozite u smislu članka 7. stavka 5. ovooga Zakona
Članak 257.
(1) Odredbama ove glave uređuje se zaštita tražbina klijenata Člana Fonda, a koju Član Fonda nije u mogućnosti isplatiti ili vratiti klijentu, u slučaju:
1. kad je nad Članom Fonda otvoren stečajni postupak ili
2. ako Agencija rješenjem utvrdi da je kod Člana Fonda nastupila nemogućnost ispunjavanja obveza prema klijentima na način da ne može izvršiti novčanu obvezu i/ili vratiti financijske instrumente, koje je držao za račun klijenta, administrirao ili s njima upravljao, a nije izgledno da će se te okolnosti u dogledno vrijeme bitno promijeniti.
(2) Odluke iz stavka 1. ovoga članka bez odgode dostavljaju se Operateru Fonda.
(3) Postupak i kriterije za utvrđivanje nastalog slučaja iz stavka 1. točke 2. ovoga članka, Agencija će propisati provedbenim propisom.
Zaštićene tražbine
Članak 258.
(1) Tražbine klijenta osigurane primjenom odredbi ove glave su:
1. novčana sredstva koja Član Fonda duguje klijentu ili koje pripadaju klijentu, a koje je Član Fonda primio ili drži za klijenta u vezi s ugovorenim investicijskim uslugama ili pomoćnom uslugom iz članka 5. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona.
2. financijski instrumenti koji pripadaju klijentu Člana Fonda, a koje Član Fonda drži, administrira ili s njima upravlja za račun svoga klijenta, u vezi s investicijskim uslugama ili pomoćnom uslugom iz članka 5. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona.
(2) U slučaju osnove sumnje da tražbina klijenta Člana Fonda proizlazi iz transakcije povezane s pranjem novca ili financiranjem terorizma, isplata tražbine klijenta neće se izvršiti do pravomoćnosti sudske odluke o povezanosti transakcije iz koje je tražbina nastala s pranjem novca ili financiranjem terorizma, neovisno o rokovima iz članka 270. stavka 2. ovoga Zakona.
(3) Iznos zaštićenih tražbina klijenta kod jednog Člana Fonda obračunavat će se kao ukupan iznos potraživanja klijenta iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka, bilo da ih Član Fonda drži na jednom ili više računa, po jednoj ili više ugovornih osnova ili u svezi jedne ili više investicijskih usluga, do visine osiguranog iznosa iz članka 261. ovoga Zakona, u koji iznos su uključene i kamate do dana otvaranja stečajnog postupka nad Članom Fonda ili dana objave rješenja Agencije o nastupanju slučaja iz članka 266. ovoga Zakona.
Članak 259.
(1) Iz primjene odredbi ove glave izuzeta su sredstva klijenata kreditnih institucija tražbine koje su osigurane zakonom koji uređuje osiguranje depozita u kreditnim institucijama radi zaštite deponenata u slučaju nedostupnosti depozita.
(2) Iz primjene odredbi ove glave izuzete su tražbine klijenata Članova Fonda proizašle iz transakcije za koju je pravomoćnom sudskom presudom utvrđeno da je povezana s pranjem novca ili financiranjem terorizma.
Članak 260.
(1) Tražbine koje se odnose na zajedničko ulaganje na koje dvije ili više osoba imaju pravo kao članovi tržišnog partnerstva, poslovnog udruženja ili grupacije slične prirode koja nema pravnu osobnost, za potrebe ove glave, za potrebe izračuna iznosa visine osigurane tražbine se zbrajaju te će ih se smatrati kao da proizlaze iz investicije jednog ulagatelja.
(2) Ako ulagatelj nema neograničeno pravo raspolaganja novčanim sredstvima ili financijskim instrumentima, osoba koja ima neograničeno pravo raspolaganja dobit će kompenzaciju, pod uvjetom da se tu osobu može identificirati prije dana objave rješenja iz članka 266. ovoga Zakona.
(3) Ako dvije ili više osoba imaju neograničeno pravo raspolaganja novčanim sredstvima ili financijskim instrumentima, udio svake od navedenih osoba uzet će se u obzir kada se utvrđuje iznos iz članka 261. ovoga Zakona, prema pravilima prema kojima se upravlja novčanim sredstvima ili financijskim instrumentima. Ova se odredba ne odnosi na subjekte za zajednička ulaganja.
(4) U smislu ovoga članka, zajedničko ulaganje znači ulaganje koje se provodi za račun dvije ili više osoba ili nad kojim dvije ili više osoba imaju prava koja se mogu koristiti na temelju potpisa jedne ili više tih osoba.
Iznos osigurane tražbine
Članak 261.
(1) Tražbine klijenta iz članka 260. ovoga Zakona osigurane su do vrijednosti od najviše 150.000 kuna po klijentu Člana Fonda.
(2) Sve zaštićene tražbine do iznosa propisanog stavkom 1. ovoga članka, isplatit će se u potpunosti.
(3) U postupku obeštećenja na utvrđeni iznos tražbine, utvrđivat će se i isplaćivati kamate do dana otvaranja stečajnog postupka nad Članom Fonda ili dana objave rješenja Agencije o nastupanju slučaja iz članka 266. ovoga Zakona, ako klijent Člana Fonda iste u postupku potražuje.
Klijent čije su tražbine osigurane sustavom zaštite ulagatelja
Članak 260.
(1) U smislu ove glave, klijent čije su tražbine zaštićene odredbama ove glave je svaka fizička ili pravna osoba čija novčana sredstva ili financijske instrumente Član Fonda drži, administrira ili njima upravlja za račun svoga klijenta, vezano uz investicijsku uslugu ili pomoćnu uslugu iz članka 5. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona ugovorenu s klijentom.
(2) Klijentom iz stavka 1. ovoga članka ne smatra se, neovisno o državi sjedišta:
1. kreditna institucija
2. investicijsko društvo
3. financijska institucija
4. društvo za osiguranje
5. subjekt za zajednička ulaganja
6. mirovinski fond
7. pravna osoba članica grupe Člana Fonda
8. pravna ili fizička osoba koja sudjeluje s više od 5% udjela s pravom glasa u temeljnom kapitalu u Članu Fonda
9. društvo koje je matično ili ovisno društvo u odnosu na Člana Fonda
10. članovi uprave i nadzornog odbora, odnosno upravnog odbora Člana Fonda, ako su te osobe na navedenim položajima ili zaposlene u Članu Fonda na dan otvaranja stečajnog ili likvidacijskog postupka, ili na dan objave rješenja Agencije o nastupanju osiguranog slučaja, ili su na tim položajima bile zaposlene tijekom tekuće ili prethodne financijske godine
11. vezani zastupnici Člana Fonda, a koji u tom svojstvu djeluju na dan otvaranja stečajnog ili likvidacijskog postupka nad investicijskim društvom, ili na dan objave rješenja Agencije o nastupanju osiguranog slučaja, ili su u tom svojstvu djelovali tijekom tekuće ili prethodne financijske godine
12. osobe odgovorne za reviziju financijskih izviješća Člana Fonda te osobe odgovorne za pripremu i pohranu računovodstvene dokumentacije Člana Fonda i izradu financijskih izvještaja
13. članovi uprave, nadzornog odbora, odnosno upravnog odbora te osobe koje u vlasništvu imaju 5 ili više posto udjela u društvu koje je matično ili ovisno društvo u odnosu na Člana Fonda te osobe koje su odgovorne za reviziju financijskih izvještaja tog društva
14. bračni ili izvanbračni drugovi te srodnici do drugog stupnja u ravnoj liniji i drugog stupnja u pobočnoj liniji osoba iz točaka 10. do 13. ovoga stavka
15. klijenti Člana Fonda čije je neispunjenje obveze prema Članu Fonda pridonijelo nastupanju osiguranog slučaja.
Fond za zaštitu ulagatelja
Članak 263.
(1) Sredstva Fonda koriste se za isplatu zaštićenih tražbina klijenata Člana Fonda koji nije u mogućnosti ispunjavati svoje obveze u slučaju nastupanja uvjeta iz članka 257. stavka 1. ovoga Zakona, nakon što Agencija donese rješenje iz članka 266. ovoga Zakona.
(2) Način uplate doprinosa i upravljanje sredstvima Fonda podrobnije propisuje Operater Fonda pravilima koja odobrava Agencija.
(3) Pravila iz stavka 2. ovoga članka obvezno moraju sadržavati:
1. način upravljanja sredstvima Fonda
2. način i postupak naplate doprinosa Članova Fonda
3. način i postupak obeštećenja
4. postupak obavještavanja javnosti, a posebice klijenata Člana Fonda koji nije u mogućnosti ispuniti svoje obveze
5. postupak istupanja iz članstva u Fondu
6. iznos naknade za upravljanje Fondom
7. postupak obavještavanja Agencije o radu Fonda.
Financijski izvještaji Fonda
Članak 264.
(1) Operater Fonda dužan je za Fond izraditi polugodišnje i godišnje financijske izvještaje sukladno propisima kojima se uređuje računovodstvo poduzetnika i primjena standarda financijskog izvještavanja.
(2) Polugodišnji financijski izvještaji Fonda Operater je dužan dostaviti Agenciji u roku od dva mjeseca od isteka prvog polugodišta.
(3) Godišnje financijske izvještaje Fonda zajedno s revizorskim izvješćem Operater je dužan dostaviti Agenciji u roku od petnaest dana od dana zaprimanja revizorskog izvješća, a najkasnije u roku od četiri mjeseca od zadnjeg dana poslovne godine.
(4) Agencija će provedbenim propisom propisati sadržaj i strukturu financijskih izvještaja Fonda te način njihovoga dostavljanja Agenciji.
(5) Agencija može od revizora koji je obavio reviziju godišnjih financijskih izvještaja Fonda zatražiti dodatna obrazloženja u svezi s obavljenom revizijom i revizorskim izvješćem.
(6) Ako godišnji financijski izvještaji iz stavka 3. ovoga članka nisu izrađeni sukladno važećim propisima i standardima financijskog izvještavanja te pravilima struke, Agencija može odbiti godišnje financijske izvještaje, a Operater Fonda dužan je za Fond ponovo izraditi godišnje financijske izvještaje, osigurati obavljanje zakonske revizije tih izvještaja te revizorsko izvješće, uključujući i relevantne financijske izvještaje, dostaviti Agenciji u roku koji je svojim rješenjem odredila Agencija. Novu zakonsku reviziju ne smije obaviti revizor koji je izdao mišljenje o godišnjim financijskim izvještajima koji su odbijeni odnosno odbačeni.
(7) Isti revizor može obaviti najviše sedam uzastopnih revizija godišnjih financijskih izvještaja Fonda. Isti revizor ne smije sljedeće četiri godine obavljati reviziju godišnjih financijskih izvještaja Fonda.
(8) U slučaju raskida ugovora o obavljanju revizije, Operater Fonda i revizor dužni su Agenciji u roku od 15 dana pisano obrazložiti razloge za sporazumni raskid ugovora, odnosno ako je ugovor raskinula jedna ugovorna strana obrazložiti razloge raskida, a druga ugovorna strana očitovati se o razlozima za raskid ugovora koje navodi druga ugovorna strana .
(9) Revizor koji obavlja reviziju godišnjih financijskih izvještaja Fonda ne smije pružati, izravno ili neizravno, Fondu bilo koje zabranjene nerevizorske usluge iz članka 5. stavka 1. Uredbe (EU) br. 537/2014 tijekom:
1) razdoblja između početka razdoblja koje je predmet revizije i izdavanja revizorskog izvješća i
2) poslovne godine koja prethodi razdoblju iz točke 1. ovoga stavka u vezi s uslugom osmišljavanja i provedbe postupaka unutarnje kontrole ili upravljanja rizikom povezanih s pripremom i/ili nadzorom financijskih informacija ili osmišljavanje i provedba tehnoloških sustava za financijske informacije.
Utvrđivanje iznosa zaštićenih tražbina
Članak 265.
(1) Operater Fonda, pri utvrđivanju iznosa zaštićene tražbine pojedinog klijenta Člana Fonda, dužan je utvrditi tražbine klijenta prema Članu Fonda na način da u obzir uzme sve zakonske i ugovorne odredbe u svezi svake pojedine tražbine, a osobito je dužan uračunati moguće protutražbine, i to na dan otvaranja stečajnog postupka ili objave rješenja Agencije iz članka 266. ovoga Zakona.
(2) Iznos zaštićene tražbine klijenta Člana Fonda utvrđuje se na dan otvaranja stečajnog postupka ili na dan objave rješenja Agencije iz članka 266. ovoga Zakona.
(3) Vrijednost financijskih instrumenata koje je Član Fonda dužan vratiti klijentu utvrđuje se prema njihovoj tržišnoj vrijednosti, na dan otvaranja stečajnog postupka ili na dan objave rješenja Agencije iz članka 268. ovoga Zakona.
(4) Agencija će provedbenim propisom propisati način utvrđivanja vrijednosti financijskih instrumenata kada istu nije moguće utvrditi na način propisan stavkom 3. ovoga članka.
Nastupanje osiguranog slučaja
Članak 266.
(1) U slučaju nastanka okolnosti iz članka 257. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, nadležni sud će, bez odgode, rješenje o otvaranju stečajnog postupka nad Članom Fonda, dostaviti Agenciji i Operateru Fonda.
(2) Na temelju rješenja nadležnog suda iz stavka 1. ovoga članka te u slučaju nastanka okolnosti iz članka 257. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, Agencija donosi rješenje o nastanku osiguranog slučaja te ga bez odgode dostavlja Operateru Fonda i Članu Fonda koji nije u mogućnosti ispuniti svoje obveze.
(3) Rješenje Agencije iz stavka 2. ovoga članka objavit će se u Narodnim novinama i na mrežnim stranicama Agencije.
Postupanje Operatera Fonda po nastanku osiguranog slučaja
Članak 267.
(1) Operater Fonda dužan je po primitku rješenja Agencije iz članka 266. ovoga Zakona, pokrenuti postupak obeštećenja klijenata Člana Fonda te o tome obavijestiti javnost.
(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka, Operater Fonda dužan je bez odgode objaviti u najmanje jednim dnevnim novinama.
(3) U roku od šezdeset dana od dana objave rješenja Agencije iz članka 266. ovog Zakona u Narodnim novinama, Operater Fonda dužan je u suradnji s ovlaštenim revizorom i ovlaštenim zastupnikom Člana Fonda utvrditi iznose zaštićenih tražbina klijenata, sa stanjem na dan otvaranja stečajnog postupka ili objave rješenja Agencije iz članka 266. ovoga Zakona u Narodnim novinama te sastaviti zapisnik s popisom istih.
(4) Zapisnik iz stavka 3. ovoga članka odmah po sastavljanju Operater Fonda dostavlja Agenciji.
(5) Operater Fonda dužan je, na temelju podataka o klijentima kojima raspolaže svakom klijentu uputiti obavijest s pozivom da podnese zahtjev za obeštećenje.
(6) Klijent zahtjev za obeštećenjem može podnijeti u roku ne duljem od pet mjeseci od dana objave rješenja Agencije iz članka 268. ovoga Zakona u Narodnim novinama.
Uvjeti za naknadno podnošenje zahtjeva
Članak 268.
(1) Iznimno od odredbe članka 267. stavka 6. ovoga Zakona, kada je klijent iz razloga na koje nije mogao utjecati bio spriječen podnijeti zahtjev za obeštećenje u roku iz članka 267., stavka 6. u roku od godine dana od dana objave rješenja Agencije iz članka 266. ovoga Zakona u Narodnim novinama, može naknadno podnijeti zahtjev za obeštećenje. U tom slučaju klijent je dužan uz zahtjev podnijeti i dokaze koji potvrđuju opravdanost razloga za spriječenost.
(2) Klijent iz stavka 1. ovoga članka gubi pravo na isplatu osiguranog iznosa protekom roka od pet godina od dana objave rješenja Agencije iz članka 268. ovoga Zakona u Narodnim novinama.
(3) Sadržaj zahtjeva za obeštećenje iz članka 267. i ovoga članka te priloge propisuje Operater Fonda svojim pravilima.
Članak 269.
Član Fonda dužan je Operateru Fonda na njegov zahtjev bez odgađanja dostaviti:
1. popis klijenata koji imaju pravo na obeštećenje, sa svim evidencijama koje se odnose na tražbine klijenata osigurane ovim Zakonom te eventualnim iznosima tražbina za koje klijenti imaju pravo na obeštećenje
2. ostale podatke koje Operater Fonda smatra potrebnim za utvrđivanje i isplatu zaštićenih tražbina.
Članak 270.
(1) Operater Fonda utvrđeni iznos zaštićenih tražbina iz Fonda isplaćuje na račun klijenta Člana Fonda.
(2) Operater Fonda dužan je klijentu Člana Fonda isplatiti utvrđeni iznos zaštićene tražbine bez odgađanja, a najkasnije u roku od devedeset dana od dana utvrđenja prava na isplatu zaštićene tražbine, odnosno dana utvrđenja iznosa iste, ili iznimno, u daljnjem roku od devedeset dana na temelju posebnog rješenja Agencije.
(3) Pravo na isplatu osiguranog iznosa iz članka 261. ovoga Zakona nije prenosivo, ali se može naslijediti.
Članak 271.
(1) Danom isplate osiguranog iznosa iz članka 263. ovoga Zakona tražbina klijenta prema Članu Fonda umanjuje se za isplaćeni iznos.
(2) Fond ima pravo na povrat isplaćenih osiguranih sredstava od Člana Fonda u stečajnom postupku nad članom odnosno pravo regresa u slučaju kada Agencija donese rješenje iz članka 266. stavka 2. ovoga Zakona.
(3) Zahtjev iz stavka 2. ovoga članka nadležnom sudu podnosi Operater Fonda u ime Fonda.
Članstvo u Fondu
Članak 272.
(1) Članovi Fonda dužni su redovito obračunavati i uplaćivati doprinos u Fond na temelju odredbi ovoga Zakona, provedbenog propisa iz članka 273. stavka 4. ovoga Zakona i pravila Operatera Fonda.
(2) Iznimno, Članu Fonda prestaje obveza iz stavka 1. ovoga članka:
1. od dana kada temeljem rješenja Agencije ili drugog nadležnog tijela prestane obavljati investicijske usluge iz članka 5. i/ili pomoćne usluge iz članka 5. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona
2. kada mu Agencija ili drugo nadležno tijelo privremeno ili trajno ukine odobrenje za rad.
(3) Nakon prestanka važenja odobrenja za rad, zaštita tražbina odnosi će se na tražbine proizašle iz investicijskih usluga i pomoćne usluge iz članka 5. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona pruženih i obavljenih do trenutka izvršnosti rješenja iz stavka 2. ovoga članka.
Doprinos Člana Fonda
Članak 273.
(1) Doprinos Člana Fonda sastoji se od inicijalnog i redovitog doprinosa. Sredstva uplaćena na ime doprinosa nisu povratna.
(2) Član Fonda sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužan je u roku od osam dana od dana zaprimanja rješenja o upisu osnivanja u sudski registar, uplatiti u Fond inicijalni doprinos u iznos od 35.000,00 kuna.
(3) U slučaju da postojeće društvo ulazi u Fond, dužno je na temelju rješenja Agencije u roku od osam dana od dana zaprimanja poziva, uplatiti iznos iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Obračun, način i rokove uplate redovitog doprinosa Agencija će propisati provedbenim propisom.
(5) Način obračuna i visina doprinosa iz stavka 4. ovoga članka temeljit će se na vrsti, opsegu i složenosti investicijskih usluga i aktivnosti i pomoćnih usluga iz članka 5. ovoga Zakona koje Član Fonda pruža i obavlja.
Posljedice neispunjenja obveza od strane člana fonda
Članak 274.
(1) Ako Član Fonda doprinos iz članka 273. ovoga Zakona ne uplati u propisanom roku, Operater Fonda je ovlašten obračunati zakonske zatezne kamate na iznos doprinosa.
(2) O neispunjenju ili neurednom ispunjenju obveza Člana Fonda prema Fondu, Operater Fonda dužan je bez odgode obavijestiti Agenciju.
Vođenje poslovnih knjiga i izvještavanje Agencije i Operatera Fonda
Članak 275.
(1) Član Fonda dužan je organizirati svoje poslovanje i voditi poslovne knjige, poslovnu dokumentaciju i sve ostale evidencije koje se odnose na tražbine klijenata osigurane ovim Zakonom na način koji omogućuje provjeru posluje li Član Fonda u skladu s odredbama ove glave.
(2) Član Fonda koji ima klijente čija su sredstva osigurana po odredbama ove glave, dužan je Agenciji i Operateru Fonda dostavljati podatke iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Agencija provedbenim propisom uređuje rokove i način dostave podataka iz stavka 1. ovoga članka.
Korištenje i zaštita podataka
Članak 276.
(1) Operater Fonda mora čuvati kao poslovnu tajnu podatke o stanju pojedinačnih tražbina koji su obuhvaćeni osiguranjem na temelju ove glave, kao i sve druge podatke, činjenice i okolnosti koje sazna u izvršavanju svojih ovlaštenja i obveza iz glave, u skladu s propisima koji uređuju zaštitu tajnosti podataka.
(2) Operater Fonda može koristiti podatke iz stavka 1. ovoga članka do kojih je došao izvršavajući svoja ovlaštenja i obveze iz ovoga Zakona, isključivo u svrhu za koju su dani te ih ne smije priopćiti trećim osobama ili im omogućiti da ih doznaju ili iskoriste, osim u slučajevima propisanim zakonom.
(3) Odredba stavka 2. ovoga članka odnosi se i na sve fizičke osobe koje u svojstvu radnika ili u drugom svojstvu rade ili su radili za Operatera Fonda.
Nadzor nad izvršavanjem obveza člana fonda
Članak 277.
(1) Nadzor nad izvršavanjem obveza Člana Fonda iz ove glave obavlja Operater Fonda.
(2) O svim nepravilnostima i nezakonitostima o kojima ima saznanja temeljem dostavljenih izvještaja, Operater Fonda je dužan bez odgode obavijestiti Agenciju.
Opseg nadzora Agencije nad upravljanjem fondom
Članak 278.
Agencija provodi nadzor nad Operaterom Fonda u dijelu poslovanja koji je uređen ovom Glavom, što uključuje upravljanje Fondom i postupanje u slučaju utvrđivanja nastupanja okolnosti te obavještavanja i isplate zaštićenih tražbina, u skladu s odredbama ove glave primjenjujući na odgovarajući način odredbe dijela šestoga ovoga Zakona.
Nadzorne mjere Agencije
Članak 279.
(1) Agencija može prema Članu Fonda kao subjektu nadzora poduzeti sve primjerene mjere iz članka 202. ovoga Zakona.
(2) Agencija može prema Operateru Fonda poduzeti sve primjerene mjere iz članka 202. ovoga Zakona.
(3) Mjere iz ovoga članka Agencija može javno objaviti.
Sredstva fonda
Članak 280.
(1) Uplaćeni doprinosi za Fond i ostali prihodi iz stavka 2. ovoga članka koje ostvari Operater Fonda, vode se na posebnom računu otvorenom kod Hrvatske narodne banke i čine Fond.
(2) Sredstva Fonda sastoje se iz:
1. doprinosa Članova Fonda uplaćenih u skladu s odredbama članka 273. ovoga Zakona
2. sredstava naplaćenih u stečajnim postupcima nad Članom Fonda
3. prihoda od ulaganja slobodnih sredstava Fonda
4. ostalih prihoda.
(3) Sredstva Fonda Operater Fonda koristi za isplatu zaštićenih tražbina klijenata za namjenu utvrđenu ovim Zakonom te se ne mogu koristiti u druge svrhe, niti mogu biti predmetom ovrhe protiv Člana Fonda, niti Operatera Fonda.
(4) Sredstva Fonda mogu se ulagati u:
1. vrijednosne papire čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, država članica odnosno država članica OECD-a, i centralne banke tih država
2. obveznice i druge dužničke vrijednosne papire za koje jamči Republika Hrvatska, država članica odnosno država članica OECD-a
3. obveznice i druge dužničke vrijednosne papire čiji je izdavatelj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj, državi članici odnosno državi članici OECD-a.
(5) Ako se sredstva Fonda ulažu u druge financijske instrumente, za to je potrebna posebna odluka Agencije.
(6) Agencija će provedbenim propisom propisati način raspolaganja, evidentiranja i izvještavanja Agencije o sredstvima Fonda.
Naknada za upravljanje fondom
Članak 281.
(1) Operater Fonda ovlašten je od Članova Fonda naplaćivati naknadu za upravljanje Fondom.
(2) Naknada za upravljanje Fondom uplaćuje se godišnje u istovjetnom iznosu za svakog Člana Fonda.
(3) Iznos naknade propisuje Operater Fonda svojim pravilima, u skladu s razumnim poslovnim uvjetima, a odobrava Agencija.
(4) Sredstva prikupljena na ime naknade za upravljanje Fondom mogu se koristiti za:
1. pokriće troškova nastalih u postupku isplate osiguranih iznosa
2. pokriće troškova nastalih u postupku naplate tražbina Operatera Fonda iz stečajne mase Člana Fonda
3. troškove povezane s ulaganjima sredstava Fonda
4. troškove radnika Operatera Fonda i ostale troškove iz poslovanja Operatera Fonda vezane uz osiguranje sredstava ulagatelja.
(5) Za korištenje sredstava iz ovoga članka suprotno propisanom stavkom 4. ovoga članka, potrebno je posebno odobrenje Agencije.
Informiranje o sustavu zaštite ulagatelja
Članak 282.
(1) Član Fonda dužan je u svim prostorima u kojima posluje s klijentima, na vidljivom mjestu, na razumljiv način i na hrvatskom jeziku objaviti podatke vezane uz sustav zaštite ulagatelja na temelju ovoga Zakona.
(2) Na zahtjev klijenta ili potencijalnog klijenta, Član Fonda dužan je pružiti mu informacije vezane za uvjete pod kojima se tražbine klijenata obeštećuju sustavom zaštite ulagatelja.
(3) Članstvo u sustavu zaštite ulagatelja i Fondu Član Fonda ne smije isticati u svrhu svoje promidžbe.
Članak 283.
U slučaju da Fond ne raspolaže dovoljnim sredstvima za obeštećenje klijenata Člana Fonda koji nije u mogućnosti ispunjavati svoje obveze, Operater Fonda će pribaviti sredstva iz kreditne linije otvorene u tu svrhu kod kreditne institucije, pod uobičajenim poslovnim uvjetima, pri čemu za povrat sredstava pribavljenih kreditom solidarno odgovaraju Članovi Fonda.
GLAVA III.
UREĐENO TRŽIŠTE I OSTALA MJESTA TRGOVANJA
POGLAVLJE I.
UREĐENO TRŽIŠTE
ODJELJAK 1.
Opće odredbe
Članak 284.
(1) Poslovanjem uređenog tržišta u Republici Hrvatskoj može upravljati samo burza kao tržišni operater, na temelju odobrenja Agencije.
(2) Burza je odgovorna da uređeno tržište kojim upravlja ispunjava uvjete utvrđene u ovoj glavi Zakona.
(3) Burza je dužna obavljati zadaće vezane uz organizaciju i poslovanje uređenog tržišta pod nadzorom Agencije.
(4) Burza je ovlaštena ostvarivati sva prava koja se odnose na uređeno tržište kojim upravlja temeljem ove glave Zakona.
(5) Burza je dužna poslove iz članka 285. obavljati vodeći se načelima zaštite javnog interesa i stabilnosti tržišta kapitala.
(6) Izraz „nalog“ u kontekstu sustava mjesta trgovanja, u smislu ove glave ima značenje ponude za kupnju ili prodaju financijskih instrumenata.
Djelatnosti burze
Članak 285.
(1) Glavna djelatnost burze, na temelju odobrenja Agencije za rad, mora biti upravljanje uređenim tržištem.
(2) Burza može:
1. upravljati OTP-om ili MTP-om na temelju posebnog odobrenja iz članka 348. ovoga Zakona
2. obavljati usluge dostave podataka iz glave IV. ovoga dijela na temelju posebnog odobrenja Agencije.
(3) Burza je ovlaštena objavljivati podatke iz članka 569. stavka 2. točke 3. ovoga Zakona na svojim mrežnim stranicama.
(4) Burza može osim djelatnosti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, obavljati i druge djelatnosti samo nakon proteka najmanje trideset radnih dana od dana kada je o tome obavijestila Agenciju. Burza ne može obavljati takve druge djelatnosti, kada Agencija donese rješenje iz stavka 11. ovoga članka.
(5) Burza mora prilikom obavljanja svih djelatnosti iz stavka 4. ovoga članka koje nisu vezane uz upravljanje uređenim tržištem, voditi računa da određena djelatnost ne ugrožava kvalitetu i kontinuitet obavljanja glavne djelatnosti burze.
(6) Obavijest iz stavka 4. ovoga članka mora sadržavati obrazloženje o tome da djelatnost koju burza namjerava obavljati neće biti protivne zahtjevima iz stavka 5. ovoga članka.
(7) Agencija može od burze pisanim putem prema potrebi, a najkasnije dvadeseti radni dan od obavijesti iz stavka 4. ovoga članka, zatražiti dodatne podatke potrebne za procjenu zahtjeva iz stavka 5. ovoga članka, uz detaljno navođenje potrebnih podataka.
(8) Razdoblje iz stavka 4. ovoga članka se prekida od dana kada Agencija burzi uputi zahtjev iz stavka 7. ovoga članka do dana zaprimanja odgovora od burze.
(9) Agencija će pisanim putem potvrditi burzi zaprimanje odgovora iz stavka 8. ovoga članka, uz naznaku datuma isteka razdoblja iz stavka 4. ovoga članka.
(10) Daljnji zahtjevi Agencije za nadopunom ili pojašnjenjem podataka ne prekidaju razdoblje iz stavka 4. ovoga članka.
(11) Ako temeljem dostavljenih podataka Agencija nije utvrdila da su ispunjeni kriteriji propisani stavkom 5. ovoga članka, Agencija će navedeno konstatirati rješenjem.
(12) Burzi nije dopušteno izvršavati naloge klijenata uz korištenje vlastitog kapitala ili trgovati za vlastiti račun uparivanjem naloga na bilo kojem uređenom tržištu kojim upravlja.
Statusne odredbe
Članak 286.
(1) Burza se osniva kao dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, u skladu s odredbama ovoga Zakona i zakona kojim se uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava.
(2) Osim kao dioničko društvo, burza se može osnovati i kao Europsko društvo – Societas Europea sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.
(3) Tijela burze su skupština, nadzorni odbor i uprava.
(4) Incijalni kapital burze iznosi najmanje 10.000.000 kuna.
(5) Iznos vlastitih financijskih sredstava burze u obliku propisanom člankom 287. stavcima 2., 3. i 4. ovoga Zakona, nikad ne smije biti manji od iznosa inicijalnog kapitala propisanog stavkom 4. ovoga članka, niti manji od iznosa propisanog člankom 289. stavkom 1. ovoga Zakona.
(6) Sve dionice burze glase na ime i izdaju se u nematerijaliziranom obliku.
(7) Dionice burze mogu se uvrstiti u trgovanje na mjesto trgovanja kojim upravlja odnosna burza, samo uz posebno odobrenje Agencije.
(8) Ako se dionice burze vode na skrbničkom računu, skrbnički račun mora glasiti na ime.
Iznos vlastitih financijskih sredstava burze
Članak 287.
(1) Burza mora imati vlastita financijska sredstva u obliku propisanom stavkom 2. ovoga članka, jednaka ili veća od jedne polovine fiksnih općih troškova iz prethodne godine, a koje Agencija može rješenjem uvećati za određeni postotak sukladno stavku 9. ovoga članka, na radzoblje ne duže od godine dana i iznos ne veći od 25 %.
(2) Iznos vlastitih financijskih sredstava kako su određena stavkom 1. ovoga članka, mora biti u obliku visoko likvidne imovine koja ima minimalni kreditni i tržišni rizik, a takvu imovinu treba biti moguće unovčiti u kratkom roku bez značajnih dodatnih troškova unovčenja koji bi za posljedicu imali da iznos vlastitih financijskih sredstava nakon unovčenja bude u iznosu manjem od zahtjeva određenog u stavku 1. ovoga članka.
(3) Za sljedeće oblike imovine smatra se da ispunjavaju uvjete iz stavka 2. ovoga članka:
1. novčani depoziti u kreditnim institucijama država članica Europske unije
2. obveznice i druge dužničke vrijednosne papire te svaki drugi prenosivi vrijednosni papir koji daje pravo na stjecanje takvih obveznica i dužničkih vrijednosnih papira izdavatelja iz Republike Hrvatske te izdavatelja iz država članica Europske unije i Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj s kreditnim rejtingom A- i usporedivim ili višim, kojima je kreditni rejting odredila barem jedna rejting agencija, a sukladno Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2016/1799
3. dionice za koje postoji likvidno tržište sukladno odredbama Delegirane uredbe Komisije (EU) 2017/587, a koje nisu uvrštene na mjestu trgovanja kojim upravlja burza
4. instrumenti tržišta novca izdavatelja iz Republike Hrvatske te izdavatelja iz države članice Unije i Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj s kreditnim rejtingom A- i usporedivim ili višim, kojima je kreditni rejting odredila barem jedna rejting agencija, a sukladno odredbama Provedbene uredbe Komisije (EU) 2016/1799
5. udjeli u investicijske fondove koji ulažu udio veći od 50% imovine u imovinu iz točke 4. stavka 3. ovoga članka.
(4) Burza može uložiti i u druge oblike imovine osim onih iz stavka 3. ovoga članka, kada temeljem pisane procjene koju provodi temeljem definirane i objektivne metodologije, usvojene od strane uprave burze, utvrdi da takav oblik imovine ispunjava uvjete iz stavka 2. ovoga članka.
(5) Opći fiksni troškovi izračunavaju se na temelju iznosa koji proizlaze iz primjenjivog računovodstvenog okvira oduzimanjem sljedećih stavki od ukupnih rashoda nakon raspodjele dobiti dioničarima u svojim najnovijim revidiranim godišnjim financijskim izvještajima:
a)bonusi za osoblje koji ovise isključivo o odluci društva
b) udjeli u dobiti zaposlenika, članova upravljačkih tijela i partnera, u mjeri u kojoj ovise isključivo o odluci društva
c) druge raspodjele dobiti i druge varijabilne nagrade, u mjeri u kojoj ovise isključivo o odluci društva
d) jednokratni rashodi od izvanrednih aktivnosti.
(6) Burza dostavlja informacije iz stavaka 1., 2. i 4. ovoga članka u obliku obavijesti izrađene u skladu s propisima koji uređuju osnivanje i poslovanje trgovačkih društava te računovodstvo poduzetnika i primjenu međunarodnih standarda financijskog izvještavanja te ih dostaviti Agenciji zajedno s revizorskim izvješćem, u roku od petnaest dana od dana zaprimanja revizorskog izvješća, a najkasnije u roku od četiri mjeseca od zadnjeg dana poslovne godine.
(7) Burza mora od trenutka pada vlastitih financijskih sredstva ispod visine određene stavkom 1. ovoga članka, odnosno visine iz članka 286. stavka 4. ovoga Zakona, bez odgode obavijestiti Agenciju.
(8) Burza je dužna bez odgode obavijestiti Agenciju o svim značajnim promjenama u poslovanju burze.
(9) Promjena u poslovanju burze smatra se značajnom za potrebe ovoga članka ako dovodi do promjene predviđenih fiksnih općih troškova društva u iznosu od 20% ili više.
(10) Agencija može zahtjeve iz stavka 1. ovoga članka, rješenjem uvećati za postotak koji odgovara procjeni promjene predviđenih općih fiksnih troškova burze iz stavaka 8. ili 9. ovoga članka.
(11) Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad osim podataka iz članka 287. ovoga Zakona mora sadržavati i mišljenje ovlaštenog revizora o procjeni iznosa fisknih općih troškove u prvoj godini poslovanja burze.
(12) Kada mišljenje ovlaštenog revizora sadrži uvjet koji može negativno utjecati na točnost procjene iz stavka 11. ovoga članka, Agencija može rješenjem naložiti da iznos vlastitih financijskih sredstava burze prilikom izdavanja odobrenja za rad iz članka 287. ovoga Zakona mora biti jednak ili veći od cijelog iznosa predviđenih fiksnih općih troškova u prvoj godini poslovanja burze određenih sukladno stavku 11. ovoga članka.
ODJELJAK 2.
Uprava, nadzorni odbor i ključne funkcije burze
Uprava burze
Članak 288.
(1) Uprava burze mora imati najmanje dva člana koji vode poslove i zastupaju burzu. Jedan od članova uprave mora biti imenovan za predsjednika uprave.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, uprava burze može imati samo jednog člana, ako dokaže da ima propisane i implementirane dodatne mjere i postupke kojima se pri donošenju odluka osigurava dobro i razborito upravljanje uređenim tržištem i uzimaju u obzir interesi članova i integritet tržišta.
(3) Članovi uprave burze moraju zajedno imati stručna znanja, sposobnosti i iskustvo potrebno za neovisno i samostalno vođenje poslova burze, a posebice razumijevanje poslova i ključnih rizika mjesta trgovanja kojima upravlja burza.
(4) Svaki član uprave djeluje pošteno, savjesno i neovisno kako bi djelotvorno procijenio i suprotstavio se odlukama višeg rukovodstva burze i nadgledao i pratio donošenje odluka.
(5) Član uprave burze može biti osoba koja u svakom trenutku ispunjava sljedeće uvjete:
1. ima dobar ugled
2. ima odgovarajuća stručna znanja, sposobnost i iskustvo potrebno za vođenje poslova upravljanja uređenim tržištem
3. za koju je na osnovi dosadašnjeg ponašanja moguće opravdano zaključiti da će pošteno i savjesno obavljati poslove člana uprave burze
4. koja ispunjava uvjete za člana uprave propisane zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava
5. koja može posvetiti dovoljno vremena ispunjavanju svojih obveza.
(6) Najmanje jedan član uprave mora obavljati poslove upravljanja uređenim tržištem u punom radnom vremenu.
(7) Članovi uprave burze i nadzornog odbora moraju zajednički odražavati prikladan raspon iskustva.
(8) Najmanje jedan član uprave mora poznavati hrvatski jezik tečno u govoru i pismu da bi mogao obavljati tu funkciju.
(9) Najmanje jedan član uprave burze mora voditi poslove burze s područja Republike Hrvatske.
(10) Član uprave burze može istodobno biti član uprave, nadzornog odbora, odnosno izvršni ili neizvršni direktor u drugom pravnom subjektu, kada to omogućuju pojedinačne okolnosti i priroda, opseg i složenost aktivnosti koje izvršava kao član uprave burze.
(11) Član uprave burze koja je bitna u pogledu veličine, unutarnje organizacije te prirode, opsega i složenosti svojih aktivnosti sukladno članku 289. stavku 8. ovoga Zakona, osim ako predstavlja Republiku Hrvatsku, ne može istodobno spajati više od jedne od sljedećih kombinacija:
1. jednu funkciju člana uprave ili izvršnog direktora i dvije funkcije člana nadzornog odbora ili neizvršnog direktora
2. četiri funkcije člana nadzornog odbora ili neizvršnog direktora.
(12) Funkcije člana uprave, nadzornog odbora, odnosno izvršnog ili neizvršnog direktora u grupi ili subjektima u kojima burza posjeduje kvalificirani udjel smatraju se jednom funkcijom.
(13) Na dužnosti i odgovornosti uprave burze i prokuriste burze na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članaka 26. do 30. ovoga Zakona.
(14) Burza mora uložiti odgovarajuće ljudske i financijske resurse u obuku i osposobljavanje članova uprave.
(15) Uprava burze je dužna definirati, nadgledati te redovito pratiti i ocijenjivati provedbu sustava upravljanja koji osiguravaju učinkovito i pažljivo ispunjavanje zahtjeva propisanih člankom 296. stavkom 1. točkama 1., 2., 5., 9. i 10. ovoga Zakona, a na način koji promiče integritet tržišta.
(16) Agencija će provedbenim propisom propisati postupak za izdavanje suglasnosti te dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu za izdavanje suglasnosti za člana uprave.
(17) Agencija će provedbenim propisom iz članka 28. stavka 3. ovoga Zakona propisati uvjete za pojam dovoljnog vremena koji član upravljačkog tijela posvećuje obavljanju svojih funkcija u odnosu na pojedinačne okolnosti i prirodu, opseg i složenost aktivnosti tržišnog operatera; pojam odgovarajućeg zajedničkog znanja, vještina i iskustva upravljačkog tijela; pojmove otvorenosti, poštenja i neovisnosti članova upravljačkog tijela; pojam odgovarajućih ljudskih i financijskih resursa namijenjenih za uvođenje i osposobljavanje članova upravljačkog tijela; pojam raznolikosti koju treba uzimati u obzir prilikom odabira članova upravljačkog tijela
Nadzorni odbor burze
Članak 289.
(1) Svaki član nadzornog odbora djeluje pošteno, savjesno i neovisno kako bi djelotvorno procijenio i suprotstavio se odlukama drugih članova nadzornog odbora ili uprave i nadgledao i pratio donošenje odluka.
(2) Članovi nadzornog odbora burze moraju zajedno imati stručna znanja, sposobnosti i iskustvo potrebno za neovisno i samostalno nadziranje poslova burze, a posebice razumijevanje poslova i ključnih rizika mjesta trgovanja kojima upravlja burza.
(3) Svaki član nadzornog odbora dužan je djelovati otvoreno, pošteno i neovisno kako bi mogao učinkovito procjenjivati, nadzirati i pratiti odluke uprave.
(4) Član nadzornog odbora burze može biti osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:
1. koja ima dobar ugled
2. koja ima odgovarajuća stručna znanja, sposobnost i iskustvo potrebno za ispunjavanje obveza iz svoje nadležnosti
3. koja može posvetiti dovoljno vremena ispunjavanju obveza iz svoje nadležnosti i
4. koja može biti član nadzornog odbora prema zakonu koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava.
(5) Član nadzornog odbora burze može istodobno biti član uprave, nadzornog odbora, odnosno izvršni ili neizvršni direktor u drugom pravnom subjektu, kada to omogućuju pojedinačne okolnosti i priroda, opseg i složenost aktivnosti koje izvršava kao član uprave burze.
(6) Član nadzornog odbora burze koja je bitna u pogledu veličine, unutarnje organizacije te prirode, opsega i složenosti svojih aktivnosti sukladno stavku 8. ovoga članka, osim ako predstavlja Republiku Hrvatsku, ne može istodobno spajati više od jedne od sljedećih kombinacija:
1. jednu funkciju člana uprava ili izvršnog direktora i dvije funkcije člana nadzornog odbora ili neizvršnog direktora
2. četiri funkcije člana nadzornog odbora ili neizvršnog direktora.
(7) Nadležnosti nadzornog odbora burze, osim onih propisanih zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, su i sljedeće:
1. daje suglasnost upravi na poslovnu politiku burze
2. daje suglasnost upravi na strateške ciljeve burze
3. daje suglasnost upravi na poslovni plan burze
4. daje suglasnost upravi na strategije i politike preuzimanja rizika i upravljanje njima, uključujući rizike koji proizlaze iz makroekonomskog okruženja u kojima burza posluje
5. daje suglasnost upravi na strategije i postupke procjenjivanja iznosa vlastitih financijskih sredstava burze
6. daje suglasnost upravi na akt o unutarnjoj reviziji i na godišnji plan rada unutarnje revizije i
7. donosi odluke o drugim pitanjima određenim ovim Zakonom.
(8) Agencija rješenjem utvrđuje koja je burza značajna u smislu veličine, unutarnje organizacije i prirode, područja djelovanja i složenosti aktivnosti.
(9) Burza iz stavka 8. ovoga članka dužna je u okviru nadzornog odbora uspostaviti odbor za imenovanja koji obavlja sljedeće zadatke:
1. identificira i preporučuje kandidate za popunjavanje mjesta u upravi i nadzornom odboru burze. U tom slučaju, odbor za imenovanje procjenjuje ravnotežu znanja, vještina, raznolikosti i iskustva članova uprave i nadzornog odbora. Odbor priprema opis uloga i mogućnosti za određeni zadatak, te ocjenjuje očekivano vrijeme. Nadalje, odbor za imenovanje odlučuje o cilju za zastupanje nedovoljno zastupljenog spola u upravi i nadzornom odboru burze, te priprema politiku o tome kako povećati broj predstavnika nedovoljno zastupljenog spola u upravi i nadzornom odboru
2. redovito, i najmanje jednom godišnje, ocjenjuje strukturu, veličinu, sastav i uspješnost uprave i nadzornog odbora, te daje preporuke upravi i nadzornom odboru s obzirom na bilo kakve promjene
3. redovito, i najmanje jednom godišnje, ocjenjuje znanje, vještine i iskustvo pojedinih članova uprave i nadzornog odbora kao cjeline, te sukladno tome izvješćuje upravu i nadzorni odbor
4. redovito preispituje politiku uprave i nadzornog odbora za odabir i imenovanje višeg rukovodstva i daje preporuke upravi i nadzornom odboru.
(10) Članovi odbora iz stavka 8. ovoga članka imenuju se iz redova članova nadzornog odbora. Odbor za imenovanja mora imati najmanje tri člana, od kojih je jedan predsjednik.
(11) Članovi odbora za imenovanja ne smiju biti u sukobu interesa u odnosu na ostale članove nadzornog odbora, članove uprave burze, više rukovodstvo burze i ključne funkcije.
(12) Odbor za imenovanja u okviru mogućnosti i trajno, uzima u obzir potrebu za osiguravanjem neovisnosti članova uprave i nadzornog odbora burze prilikom donošenja odluka, na način koji šteti interesima burze u cjelini.
(13) Odbor za imenovanja u obavljanju svojih dužnosti može koristiti sve oblike izvora informacija koje procijeni primjerenima, uključujući vanjsko savjetovanje.
(14) Burza i odbor za imenovanja dužni su zahtijevati pri izboru članova uprave i nadzornog odbora, uzeti u obzir širok izbor kvaliteta i kompetencija, te uspostavu politike kojom se promiče raznolikost uprave i nadzornog odbora burze.
(15) Članovi nadzornog odbora burze moraju imati odgovarajući pristup informacijama i dokumentima koji su potrebni za nadgledanje i praćenje odlučivanja uprave burze, a u skladu sa sustavom koji je uspostavljen na temelju odredbe članka 296. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona.
(16) Agencija će provedbenim propisom iz članka 28. stavka 3. ovoga Zakona propisati uvjete za pojam dovoljnog vremena koji član upravljačkog tijela posvećuje obavljanju svojih funkcija u odnosu na pojedinačne okolnosti i prirodu, opseg i složenost aktivnosti tržišnog operatera; pojam odgovarajućeg zajedničkog znanja, vještina i iskustva upravljačkog tijela; pojmove otvorenosti, poštenja i neovisnosti članova upravljačkog tijela; pojam odgovarajućih ljudskih i financijskih resursa namijenjenih za uvođenje i osposobljavanje članova upravljačkog tijela; pojam raznolikosti koju treba uzimati u obzir prilikom odabira članova upravljačkog tijela
Nositelji ključnih funkcija
Članak 290.
(1) Burza je dužna identificirati ključne funkcije u društvu, odnosno one osobe koje obnašaju funkcije koje im omogućavaju značajan utjecaj na upravljanje uređenim tržištem, a nisu članovi uprave ili nadzornog odbora.
(2) Uprava burze iz stavka 1. ovoga članka dužna je donijeti primjerene politike za izbor i procjenu primjerenosti nositelja ključnih funkcija.
(3) Ako burza procijeni da nositelj ključne funkcije u burzi nije primjeren, dužna je poduzeti primjerene mjere.
(4) Agencija će provedbenim propisom iz članka 28. stavka 3. ovoga Zakona propisati uvjete i kriterije za procjenu ispunjavanja uvjeta iz stavka 2. ovoga Zakona.
Prethodna suglasnost za imenovanje uprave burze
Članak 291.
(1) Članom uprave burze može biti imenovana osoba koja je dobila suglasnost Agencije za imenovanje člana uprave burze.
(2) Zahtjev za izdavanje suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka Agenciji podnosi nadzorni odbor burze, odnosno osnivači burze, za mandat koji ne može biti duži od pet godina.
(3) Zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka mora biti priložen program vođenja poslova za mandatno razdoblje za koje traži suglasnost, a kojega je izradio sam kandidat.
(4) Smatra se da mandat za člana uprave burze počinje teći od dana imenovanja za člana uprave od strane nadzornog odbora burze ili od strane osnivača pri osnivanju burze sukladno odredbama zakona koji uređuje poslovanje trgovačkih društava.
(5) Agencija odluku o izdavanju ili odbijanju izdavanja suglasnosti donosi rješenjem, koje dostavlja i burzi o čijem se kandidatu radi.
(6) Agencija može izdati suglasnost za imenovanje iz ovoga članka za mandat kraći od zatraženog.
(7) Iznimno, ako člana uprave burze imenuje nadležni sud u skladu s odredbama zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, njegov mandat ne može trajati duže od šest mjeseci, ali i u tom slučaju osoba koja se imenuje mora ispunjavati uvjete iz članka 288. ovoga Zakona.
(8) Burza je dužna osigurati da zahtjev za izdavanje suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka Agenciji bude podnesen najmanje tri mjeseca prije isteka mandata pojedinom članu uprave.
(9) Podnositelji zahtjeva za izdavanje suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka, dužni su priložiti dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 288. ovoga Zakona, provedbenog propisa iz članka 288. stavka 17. ovoga Zakona te mišljenje odbora za imenovanja.
(10) U postupku odlučivanja o suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka, Agencija može zatražiti da kandidat za člana uprave burze predstavi program vođenja poslova burze za mandatno razdoblje.
(11) Agencija odlučuje o izdavanju suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka na temelju:
1. dokumentacije iz stavka 9. ovoga članka
2. programa vođenja poslova iz stavka 10. ovoga članka
3. ostalih podataka i informacija kojima raspolaže.
(12) Agencija će rješenjem odbiti davanje suglasnosti za imenovanje članova uprave burze ako:
1. predložena osoba ne ispunjava uvjete propisane odredbama članka 288. ovoga Zakona i odredbama provedbenog propisa iz članka 288. stavka 17. ovoga Zakona
2. podaci i informacije iz stavka 11. ovoga članka upućuju na to da osoba za koju je podnesen zahtjev za izdavanje suglasnosti za imenovanje člana uprave burze nije primjerena za obavljanje te funkcije
3. Agencija raspolaže objektivnim i dokazivim razlozima zbog kojih se može pretpostaviti da bi djelatnosti ili poslovi kojima se osoba bavi ili se bavila predstavljali prijetnju upravljanju uređenim tržištem pažnjom dobrog stručnjaka
4. su u zahtjevu za izdavanje suglasnosti navedeni netočni, neistiniti podaci ili podaci koji dovode u zabludu.
Ukidanje i prestanak suglasnosti za imenovanje člana uprave
Članak 292.
(1) Agencija će rješenjem ukinuti zakonito rješenje kojim je dana suglasnost za imenovanje člana uprave burze u sljedećim slučajevima:
1. ako član uprave prestane ispunjavati uvjete za člana uprave burze propisane ovim Zakonom
2. ako je suglasnost dana na temelju netočnih, neistinitih podataka ili podataka koji dovode u zabludu, odnosno na koji drugi nepropisan način
3. ako je član uprave burze teže ili sustavno kršio ovaj Zakon, propise donesene na temelju ovoga Zakona ili druge relevantne propise, a osobito ako je zbog toga ugrožen iznos vlastitih financijskih sredstava burze s obzirom na iznos općih fiksnih troškova ili se radi o jednakom kršenju koje se ponavlja dva puta u tri godine.
(2) Agencija može članu uprave burze rješenjem ukinuti zakonito rješenje kojim je dana suglasnost za imenovanje člana uprave burze u sljedećim slučajevima:
1. ako kao član uprave burze nije osigurao provođenje ili nije proveo nadzorne mjere koje je naložila Agencija
2. ako kao član uprave burze nije osigurao organizacijske zahtjeve iz članaka 296. do 304. ovoga Zakona
3. ako utvrdi da je član uprave burze u sukobu interesa zbog kojeg ne može ispunjavati svoje obveze i dužnosti pažnjom dobrog stručnjaka
4. ako član uprave burze učestalo ne ispunjava obvezu utvrđivanja i ocjenjivanja učinkovitosti politika, mjera ili internih procedura vezanih za usklađenost burze s ovim Zakonom ili obvezu poduzimanja odgovarajućih mjera u cilju ispravljanja nedostataka, odnosno nepravilnosti u poslovanju burze.
(3) U slučajevima iz stavka 2. ovoga članka, Agencija može i posebnom nadzornom mjerom privremeno zabraniti obavljanje funkcije člana uprave burze.
(4) Ako Agencija ukine zakonito rješenje kojim je dana suglasnost za imenovanje člana uprave, nadzorni odbor burze obvezan je bez odgode donijeti odluku o opozivu imenovanja tog člana uprave.
(5) Burza je dužna osigurati da novi zahtjev za izdavanje suglasnosti za imenovanje bude podnesen Agenciji najkasnije u roku od trideset dana od dana primitka obavijesti o ukidanju, prestanku ili odbijanju izdavanja suglasnosti za imenovanje člana uprave burze, kao i uvijek u situaciji kada burza ne ispunjava uvjet o najmanjem potrebnom broju članova uprave u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(6) Suglasnost za imenovanje člana uprave burze prestaje važiti ako:
1. osoba u roku od jedne godine od izdavanja suglasnosti ne bude imenovana ili ne stupi na dužnost na koju se suglasnost odnosi, protekom navedenog roka
2. osobi prestane dužnost na koju se suglasnost odnosi, danom prestanka dužnosti
3. osobi istekne ugovor o radu na burzi, danom isteka ugovora.
ODJELJAK 3.
Imatelji kvalificiranog udjela burze
Članak 293.
(1) Na imatelje i promjenu imatelja kvalificiranog udjela burze, usku povezanost, pravne posljedice stjecanja kvalificiranog udjela bez odobrenja Agencije te mjere koje Agencija poduzima kada je upravljanje uređenim tržištem pažnjom dobrog stručnjaka dovedeno u pitanje, na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članaka 12. do 25. ovog Zakona, pri čemu se na odgovarajući način izraz „investicijsko društvo“ zamjenjuje izrazom „burza“.
(2) Burza je dužna dostaviti Agenciji podatke o vlasničkoj strukturi burze, odnosno uređenog tržišta, a posebno o imateljima kvalificiranih udjela, kao i o identitetu i iznosu udjela svih osoba koje imaju mogućnost vršiti značajan utjecaj na upravljanje uređenim tržištem.
(3) Burza je dužna dostaviti Agenciji podatke o svim promjenama u vlasničkoj strukturi koje dovode do promjene osoba koje imaju značajan utjecaj na upravljanje uređenim tržištem.
(4) Burza je dužna objaviti podatke iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.
(5) Podaci iz stavaka 2. i 3. ovoga članka smatraju se objavljeni ako ih burza objavi barem na svojoj mrežnoj stranici.
Obveze prethodnog obavještavanja
Članak 294.
(1) Burza može provesti statusne promjene, osnovati podružnicu burze izvan Republike Hrvatske ili steći udio koji prelazi 25% glasačkih prava ili udjela u temeljnom kapitalu u drugoj pravnoj osobi, samo nakon proteka najmanje trideset radnih dana od dana kada je o tome obavijestila Agenciju. Burza ne može poduzeti takve radnje, kada Agencija donese rješenje iz stavka 8. ovoga članka.
(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati obrazloženje o tome da radnje koje burza namjerava poduzeti neće ugroziti kvalitetu i kontinuitet obavljanja glavne djelatnosti burze.
(3) Agencija može od burze pisanim putem prema potrebi, a najkasnije dvadeseti radni dan od obavijesti iz stavka 1. ovoga članka, zatražiti dodatne podatke potrebne za procjenu zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka, uz detaljno navođenje potrebnih podataka.
(4) Razdoblje iz stavka 1. ovoga članka se prekida od dana kada Agencija burzi uputi zahtjev iz stavka 4. ovoga članka do dana zaprimanja odgovora od burze.
(5) Agencija će pisanim putem potvrditi burzi zaprimanje odgovora iz stavka 5. ovoga članka, uz naznaku datuma isteka razdoblja procjene.
(6) Daljnji zahtjevi Agencije za nadopunom ili pojašnjenjem podataka ne prekidaju razdoblje iz stavka 1. ovoga članka.
(7) Ako temeljem dostavljenih podataka Agencija nije utvrdila da su ispunjeni kriteriji propisani stavkom 2. ovoga članka, Agencija će navedeno konstatirati rješenjem.
(8) Ako burza poduzme radnju iz stavka 1. ovoga članka bez prethodne obavijesti, Agencija će joj rješenjem naložiti prestanak obavljanja predmetne radnje, odnosno otpuštanje stečenih udjela u roku koji ne može biti kraći od 3 mjeseca niti duži od 9 mjeseci od donošenja rješenja Agencije.
Obveze obavještavanja
Članak 295.
(1) Burza je dužna bez odgode, a najkasnije tri radna dana od promjene osoba iz članaka 288. i 289. ovoga Zakona, kao i o svim značajnim promjenama uvjeta pod kojim je odobrenje za rad izdano, o tome obavijestiti Agenciju.
(2) Burza je dužna Agenciji dostaviti sve podatke na temelju kojih je moguće procijeniti da su ispunjeni svi zahtjevi propisani odredbama članaka 288. i 289. ovoga Zakona, kao i svaku značajniju promjenu o načinu izvršenja zahtjeva propisanih navedenim člancima Zakona.
(3) Agencija donosi provedbeni propis kojim detaljnije uređuje sadržaj i strukturu godišnjih financijskih izvještaja burze iz članka 287. stavka 6. ovoga Zakona, način njihovog dostavljanja Agenciji, kontni plan, kao i opseg i sadržaj revizije, odnosno revizijskih postupaka i revizijskog izvješća o obavljenoj reviziji burze.
(4) Agencija može od revizora koji je obavio reviziju godišnjih financijskih izvještaja burze zatražiti dodatna obrazloženja u svezi s obavljenom revizijom i revizorskim izvješćem.
(5) Ako godišnji financijski izvještaji i godišnje izvješće iz stavka 2. ovoga članka nisu izrađeni sukladno propisima koji uređuju osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, računovodstvo poduzetnika i primjenu standarda financijskog izvještavanja te pravilima struke, Agencija može odbiti godišnje financijske izvještaje, a burza je dužna ponovo izraditi godišnje financijske izvještaje, osigurati obavljanje zakonske revizije tih izvještaja te revizorsko izvješće, uključujući i relevantne financijske izvještaje, dostaviti Agenciji u roku koji je svojim rješenjem odredila Agencija. Novu zakonsku reviziju ne smije obaviti revizor koji je izdao mišljenje o godišnjim financijskim izvještajima koji su odbijeni odnosno odbačeni.
(6) Isti revizor može obaviti najviše sedam uzastopnih revizija godišnjih financijskih izvještaja burze. Isti revizor ne smije sljedeće četiri godine obavljati reviziju godišnjih financijskih izvještaja burze.
(7) U slučaju raskida ugovora o obavljanju revizije, burza i revizor dužni su Agenciji u roku od 15 dana pisano obrazložiti razloge za sporazumni raskid ugovora, odnosno ako je ugovor raskinula jedna ugovorna strana obrazložiti razloge raskida, a druga ugovorna strana očitovati se o razlozima za raskid ugovora koje navodi druga ugovorna strana.
(8) Revizor koji obavlja reviziju godišnjih financijskih izvještaja burze ne smije pružati, izravno ili neizravno, burzi bilo koje zabranjene nerevizorske usluge iz članka 5. stavka 1. Uredbe (EU) br. 537/2014 tijekom:
1) razdoblja između početka razdoblja koje je predmet revizije i izdavanja revizorskog izvješća i
2) poslovne godine koja prethodi razdoblju iz točke 1. ovoga stavka u vezi s uslugom osmišljavanja i provedbe postupaka unutarnje kontrole ili upravljanja rizikom povezanih s pripremom i/ili nadzorom financijskih informacija ili osmišljavanje i provedba tehnoloških sustava za financijske informacije.
(9) Burza je dužna Agenciji podnositi izvještaje koji sadrže podatke o transakcijama s financijskim instrumentima izvršenim na uređenom tržištu kojim burza upravlja, uključujući i ponude izložene u sustavu uređenog tržišta kojim upravlja burza, a neovisno o obvezama burze sukladno odredbama Uredbe (EU) br. 600/2014.
(10) Burza mora, na zahtjev, Agenciji staviti na raspolaganje podatke vezane uz knjigu naloga ili Agenciji omogućiti pristup knjizi naloga.
(11) Agencija donosi provedbeni propis kojim detaljnije uređuje oblik, sadržaj, rokove i način dostavljanja izvještaja iz stavka 7. ovoga članka.
(12) Burza koja upravlja MTP-om ili OTP-om dužna je obavijestiti Agenciju o državi članici u kojoj namjerava učiniti MTP ili OTP dostupnim.
(13) Agencija će informaciju iz stavka 10. ovoga članka proslijediti u roku od trideset dana nadležnom tijelu predmetne države članice.
(14) Na zahtjev nadležnog tijela predmetne države članice, Agencija će u razumnom vremenskom roku tom nadležnom tijelu države članice domaćina MTP-a i/ili OTP-a proslijediti podatke o korisnicima MTP-a i/ili OTP-a.
(15) Burza je dužna bez naknade staviti na raspolaganje javnosti podatke o kvaliteti izvršenja transakcija za financijske instrumente za koje postoji obveza trgovanja sukladno odredbama članaka 23. i 28. Uredbe (EU) br. 600/2014.
(16) Podaci iz stavka 13. ovoga članka uključuju pojedinosti o cijeni, troškovima, brzini i vjerojatnosti izvršenja naloga za pojedini financijski instrument.
(17) Burza podatke iz stavka 13. ovoga članka stavlja na raspolaganje javnosti najmanje jednom godišnje.
(18) Zahtjevi iz stavka 13. ovoga članka detaljnije su propisani Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2017/575.
Organizacijski zahtjevi
Članak 296.
(1) Burza je dužna, uzimajući u obzir vrstu, opseg i složenost poslovanja:
1. uspostaviti, provoditi, održavati te redovito ažurirati, procjenjivati i nadzirati postupke odlučivanja i organizacijsku strukturu u kojima se jasno i na dokumentirani način utvrđuju linije izvještavanja i dodjeljuju funkcije i nadležnosti
2. uspostaviti, provoditi, održavati te redovito ažurirati, procjenjivati i nadzirati postupke koji osiguravaju da su relevantne osobe upoznate s postupcima koje moraju poštivati za pravilno izvršavanje svojih dužnosti i odgovornosti
3. uspostaviti, provoditi i održavati primjerene mehanizme unutarnje kontrole, čija je namjena osiguravanje usklađenosti s odlukama i postupcima na svim razinama burze
4. zapošljavati osobe s vještinama, znanjem i stručnošću koji su potrebni za izvršavanje dodijeljenih zaduženja i zadataka
5. uspostaviti, provoditi i održavati učinkovit sustav internog izvještavanja i priopćavanja informacija na svim relevantnim razinama burze
6. održavati primjerenu i urednu evidenciju svojeg poslovanja i unutarnje organizacije i
7. osigurati da obavljanje višestrukih funkcija povjerenih relevantnim osobama ne sprječava te osobe da izvršavaju bilo koju od tih funkcija na ispravan, pošten i profesionalan način
8. ustrojiti, dokumentirati, primjenjivati i redovito održavati učinkovite mjere i postupke za nadzor i zaštitu informacijskog sustava i sustava za elektroničku obradu podataka
9. uspostaviti i primjenjivati mjere za utvrđivanje sukoba interesa između interesa burze i/ili njezinih dioničara i/ili članova i/ili izdavatelja i javnog interesa za urednim poslovanjem uređenog tržišta, kao i mjere za utvrđivanje postojanja sukoba interesa sukladno odredbi članka 288. stavka 2. točke 3. ovoga Zakona i odredbi članka 289. stavka 11. ovoga Zakona
10. uspostaviti mjere i postupke za sprječavanje nepovoljnog odražavanja sukoba interesa iz točke 9. ovoga stavka, na poslovanje uređenog tržišta kojim upravlja, ili na sve osobe koje sudjeluju u trgovanju na uređenom tržištu, posebice ako sukob interesa sprječava burzu pri urednom izvršavanju obveza propisanih ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, drugih relevantnih propisa ili pravila iz članka 305. ovoga Zakona
11. uspostaviti i primjenjivati mjere i postupke koje će osigurati ispravno, neprekidno i učinkovito funkcioniranje trgovinskog sustava te primjenjivati primjerene i djelotvorne sigurnosne mjere za eventualne poremećaje u sustavu
12. usvojiti, uspostaviti i primjenjivati transparentna i jednoznačna pravila iz članka 305. i postupke koji omogućuju korektno i uredno trgovanje i utvrđuju objektivne kriterije za djelotvorno izvršavanje naloga
13. uspostaviti i primjenjivati mjere koje olakšavaju nesmetano i pravovremeno zaključivanje transakcija koje se izvršavaju u okviru sustava uređenog tržišta.
(2) Burza je dužna primjerenim i proporcionalnim sustavima, sredstvima i postupcima osigurati neprekidan i redovit rad uređenog tržišta kojim upravlja.
(3) Kada burza izdvoji poslovne procese koji su bitni za njezino poslovanje ili rad uređenog tržišta, to ne smije imati za posljedicu:
1. ugrožavanje provedbe trgovanja na način propisan ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovog Zakona, ili
2. promjenu uvjeta pod kojima je burzi izdano odobrenje za rad, ili
3. promjenu uvjeta pod kojim burza upravlja uređenim tržištem, ili
4. nemogućnost nadzora od strane Agencije.
(4) Burza je dužna o namjeri izdvajanja poslovnih procesa koji su bitni za njezino poslovanje ili rad uređenog tržišta bez odgode o načinu izvajanja i uključivanja u sustav unutrašnje kontrole obavjestiti Agenciju.
(5) Burza je dužna ustrojiti funkciju unutarnje revizije, zaduženu za provjeru i nadzor učinkovitosti, pouzdanosti i sigurnosti sustava i postupaka burze, uključujući sustav unutarnjih kontrola i sustav upravljanja rizicima.
(6) Unutarnja revizija dužna je minimalno jednom godišnje donijeti neovisno stručno mišljenje o učinkovitosti, pouzdanosti i sigurnosti sustava i postupaka iz stavka 1. ovoga članka.
(7) Uprava burze dužna je mišljenje iz stavka 5. ovoga članka uzeti u obzir pri donošenju poslovnih odluka.
(8) Agencija može burzu, na njezin zahtjev, rješenjem osloboditi obveza od transparentnosti prije ili poslije trgovanja sukladno odredbama članaka 4., 7., 9. i 11. Uredbe (EU) br. 600/2014.
Upravljanje rizicima
Članak 297.
(1) Upravljanje rizicima obuhvaća utvrđivanje, mjerenje ili ocjenjivanje, upravljanje i kontroliranje rizika, uključujući i obavještavanje odgovornih osoba o rizicima kojima je burza izložena ili bi mogla biti izložena pri obavljanju svojih poslova.
(2) Burza je dužna uspostaviti i primjenjivati sveobuhvatan i učinkovit sustav upravljanja rizicima u skladu s vrstom, opsegom i složenosti svoga poslovanja, koji mora uključivati najmanje:
1. strategije, politike, postupke i mjere upravljanja rizicima
2. tehnike mjerenja rizika
3. podjelu odgovornosti u svezi s upravljanjem rizicima.
(3) Burza je dužna propisati, primjenjivati, dokumentirati i redovito ažurirati odgovarajuće, učinkovite i sveobuhvatne strategije i politike upravljanja rizicima u svrhu utvrđivanja rizika povezanih s poslovanjem, poslovnim procesima i sustavima kojima upravlja, doprinose tih pojedinih rizika cjelokupnom profilu rizičnosti burze i utvrđivati prihvatljiv stupnja rizika.
(4) Burza je dužna, na osnovu strategija i politika upravljanja rizicima i utvrđenog prihvatljivog stupnja rizika, donijeti učinkovite postupke, tehnike mjerenja rizika i mjere upravljanja rizicima.
(5) Burza je dužna uspostaviti, provoditi te redovito ažurirati, procjenjivati i nadzirati primjerene politike i postupke, čiji je cilj otkrivanje svakog rizika neusklađenosti s relevantnim propisima, kao i povezanih rizika te uspostaviti primjerene mjere i postupke u cilju smanjivanja takvih rizika.
(6) Burza je dužna nadzirati, ocjenjivati, preispitivati i ažurirati primjerenost, sveobuhvatnost i učinkovitost donesenih strategija, politika, postupaka upravljanja rizicima i tehnika mjerenja rizika, te primjerenost i učinkovitost predviđenih mjera u svrhu otklanjanja mogućih nedostataka u strategijama, politikama i postupcima upravljanja rizicima, uključujući i propuste zaposlenika, osoba na koje je izdvojila poslovne procese te članova uprave i nadzornog odbora burze.
(7) Uspostavljenu strategiju i politike upravljanja rizicima burza je dužna na zahtjev Agencije iste dostaviti bez odgode.
(8) Uprava burze sudjeluje u procesu upravljanja rizicima i odgovorna je za isti, a svi zaposlenici burze moraju sudjelovati u provođenju sustava upravljanja rizicima.
(9) Neovisno o odredbama članka 286. stavka 5. i članka 287. ovoga Zakona, burza je u svrhu osiguranja urednog poslovanja uređenog tržišta dužna raspolagati dovoljnim vlastitim financijskim sredstvima, uzimajući u obzir vrstu i opseg poslova uređenog tržišta, kao i opsegu i strukturi rizika koji proizlaze iz njegovoga poslovanja.
(10) U slučaju ozbiljnog ugrožavanja sustava upravljanja rizicima, burza je dužna o tome bez odgode obavijestiti Agenciju.
ODJELJAK 4.
Otpornost sustava, sustav za prekid trgovanja i elektroničko trgovanje
Otpornost i kapacitet trgovinskog sustava
Članak 298.
(1) Burza je dužna uspostaviti, ispitati i primjenjivati učinkovite sustave, postupke i mehanizme kojima osigurava:
1. otpornost trgovinskog sustava
2. dovoljan kapacitet trgovinskog sustava za obradu velikog broja naloga i poruka
3. uredno trgovanje u uvjetima tržišnog stresa.
(2) Burza mora uspostaviti i primjenjivati učinkovite mehanizme za osiguravanje kontinuiteta poslovanja uređenog tržišta u slučaju prekida sustava za trgovanje.
(3) Zahtjevi koji osiguravaju da sustavi uređenog tržišta otporni i da imaju dovoljan kapacitet u smislu stavka 1. točka 1. i 2. ovoga članka detaljnije su uređeni Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2017/584.
Sustav za prekid trgovanja
Članak 299.
(1) Burza mora uspostaviti i primjenjivati učinkovite sustave, postupke i mehanizme za odbacivanje naloga koji premašuju unaprijed određeni prag volumena i cijena ili su očito neispravni.
(2) Burza mora privremeno zaustaviti ili ograničiti trgovanje ako postoji značajno kretanje cijena financijskog instrumenta na mjestu trgovanja kojim upravlja ili na povezanom tržištu u kratkom razdoblju te da, u iznimnim slučajevima burza može otkazati, izmijeniti ili ispraviti svaku transakciju.
(3) Burza mora odrediti parametre za zaustavljanje trgovanja na način da u obzir uzima likvidnost različitih razreda i podrazreda imovine, priroda tržišnog modela i vrste korisnika koji su dovoljni da se izbjegnu značajni poremećaji u urednosti trgovanja.
(4) Burza mora obavijestiti Agenciju o svim parametrima i svim bitnim promjenama parametara iz stavka 3. ovoga članka, bez odgode i na dosljedan i usporediv način.
(5) Agencija o obavijestima iz stavka 4. ovoga članka obavještava ESMA-u.
(6) Ako burza, koja upravlja uređenim tržištem bitnim u smislu likvidnosti određenog financijskog instrumenta, zaustavi trgovanje tim financijskim instrumentom, a istim se trguje i na drugom mjestu trgovanja u nekoj od država članica, burza mora imati uspostavljene sustave i postupke radi osiguravanja obavještavanja nadležnog tijela, kako bi nadležna tijela koordinirala odgovor na razini više tržišta i odlučila je li primjereno zaustaviti trgovanje i na drugim mjestima u kojima se trguje tim financijskim instrumentom dok se trgovanje ne nastavi na izvornom tržištu.
(7) Zahtjevi iz stavka 6. ovoga članka detaljnije su uređeni Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2017/566.
(8) Agencija će provedbenim propisom iz članka 28. stavka 3. ovoga Zakona urediti odgovarajuću kalibraciju za zaustavljanje trgovanja stavka 3. ovoga članka.
Održavanje likvidnosti na uređenom tržištu
Članak 300.
(1) Burza mora imati uspostavljene pisane sporazume sa svim investicijskim društvima koja provode strategiju održavanja likvidnosti na uređenom tržištu.
(2) Burza mora imati uspostavljene planove koji osiguravaju da dovoljan broj investicijskih društava sudjeluje u sporazumima iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Sporazumi iz stavka 1 ovoga članka moraju navoditi najmanje:
1. obvezu investicijskog društva koja se odnosi na osiguravanje likvidnosti, i ako je primjenjivo, sve druge obveze koje proizlaze iz sudjelovanja u planovima iz stavka 2. ovog članka
2. sve poticaje u smislu popusta ili drugih olakšica ponuđenih od burze investicijskom društvu kako bi se omogućila likvidnost tržišta na redovnoj i predvidljivoj osnovi i, ako je primjenjivo, sva druga prava koja pripadaju investicijskom društvu kao rezultat sudjelovanja u sporazumima iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Burza nadzire i provodi poštivanje zahtjeva iz takvih obvezujućih pisanih sporazuma od strane investicijskih društava.
(5) Burza obavještava Agenciju o sadržaju obvezujućeg pisanog sporazuma i, na zahtjev, osigurava sve daljnje informacije potrebne da se Agencija uvjeri u postupanje po obvezama iz stavaka 3. i 4. ovoga članka.
(6) Zahtjevi iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članak detaljnije su uređeni Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2017/578.
Elektroničko trgovanje
Članak 301.
(1) Burza je dužna uspostaviti i primjenjivati učinkovite sustave, postupke i mehanizme kako bi osigurala da algoritamski sustavi trgovanja ne mogu prouzročiti ili doprinijeti neurednim uvjetima trgovanja na tržištu i kako bi upravljala neurednim tržišnim uvjetima koji proizlaze iz takvih algoritamskih sustava trgovanja.
(2) Burza mora zahtijevati da članovi vrše odgovarajuća testiranja algoritama za koje je burza dužna osigurati okruženje za provođenje takvih testiranja.
(3) Sustavi, postupci i mehanizmi iz stavka 1. ovoga članka uključuju sustave kojima se ograničava omjer neizvršenih naloga i transakcija koje član može unijeti u sustav, mogućnost usporavanja priliva naloga ako postoji rizik dosezanja kapaciteta trgovinskog sustava te ograničavanje i provođenje minimalnog pomaka cijene koji je dopušten na tržištu.
(4) Burza mora imati mogućnost identificiranja naloga koje generira algoritamsko trgovanje, različite algoritme koji se koriste za zadavanje/izlaganje/stvaranje naloga i relevantnih osoba koje pokreću te naloge. Identificiranje naloga koje generira algoritamsko trgovanje provodi se označavanjem takvih naloga od strane članova.
(5) Zahtjevi iz stavka 2. ovoga članka detaljnije su uređeni Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2017/584.
(6) Zahtjevi iz stavka 3. ovoga članka detaljnije su uređeni Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2017/566.
Izravni elektronički pristup uređenom tržištu
Članak 302.
(1) Ako burza omogućava izravni elektronički pristup uređenom tržištu, mora uspostaviti i primjenjivati učinkovite sustave, postupke i mehanizme kojima osigurava:
1. da je pružanje takvih usluga dopušteno članovima samo ako predstavljaju investicijsko društvo kojemu je izdano odobrenje za rad po ovome Zakonu ili kreditnoj instituciji kojoj je izdano odobrenje za rad prema zakonu koji uređuje poslovanje kreditnih institucija
2. da su utvrđeni i da se primjenjuju odgovarajući kriteriji u pogledu primjerenosti osoba kojima se može odobriti taj pristup, te
3. da član zadržava odgovornost za naloge i transakcije izvršene koristeći tu uslugu u odnosu na zahtjeve iz ovoga Zakona.
(2) Burza mora uspostaviti odgovarajuće standarde u pogledu kontrola rizika i pragova trgovanja kroz pristup uređenom tržištu iz stavka 1. ovoga članka i mora biti u mogućnosti razlikovati, te ako je potrebno, prekinuti naloge ili trgovanje osobe koja koristi izravan elektronički pristup odvojeno od drugih naloga ili trgovanja članova.
(3) Burza mora imati sklopljene sporazume s članovima za suspendiranje ili isključivanje pružanja izravnog elektroničkog pristupa klijentu u slučaju neusklađenosti sa stavcima 1. i 2. ovoga članka.
(4) Zahtjevi iz ovoga članka detaljnije su uređeni Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2017/584.
Pomaci cijene
Članak 303.
(1) Uređeno tržište dužno je usvojiti režime pomaka cijene za dionice, potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima, fondovima čijim se udjelima trguje na burzi, certifikate ili druge slične financijske instrumente.
(2) Režimi pomaka cijene iz stavka 1. ovoga članka moraju:
1. biti prilagođeni tako da odražavaju likvidnost financijskog instrumenta te prosječnu razliku između kupovne i prodajne cijene i
2. biti primjereno prilagođeni za svaki financijski instrument.
(3) Način određivanja minimalnog pomaka cijene, odnosno režima pomaka cijene u skladu sa čimbenicima iz stavka 2. ovoga članka, te izmjena određenog režima pomaka cijene detaljnije je propisan Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2017/588.
Usklađivanje satova poslovanja
Članak 304.
(1) Burza i članovi uređenog tržišta moraju uskladiti satove poslovanja koje koriste za bilježenje datuma i vremena svih događaja o kojima se izvješćuje.
(2) Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2017/574se određuje razina točnosti do koje se satovi trebaju uskladiti sukladno stavku 1. ovoga članka, u skladu sa međunarodnim standardima.
ODJELJAK 5.
Pravila i upute burze i uređenog tržišta
Članak 305.
(1) Burza je dužna propisati i primjenjivati akte kojima se uređuju opći uvjeti poslovanja burze i uređenog tržišta kojima upravlja.
(2) Akti iz stavka 1. ovoga članka koji se odnose na uređeno tržište, su pravila i upute za primjenu pravila.
(3) Pravila iz stavka 2. ovoga članka moraju sadržavati posebice:
1. odredbe o članovima s obzirom na primanje u članstvo, suspenziju i isključenje iz članstva
2. odredbe o vrstama i načinu trgovanja, uključujući i odredbe o sustavima poravnanja i namire koje članovi mogu koristiti za namiru izvršenih transakcija
3. odredbe u svezi objavljivanja podataka o trgovanju
4. odredbe o financijskim instrumentima kojima se može trgovati na uređenom tržištu, uključujući odredbe o uvrštenju financijskih instrumenata kao i privremenoj obustavi i isključenju iz trgovanja
5. o kolokacijskim uslugama.
(4) Pravila iz stavka 3. ovoga članka, kao i sve njihove promjene odobrava Agencija.
(5) Burza prije podnošenja zahtjeva za odobrenjem pravila iz stavka 3. ovoga članka mora o sadržaju istih provesti javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću putem svojih mrežnih stranica.
(6) Akte iz stavka 2. ovog članka burza je dužna objaviti na svojim mrežnim stanicama najmanje sedam dana prije početka primjene istih.
Naknade za usluge uređenog tržišta
Članak 306.
(1) Burza mora naknade za usluge uređenog tržišta, uključujući i popuste, odrediti na transparentan, korektan i nediskriminirajući način, vodeći se razumnim komercijalnim uvjetima.
(2) Naknade za usluge uređenog tržišta ne smiju stvarati poticaj za postavljanje, izmjenu ili povlačenje naloga ili izvršenje transakcija na način kojim se doprinosi neurednim uvjetima trgovanja ili zlouporabi tržišta.
(3) Burza može prilagoditi naknade ovisno o vrsti financijskog instrumenta.
(4) Burza može prilagoditi naknade za povučene naloge u skladu s vremenskim trajanjem u kojem je nalog zadržan.
(5) Burza može odrediti više naknade za izlaganje naloga koji se potom povlače, sudionike koji daju veći omjer povučenih naloga od izvršenih te za one koji posluju s tehnikom visokofrekventnog algoritamskog trgovanja iz članka 3. stavka 1. točke 53. ovoga Zakona.
(6) Burza može primjenjivati naknade iz stavka 1. ovoga članka, samo nakon proteka najmanje trideset radnih dana od dana kada je o tome obavijestila Agenciju. Burza ne može primjenjivati takve naknade kada Agencija donese rješenje iz stavka 11. ovoga članka.
(7) Agencija može od burze pisanim putem prema potrebi, a najkasnije dvadeseti radni dan od obavijesti iz stavka 1. ovoga članka, zatražiti dodatne podatke potrebne za procjenu zahtjeva iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, uz detaljno navođenje potrebnih podataka.
(8) Razdoblje iz stavka 6. ovoga članka se prekida od dana kada Agencija burzi uputi zahtjev iz stavka 7. ovoga članka do dana zaprimanja odgovora od burze.
(9) Agencija će pisanim putem potvrditi burzi zaprimanje odgovora iz stavka 8. ovoga članka, uz naznaku datuma isteka razdoblja procjene.
(10) Daljnji zahtjevi Agencije za nadopunom ili pojašnjenjem podataka ne prekidaju razdoblje iz stavka 6. ovoga članka.
(11) Ako temeljem dostavljenih podataka Agencija nije utvrdila da su ispunjeni kriteriji propisani stavcima 1. ili 2. ovoga članka, Agencija će navedeno konstatirati rješenjem.
(12) Burza je dužna prije dostave prijedloga naknada Agenciji provesti raspravu sa članovima uređenog tržišta.
(13) Burza je dužna objaviti naknade na svojim mrežnim stanicama najmanje sedam dana prije početka primjene istih.
(14) Delegirana uredba Komisije (EU) 2017/573 propisuje uvjete koji osiguravaju da su kolokacijske usluge iz članka 294. stavka 3. točke 7. i strukture naknada korektne i nediskriminirajuće i da strukture naknada ne stvaraju poticaj za neuredne uvjete trgovanja ili zlouporabu tržišta iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
(15) Agencija donosi provedbeni propis kojim će detaljnije urediti način provedbe zahtjeva iz stavka 7. ovoga članka.
POGLAVLJE II.
IZDAVANJE I UKIDANJE ODOBRENJA ZA RAD
Izdavanje odobrenja za rad burzi
Članak 307.
(1) Zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje djelatnosti iz članka 285. stavka 1. ovoga Zakona podnose osnivači burze ili uprava već osnovanog društva za koje se traži odobrenje za rad.
(2) Pravna osoba koja ima namjeru obavljati djelatnosti iz članka 285. stavka 1. mora dobiti odobrenje za rad, odnosno mora ispuniti zahtjeve iz stavka 4. ovoga članka, prije upisa djelatnosti društva u sudski registar.
(3) U zahtjevu za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka mora biti naznačeno koje djelatnosti iz članka 285. stavka 1. ovoga Zakona burza namjerava obavljati te vrste financijskih instrumenata kojima se namjerava trgovati na uređenom tržištu.
(4) Zahtjevu za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka mora biti priložen poslovni plan za razdoblje od 3 godine, organizacijska struktura burze i uređenog tržišta, te opis trgovinskog sustava iz kojeg je vidljivo da isti udovoljava odredbama ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 600/2014 te propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, posebno u odnosu na financijske instrumente kojima će se trgovati na uređenom tržištu, vrste trgovanja kao i planirani volumen trgovanja.
(5) Sadržaj zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad i proširenja odobrenja za rad, potrebnu dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu, kao i sadržaj te dokumentacije, Agencija će detaljnije urediti provedbenim propisom.
(6) Agencija o zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka odlučuje rješenjem.
Odlučivanje Agencije o zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad
Članak 308.
(1) Agencija može rješenjem istovremeno odlučivati o:
1. zahtjevu burze za izdavanje odobrenja za obavljanje djelatnosti iz članka 285. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona
2. zahtjevu namjeravanih stjecatelja kvalificiranih udjela burze, za izdavanje odobrenja za stjecanje kvalificiranih udjela burze
3. zahtjevu za izdavanje prethodne suglasnosti za imenovanje članova uprave burze.
(2) Agencija će burzi rješenjem izdati odobrenje za obavljanje djelatnosti iz članka 285. stavka 1. ovoga Zakona, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
1. ako je ustrojena u skladu s člankom 286. ovoga Zakona
2. ako iznos vlastitih financijskih sredstava zadovoljava uvjete iz članka 286. stavka 4. i 287. stavka 1. ovoga Zakona
3. ako su ispunjeni uvjeti iz članka 293. ovoga Zakona
4. ako članovi uprave i nadzornog odbora ispunjavaju uvjete iz članaka 288. i 289. ovoga Zakona
5. ako ispunjava obveze iz članaka 308. i 309. ovoga Zakona
6. burza dostavi opis trgovinskog sustava u skladu s člankom 307. stavkom 4. ovoga Zakona
7. ako ima uspostavljene mehanizme za ispunjavanje obveza propisanih u glavi II. Uredbe (EU) br. 600/2014 kojom se utvrđuju zahtjevi za transparentnost mjesta trgovanja.
(3) U odobrenju iz stavka 2. ovoga članka bit će navedene vrste financijskih instrumenata na koje se odnosi odobrenje za rad.
(4) Odobrenje za rad izdaje se na neodređeno vrijeme, ne može se prenijeti na drugu osobu i ne vrijedi za pravnog sljednika.
(5) Burza je dužna trajno ispunjavati uvjete pod kojima je odobrenje izdano.
Proširenje odobrenja za rad
Članak 309.
(1) Ako, nakon što je pribavila odobrenje za rad iz članka 285. ovoga Zakona, burza želi omogućiti trgovinu drugim financijskim instrumentima, mora od Agencije prethodno dobiti odobrenje.
(2) Odredbe članaka 307. i 308. ovoga Zakona na odgovarajući način primjenjuju se na proširenje odobrenja za rad.
Razlozi za ukidanje odobrenja za rad
Članak 310.
(1) Agencija će rješenjem ukinuti zakonito rješenje kojim je izdano odobrenje za rad:
1. ako je burzi odobrenje za rad izdano na temelju neistinite ili netočne dokumentacije ili neistinito predstavljenih činjenica koji su bitne za poslovanje burze.
2. ako burza ne započne obavljati poslove za koje je odobrenje izdano u roku od jedne godine od dana izdavanja odobrenja za rad, protekom navedenog roka
3. ako burza ne obavlja poslove za koje je odobrenje za rad izdano dulje od šest mjeseci, protekom navedenog roka
4. ako je dodjeljeno odobrenje za rad na temelju lažnih izjava ili na drugi nepravilan način
5. ako burza više ne ispunjava uvjete na temelju kojih joj je izdano odobrenje za rad
6. ako je burza ozbiljno i sustavno kršila odredbe donesene ovim Zakonom, Uredbom (EU) br. 600/2014 i Uredbom (EU) br. 569/2014 i provedbenim propisima donesenim na temelju njih
7. ako burza Agenciji dostavi obavijest u pisanom obliku da više ne namjerava obavljati djelatnost upravljanja uređenim tržištem sukladno odredbama članka 285. ovoga Zakona
8. ako burza ne postupi u skladu s rješenjem kojim Agencija nalaže nadzorne mjere iz članka 343. stavka 1. točaka 3.,4. i 5. ovoga Zakona.
(2) Kada Agencija donosi rješenje kojim se ukida izdano odobrenje za rad, odobrenje za rad je ukinuto danom dostave rješenja Agencije kojim se ukida odobrenje za rad.
(3) Burza koja je bitna u pogledu veličine, unutarnje organizacije te prirode, opsega i složenosti svojih aktivnosti sukladno članku 289. stavku 8. ovoga Zakona, može prestati obavljati poslove upravljanja uređenim tržištem najmanje šest mjeseci od dana kada je burza, predstečajni upravitelj ili stečajni upravitelj o tome obavijestio Agenciju.
(4) Agencija o danu zaprimanja obavijesti iz stavka 4. ovoga članka obaviještava burzu, predstečajnog ili stečajnog upravitelja te sud koji odlučuje o pokretanju i provođenju stečajnog postupka.
(5) Agencija može produžiti rok iz stavka 4. ovoga članka za najduže dodatnih šest mjeseci, ako je to potrebno radi zaštite interesa ulagatelja, članova uređenog tržišta i izdavatelja financijskih instrumenata.
(6) Ovlast Agencije da ukine svoje zakonito rješenje u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka nije ograničena rokom.
(7) O ukidanju odobrenja za rad Agencija će obavijestiti ESMA-u, središnje klirinško depozitarno društvo, središnju drugu ugovornu stanu, nadležni trgovački sud, članove uređenog tržišta kojim upravlja burza i operatera Fonda za zaštitu ulagatelja, kada je to primjenjivo.
Članak 311.
(1) Agencija burzi rješenjem izdaje odobrenje za obavljanje usluga dostave podataka iz članka 285. stavka 2. točke 2. ovoga Zakona.
(2) Zahtjev za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka podnosi uprava burze.
(3) Burza je dužna zahtjevu iz stavka 2. ovoga članka priložiti sve podatke kako je propisano provedbenim propisom iz članka 360. stavka 6. ovoga Zakona.
(4) Agencija će burzi izdati odobrenje za obavljanje usluga iz stavka 1. ovoga članka ako su ispunjeni uvjeti iz članka 361. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona.
(5) O zahtjevu iz stavka 2. ovoga članka Agencija će odlučiti u roku od šest mjeseci od dana zaprimanja urednog zahtjeva. Zahtjev je uredan ako sadrži sve podatke potrebne za odlučivanje propisane stavkom 3. ovoga članka.
(6) Ako burza u roku koji odredi Agencija ne ukloni nedostatke zahtjeva, smatrat će se da je odustala od zahtjeva.
(7) Agencija o svakom rješenju iz stavka 4. ovoga članka izvještava ESMA-u.
(8) Kada prilikom obavljanja usluga iz stavka 1. ovoga članka nastupe okolnosti iz članka 364. stavka 3. točke 2. ovoga Zakona, Agencija može burzi rješenjem zabraniti pružanje samo tih usluga.
(9) Nakon dobivanja odobrenja za rad iz stavka 4. ovoga članka burza može djelatnosti za koje je odobrenje za rad izdano upisati u sudski registar kao djelatnost.
(10) Odobrenje za obavljanje usluga iz stavka 1. ovoga članka omogućuje burzi obavljanje te djelatnosti na području Europske unije.
Popis uređenih tržišta
Članak 312.
(1) Agencija sastavlja i redovito ažurira popis uređenih tržišta za koje je Republika Hrvatska matična država članica.
(2) Popis iz stavka 1. ovoga članka i njegove izmjene Agencija dostavlja nadležnim tijelima ostalih država članica i ESMA-i.
(3) Popis sadrži jedinstvenu identifikacijsku oznaku koju je odredila ESMA u skladu s odredbama Delegirane uredbe Komisije (EU) 2017/571, te člancima 6., 10. i 26. Uredbe (EU) br. 600/2014.
POGLAVLJE III.
PRISTUP I TRGOVANJE NA UREĐENOM TRŽIŠTU
Članovi
Članak 313.
(1) Burza može kao člana uređenog tržišta prihvatiti:
1. investicijska društva i kreditne institucije koje posjeduju odgovarajuće odobrenje nadležnog tijela matične države članice
2. investicijska društva i kreditne institucije iz treće zemlje, koji posjeduju odgovarajuće odobrenje nadležnog regulatornog tijela i udovoljavaju uvjetima istovjetnim uvjetima propisanim ovim Zakonom i zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija.
(2) Burza može kao člana uređenog tržišta prihvatiti i druge osobe koje:
1. imaju dobar ugled
2. imaju dovoljno stručnog znanja, osposobljenosti i iskustva za trgovanja
3. imaju odgovarajući organizacijski ustroj, ako je to primjereno
4. imaju dovoljno sredstava za aktivnost koju će obavljati, uzimajući u obzir i eventualne financijske aranžmane koje je burza propisala u svrhu namire transakcija.
(3) Burza je dužna Agenciji dostaviti redovito obnavljan popis članova uređenog tržišta.
Članstvo
Članak 314.
(1) Burza je dužna svojim pravilima iz članka 305. ovoga Zakona temeljem objektivnih kriterija, na transparentan i nediskriminirajuć način, uspostaviti, održavati i provoditi pravila za prijem u članstvo ili pristup uređenom tržištu.
(2) Pravila iz stavka 1. ovoga članka trebaju sadržavati obveze članova koje proizlaze iz:
1. ustrojstva i upravljanja uređenim tržištem
2. pravila za transakcije koje se izvršavaju na tržištu
3. pravila struke kojih se trebaju pridržavati zaposlenici člana burze
4. uvjeta utvrđenih za članove osim investicijskih društava i kreditnih institucija sukladno odredbama članka 313. stavka 2. ovoga Zakona
5. pravila i propisa za poravnanje i namiru transakcija zaključenih na uređenom tržištu.
Obveze članova
Članak 315.
(1) Članovi uređenog tržišta dužni su postupati s pažnjom dobrog stručnjaka s obzirom na članstvo na uređenom tržištu, u skladu s aktima burze iz članka 305. ovoga Zakona, te izbjegavati u svom poslovanju aktivnosti koje bi mogle uzrokovati štetu ugledu uređenog tržišta.
(2) Na transakcije izvršene na uređenom tržištu između članova uređenog tržišta, isti nisu obvezni međusobno primjenjivati odredbe članaka 86. do 95., 100., 105. do 116. te 119. do 124. ovoga Zakona.
(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, članovi uređenog tržišta dužni su pridržavati se odredbi članaka 86. do 95., 100., 105. do 116. te 119. do 124. ovoga Zakona kada izvršavaju naloge na uređenom tržištu za račun klijenta.
Praćenje usklađenosti s pravilima i drugim zakonskim obvezama članova uređenog tržišta
Članak 316.
(1) Burza je dužna uspostaviti i održavati djelotvorne mjere i postupke za redovito praćenje poštivanja pravila uređenog tržišta kojim upravlja od strane svojih članova.
(2) Burza je dužna nadzirati naloge, uključujući otkazivanja naloga i transakcije koje obavljaju članovi uređenog tržišta, unutar sustava uređenog tržišta kojim upravlja burza, u svrhu uočavanja kršenja pravila, neurednih uvjeta trgovanja, postupanju koje može ukazivati na ponašanje koje je zabranjeno temeljem Uredbe (EU) br. 596/2014, ili poremećaje u sustavu povezane s financijskim instrumentom. Nadzor trgovanja odvijat će se uz pomoć prikladnog računalnog sustava nadzora koji omogućuje sustavno i potpuno prikupljanje i procjenu podataka o trgovanju i podataka u svezi trgovanja te olakšava potrebne istražne postupke.
(3) Burza je dužna bez odgode izvijestiti Agenciju o svakom značajnom kršenju svojih pravila, nepravilnim uvjetima trgovanja ili postupanju koje može ukazivati na ponašanje koje je zabranjeno temeljem Uredbe (EU) br. 596/2014 ili poremećaje u sustavu povezane s financijskim instrumentom.
(4) Burza je dužna bez odgode dostaviti Agenciji sve potrebne podatke te surađivati prilikom nadzora i istrage u svezi sa slučajevima zlouporabe tržišta u postupcima koje vode nadležna tijela.
(5) Agencija će obavijestiti ESMA-u i nadležna tijela drugih država članica o informacijama iz stavka 3. ovoga članka.
(6) Na burzu se na odgovarajući način primjenjuje članak 74. ovoga Zakona.
(7) Agencija će provedbenim propisom detaljnije odrediti okolnosti koje pokreću zahtjeve za informacijama kako je navedeno u stavku 3. ovoga članka.
Pristup uređenom tržištu osobama iz drugih država članica
Članak 317.
Burza je dužna pravilima iz članka 305. ovoga Zakona propisati mogućnost članstva ili pristupa uređenom tržištu kojim upravlja, izravno ili putem udaljenog pristupa.
Članak 318.
(1) Kada burza namjerava u drugoj državi članici omogućiti udaljeni pristup uređenom tržištu kojim upravlja, dužna je o tome obavijestiti Agenciju.
(2) Agencija će informaciju iz stavka 1. ovoga članka u roku od trideset dana proslijediti nadležnom tijelu države članice u kojoj burza namjerava omogućiti takav pristup i ESMA-i na njezin zahtjev.
(3) Na zahtjev nadležnog tijela države članice domaćina, Agencija će mu u razumnom roku dostaviti podatke o članovima uređenog tržišta.
(4) U svrhu obavještavanja nadležnog tijela države članice domaćina, u skladu sa stavkom 3. ovoga članka burza je dužna Agenciji bez odgode dostaviti popis trenutačnih članova uređenog tržišta.
(5) Ako tržišni operater uređenog tržišta iz druge države članice namjerava u Republici Hrvatskoj omogućiti udaljeni pristup svom uređenom tržištu, Agencija može od nadležnog tijela matične države članice uređenog tržišta zahtijevati podatke o članovima tog uređenog tržišta.
Trgovanje na uređenom tržištu
Članak 319.
(1) Trgovanje na uređenom tržištu mora se odvijati po načelima učinkovitosti, ažurnosti, nepristranosti i jednakosti svih sudionika.
(2) Burza je dužna odabrati trgovinski sustav za trgovanje na uređenom tržištu kojim upravlja vodeći se načelima:
1. učinkovitosti
2. ekonomičnosti
3. funkcionalnosti trgovinskog sustava
4. zaštite ulagatelja.
(3) Uz načela propisana stavkom 1. ovoga članka, izbor trgovinskog sustava i načina trgovanja ovisit će i o vrsti financijskih instrumenata kojima se trguje na uređenom tržištu i volumenu trgovanja.
(4) Burza može u iznimnim okolnostima donijeti odluku kojom će odrediti vrijeme početka ili završetka trgovanja, drukčije od vremena propisanog pravilima uređenog tržišta ili kada se zbog drugih značajnih okolnosti ne može jamčiti uredno trgovanje.
(5) O odluci iz stavka 4. ovoga članka, burza je dužna bez odgode obavijestiti Agenciju.
(6) Za sporove proizašle iz trgovanja na uređenom tržištu kojim upravlja burza, primjenjivat će se pravo Republike Hrvatske.
POGLAVLJE IV.
FINANCIJSKI INSTRUMENTI KOJIMA SE TRGUJE NA UREĐENOM TRŽIŠTU
ODJELJAK 1.
Članak 320.
(1) Burza upravlja uređenim tržištem koje se sastoji od redovitog tržišta i službenog tržišta. Burza može svojim pravilima propisati i druge segmente uređenog tržišta za koje će propisati strože uvjete u svezi uvrštenja i zaštite ulagatelja, od onih propisanih člankom 325. ovoga Zakona.
(2) Na redovito tržište mogu se uvrstiti vrijednosni papiri, ako su ispunjeni uvjeti iz članka 321. ovoga Zakona te ostali financijski instrumenti, ako su ispunjeni uvjeti iz članka 321. ovoga Zakona, koji se odnose na financijske instrumente.
(3) Na službeno tržište mogu se uvrstiti vrijednosni papiri, ako su ispunjeni uvjeti iz članka 325. ovoga Zakona.
(4) Izdavatelji financijskih instrumenata uvrštenih na uređeno tržište moraju osigurati postojanje identifikacijskog broja, odnosno identifikacijske oznake sukladno odredbama članka 3. Delegirane Uredbe Komisije (EU) 2017/585.
Uvjeti za uvrštenje na redovito tržište
Članak 321.
(1) Na redovito tržište mogu se uvrstiti samo financijski instrumenti u skladu s jasnim i transparentnim pravilima sukladno odredbi članka 305. stavka 3. točke 4. ovoga Zakona.
(2) Pravilima iz stavka 1. ovoga članka se mora osigurati da se svim financijskim instrumentima uvrštenim za trgovanje na uređenom tržištu može trgovati korektno, uredno i djelotvorno, a u slučaju prenosivih vrijednosnih papira da su oni slobodno prenosivi.
(3) U slučaju izvedenica, pravilima iz stavka 1. ovoga članka osobito se mora osigurati da su izvedeni financijski instrumenti oblikovani na način koji omogućuje uredno formiranje njihove cijene, kao i postojanje djelotvornih uvjeta namire.
(4) Vrijednosni papiri koji se uvrštavaju na redovito tržište moraju zadovoljavati sljedeće uvjete:
1. vrijednosni papiri za koje se podnosi zahtjev za uvrštenje moraju biti izdani u skladu s propisima koji se na njih odnose i slobodno prenosivi
2. pravni položaj izdavatelja vrijednosnog papira je u skladu s propisima Republike Hrvatske ili države sjedišta izdavatelja
(5) Vrijednosni papiri izdavatelja sa sjedištem u Republici Hrvatskoj mogu biti uvršteni na redovito tržište samo ako su u nematerijaliziranom obliku.
(6) Burza mora uspostaviti i primjenjivati djelotvorne mjere za provjeru ispunjavaju li izdavatelji prenosivih vrijednosnih papira koji su uvršteni za trgovanje na redovitom tržištu obveze prema pravu Europske unije u vezi s početnim, stalnim ili ad hoc obvezama objavljivanja.
(7) Burza mora omogućiti članovima uređenog tržišta pristup podacima iz stavka 6. ovoga članka koji su javno objavljeni sukladno pravu Europske unije.
(8) Burza je dužna primjenjivati odredbe Delegirane uredbe Komisije (EU) 2017/568 prilikom provjere ispunjava li financijski instrument izdan na način sukladan uvjetima utvrđenima u stavku 1. i stavku 2. točki 1. ovoga članka uvjete za uvrštenje odnosno za trgovanje na različitim segmentima tržišta kojima upravlja.
Članak 322.
(1) Za trgovanje financijskim instrumentima na redovitom tržištu potrebno je odobrenje burze.
(2) Zahtjev za uvrštenje u redovito tržište može podnijeti izdavatelj ili osoba koju izdavatelj ovlasti.
(3) Burza će izdati odobrenje za uvrštenje ako su ispunjeni uvjeti iz članka 321. ovoga Zakona.
(4) Burza će odbiti zahtjev za uvrštenje financijskog instrumenta na redovito tržište ako:
1. nisu ispunjeni uvjeti iz stavaka 2. ili 3. ovog članka, ili
2. prema podacima kojima raspolaže proizlazi da bi uvrštenje bilo štetno po interese ulagatelja.
Odlučivanje o uvrštenju na redovito tržište
Članak 323.
(1) Burza je dužna svojim pravilima propisati kada će se zahtjev za uvrštenje na uređeno tržište smatrati urednim.
(2) Burza je dužna obavijestiti Agenciju o svakom zaprimljenom zahtjevu za uvrštenje financijskih instrumenata, kao i o svojoj odluci u svezi uvrštenja ili odbijanja zahtjeva za uvrštenje.
(3) Burza je dužna na svojoj mrežnoj stranici objaviti sve podatke o uvrštenju financijskih instrumenata na redovito tržište kojim upravlja.
(4) Burza je dužna uspostaviti i primjenjivati mjere redovite provjere usklađenosti uvrštenih financijskih instrumenata sa zahtjevima iz članka 321. ovoga Zakona.
Uvrštenje vrijednosnih papira bez suglasnosti izdavatelja
Članak 324.
(1) Iznimno od odredbi članka 322. stavka 2. ovoga Zakona, prenosivi vrijednosni papiri mogu biti uvršteni u trgovanje na uređenom tržištu bez obzira na suglasnost izdavatelja ako su već uvršteni na jednom od sljedećih uređenih tržišta:
1. na uređenom tržištu države članice
2. na burzi treće zemlje, ako su zakonske odredbe treće zemlje:
– u svezi sa zahtjevom za uvrštenje vrijednosnih papira, usporedive onima propisanim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona
– u svezi s izradom prospekta izdanja ili prospekta uvrštenja vrijednosnih papira, usporedive onima propisanim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona
– ako na toj burzi postoje pretpostavke obveze transparentnosti koje su usporedive s onima na uređenom tržištu za uvrštene vrijednosne papire
– ako je zajamčena razmjena informacija u svrhu nadzora trgovanja s nadležnim tijelima u toj državi.
(2) Kada se vrijednosni papiri uvrste na uređeno tržište, u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, burza je dužna najkasnije u roku od 3 dana od uvrštenja obavijestiti izdavatelja da se njegovim vrijednosnim papirima trguje na uređenom tržištu kojim burza upravlja.
(3) Kada se vrijednosni papiri uvrste na uređeno tržište, u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, burza je dužna bez odgode izvijestiti Agenciju i javnost o uvrštenju.
(4) Kada su, u skladu sa stavkom 1. ovoga članka vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bez suglasnosti izdavatelja, isti nije obvezan objavljivati propisane informacije prema uređenom tržištu na kojem su njegovi vrijednosni papiri uvršteni bez njegove suglasnosti.
Uvjeti za uvrštenje na službeno tržište
Članak 325.
Vrijednosni papiri za koje se traži uvrštenje na službeno tržište moraju, pored uvjeta propisanih odredbama članaka 321. ovoga Zakona, udovoljavati sljedećim dodatnim uvjetima:
1. dionice i izdavatelji tih dionica, odredbama iz članaka 328. do 331. ovoga Zakona
2. dužnički vrijednosni papiri i izdavatelji tih papira, odredbama iz članaka 332. do 337. ovog Zakona
3. potvrde o deponiranim dionicama mogu biti uvrštene samo ako:
– izdavatelj dionica, na osnovi kojih su izdane potvrde o deponiranim dionicama, zadovoljava uvjete propisane člankom 328. ovoga Zakona
– potvrde zadovoljavaju uvjete propisane člancima 329. i 330. ovoga Zakona
– izdavatelj potvrda o deponiranim dionicama jamči primjerenu zaštitu ulagatelja.
Članak 326.
(1) Za trgovanje vrijednosnim papirima na službenom tržištu potrebno je odobrenje burze.
(2) Zahtjev za uvrštenje na službeno tržište može podnijeti izdavatelj ili osoba koju izdavatelj ovlasti.
(3) Burza će izdati odobrenje za uvrštenje na službeno tržište ako vrijednosni papiri udovoljavaju uvjetima propisanim odredbama članka 325. ovoga Zakona.
(4) Burza će odbiti zahtjev za uvrštenje vrijednosnog papira na službeno tržište ako predmetni vrijednosni papir i/ili izdavatelj istoga ne ispunjava uvjete ili prema podacima kojima burza raspolaže proizlazi da bi uvrštenje bilo štetno po interese ulagatelja.
(5) Burza može, isključivo u interesu zaštite ulagatelja, uvrštenje nekog vrijednosnog papira na službeno tržište uvjetovati bilo kojim primjerenim posebnim uvjetom.
(6) O uvjetu iz stavka 5. ovoga članka, burza će izričito obavijestiti podnositelja zahtjeva.
(7) Kada se zahtjev za uvrštenje na službeno tržište odnosi na vrijednosne papire koji su već uvršteni na uređeno tržište neke druge države članice, burza može odbiti zahtjev ako izdavatelj vrijednosnih papira ne ispunjava svoje obveze koje proizlaze iz uvrštenja na predmetno uređeno tržište. Rečenica prva ovoga stavka na odgovarajući se način primjenjuje na zahtjev koji se odnosi na uvrštenje na redovito tržište.
Odlučivanje o uvrštenju na službeno tržište
Članak 327.
(1) Burza je dužna svojim pravilima propisati kada će se zahtjev iz stavka 1. ovog članka smatrati urednim.
(2) Burza je dužna obavijestiti Agenciju o svakom zaprimljenom zahtjevu za uvrštenje vrijednosnih papira, kao i o svojoj odluci u svezi s uvrštenjem ili odbijanjem zahtjeva za uvrštenje.
(3) Burza je dužna na svojoj mrežnoj stranici objaviti sve podatke o uvrštenju vrijednosnih papira na službeno tržište kojim upravlja.
ODJELJAK 2.
Posebne odredbe za uvrštenje dionica
Uvjeti koje moraju ispunjavati izdavatelji za čije je dionice podnesen zahtjev za uvrštenje na službeno tržište
Članak 328.
(1) Pravni položaj izdavatelja mora biti u skladu s propisima države sjedišta, a naročito u pogledu osnivanja i poslovanja.
(2) Očekivana tržišna kapitalizacija dionica za čije je uvrštenje podnesen zahtjev mora iznositi najmanje 8.000.000 kuna.
(3) Ako se očekivana tržišna kapitalizacija iz stavka 2. ovoga članka ne može procijeniti, kapital i rezerve društva, uključujući dobit ili gubitak financijske godine koja prethodi podnošenju zahtjeva, moraju iznositi najmanje 8.000.000 kuna.
(4) Burza može odobriti uvrštenje na službeno tržište i bez ispunjavanja uvjeta iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, ako smatra da će postojati odgovarajuće tržište za navedene dionice.
(5) Uvjeti propisani stavcima 1. i 2. ovoga članka neće se primjenjivati pri uvrštenju na službeno tržište novoga bloka dionica istog roda, kao i one koje su već uvrštene.
(6) Izdavatelj mora imati objavljene ili podnesene godišnje financijske izvještaje u skladu sa zakonodavstvom države sjedišta izdavatelja za tri poslovne godine koje prethode podnošenju zahtjeva za uvrštenje na službeno tržište.
(7) Iznimno, burza je ovlaštena odobriti uvrštenje dionica izdavatelja koji ne ispunjavaju uvjete iz stavka 6. ovoga članka, ako burza smatra da ulagatelji imaju podatke potrebne za procjenu izdavatelja i dionica za koje se traži uvrštenje na službeno tržište te ako je to ili u interesu izdavatelja ili u interesu ulagatelja.
Uvjeti koje moraju ispunjavati dionice za koje je podnesen zahtjev za uvrštenje na službeno tržište
Članak 329.
(1) Ako uvrštenju na službeno tržište prethodi javna ponuda, prvo uvrštenje na službeno tržište, može se izvršiti tek protekom razdoblja upisa i uplate u javnoj ponudi.
(2) Prije uvrštenja dionica na službeno tržište dostatan broj dionica mora biti distribuiran javnosti.
(3) Ako se dionice distribuiraju javnosti putem uređenog tržišta, uvrštenje na službeno tržište može se odobriti i bez ispunjavanja uvjeta iz stavka 2. ovoga članka, samo ako burza smatra da će dostatan broj dionica biti distribuiran putem uređenog tržišta u kratkom vremenskom razdoblju.
(4) Kada se zahtjev za uvrštenje na službeno tržište podnosi za novi blok dionica istoga roda, procjena burze iz stavka 3. ovog članka u svezi dostatnog broja dionica distribuiranog javnosti, može se odnositi na sve izdane dionice, a ne samo na navedeni novi blok.
(5) Burza može odobriti zahtjev za uvrštenje na službeno tržište dionica onih izdavatelja čije su dionice već uvrštene na službeno tržište u trećoj zemlji, ako je dostatan broj dionica distribuiran javnosti u trećoj zemlji ili državi u kojoj su navedene dionice uvrštene na službeno tržište.
(6) U smislu ove glave Zakona smatra se da je dostatan broj dionica distribuiran javnosti ako:
1. se najmanje 25% roda dionica za koje je podnesen zahtjev za uvrštenje nalazi u rukama javnosti
2. obzirom na velik broj dionica istoga roda i postotak distribucije javnosti, tržište može uredno funkcionirati i ako je manji postotak dionica u rukama javnosti.
(7) Burza će svojim pravilima propisati koje se dionice ne smatraju dionicama distribuiranima javnosti.
(8) Zahtjev za uvrštenje na službeno tržište mora se odnositi na sve već izdane dionice istoga roda.
(9) Iznimno od stavka 8. ovoga članka, zahtjev za uvrštenje ne mora se odnositi na dionice koje:
1. pripadaju paketima koji služe za održavanje kontrole nad društvom, ili
2. na temelju ugovora nisu prenosive u određenom vremenskom razdoblju, pod uvjetom da je javnost obaviještena o okolnostima iz točke 1. i 2. ovog stavka te da interesi vlasnika dionica za koje je podnesen zahtjev za uvrštenje neće biti oštećeni.
Članak 330.
(1) Za uvrštenje na službeno tržište dionica u materijaliziranom obliku izdavatelja sa sjedištem u drugoj državi članici potrebno je da njihov materijalizirani oblik bude u skladu sa standardima propisanima u toj drugoj državi članici.
(2) Ako materijalizirani oblik nije u skladu s propisima Republike Hrvatske, burza objavljuje tu činjenicu javnosti.
(3) Za uvrštenje na službeno tržište dionica u materijaliziranom obliku izdavatelja sa sjedištem u trećoj zemlji, materijalizirani oblik dionica mora osigurati dostatnu zaštitu ulagatelja.
Posebne odredbe u svezi s izdavateljem iz treće zemlje
Članak 331.
Dionice izdavatelja sa sjedištem u trećoj zemlji, a koje nisu uvrštene niti u državi sjedišta niti u državi u kojoj se drži većina dionica, mogu se uvrstiti na službeno tržište samo ako burza smatra da razlozi ne uvrštenja u državi sjedišta ili u državi u kojoj se drži većina dionica nisu vezani uz zaštitu ulagatelja.
Posebne odredbe za uvrštenje dužničkih vrijednosnih papira
Članak 332.
(1) Dužnički vrijednosni papiri za koje je podnesen zahtjev za uvrštenje na službeno tržište moraju oblikom i sadržajem biti u skladu s propisima koji se na njih odnose i slobodno prenosivi.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka burza može slobodno prenosivima smatrati i dužničke vrijednosne papire koji nisu u potpunosti uplaćeni ako postoje mehanizmi koji osiguravaju da prenosivost takvih dužničkih vrijednosnih papira nije ograničena i ako je omogućeno transparentno i uredno trgovanje navođenjem odgovarajućih podataka javnosti.
(3) Ako uvrštenju na službeno tržište prethodi javna ponuda, prvo uvrštenje na službeno tržište može se izvršiti tek protekom razdoblja upisa i uplate u javnoj ponudi.
(4) Odredbe stavka 3. ovoga članka neće se primjenjivati u slučaju ponavljajućih izdanja dužničkih vrijednosnih papira kod kojih nije utvrđen datum završetka razdoblja upisa tih vrijednosnih papira.
(5) Zahtjev za uvrštenje na službeno tržište mora se odnositi na sve jednako rangirane dužničke vrijednosne papire.
Članak 333.
(1) Za uvrštenje na službeno tržište dužničkih vrijednosnih papira u materijaliziranom obliku izdavatelja iz druge države članice, potrebno je da njihov materijalizirani oblik bude u skladu sa standardima propisanima u toj drugoj državi članici.
(2) Ako materijalizirani oblik nije u skladu s propisima Republike Hrvatske, burza objavljuje tu činjenicu javnosti.
(3) Materijalizirani oblik dužničkih vrijednosnih papira izdanih u jednoj državi članici mora odgovarati standardima koji su na snazi u toj državi članici.
(4) Materijalizirani oblik dužničkih vrijednosnih papira izdavatelja iz treće zemlje, mora osigurati dostatnu zaštitu ulagatelja.
Ostali uvjeti
Članak 334.
(1) Nominalni iznos izdanja za dužničke vrijednosne papire za koji je podnesen zahtjev za uvrštenje na službeno tržište ne može biti manji od 1.500.000 kuna.
(2) Odredba iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se u slučaju ponavljajućih izdanja dužničkih vrijednosnih papira za koje nominalni iznos izdanja nije unaprijed utvrđen.
Članak 335.
(1) Zamjenjivi dužnički vrijednosni papiri i dužnički vrijednosni papiri s varantima mogu se uvrstiti na službeno tržište samo ako:
1. se odnose na dionice koje su već uvrštene na isto uređeno tržište, ili
2. se odnose na dionice koje su već uvrštene na neko drugo uređeno tržište, ili
3. se uvrštavaju istodobno s dionicama na koje se odnose.
(2) Burza može odobriti uvrštenje na službeno tržište dužničkih vrijednosnih papira iz stavka 1. ovoga članka, samo ako smatra da su njihovim imateljima na raspolaganju svi podaci koji su im potrebni za procjenu vrijednosti dionica na koje se navedeni dužnički vrijednosni papiri odnose.
Posebne odredbe za uvrštenje dužničkih vrijednosnih papira koje izdaje država, regionalne ili lokalne vlasti ili međunarodna javna tijela
Članak 336.
(1) Kada uvrštenju na službeno tržište prethodi javna ponuda, prvo uvrštenje na službeno tržište može se izvršiti tek protekom razdoblja upisa i uplate u javnoj ponudi.
(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka ne odnose na upise kod kojih nije utvrđen datum završetka razdoblja upisa tih vrijednosnih papira.
(3) Zahtjev za uvrštenje na službeno tržište mora se odnositi na sve vrijednosne papire istoga ranga.
Članak 337.
(1) Za uvrštenje na službeno tržište dužničkih vrijednosnih papira, koje je izdala država članica ili njezina regionalna ili lokalna tijela u materijaliziranom obliku, potrebno je da njihov materijalizirani oblik bude u skladu sa standardima propisanim u toj državi članici.
(2) Ako materijalizirani oblik vrijednosnih papira nije u skladu s propisima Republike Hrvatske, burza objavljuje tu činjenicu javnosti.
(3) Materijalizirani oblik dužničkih vrijednosnih papira koje je izdala treća zemlja ili njezina regionalna ili lokalna tijela ili javna međunarodna tijela mora osigurati dostatnu zaštitu ulagatelja.
Obveze izdavatelja čiji su vrijednosni papiri uvršteni na službeno tržište
Članak 338.
Prilikom nove javne ponude dionica koje su istoga roda kao i dionice već uvrštene na službeno tržište izdavatelj je dužan, osim za dionice za koje postoji iznimka od obveze uvrštenja iz članka 329. stavka 9., podnijeti zahtjev za njihovo uvrštenje na službeno tržište, najkasnije u roku od godine dana nakon njihovog izdavanja ili kad postanu slobodno prenosive.
Obveze izdavatelja čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište
Članak 339.
(1) Izdavatelj čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište, dužan je burzi dostaviti sve podatke koje burza smatra primjerenima za zaštitu ulagatelja i osiguranje nesmetanog funkcioniranja tržišta.
(2) Ako zaštita ulagatelja ili nesmetano funkcioniranje tržišta to zahtijevaju, burza može od izdavatelja zahtijevati objavu podataka iz stavka 1. ovoga članka, pri čemu će odrediti oblik i rokove za objavu istih.
(3) Ako izdavatelj ne objavi podatke u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, burza će objaviti navedene podatke, nakon što o istima primi očitovanje izdavatelja.
(4) Burza će objaviti podatak da izdavatelj ne ispunjava svoje obveze koje proizlaze iz uvrštenja na uređeno tržište u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Privremena obustava i isključenje financijskih instrumenata iz trgovanja
Članak 340.
(1) Burza je dužna bez odgode privremeno obustaviti trgovanje ili isključiti iz trgovanja financijski instrument na temelju rješenja Agencije iz članka 341. stavka 4. ovog Zakona.
(2) Burza je dužna donijeti odluku o privremenoj obustavi trgovanja ili isključenju iz trgovanja financijskog instrumenta i svake povezane izvedenice, kada to zahtijeva zaštita ulagatelja ili taj financijski instrument više ne udovoljava pravilima burze, kao i u slučaju postojanja potrebe da se podrže ciljevi obustave ili isključenja temeljnog financijskog instrumenta kojega je burza već privremeno obustavila ili isključila,
(3) Burza je dužna odluku iz stavka 2. ovoga članka bez odgode javno objaviti i o njoj obavijestiti Agenciju.
(4) Burza neće privremeno obustaviti trgovanje ili isključiti iz trgovanja financijski instrument, u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, ako postoji vjerojatnost da bi takva obustava ili isključenje mogli uzrokovati znatnu štetu interesima ulagatelja ili urednom funkcioniranju tržišta, a o čemu je dužna bez odgode izvijestiti Agenciju.
(5) Uređena tržišta, drugi MTP-ovi, OTP-ovi i sistematski internalizatori na kojima se trguje financijskim instrumentom ili povezanom izvedenicom moraju na zahtjev Agencije slijediti privremenu obustavu ili isključenje kada je privremena obustava ili isključenje posljedica zlouporabe tržišta, ponude za preuzimanje ili neobjave povlaštenih informacija o izdavatelju financijskog instrumenta zbog kršenja članaka 7. i 17. Uredbe (EU) br. 596/2014, osim u slučaju postojanja okolnosti iz stavka 4. ovoga članka.
(6) Agencija će obavijesti iz stavaka 2. i 3. ovoga članka poslati ESMA-i, nadležnim tijelima drugih država članica te ih javno objaviti.
(7) Agencija će po primitku obavijesti od nadležnog tijela druge države članice o privremenoj obustavi ili isključenju iz trgovanja postupiti sukladno odredbama stavka 3. ovoga članka.
(8) Odredbe stavaka 3., 5., 6. i 7. ovoga članka primjenjuju se i kada je ukinuta odluka burze o privremenoj obustavi trgovanja iz stavka 2. ovoga članka.
(9) U kojim situacijama će se privremeno obustaviti trgovanje ili isključiti iz trgovanja i povezanu izvedenicu detaljnije je uređeno odredbama Delegirane uredbe Komisije (EU) 2017/569
(10) Europska komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte kako bi navela popis okolnosti koje predstavljaju značajnu štetu interesima ulagatelja ili urednom funkcioniranju tržišta.
Odluka o povlačenju vrijednosnih papira s uvrštenja na uređenom tržištu
Članak 341.
(1) Glavna skupština društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, može donijeti odluku o povlačenju dionica ili drugih vlasničkih vrijednosnih papira s uvrštenja na uređeno tržište.
(2) Odluka iz stavka 1. ovoga članka donosi se glasovima koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnog kapitala, zastupljenog na glavnoj skupštini pri donošenju odluke. Statutom se može odrediti i veća većina za donošenje ovakve odluke.
(3) Objava prijedloga odluke o povlačenju s uvrštenja na uređenom tržištu, kao predmeta dnevnog reda glavne skupštine, valjana je samo kad uključuje i neopozivu izjavu društva kojom se društvo obvezuje od svih dioničara koji glasuju protiv takve odluke, otkupiti njihove dionice uz pravičnu naknadu, najkasnije u roku od tri mjeseca od dana upisa odluke u sudski registar.
(4) Odluka o povlačenju s uvrštenja na uređenom tržištu sadrži podatke o tvrtki, sjedištu, vrijednosnom papiru te druge podatke nužne za provedbu te odluke.
(5) Svaki dioničar društva koji je glasovao protiv odluke o povlačenju s uvrštenja na uređenom tržištu, može zahtijevati od društva da društvo preuzme njegove dionice, uz pravičnu naknadu. Ovo pravo ima i dioničar koji nije sudjelovao u radu odnosne glavne skupštine zbog toga što je glavna skupština sazvana nepravilno ili nepravovremeno.
(6) Odluku o povlačenju vrijednosnih papira s uvrštenja na uređenom tržištu nije moguće pobijati zbog toga što novčana naknada za dionice nije pravična. Zahtjev dioničara zastarijeva u roku od dva mjeseca od dana upisa odluke o povlačenju s uvrštenja na uređenom tržištu u sudski registar.
(7) Odluka o povlačenju s uvrštenja na uređenom tržištu upisuje se u sudski registar i stupa na snagu:
1. ako je odluka donesena većinom većom od devet desetina danih glasova, danom upisa odluke u sudski registar, izuzev ako je odlukom određeno da počinje djelovati tek protekom određenog roka od upisa odluke u sudski registar
2. u svim ostalim slučajevima, protekom šest mjeseci od dana upisa odluke u sudski registar.
(8) Društvo mora, po upisu odluke o povlačenju s uvrštenja na uređenom tržištu u sudski registar, izvijestiti tržišnog operatera uređenog tržišta dostavljanjem odluke o povlačenju s uvrštenja. Tržišni operater dužan je donijeti odluku o povlačenju vrijednosnih papira s uvrštenja na uređenom tržištu sljedeći radni dan nakon što zaprimi odluku o povlačenju s uvrštenja na uređenom tržištu.
(9) Pravičnom naknadom iz stavka 5. ovoga članka, smatra se prosječna cijena dionica ostvarena na uređenom tržištu, izračunata kao ponderirani prosjek svih cijena ostvarenih na uređenom tržištu u zadnja tri mjeseca prije dana objave poziva na glavnu skupštinu u glasilu društva. Ako se dionicama trgovalo u manje od 1/3 trgovinskih dana unutar zadnja tri mjeseca prije dana objave poziva na glavnu skupštinu u glasilu društva, pravična naknada iz stavka 5. ovoga članka utvrđuje se elaboratom o procjeni fer vrijednosti dionice, revidiranim od strane neovisnog ovlaštenog revizora.
(10) U elaboratu o procjeni fer vrijednosti dionice iz stavka 9. ovoga članka potrebno je navesti:
– primjenom kojih metoda je određena fer vrijednost dionice, pri čemu primijenjene metode moraju biti temeljene na međunarodno priznatim standardima za procjenu vrijednosti i uobičajeno se koristiti između sudionika tržišta u određivanju vrijednosti dionica,
– detaljno obrazloženje usvojenih metoda procjene i svih važnih pretpostavki koje su korištene u primjeni istih
– iz kojih je razloga primjena tih metoda primjerena
– ako je primijenjeno više metoda, do koje bi se fer vrijednosti dionice došlo primjenom pojedine metode, te koji je značaj dan pojedinim metodama za utvrđivanje predložene fer vrijednosti dionice
– posebne teškoće koje su se javile pri procjeni fer vrijednosti dionice.
(11) Fer vrijednost dionice procjenjuje se na dan objave poziva na glavnu skupštinu u glasilu društva.
POGLAVLJE VI.
NADZOR NAD UPRAVLJANJEM MJESTOM TRGOVANJA
Nadzor nad burzom
Članak 342.
(1) Nadzor nad primjenom i provedbom ove glave i povezanih relevantnih propisa Agencija obavlja na način i u skladu s odredbama dijela šestoga ovoga Zakona i ovoga poglavlja.
(2) U smislu ove glave, subjekti nadzora su osobe iz članka 683. stavka 1. točke 1. podtočke l) ovoga Zakona i osobe iz članka 683. stavka 1. točaka a), b) ovoga Zakona kada upravljaju mjestom trgovanja.
(3) Agencija je ovlaštena za nadzor nad osobama iz stavka 2. ovoga članka u opsegu koji je potreban za provjeru posluje li ista osoba u skladu s odredbama ove Glave i drugih relevantnih propisa.
(4) Pri obavljaju nadzora nad subjektom nadzora, Agencija posebno provjerava organizacijske zahtjeve, strategije, politike i postupke koje je subjekt nadzora dužan uspostaviti i kontinuirano održavati u svrhu usklađenja poslovanja s odredbama ove Glave i drugih relevantnih propisa.
(5) Na temelju provjera iz stavka 4. ovoga članka Agencija utvrđuje posluje li subjekt nadzora u skladu s ovom glavom i drugim relevantnim propisima, odnosno ima li uspostavljen odgovarajući organizacijski ustroj, strategije, politike i postupke.
(6) Agencija je temeljem nadzora iz ovoga članka subjektu nadzora ovlaštena izreći nadzorne mjere iz članka 343. ovoga Zakona.
(7) Agencija je ovlaštena za nadzor nad osobom za koju postoji osnova sumnje da upravlja mjestom trgovanja suprotno članku 384. stavku 1. i članku 344. stavka 1. ovoga Zakona.
(8) U svrhu utvrđivanja činjenica i okolnosti iz stavka 7. ovoga članka, nužnih za izvršavanje svojih ovlasti, Agencija može poduzimati sve potrebne radnje kako je propisano člankom 684. ovoga Zakona.
(9) Kada utvrdi da osoba iz stavka 7. ovoga članka neovlašteno upravlja mjestom trgovanja, Agencija može naložiti zabranu obavljanja sporne djelatnosti.
(10) Odluku iz stavka 9. ovoga članka Agencija može javno objaviti u skladu sa člankom 697. ovoga Zakona.
(11) Agencija je ovlaštena zahtijevati izvještaje i podatke te obaviti kontrolu poslovnih knjiga i poslovne dokumentacije, kada je to potrebno za provođenje nadzora iz stavka 1. ovog članka, od sljedećih osoba:
1. osobe koja je s burzom u odnosu uske povezanosti
2. osobe na koju je burza prenijela značajne poslovne procese
3. vlasnika kvalificiranog udjela burze.
(12) Kada Agencija utvrdi da tržišni operater iz države članice, koji je omogućio udaljeni pristup u Republici Hrvatskoj, krši odredbe ovog Zakona ili propise države članice sjedišta, donesene radi implementacije Direktive 2014/65/EU u nacionalno zakonodavstvo, dužna je o tome obavijestiti nadležno tijelo države članice sjedišta tog tržišnog operatera uređenog tržišta.
(13) Ako tržišni operater iz države članice, koji je omogućio udaljeni pristup u Republici Hrvatskoj, unatoč mjerama poduzetim od strane nadležnog tijela matične države članice tog tržišnog operatera, ili u slučaju kada se poduzete mjere pokažu nedostatnim, nastavi djelovati tako da su očito ugroženi interesi ulagatelja u Republici Hrvatskoj ili uredno trgovanje na uređenom tržištu, Agencija može prema tom operateru, uz prethodnu obavijest nadležnom tijelu države članice, poduzeti primjerene mjere potrebne za zaštitu interesa ulagatelja i uredno funkcioniranje tržišta, uključujući i zabranu omogućavanja udaljenog pristupa u Republici Hrvatskoj.
(14) Agencija će o mjeri iz stavka 13. ovoga članka, bez odgode obavijestiti Europsku komisiju i ESMA-u.
(15) Agencija u svezi sa slučajem i poduzetim mjerama iz stavka 1. ovoga članka može tražiti ESMA-u provođenje daljnjeg postupanja sukladno Uredbi (EU) br. 1095/2010.
Nadzorne mjere
Članak 343.
(1) Agencija subjektu nadzora, u skladu s ovim Zakonom, u obliku rješenja, uzimajući u obzir načela učinkovitosti i razmjernosti može:
1. izreći opomenu
2. naložiti otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti
3. naložiti privremenu zabranu obavljanja usluga i/ili aktivnosti odnosno pravnoj ili fizičkoj osobi zabraniti obavljanje profesionalne djelatnosti
4. izreći privremenu ili trajnu zabranu djelovanja ili ponašanja u suprotnosti s ovim Zakonom
5. potpuno ili djelomično ukinuti odobrenja za rad upravljanja uređenim tržištem
6. naložiti provođenje vanjske revizije od strane revizorskog društva u odnosu na dio poslovanja koji se odnosi na obavljanje usluga dostave podataka, na trošak osobe kojoj je mjera izrečena
7. izreći druge razmjerne mjere, koje su potrebne da bi subjekt nadzora uskladio svoje poslovanje s odredbama ove glave, Uredbe (EU) br. 600/2014, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i drugih relevantnih propisa.
(2) Za potrebe provođenja vanjske revizije iz stavka 1. točke 6. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članka 164. ovoga Zakona.
(3) Agencija može provesti ponovni nadzor u mjeri i opsegu potrebnom kako bi se utvrdilo je li subjekt nadzora postupio ili postupa u skladu s izrečenim nadzornim mjerama iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Na nadzorne mjere iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 202. i 203. ovoga Zakona.
(5) Agencija može subjektu nadzora izreći primjerene nadzorne mjere iz stavka 1. ovoga članka u svim slučajevima kada je isto potrebno za uspostavljanje zakonitog postupanja uključujući i sljedeće slučajeve:
1. subjekt nadzora nije postupio u skladu s rješenjem Agencije iz stavka 1. točke 2. ovoga članka
2. subjekt nadzora nije uspostavio, ne provodi ili redovito ne održava organizacijske, tehničke ili druge uvjete za poslovanje propisane ovom Glavom, Uredbom (EU) br. 600/2014, ili provedbenim propisom koji te uvjete pobliže uređuje
3. inicijalni kapital burze, odnosno iznos vlastitih financijskih sredstava burze padne ispod ovim Zakonom propisanog minimuma
4. u svim ostalim slučajevima kada utvrdi kršenje odredbi ove Glave ili relevantnih propisa, a takva mjera je potrebna kako bi se takvo kršenje obustavilo i osiguralo poštivanje ovoga Zakona i drugih relevantnih propisa.
(6) Ako je to primjenjivo, rješenjem kojim se izriču nadzorne mjere iz stavka 1. ovoga članka, Agencija će odrediti i rok za poduzimanje istih mjera odnosno trajanje istih te, ako je primjenjivo, uvjete pod kojima mjera prestaje.
(7) Agencija može upravi subjekata iz članka 342. stavka 2. ovoga Zakona izreći preporuke u dijelu poslovanja koje se odnosi na upravljanje mjestom trgovanja, pri čemu se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 212. ovoga Zakona.
(8) Kada Agencija utvrdi da tržišni operater iz države članice, koji je omogućio udaljeni pristup u Republici Hrvatskoj, krši odredbe ovoga Zakona ili propise države članice sjedišta, donesene radi implementacije Direktive 2014/65/EU u nacionalno zakonodavstvo, dužna je o tome obavijestiti nadležno tijelo države članice sjedišta tog tržišnog operatera uređenog tržišta.
(9) Ako tržišni operater iz države članice, koji je omogućio udaljeni pristup u Republici Hrvatskoj, unatoč mjerama poduzetim od strane nadležnog tijela matične države članice tog tržišnog operatera, ili u slučaju kada se poduzete mjere pokažu nedostatnim, nastavi djelovati tako da su očito ugroženi interesi ulagatelja u Republici Hrvatskoj ili uredno trgovanje na uređenom tržištu, Agencija može prema tom operateru, uz prethodnu obavijest nadležnom tijelu države članice, poduzeti primjerene mjere potrebne za zaštitu interesa ulagatelja i uredno funkcioniranje tržišta, uključujući i zabranu omogućavanja udaljenog pristupa u Republici Hrvatskoj.
(10) Agencija će o mjeri iz stavka 7. ovoga članka, bez odgode obavijestiti Europsku komisiju i ESMA-u.
(11) Agencija u svezi sa slučajem i poduzetim mjerama iz stavka 1. ovoga članka može tražiti ESMA-u provođenje daljnjeg postupanja sukladno Uredbi (EU) br. 1095/2010.
(12) Agencija može rješenjem naložiti burzi, operateru MTP-a te operateru OTP-a da privremeno obustavi trgovanje ili isključi iz trgovanja financijski instrument na mjestu trgovanja ili financijski instrument i svaku povezanu izvedenicu, ako je to potrebno u svrhu zaštite ulagatelja ili osiguravanja redovitog i pravilnog trgovanja na mjestu trgovanja.
(13) Privremena obustava iz stavka 12. ovoga članka prestaje protekom roka navedenog u rješenju iz stavka 12. ovoga članka ili dostavom dokaza iz kojih će Agencija utvrditi prestanak uvjeta zbog kojih je mjera obustave izrečena.
(14) Kada se financijskim instrumentom ili povezanom izvedenicom trguje na mjestu trgovanja druge države članice, Agencija je dužna o mjeri iz stavka 4. ovoga članka obavijestiti nadležna tijela tih država članica i ESMA-u.
(15) Kada se financijskim instrumentom ili povezanom izvedenicom trguje na mjestu trgovanja druge države članice, Agencija je obvezna nadzorne mjere iz stavka 12. ovoga članka izreći ako je istu nadzornu mjeru izreklo nadležno tijelo druge države članice, osim ako bi takva mjera prouzročila štetu za interese ulagatelja ili uredno funkcioniranje mjesta trgovanja.
(16) Agencija može rješenjem naložiti burzi, operateru MTP-a te operateru OTP-a da privremeno obustavi trgovanje svim financijskim instrumentima na uređenom tržištu ako za to postoje opravdani razlozi u svrhu zaštite ulagatelja ili osiguravanja redovitog i pravilnog trgovanja na mjestu trgovanja kada se ono ne može odvijati po načelima učinkovitosti, ažurnosti, nepristranosti i jednakosti svih sudionika.
(17) Na privremenu obustavu iz stavka 16. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe stavaka 12. do 14. ovoga članka.
POGLAVLJE VII.
MULTILATERALNA TRGOVINSKA PLATFORMA I ORGANIZIRANA TRGOVINSKA PLATFORMA
ODJELJAK 1.
Opće odredbe
Članak 344.
(1) MTP-om ili OTP-om može upravljati investicijsko društvo ili burza (u daljnjem tekstu: operater MTP-a ili OTP-a), na temelju odobrenja Agencije.
(2) MTP ili OTP mora imati najmanje tri značajno aktivna člana koji imaju mogućnost interakcije s ostalima u vezi s formiranjem cijena.
(3) Operatera MTP-a ili OTP-a dužan je uspostaviti djelotvorne sustave, mjere i postupke kako bi postupao u skladu s odredbama članaka 298. do 303. ovoga Zakona.
(4) Operater MTP-a ili OTP-a mora uspostaviti mehanizme za jasno prepoznavanje i svladavanje mogućih negativnih posljedica na djelovanje MTP-a ili OTP-a ili na njegove vlasnike ili članove koje bi sukob interesa između MTP-a, OTP-a, njihovih vlasnika ili operatera MTP-a ili OTP-a mogao imati u dobrom funkcioniranju MTP-a ili OTP-a.
(5) Operater MTP-a ili OTP-a dužan se pridržavati odredbi članka 295. stavaka 12.,13.,14. i 15. ovoga Zakona.
(6) Na trgovanje na MTP-u i OTP-u se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 306. stavaka 1. do 5., te odredbe članka 340. ovoga Zakona.
(7) Agencija može operatera MTP-a ili OTP-a, na njegov zahtjev, rješenjem osloboditi obveza od transparentnosti prije ili poslije trgovanja sukaldno odredbama članaka 4., 7., 9. i 11. Uredbe (EU) br. 648/2012.
Financijski instrumenti kojima se trguje na MTP-u ili OTP-u
Članak 345.
(1) Operater MTP-a ili OTP-a mora osigurati dostatne javno dostupne podatke, ili se uvjeriti da postoji pristup tim podacima, kako bi ulagatelji mogli donijeti investicijsku odluku, a uzimajući u obzir vrstu korisnika i instrumenata kojima se trguje.
(2) Podaci iz stavka 1. ovoga članka moraju biti dostupni kako u trenutku primanja u trgovanje, tako i tokom cijeloga razdoblja trgovanja financijskim instrumentom na MTP-u, odnosno OTP-u.
(3) Financijski instrumenti primljeni u trgovanje na MTP ili OTP moraju ispunjavati zahtjeve iz članka 321. osim stavka 5., ovoga Zakona.
(4) Kada se prenosivim vrijednosnim papirima uvrštenim na uređeno tržište, trguje i na MTP-u ili OTP-u bez suglasnosti izdavatelja, izdavatelj ne podliježe obvezi objavljivanja podataka prema tom MTP-u ili OTP-u.
(5) Operater MTP-a ili OTP-a dužan je, na temelju rješenja Agencije iz članka 341. stavka 4. ovoga Zakona, bez odgode obustaviti ili isključiti financijske instrumente iz trgovanja.
(6) Izdavatelji financijskih instrumenata uvrštenih na MTP ili OTP moraju osigurati postojanje identifikacijskog broja, odnosno identifikacijske oznake sukladno odredbama članka 3. Delegirane Uredbe Komisije (EU) 2017/585.
Pravila MTP-a i OTP-a
Članak 346.
(1) Operater MTP-a dužan je propisati i primjenjivati transparentna i nediskriminirajuća pravila i postupke kojima se omogućuje korektno i uredno trgovanje, a koja uređuju najmanje:
1. odredbe o članovima s obzirom na primanje u članstvo, suspenziju i isključenje iz članstva
2. odredbe o vrstama i načinu trgovanja, uključujući i odredbe o sustavima poravnanja i namire koje članovi mogu koristiti za namiru izvršenih transakcija
3. odredbe u svezi objavljivanja podataka o trgovanju
4. odredbe o financijskim instrumentima kojima se može trgovati u okviru sustava MTP-a ili OTP-a uključujući odredbe o primanju u trgovanje financijskih instrumenata kao i privremenoj obustavi i isključenju iz trgovanja.
(2) Pravila iz stavka 1. ovoga članka moraju biti javno objavljena.
Praćenje usklađenosti s pravilima MTP-a ili OTP-a i drugih pravnih obveza
Članak 347.
(1) Operater MTP-a ili OTP-a dužan je uspostaviti i održavati djelotvorne mjere i postupke koji omogućuju praćenje usklađenosti članova s pravilima MTP-a ili OTP-a.
(2) Operater MTP-a ili OTP-a dužan je redovito pratiti sve aktivnosti na nalozima poslanim u sustav, uključujući otkazivanje naloga kao i transakcije koje su izvršili njihovi članovi u cilju utvrđivanja mogućeg kršenja pravila, neurednih uvjeta trgovanja, postupanja koje može ukazivati na ponašanje koje je zabranjeno na temelju Uredbe (EU) br. 596/2014 ili poremećaje u sustavu povezane s financijskim instrumentom.
(3) Operater MTP-a ili OTP-a dužan je koristiti potrebne resurse kako bi osigurao da je praćenje iz stavka 2. ovoga članka učinkovito.
(4) Operater MTP-a ili OTP-a je dužan bez odgode obavijestiti Agenciju kada utvrdi da je došlo do značajnog kršenja njegovih pravila, neurednih uvjeta trgovanja, postupanja koje može ukazivati na ponašanje koje je zabranjeno temeljem Uredbe (EU) br. 596/2014 ili poremećaja u sustavu povezanih s financijskim instrumentom.
(5) Operater MTP-a ili OTP-a dužan je bez odgode dostaviti Agenciji, kao i tijelu nadležnom za kazneni progon, sve potrebne podatke te surađivati prilikom nadzora, provođenja istražnih radnji i mjera nad slučajevima zlouporabe tržišta koja se dogodila unutar sustava MTP-a ili OTP-a koje ta tijela vode.
(6) Agencija će o postupanju protivnom stavku 4. ovog članka obavijestiti ESMA-u i nadležna tijela drugih država članica.
(7) Prije obavještavanja ESMA-e i nadležnih tijela drugih država članica o ponašanju zabranjenom temeljem Uredbe (EU) br. 596/2014, Agencija mora utvrditi osnovu sumnje da je takva zlouporaba provedena ili se provodi.
Prethodno odobrenje za upravljanje MTP-om i OTP-om
Članak 348.
(1) Investicijsko društvo ili burza koja namjerava upravljati MTP-om ili OTP-om, pored dokaza o ispunjavanju zahtjeva iz članaka 349. ili 350. ovoga Zakona, zahtjevu za izdavanje prethodnog odobrenja za upravljanje MTP-om ili OTP-om dužno je priložiti podatke o:
1. trgovinskom sustavu
2. pristupu trgovinskom sustavu
3. detaljan opis funkcioniranja MTP-a ili OTP-a, uključujući sve poveznice s uređenim tržištem ili njegovim sudjelovanjem, MTP-om, OTP-om ili sistemskim internalizatorom u vlasništvu istog operatera MTP-a ili OTP-a te popis njihovih članova i/ili korisnika
4. očekivanim korisnicima sustava
5. financijskim instrumentima kojima će se trgovati unutar sustava
6. dostupnosti podataka o ponudi i potražnji financijskih instrumenta kojima će se trgovati unutar sustava
7. mehanizmu i načinu namire transakcija.
(2) Investicijsko društvo ili burza koja namjerava upravljati MTP-om ili OTP-om, zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka dužna je priložiti pravila MTP-a, odnosno OTP-a iz članka 346. ovoga Zakona.
(3) Operater MTP-a ili OTP-a dužan je Agenciji bez odgode dostaviti informacije o svim promjenama podataka iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
(4) Agencija će o svakom odobrenju za rad za upravljanje MTP-om i/ili OTP-om izdanom investicijskom društvu ili tržišnom operateru obavijestiti ESMA-u.
(5) Agencija će informacije iz stavka 1. točke 2. ovoga članka dostaviti ESMA-i na njen zahtjev.
(6) Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2016/824 su uređeni sadržaj i oblik opisa i obavijesti iz stavaka 1. 5. i 6. ovoga članka.
Posebni zahtjevi za MTP
Članak 349.
(1) Osim zahtjeva iz članka 346. ovoga Zakona, operater MTP-a mora propisati i provoditi nediskrecijska pravila za izvršavanje naloga u sustavu.
(2) Operater MTP-a je dužan s obzirom na pristup trgovini na MTP-u na odgovarajući način primjenjivati odredbe članka 313. do članka 315. ovoga Zakona.
(3) Operater MTP-a mora uspostaviti i primjenjivati mjere koje omogućuju nesmetano i pravovremeno zaključivanje transakcija koje se izvršavaju unutar sustava MTP-a.
(4) Operater MTP-a mora u trenutku izdavanja odobrenja za rad i kontinuirano tijekom poslovanja imati dovoljna financijska sredstva ovisno o vrsti i opsegu zaključenih transakcija, te stupnju rizika kojima su izloženi kako bi se omogućilo uredno funkcioniranje MTP-a.
(5) Operater MTP-a dužan s obzirom na rizike kojima je izložen na odgovarajući način primjenjivati odredbe članka 297. ovoga Zakona.
(6) Investicijsko društvo ili tržišni operater koji upravljaju MTP-om ne smiju izvršavati naloge klijenata uz korištenje vlastitog kapitala ili trgovati za vlastiti račun uparivanjem naloga.
(7) Na trgovanje u okviru MTP-a na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članka 315. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona.
Posebni zahtjevi za OTP
Članak 350.
(1) Operater OTP-a mora uspostaviti mehanizme za sprječavanje izvršavanja naloga klijenata uz korištenje vlastitog kapitala investicijskog društva, burze ili bilo kojeg subjekta koji je dio iste grupe ili pravne osobe kao operater OTP-a.
(2) Operater OTP-a ne može istovremeno djelovati kao sistematski internalizator.
(3) Operater OTP-a ne smije povezivati OTP sa sistemskim internalizatorom na način na koji bi se omogućilo povezivanje naloga u OTP-u i naloga ili ponuda u sistemskom internalizatoru.
(4) Operater OTP-a ne smije povezati OTP s drugim OTP-om na način koji bi omogućio povezivanje naloga na različitim OTP-ima.
(5) Operater OTP-a može trgovati za vlastiti račun uparivanjem naloga sukladno odredbi članka 3. stavka 1. točke 51. ovoga Zakona, obveznicama, strukturiranim financijskim proizvodima, emisijskim jedinicama i izvedenicama koji ispunjavaju uvjete iz stavka 8. ovoga članka, samo uz pristanak klijenta.
(6) Operater OTP-a može angažirati investicijsko društvo za provođenje strategije održavanja tržišta na neovisnoj osnovi, ako ono nije usko povezano sa operaterom OTP-a.
(7) Operater OTP-a može trgovati za vlastiti račun bez uparivanja naloga samo za državne dužničke vrijednosne papire za koje ne postoji likvidno tržište sukladno odredbama Delegirane uredbe Komisije (EU) 2017/583.
(8) Operater OTP-om ne smije trgovati za vlastiti račun uparivanjem naloga za izvršavanje naloga klijenta u OTP-u izvedenicama za koje je proglašeno da postoji obveza poravnanja sukladno odredbama članka 5. Uredbe (EU) br. 648/2012.
(9) Operater OTP-a dužan je osigurati da se izvršavanje naloga na OTP-u provodi na diskrecijskoj osnovi.
(10) Operater OTP-a može koristiti pravo diskrecije iz stavka 9. ovoga članka, samo ako je ispunjena barem jedna od sljedećih okolnosti:
1. prilikom odlučivanja o davanju ili povlačenju naloga na OTP-u kojim upravlja
2. prilikom odlučivanja o neuparivanju određenog naloga klijenta s nalozima koji su dostupni u sustavu u tom trenutku, uz uvjet da se poštuju zahtjevi i upute klijenta, te obveze iz članka 121. ovoga Zakona.
(11) Operater OTP-a može kod sustava koji uparuje naloge klijenta prilikom odlučivanja hoće li, kada i koliko naloga od njih dva ili više upariti u okviru sustava olakšati pregovore između klijenata kako bi dva ili više potencijalno podudarnih trgovačkih interesa spojilo u transakciju.
(12) Prilikom olakšavanja pregovora iz stavka 11. ovoga članka, operater OTP-a dužan je postupati u skladu sa stavcima 1. do 6. i stavkom 8. ovoga članka, a ne dovodeći u pitanje stavak 7. ovoga članka niti obveze propisane odredbama članaka 344. do 348. i članka 121. ovoga Zakona.
(13) Investicijsko društvo ili burza mora u zahtjevu za izdavanje prethodnog odobrenja za upravljanje OTP-om, Agenciji dostaviti detaljno obrazloženje zašto sustav ne odgovara uređenom tržištu, MTP-u ili sistemskom internalizatoru i ne može poslovati kao jedan od njih, kako će primjenjivati pravo diskrecije iz stavka 8. ovoga članka, osobito kada se nalog može povući, te kako i kada se uparuju dva ili više naloga klijenata unutar OTP-a.
(14) Operater OTP-a mora Agenciju bez odgode obavijestiti o svakoj značajnoj izmjeni podataka iz stavka 13. ovoga članka.
(15) Na transakcije zaključene na OTP-u primjenjuju se članci članaka 86 do 95., 100., 105. do 116. te 119. do 124. ovoga Zakona.
ODJELJAK 2.
Rastuće tržište malih i srednjih poduzeća
Opće odredbe
Članak 351.
Mala i srednja poduzeća su:
1. društva koja su na temelju kotacije na kraju godine za prethodne tri kalendarske godine imala prosječnu tržišnu kapitalizaciju manju od 1.600.000.000 kuna
2. izdavatelji čije su dionice primljene u trgovinu u razdoblju kraćem od tri godine, a čija je tržišna kapitalizacija manja od 1.600.000.000 kuna:
a) zaključne cijene dionice prvog trgovinskog dana, ako su njihove dionice primljene u trgovinu tijekom razdoblja kraćeg od jedne godine
b) posljednje zaključne cijene dionice u prvoj godini trgovanja, ako su njihovi financijski instrumenti primljeni u trgovinu tijekom razdoblja duljeg od jedne godine i kraćeg od dvije godine
c) prosjeka posljednjih zaključnih cijena dionica u svakoj od prve dvije godine trgovanja, ako su njihovi financijski instrumenti primljeni u trgovinu tijekom razdoblja duljeg od dvije godine i kraćeg od tri godine
3. izdavatelji čijim se vlasničkim financijskim instrumentima ne trguje niti na jednom mjestu trgovanja, ako prema njihovim posljednjim godišnjim ili konsolidiranim financijskim izvještajima ispunjavaju barem dva od tri kriterija određena odredbama članka 77. stavka 2. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2017/565.
Registracija MTP-a kao rastućeg tržišta malih i srednjih poduzeća
Članak 352.
(1) Operater MTP-a kojemu je Republika Hrvatska matična država članica može registrirati MTP-a kao rastuće tržište malih i srednjih poduzeća ako MTP kojim upravlja ispunjava zahtjeve navedene u stavku 3. ovoga članka, na temelju odobrenja Agencije.
(2) Agencija će rješenjem odobriti registraciju MTP-a kao rastućeg tržišta malih i srednjih poduzeća ako na temelju podataka sadržanih u zahtjevu iz stavka 1. i priloženih dokumenata utvrdi da su ispunjeni zahtjevi navedeni u stavku 3. ovoga članka.
(3) Operater MTP-a koji namjerava registrirati MTP kao rastuće tržište malih i srednjih poduzeća dužan je propisati, uspostaviti te primjenjivati jasna pravila, sustave i postupke kojima se, osim zahtjeva iz članka 346. ovoga Zakona, osigurava i ispunjavanje sljedećih zahtjeva:
1. da najmanje 50% izdavatelja čijim se financijskim instrumentima može trgovati na MTP-u moraju biti mala ili srednja poduzeća u vrijeme kada Agencija donese rješenje kojim se odobrava registracija MTP-a kao rastućeg tržišta malih i srednjih poduzeća te u svakoj kalendarskoj godini nakon toga, pri čemu za potrebe utvrđivanja tog udjela Agencija uzima u obzir prosječni omjer malih i srednjih poduzeća u odnosu na sve izdavatelje čiji su instrumenti primljeni u trgovinu na tom MTP-u, a koji prosječni omjer se izračunava s danom 31. prosinca odnosne prethodne kalendarske godine kao prosjek dvanaest omjera na posljednji dan svakog mjeseca te kalendarske godine
2. da su definirani objektivni i transparentni kriteriji za prvobitno i za daljnje primanje financijskih instrumenata izdavatelja u trgovinu na tom MTP-u
3. da se kod prvotnog primanja financijskih instrumenata u trgovinu na MTP-u objavljuje dovoljno informacija kako bi se ulagateljima omogućilo donošenje informirane odluke o ulaganju u te financijske instrumente, bilo u obliku prospekta u slučajevima kad prema odredbama ovoga Zakona postoji obveza objave prospekta, bilo u obliku odgovarajućeg dokumenta zaprimanje u trgovinu koji mora odgovarati zahtjevima iz stavka 5. ovoga članka
4. da izdavatelji čiji su financijski instrumenti primljeni u trgovinu na MTP-u moraju, sami ili putem druge osobe koja djeluje za njihov račun, objavljivati godišnje financijske izvještaje u roku od 6 mjeseci po završetku svake financijske godine te polugodišnje financijske izvještaje u roku od 4 mjeseca po završetku prvog polugodišta svake financijske godine
5. da izdavatelji na MTP-u kako je definirano člankom 3. stavkom 1. točkom 21. Uredbe (EU) br. 596/2014, osobe koje obavljaju rukovoditeljske dužnosti definirane člankom 3. stavkom 1. točkom 25. Uredbe (EU) br. 596/2014 te osobe usko povezane s njima definirane člankom 3. stavkom 1. točkom 26. Uredbe (EU) br. 596/2014 moraju ispunjavati relevantne zahtjeve koji se na njih primjenjuju u okviru Uredbe (EU) br. 596/2014
6. da prospekti odnosno dokumenti za primanje u trgovinu iz točke 3. ovoga stavka, financijski izvještaji iz točke 5. ovoga stavka i informacije iz članka 7. stavka 1. Uredbe (EU) br. 596/2014 koje objave izdavatelji čiji su financijski instrumenti primljeni u trgovinu na MTP-u budu dostupne javnosti na način da su objavljene na mrežnoj stranici operatera MTP-a odnosno da je na mrežnoj stranici operatera MTP-a dostupna izravna poveznica na mrežnu stranicu izdavatelja na kojoj su objavljeni ti dokumenti, izvještaji odnosno informacije, s time da navedeni dokumenti, izvještaji i informacije odnosno izravne poveznice na mrežne stranice izdavatelja moraju biti dostupne na mrežnoj stranici operatera MTP-a tijekom razdoblja od najmanje pet godina računajući od dana kad su objavljene
7. da su uspostavljeni učinkoviti sustavi i kontrole u svrhu sprječavanja i otkrivanja zlouporabe tržišta na MTP-u u skladu sa zahtjevima Uredbe (EU) br. 596/2014.
(4) Kada su ispunjeni svi drugi zahtjevi iz stavka 3. ovoga članka, Agencija će odobriti registraciju MTP-a kao rastućeg tržišta malih i srednjih poduzeća i investicijskom društvu ili tržišnom operateru kojemu je Republika Hrvatska matična država članica, a koji prije podnošenja zahtjeva još nije obavljao djelatnost upravljanja MTP-om u Republici Hrvatskoj, pod uvjetom da to investicijsko društvo odnosno tržišni operater ispunjava sve uvjete propisane ovim Zakonom za upravljanje MTP-om i da je istodobno sa zahtjevom iz stavka 1. ovoga članka podnio i zahtjev za odobrenje za upravljanje MTP-om iz članka 348. ovoga Zakona. Agencija može o oba zahtjeva odlučiti jednim rješenjem.
(5) Operater MTP-a iz stavka 4. ovog članka dužan je u roku od tri godine nakon donošenja rješenja kojim mu je Agencija odobrila registraciju MTP-a kao rastućeg tržišta malih i srednjih poduzeća dostaviti Agenciji dokaz da najmanje 50% izdavatelja čijim se financijskim instrumentima može trgovati na tom MTP-u jesu mala ili srednja poduzeća, što se utvrđuje izračunavanjem prosječnog omjera na način određen u stavku 3. točki 1. ovoga članka.
(6) Operater MTP-a dužan je u pravilima iz stavka 3. ovoga članka utvrditi minimalni sadržaj dokumenta za primanje u trgovinu iz stavka 3. točke 3. ovoga članka. Za sadržaj tog dokumenta odgovara izdavatelj i u njemu mora biti izrijekom navedeno je li taj dokument ispitan i odobren te, ako jest, tko ga je ispitao i odobrio. Dokument za primanje u trgovinu mora ulagateljima dati dovoljno informacija na osnovi kojih ulagatelji mogu informirano procijeniti financijski položaj i izglede izdavatelja i prava koja proizlaze iz njegovih financijskih instrumenta. Pravila MTP-a moraju od izdavatelja zahtijevati da u dokumentu za primanje u trgovinu izjavi jesu li, prema njegovu mišljenju, njegova obrtna sredstva dostatna za njegove trenutne potrebe te, ako nisu, na koji način namjerava pribaviti dodatna potrebna obrtna sredstva. Operater MTP-a dužan je osigurati odgovarajuću provjeru potpunosti, dosljednosti i razumljivosti dokumenta za primanje u trgovinu.
(7) Na operatera MTP-a kojemu je Agencija odobrila registraciju MTP-a kao rastućeg tržišta malih i srednjih poduzeća i na MTP koji je registriran kao rastuće tržište malih i srednjih poduzeća primjenjuju se odredbe ovoga Zakona i drugih propisa koji se odnose na operatere MTP-ova i na MTP-ove, osim ako ovim člankom nije propisano drugačije. Ispunjavanje zahtjeva iz stavka 3. ovoga članka ne isključuje druge obveze koje operater MTP-a mora ispunjavati u skladu s ovim Zakonom, a koje se odnose na djelovanje MTP-ova.
(8) Operater MTP-a koji namjerava registrirati MTP kao rastuće tržište malih i srednjih poduzeća može u pravilima MTP-a predvidjeti i druge zahtjeve osim onih iz stavka 3. ovoga članka. Takve dodatne zahtjeve operater MTP-a dužan je navesti i opisati u zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka.
(9) Sadržaj zahtjeva za registraciju MTP-a kao rastućeg tržišta malih i srednjih poduzeća iz stavka 1. ovoga članka, potrebnu dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu kao i sadržaj te dokumentacije Agencija propisuje provedbenim propisom, kao i uvjete i način odlučivanja o zahtjevu za registraciju MTP-a kao rastućeg tržišta malih i srednjih poduzeća.
Deregistracija MTP-a kao rastućeg tržišta malih i srednjih poduzeća i obavještavanje ESMA-e
Članak 353.
(1) Agencija će deregistrirati MTP kao rastuće tržište malih i srednjih poduzeća:
1. na zahtjev operatera MTP-a
2. ako utvrdi da je udio malih i srednjih poduzeća u ukupnom broju izdavatelja čijim se financijskim instrumentima trguje na MTP-u utvrđen u skladu s člankom 352. stavkom 1. točkom 3. ovoga Zakona tijekom tri uzastopne godine manji od 50%
4. ako utvrdi da više nisu ispunjeni zahtjevi iz članka 352. stavka 3. točaka 2. do 7. ovoga Zakona.
(2) Kad Agencija registrira ili deregistrira MTP kao rastuće tržište malih i srednjih poduzeća u skladu s ovim člankom, o tome će bez odgode obavijestiti ESMA-u, koja na svojoj mrežnoj stranici objavljuje i ažurira popis rastućih tržišta malih i srednjih poduzeća.
Primanje financijskih instrumenata u trgovinu na drugom rastućem tržištu malih i srednjih poduzeća
Članak 354.
(1) Ako je financijski instrument izdavatelja primljen u trgovinu na jednom MTP-u koji je registriran kao rastuće tržište malih i srednjih poduzeća u državi članici Europske unije, on također može biti primljen u trgovinu na nekom drugom MTP-u registriranom kao rastuće tržište malih i srednjih poduzeća ako je izdavatelj o tome obaviješten i ako se izdavatelj nije usprotivio primanju financijskog instrumenta u trgovinu na tom drugom MTP-u registriranom kao rastućem tržištu malih i srednjih poduzeća.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka izdavatelj ne podliježe obvezama vezanim uz korporativno upravljanje i obvezama vezanim za početno, stalno ili ad hoc objavljivanje informacija u odnosu na takav drugi MTP-u registriran kao rastuće tržište malih i srednjih poduzeća.
GLAVA IV.
USLUGE DOSTAVE PODATAKA
POGLAVLJE I.
OBAVLJANJE USLUGA DOSTAVE PODATAKA
Usluge dostave podataka
Članak 355.
Usluge dostave podataka u smislu ovoga Zakona su:
1. obavljanje poslova APA-e
2. obavljanje poslova CTP-a
3. obavljanje poslova ARM-a.
Obavljanje usluga dostave podataka u Republici Hrvatskoj
Članak 356.
(1) Usluge dostave podataka kao redovnu djelatnost u Republici Hrvatskoj može obavljati:
1. pružatelj usluge dostave podataka koji je za to dobio odobrenje Agencije i
2. pružatelj usluge dostave podataka iz druge države članice koji za obavljanje usluga dostave podataka ima odobrenje nadležnog tijela matične države članice.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, usluge dostave podataka iz članka 355. ovoga Zakona u Republici Hrvatskoj može pružati i:
1. investicijsko društvo koje upravlja MTP-om ili OTP-om koje je za obavljanje usluga dostave podataka dobilo odobrenje Agencije
2. kreditna institucija koja upravlja MTP-om ili OTP-om koja je za obavljanje usluga dostave podataka dobila odobrenje Hrvatske narodne banke
3. tržišni operater koji upravlja uređenim tržištem i koji je za obavljanje usluga dostave podataka dobio odobrenje Agencije
4. investicijsko društvo iz druge države članice koje upravlja MTP-om ili OTP-om i koje za obavljanje usluga dostave podataka ima odobrenje nadležnog tijela matične države članice
5. kreditna institucija iz druge države članice koja upravlja MTP-om ili OTP-om i koja za obavljanje usluga dostave podataka ima odobrenje nadležnog tijela matične države članice i
6. tržišni operater iz druge države članice koji upravlja uređenim tržištem i koji za obavljanje usluga dostave podataka ima odobrenje nadležnog tijela matične države članice.
Osnivanje pružatelja usluge dostave podataka
Članak 357.
(1) Pružatelj usluge dostave podataka osniva se i posluje kao društvo s ograničenom odgovornošću ili dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.
(2) Na pružatelja usluge dostave podataka primjenjuju se odredbe zakona koji uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava, osim ako nije drugačije propisano ovim Zakonom.
(3) Inicijalni kapital pružatelja usluge dostave podataka iznosi:
– najmanje 200.000 kuna u slučaju obavljanja poslova APA-e ili ARM-a
– najmanje 400.000 kuna u slučaju obavljanja poslova CTP-a.
Odobrenje za rad
Članak 358.
(1) Pružatelj usluga dostave podataka može obavljati usluge dostave podataka iz članka 355. ovoga Zakona za koje je dobilo odobrenje za rad u skladu s ovom glavom.
(2) Agencija rješenjem izdaje odobrenje za rad kojim se odobrava obavljanje jedne ili više usluga iz članka 355. ovoga Zakona za koje je podnesen zahtjev i za obavljanje kojih su ispunjeni uvjeti propisani ovom glavom.
(3) Nakon dobivanja odobrenja za rad, pružatelj usluga dostave podataka upisuje obavljanje usluga dostave podataka u sudski registar nakon čega ih može početi obavljati.
(4) Odobrenje za rad izdano na temelju ovoga članka omogućuje pružatelju usluga dostave podataka obavljanje usluga za koje je odobrenje izdano na području cijele Europske unije.
Proširenje odobrenja za rad
Članak 359.
(1) Pružatelj usluga dostave podataka koji ima odobrenje za rad izdano u skladu s člankom 358. ovoga Zakona, može zatražiti proširenje odobrenja za rad na ostale usluge iz članka 355. ovoga Zakona.
(2) Na proširenje odobrenja za rad na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ove glave koje se odnose na izdavanje odobrenja za rad pružatelju usluga dostave podataka.
(3) Sva naknadna odobrenja koje pružatelj usluga dostave podataka dobije na temelju ovoga članka smatraju se sastavnim dijelom odobrenja za rad iz članka 358. ovoga Zakona.
Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad
Članak 360.
(1) Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad podnose osnivači društva.
(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka može podnijeti i uprava već osnovanog društva za koje se traži odobrenje za rad.
(3) Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad podnosi se na obrascu i u obliku propisanom Provedbenom Uredbom Komisije (EU) 2017/1110 od 22. lipnja 2017. o provedbenim tehničkim standardima za standardne obrasce, predloške i postupke za izdavanje odobrenja za rad pružateljima usluga dostave podataka i povezane obavijesti u skladu s Direktivom 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća o tržištu financijskih instrumenata (dalje u tekstu: Provedbena Uredba (EU) br. 2017/1110) i provedbenim propisom Agencije iz stavka 6. ovoga članka.
(4) Zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad pružatelj usluga dostave podataka dužan je priložiti sve podatke propisane Delegiranom Uredbom Komisije (EU) 2017/571 od 2. lipnja 2016. o dopuni Direktive 2014/65/EU Europskog Parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za izdavanje odobrenja za rad, organizacijske zahtjeve i objavljivanje transakcija za pružatelje usluga dostave podataka (dalje u tekstu: Uredba (EU) br. 2017/571) koji su Agenciji potrebni za odlučivanje o tome je li pružatelj usluga dostave podataka ustrojio sve mehanizme koji osiguravaju da će svi uvjeti propisani ovom glavom biti ispunjeni, kao i sve dodatne podatke koje ocijeni potrebnim prilikom odlučivanja ispunjava li podnositelj zahtjeva uvjete propisane ovim Zakonom.
(5) Sadržaj podataka koje je potrebno dostaviti Agenciji prema odredbama ovoga članka propisan je člankom 1. Uredbe (EU) br. 2017/571 i provedbenim propisom Agencije iz stavka 6. ovoga članka.
(6) Agencija provedbenim propisom detaljnije uređuje zahtjeve iz stavaka 3. i 5. ovoga članka.
Odlučivanje o zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad
Članak 361.
(1) Agencija će rješenjem izdati odobrenje za rad pružatelju usluge dostave podataka ako iz zahtjeva i podataka iz članka 360. ovoga Zakona proizlazi da su za to ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. uvjeti koji se odnose na oblik društva i inicijalni kapital kako je propisano člankom 357. ovoga Zakona
2. uvjeti za članove uprave kako je propisano člankom 366. stavkom 1. ovoga Zakona
3. ustrojeni su svi mehanizmi koji osiguravaju da će biti ispunjeni svi uvjeti iz ove glave koji se odnose na organizacijske uvjete kako je propisano člancima 367. do 369. ovoga Zakona, Uredbom (EU) br. 2017/571 i provedbenim propisom Agencije donesenom na temelju njih.
(2) Odluku o zahtjevu iz članka 360. ovoga Zakona Agencija će dostaviti podnositelju zahtjeva u roku od šest mjeseci od dana zaprimanja urednog zahtjeva. Zahtjev je uredan ako sadrži sve podatke potrebne za odlučivanje u skladu s člankom 360. ovoga Zakona.
(3) Ako podnositelj zahtjeva u roku koji odredi Agencija ne ukloni nedostatke zahtjeva, smatrat će se da je odustao od zahtjeva.
(4) Ako nisu ispunjeni svi uvjeti iz stavka 1. točke 3. ovoga članka u odnosu na usluge za koje se zahtijeva izdavanje odnosno proširenje odobrenja za rad, odobrenje se može izdati odnosno proširiti samo za one usluge iz zahtjeva za koje su organizacijski uvjeti ispunjeni.
(5) Agencija o svakom rješenju iz stavka 1. ovoga članka obavještava ESMA-u.
Odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad
Članak 362.
Agencija će rješenjem odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za rad ako iz zahtjeva i podataka iz članka 360. stavka 4. ovoga Zakona proizlazi da podnositelj zahtjeva ne ispunjava uvjete iz članka 361. stavka 1 ovoga Zakona.
Prestanak važenja odobrenja za rad
Članak 363.
(1) Odobrenje za rad pružatelju usluga dostave podataka prestaje važiti:
1. danom otvaranja likvidacije pružatelja usluga dostave podataka ili
2. danom donošenja odluke o otvaranju stečajnog postupka nad pružateljem usluga dostave podataka.
(2) O svakom prestanku važenja odobrenja za rad Agencija će obavijestiti ESMA-u, nadležni trgovački sud i druge osobe kada je to potrebno.
Razlozi za ukidanje odobrenja za rad
Članak 364.
(1) Agencija će rješenjem ukinuti zakonito rješenje kojim je izdano odobrenje za rad:
1. ako je pružatelju usluga dostave podataka odobrenje za rad izdano na temelju neistinite ili netočne dokumentacije ili neistinito predstavljenih činjenica koje su bitne za poslovanje pružatelja usluga dostave podataka
2. ako pružatelj usluga dostave podataka ne započne poslovati unutar 12 mjeseci od dana izdavanja odobrenja
3. ako pružatelj usluga dostave podataka šest mjeseci uzastopno ne obavlja usluge iz članka 355. ovoga Zakona za koje je odobrenje za rad izdano
4. ako pružatelj usluga dostave podataka Agenciji dostavi obavijest u pisanom obliku da više ne namjerava obavljati usluge iz članka 355. ovoga Zakona ili
5. ako pružatelj usluge dostave podataka prestane ispunjavati uvjete pod kojima je odobrenje za rad izdano.
(2) Agencija može ukinuti odobrenje za rad pružatelju usluga dostave podataka ako:
1. pružatelj usluga dostave podataka na bilo koji način onemogućuje nadzor svojeg poslovanja
2. pružatelj usluga dostave podataka sustavno i teško krši odredbe ove glave, Uredbe (EU) br. 600/2014 i Uredbe (EU) br. 2017/571 ili
3. pružatelj usluga dostave podataka ne postupi u skladu s rješenjem kojim Agencija nalaže nadzorne mjere iz članka 372. ovoga Zakona.
(3) Kada Agencija donosi rješenje kojim se ukida izdano odobrenje za rad, odobrenje za rad je ukinuto danom dostave rješenja Agencije kojim se ukida odobrenje za rad.
(4) Od dana ukidanja odobrenja za rad, odnosno od dana prestanka važenja odobrenja, pružatelj usluge dostave podataka ne smije sklopiti, započeti obavljati ili obaviti niti jednu novu uslugu dostave podataka za koju je odobrenje za rad ukinuto odnosno prestalo važiti.
(5) O svakom prestanku važenja odobrenja za rad Agencija će obavijestiti ESMA-u, nadležni trgovački sud i druge osobe kada je to potrebno.
(6) Ovlast Agencije da ukine svoje zakonito rješenje u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka nije ograničena rokom.
Registar osoba ovlaštenih za obavljanje usluga dostave podataka
Članak 365.
(1) Agencija vodi registar svih osoba kojima su Agencija i Hrvatska narodna banka izdale odobrenje za obavljanje usluga dostave podataka u skladu s odredbama ove glave.
(2) Registar iz stavka 1. ovoga članka je javno dostupan i sadrži ažurirane podatke o ovlaštenim osobama i uslugama koje su te osobe ovlaštene obavljati.
(3) Agencija provedbenim propisom detaljnije uređuje sadržaj, oblik i način vođenja registra iz stavka 1. ovoga članka.
POGLAVLJE II.
UPRAVA PRUŽATELJA USLUGA DOSTAVE PODATAKA
Uprava pružatelja usluga dostave podataka
Članak 366.
(1) Član uprave pružatelja usluge dostave podataka može biti osoba koja u svakom trenutku dok obnaša tu dužnost:
1. ispunjava uvjete za člana uprave propisane zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava
2. ima dovoljno dobar ugled
3. ima dovoljno znanja, vještine i iskustvo potrebno za vođenje poslova pružatelja usluga dostave podataka
4. za koju je na osnovi dosadašnjeg ponašanja moguće opravdano zaključiti da će pošteno i savjesno obavljati poslove člana uprave pružatelja usluga dostave podataka i
5. može posvetiti dovoljno vremena ispunjavanju svojih obveza u pružatelju usluge dostave podataka.
(2) Uprava pružatelja usluge dostave podataka mora skupno raspolagati stručnim znanjima, sposobnostima i iskustvom potrebnim za samostalno i neovisno vođenje poslova pružatelja usluge dostave podataka, a posebno za razumijevanje usluga dostave podataka.
(3) Svaki član uprave mora djelovati pošteno, savjesno i neovisno kako bi djelotvorno procijenio i po potrebi suprotstavio se odlukama viših rukovoditelja, kao i nadgledao i pratio postupak donošenja odluka.
(4) Članovi uprave dužni su definirati i nadgledati provedbu sustava upravljanja kojim se osigurava učinkovito i razborito upravljanje organizacijom, uključujući podjelu dužnosti u organizaciji i sprječavanju sukoba interesa i to na način kojim se promiču integritet tržišta i interesi klijenata.
(5) Pružatelj usluga dostave podataka dužan je obavijestiti Agenciju o identitetu svih članova uprave i, bez odgađanja, a najkasnije u roku od tri dana, o svim promjenama u njezinom sastavu, navodeći pritom razloge za promjenu i dokaze o ispunjavaju uvjeta iz ovoga članka.
(6) Informacije koje mora sadržavati obavijest iz stavka 5. ovoga članka propisane su člankom 4. Uredbe (EU) br. 2017/571 dok su obrazac i oblik obavijesti propisani Provedbenom Uredbom (EU) br. 2017/1110 i provedbenim propisom Agencije iz stavka 11. ovoga članka.
(7) Ako iz obavijesti iz stavka 5. ovoga članka proizlazi da uvjeti iz stavka 1. ovoga članka nisu ispunjeni, Agencija se može rješenjem u roku od 30 dana od primitka obavijesti iz stavka 5. ovoga članka, usprotiviti imenovanju člana uprave.
(8) Agencija će rješenje iz stavka 7. ovoga članka dostaviti nadležnom trgovačkom sudu.
(9) Kada pružatelja usluga dostave podataka ima upravni odbor u smislu zakona koji uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava, odredbe ovoga članka primjenjuju se na odgovarajući način na izvršne direktore pružatelja usluga dostave podataka.
(10) Na pružatelja usluge dostave podataka na odgovarajući način primjenjuje se članak 74. ovoga Zakona.
(11) Agencija provedbenim propisom detaljnije uređuje zahtjev iz stavka 6. ovoga članka.
POGLAVLJE III.
ORGANIZACIJSKI ZAHTJEVI
Zahtjevi za APA-u
Članak 367.
(1) APA je dužna uspostaviti odgovarajuće politike i mehanizme za objavu podataka propisanih člancima 20. i 21. Uredbe (EU) br. 600/2014 što je tehnički moguće bliže stvarnom vremenu, pod razumnim tržišnim uvjetima.
(2) Podaci iz stavka 1. ovoga članka bit će besplatno dostupni 15 minuta nakon što ih je APA objavila.
(3) APA je dužna distribuirati podatke iz stavka 1. ovoga članka učinkovito i dosljedno na način koji osigurava brz pristup podacima na nediskriminirajućoj osnovi i u formatu koji olakšava konsolidiranje podataka sa sličnim podacima iz drugih izvora.
(4) Podaci iz stavka 1. ovoga članka moraju uključiti minimalno sljedeće pojedinosti:
– identifikator financijskog instrumenta
– cijenu po kojoj je sklopljena transakcija
– volumen transakcije
– vrijeme transakcije
– vrijeme prijave transakcije
– oznaku cijene transakcije
– oznaku za mjesto trgovanja na kojem je transakcija izvršena ili ako je transakcija izvršena putem sistematskog internalizatora oznaka „SI“ ili inače oznaka „OTC“ i
– ako je primjenjivo, pokazatelj da su se na transakciju primjenjivali posebni uvjeti.
(5) APA je dužna:
1. uspostaviti i održavati djelotvorne administrativne mjere za sprječavanje sukoba interesa sa svojim klijentima
2. imati dobre sigurnosne mehanizme za:
– garanciju sigurnosti prijenosa podataka
– svođenje rizika netočnosti podataka i neovlaštenog pristupa na najmanju moguću mjeru i
– sprječavanje odavanja („ curenja “) podataka prije objave
3. raspolagati odgovarajućim resursima i imati uspostavljene sigurnosne sustave kako bi neprekidno obavljala i održavala svoje usluge
4. imati uspostavljene sustave koji učinkovito:
– provjeravaju jesu li izvještaji o trgovanju potpuni
– utvrđuju propuste i očite pogreške i
– zahtijevaju ponovnu dostavu točnih i potpunih izvještaja.
(6) Kad je APA tržišni operater, investicijsko društvo ili kreditna institucija, dužno je postupati na nediskriminirajući način sa svim prikupljenim podacima te uspostaviti i održavati odgovarajuće mehanizme koji osiguravaju da su usluge APA-e razdvojene od ostalih poslovnih funkcija.
(7) Formati i standardi koji olakšavaju konsolidiranje podataka te ostali zahtjevi iz ovoga članka detaljnije su propisani poglavljima II. i III. Uredbe (EU) br. 2017/571 i provedbenim propisom Agencije iz stavka 9. ovoga članka.
(8) Razumni tržišni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka pojašnjeni su u poglavlju VI. Uredbe (EU) br. 2017/565.
(9) Agencija provedbenim propisom detaljnije uređuje zahtjev iz stavka 7. ovoga članka.
Zahtjevi za CTP
Članak 368.
(1) CTP je dužan uspostaviti odgovarajuće politike i mehanizme za prikupljanje javno objavljenih podataka propisanih člancima 6. i 20. Uredbe (EU) br. 600/2014, njihovo konsolidiranje u kontinuirane elektroničke tijekove podataka te stavljanje tih podataka na raspolaganje javnosti što je tehnički moguće bliže stvarnom vremenu, pod razumnim tržišnim uvjetima.
(2) Podaci iz stavka 1. ovoga članka bit će besplatno dostupni 15 minuta nakon što ih je CTP objavio.
(3) CTP je dužan distribuirati podatke iz stavka 1. ovoga članka učinkovito i dosljedno na način koji osigurava brz pristup podacima na nediskriminirajućoj osnovi i u formatima koji su lako dostupni i iskoristivi tržišnim sudionicima.
(4) Podaci iz stavka 1. ovoga članka moraju uključiti minimalno sljedeće pojedinosti:
– identifikator financijskog instrumenta
– cijenu po kojoj je sklopljena transakcija
– volumen transakcije
– vrijeme transakcije
– vrijeme prijave transakcije
– oznaku cijene transakcije
– oznaku za mjesto trgovanja na kojem je transakcija izvršena ili ako je transakcija izvršena putem sistematskog internalizatora oznaka „SI“ ili inače oznaka „OTC“
– kada je primjenjivo, činjenicu da je računalni algoritam unutar investicijskog društva odgovoran za investicijsku odluku i izvršenje transakcije
– ako je primjenjivo, pokazatelj da su se na transakciju primjenjivali posebni uvjeti i
– ako u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkama (a) ili (b) Uredbe (EU) br. 600/2014 postoji izuzeće od obveze od javne objave podataka iz članka 3. stavka 1. te Uredbe, oznaku kojom se naznačuje izuzeće kojem je ta transakcija bila podložna.
(5) CTP je dužan uspostaviti odgovarajuće politike i mehanizme za prikupljanje javno objavljenih podataka propisanih člancima 10. i 21. Uredbe (EU) br. 600/2014, njihovo konsolidiranje u kontinuirane elektroničke tijekove podataka te stavljanje tih podataka na raspolaganje javnosti što je tehnički moguće bliže stvarnom vremenu, pod razumnim tržišnim uvjetima.
(6) Podaci iz stavka 5. ovoga članka bit će besplatno dostupni 15 minuta nakon što ih je CTP objavio.
(7) CTP je dužan distribuirati podatke iz stavka 5. ovoga članka učinkovito i dosljedno na način koji osigurava brz pristup podacima na nediskriminirajućoj osnovi i u općeprihvaćenim formatima koji su interoperabilni i lako dostupni i iskoristivi tržišnim sudionicima.
(8) Podaci iz stavka 5. ovoga članka moraju uključiti minimalno sljedeće pojedinosti:
– identifikator ili identifikacijska obilježja financijskog instrumenta
– cijenu po kojoj je sklopljena transakcija
– volumen transakcije
– vrijeme transakcije
– vrijeme prijave transakcije
– oznaku cijene transakcije
– oznaku za mjesto trgovanja na kojem je transakcija izvršena ili ako je transakcija izvršena putem sistematskog internalizatora oznaka „SI“ ili inače oznaka „OTC“ i
– ako je primjenjivo, pokazatelj da su se na transakciju primjenjivali posebni uvjeti.
(9) CTP je dužan osigurati da su podaci koje pruža konsolidirani od svih uređenih tržišta, MTP-a, OTP-a i APA-a uključivo i za financijske instrumente navedene u članku 20. Uredbe (EU) br. 2017/571.
(10) CTP je dužan:
1. uspostaviti i održavati djelotvorne administrativne mjere za sprječavanje sukoba interesa
2. imati dobre sigurnosne mehanizme za:
– garanciju sigurnosti prijenosa podataka i
– svođenje rizika netočnosti podataka i neovlaštenog pristupa na najmanju moguću mjeru
3. raspolagati odgovarajućim resursima i imati uspostavljene sigurnosne sustave kako bi neprekidno obavljao i održavao svoje usluge.
(11) Kad tržišni operater ili APA ujedno upravlja konsolidiranim podacima, dužan je postupati na nediskriminirajući način sa svim prikupljenim podacima te uspostaviti i održavati odgovarajuće mehanizme koji osiguravaju da su usluge CTP-a razdvojene od ostalih poslovnih funkcija.
(12) Standardi i formati za objavu podataka propisanih stavcima 1. i 5. ovoga članka, aranžmani koji učinkovito i dosljedno osiguravaju brz pristup na nediskriminirajućoj osnovi, ostali zahtjevi iz ovoga članka te dodatne usluge koje bi CTP mogao obavljati, a koje poboljšavaju učinkovitost tržišta detaljnije su propisani poglavljima II. i III. Uredbe (EU) br. 2017/571 i provedbenim propisom Agencije iz stavka 14. ovoga članka.
(13) Razumni tržišni uvjeti iz stavaka 1. i 5. ovoga članka pojašnjeni su u poglavlju VIII. Uredbe (EU) br. 164025.
(14) Agencija provedbenim propisom detaljnije uređuje zahtjev iz stavka 12. ovoga članka.
Zahtjevi za ARM
Članak 369.
(1) ARM je dužan uspostaviti odgovarajuće politike i mehanizme za dostavljanje podataka propisanih člankom 26. Uredbe (EU) br. 600/2014 što je prije moguće, a najkasnije do kraja radnog dana koji slijedi dan na koji se transakcija dogodila.
(2) Podaci iz stavka 1. ovoga članka dostavljaju se u skladu sa zahtjevima iz članka 26. Uredbe (EU) br. 600/2014.
(3) ARM je dužan:
1. uspostaviti i održavati djelotvorne administrativne mjere za sprječavanje sukoba interesa sa svojim klijentima
2. imati dobre sigurnosne mehanizme za:
– garanciju sigurnosti prijenosa podataka
– svođenje rizika netočnosti podataka i neovlaštenog pristupa na najmanju moguću mjeru,
– sprječavanje odavanja („ curenja “) podataka i
– neprekidno čuvanje povjerljivosti podataka
3. raspolagati odgovarajućim resursima i imati uspostavljene sigurnosne sustave kako bi neprekidno obavljao i održavao svoje usluge
4. imati uspostavljene sustave koji učinkovito:
– provjeravaju jesu li izvještaji o transakciji potpuni
– utvrđuju propuste i očite pogreške koje je uzrokovalo investicijsko društvo
– obavještavaju investicijsko društvo o detaljima greške ili propusta i zahtijevaju ponovnu dostavu točnih i potpunih izvještaja
– otkrivaju greške ili propuste koje je sam ARM uzrokovao i
– omogućavaju ARM-u ispravak, dostavu ili ponovnu dostavu točnog i potpunog izvještaja o transakcijama nadležnom tijelu.
(4) Kad je ARM tržišni operater, investicijsko društvo ili kreditna institucija, dužno je postupati na nediskriminirajući način sa svim prikupljenim podacima te uspostaviti i održavati odgovarajuće mehanizme koji osiguravaju da su usluge APA-e razdvojene od ostalih poslovnih funkcija.
(5) Zahtjevi iz ovoga članka detaljnije su propisani poglavljima II. i III. Uredbe (EU) br. 2017/571i provedbenim propisom Agencije iz stavka 6. ovoga članka.
(6) Agencija provedbenim propisom detaljnije uređuje zahtjeve iz stavka 5. ovoga članka.
Obveze izvještavanja
Članak 370.
Agencija provedbenim propisom uređuje sadržaj, oblik, način i rokove dostavljanja nadzornih izvještaja i drugih podataka Agenciji od strane osoba koje imaju odobrenje za obavljanje usluga dostave podataka.
POGLAVLJE IV.
NADZOR NAD OBAVLJANJEM USLUGA DOSTAVE PODATAKA
Nadzor nad obavljanjem usluga dostave podataka
Članak 371.
(1) Nadzor nad primjenom i provedbom ove glave Zakona i povezanih relevantnih propisa Agencija obavlja na način i u skladu s odredbama dijela šestoga ovoga Zakona i ovoga poglavlja.
(2) U smislu ove glave, subjekti nadzora su osobe iz članka 683. stavka 1. točke m) ovoga Zakona i osobe iz članka 683. stavka 1. točaka a), b) i l) ovoga Zakona kada obavljaju usluge dostave podataka.
(3) Agencija je ovlaštena za nadzor nad osobom iz članka 683. stavka 1. točke m) u opsegu koji je potreban za provjeru posluje li ista osoba u skladu s odredbama ove glave i drugih relevantnih propisa.
(4) Pri obavljaju nadzora nad subjektom nadzora, Agencija posebno provjerava organizacijske zahtjeve, strategije, politike i postupke koje je subjekt nadzora dužan uspostaviti i kontinuirano održavati u svrhu usklađenja poslovanja s odredbama ove glave i drugih relevantnih propisa.
(5) Na temelju provjera iz stavka 4. ovoga članka Agencija utvrđuje posluje li subjekt nadzora u skladu s ovom glavom i drugim relevantnim propisima, odnosno ima li uspostavljen odgovarajući organizacijski ustroj, strategije, politike i postupke.
(6) Agencija je temeljem nadzora iz ovoga članka subjektu nadzora ovlaštena izreći nadzorne mjere iz članka 372. ovoga Zakona.
(7) Agencija je ovlaštena za nadzor nad osobom za koju postoji osnova sumnje da suprotno članku 356. ovoga Zakona obavlja usluge dostave podataka iz članka 355. ovoga Zakona.
(8) U svrhu utvrđivanja činjenica i okolnosti iz stavka 7. ovoga članka, nužnih za izvršavanje svojih ovlasti, Agencija može poduzimati sve potrebne radnje kako je propisano člankom 684. ovoga Zakona.
(9) Kada utvrdi da osoba iz stavka 7. ovoga članka neovlašteno obavlja usluge dostave podataka, Agencija može naložiti zabranu obavljanja sporne djelatnosti.
(10) Odluku iz stavka 9. ovoga članka Agencija može javno objaviti u skladu s člankom 697. ovoga Zakona.
Nadzorne mjere Agencije
Članak 372.
(1) Agencija subjektu nadzora iz članka 371. stavka 2. ovoga Zakona, u skladu s ovim Zakonom, u obliku rješenja može naložiti sljedeće nadzorne mjere, koje moraju biti učinkovite i razmjerne:
1. opomenu
2. otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti
3. privremenu zabranu obavljanja usluga dostave podataka odnosno profesionalne djelatnosti
4. privremenu ili trajnu zabranu djelovanja ili ponašanja u suprotnosti s ovom glavom
5. ukidanje odobrenja za rad za sve ili pojedine usluge dostave podataka
6. omogućiti provođenje vanjske revizije od strane revizorskog društva u odnosu na dio poslovanja koji se odnosi na obavljanje usluga dostave podataka, na trošak osobe kojoj je mjera izrečena ili
7. druge razmjerne mjere, koje su potrebne da bi subjekt nadzora uskladio svoje poslovanje s odredbama ove glave, Uredbe (EU) br. 2017/571 propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i drugih relevantnih propisa.
(2) Za potrebe provođenja vanjske revizije iz stavka 1. točke 5. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članka 164. ovoga Zakona.
(3) Izrečene mjere propisane stavkom 1. ovoga članka Agencija može javno objaviti sukladno članku 697. ovoga Zakona.
(4) Nakon donošenja rješenja o izricanju nadzorne mjere Agencija može provesti ponovni nadzor u mjeri i opsegu potrebnom kako bi se utvrdilo je li subjekt nadzora postupio ili postupa u skladu s izrečenim nadzornim mjerama.
(5) Na nadzorne mjere iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 202. i 203. ovoga Zakona.
(6) Agencija može subjektu nadzora izreći primjerene nadzorne mjere iz stavka 1. ovoga članka osim u slučaju kada utvrdi da ne provodi ili redovito ne održava organizacijske, tehničke ili druge uvjete za poslovanje propisane ovom glavom, Uredbom (EU) br. 2017/571 ili provedbenim propisom koji te uvjete pobliže uređuje i kada isti subjekt nadzora nije postupio u skladu s rješenjem Agencije iz stavka 1. točke 2. ovoga Zakona.
(7) Ako je to primjenjivo, rješenjem kojim se izriču nadzorne mjere iz stavka 1. ovoga članka, Agencija će odrediti i rok za poduzimanje istih mjera odnosno trajanje istih te, ako je primjenjivo, uvjete pod kojima mjera prestaje.
(8) Ako je to primjenjivo, subjekt nadzora dužan je Agenciji dostaviti izvještaj o poduzetim mjerama, na koji se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 203. ovoga Zakona.
(9) Agencija može upravi pružatelja usluge dostave podataka izreći preporuke u dijelu poslovanja koji se odnosi na obavljanje usluga dostave podataka, pri čemu se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 212. ovoga Zakona.
GLAVA V.
OGRANIČENJA POZICIJA I KONTROLA NAD UPRAVLJANJEM POZICIJAMA U ROBNIM IZVEDENICAMA I IZVJEŠTAVANJE
POGLAVLJE I.
OGRANIČENJA POZICIJA
Ograničenja pozicija u robnim izvedenicama i ekonomski jednakovrijednim OTC ugovorima
Članak 373.
(1) Agencija utvrđuje ograničenja pozicija u pogledu iznosa neto pozicije koju osoba može imati u svakom trenutku u robnim izvedenicama kojima se trguje na mjestima trgovanja i u ekonomski jednakovrijednim OTC ugovorima te osigurava njihovu primjenu.
(2) Ograničenja pozicija iz stavka 1. ovoga članka Agencija utvrđuje za:
1. svaki ugovor o robnim izvedenicama kojim se trguje samo na mjestima trgovanja u Republici Hrvatskoj što uključuje i ekonomski jednakovrijedne OTC ugovore i
2. svaki ugovor o robnim izvedenicama kojim se trguje na mjestima trgovanja u državama članicama kada se najveći volumen trgovanja u tom ugovoru odvija na mjestima trgovanja u Republici Hrvatskoj što uključuje i ekonomski jednakovrijedne OTC ugovore.
(3) Pozicija iz stavka 1. ovoga članka određuje se na temelju svih pozicija koje osoba drži i onih koje se drže u ime te osobe na razini grupe.
(4) Agencija utvrđuje ograničenja pozicija iz stavka 1. ovoga članka radi:
1. sprječavanja zlouporabe tržišta i
2. poticanja urednog formiranja cijena i uvjeta namire što uključuje sprječavanje zauzimanja pozicija koje mogu dovesti do poremećaja na tržištu te osobito osiguravajući konvergenciju između cijena izvedenica u mjesecu isporuke i cijena temeljne robe na promptnom tržištu, ne dovodeći u pitanje utvrđivanje cijena na tržištu temeljne robe.
Ograničenja pozicija u robnim izvedenicama i ekonomski jednakovrijednim OTC ugovorima utvrđenima od strane Agencije ili nadležnog tijela druge države članice
Članak 374.
Osoba ne smije imati poziciju koja je veća od ograničenja utvrđenog za tu robnu izvedenicu, pri čemu:
- ograničenja pozicija u robnim izvedenicama i ekonomski jednakovrijednim OTC ugovorima koje je u skladu s člankom 373. ovoga Zakona utvrdila Agencija, primjenjuje se na svaku osobu neovisno o državi sjedišta ili prebivališta osobe koja je zauzela poziciju u toj robnoj izvedenici ili ekonomski jednakovrijednim OTC ugovorima te neovisno o mjestu izvršenja.
- osobe sa sjedištem ili prebivalištem u Republici Hrvatskoj koje trguju robnim izvedenicama uvrštenim na mjesta trgovanja za koja su nadležna tijela druge države članice i ekonomski jednakovrijednim OTC ugovorima, ne smiju imati poziciju koja je veća od ograničenja utvrđenog od strane tog nadležnog tijela.
Izuzeće od primjene ograničenja pozicija u robnim izvedenicama i ekonomski jednakovrijednim OTC ugovorima
Članak 375.
(1) Iznimno od članka 374. ovoga Zakona, ograničenja pozicija u robnim izvedenicama i ekonomski jednakovrijednim OTC ugovorima se ne primjenjuju na pozicije koje drže nefinancijski subjekti ili koje se drže u njihovo ime pod uvjetom da su te pozicije objektivno mjerljive kao one koje smanjuju rizike koji se odnose na poslovnu aktivnost tog nefinancijskog subjekta.
(2) Uvjeti pod kojima će se smatrati da pozicije koje drže nefinancijski subjekti ili koje se drže u njihovo ime objektivno mjerljivo smanjuju rizike koji se odnose na poslovnu aktivnost tog nefinancijskog subjekta propisani su člankom 7. Delegirane Uredbe Komisije (EU) 2017/591 od 1. prosinca 2016. o dopuni Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za primjenu ograničenja pozicija na robne izvedenice (dalje u tekstu: Uredba (EU) br. 2017/591).
(3) Nefinancijski subjekti iz stavka 1. ovoga članka su fizičke i pravne osobe koje nisu:
1. investicijsko društvo
2. kreditna institucija
3. društvo za osiguranje
4. društvo za reosiguranje
5. UCITS fond, i ako je primjenjivo, društvo za upravljanje UCITS fondovima
6. zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond
7. AIF upravljan od strane društva za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima
8. središnja druga ugovorna strana ili
9. središnji depozitorij vrijednosnih papira.
(4) Izuzeće iz stavka 1. ovoga članka mogu primijeniti samo oni nefinancijski subjekti koji za to dobiju odobrenje:
1. Agencije, u odnosu na ograničenja pozicija u robnim izvedenicama koje je sama Agencija utvrdila ili
2. nadležnog tijela koje je nadležno za utvrđivanje ograničenja pozicija u toj robnoj izvedenici.
(5) Agencija će rješenjem izdati odobrenje za izuzeće od primjene ograničenja pozicija u robnim izvedenicama i ekonomski jednakovrijednim OTC ugovorima ako iz zahtjeva i podataka propisanih provedbenim propisom iz stavka 9. ovoga članka proizlazi da je za to ispunjen uvjet iz stavka 1. ovoga članka.
(6) Odluku o zahtjevu iz stavka 5. ovoga članka Agencija će dostaviti podnositelju zahtjeva u roku od 21 dan od dana zaprimanja urednog zahtjeva. Zahtjev je uredan ako sadrži sve podatke potrebne za odlučivanje i koji su propisani člankom 8. Uredbe (EU) br. 2017/591 i provedbenim propisom Agencije iz stavka 9. ovoga članka.
(7) Ako podnositelj zahtjeva u roku koji odredi Agencija ne ukloni nedostatke zahtjeva, smatrat će se da je odustao od zahtjeva.
(8) Postupci za dobivanje odobrenja iz stavka 4. ovoga članka, kao i potrebni podaci propisani su člankom 8. Uredbe (EU) br. 2017/591 te, ako se odobrenje iz stavka 4. ovoga članka traži za robne izvedenice čija ograničenja pozicija određuje Agencija, i provedbenim propisom Agencije iz stavka 6. ovoga članka.
(9) Agencija provedbenim propisom detaljnije uređuje zahtjeve iz stavka 9. ovoga članka, kao i obrazac zahtjeva za izdavanje odobrenja iz stavka 4. točke 1. ovoga članka.
Utvrđivanje ograničenja pozicija od strane Agencije
Članak 376.
(1) Ograničenja pozicija iz članka 373. stavka 2. ovoga Zakona Agencija utvrđuje u skladu s metodologijom izračuna koju određuje ESMA, a koja je propisana Uredbom (EU) br. 2017/591
(2) Ograničenja pozicija iz stavka 1. ovoga članka moraju uzeti u obzir vrstu i sastav sudionika na tržištu, način na koji koriste ugovore uvrštene za trgovanje te moraju:
- biti jasni
- biti nediskriminirajući i
- navesti kako se primjenjuju na osobe.
(3) O konkretnim iznosima ograničenja pozicija koji se namjeravaju primjenjivati, a koji su utvrđeni u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, Agencija obavješćuje ESMA-u.
(4) U slučaju da ESMA u roku od dva mjeseca od kada ju je Agencija obavijestila u skladu sa stavkom 3. ovoga članka, objavi na svojim mrežnim stranicama mišljenje kojim se utvrđuje da Agencija nije izračunala ograničenja pozicija u skladu s metodologijom iz stavka 1. ovoga članka, Agencija će:
1. izmijeniti ograničenja pozicija u skladu s mišljenjem ESMA-e ili
2. izdati objašnjenje zašto neće izmijeniti ograničenja pozicija u skladu s mišljenjem ESMA-e, koje će dostaviti ESMA-i i objaviti na svojoj mrežnoj stranici.
(5) Po utvrđivanju ograničenja pozicija iz stavka 1. ovoga članka i nakon završetka postupka iz stavka 4. ovoga članka, Agencija će iste javno objaviti na svojim mrežnim stranicama.
(6) Agencija će ponovno razmotriti ograničenje pozicija koje je utvrdila kada dođe do:
1. značajne promjene u isporučivoj količini ili otvorenoj poziciji ili
2. bilo koje druge značajne promjene na tržištu temeljenoj na određenju isporučive količine i otvorene pozicije.
(7) Ako Agencija ponovnim razmatranjem utvrđenog ograničenja pozicija iz stavka 6. ovoga članka utvrdi da je potrebno postaviti novo ograničenje pozicija, isto će učiniti uporabom metodologije iz stavka 1. ovoga članka nakon čega se primjenjuje postupak iz stavka 4. ovoga članka.
(8) Iznimno, te samo u objektivno opravdanim i proporcionalnim slučajevima, uzimajući u obzir likvidnost tog specifičnog tržišta, kao i uredno funkcioniranje istog, Agencija može odrediti ograničenja pozicija koja su stroža u odnosu na ograničenja utvrđena u skladu sa stavkom 1. ovoga članka.
(9) U slučaju da Agencija odredi stroža ograničenja pozicija u skladu sa stavkom 8. ovoga članka, Agencija će:
1. objaviti ta ograničenja pozicija na svojoj mrežnoj stranici
2. primjenjivati ta ograničenja pozicija u početnom razdoblju koje nije dulje od 6 mjeseci od dana objave na mrežnoj stranici Agencije nakon čega ističu, osim ako su razlozi za određivanje viših ograničenja pozicija i dalje prisutni u kojem slučaju se primjena strožih ograničenja može obnoviti na naredna razdoblja koje ne smiju biti dulja od 6 mjeseci i
3. o tome obavijestiti ESMA-u uključujući i obrazloženje za određivanje viših ograničenja pozicija.
(10) U slučaju da ESMA u roku od 24 sata od kada ju je Agencija obavijestila u skladu sa stavkom 9. ovoga članka, objavi na svojim mrežnim stranicama mišljenje u kojem utvrđuje kako strože ograničenje nije nužno za rješavanje tog iznimnog slučaja, a Agencija odluči i dalje primjenjivati to strože ograničenje, Agencija će bez odgode na svojoj mrežnoj stranici objaviti obavijest u kojoj se iscrpno objašnjavaju razlozi takvog postupanja.
Utvrđivanje ograničenja pozicija kada je Agencija središnje nadležno tijelo
Članak 377.
(1) Kada se istom robnom izvedenicom, osim na mjestima trgovanja u Republici Hrvatskoj, trguje u značajnim volumenima i na mjestima trgovanja u drugim jurisdikcijama, a Agencija je nadležno tijelo mjesta trgovanja gdje se odvija najveći promet tom robnom izvedenicom (središnje nadležno tijelo), Agencija utvrđuje jedinstveno ograničenje pozicija koje se primjenjuje na cjelokupno trgovanje tim ugovorom.
(2) Prije utvrđivanja ograničenja pozicija iz stavka 1. ovoga članka, kao i pri svakoj izmjeni istoga, te prije primjene postupka iz članka 376. stavka 4. ovoga Zakona, Agencija će se savjetovati s nadležnim tijelima drugih mjesta trgovanja na kojima se trguje tom izvedenicom u značajnim volumenima.
(3) Kada se nadležna tijela drugih mjesta trgovanja na kojima se trguje tom izvedenicom u značajnim volumenima ne slažu s ograničenjem utvrđenim u skladu sa stavkom 1. ovoga članka o tome će pisanim putem navesti navesti potpune i detaljne razloge zašto smatraju da zahtjevi iz članaka 373. i 376. ovoga Zakona nisu ispunjeni, o čemu će obavijestiti ESMA-u. ESMA u skladu s ovlastima iz članka 19. Uredbe (EU) br. 1095/2010 rješava navedeni spor.
Utvrđivanje ograničenja pozicija kada Agencija nije središnje nadležno tijelo
Članak 378.
(1) Kada se istom robnom izvedenicom, osim na mjestima trgovanja u Republici Hrvatskoj, trguje u značajnim volumenima i na mjestima trgovanja u drugim jurisdikcijama, a nadležno tijelo druge države članice je ujedno i središnje nadležno tijelo, Agencija sudjeluje, zajedno sa središnjim nadležnim tijelom i nadležnim tijelima ostalih država članica, u savjetovanju o utvrđivanju jedinstvenog ograničenja pozicija za tu robnu izvedenicu, kao i o svakoj izmjeni tog ograničenja pozicija.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, ako se Agencija ne slaže s:
1. ograničenjem pozicija koje utvrdi središnje nadležno tijelo
2. ograničenjem pozicija koje namjerava utvrditi središnje nadležno tijelo ili
3. odlukom središnjeg nadležnog tijela kojom se ne namjerava utvrditi ograničenje pozicija
pisanim putem će o tome izvijestiti ESMA-u te navesti potpune i detaljne razloge zašto smatra da zahtjevi iz članaka 373. i 376. ovoga Zakona nisu ispunjeni.
(3) ESMA rješava spor iz stavka 2. ovoga članka u skladu s ovlastima iz članka 19. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
Sporazumi o suradnji s nadležnim tijelima drugih država članica kod trgovanja robnim izvedenicama
Članak 379.
(1) U slučaju kada je Agencija nadležno tijelo mjesta trgovanja na kojem se trguje istom robnom izvedenicom kojom se trguje i na mjestima trgovanja drugih država članica, sklopit će sporazum o suradnji s tijelima nadležnim za ta mjesta trgovanja.
(2) U slučaju kada je Agencija nadležno tijelo osobe koja ima poziciju u robnoj izvedenici koja je uvrštena na mjesto trgovanja drugih država članica, sklopit će sporazum o suradnji s tijelom nadležnim za to mjesto trgovanja.
(3) U slučaju kada je Agencija nadležno tijelo mjesta trgovanja na kojem se trguje robnom izvedenicom, a tom robnom izvedenicom trguje osoba za koju je nadležno drugo tijelo, sklopit će sporazum o suradnji s tim nadležnom tijelom.
(4) Sporazumi iz ovoga članka sklapaju se radi razmjene podataka odnosno omogućavanja praćenja i provođenja jedinstvenog ograničenja pozicija.
(5) Agencija provedbenim propisom detaljnije uređuje sadržaj sporazuma o suradnji iz ovoga članka.
POGLAVLJE II.
KONTROLA OGRANIČENJA POZICIJA I IZVJEŠTAVANJE
Obveze osoba koje upravljaju mjestom trgovanja u vezi s kontrolom ograničenja pozicija
Članak 380.
(1) Investicijsko društvo, kreditna institucija ili tržišni operater koji upravlja mjestom trgovanja u Republici Hrvatskoj na kojem se trguje robnim izvedenicama dužan je uspostaviti kontrolne mehanizme u vezi s upravljanjem pozicijama u tim robnim izvedenicama.
(2) Kontrolni mehanizmi iz stavka 1. ovoga članka moraju najmanje osigurati da investicijsko društvo, kreditna institucija ili tržišni operater može:
1. pratiti otvorene pozicije osoba
2. ostvariti pristup podacima, uključujući svu relevantnu dokumentaciju, osoba u vezi s:
- veličinom i namjenom zauzete pozicije ili izloženosti
- vlasnicima i krajnjim vlasnicima izvedenica
- bilo kakvim sporazumima o usuglašenom djelovanju i
- bilo kakvom povezanom imovinom i obvezama na tržištu temeljnog instrumenta
3. zahtijevati da osoba ukine ili smanji poziciju, na privremenoj ili trajnoj osnovi ovisno o konkretnom slučaju, te da u slučaju da osoba ne surađuje, može jednostrano poduzeti mjere radi osiguravanja ukidanja ili smanjenja pozicija i
4. ako je primjereno, zahtijevati da osoba omogući likvidnost na tržištu po dogovorenoj cijeni i volumenu, na privremenoj osnovi, a s izričitom svrhom ublažavanja posljedica velike ili dominantne pozicije.
(3) Kontrolni mehanizmi iz stavka 1. ovoga članka moraju uzeti u obzir vrstu i sastav sudionika na tržištu, način na koji koriste ugovore uvrštene za trgovanje te moraju:
- biti jasni
- biti nediskriminirajući i
- navesti kako se primjenjuju na osobe.
(4) Investicijsko društvo, kreditna institucija ili tržišni operater iz stavka 1. ovoga članka dužan je obavijestiti Agenciju o detaljima uspostavljenih kontrolnih mehanizama u vezi s upravljanjem pozicijama, kao i o svim izmjenama istih, najkasnije u roku od 30 dana prije uspostave ili izmjene istih.
(5) Ako iz podataka dostavljenih u skladu sa stavkom 4. ovoga članka Agencija ocijeni da kontrolni mehanizmi ne ispunjavaju svrhu propisanu stavkom 2. ovoga članka ili da ju ne ispunjavaju na primjeren način, ovlaštena je rješenjem naložiti investicijskom društvu, kreditnoj instituciji ili tržišnom operateru iz stavka 1. ovoga članka uspostavu primjerenih kontrolnih mehanizama.
(6) O podacima koje zaprimi u skladu sa stavkom 4. ovoga članka, Agencija će izvijestiti ESMA-u.
(7) Za potrebe osiguranja primjene provedbe obveze iz stavka 1. ovoga članka, investicijsko društvo, kreditna institucija ili tržišni operater iz stavka 1. ovoga članka ovlašten je poduzimati radnje potrebne za provedbu zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka.
(8) Investicijsko društvo, kreditna institucija ili tržišni operater iz stavka 1. ovoga članka može svojim pravilima propisati odgovarajuće obveze potrebne za provedbu zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka, a koje se primjenjuju na njihove članove ili sudionike.
(9) O svim nepravilnostima i nezakonitostima koje utvrdi primjenom kontrolnih mehanizama iz stavka 2. ovoga članka, kao i o naknadnim aktivnostima prema osobama, investicijsko društvo, kreditna institucija ili mjesto trgovanja iz stavka 1. ovoga članka dužno je bez odgode obavijestiti Agenciju.
Obveze osoba koje upravljaju mjestom trgovanja u vezi s izvještavanjem o pozicijama
Članak 381.
(1) Investicijsko društvo, kreditna institucija ili tržišni operater koji upravlja mjestom trgovanja u Republici Hrvatskoj na kojem se trguje robnim izvedenicama ili emisijskim jedinicama i izvedenicama na emisijske izvedenice dužan je:
1. javno objaviti tjedni izvještaj sa skupnim pozicijama koje drže različite kategorije osoba u različitim robnim izvedenicama ili emisijskim jedinicama i izvedenicama na emisijske jedinice kojima se trguje na tom mjestu trgovanja, koje uključuje:
- broj dugih i kratkih pozicija po kategoriji osoba
- promjene u pozicijama u odnosu na prethodni izvještaj
- udio svake kategorije osoba u ukupno otvorenim pozicijama izražen u postotku i
- broj osoba u svakoj kategoriji.
2. dostaviti Agenciji potpunu specifikaciju pozicija po svakoj pojedinoj osobi, uključujući članove i njihove klijente, na tom mjestu trgovanja, na dnevnoj razini ili češće ako to Agencija zatraži.
(2) Investicijsko društvo, kreditna institucija ili tržišni operater iz stavka 1. ovoga članka dužan je izvještaj iz stavka 1. točke 1. ovoga članka dostaviti Agenciji i ESMA-i.
(3) Obveza objave izvještaja iz stavka 1. točke 1. ovoga članka, kao i dostave izvještaja iz stavka 2. ovoga članka postoji samo ako su i broj osoba i njihove otvorene pozicije veće od minimalno propisanih pragova koji su određeni poglavljem V. Uredbe (EU) br. 2017/565.
(4) Za potrebe izvještaja iz stavka 1. točke 1. ovoga članka, investicijsko društvo, kreditna institucija ili tržišni operater koji upravlja mjestom trgovanja dužan je kategorizirati osobe u skladu s njihovom redovitom djelatnošću, uzimajući pri tome u obzir sva odobrenja za rad, kao:
1. investicijsko društvo ili kreditnu instituciju
2. investicijski fond, bilo kao UCITS ili AIF
3. drugu financijsku instituciju, što uključuje društva za osiguranje i društva za reosiguranje i zatvorene dobrovoljne mirovinske fondove
4. trgovačko društvo ili
5. u slučaju emisijskih jedinica i izvedenica na emisijske jedinice, operatera koji se dužan uskladiti s odredbama Direktive 2003/87/EK.
(5) Izvještaj iz točke 1. stavka 1. ovoga članka mora razlikovati:
1. pozicije identificirane kao pozicije koje na objektivno mjerljiv način smanjuju rizike koji se odnose na poslovnu aktivnost i
2. ostale pozicije.
(6) Pravila izrade izvještaja iz stavka 1. točke 1. ovoga članka propisana su člancima 1. i 3. Provedbene Uredbe Komisije (EU) 2017/1093 od 20. lipnja 2017. o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda u pogledu formata izvješća o pozicijama investicijskih društava i tržišnih operatera (dalje u tekstu: Provedbena Uredba (EU) br. 2017/1093), dok je oblik istog izvještaja propisan tablicama iz priloga 1. Provedbene Uredbe (EU) br. 2017/1093.
(7) Pravila i rokovi dostave izviješća ESMA-i u skladu sa stavkom 2. ovoga članka propisani su Provedbenom Uredbom (EU) 2017/953 od 6. lipnja 2017. o provedbenim tehničkim standardima koji se odnose na oblik i učestalost izvješća o pozicijama koja investicijska društva i tržišni operateri mjesta trgovanja dostavljaju u skladu s Direktivom 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća o tržištu financijskih instrumenata (dalje u tekstu: Provedbena Uredba (EU) br. 2017/953).
(8) Agencija provedbenim propisom detaljnije uređuje:
- pravila i rokove dostave izvještaja Agenciji u skladu sa stavkom 2. ovoga članka
- oblik, pravila i rokove dostave izvještaja iz stavka 1. točke 2. ovoga članka Agenciji.
Obveze članova/klijenata mjesta trgovanja
Članak 382.
(1) Članovi uređenih tržišta i MTP-a i klijenti OTP-a na kojima se trguje robnim izvedenicama dužni su izvještavati investicijska društva, kreditne institucije ili tržišne operatere tih mjesta trgovanja o detaljima vlastitih pozicija koje drže putem ugovora kojima se trguje na tom mjestu trgovanja, na dnevnoj razini ili češće.
(2) Obveza izvještavanja iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na pozicije njihovih klijenata, kao i klijenata tih klijenata, dok se ne utvrdi konačni imatelj pozicije.
Obveze investicijskih društava i kreditnih institucija u vezi s izvještavanjem o pozicijama
Članak 383.
(1) Investicijsko društvo ili kreditna institucija koja trguje robnim izvedenicama ili emisijskim jedinicama i izvedenicama na emisijske jedinice izvan mjesta trgovanja dužna je najmanje na dnevnoj razini dostaviti potpunu specifikaciju pozicija koje drži u robnim izvedenicama ili emisijskim jedinicama i izvedenicama na emisijske jedinice i ekonomski jednakovrijednim OTC ugovorima sljedećim tijelima:
1. Agenciji, kada je ona nadležno tijelo mjesta trgovanja na kojem se trguje tim robnim izvedenicama ili emisijskim izvedenicama i izvedenicama na emisijske izvedenice
2. drugom nadležnom tijelu, kada je ono nadležno tijelo mjesta trgovanja na kojem se trguje tim robnim izvedenicama ili emisijskim izvedenicama i izvedenicama na emisijske izvedenice
3. središnjem nadležnom tijelu, kada se s tim robnim izvedenicama ili emisijskim jedinicama i izvedenicama na emisijske jedinice trguje u značajnim volumenima u više jurisdikcija.
(2) Obveza izvještavanja iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na pozicije njihovih klijenata, kao i klijenata tih klijenata dok se ne utvrdi konačni imatelj pozicije, a u skladu s člankom 26. Uredbe (EU) br. 600/2014 i, kada je primjenjivo, člankom 8. Uredbe (EU) br. 1227/2011.
(3) Izvještaj iz stavka 1. ovoga članka mora razlikovati:
1. pozicije identificirane kao pozicije koje na objektivno mjerljiv način smanjuju rizike koji se odnose na poslovnu aktivnost i
2. druge pozicije.
(4) Pravila izrade izvještaja iz stavka 1. ovoga članka propisana su člancima 2. i 3. Provedbene Uredbe (EU) br. 2017/1093 dok je oblik istog izvještaja propisan tablicama iz priloga II. Provedbene Uredbe (EU) br. 2017/1093.
(5) Agencija provedbenim propisom detaljnije uređuje pravila i rokovi dostave izvještaja iz stavka 1. ovoga članka Agenciji.
Detaljnije propisivanje odredbi u vezi s ograničenjem pozicija
Članak 384.
Uredbom (EU) br. 2017/591 detaljnije su propisane odredbe u vezi s ograničenjem pozicija u odnosu na:
1. metode za utvrđivanje kada se pozicija osobe treba pridodati grupi u skladu s člankom 373. stavku 3. ovoga Zakona
2. kriterije za utvrđivanje je li ugovor ekonomski jednakovrijedan OTC ugovor onome kojim se trguje na mjestu trgovanja u skladu s člankom 373. stavku 1. ovoga Zakona, na način koji olakšava izvještavanje Agencije o pozicijama u jednakovrijednim OTC ugovorima u skladu s člankom 383. stavku 1. ovoga Zakona
3. definiciju toga što čini istu robnu izvedenicu i značajan volumen iz članaka 377. i 378. ovoga Zakona
4. metodologiju za zbrajanje i netiranje pozicija u robnim izvedenicama kojima se trguje na mjestu trgovanja i OTC-u radi utvrđivanja neto pozicije za potrebe procjene usklađenosti s utvrđenim ograničenjima u skladu s člankom 374. stavkom 1. ovoga Zakona i
5. metodu za izračun kojom će se utvrđivati mjesto trgovanja na kojem se trguje najvećim volumenom robnih izvedenica, kao i značajni volumeni u skladu s člancima 377. i 378. ovoga Zakona.
POGLAVLJE III.
NADZOR NAD PRIDRŽAVANJEM OGRANIČENJA POZICIJA U ROBNIM IZVEDENICAMA
Nadzor nad pridržavanjem ograničenja pozicija u robnim izvedenicama
Članak 385.
(1) Nadzor nad primjenom i provedbom ove glave Zakona i povezanih relevantnih propisa Agencija obavlja se na način i u skladu s odredbama dijela šestoga ovoga Zakona i ovoga poglavlja, kada je primjenjivo.
(2) Nadzor nad pridržavanjem ograničenja pozicija u robnim izvedenicama Agencija provodi nad:
1. svakom osobom neovisno o državi sjedišta ili prebivališta osobe koja je zauzela poziciju u robnoj izvedenici ili ekonomski jednakovrijednim OTC ugovorima za koje je Agencija utvrdila ograničenje pozicija i
2. svakom osobom sa sjedištem ili prebivalištem u Republici Hrvatskoj koje trguju robnim izvedenicama uvrštenim na mjesta trgovanja za koja su nadležna tijela druge države članice i ekonomski jednakovrijednim OTC ugovorima.
(3) Agencija može zahtijevati od bilo koje osobe dostavu podataka o veličini i namjeni pozicije ili izloženosti koja proizlazi iz sklopljenog ugovora o robnoj izvedenici ili ekonomski jednakovrijednog OTC ugovora i imovine ili obveze u vezi s tržištem temeljnog instrumenta, a koji se odnosi na ograničenje u pozicijama koje je utvrdila Agencija ili nadležno tijelo druge države članice.
(4) Obveza dostave podataka iz stavka 3. ovoga članka odnosi se i na investicijsko društvo ili kreditnu instituciju putem koje osoba trguje robnim izvedenicama ili ekonomski jednakovrijednim OTC ugovorima, kao i na investicijsko društvo, kreditnu instituciju ili tržišnog operatera koji upravlja mjestom trgovanja u Republici Hrvatskoj na kojem se trguje robnim izvedenicama.
(5) Ako utvrdi kršenje odredbi ove glave odnosno ako utvrdi da osoba ne postupa u skladu s člankom 374. ovoga Zakona, Agencije može rješenjem izreći sljedeće nadzorne mjere koje moraju biti učinkovite i razmjerne:
1. ograničiti mogućnost bilo kojoj osobi da zauzme poziciju u ugovoru u robnoj izvedenici
2. ograničiti veličinu pozicije koju bilo koja osoba može držati u robnoj izvedenici ili
3. zahtijevati od bilo koje osobe da poduzme korake za smanjenje veličine pozicije ili izloženosti.
(6) Nadzorne mjere iz stavka 5. ovoga članka Agencija može primijeniti i u slučaju kada bi takvo ograničenje ili smanjenje išlo ispod ograničenja pozicija utvrđenog od strane Agencije u skladu s člankom 373. ovoga Zakona ili od strane drugog nadležnog tijela.
(7) Stavak 5. ovoga članka primjenjuje se na svaku osobu neovisno o državi sjedišta ili prebivališta iste, a koja je zauzela poziciju u toj robnoj izvedenici ili ekonomski jednakovrijednim OTC ugovorima za koje je ograničenje pozicija utvrdila Agencija ili nadležno tijelo druge države članice.
(8) Ako je to primjenjivo, rješenjem kojim se izriču nadzorne mjere iz stavka 5. ovoga članka, Agencija će odrediti i rok za poduzimanje istih mjera odnosno trajanje istih te, ako je primjenjivo, uvjete pod kojima mjera prestaje.
(9) Izrečene mjere propisane stavkom 5. ovoga članka Agencija može javno objaviti sukladno članku 697. ovoga Zakona.
GLAVA VI.
IZVEDENICE I PRIMJENA IZUZEĆA
Definicije
Članak 386.
Pojedini pojmovi koji se upotrebljavaju u ovom poglavlju Zakona imaju sljedeće značenje:
1. OTC izvedenica ili ugovori o OTC izvedenicama je ugovor o izvedenicama koji se ne izvršava na uređenom tržištu, kako je definirano člankom 2. točkom 7. Uredbe (EU) br. 648/2012.
2. ETD je ugovor o izvedenicama koji se izvršava na uređenom tržištu.
3. FC je financijska druga ugovorna strana kako je definirano u članku 2. točki 8. Uredbe (EU) br. 648/2012.
4. NFC je nefinancijska druga ugovorna strana kako je definirano u članku 2. točki 9. Uredbe (EU) br. 648/2012.
5. Prag poravnanja je iznos određen na način iz članka 10. stavka 3. Uredbe (EU) br. 648/2012.
6. Unutargrupna transakcija je transakcija kako je definirano u članku 3. Uredbe (EU) br. 648/2012.
Nadzor nad usklađenosti s odredbama Uredbe (EU) br. 648/2012
Članak 387.
(1) Zakonom o provedbi Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. godine o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju, Agencija je imenovana nadležnim tijelom za nazor nad primjenom odredbi Uredbe (EU) br. 648/2012 za sve subjekte koji imaju poslovni nastan u Republici Hrvatskoj, a na koje su primjenjuju odredbe Uredbe (EU) br. 648/2012, osim kreditnih institucija, za čiji je nadzor imenovana Hrvatska narodna banka.
(2) Za potrebe osiguranja efikasnog nadzora nad primjenom Uredbe (EU) br. 648/2012:
a) FC za čiji nadzor je Agencija ovlaštena, a koje u odnosu na svoju ukupnu imovinu imaju materijalno značajne otvorene pozicije u OTC izvedenicama
b) NFC koje prelaze prag poravnanja
c) NFC koje bi prešle bar jedan od pragova poravnanja (po klasama OTC izvedenica), ako bi se u izračun uključile transakcije koje su izuzete jer objektivno mjerljivo smanjuju rizike koji se izravno odnose na komercijalnu aktivnost ili aktivnost financiranja poslovanja te NFC ili njene grupe
d) NFC koje imaju značajne pozicije u OTC izvedenicama
obvezne su na godišnjoj razini sastavljati i Agenciji dostaviti izvješće o usklađenosti s odredbama Uredbe (EU) br. 648/2012.
(3) U Izvješću iz stavka 2. ovoga članka mora se navesti raspolažu li FC i NFC iz stavka 2. ovoga članka prikladnim sustavima koji osiguravaju usklađenost sa zahtjevima iz:
a) članka 4. stavaka 1. do 3., podstavka 2. Uredbe (EU) br. 648/2012 (obveza poravnanja i izuzeće za unutargrupne transakcije)
b) članka 9. stavaka 1. do 4. Uredbe (EU) br. 648/2012 (obveza izvještavanja trgovinskih repozitorija)
c) članka 10. stavaka 1. do 3. Uredbe (EU) br. 648/2012 (obavještavanje o prelasku i padu ispod praga poravnanja – primjenjivo samo na NFC)
d) članka 11. stavaka 1. do 10., stavka 11. podstavka 1. i stavka 12. Uredbe (EU) br. 648/2012 (primjena tehnika smanjenja rizika)
kao i jesu li ti FC i NFC ispunjavali obveze iz navedenih odredbi Uredbe (EU) br. 648/2012 u razdoblju koje je obuhvaćeno izvješćem.
(4) NFC koje imaju značajne pozicije u OTC izvedenicama smatrat će se srednjim i velikim poduzetnici u smislu zakona kojim je propisano računovodstvo poduzetnika, a koji nisu FC, i koji su u prošloj (poslovnoj) godini:
1. sklopili transakcije OTC izvedenicama u ukupnom (bruto) nominalnom iznosu od preko 100 milijuna kuna ili
2. sklopili više od 100 transakcija OTC izvedenicama, pri čemu njihov ukupni (bruto) nominalni iznos prelazi 50 milijuna kuna ili
3. imali otvorene pozicije u OTC izvedenicama u ukupnom (bruto) nominalnom iznosu od preko 100 milijuna kuna.
(5) U svrhu izračuna praga iz stavka 4. točaka 1. do 3. ovoga članka, ne uzimaju se u obzir izuzete unutargrupne transakcije u smislu članka 4. stavka 2. Uredbe (EU) br. 648/2012, kao ni transakcije koje objektivno mjerljivo smanjuju rizike koji se izravno odnose na komercijalnu aktivnost ili aktivnost financiranja poslovanja te nefinancijske druge ugovorne strane ili njene grupe, sukladno članku 10. stavku 3. Uredbe (EU) br. 648/2012.
(6) Izvješće iz stavka 2. ovoga članka minimalno mora sadržavati:
a) podatak o tome je li subjekt iz stavka 2. ovoga članka usklađen sa zahtjevima odredbi Uredbe (EU) br. 648/2012 navedenim u stavku 3. ovoga članka
b) podatak o tome je li subjekt iz stavka 2. ovoga članka, koji je NFC, za potrebe primjene obveze poravnanja iz članka 4. Uredbe (EU) br. 648/2012 i izračuna praga poravnanja ispravno klasificirao unutargrupne transakcije i transakcije koje objektivno mjerljivo smanjuju rizike koji se izravno odnose na komercijalnu aktivnost ili aktivnost financiranja poslovanja te NFC ili njene grupe, te posljedično, je li se subjekt ispravno klasificirao kao NFC ispod ili iznad praga poravnanja
c) izjavu o usklađenosti subjekta, odnosno popis utvrđenih neusklađenosti.
(7) Izvješće iz stavka 2. ovoga članka potpisuju:
a) najmanje dva člana uprave ili dva direktora subjekta, pri čemu je obvezan potpis člana uprave ili direktora subjekta koji je nadležan za područje usklađenosti, ako je primjenjivo
b) u jednočlanim upravama, član uprave odnosno direktor subjekta
c) kada Agencija sukladno odredbama članka 388. naloži da izvješće sastavi ili potvrdi revizorsko društvo, profesionalni računovođa ili neovisni procjenitelj, izvješće potpisuju i te osobe.
(8) Agencija će provedbenim aktom detaljnije propisati sadržaj, format, način i rokove dostave izvješća iz stavka 2. ovoga članka.
Ovlasti Agencije
Članak 388.
(1) Za potrebe osiguranja efikasnog nadzora nad NFC iz članka 387. stavka 2. točaka b), c) i d) ovoga Zakona, Agencija je ovlaštena da:
a) takvim subjektima naloži da imenuju revizorsko društvo, profesionalnog računovođu ili neovisnog procjenitelja za izradu ili potvrdu izvješća iz članka 387. stavka 2. ovoga Zakona
b) odredi rok u kojem takvo revizorsko društvo, profesionalni računovođa ili neovisni procjenitelj mora izraditi izvješće iz članka 387. stavka 2. ovoga Zakona ili izvršiti objektivnu procjenu je li izvješće iz članka 387. stavka 2. ovoga Zakona izrađeno u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 648/2012, ovoga Zakona i provedbenog propisa iz članka 387. stavka 8. ovoga Zakona.
(2) Izvješće, odnosno procjena iz stavka 1. ovoga članka predočava se upravi i nadzornom odboru NFC iz stavka 1. ovoga članka, ukoliko ima nadzorni odbor. Upravi se, prije dostavljanja izvješća nadzornom odboru, mora omogućiti da se očituje. Izvješće, odnosno procjena iz stavka 1. ovoga članka daje se u pisanom obliku. Ako revizorsko društvo, profesionalni računovođa ili neovisni procjenitelj iz stavka 1. ovoga članka saznaju za materijalno značajna i teška kršenja zahtjeva iz članka 387. stavka 3. ovoga Zakona, moraju o tome pisano i bez odgode obavijestiti Agenciju.
(3) NFC iz stavka 1. ovoga članka obvezno je u roku od 10 dana od predočavanja izvještaja, takvo izvješće dostaviti Agenciji. Ako revizorsko društvo, profesionalni računovođa ili neovisni procjenitelj iz stavka 1. ovoga članka utvrde da je uprava NFC iz stavka 1. ovoga članka propustila ispuniti svoju obvezu izvještavanja Agencije o predočenom izvješću, mora o tome pisano i bez odgode obavijestiti Agenciju. Ako Agencija utvrdi da revizor nije izvršio obvezu obavještavanja Agencije, o postojanju povrede dužnosti revizora Agencija pisano obavještava revizorsku komoru.
(4) Agencija može od NFC, revizorskog društva, profesionalnog računovođe ili neovisnog procjenitelja iz stavka 1. ovoga članka zatražiti dodatne informacije u vezi s dostavljenim izvješćem, odnosno s obavljenom procjenom.
(5) Dostava podataka Agenciji iz stavaka 1. do 4. ovoga članka ne znači kršenje revizorove obveze o čuvanju povjerljivih informacija koja proizlazi iz zakona kojim se uređuje revizija ili iz ugovora, kao ni kršenje obveze profesionalnog računovođe ili neovisnog procjenitelja o čuvanju povjerljivih informacija koja proizlazi iz pravila struke ili ugovora.
(6) Ako Agencija utvrdi da izvješće nije izrađeno ili procjena nije dana u skladu s Uredbom (EU) br. 648/2012, ovim Zakonom, provedbenim propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, zakonom kojim se uređuje revizija i pravilima revizorske struke ili ako obavljenom nadzorom nad NFC iz stavka 1. ovoga članka ili na drugi način utvrdi da izvješće ili procjena nisu zasnovani na istinitim i objektivnim činjenicama, može:
1. zahtijevati od revizorskog društva, profesionalnog računovođe ili neovisnog procjenitelja iz stavka 1. ovoga članka da svoje izvješće ili procjenu ispravi odnosno dopuni ili
2. odbiti izvješće ili procjenu i zahtijevati od NFC iz stavka 1. ovoga članka da imenuje novo revizorsko društvo, profesionalnog računovođu ili neovisnog procjenitelja, a na svoj trošak.
Uvjeti koje moraju ispunjavati profesionalni računovođe ili neovisni procjenitelji
Članak 389.
( 1) Kada NFC za potrebe članka 388. ovoga Zakona imenuje profesionalnog računovođu ili neovisnog procjenitelja, NFC mora osigurati da takvi profesionalni računovođe ili neovisni procjenitelji ispunjavaju sljedeće uvjete:
a) moraju raspolagati sa dovoljno znanja i iskustva u području izvedenica i u primjeni računovodstva zaštite, kao i imati dovoljno znanja o subjektu procjene da bi mogli pripremiti izvješće iz članka 387. stavka 2. ovoga Zakona.
b) nemaju potencijalne sukobe interesa vezano za područja koja su predmet izvještaja ili procjene, uključujući i sukobe interesa koji se mogu materijalizirati iz razloga što bi izvještaj ili procjena u pitanje mogli dovesti kvalitetu ili pouzdanost usluga koje su te osobe prethodno pružale, a NFC je Agenciji obvezan dostaviti potvrdu da je proveo takvu procjenu.
(2) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga članka, kada profesionalni računovođa izvješće ili procjenu iz članka 387. stavka 2. ovoga Zakona priprema u sklopu godišnje revizije financijskih izvještaja, NFC nije obvezan Agenciji dostaviti potvrdu iz stavka 1. ovoga članka.
Praćenje dopuštenosti primjene izuzeća
Članak 390.
( 1) Uvjeti za ostvarenje izuzeća iz članka 4. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona (kada se aktivnosti imaju smatrati pomoćnima redovnoj djelatnosti osobe, na razini grupe) detaljnije su propisani Delegiranom uredbim Komisije (EU) 2017/592 оd 1. prosinca 2016. o dopuni Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za kriterije za utvrđivanje kada se aktivnost treba smatrati pomoćnom uz redovnu djelatnost (Uredba (EU) br. 2017/592), te se iz izračuna pragova koji su propisani Uredbom EU) br. 2017/592) isključuju:
a) unutargrupne transakcije kako je definirano u članku 3. Uredbe (EU) br. 648/2012, a koje služe likvidnosti na razini cijele grupe ili se koriste za potrebe upravljanja rizikom;
b) transakcije u izvedenicama koje objektivno mjerljivo smanjuju rizike koji se izravno odnose na komercijalnu aktivnost ili aktivnost financiranja poslovanja osobe koja koristi izuzetak ili grupe te osobe, a koje su definirane člankom 5. Uredbe (EU) br. 2017/592,
c) transakcije u robnim izvedenicama i emisijskim jedinicama zaključene kako bi se ispunile obveze pružanja likvidnosti na mjestu trgovanja, kada takve obveze zahtijevaju regulatorna tijela u skladu s propisima Europske unije ili s nacionalnim zakonima i drugim propisima, ili kada takve obveze zahtijevaju mjesta trgovanja (točke a) do c) stavka 1. ovoga članka su u daljnjem tekstu skupno: izuzete transakcije).
(2) Za potrebe osiguranja efikasnog nadzora nad primjenom izuzeća iz članka 4. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona:
a) NFC koje prelaze prag poravnanja za robne izvedenice
b) NFC koje bi prešle pragove poravnanja za robne izvedenice, ako bi se u izračun uključile transakcije koje su izuzete jer objektivno mjerljivo smanjuju rizike koji se izravno odnose na komercijalnu aktivnost ili aktivnost financiranja poslovanja te NFC ili njene grupe
c) NFC koje imaju značajne pozicije u OTC robnim izvedenicama, ETD-ovima koji se odnose na robu, kao i u emisijskim jedinicama, pri čemu se „ značajne pozicije “ imaju smatrati one pozicije koje prelaze pragove iz članka 387. stavka 4. ovoga Zakona obvezne su na godišnjoj razini sastavljati i Agenciji dostaviti izvješće o izračunu i praćenju pragova propisanima Uredbom EU) br. 2017/592.
(3) U smislu stavka 2. ovoga članka, izraz „ robna izvedenica “ obuhvaća i izvedenice na emisijske jedinice.
(4) Izvješće iz stavka 2. ovoga članka dostavlja se u sklopu godišnje obavijesti iz članka 4. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona, a u istome se mora navesti:
a) na koji način NFC iz stavka 2. ovoga članka izračunava prag trgovinske aktivnosti iz članka 2. Uredbe EU) br. 2017/592,
b) na koji način NFC iz stavka 2. ovoga članka izračunava prag glavne djelatnosti iz članka 3. Uredbe EU) br. 2017/592,
c) podatke o prometu i volumenu transakcija u razdoblju obuhvaćenim izvještajem, kao i podatke o izuzetim transakcijama
d) podatak o tome na koji način je NFC iz stavka 2. ovoga članka (pojedinačno i na razini grupe) primijenio izuzetke iz stavka 1. ovoga članka
e) izjavu da je NFC iz stavka 2. ovoga članka (pojedinačno i na razini grupe), za potrebe određivanja izuzetih transakcije, pravilno primijenio odredbe članka 3. Uredbe (EU) br. 648/2012, odredbe članka 10. Uredbe (EU) br. 149/2013 i uvjete iz posebnih propisa koji se odnose na točku c) stavka 1. ovoga članka, a da bi klasificirao transakcije kao izuzete transakcije.
(5) Na izvješće i subjekte iz stavka 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 387. stavaka 7. i 8., članaka 388. i 389. ovoga Zakona.
Izuzeće od primjene ograničenja pozicija u robnim izvedenicama i ekonomski jednakovrijednim OTC ugovorima i od primjene članka 8. i 28. Uredbe (EU) br. 600/2014 na pozicije nefinancijskih subjekata
Članak 391.
(1) Na pozicije koje drže nefinancijski subjekti ili koje se drže u njihovo ime, te objektivno mjerljivo smanjuju rizike koji se odnose na poslovnu aktivnost tog nefinancijskog subjekta, a koje su definirane člankom 7. Uredbe (EU) br. 2017/591primjenjuje se izuzeće iz članka 375. ovoga Zakona, te izuzeće od primjene članka 8. stavak 1. Uredbe (EU) br. 600/2014, pri čemu se na:
a) robne izvedenice koje ulaze u kategoriju pozicije koje drže nefinancijski subjekti ili koje se drže u njihovo ime, te objektivno mjerljivo smanjuju rizike koji se odnose na poslovnu aktivnost tog nefinancijskog subjekta primjenjuje izuzeće iz članka 375. ovoga Zakona
b) sve klase izvedenica koje ulaze u kategoriju pozicije koje drže nefinancijski subjekti ili koje se drže u njihovo ime, te objektivno mjerljivo smanjuju rizike koji se odnose na poslovnu aktivnost tog nefinancijskog subjekta primjenjuje izuzeće od primjene članka 8. stavka 1. Uredbe (EU) br. 600/2014.
(2) Na unutargrupne transakcije izvedenicama koje sklapaju FC i NFC koji prelaze prag poravnanja, kao i transakcije obuhvaćene prijelaznim odredbama iz članka 89. Uredbe (EU) br. 648/2012 koje sklapaju takvi subjekti, primjenjuje se izuzeće od primjene članka 28. Uredbe (EU) br. 600/2014.
(3) Za potrebe osiguranja efikasnog nadzora nad primjenom izuzeća iz stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, NFC subjekti koji koriste izuzetak iz stavka 1. ovoga članka, kao i FC i NFC subjekti koji koriste izuzeće iz stavka 2. ovoga članka, obvezni su na godišnjoj razini sastavljati izvješće o primjeni takvog izuzetka, koje najmanje mora sadržavati:
a) podatke o prometu i volumenu transakcija u razdoblju obuhvaćenom izvještajem, kao i podatke o izuzetim transakcijama i mjestima trgovanja na kojima su zaključene transakcije
b) podatak o tome na koji način su (pojedinačno i na razini grupe) primijenjena izuzeća iz stavaka 1. i 2. ovoga članka
c) izjavu da je NFC iz stavka 1. ovoga članka (pojedinačno i na razini grupe), za potrebe određivanja izuzetih transakcije, pravilno primijenio odredbe članka 7. Uredbe (EU) br. 2017/591, a da bi klasificirao transakcije kao izuzete transakcije.
(3) Izvješće iz stavka 2. se dostavlja Agenciji na zahtjev, a na izvješće se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 387. stavaka 7. i 8. ovoga Zakona.
(4) Kada izuzeće iz stavka 1. ovoga članka primjenjuje i izvješće iz stavka 2. ovoga članka sastavlja subjekt iz članka 387. stavka 4. ili članka 390. stavka 2. ovoga Zakona, takav subjekt je dužan izvješće iz stavka 2. ovoga članka dostaviti u sklopu:
a) obavijesti iz članka 4. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona, ili
b) izvješća iz članka 387. stavka 2. ovoga Zakona.
(5) Kada izuzeće iz stavka 1. ovoga članka primjenjuje i izvješće iz stavka 2. ovoga članka koje sastavlja subjekt iz članka 387. stavka 4. ili članka 390. stavka 2. ovoga Zakona, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 387. stavaka 7. i 8., te članaka 388. i 389. ovoga Zakona.
GLAVA VII.
SURADNJA S NADLEŽNIM TIJELIMA I RAZMJENA INFORMACIJA
Suradnja između Agencije i nadležnih tijela Republike Hrvatske
Članak 392.
(1) Agencija i druga nadležna tijela u Republici Hrvatskoj koja su nadležna za nadzor nad kreditnim i drugim financijskim institucijama, dostavit će na zahtjev pojedinog nadležnog tijela tom nadležnom tijelu sve podatke o subjektima nadzora koji su mu potrebni u postupku provođenja nadzora, u postupku vezanom za izdavanje odobrenja za rad, kao i pri odlučivanju o drugim pojedinačnim zahtjevima iz svoje nadležnosti.
(2) Tijela iz stavka 1. ovoga članka dužna su se međusobno obavještavati o ukidanju odobrenja, nezakonitostima i nepravilnostima koje utvrde tijekom obavljanja nadzora i o izrečenim mjerama za njihovo otklanjanje, ako ti nalazi i izrečene mjere mogu biti bitni za rad tog drugog tijela.
(3) Razmjena podataka u skladu s ovim člankom ne smatra se odavanjem službene tajne, a Agencija i druga nadležna tijela dužni su čuvati primljene podatke kao povjerljive te ih mogu upotrijebiti isključivo u svrhu za koju su dani.
(4) Opseg razmjene podataka te koordinacija postupaka i aktivnosti pri nadzoru i regulaciji kreditnih i drugih financijskih institucija i grupa, uredit će se međusobnim sporazumom o suradnji između nadležnih tijela.
(5) Ako neko tijelo u Republici Hrvatskoj koje nije Agencija, ima sanacijske ovlasti u skladu sa zakonom kojim se uređuje sanacija investicijskih društava, Agencija i to tijelo međusobno će razmjenjivati informacije o investicijskom društvu koje su potrebne u postupku provođenja sanacije investicijskog društva.
(6) Za potrebe konsolidiranog pregleda tržišta emisijskih jedinica, Agencija surađuje s javnim tijelima nadležnima za nadzor promptnih tržišta i tržišta dražbi te nadležnim tijelima, administratorima registara i drugim javnim tijelima nadležnima za kontrolu provedbe zakona koji uređuje uspostavu sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova.
(7) U vezi s poljoprivrednim robnim izvedenicama, Agencija izvješćuje i surađuje s javnim tijelima nadležnima za nadzor i uređenje poljoprivrednih tržišta prema Uredbi (EU) br. 1308/2013.
Suradnja između Agencije i nadležnih tijela država članica
Članak 393.
(1) Agencija i nadležna tijela drugih država članica međusobno surađuju kada je to potrebno u svrhu obavljanja zadaća propisanih ovim dijelom ili Uredbom (EU) br. 600/2014, koristeći se ovlastima utvrđenim ovim Zakonom, Uredbom (EU) br. 600/2014 ili drugim primjenjivim zakonom.
(2) Ako Agencija ima razloga sumnjati da subjekt koje nije u njezinoj nadležnosti, a djeluje ili je djelovao na području druge države članice, krši ili je prekršio odredbe Direktive 2014/65/EU ili Uredbe (EU) br. 600/2014, o tome će izvijestiti ESMA-u i nadležno tijelo druge države članice.
(3) U slučaju da nadležno tijelo iz druge države članice obavijesti Agenciju da subjekt koji je u nadležnosti Agencije krši ili je prekršio odredbe Direktive 2014/65/EU ili Uredbe (EU) br. 600/2014 prilikom djelovanja u drugoj državi članici, Agencija će poduzeti odgovarajuće nadzorne radnje. Agencija će o ishodima nadzornih radnji i bitnim događajima obavijestiti to nadležno tijelo iz druge države članice i ESMA-u.
(4) Agencija i nadležno tijelo države članice sklopit će sporazum o suradnji ako aktivnosti mjesta trgovanja koje je u državi članici domaćinu uspostavilo udaljeni pristup postanu značajne za funkcioniranje tržišta kapitala u cjelini i za zaštitu ulagatelja u toj državi članici domaćinu.
(5) Kriteriji prema kojima se smatra da su aktivnosti mjesta trgovanja iz stavka 4. ovoga članka značajne za funkcioniranje tržišta kapitala u cjelini i za zaštitu ulagatelja u državi članici domaćinu propisani su poglavljem VII. Uredbe (EU) br. 2017/565
(6) Standardni obrasci, predlošci i postupci za sporazume o suradnji iz stavka 4. ovoga članka propisani su Provedbenom Uredbom Komisije (EU) 2017/988 od 6. lipnja 2017. o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda u vezi sa standardnim obrascima, predlošcima i postupcima za aranžmane suradnje u pogledu mjesta trgovanja čija su djelovanja vrlo bitna u državi članici domaćinu.
(7) U svrhu međusobne suradnje iz ovoga članka, Agencija može koristiti sve ovlasti koje su joj dane ovim ili drugim zakonom.
(8) Agencija može koristiti ovlasti iz ovoga članka u svrhu suradnje i u slučaju kada nadzirano postupanje ne predstavlja kršenje propisa Republike Hrvatske.
(9) Agencija može surađivati s nadležnim tijelima drugih država članica radi olakšavanja naplate novčanih kazni.
(10) Kada Agencija namjerava izdati mjere iz članka 385. stavka 3. ovoga Zakona, o istome će obavijestiti ESMA-u i nadležna tijela drugih država članica.
(11) Obavijest iz stavka 10. ovoga članka, kad je relevantno, uključuje:
a) pojedinosti zahtjeva iz članka 385. stavka 1. ovoga Zakona uključujući identitet osobe ili osoba od kojih su podaci traženi kao i razloge za traženje istih i
b) područje primjene ograničenja nametnutih u skladu s člankom 385. stavkom 3. točkama 1. i 2. ovoga Zakona uključujući osobu na koju se ograničenje odnosi, predmetne financijske instrumente, sva nametnuta ograničenja na veličinu pozicije koju osoba može držati u svakom trenutku, sva izuzeća izdana u skladu s člankom 375. ovoga Zakona kao i razloge toga.
(12) Obavijest iz stavka 10. ovoga članka dostavlja se najmanje 24 sata prije nego što mjere stupe na snagu. U iznimnim slučajevima, kada obavijest nije moguće dostaviti 24 sata prije nego što mjere stupe na snagu, Agencija može obavijest dostaviti i u roku kraćem od 24 sata.
(13) Kada Agencija od nadležnog tijela druge države članice zaprimi obavijest u skladu s člankom 10. ovoga članka, Agencija može poduzeti mjere propisane člankom 385. stavkom 3. ovoga Zakona, ako smatra da je mjera nužna za postizanje cilja nadležnog tijela druge države članice. U tom slučaju, Agencija će o namjeri nalaganja takvih mjera izdati obavijest u skladu sa stavkom 10. ovoga članka.
(14) Kada se mjere iz stavka 10. ovoga članka odnose na veleprodajne energetske proizvode, Agencija će o tome također obavijestiti Agenciju za suradnju energetskih regulatora (ACER) osnovanu temeljem Uredbe (EZ) br. 713/2009.
(15) Za potrebe konsolidiranog pregleda tržišta emisijskih jedinica, Agencija surađuje s javnim tijelima nadležnima za nadzor promptnih tržišta i tržišta dražbi te nadležnim tijelima, administratorima registara i drugim javnim tijelima nadležnima za kontrolu provedbe Direktive (EU) br. 2003/87/EZ.
(16) U vezi s poljoprivrednim robnim izvedenicama, Agencija izvješćuje i surađuje s javnim tijelima nadležnima za nadzor i uređenje poljoprivrednih tržišta prema Uredbi (EU) br. 1308/2013.
Suradnja između Agencije i nadležnih tijela država članica u nadzornim aktivnostima
Članak 394.
(1) Agencija može zatražiti suradnju od nadležnog tijela druge države članice u nadzornim aktivnostima, neposrednom nadzoru ili istrazi.
(2) Ako Agencija od nadležnog tijela primi zahtjev za neposredni nadzor ili istragu, dužna je u okviru ovlasti iz ovoga Zakona:
1. sama provesti nadzor ili istragu
2. dopustiti tijelu koje je postavilo zahtjev da provede nadzor ili istragu ili
3. dopustiti revizorima ili drugim stručnjacima da provedu nadzor ili istragu.
(3) Kada je investicijsko društvo član uređenog tržišta s udaljenim pristupom, Agencija kao nadležno tijelo tog uređenog tržišta može odlučiti hoće li mu se obratiti izravno, u kojem slučaju će o tome obavijestiti nadležno tijelo države članice tog člana s udaljenim pristupom.
(4) ESMA može u skladu s člankom 21. Uredbe (EU) br. 1095/2010 sudjelovati u aktivnostima kolegija nadzornih tijela, kao i u neposrednim nadzorima i istragama koje zajednički provode Agencija i drugo nadležno tijelo.
(5) Informacije koje se trebaju razmjenjivati između nadležnih tijela kod suradnje u nadzornim aktivnostima, neposrednom nadzoru i istragama propisane su Delegiranom Uredbom Komisije (EU) 2017/586 od 14. srpnja 2016. o dopuni Direktive 2014/65 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za razmjenu informacija između nadležnih tijela kod suradnje u nadzornim aktivnostima, izravnom nadzoru i istragama (dalje u tekstu: Uredba (EU) br. 2017/586) dok su standardni obrasci, predlošci i postupci za suradnju propisani Provedbenom Uredbom Komisije (EU) 2017/980 od 7. lipnja 2017. o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda o standardnim obrascima, predlošcima i postupcima za suradnju u nadzornim aktivnostima, za izravni nadzor, istrage i razmjenu informacija među nadležnim tijelima u skladu s Direktivom 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća (dalje u tekstu: Provedbena Uredba (EU) br. 2017/980).
Razmjena informacija između Agencije i nadležnih tijela država članica
Članak 395.
(1) Agencija s drugim tijelima imenovanim za razmjenu informacija bez odgode razmjenjuje informacije potrebne za obavljanje zadaća nadležnih tijela utvrđenih ovim dijelom i Uredbom (EU) br. 600/2014.
(2) U slučaju razmjene informacija s drugim nadležnim tijelima u skladu s ovim dijelom ili Uredbom (EU) br. 600/2014, Agencija može naznačiti da se te informacije ne smiju otkrivati bez izričite suglasnosti Agencije, u kojem se slučaju te informacije mogu razmijeniti samo u svrhu za koju je Agencija dala suglasnost.
(3) Informacije zaprimljene u skladu sa stavkom 2. ovoga članka Agencija neće prenositi drugim tijelima ili fizičkim ili pravnim osobama bez izričite suglasnosti nadležnih tijela koja su podatke dostavila i samo u svrhu za koju su ta tijela dala suglasnost.
(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, Agencija može prenijeti informacije drugim tijelima ili fizičkim ili pravnim osobama i bez izričite suglasnosti nadležnih tijela koja su dostavila informacije i to samo u iznimnim slučajevima pri čemu će Agencije bez odgađanja o tome obavijestiti tijelo koje je dostavilo informacije.
(5) Povjerljive informacije koje je saznala tijekom obavljanja nadzora, drugih poslova iz svoje nadležnosti ili temeljem stavka 2. ovoga članka, Agencija može koristiti isključivo u svrhu obavljanja svojih zakonskih ovlasti, a posebno:
1. provjere uvjeta za izdavanje odobrenja i suglasnosti o kojima odlučuje na temelju ovoga Zakona
2. obavljanja nadzora nad investicijskim društvima, na pojedinačnoj i/ili konsolidiranoj osnovi, posebno u vezi sa zahtjevima koji se odnose na adekvatnost kapitala, solventnost, likvidnost, velike izloženosti, administrativne i računovodstvene postupke i mehanizme unutarnje kontrole
3. prekršajnih i kaznenih postupaka
4. postupka pred Upravnim sudom koji se vodi protiv konačnih rješenja Agencije
5. pri izvršavanju svojih ovlasti za sanaciju te
6. praćenja i nadzora urednog funkcioniranja mjesta trgovanja.
(6) Standardni obrasci, predlošci i postupci za razmjenu informacija iz ovoga članka propisani su Provedbenom Uredbom (EU) br. 2017/980).
Savjetovanja prije izdavanja odobrenja za rad
Članak 396.
(1) Agencija će, prije izdavanja odobrenja za rad investicijskom društvu, pribaviti mišljenje nadležnog tijela države članice, kada je investicijsko društvo:
1. društvo kći investicijskog društva ili tržišnog operatera ili kreditne institucije koje je dobilo odobrenje za rad u drugoj državi članici
2. društvo kći matičnog društva investicijskog društva ili kreditne institucije koje je dobilo odobrenje za rad u drugoj državi članici ili
3. kontrolirano od strane iste fizičke ili pravne osobe koja kontrolira investicijsko društvo ili kreditnu instituciju koja je dobila odobrenje za rad u drugoj državi članici.
(2) Agencija će, prije izdavanja odobrenja za rad investicijskom društvu ili tržišnom operateru, pribaviti mišljenje tijela države članice, nadležnog za nadzor kreditne institucije ili društva za osiguranje, kad je investicijsko društvo ili tržišni operater:
1. društvo kći kreditne institucije ili društva za osiguranje koje je dobilo odobrenje za rad u Europskoj uniji
2. društvo kći matičnog društva kreditne institucije ili društva za osiguranje koje je dobilo odobrenje za rad u Europskoj uniji ili
3. kontrolirano od strane iste fizičke ili pravne osobe koja kontrolira kreditnu instituciju ili društvo za osiguranje koje je dobilo odobrenje za rad u Europskoj uniji.
(3) Agencija će mišljenja nadležnih tijela iz stavaka 1. i 2. ovoga članka uzeti u obzir posebno pri procjeni prikladnosti imatelja kvalificiranih udjela i ugleda i iskustva osoba koje vode poslovanje investicijskog društva, a koje su uključene u vođenje poslovanja društva unutar iste grupe, kako za potrebe odlučivanja o izdavanju odobrenja za rad investicijskom društvu ili tržišnom operateru, tako i kod procjene trajnog ispunjavanja uvjeta poslovanja za investicijska društva.
(4) Standardni obrasci, predlošci i postupci za savjetovanje s drugim nadležnim tijelima prije izdavanja odobrenja za rad propisani su Provedbenom Uredbom Komisije (EU) 2017/981 od 7. lipnja 2017. o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda u vezi sa standardnim obrascima, predlošcima i postupcima za savjetovanje s drugim nadležnim tijelima prije izdavanja odobrenja za rad u skladu s Direktivom 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća.
Suradnja između Agencije i nadležnih tijela država članica u nadzoru adekvatnosti kapitala
Članak 397.
(1) Agencija će surađivati s nadležnim tijelima druge države članice u nadzoru investicijskog društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje neposredno ili putem podružnice pruža usluge na području te države članice.
(2) Agencija i nadležna tijela države članice međusobno razmjenjuju sve podatke u vezi s:
1. upravljanjem i vlasničkom strukturom investicijskog društva iz stavka 1. ovoga članka, a koje mogu olakšati nadzor
2. provjerom ispunjenja uvjeta za izdavanje odobrenja od strane nadzornih tijela i
3. informacijama koje će olakšati nadzor, a posebno nadzor nad likvidnosti, solventnosti, ograničavanju velikih izloženosti, ostalim čimbenicima koji bi mogli utjecati na sistemski rizik koji investicijsko društvo predstavlja, administrativne i računovodstvene postupke i mehanizme unutarnje kontrole.
(3) Agencija će na zahtjev nadležnog tijela države članice domaćina dostaviti bez odgode sve podatke i nalaze koji se odnose na nadzor likvidnosti investicijskog društva koje posluje putem podružnice, u skladu sa dijelom šestim Uredbe (EU) br. 575/2013 i odredbama ovoga Zakona kojima se uređuje nadzor na konsolidiranoj osnovi, do mjere u kojoj su ti podaci i nalazi relevantni za zaštitu ulagatelja u državi članici domaćinu.
(4) Ako u postupku nadzora nad investicijskim društvom iz stavka 1. ovoga članka utvrdi likvidonosne poteškoće ili ako se razumno može očekivati da će se iste pojaviti, Agencija će nadležna tijela svih država članica domaćina u kojima investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj neposredno ili putem podružnice pruža usluge bez odgode obavijestiti o tome te im dostaviti pojedinosti o planiranju i provedbi plana oporavka, kao i pojedinosti o svim poduzetim nadzornim mjerama odnosno mjerama u vezi s nadzorom adekvatnosti kapitala.
(5) Na zahtjev nadležnog tijela države članice domaćina u kojoj investicijsko društvo iz stavka 1. ovoga članka pruža usluge, Agencija će istome dostaviti obrazloženu obavijest o tome kako su u nadzoru nad tim investicijskim društvom uzeti u obzir podaci i nalazi koje je dostavilo nadležno tijelo države članice domaćina.
(6) Ako nadležno tijelo države članice domaćina nije zadovoljno mjerama koje je Agencija poduzela prema investicijskom društvu iz stavka 1. ovoga članka, može poduzeti odgovarajuće mjere za sprječavanje daljnjih kršenja kako bi zaštitilo interese ulagatelja ili stabilnost financijskog sustava, nakon što o tome obavijesti Agenciju i EBA-u.
(7) Ako Agencija mjere iz stavka 5. ovoga članka smatra neprimjerenima, može se obratiti EBA-i u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010. Ako EBA djeluje u skladu s tim člankom, ona donosi odluku u roku od mjesec dana.
(8) Agencija se može obratiti EBA-i u slučaju kada nadležno tijelo države članice odbije zahtjev za suradnju iz ovoga članka, a posebno zahtjev za razmjenu informacija ili ne postupi po istom u razumnom roku.
(9) U slučaju iz stavka 8. ovoga članka, EBA može djelovati u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010. Također, EBA može na vlastitu inicijativu pomoći nadležnim tijelima u postizanju sporazuma o razmjeni informacija prema ovom članku, a u skladu s drugim podstavkom članka 19. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
(10) Informacije koje se razmjenjuju u skladu s ovim člankom dodatno su propisane Delegiranom Uredbom Komisije (EU) br. 524/2014 od 12. ožujka 2014. o dopuni Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda kojima se utvrđuju informacije koje si međusobno dostavljaju nadležna tijela matične države članice i države članice domaćina, dok su standardni obrasci, predlošci i postupci za razmjenu istih propisani Provedbenom Uredbom Komisije (EU) br. 620/2014 od 4. lipnja 2014. o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda u pogledu razmjene informacija između nadležnih tijela matičnih država članica i država članica domaćina u skladu s Direktivom 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća.
Suradnja i razmjena informacija s ESMA-om
Članak 398.
(1) Za potrebe provođenja nadzora nad poštivanjem odredbi ovoga Zakona, Agencija surađuje s ESMA-om u skladu s Uredbom (EU) br. 1095/2010.
(2) Agencija bez odgode dostavlja ESMA-i sve informacije koje su joj potrebne za obavljanje njenih zadaća u skladu s odredbama ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 600/2014 te u skladu s člancima 35. i 36. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
Odbijanje suradnje
Članak 399.
(1) Agencija može odbiti zahtjev za suradnjom, razmjenu informacija ili savjetovanje propisane člancima 394., 395. i 396. ovoga Zakona, samo ako:
1. je pokrenut postupak za ista djela i za iste osobe pred nadležnim sudom Republike Hrvatske ili
2. je već donesena pravomoćna odluka nadležnog suda Republike Hrvatske za iste osobe i iste radnje pred tijelima.
(2) U slučaju odbijanja suradnje, Agencija je dužna o tome obavijestiti ESMA-u i nadležno tijelo koje je zatražilo pomoći te dostaviti sve dostupne podatke o navedenom slučaju.
(3) Agencija se može obratiti ESMA-i u slučaju kada nadležno tijelo države članice odbije suradnju ili ne postupi u razumnom roku, u sljedećim slučajevima:
a) na zahtjev Agencije za nadzornim aktivnostima, provođenjem neposrednih nadzora ili istraga iz članka 394. ovoga Zakona ili
b) na zahtjev za razmjenom informacija iz članka 395. ovoga Zakona.
(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, ESMA može postupati u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1095/2010, pri čemu se ne dovodi u pitanje mogućnost za odbijanje postupanja po zahtjevu za razmjenom informacija u skladu sa stavkom 1. ovoga članka i mogućnost da ESMA postupa u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
Obveza čuvanja povjerljivih informacija
Članak 400.
(1) Članovi Upravnog vijeća Agencije, zaposlenici Agencije, ovlašteni revizori i ostale stručne osobe koje djeluju s ovlaštenjem Agencije, dužni su čuvati kao povjerljive sve informacije koje saznaju u tijeku nadzora i obavljanja svojih ovlaštenja. Dužnost čuvanja povjerljivosti podataka traje i nakon prestanka članstva u Upravnom vijeću Agencije, radnog odnosa u Agenciji i prestanka važenja ovlaštenja Agencije.
(2) Povjerljive informacije ne mogu se otkriti drugoj osobi, osim u obliku izvatka iz kojega nije vidljiv identitet subjekta nadzora ili druge osobe na koje se povjerljive informacije odnose.
(3) Zabrana iz stavka 2. ovoga članka ne odnosi se na slučajeve:
1. kada se povjerljive informacije traže za potrebe kaznenog progona ili kaznenog postupka ili postupka koji mu prethodi, a to pisanim putem zatraži ili naloži nadležni sud, Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, Ministarstvo unutarnjih poslova ako mu je to pisanim putem naložilo Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, ili to pisanim putem zatraži ovlašteno tijelo iz druge države članice
2. u slučaju stečaja ili prisilne likvidacije subjekta nadzora, povjerljive informacije koje su nužne za prijavu vjerovničkih potraživanja u stečajnom postupku, ili u građanskom postupku koji je povezan s njim
3. kada se povjerljive informacije traže za potrebe provedbe zakona koji uređuje oporezivanje ili u skladu s ostalim odredbama ovoga Zakona ili Uredbe (EU) br. 600/2014.
4. javno objavljivanje informacija iz članka 404. ovoga Zakona
5. kada se povjerljivi podaci dostavljaju nadležnom državnom odvjetništvu za potrebe sudskog postupka koji se zbog naknade štete vodi protiv Republike Hrvatske, a u kojem je Republika Hrvatska odgovorna za postupanja Agencije kao javnopravnog tijela ili
6. kada Agencija, kao tijelo koje je izjednačeno s Republikom Hrvatskom u smislu međunarodnog ili drugog ugovora kojim je ustanovljena arbitraža na kojoj se odlučuje o sporovima u kojima je Republika Hrvatska jedna od strana u arbitražnom postupku, nadležnom ministarstvu ili nekom drugom nadležnom državnom ili pravosudnom tijelu dostavlja informacije kojima raspolaže na temelju svojih ovlasti, bilo da su posrijedi ovlasti uređene ovim ili nekim drugim zakonom, i to isključivo za potrebe arbitražnog postupka.
(4) Agencija, ostala tijela i fizičke i pravne osobe koje nisu nadležna tijela, a koji prime povjerljive informacije u skladu s ovim dijelom ili Uredbom (EU) br. 600/2014, mogu ih koristiti samo pri obavljanju svojih dužnosti i izvršavanja svojih zadaća, u slučaju Agencije u okviru ovoga Zakona ili Uredbe (EU) br. 600/2014 ili, u slučaju drugih tijela, pravnih ili fizičkih osoba u svrhu za koju su im takve informacije dostavljene i/ili u kontekstu upravnih ili sudskih postupaka koji se posebno odnose na izvršavanje tih zadaća.
(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, ako nadležno tijelo ili neko drugo tijelo ili osoba koja daje informacije da svoju suglasnost, tijelo koje prima informacije može ih koristiti u druge svrhe.
(6) Obveza čuvanja povjerljivih informacija iz stavaka 1. do 3. ovoga članka primjenjuje se i na podatke koje Agencija ili osobe iz stavka 1. ovoga članka saznaju u postupku razmjene informacija s drugim nadležnim tijelima.
(7) Obveza čuvanja povjerljivih informacija iz stavka 1. ovoga članka ne sprječava Agenciju da objavljuje i dostavlja rezultate testiranja na stres EBA-i, a koje se provodi prema odredbama ovoga Zakona.
(8) Na prikupljanje, obradu i korištenje osobnih podataka primjenjuju se odredbe zakona koji uređuje zaštitu osobnih podataka te kada je primjenjivo Uredbe (EZ) br. 45/2001.
Osobe na koje se ne odnosi obveza čuvanja povjerljivih informacija
Članak 401.
(1) Agencija može povjerljive informacije proslijediti sljedećim osobama u Republici Hrvatskoj ili u drugoj državi članici:
1. nadležnim tijelima ovlaštenim za nadzor investicijskih društava, kreditnih i financijskih institucija, te društava za osiguranje, kao i nadzor nad izvršavanjem obveze objave prospekta kod javne ponude ili uvrštenja vrijednosnih papira na uređeno tržište, u obavljanju njihovih zakonom utvrđenih zadataka
2. tijelima nadležnim za očuvanje financijske stabilnosti primjenom makrobonitetnih propisa u obavljaju poslova za koje su ovlaštena
3. tijelima koja provode reorganizacijske mjere radi očuvanja financijske stabilnosti u obavljaju poslova za koje su ovlaštena
4. sudu i drugim tijelima ili pravnim osobama ovlaštenim za obavljanje poslova u provođenju postupka likvidacije ili stečaja nadziranih osoba iz točke 1. ovoga stavka, ili u drugim sličnim postupcima u obavljanju njihovih zakonom utvrđenih zadataka
5. revizorima koji obavljaju reviziju nadziranih osoba iz točke 1. ovoga stavka u obavljanju njihovih zakonom utvrđenih zadataka
6. institucionalnim sustavima zaštite iz članka 113. stavka 7. Uredbe (EU) br. 575/2013
7. tijelima koja administriraju sustave za osiguranje depozita i sustave za zaštitu ulagatelja
8. tijelima koja su nadležna za nadzor nad tijelima koja obavljaju poslove u postupku likvidacije ili stečaja kreditne institucije ili u nekom drugom sličnom postupku ako su potrebne za obavljanje njihovih nadzornih zadataka
9. tijelima koja su nadležna za nadzor nad revizorima koji obavljaju reviziju investicijskih društava, kreditnih i financijskih institucija ako su potrebne za obavljanje njihovih nadzornih zadataka
10. tijelima koja su nadležna za nadzor nad institucionalnim sustavima zaštite iz članka 113. stavka 7. Uredbe (EU) br. 575/2013 ako su potrebne za obavljanje njihovih nadzornih zadataka
11. ESMA-i, EBA-i, EIOPA-i, ESRB-u, Europskom sustavu središnjih banaka, Europskoj središnjoj banci, središnjoj banci ili drugom tijelu s ovlastima i dužnostima provođenja monetarne politike i povezanog osiguranja likvidnosti, odnosno drugom tijelu nadležnom za nadzor platnih sustava i sustava poravnanja i namire, kao i očuvanja stabilnosti financijskog sustav, a kada su potrebne za izvršavane njihovih zadatka
12. ministarstvu nadležnom za financije, odnosno državnom tijelu ovlaštenom za predlaganje zakona iz područja nadzora tržišta kapitala, kreditnih institucija, financijskih institucija, investicijskih društava i društava za osiguranje samo za potrebe provođenja nadzora iz svoje nadležnosti, te za provođenje preventivnih i sanacijskih mjera za investicijsko društvo koje posluje s poteškoćama
13. klirinškoj organizaciji koja obavlja poslove poravnanja ili namire, ako Agencija ocijeni da su ti podaci potrebni za stabilno poslovanje s obzirom na rizik neispunjenja ili mogućeg neispunjenja obveza sudionika sustava poravnanja i namire i
14. sanacijskim tijelima i ministarstvu nadležnom za financije na temelju zakona koji uređuje sanaciju investicijskih društava.
(2) Agencija može, u cilju jačanja stabilnosti i cjelovitosti tržišta kapitala, razmjenjivati podatke i s drugim nadležnim tijelima u Republici Hrvatskoj i drugoj državi članici koji u skladu sa zakonom provode postupke istrage i kažnjavanja u slučajevima kršenja prava trgovačkih društava, ako to pisanim putem zatraži ili naloži nadležni sud. Podaci koje je Agencija pribavila od drugih nadležnih tijela mogu se priopćiti trećima samo uz suglasnost tijela koje je informaciju dalo.
(3) Agencija može podatke primljene na temelju članka 400. stavka 6. ovoga Zakona, priopćiti tijelima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, samo uz izričitu suglasnost nadležnog tijela od kojeg je podatak primila.
(4) Osobe kojima Agencija dostavi povjerljive podatke u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka, mogu ih upotrijebiti samo za svrhe za koje su dane i na njih se primjenjuje obveza čuvanja povjerljivih informacija iz članka 400. ovoga Zakona.
(5) Kada se tijela iz stavka 1. točaka 8., 9. i 10. ovoga članka u obavljanju svojih zadataka koriste uslugama osoba koje nisu zaposlene u javnom sektoru, Agencija može i s tim osobama razmjenjivati informacije iz stavka 2. ovoga članka pod uvjetima iz ovoga članka. Ta tijela dostavljaju Agenciji imena i detaljne podatke o odgovornostima osoba kojima Agencija dostavlja povjerljive informacije.
(6) Agencija može povjerljive informacije povezane s nadzorom adekvatnosti kapitala investicijskih društava dostaviti istražnim povjerenstvima Hrvatskoga sabora, Državnom uredu za reviziju i drugim istražnim tijelima ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. tijela imaju na zakonu utemeljene ovlasti za provođenje temeljite kontrole i istraživanja djelovanja Agencije u obavljanju nadzora investicijskih društava
2. tijelima su povjerljive informacije neophodne u svrhu ispunjenja njihovih zakonskih ovlasti
3. na zaposlenike ili članove tijela primjenjuje se obveza čuvanja povjerljivih informacija iz članka 400. ovoga Zakona
4. ako su povjerljive informacije dobivene od nadležnih tijela druge države članice, one se ne smiju učiniti dostupnima bez izričite suglasnosti tih nadležnih tijela i mogu se upotrijebiti samo u svrhu za koju su dane i
5. ako povjerljive informacije sadrže osobne podatke, pri korištenju tih podataka ta su tijela dužna postupati u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.
Suradnja s nadležnim tijelima trećih zemalja
Članak 402.
(1) Agencija i ESMA/EBA mogu s nadležnim tijelima treće zemlje sklapati sporazume o suradnji u kojima se predviđa razmjena podataka s nadležnim tijelima treće zemlje.
(2) Podaci otkriveni u skladu sa sporazumima iz stavka 1. ovoga članka podliježu obvezi čuvanja povjerljivih podataka iz članka 400. ovoga Zakona, te se mogu koristiti samo u svrhu obavljanja zadaća nadležnih tijela.
(3) Agencija i ESMA/EBA mogu sklapati sporazume o suradnji u kojem se predviđa razmjena podataka i s drugim ovlaštenim tijelima, fizičkim i pravnim osobama trećih zemalja nadležnim za:
1. nadzor nad kreditnim institucijama, drugim financijskim institucijama, društvima za osiguranje i nadzor nad tržištima kapitala
2. likvidaciju, stečaj i druge slične postupke koji se odnose na investicijska društva
3. obavljanja obvezne revizije investicijskih društava i ostalih osoba koje pružaju financijske usluge, kreditnih institucija i društava za osiguranje u okviru obavljanja njihove funkcije nadzora, ili onih koji vode sustave odštete u okviru obavljanja svojih funkcija
4. nadzor nad osobama koje su uključene u likvidaciju, stečaj ili slične postupke koji se odnose na investicijska društva
5. nadzor nad osobama koje su odgovorne za obveznu reviziju društava za osiguranje, kreditnih institucija, investicijskih društava i ostalih financijskih institucija
6. nadzor nad osobama koje su aktivne na tržištima emisijskih jedinica, a za potrebe konsolidiranog pregleda tržišta kapitala i promptnih tržišta i
7. nadzor nad osobama koje su aktivne na tržištima poljoprivrednih robnih izvedenica, a za potrebe konsolidiranog pregleda tržišta kapitala i promptnih tržišta.
(4) Podaci koji se otkrivaju sporazumom iz stavka 3. ovoga članka podliježu obvezi čuvanja povjerljivih podataka iz članka 400. ovoga Zakona te se mogu koristiti samo u svrhu obavljanja zadaća subjekata navedenih u stavku 3. ovoga članka.
(5) Podaci koji potječu iz druge države članice ne mogu se otkriti trećim stranama bez izričite suglasnosti nadležnih tijela koja su ih prenijela i samo u svrhu za koju su ta tijela dala suglasnost.
(6) Odredba iz stavka 5. ovoga članka primjenjuje se i na podatke koje daju nadležna tijela trećih zemalja.
(7) Ako sporazum o suradnji iz stavaka 1. i 3. ovoga članka uključuje prijenos osobnih podataka, Agencija iste prenosi u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.
(8) Agencija može dostaviti podatak ili informaciju stranom nadležnom tijelu ako ono jamči istu ili bolju pravnu zaštitu takvih podataka ili informacija od zaštite na temelju propisa Republike Hrvatske, u skladu s propisima koji uređuju zaštitu podataka.
(9) Agencija je obvezna obavijestiti ESMA-u o sklapanju sporazuma o suradnji iz stavka 1. ovoga članka.
Objavljivanje od strane Agencije
Članak 403.
( 1) Agencija javno objavljuje sljedeće informacije:
1. tekstove zakona, provedbenih propisa, uputa i općih smjernica iz područja nadzora, a koji su doneseni u Republici Hrvatskoj
2. način korištenja mogućnostima i diskrecijskim pravima navedenim u zakonodavstvu Europske unije
3. opće kriterije i metodologije koje se koriste pri nadzoru investicijskih društava iz članaka 197. i 198. ovoga Zakona
4. agregirane statističke podatke o ključnim aspektima provedbe nadzornog okvira koje je Agencija prikupila na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona uključujući broj i vrstu naloženih nadzornih mjera te izrečenim kaznama za prekršaje propisane ovim Zakonom
5. popise priznatih burza i vanjskih institucija za procjenu kreditnog rizika i
6. izreke rješenja iz članka 23. stavka 4. ovoga Zakona.
(2) Informacije iz stavka 1. ovoga članka objavit će se na način koji omogućuje usporedbu između pristupa prihvaćenih od nadležnih tijela u različitim državama članicama. Ove informacije bit će redovito ažurirane i dostupne na mrežnim stranicama Agencije.
(3) Osim informacija iz stavka 1. ovoga članka, Agencija može objaviti i druge informacije iz svoje nadležnosti.
Zabrana aktivnosti zaposlenicima Agencije u vezi s financijskim instrumentima i vođenje evidencija
Članak 404.
(1) Članovi Upravnog vijeća Agencije i zaposlenici ne smiju davati savjete glede trgovine financijskim instrumentima i ulaganja u financijske instrumente, niti davati mišljenja o povoljnosti ili nepovoljnosti stjecanja ili otuđenja financijskih instrumenata.
(2) Zabrana aktivnosti navedenih u stavku 1. ovoga članka prestaje nakon proteka roka od šest mjeseci od dana prestanka obavljanja dužnosti ili zadaća u Agenciji.
(3) Kad god steknu ili otuđe financijske instrumente, članovi Upravnog vijeća i zaposlenici Agencije obvezni su o istom u roku od sedam dana obavijestiti Agenciju, te su pri tom obvezni navesti vrstu financijskog instrumenta, izdavatelja, datum i pravnu osnovu stjecanja ili otuđenja.
(4) Obveza iz stavka 3. ovoga članka odnosi se i na stjecanja i otuđenja financijskih instrumenata od strane bračnog ili izvanbračnog druga, djeteta, posvojenika, roditelja ili usvojitelja i drugih osoba koje sa članom Upravnog vijeća, odnosno zaposlenikom žive u zajedničkom kućanstvu, te na stjecanja i otuđenja od strane pravnih osoba u kojima ove osobe imaju većinski udjel, a rok za prijavu počinje teći od dana kada je zaposlenik, ili član Upravnog vijeća Agencije saznao ili mu prema okolnostima slučaja nije mogla ostati i nepoznata činjenica stjecanja, odnosno otuđenja.
(5) Agencija vodi evidenciju o stjecanju ili otpuštanju financijskih instrumenata od strane osoba iz stavaka 1. i 4. ovoga članka, te u svakom pojedinom slučaju provjerava postoji li sukob interesa za osobe iz stavka 1. ovoga članka u odnosu na dužnosti i zadaće koje ista osoba obavlja u Agenciji, te poduzima odgovarajuće mjere prema tim osobama, u skladu s propisima i internim pravilima Agencije.
(6) Svatko ima pravo, na temelju propisa koji uređuju pravo na pristup informacijama zatražiti podatak iz evidencije Agencije o stjecanju ili otpuštanju financijskih instrumenata od strane osoba iz stavaka 1. i 4. ovoga članka.
DIO TREĆI
PONUDA VRIJEDNOSNIH PAPIRA JAVNOSTI I OBJAVLJIVANJE PROPISANIH INFORMACIJA
GLAVA I.
PROSPEKT
POGLAVLJE I.
OPĆE ODREDBE
Izuzeća od primjene ove glave
Članak 405.
(1) Odredbe ove glave ne primjenjuju se na:
1. udjele u subjektima za zajednička ulaganja koji nisu zatvorenog tipa
2. dužničke vrijednosne papire čiji izdavatelj je:
a) Republika Hrvatska ili tijelo lokalne ili područne (regionalne) samouprave
b) Hrvatska narodna banka, Hrvatska banka za obnovu i razvoj i središnje tijelo za upravljanje i raspolaganje državnom imovinom, u skladu s odredbama propisa koji uređuju upravljanje i raspolaganje državnom imovinom
c) država članica ili jedno od regionalnih ili lokalnih tijela država članica
d) javna međunarodna tijela čiji članovi su jedna ili više država članica
e) Europska središnja banka i središnje banke država članica
3. dionice koje predstavljaju udjele u kapitalu središnjih banaka država članica
4. vrijednosne papire kod kojih ispunjenje obveze iz vrijednosnog papira bezuvjetno i neopozivo jamči država članica ili regionalno ili lokalno tijelo države članice
5. vrijednosne papire koje izdaju udruge s pravnom osobnošću ili neprofitna tijela priznata od države članice, u vezi s pribavljanjem sredstava nužnih za postizanje njihovih neprofitnih ciljeva
6. dužničke vrijednosne papire koje stalno ili ponavljajući izdaju kreditne institucije, pod uvjetom da ovi vrijednosni papiri:
a) nisu zamjenjivi ni konvertibilni ni podređeni vrijednosni papiri
b) nisu vrijednosni papiri koji imatelju daju pravo upisa ili stjecanja drugih vrsta vrijednosnih papira i nisu povezani s izvedenim financijskim instrumentima
c) predstavljaju potvrde o primitku povratnih depozita i
d) sadrže tražbinu imatelja koja je pokrivena programom osiguranja depozita u skladu s Direktivom br. 94/19/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2004. o sustavima osiguranja depozita
7. vrijednosne papire uključene u ponudu ili u ponude kod kojih je ukupan iznos naknade za vrijednosne papire koji se prikuplja u ponudi ili ponudama u Europskoj uniji manji od 5.000.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, koji se izračunava tijekom razdoblja od dvanaest mjeseci
8. dužničke vrijednosne papire koje stalno ili ponavljajuće izdaju kreditne institucije, kad je ukupan iznos naknade za vrijednosne papire koji se prikuplja u ponudi ili ponudama u Europskoj uniji manji od 75.000.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, koji se izračunava tijekom razdoblja od dvanaest mjeseci, a pod uvjetom da ti vrijednosni papiri:
a) nisu ni zamjenjivi ni konvertibilni ni podređeni vrijednosni papiri
b) nisu vrijednosni papiri koji imatelju daju pravo na upis ili stjecanje drugih vrsta vrijednosnih papira i nisu povezani s izvedenim financijskim instrumentima
9. javnu ponudu vrijednosih papira iz članka 1. stavka 3. Uredbe (EU) br. 2017/1129.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u slučajevima iz stavka 1. točaka 2., 4., 7. i 8. ovoga članka, izdavatelj, ponuditelj ili podnositelj zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište ima pravo izraditi prospekt u skladu s odredbama ove glave.
Pojmovi i primjena
Članak 406.
U smislu odredbi ove glave pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:
1. vrijednosni papiri su prenosivi vrijednosni papiri u smislu odredbe članka 3. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, izuzev instrumenata tržišta novca koji imaju rok dospijeća kraći od dvanaest mjeseci
2. vlasnički vrijednosni papiri su:
a) dionice
b) drugi s dionicama izjednačeni prenosivi vrijednosni papiri
c) drugi prenosivi vrijednosni papiri koji imatelju daju pravo na stjecanje vrijednosnih papira iz podtočke a) ili b) (nadalje: temeljni vrijednosni papir), konverzijom ili izvršavanjem prava koja iz njih proizlaze, pod uvjetom da im je izdavatelj ujedno i izdavatelj temeljnog vrijednosnog papira ili osoba koja pripada grupi izdavatelja temeljnog vrijednosnog papira
3. dužnički vrijednosni papiri su svi vrijednosni papiri koji nisu vlasnički vrijednosni papiri
4. ponuda vrijednosnih papira javnosti ili javna ponuda je svako priopćavanje u bilo kojem obliku i uporabom bilo kojeg sredstva, koje sadrži dovoljno informacija o uvjetima ponude i o ponuđenim vrijednosnim papirima da na temelju njih ulagatelj može odlučiti o kupnji odnosno upisu tih vrijednosnih papira. Ova definicija također će se primjenjivati na plasman vrijednosnih papira putem financijskih posrednika.
5. kvalificirani ulagatelji su:
a) osobe koje su u skladu s člankom 101. ovoga Zakona profesionalni ulagatelji
b) osobe koje se u skladu s člankom 103. ovoga Zakona na zahtjev tretiraju kao profesionalni ulagatelji i
c) osobe koje su kvalificirani nalogodavatelji u smislu članka 116. ovoga Zakona
osim ako su takve osobe zatražile da ih se tretira kao male ulagatelje
6. mala i srednja poduzeća su društva koja prema njihovim posljednjim godišnjim financijskim izvještajima ili konsolidiranim financijskim izvještajima ispunjavaju barem dva od sljedećih uvjeta:
a) prosječan broj zaposlenih tijekom poslovne godine je manji od 250
b) ukupna aktiva u bilanci ne prelazi 43.000.000 eura u kunskoj protuvrijednosti
c) godišnji neto prihod ne prelazi 50.000.000 eura u kunskoj protuvrijednosti
7. izdavatelj je pravna osoba koja izdaje ili namjerava izdati vrijednosne papire
8. ponuditelj je pravna ili fizička osoba koja nudi vrijednosne papire javnosti
9. ulagatelj je osoba koja je kupila vrijednosne papire ili kojoj je ponuda/izdanje vrijednosnih papira upućeno
10. ponudbeni program je plan koji dopušta stalno ili ponavljajuće izdavanje dužničkih vrijednosnih papira, uključujući i varante u bilo kojem obliku, slične vrste i/ili roda, kroz određeno razdoblje izdavanja
11. vrijednosni papiri koji se izdaju stalno ili ponavljajuće označava izdanja vrijednosnih papira u tranšama ili najmanje dva odvojena izdanja vrijednosnih papira slične vrste i/ili roda tijekom razdoblja od dvanaest mjeseci
12. matična država članica je:
a) za izdavatelje vrijednosnih papira koji nisu navedeni u podtočki b) ove točke s registriranim sjedištem u državi članici, država članica u kojoj izdavatelj ima registrirano sjedište
b) za izdanja dužničkih vrijednosnih papira:
– čiji je pojedinačni nominalni iznos najmanje 1.000 eura u kunskoj protuvrijednosti ili
– koji daju pravo na stjecanje prenosivih vrijednosnih papira (nadalje: temeljni vrijednosni papir) ili na isplatu novca konverzijom ili izvršavanjem prava koja iz njih proizlaze, pod uvjetom da im izdavatelj nije ujedno i izdavatelj temeljnih vrijednosnih papira ili osoba koja pripada grupi izdavatelja temeljnih vrijednosnih papira
država članica u kojoj izdavatelj ima registrirano sjedište ili u kojoj će vrijednosni papiri biti ili u kojoj su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište ili u kojoj se nude javnosti, prema izboru izdavatelja, ponuditelja ili podnositelja zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište, ovisno o slučaju.
Ova odredba se na odgovarajući način primjenjuje i na dužničke vrijednosne papire u drugoj valuti različitoj od kune kad je minimalni pojedinačni nominalni iznos dužničkih vrijednosnih papira približno jednak 1.000 eura u kunskoj protuvrijednosti.
c) za sve izdavatelje vrijednosnih papira koji nisu navedeni u podtočki b) ove točke koji su osnovani u trećoj zemlji, država članica u kojoj su vrijednosni papiri prvi puta ponuđeni javnosti nakon 26. studenog 2013. ili u kojoj se prvi puta zahtijevalo uvrštenje na uređeno tržište, prema izboru izdavatelja, ponuditelja ili podnositelja zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište, ovisno o slučaju, s time da izdavatelj koji je osnovan u trećoj zemlji ima pravo naknadnog izbora matične države članice u sljedećim slučajevima:
- ako matična država članica nije određena njihovim izborom ili
- u skladu s člankom 460. stavkom 1. točkom 3. ovoga Zakona
13. država članica domaćin je država članica u kojoj je dana javna ponuda ili podnesen zahtjev za uvrštenje na uređeno tržište, ako se razlikuje od matične države članice
14. odobrenje je pozitivna odluka nadležnog tijela matične države članice o potpunosti prospekta, uključujući i njegovu razumljivost i dosljednost podataka koje sadrži
15. osnovni prospekt je prospekt koji sadrži sve relevantne informacije, u skladu s odredbama članka 414. ovoga Zakona, koje se odnose na izdavatelja i vrijednosne papire koji će biti ponuđeni javnosti ili uvršteni na uređeno tržište, te prema izboru izdavatelja i konačne uvjete ponude
16. ključne informacije su bitne, prikladno strukturirane informacije koje se daju ulagateljima kako bi im se omogućilo da razumiju narav i rizike izdavatelja, jamca i vrijednosnih papira koji se nude ili za koje se zahtijeva uvrštenje na uređeno tržište i, imajući u vidu članak 416. stavak 4. točku 2. ovoga Zakona, da odluče koje će ponude vrijednosnih papira dalje razmatrati.
Ključne informacije u prospektu moraju sadržavati:
a) kratak opis rizika povezanih s izdavateljem i jamcem te njihove bitne karakteristike, uključujući imovinu, obveze i financijski položaj
b) kratak opis rizika povezanog s ulaganjem u određeni vrijednosni papir i njegove bitne karakteristike, uključujući sva prava koja proizlaze iz vrijednosnih papira
c) opće uvjete ponude, uključujući i procijenjene troškove koje će izdavatelj ili ponuditelj zaračunati ulagatelju
d detalje o uvrštenju vrijednosnih papira na uređeno tržište
e) razloge za ponudu i korištenje prikupljenih sredstava
17. društvo sa smanjenom tržišnom kapitalizacijom je društvo čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište, kojem prosječna tržišna kapitalizacija za prethodne tri kalendarske godine iznosi manje od 100.000.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, izračunata na temelju ponuda na kraju svake kalendarske godine
18. kreditna institucija je kreditna institucija definirana odredbom članka 3. stavka 1. točke 24. ovoga Zakona
19. uređeno tržište je uređeno tržište definirano odredbom članka 3. stavka 1. točke 33. ovoga Zakona
20. jamac je osoba koja jamči za obveze izdavatelja po vrijednosnom papiru
21. uvrštenje na uređeno tržište je uvrštenje vrijednosnih papira radi trgovanja na uređenom tržištu
22. subjekt za zajednička ulaganja koji nije zatvorenog tipa je subjekt za zajednička ulaganja koji nije zatvorenog tipa definiran odredbama članka 458. stavka 2. ovoga Zakona
23. udjeli u subjektu za zajednička ulaganja su udjeli u subjektu za zajednička ulaganja definirani odredbom članka 458. stavka 3. ovoga Zakona
24. tečaj za izračun kunske protuvrijednosti koji Agencija uzima u obzir je srednji tečaj Hrvatske narodne banke:
a) na dan donošenja odluke izdavatelja ili ponuditelja o izdavanju odnosno o ponudi vrijednosnih papira koji se nude javnosti, isključivo za potrebe točke 12. podtočke b) prve podtočke ovoga članka, članka 405. stavka 1. točaka 7., 8. i 9., članka 409. stavka 1. točaka 4. i 5., članka 417. stavka 5. i članka 443. stavka 6. ovoga Zakona
b) na dan upućivanja poziva na upis, isključivo za potrebe članka 409. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona
c) na dan podnošenja zahtjeva za odobrenjem prospekta, isključivo za potrebe određenja matične države članice u skladu sa zadnjom rečenicom u točki 12. podtočki b) ovoga članka
d) na zadnji dan kalendarske godine, isključivo za potrebe točke 6. podtočaka b) i c) i točke 17. ovoga članka
25. Direktiva 80/390/EEZ je Direktiva Vijeća od 17. ožujka 1980. o usklađivanju zahtjeva za sastavljanje, provjeru i distribuciju pojedinosti koje treba objaviti radi uvrštenja vrijednosnih papira u službenu kotaciju burze
26. Direktiva 2001/34/EZ je Direktiva 2001/34/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. svibnja 2001. o uvrštenju vrijednosnih papira u službenu kotaciju burze te o informacijama koje treba objaviti o tim vrijednosnim papirima
27. Uredba (EU) br. 382/2014 je Delegirana uredba Komisije (EU) br. 382/2014 оd 7. ožujka 2014. o dopuni Direktive 2003/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za objavljivanje dopuna prospekta (Tekst značajan za EGP)
28. Uredba (EU) br. 2016/301 je Delegirana uredba Komisije (EU) br. 2016/301 оd 30. studenoga 2015. o dopuni Direktive 2003/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za odobrenje i objavu prospekta i distribuciju oglasa te o izmjeni Uredbe Komisije (EZ) br. 809/2004 (Tekst značajan za EGP)
29. Uredba (EU) br. 1092/2010 je Uredba (EU) br. 1092/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o makrobonitetnom nadzoru nad financijskim sustavom u Europskoj uniji i osnivanju Europskog odbora za sistemske rizike.
Upis i uplata vrijednosnih papira putem uređenog tržišta
Članak 407.
(1) Ako se upis vrijednosnih papira u javnoj ponudi obavlja putem uređenog tržišta, taj upis mora biti izvršen putem osoba koje su u skladu s odredbama ovoga Zakona ovlaštene obavljati:
1. investicijske usluge iz članka 5. stavka 1. točaka 6. i 7. ovoga Zakona ili
2. pomoćne usluge vezane uz investicijske usluge iz točke 1. ovoga stavka, a koje za poslove u vezi s upisom vrijednosnih papira u konkretnoj javnoj ponudi ovlasti sam izdavatelj.
(2) Uplata vrijednosnih papira u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, može se izvršiti putem osoba iz stavka 1. ovoga članka ili putem drugih osoba ovlaštenih za obavljanje poslova platnog prometa u skladu s odredbama posebnog zakona.
POGLAVLJE II.
OBVEZA OBJAVE PROSPEKTA I IZNIMKE
Obveza objave prospekta
Članak 408.
(1) Nije dopuštena javna ponuda vrijednosnih papira na području Republike Hrvatske, ako prije ponude nije u vezi s istom objavljen prospekt, izuzev u slučajevima izričito propisanim ovim Zakonom.
(2) Nije dopušteno uvrštenje vrijednosnih papira na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj, ako prije uvrštenja u vezi s istim nije objavljen prospekt, izuzev u slučajevima izričito propisanim ovim Zakonom.
(3) Prospekt u vezi s javnom ponudom koji je odobrilo nadležno tijelo matične države članice i koji je objavljen u skladu s odredbama članka 435. ovoga Zakona, moguće je koristiti za potrebe uvrštenja vrijednosnih papira na uređeno tržište, pod uvjetom da je isti valjan u skladu s odredbom članka 421. ovoga Zakona.
Iznimke od obveze objave prospekta kod javne ponude vrijednosnih papira
Članak 409.
(1) Iznimno od odredbe članka 408. stavka 1. ovoga Zakona, dopuštena je javna ponuda vrijednosnih papira bez prethodne objave prospekta u sljedećim slučajevima:
1. ponuda vrijednosnih papira upućena je isključivo kvalificiranim ulagateljima i/ili
2. ponuda vrijednosnih papira upućena je manje od stotinu pedeset fizičkih ili pravnih osoba po državi članici, koje nisu kvalificirani ulagatelji i/ili
3. ponuda vrijednosnih papira upućena je ulagateljima koji stječu vrijednosne papire za ukupnu naknadu od najmanje 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti po ulagatelju, za svaku pojedinu ponudu i/ili
4. radi se o ponudi vrijednosnih papira čiji je pojedinačni nominalni iznos najmanje 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti i/ili
5. radi se o ponudi vrijednosnih papira s ukupnom iznosom naknade za vrijednosne papire koji se prikuplja u Europskoj uniji manjim od 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, koji se izračunava tijekom razdoblja od dvanaest mjeseci.
(2) Iznimno od odredbe članka 408. stavka 1. ovoga Zakona, obveza objave prospekta ne primjenjuje se na javnu ponudu sljedećih vrsta vrijednosnih papira:
1. dionice izdane u zamjenu za ranije izdane dionice istog roda, ako se njihovim izdavanjem ne povećava temeljni kapital društva
2. vrijednosne papire koji su ponuđeni kao zamjenska naknada u ponudi za preuzimanje, pod uvjetom da je za te vrijednosne papire ulagateljima dostupan dokument koji sadrži informacije koje treba sadržavati prospekt, uzimajući u obzir zahtjeve zakonodavstva Europske unije
3. vrijednosne papire koji su ponuđeni ili dodijeljeni ili koji će biti dodijeljeni u postupku pripajanja, spajanja ili podjele društava, pod uvjetom da je za te vrijednosne papire ulagateljima dostupan dokument koji sadrži informacije koje treba sadržavati prospekt , uzimajući u obzir zahtjeve zakonodavstva Europske unije
4. dionice:
- koje se izdaju postojećim dioničarima, po osnovi povećanja temeljnog kapitala iz sredstava društva ili
- koje su dodijeljene postojećim dioničarima umjesto isplate dividende u novcu, a istog su roda kao dionice koje daju pravo na isplatu te dividende, pod uvjetom da je ulagateljima dostupan dokument s informacijama o broju i karakteristikama ovih dionica te o razlozima i detaljima ovakve ponude
5. vrijednosne papire koji su ponuđeni, dodijeljeni ili će se dodijeliti bivšim ili sadašnjim članovima uprave, izvršnim direktorima ili zaposlenicima od strane njihovog poslodavca ili njegovog povezanog društva, pod uvjetom da to društvo ima glavni ured ili registrirano sjedište u Europskoj uniji i da je ulagateljima dostupan dokument koji sadrži informacije o broju i karakteristikama vrijednosnih papira i razlozima i detaljima ponude
6. vrijednosne papire upućene vjerovnicima na koje predstečajni sporazum odnosno stečajni plan potvrđen pravomoćnim sudskim rješenjem ima pravni učinak kao i osobama koje su uključene u plan financijskog restrukturiranja predstečajnog odnosno stečajnog dužnika u skladu s posebnim propisima kojima se uređuje predstečajni i stečajni postupak, pod uvjetom da su predstečajnim sporazumom odnosno stečajnim planom utvrđeni broj, karakteristike i ostali bitni elementi tih vrijednosnih papira te razlozi i detalji ponude.
(3) Stavak 2. točka 5. ovoga članka primjenjuje se i na društvo osnovano u trećoj zemlji čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište ili na istovjetnom tržištu treće zemlje pod uvjetom da su odgovarajuće informacije, uključujući dokument iz stavka 2. točke 5. ovoga članka dostupan ulagateljima barem na jeziku koji se uobičajeno koristi u međunarodnim financijskim krugovima i pod uvjetom da je Europska komisija na zahtjev Agencije ili nadležnog tijela druge države članice donijela odluku o istovjetnosti tržišta treće zemlje. Agencija će u zahtjevu Europskoj komisiji navesti razloge zbog kojih smatra da se pravni i nadzorni okvir treće zemlje može smatrati istovjetnim, u svrhu opravdanosti korištenja iznimke iz stavka 2. točke 5. ovoga članka, te će Europskoj komisiji dostaviti potrebne informacije. Pravni i nadzorni okvir treće zemlje može se smatrati istovjetnim samo ako su ispunjeni barem sljedeći uvjeti:
1. za tržište se zahtijeva odobrenje za rad te je podvrgnuto kontinuiranom i učinkovitom nadzoru i provedbi
2. tržište ima jasna i transparentna pravila u pogledu uvrštenja vrijednosnih papira, tako da se njima može trgovati na fer, uredan i djelotvoran način, te da su slobodno prenosivi
3. izdavatelji vrijednosnih papira podliježu obvezi periodičnog i stalnog objavljivanja informacija, čime se osigurava visoka razina zaštite ulagatelja i
4. transparentnost i integritet tržišta osigurani su sprječavanjem zlouporabe tržišta trgovanjem na temelju povlaštenih informacija i manipulacijom tržišta.
(4) Svaka daljnja prodaja vrijednosnih papira koji su prije toga bili predmet jedne ili više vrsta ponude navedenih u stavku 1. ovoga članka, na koje se ne primjenjuje obveza objave prospekta, smatrat će se zasebnom ponudom.
(5) U slučaju ponude vrijednosnih papira putem financijskih posrednika, ne primjenjuje se obveza objave prospekta ako konačna ponuda ispunjava neki od uvjeta iz stavka 1. ovoga članka.
(6) Kad se na daljnju prodaju vrijednosnih papira iz stavka 4. ovoga članka i na konačnu ponudu vrijednosnih papira iz stavka 5. ovoga članka primjenjuje obveza objave prospekta, nije potrebno objaviti novi prospekt, sve dok je ulagateljima dostupan valjani prospekt u skladu s člankom 421. ovoga Zakona, i ako osoba koja je u skladu s odredbom članka 424. stavka 1. ovoga Zakona odgovorna za točnost i potpunost informacija u prospektu, izda pisanu suglasnost za njegovo korištenje u tu svrhu.
(7) U slučaju ponude vrijednosnih papira na koju se ne primjenjuje obveza objave prospekta u skladu s odredbama stavka 1. točke 1. ovoga članka, investicijska društva i kreditne institucije moraju izdavatelja, na njegov zahtjev, obavijestiti o provedenom razvrstavanju klijenata, ne kršeći pritom relevantne propise o zaštiti osobnih podataka.
(8) Prilikom izrade dokumenta iz stavka 2. točke 2. ovoga članka potrebno je voditi se odredbama članaka 415. do 417. ovoga Zakona u mjeri u kojoj je to moguće, izbjegavajući ponavljanje informacija koje su u skladu s odredbama zakona koji uređuje preuzimanje dioničkih društava učinjene dostupnim ulagateljima.
(9) Prilikom izrade dokumenta iz stavka 2. točke 3. ovoga članka potrebno je voditi se odredbama članaka 415. do 417. ovoga Zakona u mjeri u kojoj je to moguće, izbjegavajući ponavljanje informacija koje su u skladu s odredbama zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava učinjene dostupnim ulagateljima.
(10) Kod primjene iznimki iz točaka 1. do 5. stavka 2. ovoga članka, koriste se regulatorni tehnički standardi kojima se utvrđuju slučajevi iznimaka iz navedenih odredbi, a koje je ESMA ovlaštena izraditi i Europska komisija donijeti u skladu s člankom 4. stavkom 3. Direktive 2003/71/EZ i njezinih izmjena i dopuna.
(11) Kod primjene stavka 3. ovoga članka uzimaju se u obzir i delegirani akti koje je ovlaštena donijeti Europska komisija na temelju članka 24.a, pridržavajući se uvjeta iz članka 24.b i 24.c te u skladu sa člankom 4. stavkom 1. Direktive 2003/71/EZ i njezinih izmjena i dopuna, a kojim se detaljnije uređuju kriteriji kao i dodatni kriteriji koji se primjenjuju na procjenu istovjetnosti.
Iznimke od obveze objave prospekta pri uvrštenju na uređeno tržište
Članak 410.
(1) Iznimno od odredbe članka 408. stavka 2. ovoga Zakona, obveza objave prospekta ne primjenjuje se na uvrštenje sljedećih vrsta vrijednosnih papira na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj:
1. vrijednosne papire iz članka 1. stavka 5. prvog podstavka točke a) Uredbe (EU) br. 2017/1129
2. dionice iz članka 1. stavka 5. prvog podstavka točke b) u skladu sa člankom 1. stavkom 5. drugim podstavkom Uredbe (EU) br. 2017/1129
3. vrijednosne papire iz članka 1. stavka 5. prvog podstavka točke c) Uredbe (EU) br. 2017/1129
4. dionice izdane u zamjenu za dionice istoga roda koje su već uvrštene na isto uređeno tržište, pod uvjetom da izdavanjem tih dionica nije povećan temeljni kapital izdavatelja
5. vrijednosne papire koji su ponuđeni kao zamjenska naknada u ponudi za preuzimanje, pod uvjetom da je za te vrijednosne papire ulagateljima dostupan dokument koji sadrži informacije koje treba sadržavati prospekt, uzimajući u obzir zahtjeve zakonodavstva Europske unije
6. vrijednosne papire koji su bili dodijeljeni u postupku pripajanja, spajanja ili podjele društava, pod uvjetom da je za te vrijednosne papire ulagateljima dostupan dokument koji sadrži informacije koje treba sadržavati prospekt , uzimajući u obzir zahtjeve zakonodavstva Europske unije
7. dionice koje su bile:
- izdane postojećim dioničarima, po osnovi povećanja temeljnog kapitala iz sredstava društva ili
- ponuđene ili su bile dodijeljene postojećim dioničarima besplatno ili umjesto isplate dividende u novcu, a istoga su roda kao dionice koje daju pravo na isplatu te dividende, pod uvjetom da su te dionice istoga roda kao dionice koje su već uvrštene na isto uređeno tržište te da je ulagateljima dostupan dokument s informacijama o broju i karakteristikama ovih dionica te o razlozima i detaljima ovakve ponude
8. vrijednosnih papira koje je poslodavac ili njegovo povezano društvo nudilo ili dodijelilo bivšim ili sadašnjim članovima uprave, izvršnim direktorima ili zaposlenicima, pod uvjetom da su ti vrijednosni papiri istoga roda kao vrijednosni papir koji su već uvršteni na isto uređeno tržište te da je ulagateljima dostupan dokument s informacijama o broju i karakteristikama ovih vrijednosnih papira te o razlozima i detaljima ovakve ponude.
(2) Prilikom izrade dokumenta iz stavka 1. točke 3. ovoga članka potrebno je voditi se odredbama članaka 415. do 417. ovoga Zakona u mjeri u kojoj je to moguće, izbjegavajući ponavljanje informacija koje su u skladu s odredbama zakona koji uređuje preuzimanje dioničkih društava učinjene dostupnim ulagateljima.
(3) Prilikom izrade dokumenta iz stavka 1. točke 4. ovoga članka potrebno je voditi se odredbama članaka 415. do 417. ovoga Zakona u mjeri u kojoj je to moguće, izbjegavajući ponavljanje informacija koje su u skladu s odredbama zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava učinjene dostupnim ulagateljima.
(4) U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, koriste se regulatorni tehnički standardi kojima se utvrđuju slučajevi iznimaka iz navedene odredbe, koje je ESMA ovlaštena izraditi, a Europska komisija donijeti u skladu s člankom 4. stavkom 3. Direktive 2003/71/EZ i njezinih izmjena i dopuna.
Članak 411.
(1) Iznimno od odredbe članka 408. stavka 2. ovoga Zakona, obveza objave prospekta ne primjenjuje se na uvrštenje vrijednosnih papira na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj koji su već uvršteni na drugo uređeno tržište, pod sljedećim uvjetima:
1. ti vrijednosni papiri ili vrijednosni papiri istoga roda uvršteni su na to drugo uređeno tržište duže od 18 mjeseci
2. ako su vrijednosni papiri prvi puta uvršteni na uređeno tržište nakon 31. prosinca 2003., uvrštenje na to drugo uređeno tržište bilo je povezano s odobrenim prospektom objavljenim u skladu s odredbama članka 435. ovoga Zakona
3. ako su vrijednosni papiri prvi puta uvršteni u kotaciju nakon 30. lipnja 1983., a točka 2, se ne primjenjuje, dokument o uvrštenju bio je odobren u skladu s odredbama Direktive 80/390/EEZ ili Direktive 2001/34/EZ
4. izdavatelj je ispunjavao sve kontinuirane obveze u vezi s trgovanjem na tom drugom uređenom tržištu
5. podnositelj zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj je, za potrebe korištenja ove iznimke, izradio sažeti dokument dostupan javnosti na hrvatskom jeziku
6. dokument iz stavka 1. točke 5. ovoga članka je objavljen u skladu s odredbama ovoga Zakona o objavi prospekta
7. sadržaj dokumenta iz stavka 1. točke 5. ovoga članka odgovara odredbama članka 416. ovoga Zakona, u mjeri u kojoj je to moguće, te uključuje podatak gdje ulagatelji mogu pribaviti zadnji objavljeni prospekt i financijske informacije koje je izdavatelj objavio postupajući u skladu s kontinuiranim obvezama objavljivanja informacija.
(2) U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, koriste se regulatorni tehnički standardi kojima se utvrđuje iznimka iz navedene odredbe, koje je ESMA ovlaštena izraditi, a Europska komisija donijeti u skladu s člankom 4. stavkom 3. Direktive 2003/71/EZ i njezinih izmjena i dopuna.
Obavijest Agenciji o korištenju iznimke
Članak 412.
(1) Izdavatelj, ponuditelj ili podnositelj zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište obvezan je podneskom obavijestiti Agenciju o korištenju iznimke iz članaka 409., 410. i 411. ovoga Zakona, i to:
a) u slučajevima iz članaka 409. ovoga Zakona, odmah nakon donošenja odluke nadležnog organa izdavatelja odnosno ponuditelja o izdanju, odnosno ponudi vrijednosnih papira, a najkasnije tri radna dana prije početka ponude koja se provodi u Republici Hrvatskoj odnosno prije upisa ili dodjele vrijednosnih papira ili
b) u slučajevima iz članaka 410. i 411. ovoga Zakona, najkasnije tri radna dana prije podnošenja zahtjeva za uvrštenje vrijednosnih papira na uređeno tržište.
(2) Ako je izdanje, ponuda ili uvrštenje vrijednosnih papira na uređeno tržište strukturirano na način da postoji opravdana nemogućnost dostavljanja obavijesti o korištenju iznimke u rokovima iz stavka 1. ovoga članka, izdavatelj, ponuditelj ili podnositelj zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište obvezan je Agenciji dostaviti obavijest o korištenju iznimke uz obrazloženje razloga nemogućnosti dostavljanja obavijesti u rokovima iz stavka 1. ovoga članka, i to:
a) u slučajevima iz članka 409. ovoga Zakona, najkasnije tri radna dana nakon početka ponude koja se provodi u Republici Hrvatskoj odnosno nakon upisa ili dodjele vrijednosnih papira ili
b) u slučajevima iz članka 410. i 411. ovoga Zakona, najkasnije tri radna dana nakon podnošenja zahtjeva za uvrštenje vrijednosnih papira na uređeno tržište.
(3) Obavijest o korištenju iznimke od obveze objave prospekta mora sadržavati barem sljedeće podatke:
a) osnovne podatke o izdavatelju, ponuditelju ili podnositelju zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište (za fizičke osobe: osobno ime i prezime, adresa, osobni identifikacijski broj (dalje - OIB) ili druga identifikacijska oznaka uz naznaku države koja ju je dodijelila; za pravne osobe: tvrtka, sjedište, poslovna adresa i OIB ili druga identifikacijska oznaka uz naznaku države koja ju je dodijelila)
b) osnovni podaci o vrijednosnim papirima koji su predmet ponude ili uvrštenja uključujući ukupnu naknadu za ponudu, ako je to moguće
c) iznimku na koju se osoba iz stavka 1. ovoga članka poziva
d) opis okolnosti koje se odnose na korištenje iznimke, uz naznaku na koji će način biti ili na koji način je dokument iz članka 409. stavka 2. točaka 2. do 6. i stavka 3., članka 410. stavka 1. točaka 5. do 8. ovoga Zakona, učinjen dostupnim ulagateljima, a u slučaju iz članka 411. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona, na koji način će biti objavljen javnosti.
(4) Obavijesti o korištenju iznimke od obveze objave prospekta moraju biti priloženi sljedeći dokumenti:
a) dokument iz članka 409. stavka 2. točke 2. do 6. i stavka 3., članka 410. stavka 1. točke 5. do 8. i članka 411. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona, u tiskanom ili elektroničkom obliku
b) preslika zapisnika s glavne skupštine izdavatelja na kojoj je donesena odluka o izdanju odnosno ponudi vrijednosnih papira odnosno preslika odluke nadležnog organa (uprave i/ili nadzornog odbora ili upravnog odbora) izdavatelja, ponuditelja ili podnositelja zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište, o izdanju, ponudi ili uvrštenju vrijednosnih papira na uređeno tržište
c) po potrebi, ostala dokumentacija kojom se dokazuju okolnosti koje se odnose na korištenje iznimke.
(5) Na zahtjev Agencije, osobe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka obvezne su Agenciji dostaviti dodatnu dokumentaciju potrebnu radi procjene opravdanosti korištenja iznimke odnosno radi procjene opravdanosti razloga uslijed kojih nije bilo moguće dostaviti Agenciji obavijest o korištenju iznimke u rokovima iz stavka 1. ovoga članka.
(6) Agencija je prilikom provjere opravdanosti korištenja iznimke ovlaštena postupati u skladu s odredbama poglavlja V. ove glave te rješenjem utvrditi da nije riječ o iznimci iz članka 409., 410. i 411. ovoga Zakona ili da se radi o zlouporabi iznimke.
(7) Odredbe ovoga članka primjenjuju se na iznimke od obveze objave prospekta u vezi s ponudom koja se provodi u Republici Hrvatskoj odnosno na iznimke od obveze objave prospekta pri uvrštenju vrijednosnih papira na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj.
POGLAVLJE III.
STRUKTURA I SADRŽAJ PROSPEKTA
ODJELJAK 1.
Struktura prospekta
Jedinstveni i podijeljeni prospekt
Članak 413.
(1) Izdavatelj, ponuditelj ili podnositelj zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište može prospekt izraditi kao:
1. jedan dokument (jedinstveni prospekt)
2. više odvojenih dokumenata (podijeljeni prospekt).
(2) U podijeljenom prospektu informacije moraju biti razdvojene na:
1. registracijski dokument, koji sadrži informacije o izdavatelju
2. obavijest o vrijednosnom papiru, koja sadrži informacije o vrijednosnim papirima koji se nude javnosti, odnosno za koje se zahtijeva uvrštenje na uređeno tržište i
3. sažetak prospekta.
Osnovni prospekt
Članak 414.
(1) Odredbe ovoga članka primjenjuju se na sljedeće vrijednosne papire:
1. dužničke vrijednosne papire, uključujući i varante u bilo kojem obliku, koji se izdaju u ponudbenom programu i
2. dužničke vrijednosne papire, koje kreditne institucije stalno ili ponavljajuće izdaju, pod uvjetom:
a) da se sredstva prikupljena izdavanjem tih vrijednosnih papira, prema pravu koje se na iste primjenjuje, ulažu u imovinu koja pruža dovoljno pokriće za ispunjenje svih obveza kreditne institucije kao izdavatelja koje proizlaze iz tih vrijednosnih papira do njihovog dospijeća i
b) da su, u slučaju insolventnosti kreditne institucije kao izdavatelja, sredstva iz stavka 1. točke 2. podtočke a) ovoga članka prioritetno namijenjena plaćanju glavnice i kamata kako dospijevaju, ne isključujući primjenu odredbi posebnog zakona koji uređuje insolventnost, stečaj i likvidaciju kreditne institucije.
(2) Izdavatelj, ponuditelj ili podnositelj zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište može prospekt izraditi kao osnovni prospekt koji mora sadržavati sve potrebne informacije u skladu s odredbama članaka 415. do 417. ovoga Zakona i Uredbe Komisije (EZ-a) br. 809/2004. Konačni uvjeti ponude mogu, ali ne moraju biti uključeni u osnovni prospekt, po izboru izdavatelja.
(3) Informacije sadržane u osnovnom prospektu moraju biti dopunjene, ako je to potrebno, u skladu s odredbama o dopuni prospekta iz članka 440. ovoga Zakona, s novim informacijama o izdavatelju i vrijednosnim papirima koji se nude javnosti ili za koje se zahtijeva uvrštenje na uređeno tržište.
(4) Ako konačni uvjeti ponude nisu uključeni ni u osnovnom prospektu ni u dopuni prospekta, moraju biti stavljeni na raspolaganje ulagateljima u skladu sa stavkom 5. ovoga članka, i dostavljeni Agenciji koja ih dostavlja nadležnom tijelu države članice domaćina i ESMA-i, u što skorijem roku nakon davanja javne ponude, po mogućnosti prije početka javne ponude ili uvrštenja na uređeno tržište. Konačni uvjeti sadrže samo informacije koje se odnose na obavijest o vrijednosnom papiru i ne mogu se koristiti kao dopuna osnovnom prospektu. Kod izrade konačnih uvjeta primjenjuje se odredba članka 418. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona o izostavljanju informacija o konačnoj cijeni i količini ponuđenih vrijednosnih papira iz prospekta.
(5) Konačni uvjeti ponude moraju biti objavljeni u skladu s člankom 435. ovoga Zakona pri čemu se primjenjuju regulatorni tehnički standardi propisani člankom 7. Uredbe (EU) br. 2016/301.
ODJELJAK 2.
Sadržaj prospekta
Minimum informacija u prospektu i pravila izrade prospekta
Članak 415.
(1) Prospekt koji se sastoji od jednog ili više odvojenih dokumenata kao i osnovni prospekt mora biti izrađen u skladu s odredbama Uredbe Komisije (EZ-a) br. 809/2004 i odredbama delegiranih akata koje donosi Europska komisija na temelju članka 24.a, pridržavajući se uvjeta iz članka 24.b i 24.c u skladu s člankom 7. stavkom 1. Direktive 2003/71/EZ i njezinih izmjena i dopuna, u pogledu specifičnih informacija koje se moraju uključiti u prospekt, izbjegavajući ponavljanje informacija kad je prospekt sastavljen od zasebnih dokumenata.
(2) Kod izrade prospekta koriste se i delegirani akti koje je, uzimajući u obzir tehnička dostignuća na financijskim tržištima, na temelju članka 24.a, pridržavajući se uvjeta iz članka 24.b i 24.c u skladu s člankom 5. stavkom 5. Direktive 2003/71/EZ i njezinih izmjena i dopuna, ovlaštena donijeti Europska komisija u pogledu:
1. oblika prospekta ili osnovnog prospekta, sažetka, konačnih uvjeta i dopuna i
2. detaljnog sadržaja i posebnog oblika ključnih informacija koje je potrebno uključiti u sažetak.
(3) Kod primjene stavka 1. ovoga članka koriste se provedbeni tehnički standardi koje je ESMA ovlaštena izraditi, a Europska komisija donijeti radi osiguravanja ujednačene primjene europskih propisa iz stavka 1. ovoga članka.
Sažetak prospekta
Članak 416.
(1) Sažetak prospekta treba sadržavati kratki prikaz ključnih informacija na jeziku na kojem je prospekt izvorno sastavljen ne koristeći pritom stručne pojmove . Forma i sadržaj prospekta trebaju pružiti, zajedno s prospektom, odgovarajuće informacije o osnovnim elementima vrijednosnih papira kojih se tiče kako bi se pomoglo ulagateljima prilikom odlučivanja o ulaganju u te vrijednosne papire.
(2) Sažetak mora biti sastavljen u standardnom obliku kako bi se olakšala usporedba sa sažecima drugih prospekata koji se odnose na slične vrijednosne papire. Sažetak mora sadržavati prikaz ključnih informacija o tim vrijednosnim papirima kako bi se pomoglo ulagateljima prilikom odlučivanja o ulaganju u te vrijednosne papire . Pored navedenog, sažetak mora sadržavati sve potrebne informacije u skladu s odredbama Uredbe Komisije (EZ) br. 809/2004 .
(3) Osobe koje su izradile sažetak, uključujući i prijevod istoga, kao i osobe koje su zatražile njegovo dostavljanje nadležnom tijelu države članice, odgovaraju za štetu nastalu zbog toga što sažetak dovodi u zabludu, netočan je, ili je nedosljedan kad ga se čita zajedno s ostalim dijelovima prospekta.
(4) Sažetak prospekta mora sadržavati upozorenje:
1. da ga treba čitati kao uvod u prospekt
2. da se svaka odluka o ulaganju u vrijednosne papire mora temeljiti na ulagateljevoj analizi prospekta kao cjeline
3. da mjerodavno pravo države članice može od ulagatelja zahtijevati da prije pokretanja sudskog postupka u vezi s informacijama sadržanim u prospektu o vlastitom trošku izradi prijevod prospekta na službeni jezik suda pred kojim se vodi postupak
4. da osobe koje su izradile sažetak, uključujući i njegov prijevod, te koje su zatražile njegovo dostavljanje nadležnom tijelu države članice, odgovaraju za štetu ali samo ako sažetak dovodi u zabludu, ako je netočan ili nedosljedan kad ga se čita zajedno s ostalim dijelovima prospekta.
(5) Kod primjene ovoga članka koriste se provedbeni tehnički standardi koje izrađuje ESMA i donosi Europska komisija i kojima se osiguravaju ujednačeni uvjeti za primjenu Uredbe (EZ) br. 809/2004 i delegiranih akata iz članka 415. stavka 2. ovoga Zakona, a koji se odnose na jedinstveni model za prikaz sažetka radi omogućavanja ulagateljima usporedbe vrijednosnog papira s ostalim relevantnim proizvodima.
Sadržaj prospekta
Članak 417.
(1) Osim ako i u mjeri u kojoj Agencija odobri izostavljanje informacije iz prospekta u skladu s člankom 420. ovoga Zakona ili se radi o slučajevima iz članaka 418. i 419. ovoga Zakona, prospekt mora sadržavati sve informacije koje su, uvažavajući narav izdavatelja i vrijednosnih papira koji se nude javnosti, odnosno za koje se zahtijeva uvrštenje na uređeno tržište, potrebne ulagatelju za informiranu procjenu:
1. imovine i obveza, financijskog položaja, dobiti i gubitka, očekivanja i razvojnih mogućnosti izdavatelja i jamca i
2. prava koja proizlaze iz vrijednosnih papira.
(2) Informacije sadržane u prospektu moraju biti točne i potpune, a prospekt dosljedan.
(3) Prospekt mora biti pregledan i razumljiv, a informacije u prospektu moraju biti prikazane tako da ih se razumije i da ih se može jednostavno analizirati.
(4) Prospekt mora sadržavati informacije o izdavatelju, informacije o vrijednosnim papirima koji se nude javnosti, odnosno za koje se zahtijeva uvrštenje na uređeno tržište te sažetak prospekta.
(5) U slučaju da se prospekt odnosi na uvrštenje na uređeno tržište dužničkih vrijednosnih papira pojedinačnog nominalnog iznosa najmanje 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, isti ne mora sadržavati sažetak prospekta.
Izostavljanje podataka o konačnoj cijeni i broju ponuđenih vrijednosnih papira
Članak 418.
(1) Ako konačnu cijenu i broj ponuđenih vrijednosnih papira nije moguće navesti u prospektu, izdavatelj, odnosno, ponuditelj mora:
1. navesti u prospektu kriterije i/ili uvjete prema kojima će se odrediti konačna cijena i konačan broj ponuđenih vrijednosnih papira ili, u slučaju nenavođenja konačne cijene u prospektu, najviši iznos konačne cijene ili
2. zajamčiti da ulagatelji imaju pravo povući izjavu o kupnji, odnosno o upisu vrijednosnih papira, u roku ne kraćem od dva radna dana od dana objave konačne cijene i broja ponuđenih vrijednosnih papira.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, izdavatelj, odnosno ponuditelj, obvezan je podatak o konačnoj cijeni i broju ponuđenih vrijednosnih papira dostaviti Agenciji i objaviti u skladu s odredbama o načinu objave prospekta iz članka 435. ovoga Zakona, čim to bude moguće.
Izostavljanje informacija o jamcu
Članak 419.
Kad izdavatelj, ponuditelj ili podnositelj zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište, u skladu s člankom 405. stavkom 2. ovoga Zakona, odluči izraditi prospekt u skladu s odredbama ove Glave, ovlašten je, ako za vrijednosne papire jamči država članica, u prospektu izostaviti informacije o jamcu koje bi inače bio dužan navesti u prospektu u skladu s odredbama Uredbe Komisije (EZ) br. 809/2004.
Izostavljanje informacija uz odobrenje Agencije
Članak 420.
(1) Agencija može, na zahtjev izdavatelja, ponuditelja ili podnositelja zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište, odobriti izostavljanje određenih informacija koje prospekt mora sadržavati u skladu s odredbama ovoga Zakona i Uredbe Komisije (EZ) br. 809/2004, ako smatra da:
1. bi razotkrivanje te informacije bilo protivno javnom interesu ili
2. bi razotkrivanje te informacije moglo nanijeti značajnu štetu izdavatelju, a nije vjerojatno da bi izostavljanje te informacije dovelo javnost u zabludu u pogledu činjenica i okolnosti odlučnih za informiranu procjenu izdavatelja, ponuditelja, jamca, ako postoji, ili prava koja proizlaze iz vrijednosnih papira ili
3. se radi o informaciji manjeg značaja za konkretno izdanje ili uvrštenje na uređeno tržište, koja ne može utjecati na procjenu financijskog položaja i očekivanja izdavatelja, ponuditelja ili jamca, ako postoji.
(2) U slučaju da informacija, koja se u prospekt mora uvrstiti u skladu s odredbama ovoga Zakona i odredbama Uredbe Komisije (EZ) br. 809/2004, iznimno nije primjerena za područje poslovanja ili pravni oblik izdavatelja ili vrijednosne papire na koje se prospekt odnosi, prospekt mora, umjesto te informacije sadržavati drugu jednakovrijednu informaciju, ako takva postoji. Pritom valja voditi računa da se ulagateljima ne uskrate odgovarajuće informacije.
(3) Agencija će o zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka odlučiti u roku od sedam radnih dana od dana primitka zahtjeva.
(4) Kod primjene ovoga članka koriste se delegirani akti koje je, uzimajući u obzir tehnička dostignuća na financijskim tržištima, na temelju članka 24.a, pridržavajući se uvjeta iz članka 24.b i 24.c u skladu s člankom 8. stavkom 4. Direktive 2003/71/EZ i njezinih izmjena i dopuna, ovlaštena donijeti Europska komisija u pogledu uvjeta za izostavljanje informacija u prospektu iz stavka 1. ovoga članka.
(5) Kod primjene ovoga članka koriste se provedbeni tehnički standardi koje je ESMA ovlaštena izraditi, a Europska komisija donijeti i kojima se osiguravaju ujednačeni uvjeti za primjenu Uredbe (EZ) br. 809/2004 i delegiranih akata koje Europska komisija donosi u skladu sa stavkom 4. ovoga članka, a koji se odnose na određivanje uvjeta za izostavljanje informacija u prospektu iz stavka 1. ovoga članka.
Rok valjanosti prospekta, osnovnog prospekta i registracijskog dokumenta
Članak 421.
(1) Prospekt je valjan dvanaest mjeseci od dana njegovog odobrenja u svrhu ponude vrijednosnih papira javnosti ili uvrštenja na uređeno tržište, pod uvjetom da je, po potrebi, dopunjen novim informacijama o izdavatelju i vrijednosnim papirima koji se nude javnosti ili za koje se zahtijeva uvrštenje na uređeno tržište u skladu s člankom 440. ovoga Zakona.
(2) Za ponudbeni program, prethodno podneseni osnovni prospekt je valjan najdulje dvanaest mjeseci od dana njegovoga odobrenja.
(3) Za dužničke vrijednosne papire iz članka 414. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, prospekt je valjan sve dok se vrijednosni papiri na koje se odnosi stalno ili ponavljajuće izdaju.
(4) Registracijski dokument, prethodno podnesen i odobren, valjan je najdulje dvanaest mjeseci od dana njegovoga odobrenja. Registracijski dokument, po potrebi dopunjen novim informacijama u skladu s člankom 423. stavkom 2. ili člankom 440. ovoga Zakona, zajedno s obaviješću o vrijednosnom papiru i sažetkom, čine valjan prospekt.
Upućivanje na informacije
Članak 422.
(1) Informacije se mogu uključiti u prospekt upućivanjem na jedan ili više dokumenata objavljenih prije ili istodobno s prospektom, koje je odobrila Agencija ili nadležno tijelo druge države članice koja je matična država članica izdavatelja ili koji su Agenciji ili tom tijelu bili dostavljeni u skladu s propisima država članica kojima se u njihov pravni poredak unosi Direktiva 2003/71/EZ ili Direktiva 2004/109/EZ. Na ovaj način u prospekt se moraju uključiti informacije koje su izdavatelju zadnje dostupne, a njihovo uključivanje u prospekt mora biti izvršeno u skladu s odredbama Uredbe Komisije (EZ) br. 809/2004 .
(2) U sažetak prospekta ne smiju se uključiti informacije upućivanjem iz stavka 1. ovoga članka.
(3) U slučaju da su informacije u prospekt uključene upućivanjem iz stavka 1. ovoga članka, prospekt mora sadržavati i pregledan opći prikaz svih dokumenata u kojima su sadržane te informacije, s jasnom naznakom u kojem dijelu pojedinog dokumenta se nalazi konkretna informacija kako bi se ulagatelju omogućilo da jednostavno identificira pojedine dijelove informacija.
(4) Kod primjene ovoga članka koriste se regulatorni tehnički standardi koje izrađuje ESMA i donosi Europska komisija u skladu s člankom 11. stavkom 3. Direktive 2003/71/EZ i njezinih izmjena i dopuna, radi određivanja informacija koje se mogu uključiti u prospekt upućivanjem.
Posebna pravila za podijeljeni prospekt
Članak 423.
(1) Izdavatelj čiji je registracijski dokument već odobrila Agencija ili nadležno tijelo matične države članice, mora, radi ponude vrijednosnih papira javnosti ili uvrštenja vrijednosnih papira na uređeno tržište, izraditi samo obavijest o vrijednosnom papiru i sažetak prospekta.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, obavijest o vrijednosnom papiru mora sadržavati i informacije koje inače sadrži registracijski dokument, ako je nakon zadnje ažuriranog registracijskog dokumenta nastupila bitna promjena ili nedavni razvoj događaja koji bi mogli utjecati na odluku ulagatelja, osim ako je takva informacija sadržana u dopuni prospekta u skladu s člankom 440. ovoga Zakona.
(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, izdavatelj mora dobiti posebno odobrenje za obavijest o vrijednosnom papiru i sažetak prospekta. Na odobrenje obavijesti o vrijednosnom papiru i sažetka prospekta, na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ove Glave o odobrenju prospekta.
(4) Kad o zahtjevu izdavatelja za odobrenje registracijskog dokumenta nije odlučeno, a izdavatelj podnese i zahtjev za odobrenje obavijesti o vrijednosnom papiru i sažetka prospekta, predmet odobrenja će biti svi dokumenti koji čine podijeljeni prospekt, u kojima moraju biti i moguće nove informacije iz stavka 2. ovoga članka.
ODJELJAK 3.
Odgovornost u vezi s prospektom
Odgovornost u vezi s prospektom
Članak 424.
(1) Ulagatelj koji je stekao vrijednosne papire temeljem prospekta u vezi s izdanjem, ponudom ili uvrštenjem vrijednosnih papira na uređeno tržište može zahtijevati popravljanje štete koju je pretrpio zbog toga što su informacije u prospektu bitne za procjenu vrijednosnih papira netočne ili nepotpune, od sljedećih osoba:
1. izdavatelja ako je riječ o izdanju novih vrijednosnih papira, ili ponuditelja ako je riječ o ponudi postojećih vrijednosnih papira
2. osoba koje preuzmu odgovornost za točnost i potpunost informacija u prospektu ili dijelovima prospekta i
3. jamca, ako postoji, ali samo u dijelu prospekta koji se odnosi na jamca.
Ove osobe moraju biti jasno navedene u prospektu osobnim imenom i funkcijom, ako je riječ o fizičkoj osobi, te tvrtkom i registriranim sjedištem, ako je riječ o pravnoj osobi.
(2) Prospekt mora sadržavati izjavu svake od osoba iz stavka 1. ovoga članka, da su, prema njihovom saznanju, informacije u prospektu u skladu sa činjenicama te da iz prospekta nisu izostavljene informacije koje bi mogle utjecati na njegovo značenje. Ova izjava daje se u skladu s odgovarajućim prilogom Uredbe (EZ) br. 809/2004.
(3) Odgovornost više osoba za štetu je solidarna. Njihovu odgovornost ne umanjuje činjenica da i druge osobe odgovaraju za istu štetu.
(4) Osobe iz stavka 1. ovoga članka odgovaraju za štetu koja ulagatelju bude prouzročena zbog toga što su informacije bitne za procjenu vrijednosnih papira netočne ili nepotpune, kad je netočnost ili nepotpunost informacija u prospektu nastala njihovom krivnjom.
(5) Ulagatelj je ovlašten zahtijevati od odgovorne osobe iz stavka 1. ovoga članka, popravljanje štete ukoliko je pravni posao stjecanja sklopljen nakon objave prospekta i to u roku od 6 mjeseci nakon:
- završetka ponude vrijednosnih papira, ako se radi o odgovornosti temeljem prospekta u vezi s javnom ponudom vrijednosnih papira ili
- uvrštenja vrijednosnih papira na uređeno tržište, ako se radi o odgovornosti temeljem prospekta u vezi s uvrštenjem vrijednosnih papira na uređeno tržište.
(6) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, ulagatelj koji je trenutačni imatelj vrijednosnih papira ima pravo od odgovorne osobe zahtijevati da bez odgode otkupi vrijednosne papire po cijeni po kojoj ih je ulagatelj stekao, a najviše do iznosa za koji je ta količina tih vrijednosnih papira prvotno izdana, ako je riječ o izdanju vrijednosnih papira, ili ponuđena, ako je riječ o ponudi postojećih vrijednosnih papira. Uz to, ulagatelj ima pravo od odgovorne osobe zahtijevati da mu bez odgode nadoknadi uobičajene troškove povezane sa stjecanjem.
(7) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, ulagatelj koji više nije imatelj vrijednosnih papira ima pravo od odgovorne osobe zahtijevati da mu bez odgode isplati razliku između cijene po kojoj je ulagatelj stekao vrijednosne papire i cijene po kojoj ih je otuđio. Prilikom izračuna razlike, cijena po kojoj je ulagatelj stekao vrijednosne papire ograničena je na iznos za koji je ta količina tih vrijednosnih papira prvotno izdana, ako je riječ o izdanju vrijednosnih papira, ili ponuđena, ako je riječ o ponudi postojećih vrijednosnih papira. Uz to, ulagatelj ima pravo od odgovorne osobe zahtijevati da mu bez odgode nadoknadi uobičajene troškove povezane sa stjecanjem i otuđenjem.
(8) Popravljanje štete u skladu s odredbama ovoga članka ovlašteni su zahtijevati i pravni slijednici ulagatelja u skladu s uvjetima iz stavaka 5., 6. i 7. ovoga članka, s time da se kao iznos mjerodavan za određivanje visine zahtjeva za popravljanje štete uzima iznos za koji je prednik stekao vrijednosne papire.
(9) Odgovornost za štetu ne može se unaprijed isključiti ili ograničiti na štetu ulagatelja.
(10) Zahtjevi za popravljanjem štete temeljem odredbi ovoga članka zastarijevaju istekom jedne godine od dana saznanja ulagatelja za netočnost ili nepotpunost informacija u prospektu, a u svakom slučaju istekom roka od tri godine od dana objave prospekta.
(11) Odredbama ovoga članka ne isključuju se zahtjevi za popravljanjem štete zbog povrede ugovora ili drugih zakonskih propisa.
(12) Odgovornost prema odredbama ovoga Zakona vrijedi za prospekte objavljene u vezi s ponudom vrijednosnih papira na području Republike Hrvatske ili u vezi s uvrštenjem vrijednosnih papira na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj.
(13) Odredbe ovoga članka primjenjuju se na ponude i/ili uvrštenja vrijednosnih papira izdavatelja sa sjedištem izvan Republike Hrvatske na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj i u drugoj državi članici te je popravljanje štete moguće zahtijevati ako su vrijednosni papiri stečeni temeljem pravnog posla sklopljenog u Republici Hrvatskoj ili investicijske usluge koja je u cijelosti ili djelomično pružena u Republici Hrvatskoj.
Isključenje odgovornosti za štetu
Članak 425.
(1) Osobe iz stavka 1. članka 424. ovoga Zakona ne odgovaraju ulagatelju za štetu, ako dokažu barem jednu od sljedećih činjenica:
1. da nisu znale za nepravilnost ili nepotpunost informacija u prospektu i da neznanje ne počiva na njihovoj namjeri ili gruboj nepažnji
2. da vrijednosni papiri nisu stečeni temeljem prospekta
3. da stanje stvari na koje se odnose netočnost ili nepotpunost informacija u prospektu nije doprinijelo smanjenju tržišne cijene vrijednosnih papira
4. da je ulagatelj prilikom stjecanja vrijednosnih papira znao ili morao znati za netočnost ili nepotpunost informacija u prospektu
5. da su ispravak netočnih informacija odnosno dopuna nepotpunih informacija objavljeni prije nego što je ulagatelj sklopio pravni posao stjecanja vrijednosnih papira, kroz dopunu prospekta u skladu s člankom 440. ovoga Zakona ili na odgovarajući način u skladu s drugim odredbama ovoga Zakona, barem na istom mjestu odnosno na isti način na kojem je objavljen i prospekt.
(2) Odgovornost za štetu isključivo na temelju sažetka prospekta ili njegovog prijevoda ne postoji, osim ako sažetak dovodi u zabludu, netočan je ili nedosljedan, kad ga se čita zajedno s ostalim dijelovima prospekta, ili ako ne pruža, kad ga se čita zajedno s ostalim dijelovima prospekta, ključne informacije koje trebaju pomoći ulagateljima kod donošenja odluke o ulaganju.
Odgovornost za štetu kada prospekt nije pravovremeno objavljen odnosno nije objavljen
Članak 426.
(1) Osoba koja je stekla vrijednosne papire može od izdavatelja ili ponuditelja, ako je različit od izdavatelja, zahtijevati popravljanje štete ukoliko je pravni posao stjecanja sklopljen prije objave prospekta u roku od 6 mjeseci nakon:
- završetka ponude vrijednosnih papira ili
- uvrštenja vrijednosnih papira na uređeno tržište
kada, protivno odredbama članka 408. ovoga Zakona, prospekt nije pravovremeno objavljen odnosno nije objavljen.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, ulagatelj koji je trenutačni imatelj vrijednosnih papira ima pravo od odgovorne osobe zahtijevati da bez odgode otkupi vrijednosne papire po cijeni po kojoj ih je ulagatelj stekao, a najviše do iznosa za koji je ta količina tih vrijednosnih papira prvotno izdana, ako je riječ o izdanju vrijednosnih papira, ili ponuđena, ako je riječ o ponudi postojećih vrijednosnih papira. Uz to, ulagatelj ima pravo od odgovorne osobe zahtijevati da mu bez odgode nadoknadi uobičajene troškove povezane sa stjecanjem.
(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, ulagatelj koji više nije imatelj vrijednosnih papira ima pravo od odgovorne osobe zahtijevati da mu bez odgode isplati razliku između cijene po kojoj je ulagatelj stekao vrijednosne papire i cijene po kojoj ih je otuđio. Prilikom izračuna razlike, cijena po kojoj je ulagatelj stekao vrijednosne papire ograničena je na iznos za koji je ta količina tih vrijednosnih papira prvotno izdana, ako je riječ o izdanju vrijednosnih papira, ili ponuđena, ako je riječ o ponudi postojećih vrijednosnih papira. Uz to, ulagatelj ima pravo od odgovorne osobe zahtijevati da mu bez odgode nadoknadi uobičajene troškove povezane sa stjecanjem i otuđenjem.
(4) Odredbe ovoga članka primjenjuju se na ponude i/ili uvrštenja vrijednosnih papira izdavatelja sa sjedištem izvan Republike Hrvatske na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj i u drugoj državi članici te je popravljanje štete moguće zahtijevati ako su vrijednosni papiri stečeni temeljem pravnog posla sklopljenog u Republici Hrvatskoj ili investicijske usluge koja je u cijelosti ili djelomično pružena u Republici Hrvatskoj.
(5) Odgovornost za štetu iz odredbe ovoga članka ne postoji ako je ulagatelj prilikom stjecanja vrijednosnih papira znao ili morao znati za obvezu objave prospekta.
(6) Na odgovornost za štetu temeljem ovoga članka, na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članka 424. stavaka 8. do 11. ovoga Zakona, s time da zahtjevi za popravljanjem štete temeljem odredbi ovoga članka zastarijevaju istekom jedne godine od dana saznanja ulagatelja da prospekt, protivno odredbama članka 408. ovoga Zakona, nije pravovremeno objavljen odnosno nije objavljen, a u svakom slučaju istekom roka od tri godine od dana završetka ponude, ako prospekt u vezi s javnom ponudom vrijednosnih papira nije pravovremeno objavljen odnosno nije objavljen, ili od uvrštenja, ako prospekt u vezi s uvrštenjem vrijednosnih papira na uređeno tržište, nije pravovremeno objavljen odnosno nije objavljen.
Članak 427.
Na pitanja u vezi s popravljanjem štete koja nisu uređena odredbama ove Glave na odgovarajući će se način primjenjivati opća pravila građanskog prava.
POGLAVLJE IV.
ODOBRENJE PROSPEKTA
ODJELJAK 1.
Nadležnost i odgovornost Agencije za odlučivanje o odobrenju prospekta
Nadležnost i odgovornost Agencije za odlučivanje o odobrenju prospekta
Članak 428.
(1) Agencija je nadležna za donošenje odluke o zahtjevu za odobrenje prospekta, registracijskog dokumenta, obavijesti o vrijednosnom papiru i sažetka prospekta u vezi s vrijednosnim papirima izdavatelja za kojeg je Republika Hrvatska matična država članica u skladu s odredbama članka 406. točke 12. ovoga Zakona.
(2) Agencija ne odgovara za istinitost i potpunost informacija koje sadrži odobreni prospekt.
Prenošenje nadležnosti i odgovornosti za odlučivanje o odobrenju prospekta
Članak 429.
(1) Agencija može nadležnost i odgovornost za odlučivanje o odobrenju prospekta prenijeti nadležnom tijelu druge države članice pod uvjetom da o tome prethodno obavijesti ESMA-u i da se nadležno tijelo druge države članice s time suglasilo.
(2) O prijenosu nadležnosti i odgovornosti u skladu s odredbama stavka 1. ovoga članka Agencija će obavijestiti podnositelja zahtjeva za odobrenje prospekta u roku od tri radna dana od zaprimanja suglasnosti nadležnog tijela druge države članice.
(3) Rok za donošenje odluke o odobrenju prospekta iz članka 432. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, počinje teći od dana kada je podnositelj zahtjeva za odobrenje prospekta obaviješten o prijenosu nadležnosti i odgovornosti u skladu s odredbama stavka 2. ovoga članka.
(4) Kod primjene ovoga članka koriste se provedbeni tehnički standardi koje je ESMA ovlaštena izraditi, a Europska komisija donijeti u skladu s člankom 13. stavkom 5. Direktive 2003/71/EZ i njezinih izmjena i dopuna, radi olakšavanja komunikacije između nadležnih tijela kao i nadležnih tijela i ESMA-e i utvrđivanja standardnih obrazaca, modela i postupaka koji se odnose na obavijesti iz ovoga članka.
(5) Na prijenos nadležnosti i odgovornosti za odlučivanje o odobrenju prospekta u skladu s odredbama ovoga članka, ne primjenjuju se obveze obavještavanja ESMA-e o sporazumima o delegiranju propisane člankom 28. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
ODJELJAK 2.
Postupak odobrenja prospekta
Podnositelj zahtjeva za odobrenje prospekta
Članak 430.
(1) Zahtjev za odobrenje prospekta radi ponude vrijednosnih papira javnosti može podnijeti izdavatelj, odnosno ponuditelj.
(2) Zahtjev za odobrenje prospekta radi uvrštenja vrijednosnih papira na uređeno tržište može podnijeti izdavatelj ili osoba koju izdavatelj ovlasti na podnošenje zahtjeva za uvrštenje vrijednosnih papira na uređeno tržište.
Članak 431.
Nije dopušteno objaviti prospekt prije nego što bude odobren u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Postupak odobrenja prospekta
Članak 432.
(1) Agencija će o zahtjevu za odobrenje prospekta donijeti odluku i o odluci izvijestiti podnositelja zahtjeva za odobrenje prospekta u roku od deset radnih dana od zaprimanja urednog zahtjeva.
(2) Kad se zahtjev za odobrenje prospekta odnosi na vrijednosne papire izdavatelja koji dotad nije nudio vrijednosne papire javnosti i koji nema vrijednosne papire uvrštene na uređeno tržište, rok iz stavka 1. ovoga članka je dvadeset radnih dana od zaprimanja urednog zahtjeva.
(3) U slučaju da Agencija ne donese odluku u roku iz stavka 1. ili 2. ovoga članka, neće se smatrati da je prospekt odobren.
(4) U slučaju da Agencija utvrdi da prospekt nije izrađen u skladu s odredbama ove glave odnosno da je zahtjev nepotpun ili neuredan iz drugih razloga, Agencija će u roku od deset radnih dana od zaprimanja zahtjeva, o tome obavijestiti podnositelja zahtjeva za odobrenje prospekta te ga pozvati na ispravak ili dopunu prospekta, odnosno zahtjeva.
(5) Obavijest Agencije o nepotpunosti ili neurednosti zahtjeva, sadržavat će i rok u kojem prospekt, odnosno zahtjev, mora biti ispravljen ili dopunjen.
(6) Ako podnositelj zahtjeva za odobrenje prospekta ispravi ili dopuni prospekt odnosno zahtjev u roku iz stavka 5. ovoga članka, rok iz stavaka 1. i 2. ovoga članka počinje teći iznova od dana kada Agencija zaprimi ispravak ili dopunu.
(7) Agencija će obavijestiti ESMA-u o odobrenju prospekta i dodatka prospektu istodobno kad i podnositelja zahtjeva za odobrenje prospekta. Istom prilikom Agencija će ESMA-i osigurati primjerak odobrenog prospekta i dodatka prospektu, u elektroničkom ili tiskanom obliku.
(8) Kod primjene ovoga članka koriste se regulatorni tehnički standardi propisani člancima 2. do 5. Uredbe (EU) br. 2016/301, kojima se detaljnije uređuju postupak odobrenja prospekta i uvjeti u skladu s kojima se vremenski rokovi mogu prilagoditi.
Odlučivanje o zahtjevu za odobrenje prospekta
Članak 433.
(1) Agencija će rješenjem odobriti prospekt ako je zahtjev za odobrenje prospekta podnijela ovlaštena osoba iz članka 430. ovoga Zakona i ako je prospekt izrađen u skladu s odredbama ove glave.
(2) Agencija će rješenjem odbiti zahtjev za odobrenje prospekta ako prospekt nije izrađen u skladu s odredbama ove glave, a podnositelj zahtjeva za odobrenje prospekta nije u roku, određenom u obavijesti Agencije iz članka 432. stavka 5. ovoga Zakona, ispravio ili dopunio prospekt na odgovarajući način.
(3) Agencija će rješenjem odbiti zahtjev za odobrenje prospekta i u slučajevima:
1. kad se prospekt odnosi na ponudu vrijednosnih papira javnosti, a odluka nadležnog organa izdavatelja o izdavanju vrijednosnih papira je pravomoćnom sudskom odlukom utvrđena kao ništetna ili je poništena ili je stavljena izvan snage
2. kad je podnositelj zahtjeva za odobrenje prospekta osoba kojemu je Agencija izrekla neku od nadzornih mjera zbog kršenja odredaba o pravilima objavljivanja iz glave II. ovoga dijela Zakona, a ista nije postupila u skladu s izrečenom mjerom.
(4) Agencija će rješenjem odbaciti zahtjev za odobrenje prospekta u slučaju:
1. kad je zahtjev za odobrenje prospekta podnijela neovlaštena osoba
2. kad je zahtjev nepotpun ili neuredan iz drugih razloga, a ne zbog nepotpunosti i nepravilnosti u prospektu, a podnositelj zahtjeva za odobrenje prospekta nije, u roku određenom pozivom na dopunu, dopunio zahtjev
3. kad nisu ispunjene druge pretpostavke za vođenje postupka.
ODJELJAK 3.
Način objave prospekta
Objava prospekta
Članak 434.
(1) Nakon što je prospekt odobren, izdavatelj, ponuditelj ili podnositelj zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište, obvezan je:
a) objaviti prospekt u skladu s odredbama članka 435. ovoga Zakona te
b) u slučaju iz stavka 4. ovoga članka, Agenciju obavijestiti o načinu objave.
(2) Izdavatelj, ponuditelj ili podnositelj zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište mora obvezu iz stavka 1. ovoga članka izvršiti čim ranije, najkasnije na početku javne ponude ili s uvrštenjem vrijednosnih papira na uređeno tržište.
(3) Kad se prospekt odnosi na prvu javnu ponudu dionica određenog roda koji još nije uvršten na uređeno tržište i koji se uvrštava po prvi puta, obveza objave prospekta iz stavka 1. točke a) ovoga članka mora biti izvršena najkasnije šest radnih dana prije isteka roka za prihvat ponude.
(4) Izdavatelj, ponuditelj ili podnositelj zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište, obvezan je objaviti i obavijest o načinu na koji je prospekt u vezi s javnom ponudom vrijednosnih papira objavljen te gdje ga i na koji način ulagatelji mogu pribaviti i to na način i u roku propisanima člankom 9. stavcima 1. i 2. Uredbe (EU) br. 2016/301.
(5) Sadržaj obavijesti iz stavka 4. ovoga članka, mora biti u skladu s člankom 9. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 2016/301 poštujući odredbe članka 439. ovoga Zakona.
(6) Agencija pohranjuje odobreni prospekt i ESMA-i osigurava pristup objavljenom prospektu.
Način objave prospekta
Članak 435.
(1) Izdavatelj, ponuditelj ili podnositelj zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište izvršio je obvezu objave prospekta iz članka 408. ovoga Zakona, kad osigura dostupnost prospekta javnosti na jedan od sljedećih načina:
1. umetanjem u jedne ili više novina koje se distribuiraju na cijelom ili pretežitom području Republike Hrvatske
2. umetanjem u jedne ili više novina koje se distribuiraju na cijelom ili pretežitom području druge države članice u kojoj se vrijednosni papiri nude javnosti ili u kojoj se zahtjeva uvrštenje na uređeno tržište
3. stavljanjem javnosti na raspolaganje tiskanog oblika bez naknade u službenim prostorijama u kojima posluje uređeno tržište na koje će vrijednosni papiri biti uvršteni ili u registriranom sjedištu izdavatelja i poslovnicama financijskih posrednika izdavatelja koji obavljaju poslove plasmana, odnosno prodaje vrijednosnih papira, uključujući i platne agente
4. izlaganjem u elektroničkom obliku na mrežnim stranicama izdavatelja ili na mrežnim stranicama financijskih posrednika izdavatelja, ako su uključeni u postupak ponude vrijednosnih papira javnosti
5. izlaganjem u elektroničkom obliku na mrežnim stranicama uređenog tržišta na koje se zahtijeva uvrštenje.
(2) Ako se prospekt objavljuje u skladu sa stavkom 1. točkama 1., 2. ili 3. ovoga članka, osoba iz stavka 1. ovoga članka mora prospekt objaviti i u elektroničkom obliku u skladu sa stavkom 1. točkom 4. ovoga članka.
(3) Agencija će na svojim mrežnim stranicama objavljivati popis svih prospekata koje je odobrila u zadnjih dvanaest mjeseci. Ovaj popis omogućit će pristup prospektu objavljenom na mrežnim stranicama iz točaka 4. i 5. stavka 1. ovoga članka.
(4) Načini objave prospekta iz stavaka 1. i 2. ovoga članka i popisa odobrenih prospekata iz stavka 3. ovoga članka, moraju biti u skladu i s odredbama Uredbe Komisije (EZ) br. 809/2004 te u skladu s regulatornim tehničkim standardima propisanim člancima 6., 8. i 10. Uredbe (EU) br. 2016/301, kojima se osigurava ujednačenost u postupanju izdavatelja, ponuditelja ili podnositelja zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište u izvršavanju obveze objavljivanja prospekta kao i u izvršavanju obveze nadležnih tijela država članica za objavljivanjem popisa svih prospekata odobrenih u zadnjih dvanaest mjeseci.
Članak 436.
Objavljeni prospekt i dopune prospekta iz članka 440. sadržajno i oblikom moraju u svako doba biti jednaki izvorniku koji je odobrila Agencija.
Posebna pravila objave podijeljenog prospekta
Članak 437.
(1) U slučaju podijeljenog prospekta i/ili uključivanja informacija u prospekt upućivanjem u skladu s člankom 422. ovoga Zakona, dokumenti koji čine prospekt, odnosno informacije uključene u prospekt mogu se objaviti i distribuirati odvojeno, ako su ti dokumenti besplatno dostupni javnosti u skladu s odredbama članka 435. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona.
(2) Svaki dokument iz stavka 1. ovoga članka, mora sadržavati i napomenu gdje je moguće pribaviti ostale dokumente koji čine prospekt.
Posebna pravila za prospekt objavljen u elektroničkom obliku
Članak 438.
(1) Kad je prospekt objavljen u elektroničkom obliku, izdavatelj, ponuditelj i podnositelj zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište, obvezni su na zahtjev ulagatelja besplatno mu dostaviti tiskani prospekt.
(2) Kad je prospekt objavljen u elektroničkom obliku, pored osoba iz stavka 1. ovoga članka, i financijski posrednik izdavatelja koji obavlja poslove plasmana ili prodaje vrijednosnih papira obvezan je na zahtjev ulagatelja besplatno mu dostaviti tiskani prospekt.
ODJELJAK 4.
Promidžba
Promidžba
Članak 439.
(1) Bilo kakav oblik promidžbe u vezi s ponudom vrijednosnih papira javnosti ili s uvrštenjem vrijednosnih papira na uređeno tržište mora biti u skladu s odredbama ovoga članka i s odredbama Uredbe Komisije (EZ) br. 809/2004.
(2) Kad se, u skladu s odredbama ovoga Zakona primjenjuje obveza objave prospekta, svaka promidžba u vezi s ponudom vrijednosnih papira javnosti ili uvrštenjem na uređeno tržište mora sadržavati naznaku da je prospekt objavljen, ili da će biti objavljen, te naznaku mjesta i načina na koji ulagatelji mogu ili će moći pribaviti prospekt.
(3) Promidžba kao takva mora biti prepoznatljiva, a informacije koje sadrži ne smiju biti netočne te ne smiju dovoditi ulagatelje u zabludu. Sve informacije u promidžbi moraju biti u skladu s informacijama u prospektu, ako je već objavljen, odnosno s informacijama koje trebaju biti u prospektu koji će se tek objaviti.
(4) Svaka informacija koja se odnosi na ponudu vrijednosnih papira javnosti ili uvrštenje na uređeno tržište mora biti u skladu s informacijama koje sadrži objavljeni prospekt, neovisno o tome je li razotkrivena usmenim ili pisanim putem, i neovisno o tome je li razotkrivena u svrhu promidžbe.
(5) Kad se, u skladu s odredbama ovoga Zakona, ne primjenjuje obveza objave prospekta, izdavatelj ili ponuditelj vrijednosnih papira obvezan je svim kvalificiranim ulagateljima, odnosno posebnim skupinama ulagatelja kojima je ponuda upućena razotkriti sve bitne informacije u vezi s ponudom koje je razotkrio nekima od njih, uključujući informacije otkrivene tijekom sastanaka vezanim uz ponudu vrijednosnih papira.
(6) Kad se, u skladu s odredbama ovoga Zakona, primjenjuje obveza objave prospekta, informacije iz stavka 5. ovoga članka moraju biti uključene u prospekt ili dopunu prospekta u skladu s odredbama članka 440. ovoga Zakona.
(7) Kod primjene ovoga članka koriste se regulatorni tehnički standardi propisani člancima 11. i 12. Uredbe (EU) br. 2016/301, kojima se detaljnije uređuje distribucija promidžbenih materijala kojima se najavljuje namjera ponude vrijednosnih papira javnosti ili njihovo uvrštenje na uređeno tržište, posebno prije nego što je prospekt stavljen na raspolaganje javnosti ili prije otvaranja upisa, i kojima se detaljnije uređuju informacije koje se odnose na javnu ponudu vrijednosnih papira ili njihovo uvrštenje na uređenom tržištu.
ODJELJAK 5.
Dopuna prospekta
Dopuna prospekta
Članak 440.
(1) U slučaju da u razdoblju od odobrenja prospekta pa do isteka roka za prihvat ponude ili do početka trgovanja na uređenom tržištu, što god od toga se dogodi kasnije, nastane novi bitni čimbenik ili se utvrdi postojanje značajne greške ili netočnosti glede informacija sadržanih u prospektu koje mogu utjecati na procjenu vrijednosnih papira, izdavatelj, ponuditelj ili podnositelj zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište, obvezan je dopuniti prospekt novim, točnim i potpunim informacijama. Dopuna prospekta mora sadržavati uputu ulagateljima o pravima iz stavka 7. ovoga članka.
(2) Izdavatelj, ponuditelj ili podnositelj zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište, obvezan je bez odgode, podnijeti Agenciji zahtjev za odobrenje dopune prospekta, u skladu sa stavkom 1. ovoga članka te zahtjevu priložiti dopunu prospekta.
(3) Agencija će odlučiti o zahtjevu za odobrenje dopune prospekta u roku od sedam radnih dana od zaprimanja urednog zahtjeva.
(4) Kad Republika Hrvatska nije matična država članica, zahtjev za odobrenje dopune prospekta podnosi se nadležnom tijelu matične države članice. U tom slučaju, pod uvjetima iz odredbe članka 441. ovoga Zakona, dopuna prospekta imat će učinak kao da je o zahtjevu za odobrenje dopune prospekta odlučila Agencija.
(5) Izdavatelj, ponuditelj ili podnositelj zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište obvezan je nakon odobrenja objaviti dopunu prospekta na isti način na koji je objavljen i prospekt.
(6) Sažetak prospekta i njegov prijevod moraju biti dopunjeni na način iz stavaka 1. do 3. ovoga članka, ako je to potrebno obzirom na sadržaj dopune prospekta.
(7) Kada se prospekt odnosi na ponudu vrijednosnih papira javnosti, ulagatelji koji su, prije objave dopune prospekta, pristali kupiti ili upisati vrijednosne papire ponuđene javnosti, imaju pravo odustati od kupnje ili upisa tih vrijednosnih papira u roku od dva radna dana od objave dopune prospekta, pod uvjetom da se novi bitni čimbenik, značajna greška ili netočnost iz stavka 1. ovoga članka, pojavi prije isteka roka za prihvat ponude i isporuke odnosno prijenosa vrijednosnih papira na račune vrijednosnih papira u odgovarajućem registru nematerijaliziranih vrijednosnih papira.
(8) Izdavatelj ili ponuditelj mogu produžiti rok iz stavka 7. ovoga članka.
(9) Rok iz stavka 7. ili 8. ovoga članka naznačit će se u dopuni prospekta.
(10) Kod primjene ovoga članka koriste se regulatorni tehnički standardi propisani Uredbom (EU) br. 382/2014, kojima su definirani slučajevi u kojima je zbog određenog značajnog novog čimbenika, značajne pogreške ili netočnosti u pogledu informacija iz prospekta potrebno objaviti dopunu prospekta.
ODJELJAK 6.
Prekogranična ponuda i uvrštenje vrijednosnih papira
Prekogranična ponuda i uvrštenje vrijednosnih papira kada je Republika Hrvatska država članica domaćin
Članak 441.
(1) Prospekt i dopuna prospekta, koje je odobrilo nadležno tijelo matične države članice, kad je Republika Hrvatska država članica domaćin, imaju učinak kao prospekt i dopuna prospekta koje je odobrila Agencija u skladu s odredbama ovoga Zakona, ako je nadležno tijelo matične države članice obavijestilo Agenciju i ESMA-u o odobrenju prospekta odnosno dopune prospekta i dostavilo dokumentaciju u skladu s odredbama članka 442. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Ako Agencija utvrdi da prospekt ili dopuna prospekta dostavljeni u skladu sa stavkom 1. ovoga članka sadrži značajnu grešku ili netočnost ili utvrdi postojanje bitnog čimbenika iz članka 440. stavka 1. ovoga Zakona, Agencija može o tome obavijestiti nadležno tijelo matične države članice izdavatelja.
(3) Kad je Republika Hrvatska država članica domaćin, Agencija će na svojim mrežnim stranicama objavljivati popis potvrda o odobrenju prospekta i dopuna prospekta koje je zaprimila od nadležnog tijela matične države članice u skladu sa stavkom 1. ovoga članka te će, kad je to primjenjivo, omogućiti pristup dokumentima objavljenim na mrežnim stranicama nadležnog tijela matične države članice, na mrežnim stranicama izdavatelja ili na mrežnim stranicama uređenog tržišta. Agencija će ovaj popis redovito ažurirati s time da podaci s popisa moraju biti dostupni na internetskoj stranici Agencije najmanje dvanaest mjeseci od dana objave.
Prekogranična ponuda i uvrštenje vrijednosnih papira kada je Republika Hrvatska matična država članica
Članak 442.
(1) U slučajevima kad je Republika Hrvatska matična država članica, Agencija će na zahtjev izdavatelja, ponuditelja ili podnositelja zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište, obavijestiti nadležno tijelo države članice domaćina o odobrenju prospekta, putem potvrde o odobrenju prospekta, kojom se potvrđuje da je prospekt izrađen u skladu s odredbama Direktive 2003/71/EZ i njezinim izmjenama i dopunama, a kojem će priložiti:
1. presliku odobrenog prospekta i
2. prijevod sažetka prospekta, ako je to potrebno u skladu s odredbama članka 443. ovoga Zakona, za koji odgovara osoba iz članka 424. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Ako su iz prospekta izostavljene informacije u skladu s odredbama članka 420. ovoga Zakona, to će biti naznačeno u potvrdi iz stavka 1. ovoga članka uz opravdanost primjene članka 420. ovoga Zakona.
(3) Ako je zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnesen istodobno sa zahtjevom za odobrenje prospekta, Agencija će obavijest iz stavka 1. ovoga članka poslati najkasnije sljedeći radni dan nakon odobrenja prospekta, a u ostalim slučajevima Agencija će obavijest poslati u roku od tri radna dana od zaprimanja zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Agencija će o odobrenju prospekta iz stavka 1. ovoga članka obavijestiti ESMA-u istodobno kad i nadležno tijelo države članice domaćina kao i podnositelja zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka.
(5) Stavci 1. do 4. ovoga članka, na odgovarajući se način primjenjuju i na obavijest o odobrenju dopune prospekta.
(6) Kad Agencija kao nadležno tijelo matične države članice sama utvrdi ili zaprimi od nadležnog tijela države članice domaćina i/ili ESMA-e obavijest da prospekt i dopuna prospekta dostavljeni u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, sadrže značajnu grešku ili netočnost ili da je utvrđeno postojanje novog bitnog čimbenika, zatražit će objavu dopune prospekta prethodno odobrene u skladu s odredbama članka 440. ovoga Zakona.
(7) Kod primjene ovoga članka i članka 441. ovoga Zakona koriste se provedbeni tehnički standardi koje je ESMA ovlaštena izraditi, a Europska komisija donijeti u skladu s člankom 18. stavkom 4. Direktive 2003/71/EZ i njezinih izmjena i dopuna, radi utvrđivanja obrazaca, modela i postupaka koji se odnose na obavješćivanje o odobrenju prospekta, preslike odobrenog prospekta, dopune prospekta i prijevoda sažetka prospekta.
Korištenje jezika u prospektu
Članak 443.
(1) Ako je Republika Hrvatska matična država članica, a vrijednosni papiri se nude javnosti samo na području Republike Hrvatske, ili se zahtjeva njihovo uvrštenje samo na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj, prospekt mora biti izrađen na hrvatskom jeziku.
(2) Ako je Republika Hrvatska matična država članica, a vrijednosni papiri se nude javnosti samo u jednoj ili više drugih država članica ili se zahtjeva njihovo uvrštenje samo na uređeno tržište u jednoj ili više drugih država članica, prospekt mora biti izrađen na jeziku koji prihvaćaju nadležna tijela tih država članica ili na jeziku koji se uobičajeno koristi u međunarodnim financijskim krugovima, po odabiru izdavatelja, ponuditelja ili podnositelja zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište.
(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka, izdavatelj, ponuditelj ili podnositelj zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište obvezan je za potrebe postupka Agencije o zahtjevu za odobrenje prospekta izraditi prospekt na hrvatskom jeziku ili na jeziku koji je uobičajen u međunarodnim financijskim krugovima.
(4) Ako je Republika Hrvatska matična država članica, a vrijednosni papiri se nude javnosti na području Republike Hrvatske i u drugoj državi članici ili se zahtjev za uvrštenje na uređeno tržište odnosi na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj i u drugoj državi članici, izdavatelj, ponuditelj ili podnositelj zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište obvezan je izraditi prospekt na hrvatskom jeziku. U tom slučaju, izdavatelj, ponuditelj ili podnositelj zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište mora izraditi i učiniti dostupnim javnosti prospekt i na jeziku koji prihvaćaju nadležna tijela država članica domaćina ili na jeziku koji je uobičajen u međunarodnim financijskim krugovima.
(5) Ako je Republika Hrvatska država članica domaćin, a prospekt nije izrađen na hrvatskom jeziku, izdavatelj, ponuditelj ili podnositelj zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište obvezan je Agenciji dostaviti prijevod sažetka prospekta na hrvatski jezik.
(6) Ako su predmet zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište u jednoj ili više država članica, dužnički vrijednosni papiri pojedinačnog nominalnog iznosa najmanje 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, izdavatelj, ponuditelj ili podnositelj zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište obvezan je izraditi prospekt na jeziku koji prihvaćaju nadležna tijela matične države članice i države članice domaćina ili na jeziku uobičajenom u međunarodnim financijskim krugovima, po njegovom izboru. Ako prospekt u ovom slučaju nije izrađen na hrvatskom jeziku, izdavatelj, ponuditelj ili podnositelj zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj obvezan je izraditi sažetak na hrvatskom jeziku.
Izdavatelji iz trećih zemalja
Članak 444.
(1) Kad Republika Hrvatska, u skladu s odredbama ovoga Zakona, ima položaj matične države članice izdavatelja iz treće zemlje u skladu s člankom 406. točkom 12. ovoga Zakona, Agencija može odobriti prospekt, za javnu ponudu ili uvrštenje na uređeno tržište koji je izrađen u skladu s propisima treće zemlje, pod uvjetom da:
1. je prospekt izrađen u skladu s međunarodnim standardima koje je utvrdila Međunarodna organizacija komisija za vrijednosne papire (u daljnjem tekstu: IOSCO), uključujući i IOSCO Međunarodne standarde objavljivanja za prekogranične ponude i početnu kotaciju od stranih izdavatelja (u daljnjem tekstu: standardi objavljivanja IOSCO-a) i
2. da su zahtjevi u pogledu informacija, uključujući i informacije financijske prirode, istovjetni zahtjevima propisanim odredbama ovoga Zakona kojima se u hrvatski pravni sustav prenose odredbe Direktive 2003/71/EZ i njezinih izmjena i dopuna.
(2) Pri odlučivanju o zahtjevu za odobrenje prospekta iz stavka 1. ovoga članka, Agencija će na odgovarajući način primjenjivati ostale odredbe ove glave te će poštivati delegirane akte koje donosi Europska komisija na temelju članka 20. stavka 3. Direktive 2003/71/EZ i njezinih izmjena i dopuna, radi uspostavljanja općih kriterija istovjetnosti u pogledu sadržaja prospekta.
(3) Kad Republika Hrvatska ima položaj države članice domaćina izdavatelja iz treće zemlje u skladu s člankom 406. točkom 13. ovoga Zakona, na javnu ponudu ili uvrštenje na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članaka 441. do 443. ovoga Zakona.
(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, izdavatelj odnosno ponuditelj koji namjerava ponuditi vrijednosne papire javnosti u Republici Hrvatskoj ili podnijeti zahtjev za uvrštenje vrijednosnih papira na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj, obvezan je sve aktivnosti u vezi s javnom ponudom ili uvrštenjem na uređeno tržište, provesti putem osoba koje su u skladu s odredbama ovoga Zakona u Republici Hrvatskoj ovlaštene obavljati investicijske usluge iz članka 5. stavka 1. točaka 6. i 7. ovoga Zakona i koje su, zajedno s osobama koje su ih angažirale, solidarno odgovorne za ispunjenje svih obveza iz ove glave kao i za štetu proizašlu iz kršenja navedenih obveza.
(5) Kod primjene ovoga članka koriste se delegirani akti koje je na temelju članka 24.a, pridržavajući se uvjeta iz članka 24.b i 24.c u skladu s člankom 20. stavkom 3. Direktive 2003/71/EZ i njezinih izmjena i dopuna, ovlaštena donijeti Europska komisija radi uspostave općih kriterija istovjetnosti na temelju zahtjeva iz članaka 5. i 7. Direktive 2003/71/EZ i njezinih izmjena i dopuna, kao i provedbene mjere koje je ovlaštena donijeti Europska komisija u skladu s regulatornim postupkom iz članka 24. stavka 2. Direktive 2003/71/EZ i njezinih izmjena i dopuna, radi utvrđivanja osigurava li treća zemlja usklađenost prospekata izrađenih u navedenoj državi s odredbama Direktive 2003/71/EZ na temelju svog nacionalnog prava ili prakse, ili postupaka koji se temelje na međunarodnim standardima koje su utvrdile međunarodne organizacije, uključujući standarde objavljivanja IOSCO-a.
POGLAVLJE V.
NADZOR U VEZI S PONUDOM VRIJEDNOSIH PAPIRA
Nadležnost Agencije
Članak 445.
Agencija je nadležna provoditi nadzor nad izvršavanjem obveza propisanih odredbama ove glave, u vezi s ponudom vrijednosnih papira javnosti ili zahtjevom za uvrštenje na uređeno tržište.
Odgovarajuća primjena odredbi Zakona
Članak 446.
Na nadzor koji Agencija provodi u skladu sa ovom glavom, primjenjuju se na odgovarajući način odredbe dijela šestoga glave I. ovoga Zakona.
Nadzorne ovlasti Agencije i postupak nadzora koji provodi Agencija
Članak 447.
(1) Agencija provodi nadzor nad izvršavanjem obveza propisanih odredbama ove glave:
1. zaprimanjem, prikupljanjem i provjerom objavljenih informacija i obavijesti osoba koje su u skladu s odredbama ovoga Zakona obvezne iste dostavljati Agenciji
2. uvidom u poslovanje izdavatelja, ponuditelja ili podnositelja zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište i njihovih vladajućih ili ovisnih društava
3. izricanjem nadzornih mjera iz članaka 448. i 450. ovoga Zakona.
(2) Radi provođenja nadzora u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, Agencija je ovlaštena:
1. zahtijevati od izdavatelja, ponuditelja ili podnositelja zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište i njihovih ovisnih ili vladajućih društava, dostavu obavijesti, dokumenata i informacija od značaja za provođenje nadzora nad primjenom odredbi ove glave
2. zahtijevati od revizora i rukovodstva izdavatelja, ponuditelja ili podnositelja zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište, kao i financijskih posrednika kojima je povjerena provedba javne ponude ili uvrštenja vrijednosnih papira na uređeno tržište, dostavu obavijesti, dokumenata i informacija od značaja za nadzor nad provođenjem odredbi ove glave
(3) Kada Agencija utvrdi nepravilnosti i/ili nezakonitosti u smislu odredbi ove glave, ovlaštena je rješenjem naložiti poduzimanje radnji koje pridonose uspostavljanju zakonitosti, odnosno izreći mjeru u okviru ovlasti propisanih odredbama ovoga Zakona, odrediti rok za izvršenje i dostavljanje dokaza o učinjenom.
(4) Pri odlučivanju o mjerama iz članaka 448. i 450. ovoga Zakona, Agencija će uzeti u obzir težinu povrede odredbi ove glave i svrhu koja se mjerom želi postići.
(5) Ako je donošenje rješenja o izricanju mjera iz članaka 448. i 450. ovoga Zakona, potrebno radi urednog funkcioniranja tržišta i/ili zaštite ulagatelja, a radi se o mjerama koje se ne mogu odgađati te su činjenice na kojima se mjera temelji, utvrđene ili su barem učinjene vjerojatnim, Agencija može o njihovom izricanju odlučiti bez provedbe ispitnog postupka.
(6) Izrečene mjere propisane člancima 448. i 450. ovoga Zakona, kao i prekršajne sankcije vezane uz kršenje odredaba ove glave Zakona Agencija objavljuje na način propisan člankom 697. odnosno člankom 699. ovoga Zakona.
Nadzorne mjere
Članak 448.
(1) Agencija je ovlaštena osobama iz članka 683. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, u skladu s ovim Zakonom, rješenjem izreći sljedeće nadzorne mjere:
1. zahtijevati od navedenih osoba uključivanje dodatnih informacija u prospekt, kad je to potrebno radi zaštite ulagatelja
2. privremeno obustaviti javnu ponudu ili uvrštenje vrijednosnih papira na uređeno tržište, na najviše deset uzastopnih radnih dana u svakom pojedinom slučaju, kad osnovano sumnja u kršenje odredbi ove glave
3. zabraniti ili privremeno obustaviti promidžbu, na najviše deset uzastopnih radnih dana u svakom pojedinom slučaju, kad osnovano sumnja u kršenje odredbi ove glave
4. zabraniti javnu ponudu kad utvrdi da su prekršene odredbe ove glave ili kad osnovano sumnja da će te odredbe biti prekršene
5. privremeno obustaviti ili naložiti tržišnom operateru privremenu obustavu trgovanja pojedinim vrijednosnim papirima na uređenom tržištu, na najviše deset uzastopnih radnih dana u svakom pojedinom slučaju, kad osnovano sumnja u kršenje odredbi ove glave
6. zabraniti trgovanje na uređenom tržištu, ako utvrdi da su prekršene odredbe ove glave
7. objaviti činjenicu da neka od navedenih osoba ne ispunjava obveze propisane odredbama ove glave
8. opomenu
9. druge razmjerne mjere koje su potrebne radi uklanjanja nezakonitosti i/ili nepravilnosti u smislu odredbi ove glave.
(2) Agencija se u slučaju potrebe, pri odlučivanju o nadzornim mjerama iz stavka 1. ovoga članka, a posebno o nadzornim mjerama iz stavka 1. točaka 2., 5. i 6. ovoga članka, može savjetovati s tržišnim operaterom te u tu svrhu od njega zatražiti potrebne informacije.
Pravo ulagatelja povući prihvat ponude
Članak 449.
(1) U slučaju izricanja neke od nadzornih mjera iz članka 448. stavka 1. točke 2. ili točke 4. ovoga Zakona, ulagatelj koji je prije objave tih mjera pristao kupiti ili upisati vrijednosne papire ponuđene javnosti ima pravo odustati od kupnje ili upisa tih vrijednosnih papira u roku od pet radnih dana od dana objave izrečene nadzorne mjere.
(2) Agencija će pri izricanju nadzorne mjere poučiti ulagatelje o pravu iz stavka 1. ovoga članka.
Provođenje nadzora i dodatne nadzorne mjere nakon uvrštenja vrijednosnih papira na uređeno tržište
Članak 450.
Nakon uvrštenja vrijednosnih papira na uređeno tržište, Agencija je ovlaštena obaviti nadzor nad osobama iz članka 683. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona primjenjujući odredbe članka 447. ovoga Zakona na odgovarajući način te je, pored izricanja nadzornih mjera u skladu s člankom 448. ovoga Zakona, dodatno ovlaštena rješenjem izreći sljedeće nadzorne mjere:
1. naložiti osobama iz članka 683. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona razotkrivanje svih bitnih informacija koje mogu utjecati na procjenu vrijednosnih papira, a u svrhu osiguranja zaštite ulagatelja ili neometanog funkcioniranja tržišta
2. privremeno obustaviti trgovanje, odnosno zatražiti od tržišnog operatera da privremeno obustavi trgovanje određenim vrijednosnim papirima, ako je, prema procjeni Agencije, položaj izdavatelja tih vrijednosnih papira takav da bi trgovanje vrijednosnim papirima štetilo interesima ulagatelja.
Postupanje Agencije kada je Republika Hrvatska država članica domaćin i mjere predostrožnosti
Članak 451.
(1) Ako Republika Hrvatska ima položaj države članice domaćina, a Agencija utvrdi da izdavatelj ili druga osoba odgovorna za ponudu vrijednosnih papira javnosti ili njihovo uvrštenje na uređeno tržište, krši odredbe ove glave kojima se u hrvatski pravni sustav prenose odredbe Direktive 2003/71/EZ i njezinih izmjena i dopuna, Agencija će o navedenim kršenjima izvijestiti nadležno tijelo matične države članice i ESMA-u.
(2) Ako, unatoč mjerama poduzetim od strane nadležnog tijela matične države članice izdavatelja ili zato što se poduzete mjere pokažu nedostatnima, osoba iz stavka 1. ovoga članka i dalje krši odredbe ove glave, a kojima se u hrvatski pravni sustav prenose odredbe Direktive 2003/71/EZ i njezinih izmjena i dopuna, Agencija je ovlaštena, s ciljem zaštite ulagatelja, nakon što obavijesti nadležno tijelo matične države članice i ESMA-u, poduzeti odgovarajuće radnje koje pridonose uspostavljanju zakonitosti. O poduzetim mjerama Agencija će, što je prije moguće, obavijestiti Europsku komisiju i ESMA-u.
POGLAVLJE VI.
OBVEZA ČUVANJA POVJERLJIVIH PODATAKA I SURADNJA IZMEĐU NADLEŽNIH TIJELA
Obveza čuvanja povjerljivih podatka
Članak 452.
(1) Članovi Upravnog vijeća Agencije, radnici Agencije, ovlašteni revizori i ostale stručne osobe koje djeluju s ovlaštenjem Agencije, dužni su čuvati kao povjerljive sve podatke koje saznaju u tijeku nadzora i obavljanja svojih ovlaštenja. Dužnost čuvanja povjerljivosti podataka traje i nakon prestanka članstva u Upravnom vijeću Agencije, radnog odnosa u Agenciji i prestanka važenja ovlaštenja Agencije.
(2) Povjerljivi podaci ne mogu se otkriti drugoj osobi ili državnom tijelu, osim u iznimnim slučajevima propisanim ovim Zakonom pri čemu se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 400. stavaka 2., 3., 4. i 5. te članaka 401. i 402. ovoga Zakona.
(3) Obveza čuvanja povjerljivih podataka u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka primjenjuje se i na podatke koje Agencija ili osobe iz stavka 1. ovoga članka saznaju u postupku razmjene informacija s nadležnim tijelima drugih država članica, ESMA-om i ESRB-om.
Suradnja nadležnih tijela država članica i europskih nadzornih i drugih tijela
Članak 453.
(1) Agencija će surađivati s nadležnim tijelima drugih država članica, kad je to potrebno radi izvršavanja svojih dužnosti i ovlasti propisanih ovom glavom.
(2) Agencija će surađivati s nadležnim tijelima drugih država članica te im pružiti pomoć pri izvršavanju njihovih dužnosti i ovlasti temeljem propisa kojima se Direktiva 2003/71/EZ prenosi u njihovo nacionalno zakonodavstvo.
(3) Agencija će surađivati s nadležnim tijelima drugih država članica posebno u slučajevima:
1. kad izdavatelj, zbog različitih vrsta izdanih vrijednosnih papira, ima više od jedne matične države članice ili
2. kada je došlo do prijenosa nadležnosti i odgovornosti za odlučivanje o odobrenju prospekta u skladu s člankom 429. ovoga Zakona
3. kad je potrebno provesti obustavu ili zabranu trgovanja vrijednosnim papirima kojima se trguje u različitim državama članicama, radi osiguranja podjednakih konkurentskih uvjeta između različitih mjesta trgovanja i zaštite ulagatelja.
(4) Kada Republika Hrvatska ima položaj matične države članice izdavatelja, Agencija će, na zahtjev nadležnog tijela države članice domaćina, polazeći od stupnja u kojem je nadležno tijelo države članice domaćina već ispitalo pojedini slučaj te u okviru informacija kojima Agencija raspolaže, pružiti pomoć tom nadležnom tijelu, a posebno u vezi s novim ili rijetkim vrstama vrijednosnih papira.
(5) Kada Republika Hrvatska ima položaj države članice domaćina, Agencija će, na zahtjev nadležnog tijela matične države članice izdavatelja, pružiti pomoć tom nadležnom tijelu, a posebno u vezi s informacijama o posebnostima tržišta vrijednosnih papira u Republici Hrvatskoj.
(6) Za potrebe provođenja nadzora nad poštivanjem odredbi ove glave, Agencija će surađivati s ESMA-om u skladu s Uredbom (EU) br. 1095/2010.
(7) Agencija je obvezna bez odgode osigurati ESMA-i sve informacije koje su joj potrebne za izvršavanje njezinih ovlasti u skladu s odredbom članka 35. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
(8) U skladu s odredbama članka 21. Uredbe (EU) br. 1095/2010, ESMA ima pravo sudjelovati u neposrednom nadzoru koji se provodi u skladu s odredbama poglavlja V. ove glave kada nadzor zajednički provode Agencija i druga nadležna tijela.
(9) Dostavljanje i razmjena informacija između Agencije i nadležnih tijela drugih država članica, ESMA-e i ESRB-a ne smatra se kršenjem obveze čuvanja povjerljivih podataka iz odredbe članka 452. ovoga Zakona, pod uvjetom poštivanja ograničenja koja se odnose na informacije koje su usko vezane uz društva i učinke na treće zemlje predviđene Uredbom (EU) br. 1095/2010 i Uredbom (EU) br. 1092/2010, a Agencija, nadležna tijela drugih država članica, ESMA i ESRB dužni su čuvati primljene podatke kao povjerljive u skladu s člankom 452. ovoga Zakona.
(10) Kod primjene ovoga članka koriste se regulatorni tehnički standardi koje, vodeći računa o tehničkim dostignućima na financijskim tržištima, izrađuje ESMA i donosi Europska komisija u skladu s člankom 22. stavkom 4. Direktive 2003/71/EZ i njezinih izmjena i dopuna, a radi definiranja informacija koje se razmjenjuju i prenose u skladu s ovim člankom.
(11) Kod primjene ovoga članka koriste se provedbeni tehnički standardi koje je, vodeći računa o tehničkim dostignućima na financijskim tržištima, ESMA ovlaštena izraditi, a Europska komisija donijeti u skladu s člankom 22. stavkom 4. Direktive 2003/71/EZ i njezinih izmjena i dopuna, a radi utvrđivanja standardnih obrazaca, modela i postupaka za suradnju i razmjenu informacija između nadležnih tijela država članica i europskih nadzornih tijela.
Odbijanje suradnje
Članak 454.
(1) Kada nadležno tijelo države članice odbije suradnju s Agencijom ili u razumnom roku ne postupi po njezinom zahtjevu za dostavom informacija iz članka 453. ovoga Zakona, Agencija može o istome izvijestiti ESMA-u, pri čemu se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 399. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona.
(2) Agencija može odbiti zahtjev nadležnog tijela druge države članice za suradnjom ili za razmjenom informacija iz članka 453. ovoga Zakona, pri čemu se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 399. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona.
GLAVA II.
OBJAVLJIVANJE INFORMACIJA O IZDAVATELJIMA ČIJI SU VRIJEDNOSNI PAPIRI UVRŠTENI NA UREĐENO TRŽIŠTE
POGLAVLJE I.
OPĆE ODREDBE
Pojmovi
Članak 455.
Pojedini pojmovi, u smislu ove glave, imaju sljedeće značenje:
1. izdavatelj je fizička osoba ili pravni subjekt reguliran privatnim ili javnim pravom, uključujući i državu, čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, pri čemu je izdavatelj u slučaju potvrda o deponiranim vrijednosnim papirima uvrštenih na uređeno tržište, izdavatelj vrijednosnih papira na temelju kojih su izdane potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima, neovisno o tome jesu li ti vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište ili nisu
2. vrijednosni papiri su sve vrste prenosivih vrijednosnih papira iz članka 3. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, osim instrumenata tržišta novca s rokom dospijeća kraćim od dvanaest mjeseci, i na koje se može primijeniti mjerodavno pravo
3. dužnički vrijednosni papiri su obveznice i ostali oblici prenosivih sekuritiziranih dugova, osim vrijednosnih papira koji su istovjetni dionicama i vrijednosnih papira koji, ako ih se zamijeni ili ako se iskoriste prava koja oni daju, daju pravo na stjecanje dionica ili vrijednosnih papira istovjetnih dionicama
4. vrijednosni papiri izdani stalno ili ponavljajuće su dužnički vrijednosni papiri istog izdavatelja koji se izdaju stalno ili najmanje dva zasebna izdanja vrijednosnih papira slične vrste i/ili roda
5. propisane informacije su sve informacije koje je izdavatelj, ili druga osoba koja je tražila uvrštenje vrijednosnih papira izdavatelja na uređeno tržište bez njegove suglasnosti, obvezan objavljivati javnosti u skladu s:
a) odredbama ove glave
b) člancima 17. i 19. Uredbe (EU) br. 596/2014 i
c) propisima matične države članice izdavatelja koji su usvojeni u skladu s člankom 3. stavkom 1. Direktive 2004/109/EZ
6. društvo za upravljanje je društvo za upravljanje određeno propisom koji uređuje osnivanje i rad otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom
7. elektronička sredstva su elektronička oprema namijenjena za obradu (uključujući i digitalno sažimanje), pohranu i prijenos podataka, upotrebom žice, radija, optičke tehnologije ili drugih elektromagnetskih sredstava
8. formalni sporazum je sporazum koji je prema mjerodavnom pravu obvezujući
9. pravni subjekt uključuje i registrirana poslovna udruženja bez pravne osobnosti i zaklade
10. relevantni okvir za financijsko izvještavanje je bilo koji od sljedećih okvira, ovisno o tome koji okvir je izdavatelj obvezan primjenjivati: Međunarodni standardi financijskog izvještavanja (MSFI) usvojeni u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. srpnja 2002. o primjeni međunarodnih računovodstvenih standarda ili nacionalna općeprihvaćena računovodstvena načela (GAAP) koja se upotrebljavaju u Europskoj uniji u skladu s relevantnim nacionalnim računovodstvenim propisima odnosno u skladu s propisima kojima se u pravni poredak države članice u kojoj izdavatelj ima sjedište prenose odredbe Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ ili računovodstveni standardi trećih zemalja koji se smatraju istovjetnima MSFI-jevima u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 1596/2007 od 21. prosinca 2007. o uspostavi mehanizma za utvrđivanje istovjetnosti računovodstvenih standarda koje primjenjuju izdavatelji vrijednosnih papira iz trećih zemalja u skladu s direktivama 2003/71/EZ i 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, ovisno o tome koji standardi se primjenjuje na pojedinog izdavatelja
11. Direktiva 2013/34/EU je Direktiva 2013/34/EU Europskog parlamenta i vijeća od 26. lipnja 2013. o godišnjim financijskim izvještajima, konsolidiranim financijskim izvještajima i povezanim izvješćima za određene vrste poduzeća, o izmjeni Direktive 2006/43/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i o stavljanju izvan snage direktiva Vijeća 78/660/EEZ i 83/349/EEZ
12. Uredba (EZ) br. 1606/2002 je Uredba (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. srpnja 2002. o primjeni međunarodnih računovodstvenih standarda
13. Delegirana Uredba Komisije (EU) 2016/1052 оd 8. ožujka 2016. o dopuni Uredbe (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za uvjete primjenjive na programe otkupa i stabilizacijske mjere (u daljnjem tekstu: Delegirana Uredba Komisije (EU) 2016/1052).
Kalendar trgovinskih dana
Članak 456.
(1) U smislu ove glave, trgovinski dani su dani trgovanja uređenog tržišta matične države članice izdavatelja.
(2) Agencija je obvezna na svojoj mrežnoj stranici objaviti kalendar trgovinskih dana svakog uređenog tržišta u Republici Hrvatskoj.
Kontrolirano društvo
Članak 457.
(1) U smislu ove glave, kontrolirano društvo je pravni subjekt:
1. u kojem fizička osoba ili drugi pravni subjekt ima većinu glasačkih prava
2. u kojem je fizička osoba ili drugi pravni subjekt dioničar ili član te u kojem istovremeno ima pravo imenovati ili opozvati većinu članova upravnog, upravljačkog ili nadzornog organa
3. u kojem je fizička osoba ili drugi pravni subjekt dioničar ili član te u kojem samostalno kontrolira većinu glasačkih prava dioničara ili članova na temelju sporazuma sklopljenog s drugim dioničarima ili članovima toga pravnog subjekta ili
4. nad kojim fizička osoba ili drugi pravni subjekt može ostvarivati ili ostvaruje prevladavajući utjecaj ili kontrolu.
(2) Fizička osoba ili drugi pravni subjekt iz stavka 1. ovoga članka je vladajuća osoba.
(3) U slučaju iz stavka 1. točke 2. ovoga članka, prava vladajuće osobe u vezi s glasanjem, imenovanjem ili opozivom uključuju i prava bilo kojeg drugog kontroliranog društva vladajuće osobe, te prava onih fizičkih osoba ili pravnih subjekata koje djeluju u svoje ime, ali za račun vladajuće osobe ili nekog kontroliranog društva vladajuće osobe.
Izuzeća od primjene ove glave
Članak 458.
(1) Odredbe ove glave ne primjenjuju se kod udjela koje izdaje subjekt za zajednička ulaganja koji nije zatvorenog tipa, niti kod stjecanja ili otpuštanja udjela u takvom subjektu.
(2) U smislu ove glave, subjekt za zajednička ulaganja koji nije zatvorenog tipa je subjekt:
1. čija je svrha i cilj zajedničko ulaganje kapitala prikupljenog od javnosti, i koji posluje prema načelu razdiobe rizika i
2. čiji se udjeli, na zahtjev imatelja tih udjela, neposredno ili posredno, otkupljuju ili isplaćuju, iz imovine tog subjekta.
(3) U smislu ove glave, udjeli u subjektu za zajednička ulaganja jesu vrijednosni papiri koje izdaje subjekt za zajednička ulaganja i na temelju kojih imatelj udjela ima pravo nad imovinom tog subjekta.
Primjena ove glave
Članak 459.
(1) Odredbe ove glave primjenjuju se kod izdavatelja kojem je Republika Hrvatska matična država članica.
(2) Odredbe članaka 494. do 497. ovoga Zakona primjenjuju se i kod izdavatelja kojem je Republika Hrvatska država članica domaćin, a čiji su vrijednosni papiri uvršteni samo na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj.
(3) Izdavatelj iz stavka 2. ovoga članka, obvezan je u skladu s člancima 494. do 497. ovoga Zakona, objavljivati javnosti sve informacije koje je obvezan objavljivati prema propisima matične države članice izdavatelja kojima su propisane obveze objavljivanja javnosti o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište, u sadržaju i rokovima kako je propisano nacionalnim propisom njegove matične države članice.
Određivanje matične države članice izdavatelja
Članak 460.
(1) Matična država članica izdavatelja, u smislu ove glave, je:
1. za izdavatelja dionica i izdavatelja dužničkih vrijednosnih papira koji su izdani u nominalnoj vrijednosti po jedinici u iznosu manjem od 1.000 eura u kunskoj protuvrijednosti na dan izdanja, odnosno u drugoj valuti u iznosu koji na dan izdanja predstavlja protuvrijednost manju od 1.000 eura u kunskoj protuvrijednosti:
a) za izdavatelja koji ima sjedište u državi članici, država članica u kojoj izdavatelj ima sjedište
b) za izdavatelja koji ima sjedište u trećoj zemlji, država članica koju je izdavatelj izabrao između država članica na čija uređena tržišta su uvršteni njegovi vrijednosni papiri
2. za izdavatelja čiji vrijednosni papiri nisu navedeni u točki 1. ovoga stavka, država članica koju je izdavatelj izabrao između država članica na čija uređena tržišta su uvršteni njegovi vrijednosni papiri i, ako je primjenjivo, države članice u kojoj izdavatelj ima sjedište
3. za izdavatelja čiji vrijednosni papiri više nisu uvršteni na uređeno tržište u njegovoj matičnoj državi članici izabranoj u skladu s točkom 1. podtočkom b) ili točkom 2. ovoga stavka, nego su uvršteni na uređeno tržište u jednoj ili više drugih država članica, država članica koju je izdavatelj izabrao između država članica na čija uređena tržišta su uvršteni njegovi vrijednosni papiri i, ako je primjenjivo, države članice u kojoj izdavatelj ima sjedište.
(2) Izbor matične države članice u skladu sa stavkom 1. točkom 1. podtočkom b) ovoga članka ostaje valjan osim ako izdavatelj izabere drugu matičnu državu članicu u skladu sa stavkom 1. točkom 3. ovoga članka i objavi javnosti njezin izbor u skladu sa stavkom 4. ovoga članka.
(3) Izdavatelj iz stavka 1. točke 2. ovoga članka može za matičnu državu članicu izabrati samo jednu državu članicu. Izbor matične države članice ostaje valjan najmanje tri godine osim ako vrijednosni papiri izdavatelja više nisu uvršteni niti na jedno uređeno tržište u državama članicama ili ako se tijekom razdoblja od tri godine počne primjenjivati stavak 1. točke 1. i 3. ovoga članka.
(4) Izdavatelj je obvezan informaciju o svojoj matičnoj državi članici objaviti javnosti u skladu s člancima 494. do 497. ovoga Zakona te o njoj obavijestiti nadležno tijelo države članice u kojoj ima sjedište, ako je primjenjivo, Agenciju ako je Republika Hrvatska matična država članica i nadležna tijela svih država članica domaćina.
(5) Ako izdavatelj u roku od tri mjeseca od dana kada su vrijednosni papiri izdavatelja prvi put uvršteni na uređeno tržište ne objavi javnosti o svojoj matičnoj državi članici izabranoj u skladu sa stavkom 1. točkom 1. podtočkom b) ili stavkom 1. točkom 2. ovoga članka, matična država članica izdavatelja je država članica na čije uređeno tržište su uvršteni vrijednosni papiri izdavatelja. Ako su vrijednosni papiri izdavatelja uvršteni na uređena tržišta u više država članica, ove države članice bit će matične države članice izdavatelja dok izdavatelj ne izabere jednu matičnu državu članicu i ne objavi javnosti njezin izbor u skladu sa stavkom 4. ovoga članka.
Određivanje države članice domaćina izdavatelja
Članak 461.
Država članica domaćin izdavatelja je država članica na čije uređeno tržište su uvršteni vrijednosni papiri izdavatelja, a koja je različita od matične države članice izdavatelja.
POGLAVLJE II.
OBVEZE IZDAVATELJA
ODJELJAK 1.
Izvještaji izdavatelja
Godišnji izvještaj
Članak 462.
(1) Izdavatelj vrijednosnih papira obvezan je sastaviti godišnji izvještaj iz stavka 2. ovoga članka, objaviti ga javnosti najkasnije u roku od četiri mjeseca od proteka poslovne godine te osigurati da isti bude dostupan javnosti najmanje deset godina od dana objavljivanja javnosti.
(2) Godišnji izvještaj mora sadržavati:
1. revidirane godišnje financijske izvještaje
2. godišnje izvješće (izvještaj rukovodstva)
3. izjavu osoba u izdavatelju odgovornih za sastavljanje godišnjeg izvještaja, navodeći njihova imena, prezimena, radno mjesto i dužnosti u izdavatelju, da prema njihovom najboljem saznanju, godišnji financijski izvještaji, sastavljeni uz primjenu odgovarajućih standarda financijskog izvještavanja, daju objektivan prikaz imovine i obveza, financijskog položaja, dobiti ili gubitka izdavatelja i društava uključenih u konsolidaciju kao cjeline, i da izvještaj rukovodstva sadrži objektivan prikaz razvoja i rezultata poslovanja i položaja izdavatelja i društava uključenih u konsolidaciju kao cjeline, uz opis najznačajnijih rizika i neizvjesnosti kojima su izloženi.
(3) Zajedno s godišnjim izvještajem iz stavka 2. ovoga članka, izdavatelj je obvezan na način i u roku iz stavka 1. ovoga članka, objaviti javnosti u cijelosti i revizorsko izvješće kojeg su potpisale osobe odgovorne za reviziju godišnjih financijskih izvještaja izdavatelja.
(4) Na izdavatelja koji je obvezan sastavljati konsolidirane izvještaje, na odgovarajući način primjenjuju se odredbe stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka.
(5) Godišnji izvještaj iz stavka 2. ovoga članka izrađuje se u skladu s regulatornim tehničkim standardima koje izrađuje ESMA i usvaja Europska komisija i kojima se određuje jedinstveni elektronički format za izvješćivanje, počevši od 1. siječnja 2020., pod uvjetom da su regulatorni tehnički standardi usvojeni.
(6) Agencija će provedbenim propisom detaljnije urediti primjenu regulatornih tehničkih standarda iz stavka 5. ovoga članka, ako je primjenjivo.
Godišnji izvještaj izdavatelja koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj
Članak 463.
(1) Za izdavatelja koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj, izvještaji iz članka 462. stavka 2. točaka 1. i 2. ovoga Zakona jesu izvještaji koje izdavatelj sastavlja u skladu s propisima Republike Hrvatske koji uređuju osnivanje i poslovanje trgovačkih društava te računovodstvo poduzetnika i primjenu standarda financijskog izvještavanja.
(2) Zajedno s godišnjim izvještajem iz članka 462. stavka 2. ovoga Zakona i revizorskim izvješćem iz članka 462. stavka 3. ovoga Zakona, izdavatelj je obvezan objaviti javnosti u cijelosti i odluku nadležnog organa izdavatelja o utvrđenju godišnjih financijskih izvještaja te prijedlog odluke o upotrebi dobiti ili pokriću gubitka, ako iste nisu sastavni dio godišnjeg izvještaja.
(3) Ako godišnje financijske izvještaje iz članka 462. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona u roku iz članka 462. stavka 1. ovoga Zakona ne utvrdi nadležni organ izdavatelja, izdavatelj ih je obvezan objaviti javnosti u roku iz članka 462. stavka 1. ovoga Zakona uz naznaku da na iste nije dana suglasnost nadležnog organa izdavatelja.
(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, izdavatelj je obvezan u roku od tri dana od dana davanja suglasnosti nadležnog organa izdavatelja na godišnje financijske izvještaje, objaviti javnosti utvrđene godišnje financijske izvještaje i odluku nadležnog organa izdavatelja o utvrđenju godišnjih financijskih izvještaja. Ako je nadležni organ izdavatelja utvrdio godišnje financijske izvještaje u cijelosti u sadržaju u kojem su oni prethodno objavljeni javnosti u skladu s člankom 462. stavkom 1. ovoga Zakona, smatra se da je izdavatelj utvrđene godišnje financijske izvještaje objavio javnosti ako u roku od tri dana od dana utvrđenja godišnjih financijskih izvještaja objavi javnosti da je godišnje financijske izvještaje objavljene javnosti u skladu s člankom 462. stavkom 1. ovoga Zakona u cijelosti u istom sadržaju utvrdio nadležni organ izdavatelja.
Godišnji izvještaj izdavatelja koji ima sjedište izvan Republike Hrvatske
Članak 464.
(1) Izdavatelj vrijednosnih papira koji ima sjedište izvan Republike Hrvatske u drugoj državi članici, obvezan je izvještaje iz članka 462. stavka 2. točaka 1. i 2. ovoga Zakona sastavljati prema sljedećim zahtjevima, odnosno u skladu s propisima kojima se u pravni poredak države članice u kojoj izdavatelj ima sjedište prenose sljedeće odredbe Direktive 2013/34/EU, ako je primjenjivo:
1. ako je izdavatelj prema Direktivi 2013/34/EU obvezan sastavljati konsolidirane financijske izvještaje, njegovi revidirani godišnji financijski izvještaji uključuju te konsolidirane godišnje financijske izvještaje sastavljene u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002 i godišnje financijske izvještaje matičnog društva sastavljene u skladu s propisima države članice u kojoj matično društvo ima sjedište
2. ako izdavatelj nije obvezan sastavljati konsolidirane financijske izvještaje, njegovi revidirani godišnji financijski izvještaji uključuju godišnje financijske izvještaje sastavljene u skladu s propisima države članice u kojoj izdavatelj ima sjedište
3. revizija godišnjih financijskih izvještaja izdavatelja obavlja se u skladu s člankom 34. stavkom 1. i člankom 35. Direktive 2013/34/EU, a konsolidiranih godišnjih financijskih izvještaja izdavatelja u skladu s člankom 34. stavcima 1. i 2. i člankom 35. Direktive 2013/34/EU
4. izvještaj rukovodstva sastavlja se u skladu s člankom 19. Direktive 2013/34/EU ako izdavatelj nije obvezan sastavljati konsolidirane financijske izvještaje, i u skladu s člancima 19. i 29. Direktive 2013/34/EU ako je izdavatelj obvezan sastavljati konsolidirane financijske izvještaje.
(2) Izdavatelj vrijednosnih papira koji ima sjedište u trećoj zemlji, obvezan je izvještaje iz članka 462. stavka 2. točaka 1. i 2. ovoga Zakona sastavljati primjenjujući na odgovarajući način stavak 1. ovoga članka.
Polugodišnji izvještaj
Članak 465.
(1) Izdavatelj dionica ili dužničkih vrijednosnih papira obvezan je sastaviti polugodišnji izvještaj iz stavka 2. ovoga članka za prvih šest mjeseci poslovne godine, objaviti ga javnosti što je prije moguće, a najkasnije u roku od tri mjeseca od proteka polugodišta te osigurati da isti bude dostupan javnosti najmanje deset godina od dana objavljivanja javnosti.
(2) Polugodišnji izvještaj mora sadržavati:
1. polugodišnje financijske izvještaje
2. međuizvještaj rukovodstva
3. izjavu osoba u izdavatelju odgovornih za sastavljanje polugodišnjeg izvještaja, navodeći njihova imena, prezimena, radno mjesto i dužnosti u izdavatelju, da prema njihovom najboljem saznanju, polugodišnji financijski izvještaji, sastavljeni uz primjenu odgovarajućih standarda financijskog izvještavanja, daju istinit i objektivan prikaz imovine i obveza, financijskog položaja, dobiti ili gubitka izdavatelja i društava uključenih u konsolidaciju kao cjeline, i da međuizvještaj rukovodstva sadrži objektivan prikaz razvoja i rezultata poslovanja i položaja izdavatelja i društava uključenih u konsolidaciju kao cjeline, uz opis najznačajnijih rizika i neizvjesnosti kojima su izloženi.
(3) Ako su polugodišnji financijski izvještaji iz stavka 2. točke 1. ovoga članka revidirani ili je obavljen revizijski uvid, izdavatelj je obvezan na način i u roku iz stavka 1. ovoga članka objaviti javnosti u cijelosti i revizorsko izvješće, odnosno izvješće o revizijskom uvidu. Ako polugodišnji financijski izvještaji iz stavka 2. točke 1. ovoga članka nisu revidirani ili nije obavljen revizijski uvid, izdavatelj je obvezan o tome dati izjavu u svom polugodišnjem izvještaju.
(4) Na izdavatelja koji je obvezan sastavljati konsolidirane izvještaje, na odgovarajući način primjenjuju se odredbe stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka.
Polugodišnji izvještaj izdavatelja koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj
Članak 466.
Izdavatelj dionica ili dužničkih vrijednosnih papira koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj, obvezan je izvještaje iz članka 465. stavka 2. točaka 1. i 2. ovoga Zakona sastavljati primjenjujući na odgovarajući način članak 463. stavak 1. ovoga Zakona.
Polugodišnji izvještaj izdavatelja koji ima sjedište izvan Republike Hrvatske
Članak 467.
(1) Izdavatelj dionica ili dužničkih vrijednosnih papira koji ima sjedište izvan Republike Hrvatske u drugoj državi članici, obvezan je izvještaje iz članka 465. stavka 2. točaka 1. i 2. ovoga Zakona sastavljati prema sljedećim zahtjevima:
1. ako je izdavatelj obvezan sastavljati konsolidirane financijske izvještaje, njegovi polugodišnji financijski izvještaji sastavljaju se u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardom za razdoblja tijekom godine usvojenom u skladu s postupkom predviđenim u članku 6. Uredbe (EZ) br. 1606/2002
2. ako izdavatelj nije obvezan sastavljati konsolidirane financijske izvještaje, njegovi polugodišnji financijski izvještaji uključuju najmanje skraćenu bilancu, skraćeni račun dobiti i gubitka te bilješke uz navedene izvještaje, pri čemu je izdavatelj obvezan primijeniti ista načela priznavanja i mjerenja koje je primijenio kod sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja
3. međuizvještaj rukovodstva uključuje najmanje naznaku značajnih događaja koji su se dogodili u prvih šest mjeseci poslovne godine i njihov utjecaj na polugodišnje financijske izvještaje, uz opis najznačajnijih rizika i neizvjesnosti za preostalih šest mjeseci poslovne godine
4. međuizvještaj rukovodstva izdavatelja dionica uključuje najmanje i sljedeće podatke u vezi sa značajnim transakcijama između povezanih osoba:
a) transakcije između povezanih osoba koje su se dogodile u prvih šest mjeseci tekuće poslovne godine i koje su u tom razdoblju značajno utjecale na financijski položaj ili rezultat izdavatelja, te promjene u transakcijama između povezanih osoba navedenim u posljednjim godišnjim financijskim izvještajima izdavatelja koje bi mogle značajno utjecati na financijski položaj ili rezultat izdavatelja u prvih šest mjeseci tekuće poslovne godine, ako je izdavatelj dionica obvezan sastavljati konsolidirane financijske izvještaje ili
b) transakcije između povezanih osoba kako je propisano člankom 2. točkom 3. i člankom 17. stavkom 1. točkom (r) Direktive 2013/34/EU, odnosno propisima države članice kojima se u njezin pravni poredak prenose odredbe članka 2. točke 3. i članka 17. stavka 1. točke (r) Direktive 2013/34/EU, ako izdavatelj dionica nije obvezan sastavljati konsolidirane financijske izvještaje.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako izdavatelj izvještaje iz članka 465. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona ne sastavlja u skladu s međunarodnim računovodstvenim standardom za razdoblja tijekom godine usvojenom u skladu s postupkom predviđenim u članku 6. Uredbe (EZ) br. 1606/2002, obvezan ih je sastavljati prema sljedećim zahtjevima:
1. skraćena bilanca i skraćeni račun dobiti i gubitka sadržavaju najviše naslove, podnaslove i stavke, jednake onima iz posljednjih godišnjih financijskih izvještaja izdavatelja; dodatne stavke moguće je uključiti jedino ako bi zbog njihovog izostavljanja polugodišnji financijski izvještaji navodili na pogrešan zaključak o imovini i obvezama, financijskom položaju, dobiti ili gubitku izdavatelja
2. skraćena bilanca na kraju prvih šest mjeseci tekuće poslovne godine sadrži usporedni prikaz podataka s podacima iz bilance za prethodnu poslovnu godinu
3. skraćeni račun dobiti i gubitka za prvih šest mjeseci tekuće poslovne godine sadrži usporedni prikaz podataka s podacima za isto razdoblje prethodne poslovne godine
4. bilješke uz navedene izvještaje uključuju:
a) dovoljno podataka kako bi se osiguralo da se polugodišnji financijski izvještaji izdavatelja mogu usporediti s godišnjim financijskim izvještajima izdavatelja i
b) dovoljno podataka i obrazloženja kako bi se osiguralo da korisnik na ispravan način razumije značajne promjene u iznosima i napredak u odnosnom razdoblju, a koji su utjecali na bilancu i račun dobiti i gubitka izdavatelja.
(3) Izdavatelj dionica ili dužničkih vrijednosnih papira koji ima sjedište izvan Republike Hrvatske u trećoj zemlji, obvezan je izvještaje iz članka 465. stavka 2. točaka 1. i 2. ovoga Zakona sastavljati primjenjujući na odgovarajući način stavke 1. i 2. ovoga članka.
Tromjesečni izvještaj
Članak 468.
(1) Izdavatelj dionica koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj i čije su dionice uvrštene na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj obvezan je sastaviti i objaviti javnosti tromjesečni izvještaj za prvo, drugo i treće tromjesečje, što je prije moguće, a najkasnije u roku od jednog mjeseca od proteka odnosnog tromjesečja i tromjesečni izvještaj za četvrto tromjesečje, što je prije moguće, a najkasnije u roku od dva mjeseca od proteka četvrtog tromjesečja te osigurati da tromjesečni izvještaj bude dostupan javnosti najmanje pet godina od dana objavljivanja javnosti.
(2) Tromjesečni izvještaj mora sadržavati:
1. tromjesečne financijske izvještaje
2. međuizvještaj rukovodstva
3. izjavu osoba u izdavatelju odgovornih za sastavljanje tromjesečnog izvještaja, navodeći njihova imena, prezimena, radno mjesto i dužnosti u izdavatelju, da prema njihovom najboljem saznanju, tromjesečni financijski izvještaji, sastavljeni uz primjenu odgovarajućih standarda financijskog izvještavanja, daju istinit i objektivan prikaz imovine i obveza, financijskog položaja, dobiti ili gubitka izdavatelja i društava uključenih u konsolidaciju kao cjeline, i da međuizvještaj rukovodstva sadrži objektivan prikaz razvoja i rezultata poslovanja i položaja izdavatelja i društava uključenih u konsolidaciju kao cjeline, uz opis najznačajnijih rizika i neizvjesnosti kojima su izloženi.
(3) Na izdavatelja iz stavka 1. ovoga članka koji je obvezan sastavljati konsolidirane izvještaje, na odgovarajući način primjenjuju se odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka.
(4) Izdavatelj iz stavka 1. ovoga članka obvezan je izvještaje iz stavka 2. točaka 1. i 2. ovoga članka sastavljati primjenjujući na odgovarajući način članak 466. ovoga Zakona.
(5) Izdavatelj dionica koji ima sjedište izvan Republike Hrvatske u drugoj državi članici ili trećoj zemlji i čije dionice su uvrštene na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj obvezan je sastaviti i objaviti javnosti tromjesečne izvještaje ili izjavu rukovodstva, ako je nacionalnim propisom države članice ili treće zemlje u kojoj izdavatelj ima sjedište propisana obveza sastavljanja i objave tromjesečnih izvještaja ili izjave rukovodstava, u sadržaju i u rokovima kako je propisano odnosnim nacionalnim propisom.
Izvještaj o plaćanjima javnom sektoru
Članak 469.
(1) Izdavatelj koji obavlja djelatnost rudarstva i vađenja ili djelatnost sječe primarnih šuma obvezan je svake godine sastaviti na konsolidiranoj osnovi izvještaj o plaćanjima javnom sektoru, objaviti ga javnosti najkasnije u roku od šest mjeseci od proteka poslovne godine te osigurati da isti bude dostupan javnosti najmanje deset godina od dana objavljivanja javnosti.
(2) Izdavatelj koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj obvezan je izvještaj iz stavka 1. ovoga članka sastavljati u skladu s propisima Republike Hrvatske koji uređuju računovodstvo poduzetnika i primjenu standarda financijskog izvještavanja.
(3) Izdavatelj iz članka 41. stavaka 1. i 2. Direktive 2013/34/EU koji ima sjedište izvan Republike Hrvatske u drugoj državi članici ili trećoj zemlji, obvezan je izvještaj iz stavka 1. ovoga članka sastavljati u skladu s poglavljem 10. Direktive 2013/34/EU, odnosno propisima države članice u kojoj izdavatelj ima sjedište kojima se u njezin pravni poredak prenose odredbe poglavlja 10. Direktive 2013/34/EU.
Ovlasti Agencije u pogledu izvještaja izdavatelja
Članak 470.
Agencija će za izdavatelje vrijednosnih papira sa sjedištem u Republici Hrvatskoj provedbenim propisom detaljnije propisati sadržaj i strukturu godišnjih, polugodišnjih i tromjesečnih izvještaja izdavatelja te oblik i način njihovog dostavljanja Agenciji.
Izuzeća od sastavljanja izvještaja
Članak 471.
(1) Odredbe članaka 462. do 468. ovoga Zakona ne primjenjuju se na sljedeće izdavatelje:
1. državu i njezine jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
2. javno međunarodno tijelo čiji član je najmanje jedna država članica
3. Europsku središnju banku i središnje banke država članica
4. Europski fond za financijsku stabilnost (EFSF) koji je osnovan EFSF okvirnim sporazumom i bilo koji drugi mehanizam osnovan s ciljem očuvanja financijske stabilnosti europske monetarne unije pružajući privremenu financijsku pomoć državama članicama čija je valuta euro
5. izdavatelja isključivo dužničkih vrijednosnih papira koji su uvršteni na uređeno tržište i koji su izdani u nominalnoj vrijednosti po jedinici u iznosu od najmanje 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, odnosno u drugoj valuti u iznosu koji na dan izdanja predstavlja protuvrijednost od najmanje 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti
6. iznimno od točke 5. ovoga stavka, i na izdavatelja isključivo dužničkih vrijednosnih papira koji su izdani u nominalnoj vrijednosti po jedinici u iznosu od najmanje 50.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, odnosno u drugoj valuti u iznosu koji na dan izdanja predstavlja protuvrijednost od najmanje 50.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, ako su ovi dužnički vrijednosni papiri na uređeno tržište u državi članici uvršteni prije 31. prosinca 2010., dokle god su ti dužnički vrijednosni papiri u opticaju.
(2) Odredbe članaka 465. do 468. ovoga Zakona ne primjenjuju se na sljedeće izdavatelje:
1. kreditnu instituciju čije dionice nisu uvrštene na uređeno tržište, a koja je, stalno i ponavljajuće, jedino izdavala dužničke vrijednosne papire, pod uvjetom da ukupni nominalni iznos svih tih dužničkih vrijednosnih papira ostane ispod iznosa od 100.000.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, odnosno u drugoj valuti u iznosu koji predstavlja protuvrijednost od 100.000.000 eura u kunskoj protuvrijednosti i da nije objavila prospekt u skladu s propisima kojima se u pravni poredak nadležne države članice prenose odredbe Direktive 2003/71/EZ
2. izdavatelja koji već postoji na uređenom tržištu na dan stupanja na snagu Direktive 2003/71/EZ i koji isključivo izdaje dužničke vrijednosne papire za koje bezuvjetno i neopozivo jamči Republika Hrvatska ili neka njezina jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
ODJELJAK 2.
Ostale obveze izdavatelja
Informacija u vezi sa zaprimljenom obavijesti o promjenama u glasačkim pravima
Članak 472.
Izdavatelj dionica koji zaprimi obavijest iz članka 482. stavka 1. ovoga Zakona, obvezan je podatke sadržane u zaprimljenoj obavijesti objaviti javnosti bez odgode, a najkasnije u roku od dva trgovinska dana od dana zaprimanja.
Informacija o promjeni broja dionica s pravom glasa i broja glasačkih prava
Članak 473.
Izdavatelj dionica obvezan je što je prije moguće, a najkasnije na kraju kalendarskog mjeseca u kojem je došlo do promjene broja dionica s pravom glasa na koje je podijeljen temeljni kapital ili promjene broja glasačkih prava iz izdanih dionica, objaviti javnosti informaciju o nastalim promjenama, novom ukupnom broju dionica s pravom glasa i temeljnom kapitalu izdavatelja.
Informacija o stjecanju i otpuštanju vlastitih dionica
Članak 474.
(1) Izdavatelj dionica koji stekne ili otpusti vlastite dionice, bilo neposredno bilo putem osobe koja djeluje u svoje ime, a za račun izdavatelja, obvezan je što je prije moguće, a najkasnije u roku od dva trgovinska dana od dana stjecanja ili otpuštanja vlastitih dionica, objaviti javnosti broj vlastitih dionica (u apsolutnom i relativnom iznosu) koje drži nakon svakog stjecanja ili otpuštanja vlastitih dionica.
(2) U smislu stavka 1. ovoga članka, postotak vlastitih dionica koji drži izdavatelj izračunava se u odnosu na sve dionice izdavatelja izdane s pravom glasa.
(3) Neovisno o obvezi iz stavka 1. ovoga članka, izdavatelj dionica obvezan je najmanje jedanput godišnje, a najkasnije u roku od četiri mjeseca od proteka poslovne godine, objaviti javnosti informaciju u vezi s vlastitim dionicama koja mora sadržavati sljedeće podatke:
1. broj vlastitih dionica (u apsolutnom i relativnom iznosu) koje izdavatelj drži, bilo neposredno bilo putem osobe koja djeluje u svoje ime, a za račun izdavatelja, na dan objavljivanja javnosti
2. razlog stjecanja i držanja vlastitih dionica
3. podatak o tome jesu li vlastite dionice stjecane na temelju ovlasti i pod uvjetima koje je odredila glavna skupština izdavatelja
4. podatak postoji li u izdavatelju program otkupa vlastitih dionica, uz upućivanje na isti, ako je primjenjivo i
5. podatak postoji li u izdavatelju program radničkog dioničarstva.
Informacija o promjeni u vezi s pravima iz izdanih vrijednosnih papira
Članak 475.
(1) Izdavatelj dionica obvezan je bez odgode objaviti javnosti svaku promjenu u vezi s pravima iz različitih rodova izdanih dionica, uključujući i promjene u pravima iz izvedenih vrijednosnih papira koje je izdao izdavatelj i koje daju pravo na stjecanje dionica tog izdavatelja.
(2) Izdavatelj vrijednosnih papira koji nisu dionice, obvezan je bez odgode objaviti javnosti svaku promjenu u vezi s pravima imatelja tih izdanih vrijednosnih papira, uključujući i promjene uvjeta tih vrijednosnih papira koji mogu posredno utjecati na odnosna prava, i koji su nastali posebice zbog promjene uvjeta zaduženja ili kamatnih stopa.
Informacije dioničarima
Članak 476.
(1) Izdavatelj dionica obvezan je osigurati jednako postupanje prema svim dioničarima za dionice koje su u istom položaju.
(2) Izdavatelj je obvezan osigurati da su u njegovoj matičnoj državi članici dioničaru dostupna sva sredstva i da su javno dostupne sve informacije potrebne za ostvarivanje njegovih prava, uz očuvanje cjelovitosti tih podataka.
(3) Dioničar ima pravo ostvarivati svoja prava putem opunomoćenika u skladu s pravom države sjedišta izdavatelja.
(4) Izdavatelj je osobito obvezan:
1. osigurati informacije o mjestu i vremenu održavanja skupštine dioničara, dnevnom redu skupštine s obrazloženjem predloženih odluka, ukupnom broju dionica izdanih s pravom glasa, ukupnom broju glasačkih prava, kao i o pravu dioničara za sudjelovanjem na skupštini
2. osigurati svakoj osobi koja ima pravo glasati na skupštini dioničara obrazac punomoći u pisanom obliku ili, pod uvjetima iz stavka 5. ovoga članka, korištenjem elektroničkih sredstava, zajedno s pozivom na skupštinu ili, na zahtjev, nakon objave poziva na skupštinu
3. imenovati financijsku instituciju kao svoga zastupnika preko koje dioničar može ostvarivati svoja financijska prava
4. objaviti obavijesti ili poslati okružnice u vezi s raspodjelom i isplatom dividende te u vezi s izdanjem novih dionica, uključujući informacije o dogovorenim pravima u vezi s raspodjelom, upisom, odustankom ili konverzijom.
(5) Izdavatelj može dioničaru dostavljati informacije korištenjem elektroničkih sredstava, ako je o tome donesena odluka na skupštini dioničara i ako su ispunjeni najmanje sljedeći uvjeti:
1. korištenje elektroničkih sredstava ne smije ovisiti o mjestu prebivališta fizičke osobe, odnosno mjestu sjedišta pravnog subjekta iz članaka 483. i 485. ovoga Zakona
2. postoji odgovarajući postupak identifikacije koji osigurava učinkovito obavještavanje fizičke osobe, odnosno pravnog subjekta iz članaka 483. i 485. ovoga Zakona
3. od fizičke osobe, odnosno pravnog subjekta iz članaka 483. i 485. stavka 1. točaka 1. do 5. ovoga Zakona pisanim putem je zatražen njezin pristanak za dostavljanje informacija korištenjem elektroničkih sredstava, pri čemu se smatra da je dala pristanak ako u razumnom roku ne iskaže protivljenje; fizička osoba, odnosno pravni subjekt iz članaka 483. i 485. stavka 1. točaka 1. do 5. ovoga Zakona ima pravo naknadno, u bilo kojem trenutku, zatražiti dostavljanje informacija pisanim putem
4. izdavatelj je obvezan troškove u vezi s dostavljanjem informacija korištenjem elektroničkih sredstava raspodijeliti u skladu s načelom jednakog postupanja iz stavka 1. ovoga članka.
Informacije imateljima dužničkih vrijednosnih papira
Članak 477.
(1) Izdavatelj dužničkih vrijednosnih papira obvezan je osigurati jednako postupanje prema svim imateljima jednako rangiranih dužničkih vrijednosnih papira u vezi sa svim pravima iz tih vrijednosnih papira.
(2) Izdavatelj je obvezan osigurati da su u njegovoj matičnoj državi članici imatelju dužničkih vrijednosnih papira dostupna sva sredstva i da su javno dostupne sve informacije potrebne za ostvarivanje njegovih prava, uz očuvanje cjelovitosti tih podataka.
(3) Imatelj dužničkih vrijednosnih papira ima pravo ostvarivati svoja prava putem opunomoćenika u skladu s pravom države sjedišta izdavatelja.
(4) Izdavatelj je osobito obvezan:
1. objaviti obavijesti ili poslati okružnice o mjestu i vremenu održavanja skupštine imatelja dužničkih vrijednosnih papira, dnevnom redu skupštine s obrazloženjem predloženih odluka, isplati kamata, ostvarivanju prava na konverziju, zamjenu, upis ili odustanak od tih prava, o isplati, kao i o pravu imatelja dužničkih vrijednosnih papira za sudjelovanjem na skupštini
2. osigurati svakoj osobi koja ima pravo glasati na skupštini imatelja dužničkih vrijednosnih papira obrazac punomoći u pisanom obliku ili, pod uvjetima iz stavka 7. ovoga članka, korištenjem elektroničkih sredstava, zajedno s pozivom na skupštinu ili, na zahtjev, nakon objave poziva na skupštinu
3. imenovati financijsku instituciju kao svoga zastupnika preko koje imatelj dužničkih vrijednosnih papira može ostvarivati svoja financijska prava
4. objaviti najmanje jedanput godišnje, a najkasnije u roku od četiri mjeseca od proteka poslovne godine informaciju o izvršavanju svojih obveza prema imateljima dužničkih vrijednosnih papira preuzetih kod izdanja odnosnih dužničkih vrijednosnih papira.
(5) U slučaju sazivanja skupštine samo za imatelje dužničkih vrijednosnih papira koji su izdani u nominalnoj vrijednosti po jedinici u iznosu od najmanje 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti odnosno u drugoj valuti u iznosu koji na dan izdanja predstavlja protuvrijednost od najmanje 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, izdavatelj može za mjesto održavanja takve skupštine izabrati bilo koju državu članicu u kojoj je imateljima tih dužničkih vrijednosnih papira osigurao dostupnost svim sredstvima i informacijama potrebnim za ostvarivanje njihovih prava.
(6) U slučaju sazivanja skupštine samo za imatelje dužničkih vrijednosnih papira koji su izdani u nominalnoj vrijednosti po jedinici u iznosu od najmanje 50.000 eura u kunskoj protuvrijednosti odnosno u drugoj valuti u iznosu koji na dan izdanja predstavlja protuvrijednost od najmanje 50.000 eura u kunskoj protuvrijednosti i koji su uvršteni na uređeno tržište u državi članici prije 31. prosinca 2010., izdavatelj može, dokle god su ti dužnički vrijednosni papiri u opticaju, za mjesto održavanja takve skupštine izabrati bilo koju državu članicu u kojoj je imateljima tih dužničkih vrijednosnih papira osigurao dostupnost svim sredstvima i informacijama potrebnim za ostvarivanje njihovih prava.
(7) Izdavatelj može imatelju dužničkih vrijednosnih papira dostavljati informacije korištenjem elektroničkih sredstava, ako je o tome donesena odluka na skupštini imatelja dužničkih vrijednosnih papira i ako su ispunjeni najmanje sljedeći uvjeti:
1. korištenje elektroničkih sredstava ne smije ovisiti o mjestu prebivališta, odnosno mjestu sjedišta imatelja dužničkih vrijednosnih papira ili njegovog opunomoćenika
2. postoji odgovarajući postupak identifikacije koji osigurava učinkovito obavještavanje imatelja dužničkih vrijednosnih papira
3. od imatelja dužničkih vrijednosnih papira pisanim putem je zatražen njegov pristanak za dostavljanje informacija korištenjem elektroničkih sredstava, pri čemu se smatra da je dao pristanak ako u razumnom roku ne iskaže protivljenje; imatelj dužničkih vrijednosnih papira ima pravo naknadno, u bilo kojem trenutku, zatražiti dostavljanje informacija pisanim putem
4. izdavatelj je obvezan troškove u vezi s dostavljanjem informacija korištenjem elektroničkih sredstava raspodijeliti u skladu s načelom jednakog postupanja iz stavka 1. ovoga članka.
(8) Obveza iz stavaka 2. do 7. ovoga članka ne primjenjuje se na vrijednosne papire koje izdaje Republika Hrvatska ili njezine jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Dostavljanje podataka Agenciji u vezi s korporativnim upravljanjem
Članak 478.
(1) Izdavatelj sa sjedištem u Republici Hrvatskoj čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj obvezan je na zahtjev Agencije dostavljati podatke koje je obvezan javno objavljivati u skladu s odredbama ovoga Zakona, propisa koji uređuju osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, računovodstvo poduzetnika i primjenu standarda financijskog izvještavanja, reviziju financijskih izvještaja te korporativnog upravljanja.
(2) Agencija je ovlaštena podatke iz stavka 1. ovoga članka obrađivati i javno objavljivati, osim u slučaju ako bi javno objavljivanje moglo ozbiljno utjecati na financijska tržišta ili uzrokovati nerazmjernu štetu izdavatelju.
(3) Stavak 1. ovoga članka ne primjenjuje se na izdavatelja čiji su vrijednosni papira uvršteni na uređeno tržište bez njegove suglasnosti.
(4) Agencija će provedbenim propisom detaljnije propisati podatke iz stavka 1. ovoga članka, te oblik, rokove i način njihovoga dostavljanja Agenciji.
Uspostavljanje učinkovitog procesa upravljanja propisanim informacijama
Članak 479.
(1) Izdavatelj sa sjedištem u Republici Hrvatskoj čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj obvezan je imati primjerene politike i procedure i poduzimati odgovarajuće primjerene mjere kojima osigurava postojanje učinkovitog procesa upravljanja i postupanja s propisanim informacijama.
(2) Stavak 1. ovoga članka ne primjenjuje se na izdavatelja čiji su vrijednosni papira uvršteni na uređeno tržište bez njegove suglasnosti.
(3) Prilikom procjene kada je primjereno da izdavatelj s ciljem uspostavljanja učinkovitog procesa upravljanja propisanim informacijama ima i primjenjuje interne akte kojima uređuje postupanje s propisanim informacijama, izdavatelj u obzir uzima, ali ne isključivo, sljedeće okolnosti:
1. vrstu vrijednosnog papira izdavatelja koji je uvršten na uređeno tržište
2. segment uređenog tržišta na koji je uvršten vrijednosni papir izdavatelja
3. likvidnost vrijednosnog papira izdavatelja koji je uvršten na uređeno tržište
4. veličinu, djelatnost, karakteristike poslovanja i opseg poslovanja izdavatelja
5. vlasničku strukturu izdavatelja
6. makro i mikro organizacijsku strukturu izdavatelja
7. stupanj usklađenosti s kodeksom korporativnog upravljanja koji primjenjuje.
(4) Agencija će provedbenim propisom detaljnije propisati okolnosti iz stavka 3. ovoga članka.
ODJELJAK 3.
Odgovornost za propisane informacije
Odgovornost za propisane informacije
Članak 480.
Izdavatelj, članovi upravnih, upravljačkih i nadzornih organa izdavatelja odgovorni su za izvršenje obveze sastavljanja i objavljivanja javnosti propisanih informacija iz članaka 462., 465., 468., 469. i 475. ovoga Zakona, te solidarno odgovaraju ulagatelju za štetu koju ulagatelj pretrpi radi nepravilnog i/ili nezakonitog izvršenja tih obveza, osim u slučaju kada se dokaže da su prilikom izvršenja istih postupali s pažnjom dobrog stručnjaka.
Odgovornost za propisane informacije ako su vrijednosni papiri izdavatelja uvršteni na uređeno tržište bez njegove suglasnosti
Članak 481.
(1) Ako su vrijednosni papiri izdavatelja uvršteni na uređeno tržište bez njegove suglasnosti, obveze izdavatelja propisane odredbama ove glave umjesto izdavatelja obvezna je u cijelosti izvršiti osoba koja je tražila uvrštenje vrijednosnih papira izdavatelja na uređeno tržište bez njegove suglasnosti.
(2) Osoba koja je tražila uvrštenje vrijednosnih papira izdavatelja na uređeno tržište bez njegove suglasnosti i članovi upravnih, upravljačkih i nadzornih tijela te osobe, ako je primjenjivo, solidarno odgovaraju ulagatelju za štetu koju ulagatelj pretrpi radi nepravilnog i/ili nezakonitog izvršenja obveze objavljivanja javnosti propisanih informacija iz članaka 462., 465., 468., 469. i 475. ovoga Zakona, osim u slučaju kada se dokaže da su prilikom izvršenja istih postupali s pažnjom dobrog stručnjaka.
POGLAVLJE III.
INFORMACIJE O PROMJENAMA U GLASAČKIM PRAVIMA
ODJELJAK 1.
Obavještavanje o promjenama u glasačkim pravima
Obavijest o promjenama u glasačkim pravima
Članak 482.
(1) Fizička osoba ili pravni subjekt koji neposredno ili posredno dosegne, prijeđe ili padne ispod praga od 5%, 10%, 15%, 20%, 25%, 30%, 50% i 75% glasačkih prava u izdavatelju dionica obvezan je o takvom dosezanju, prelasku ili padu ispod praga glasačkih prava dostaviti izdavatelju i Agenciji istovremeno obavijest u sadržaju iz članka 486. ovoga Zakona i u roku iz članka 487. ovoga Zakona.
(2) Obveza iz stavka 1. ovoga članka odnosi se na svako dosezanje, prelazak ili pad ispod propisanih pragova glasačkih prava u izdavatelju dionica koje je posljedica:
1. promjene okolnosti iz članaka 483., 484. i 485. ovoga Zakona i/ili
2. promjene broja dionica s pravom glasa na koje je podijeljen temeljni kapital izdavatelja ili promjene broja glasačkih prava iz tih dionica.
(3) Obveza iz stavka 1. ovoga članka nastaje kada fizička osoba ili pravni subjekt, neposredno ili posredno, dosegne, prijeđe ili padne ispod propisanih pragova glasačkih prava u izdavatelju dionica:
1. po bilo kojoj pojedinačnoj osnovi iz članaka 483., 484. i 485. ovoga Zakona i/ili
2. na ukupnoj osnovi zbrajajući sva glasačka prava koja fizičkoj osobi ili pravnom subjektu neposredno ili posredno pripadaju u slučajevima iz članaka 483., 484. i 485. ovoga Zakona.
(4) U smislu ovoga članka, postotak glasačkih prava izračunava se u odnosu na sve dionice izdavatelja istog roda s pravom glasa, uključujući i vlastite dionice izdavatelja i dionice kod kojih je ostvarivanje glasačkih prava obustavljeno ili ograničeno zakonom ili pravnim poslom, uzimajući pri tome u obzir podatke objavljene javnosti u skladu s člankom 473. ovoga Zakona.
Dionice kao temelj obavještavanja o promjenama u glasačkim pravima
Članak 483.
Obveza iz članka 482. ovoga Zakona odnosi se na svakog dioničara (fizičku osobu ili pravni subjekt reguliranim privatnim ili javnim pravom) kada, neposredno ili posredno, u svoje ime i za svoj račun ili u svoje ime i za račun druge fizičke osobe i/ili pravnog subjekta, drži:
1. dionice s pravom glasa izdavatelja
2. potvrde o deponiranim dionicama izdavatelja.
Financijski instrumenti kao temelj obavještavanja o promjenama u glasačkim pravima
Članak 484.
(1) Obveza iz članka 482. ovoga Zakona odnosi se na svaku fizičku osobu ili pravni subjekt kada, neposredno ili posredno, drži financijske instrumente iz članka 3. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona:
1. koji fizičkoj osobi ili pravnom subjektu koji ih drži daju, po dospijeću, na temelju formalnog sporazuma, ili bezuvjetno pravo stjecanja ili diskrecijsko pravo stjecanja već izdanih dionica s pravom glasa izdavatelja koje su uvrštene na uređeno tržište
2. koji nisu uključeni u točku 1. ovoga stavka, ali koji su upućeni na dionice izdavatelja iz točke 1. ovoga stavka i koji su s ekonomskim učinkom sličnim onom financijskih instrumenata iz točke 1. ovoga stavka, bez obzira daju li pravo na fizičku namiru ili ne.
(2) Broj glasačkih prava koji pripada fizičkoj osobi ili pravnom subjektu držanjem financijskih instrumenata iz stavka 1. ovoga članka, izračunava se u odnosu na ukupni nominalni (zamišljeni) iznos dionica koje čine temeljnu imovinu tog financijskog instrumenta, osim ako financijski instrument omogućuje isključivo namiru u novcu, u kojem slučaju se broj glasačkih prava izračunava na temelju „ delta usklađivanja “, množenjem nominalnog (zamišljenog) iznosa temeljnih dionica deltom instrumenta. U svrhu izračuna glasačkih prava u obzir se uzimaju jedino duge pozicije u svim financijskim instrumentima koji se odnose na istog temeljnog izdavatelja, pri čemu se duge pozicije ne netiraju s kratkim pozicijama koje se odnose na istog temeljnog izdavatelja.
(3) Za potrebe stavka 2. ovoga članka koriste se regulatorni tehnički standardi koje izrađuje ESMA i usvaja Europska komisija i kojima se određuje:
1. metoda za izračunavanje broja glasačkih prava u slučaju financijskih instrumenata upućenih na košaricu dionica ili indeks i
2. metoda utvrđivanja delte za izračunavanje glasačkih prava u slučaju financijskih instrumenata koji omogućuju isključivo namiru u novcu.
(4) Za potrebe stavka 1. ovoga članka, financijskim instrumentima smatraju se sljedeći financijski instrumenti, ako ispunjavaju bilo koji od uvjeta iz stavka 1. točaka 1. ili 2. ovoga članka:
1. prenosivi vrijednosni papiri
2. opcije
3. budućnosnice
4. zamjene ( swaps )
5. unaprijedni ugovori
6. ugovori za razlike i
7. bilo koji drugi ugovori ili sporazumi sa sličnim ekonomskim učincima koji se mogu namiriti fizički ili u novcu.
(5) Za potrebe stavka 1. ovoga članka, u obzir se uzima okvirni popis financijskih instrumenata koje sastavlja i periodički ažurira ESMA vodeći računa o tehničkom razvoju financijskih tržišta.
(6) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, obavijest iz članka 482. stavka 1. ovoga Zakona dostavlja se istovremeno izdavatelju temeljnih dionica i Agenciji. Ako se financijski instrument iz stavka 1. ovoga članka odnosi na više od jedne temeljne dionice, obavijest iz članka 482. stavka 1. ovoga Zakona dostavlja se svakom izdavatelju temeljnih dionica.
(7) Za fizičku osobu ili pravni subjekt koji neposredno ili posredno drži financijske instrumente iz stavka 1. ovoga članka, obveza iz članka 482. ovoga Zakona nastaje ponovo kada fizička osoba ili pravni subjekt stekne temeljne dionice izdavatelja te se tim stjecanjem doseže, prelazi ili pada ispod propisanih pragova glasačkih prava u tom izdavatelju.
(8) Izuzeća iz članka 492. stavka 1. točaka 1. do 4., članaka 488. i 489. ovoga Zakona na odgovarajući način primjenjuju se i u slučaju financijskih instrumenta iz stavka 1. ovoga članka.
(9) Za potrebe stavka 8. ovoga članka koriste se regulatorni tehnički standardi koje izrađuje ESMA i usvaja Europska komisija i kojima se određuju slučajevi u kojima se odnosna izuzeća primjenjuju na financijske instrumente iz stavka 1. ovoga članka koje drži fizička osoba ili pravni subjekt koji izvršava naloge dobivene od klijenata ili odgovara na zahtjeve klijenata da trguje drugačije nego na vlasničkoj bazi, ili štiteći pozicije nastale takvim postupanjem.
Glasačka prava kao temelj za obavještavanje o promjenama u glasačkim pravima
Članak 485.
(1) Obveza iz članka 482. ovoga Zakona, odnosi se na svaku fizičku osobu ili pravni subjekt, kada isti ima pravo steći, otpustiti ili ostvarivati glasačka prava u izdavatelju u bilo kojem sljedećem slučaju ili kombinaciji tih slučajeva:
1. glasačka prava drži treća strana s kojom je ta fizička osoba ili pravni subjekt sklopio sporazum, koji ih obvezuje da, svojim zajedničkim ostvarivanjem glasačkih prava koja drže, usvoje dugoročnu zajedničku politiku upravljanja izdavateljem
2. glasačka prava treća strana drži na temelju sporazuma sklopljenog s tom fizičkom osobom ili pravnim subjektom koji omogućava privremeni prijenos tih glasačkih prava uz naknadu
3. glasačka prava iz dionica koja su toj fizičkoj osobi ili pravnom subjektu položena kao osiguranje, ako ta fizička osoba ili pravni subjekt kontrolira ta glasačka prava i iskaže svoju namjeru ostvarivanja istih
4. glasačka prava iz dionica za koje je u korist te fizičke osobe ili pravnog subjekta osnovano pravo plodouživanja
5. glasačka prava koja u smislu točaka 1. do 4. ovoga stavka drži ili može ostvarivati kontrolirano društvo te fizičke osobe ili pravnog subjekta
6. glasačka prava iz dionica pohranjenih kod te fizičke osobe ili pravnog subjekta, a koja glasačka prava ta fizička osoba ili pravni subjekt može ostvarivati samostalno, po vlastitoj ocjeni, ako nema posebne upute dioničara
7. glasačka prava koja drži treća strana u svoje ime, a za račun te fizičke osobe ili pravnog subjekta
8. glasačka prava koja ta fizička osoba ili pravni subjekt može ostvarivati kao opunomoćenik, samostalno, prema vlastitoj ocjeni, ako nema posebne upute dioničara.
(2) Kada obveza iz članka 482. ovoga Zakona nastane u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, svaka fizička osoba ili pravni subjekt iz stavka 1. točaka 1. do 8. ovoga članka za koju je nastala obveza, obvezna je istovremeno izdavatelju i Agenciji dostaviti obavijest iz članka 482. stavka 1. ovoga Zakona, a smatrat će se da je tako nastala obveza izvršena ako se dostavi jedna zajednička obavijest u kojem slučaju se niti jedna fizička osoba ili pravni subjekt ne izuzima od odgovornosti za obvezu iz članka 482. ovoga Zakona. Kada obveza iz članka 482. ovoga Zakona nastane u slučaju iz stavka 1. točke 1. ovoga članka, obveza dostavljanja obavijesti iz članka 482. stavka 1. ovoga Zakona je zajednička obveza koju dijele sve strane u sporazumu.
(3) Kada obveza iz članka 482. ovoga Zakona nastane u slučaju iz stavka 1. točke 8. ovoga članka, a dioničar je punomoć dao samo za jednu skupštinu dioničara, smatrat će se da je tako nastala obveza izvršena ako se dostavi jedna obavijest iz članka 482. stavka 1. ovoga Zakona u trenutku davanja punomoći, pod uvjetom da je u obavijesti jasno navedena situacija u vezi s glasačkim pravima nakon što opunomoćenik više ne bude mogao ostvarivati glasačka prava po vlastitoj ocjeni. Kada obveza iz članka 482. ovoga Zakona nastane u slučaju iz stavka 1. točke 8. ovoga članka, a opunomoćenik dobije jednu ili nekoliko punomoći samo za jednu skupštinu dioničara, smatrat će se da je tako nastala obveza izvršena ako se dostavi samo jedna obavijest iz članka 482. stavka 1. ovoga Zakona u trenutku dobivanja punomoći, pod uvjetom da je u obavijesti jasno navedena situacija u vezi s glasačkim pravima nakon što opunomoćenik više ne bude mogao ostvarivati glasačka prava po vlastitoj ocjeni.
Sadržaj obavijesti o promjenama u glasačkim pravima
Članak 486.
(1) Obavijest iz članka 482. stavka 1. ovoga Zakona mora sadržavati, u mjeri u kojoj se podaci odnose na predmetno obavještavanje, sljedeće podatke:
1. tvrtku, sjedište i poslovnu adresu izdavatelja dionica, odnosno tvrtku, sjedište i poslovnu adresu temeljenog izdavatelja u slučaju iz članka 484. ovoga Zakona
2. podatke o fizičkoj osobi ili pravnom subjektu koji je dosegao, prešao ili pao ispod praga propisanog člankom 482. ovoga Zakona
3. podatke o dioničaru, ako je dioničar različit od fizičke osobe ili pravnog subjekta iz točke 2. ovoga stavka čak i ako taj dioničar nema pravo ostvarivati glasačka prava u skladu s člankom 485. stavkom 1. ovoga Zakona, te podatke o fizičkoj osobi ili pravnom subjektu koji u ime tog dioničara ima pravo ostvarivati glasačka prava u skladu s člankom 485. stavkom 1. ovoga Zakona
4. podatke o lancu kontroliranih društava putem kojih fizička osoba ili pravni subjekt iz točke 2. ovoga stavka stvarno drži glasačka prava, odnosno financijske instrumente, ako je primjenjivo
5. podatak iz članka 482. stavka 2. ovoga Zakona o tome čega je dosezanje, prelazak ili pad ispod propisanih pragova posljedica
6. podatak o ispravi na temelju koje se doseže, prelazi ili pada ispod praga propisanog člankom 482. stavkom 1. ovoga Zakona, ako je primjenjivo
7. podatak o broju stečenih ili otpuštenih glasačkih prava (u apsolutnom i relativnom iznosu) na temelju kojih se doseže, prelazi ili pada ispod praga propisanog člankom 482. stavkom 1. ovoga Zakona, u slučaju iz članka 482. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona
8. podatak o ukupnom broju glasačkih prava (u apsolutnom i relativnom iznosu) koji se drži nakon dosezanja, prelaska ili pada ispod praga propisanog člankom 482. stavkom 1. ovoga Zakona; za svaki izdani rod dionica s pravom glasa, naročito ako je izdavatelj izdao više rodova dionica s pravom glasa
9. datum kada je prag dosegnut, prijeđen ili kada se ispod njega palo
10. za financijske instrumente s razdobljem izvršenja, naznaku datuma ili vremenskog razdoblja u kojem će se dionice steći ili u kojem se mogu steći, ako je primjenjivo, u slučaju iz članka 484. ovoga Zakona
11. datum dospijeća ili isteka financijskog instrumenta, u slučaju iz članka 484. ovoga Zakona
12. pregled broja glasačkih prava koja fizičkoj osobi ili pravnom subjektu pripadaju u slučajevima iz članaka 483. i 485. ovoga Zakona i broja glasačkih prava koja toj fizičkoj osobi ili pravnom subjektu pripadaju u slučajevima iz članka 484. ovoga Zakona
13. pregled po vrstama financijskih instrumenata iz članka 484. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona i financijskih instrumenata iz članka 484. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, praveći razliku između financijskih instrumenata koji daju pravo na fizičku namiru i financijskih instrumenata koji daju pravo na namiru u novcu, u slučaju iz članka 484. ovoga Zakona
14. podatak o ukupnom broju glasačkih prava (u apsolutnom i relativnom iznosu) koji će pripadati dioničaru, odnosno opunomoćeniku nakon održavanja skupštine dioničara, kada opunomoćenik više ne bude mogao ostvarivati glasačka prava po vlastitoj ocjeni, ako se punomoć odnosi samo na jednu glavnu skupštinu dioničara, u slučaju iz članka 484. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona.
(2) U obavijesti iz stavka 1. ovoga članka, za svaku fizičku osobu navodi se ime, prezime i prebivalište, a za svaki pravni subjekt tvrtka, pravni oblik, sjedište, poslovna adresa, registarski broj i podaci o odgovornim osobama u pravnom subjektu.
(3) Uz obavijest iz stavka 1. ovoga članka, Agenciji se prilažu preslike isprava iz stavka 1. točke 6. ovoga članka.
Rok dostavljanja obavijesti o promjenama u glasačkim pravima
Članak 487.
(1) Obavijest iz članka 482. stavka 1. ovoga Zakona, fizička osoba ili pravni subjekt obvezan je dostaviti izdavatelju i Agenciji što je prije moguće, a najkasnije u roku od dva trgovinska dana od dana kada je fizička osoba ili pravni subjekt:
1. saznao, ili s obzirom na okolnosti trebao saznati, za stjecanje, otpuštanje ili mogućnost ostvarivanja glasačkih prava, neovisno o danu kada stjecanje, otpuštanje ili mogućnosti ostvarivanja glasačkih prava proizvodi pravne učinke
2. saznao, ili s obzirom na okolnosti trebao saznati o događaju iz članka 482. stavka 2. točke 2. ovoga Zakona.
(2) Za potrebe stavka 1. točke 1. ovoga članka, smatra se da je fizička osoba ili pravni subjekt saznao ili trebao saznati za stjecanje, otpuštanje ili mogućnost ostvarivanja glasačkih prava najkasnije u roku od dva trgovinska dana od dana transakcije.
(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog članka, u slučaju iz članka 485. stavka 1. točke 8. ovog Zakona, dioničar, odnosno opunomoćenik, obvezan je obavijest iz članka 482. stavka 1. ovoga Zakona dostaviti izdavatelju i Agenciji na dan davanja, odnosno dobivanja punomoći.
ODJELJAK 2.
Izuzeća kod informacija o promjenama u glasačkim pravima
Izuzeće od obavještavanja o promjenama u glasačkim pravima u slučaju matičnog društva
Članak 488.
Obavijest iz članka 482. stavka 1. ovoga Zakona izdavatelju i Agenciji nije obvezan dostaviti pravni subjekt ako je predmetnu obavijest izdavatelju i Agenciji dostavilo njegovo matično društvo ili, ako je i samo matično društvo kontrolirano društvo, njegovo matično društvo.
Izuzeća kod izračunavanja postotka glasačkih prava u slučaju matičnog društva društva za upravljanje i investicijskog društva
Članak 489.
(1) Glasačkim pravima koja u slučajevima iz članaka 483., 484. i 485. ovoga Zakona pripadaju matičnom društvu društva za upravljanje, ne pribrajaju se glasačka prava iz dionica i financijskih instrumenata iz članka 484. stavka 1. ovoga Zakona kojima to društvo za upravljanje upravlja u skladu s propisima kojima se uređuje osnivanje i poslovanje društava za upravljanje, ako društvo za upravljanje ta glasačka prava ostvaruje neovisno od svoga matičnog društva.
(2) Glasačkim pravima koja u slučajevima iz članaka 483., 484. i 485. ovoga Zakona pripadaju matičnom društvu investicijskog društva, ne pribrajaju se glasačka prava iz dionica i financijskih instrumenata iz članka 484. stavka 1. ovoga Zakona kojima to investicijsko društvo upravlja pružanjem usluge upravljanja portfeljem, ako investicijsko društvo:
1. ima odobrenje za pružanje usluge upravljanja portfeljem koje je izdala Agencija ili nadležno tijelo druge države članice
2. može ostvarivati glasačka prava iz dionica samo uz uputu dobivenu u pisanom obliku ili korištenjem elektroničkih sredstava, ili osigurava da se pojedinačne usluge upravljanja portfeljem pružaju neovisno od ostalih usluga pod uvjetima koji su jednaki uvjetima određenim propisima kojima se uređuje osnivanje i poslovanje društava za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom i
3. glasačka prava ostvaruje neovisno od svog matičnog društva.
(3) Izuzeća iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, ne primjenjuju se ako društvo za upravljanje odnosno investicijsko društvo upravlja glasačkim pravima iz dionica i financijskih instrumenata iz članka 484. stavka 1. ovoga Zakona koja pripadaju njegovom matičnom društvu ili drugom kontroliranom društvu tog matičnog društva, pri čemu ta glasačka prava društvo za upravljanje odnosno investicijsko društvo ne može ostvarivati po vlastitoj ocjeni, već uz neposrednu ili posrednu uputu matičnog društva ili drugog kontroliranog društva toga matičnog društva.
Uvjeti za izuzeća kod izračunavanja postotka glasačkih prava u slučaju matičnog društva društva za upravljanje i investicijskog društva
Članak 490.
(1) Matično društvo društva za upravljanje odnosno investicijskog društva može koristiti izuzeće iz članka 489. stavka 1. odnosno stavka 2. ovoga Zakona, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
1. matično društvo ne smije utjecati na ostvarivanje glasačkih prava koja pripadaju društvu za upravljanje odnosno investicijskom društvu, bilo davanjem neposredne ili posredne upute, bilo na neki drugi način i
2. društvo za upravljanje odnosno investicijsko društvo mora biti slobodno, neovisno o matičnom društvu, ostvarivati glasačka prava iz imovine kojom upravlja.
(2) U smislu stavka 1. točke 1. ovoga članka i članka 489. stavka 3. ovoga Zakona, neposrednom uputom smatra se svaka uputa matičnog društva ili drugog kontroliranog društva tog matičnog društva kojom se određuje na koji način će u pojedinom slučaju društvo za upravljanje odnosno investicijsko društvo ostvarivati glasačka prava. Posredna uputa je svaka opća ili posebna uputa matičnog društva ili drugog kontroliranog društva tog matičnog društva, neovisno o formi u kojoj se daje, kojom se ograničava pravo društva za upravljanje odnosno investicijskog društva da po vlastitoj ocjeni ostvaruje glasačka prava u svrhu ostvarivanja određenih poslovnih interesa matičnog društva ili drugog kontroliranog društva toga matičnog društva.
(3) Matično društvo društva za upravljanje odnosno investicijskog društva koje želi koristiti izuzeće iz članka 489. stavka 1. odnosno stavka 2. ovoga Zakona, obvezno je bez odgode, a u svakom slučaju prije nastanka obveze iz članka 482. ovoga Zakona, dostaviti Agenciji:
1. popis društava za upravljanje odnosno investicijskih društava i popis njihovih nadležnih tijela ili naznaku da ista nemaju svoja nadležna tijela, ali bez navođenja za kojeg izdavatelja bi se izuzeće koristilo; matično društvo obvezno je ovaj popis redovito obnavljati i
2. izjavu da se za svako navedeno društvo za upravljanje odnosno investicijsko društvo, matično društvo pridržava uvjeta iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Matično društvo društva za upravljanje odnosno investicijskog društva koje želi koristiti izuzeće iz članka 489. stavka 1. odnosno stavka 2. ovoga Zakona samo u odnosu na financijske instrumente iz članka 484. stavka 1. ovoga Zakona, obvezno je bez odgode, a u svakom slučaju prije nastanka obveze iz članka 482. ovoga Zakona, dostaviti Agenciji popis iz stavka 3. točke 1. ovoga članka i redovito ga obnavljati.
(5) Matično društvo društva za upravljanje odnosno investicijskog društva koje želi koristiti izuzeće iz članka 489. stavka 1. odnosno stavka 2. ovoga Zakona, obvezno je na zahtjev Agencije dokazati sljedeće:
1. organizacijska struktura matičnog društva i društva za upravljanje odnosno investicijskog društva je takva da društvo za upravljanje odnosno investicijsko društvo glasačka prava ostvaruje neovisno o matičnom društvu; ovo podrazumijeva da matično društvo i društvo za upravljanje odnosno investicijsko društvo moraju imati najmanje pisane politike i procedure kojima se sprječava razmjena informacija između matičnog društva i društva za upravljanje odnosno investicijskog društva u vezi s ostvarivanjem glasačkih prava
2. osobe koje odlučuju na koji način će se ostvariti glasačka prava djeluju neovisno jedna o drugoj
3. ako je matično društvo klijent svoga društva za upravljanje odnosno investicijskog društva ili ako su glasačka prava koja pripadaju matičnom društvu dio imovine kojom upravlja društvo za upravljanje odnosno investicijsko društvo, postoji jasno pisano ovlaštenje matičnog društva za nepristran odnos matičnog društva s društvom za upravljanje odnosno investicijskim društvom.
Uvjeti za izuzeća kod izračunavanja postotka glasačkih prava u slučaju matičnog društva onoga pravnog subjekta koji ima sjedište u trećoj zemlji
Članak 491.
(1) Izuzeća iz članka 489. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, primjenjuju se i u slučaju pravnog subjekta koji ima sjedište u trećoj zemlji, a koji bi, da ima sjedište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, ili, samo u slučaju investicijskog društva, glavni ured u državi članici, trebao odobrenje za rad u skladu s propisima koji uređuju osnivanje i rad društava za upravljanje ili za odobrenje za pružanje usluge upravljanja portfeljem u skladu s propisima kojima se uređuje osnivanje i poslovanje investicijskih društava, pod uvjetom da taj pravni subjekt ispunjava uvjete neovisnosti od svoga matičnog društva istovjetne uvjetima neovisnosti za društva za upravljanje odnosno investicijska društva iz članaka 489. i 490. ovoga Zakona.
(2) U smislu stavka 1. ovoga članka, smatra se da su uvjeti neovisnosti propisani propisima treće zemlje sjedišta pravnog subjekta iz stavka 1. ovoga članka, istovjetni uvjetima neovisnosti iz članaka 489. i 490. ovoga Zakona, ako je prema propisima te treće zemlje propisano da pravni subjekt iz stavka 1. ovoga članka mora ispunjavati sljedeće uvjete:
1. biti slobodan u svim situacijama, neovisno o svom matičnom društvu, ostvarivati glasačka prava iz imovine kojom upravlja i
2. zanemariti interese svoga matičnog društva ili bilo kojeg kontroliranog društva svoga matičnog društva, u svakom slučaju nastanka sukoba interesa.
(3) Matično društvo pravnog subjekta iz stavka 1. ovoga članka, obvezno je bez odgode, a u svakom slučaju prije nastanka obveze iz članka 482. ovoga Zakona, dostaviti Agenciji izjavu da u slučaju svakoga pravnog subjekta iz stavka 1. ovoga članka, matično društvo ispunjava uvjete iz stavka 2. ovoga članka.
(4) Na matično društvo pravnog subjekta iz stavka 1. ovoga članka, na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članka 490. stavka 3. točke 1. i stavaka 4. i 5. ovoga Zakona.
Izuzeća kod obavještavanja o promjena u glasačkim pravima
Članak 492.
(1) Odredbe članaka 483. i 484. ovoga Zakona, ne primjenjuju se na:
1. dionice koje su stečene isključivo u svrhu poravnanja i namire unutar uobičajenog kratkog ciklusa namire od najviše tri trgovinska dana od dana transakcije
2. dionice koje drži skrbnik u okviru pružanja usluge skrbništva, pod uvjetom da skrbnik glasačka prava iz tih dionica može ostvarivati isključivo uz uputu dioničara dobivenu u pisanom obliku ili korištenjem elektroničkih sredstava
3. glasačka prava u knjizi trgovanja kreditne institucije ili investicijskog društva koja se drže u skladu s propisima kojima se uređuje adekvatnost kapitala kreditne institucije, odnosno investicijskog društva, ako:
a) glasačka prava u knjizi trgovanja ne prelaze 5% i
b) glasačka prava iz dionica koje se drže u knjizi trgovanja se ne ostvaruju niti se na neki drugi način koriste kako bi utjecali na upravljanje izdavateljem
4. glasačka prava koja stječe ili otpušta održavatelj tržišta u svojstvu održavatelja tržišta, ako tim stjecanjem ili otpuštanjem doseže ili prelazi preko praga od 5% glasačkih prava, pod uvjetom da održavatelj tržišta:
a) ima odobrenje nadležnog tijela svoje matične države članice za pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti i
b) ne utječe na upravljanje izdavateljem niti vrši bilo kakav utjecaj na izdavatelja da kupi predmetne dionice ili podrži njihovu cijenu
5. glasačka prava iz dionica koje su stečene u svrhu stabilizacije u skladu s Delegiranom Uredbom Komisije (EU) 2016/1052, ako se ta glasačka prava ne ostvaruju niti se na neki drugi način koriste kako bi utjecali na upravljanje izdavateljem.
(2) Održavatelj tržišta koji želi koristiti izuzeće iz stavka 1. točke 4. ovoga članka, obvezan je najkasnije u roku iz članka 487. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, obavijestiti Agenciju da djeluje ili namjerava djelovati kao održavatelj tržišta u odnosu na određenog izdavatelja.
(3) Ako održavatelj tržišta prestane djelovati kao održavatelj tržišta u odnosu na određenog izdavatelja, obvezan je o istome obavijestiti Agenciju, u roku iz članka 487. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona.
(4) Održavatelj tržišta koji želi koristiti izuzeće iz stavka 1. točke 4. ovoga članka, obvezan je na zahtjev Agencije bilo kojim dokazivim sredstvima identificirati dionice i/ili financijske instrumente koje drži u svrhu djelovanja kao održavatelj tržišta. Ako održavatelj tržišta nije u mogućnosti identificirati dionice i/ili financijske instrumente koje drži, Agencija je ovlaštena tražiti ga da te dionice i/ili financijske instrumente drži na posebnom računu u svrhu potrebne identifikacije.
(5) Održavatelj tržišta obvezan je na zahtjev Agencije dostaviti sporazum o održavanju tržišta koji je sklopio s operaterom uređenog tržišta i/ili izdavateljem, ako je nacionalnim propisom propisano sklapanje takvog ugovora ili je takav ugovor sklopljen.
(6) Za potrebe izračuna praga od 5% iz stavka 1. točaka 3. i 4. ovoga članka koriste se regulatorni tehnički standardi koje izrađuje ESMA i usvaja Europska komisija i kojima se određuje metoda izračuna praga od 5%.
Ostala izuzeća
Članak 493.
(1) Odredbe članaka 483. i 485. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, ne primjenjuju se na dionice koje su članice Europskog sustava središnjih banaka pribavile ili su im iste pribavljene pri izvršavanju njihovih funkcija kao monetarne vlasti, uključujući i dionice koje su članice Europskog sustava središnjih banaka pribavile ili su im iste pribavljene kao zalog ili na temelju repo ugovora ili sličnog ugovora za likvidnost odobrenog za potrebe monetarne politike ili unutar sustava plaćanja.
(2) Izuzeće iz stavka 1. ovoga članka primjenjuje se samo za kratko vremensko razdoblje i pod uvjetom da se glasačka prava iz predmetnih dionica ne ostvaruju.
POGLAVLJE IV.
OBJAVLJIVANJE I PRISTUP PROPISANIM INFORMACIJAMA
Jezik propisanih informacija izdavatelja
Članak 494.
(1) Ako je Republika Hrvatska matična država članica izdavatelja, a vrijednosni papiri izdavatelja su uvršteni samo na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj, propisane informacije moraju biti objavljene javnosti na hrvatskom jeziku.
(2) Ako je Republika Hrvatska matična država članica izdavatelja, a vrijednosni papiri izdavatelja su uvršteni na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj i u jednoj ili više država članica domaćina, propisane informacije moraju biti objavljene javnosti:
1. na hrvatskom jeziku i
2. prema izboru izdavatelja, ili na jeziku koji je kao jezik objavljivanja javnosti određen u tim državama članicama domaćinima ili na jeziku koji se uobičajeno koristi na području međunarodnih financija.
(3) Ako je Republika Hrvatska matična država članica, a vrijednosni papiri izdavatelja su uvršteni na uređeno tržište u jednoj ili više država članica domaćina, ali ne i u Republici Hrvatskoj, propisane informacije moraju biti objavljene javnosti, prema izboru izdavatelja, ili na jeziku koji je kao jezik objavljivanja javnosti određen u tim državama članicama domaćinima ili na jeziku koji se uobičajeno koristi na području međunarodnih financija.
(4) Ako izdavatelj iz stavka 3. ovoga članka, kao jezik objavljivanja javnosti izabere jezik koji je određen u državi članici domaćinu, propisane informacije dodatno moraju biti objavljene javnosti, prema izboru izdavatelja, ili na hrvatskom jeziku ili na jeziku koji se uobičajeno koristi na području međunarodnih financija.
(5) Iznimno od odredbi stavaka 1., 2., 3. i 4. ovoga članka, u slučaju vrijednosnih papira izdavatelja koji su izdani u nominalnoj vrijednosti po jedinici u iznosu od najmanje 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, odnosno u drugoj valuti u iznosu koji na dan izdanja predstavlja protuvrijednost od najmanje 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, uvrštenih na uređeno tržište u jednoj ili više država članica, propisane informacije moraju biti objavljene javnosti, prema izboru izdavatelja, ili na jeziku koji je kao jezik objavljivanja javnosti određen u matičnoj državi članici i državama članicama domaćinima, ili na jeziku koji se uobičajeno koristi na području međunarodnih financija.
(6) Izuzeće iz stavka 5. ovoga članka primjenjuje se i u slučaju vrijednosnih papira izdavatelja koji su izdani u nominalnoj vrijednosti po jedinici u iznosu od najmanje 50.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, odnosno u drugoj valuti u iznosu koji na dan izdanja predstavlja protuvrijednost od najmanje 50.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, uvrštenih na uređeno tržište u jednoj ili više država članica prije 31. prosinca 2010., dokle god su ti dužnički vrijednosni papiri u opticaju.
(7) Ako je Republika Hrvatska država članica domaćin, propisane informacije koje se objavljuju javnosti prema propisima matične države članice izdavatelja moraju biti objavljene javnosti na jeziku koji je kao jezik objavljivanja javnosti određen u njegovoj matičnoj državi članici, ako je primjenjivo, i prema izboru izdavatelja, ili na hrvatskom jeziku ili na jeziku koji se uobičajeno koristi na području međunarodnih financija.
Jezik obavijesti o promjenama u glasačkim pravima
Članak 495.
(1) Fizička osoba ili pravni subjekt iz članaka 483., 484. i 485. ovoga Zakona, obvezan je obavijest iz članka 482. stavka 1. ovoga Zakona, dostaviti Agenciji i izdavatelju na hrvatskom jeziku ili na jeziku koji se uobičajeno koristi na području međunarodnih financija.
(2) Izdavatelja koji obavijest iz članka 482. stavka 1. ovoga Zakona zaprimi na jeziku koji se uobičajeno koristi na području međunarodnih financija, Agencija nije ovlaštena tražiti prijevod zaprimljene obavijesti na hrvatski jezik.
Objavljivanje javnosti i distribucija propisanih informacija
Članak 496.
(1) Izdavatelj je obvezan propisane informacije objaviti javnosti na način koji javnosti osigurava brz pristup do propisanih informacija na ravnopravnoj osnovi.
(2) Izdavatelj je obvezan za distribuiranje propisanih informacija javnosti koristiti medije na koje se opravdano može osloniti da će propisane informacije, koliko god je to moguće, istovremeno učinkovito distribuirati najširoj javnosti u Republici Hrvatskoj i u drugim državama članicama.
(3) Izdavatelj je obvezan propisane informacije dostaviti medijima u cijelom njihovom propisanom sadržaju. Kod izvještaja iz članaka 462., 465., 468. i 469. ovoga Zakona, smatra se da ih je izdavatelj dostavio medijima u cijelom njihovom propisanom sadržaju, ako medijima dostavi priopćenje u kojem navodi mrežne stranice i službene registre propisanih informacija u kojima su izvještaji iz članaka 462., 465., 468. i 469. ovoga Zakona dostupni javnosti u cijelosti.
(4) Kod dostave propisanih informacija medijima, izdavatelj je obvezan jasno naznačiti da se radi o propisanoj informaciji, te jasno naznačiti na kojeg izdavatelja se odnosi propisana informacija, predmet propisane informacije te datum i vrijeme dostavljanja propisane informacije medijima.
(5) Izdavatelj je obvezan dostaviti propisane informacije medijima na način koji osigurava sigurnu dostavu, minimizira rizik od neovlaštenog pristupa propisanim informacijama i od mijenjanja njihovog sadržaja te omogućava stalnost u pogledu izvora propisanih informacija. Sigurnost zaprimanja osigurava se na način da se čim prije otkloni bilo koja greška ili prekid u dostavi propisanih informacija. Izdavatelj nije odgovoran za sistemske pogreške ili nedostatke kod medija kojima se dostavljaju propisane informacije.
(6) Smatra se da je izdavatelj ispunio svoju obvezu dostave propisanih informacija medijima kada dobije potvrdu medija kojem je dostavio propisane informacije da ih je isti zaprimio u cijelosti.
(7) Izdavatelj je obvezan, u vezi s bilo kojim objavljivanjem javnosti propisanih informacija, na zahtjev Agencije dostaviti najmanje sljedeće:
1. podatke o osobi koja je medijima dostavila informaciju
2. datum i vrijeme dostavljanja informacije medijima
3. podatke o sigurnosnim i tehničkim mjerama dostave informacije medijima
4. podatke o vrsti medija na kojem su informacije dostavljene medijima
5. podatke o bilo kojoj zabrani izdavatelja u pogledu propisanih informacija, ako takva zabrana postoji
6. podatke o medijima kojima su dostavljene propisane informacija te dokaz o dostavi propisanih informacija medijima.
(8) Sve troškove u vezi s osiguranjem propisanih informacija javnosti u cijelosti snosi izdavatelj.
Dostupnost propisanih informacija
Članak 497.
(1) Izdavatelj je obvezan propisane informacije, istovremeno kada ih objavljuje javnosti, dostaviti u cijelom njihovom propisanom sadržaju Agenciji i u službeni registar propisanih informacija.
(2) Izdavatelj čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj, obvezan je propisane informacije, osim Agenciji i službenom registru propisanih informacija, istovremeno dostaviti i uređenom tržištu u Republici Hrvatskoj na koje su uvršteni njegovi vrijednosni papiri.
(3) Agencija je ovlaštena propisanu informaciju zaprimljenu u skladu sa stavkom 1. ovoga članka objaviti na svojoj mrežnoj stranici.
(4) Agencija će provedbenim propisom detaljnije urediti sadržaj, oblik i način dostavljanja propisanih informacija Agenciji.
Službeni registar propisanih informacija
Članak 498.
(1) Službeni registar propisanih informacija je sustav za prikupljanje, pohranjivanje, obradu, objavljivanje i dostupnost propisanih informacija.
(2) Službeni registar propisanih informacija mora ispunjavati minimalne standarde kvalitete sigurnosti, zaštite cjelovitosti pohranjenih informacija, izvora informacija, bilježenja vremena zaprimanja informacija i jednostavnosti pristupa krajnjih korisnika pohranjenim informacijama.
(3) Službeni registar propisanih informacija dio je sustava kojeg čine međusobno povezani službeni registri propisanih informacija i europska elektronička pristupna točka koju razvija i vodi ESMA.
(4) Službeni registar propisanih informacija mora osigurati pristup propisanim informacijama putem europske elektroničke pristupne točke.
(5) Za potrebe osiguranja pristupa propisanim informacijama koriste se regulatorni tehnički standardi koje izrađuje ESMA i usvaja Europska komisija i kojima se određuju sljedeći tehnički zahtjevi za pristup propisanim informacijama na razini Europske unije:
1. tehnički zahtjevi u vezi s komunikacijskom tehnologijom koju koriste službeni registri propisanih informacija
2. tehnički zahtjevi za vođenje središnje pristupne točke za traženje propisanih informacija
3. tehnički zahtjevi u vezi s upotrebom jedinstvenog identifikatora za svakog izdavatelja kojeg koriste službeni registri propisanih informacija
4. zajednički format za dostavljanje propisanih informacija koji koriste službeni registri propisanih informacija
5. zajednička klasifikacija propisanih informacija koju koriste službeni registri propisanih informacija i zajednički popis vrsti propisanih informacija.
(6) Agencija će provedbenim propisom detaljnije urediti sadržaj, oblik i način dostavljanja propisanih informacija u službeni registar propisanih informacija, ako je primjenjivo.
Vođenje službenog registra propisanih informacija
Članak 499.
(1) Službeni registar propisanih informacija u Republici Hrvatskoj vodi Agencija.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, službeni registar propisanih informacija može voditi i druga pravna osoba koja za to dobije odobrenje Agencije, pod uvjetom da ispunjava tehničke, sigurnosne, organizacijske i ostale uvjete za vođenje službenog registra propisanih informacija te da pri tome ne dolazi do narušavanja pristupa propisanim informacijama na razini Europske unije.
(3) Pravna osoba koja dobije odobrenje Agencije za vođenje službenog registra propisanih informacija mora prije uvođenja bilo kakve promjene u službenom registru propisanih informacija za to dobiti odobrenje Agencije.
(4) Pravna osoba koja dobije odobrenje Agencije za vođenje službenog registra propisanih informacija može naplaćivati naknadu, prihvatljivu krajnjim korisnicima, za dostavljanje pohranjenih informacija istima.
(5) Pravna osoba koja dobije odobrenje Agencije za vođenje službenog registra propisanih informacija mora za naknadu iz stavka 4. ovog članka i svaku njezinu izmjenu dobiti odobrenje Agencije.
(6) Agencija će provedbenim propisom detaljnije urediti postupak odobrenja iz stavaka 2. do 5. ovoga članka, tehničke, sigurnosne, organizacijske i ostale uvjete za vođenje službenog registra propisanih informacija te podatke i isprave kojima pravna osoba dokazuje ispunjavanje uvjeta za vođenje službenog registra propisanih informacija.
POGLAVLJE V.
TREĆE ZEMLJE
Članak 500.
(1) Izdavatelj koji ima sjedište u trećoj zemlji, a kojem je Republika Hrvatska matična država članica, obvezan je u skladu s člancima 494. do 497. ovoga Zakona dodatno objaviti javnosti sve informacije koje objavljuje javnosti prema propisima treće zemlje svoga sjedišta, a koje mogu biti od važnosti za javnost u državama članicama, čak i ako se iste ne smatraju propisanim informacijama u smislu članka 455. točke 5. ovoga Zakona, u sadržaju i rokovima kako je propisano nacionalnim propisom odnosne treće zemlje.
(2) Kod izdavatelja koji ima sjedište u trećoj zemlji, a kojem je Republika Hrvatska matična država članica, obavijest iz članka 473. ovoga Zakona dostavlja se za istovjetne slučajeve.
POGLAVLJE VI.
NADZOR U VEZI S INFORMACIJAMA O IZDAVATELJIMA ČIJI SU VRIJEDNOSNI PAPIRI UVRŠTENI NA UREĐENO TRŽIŠTE
Nadležnost Agencije
Članak 501.
(1) Agencija provodi nadzor nad izvršavanjem svih obveza propisanih odredbama ove glave i povezanih relevantnih propisa.
(2) Obrada podataka prikupljenih u okviru nadležnosti Agencije propisanih ovom glavom provodi se u skladu s propisima Republike Hrvatske kojima se uređuje zaštita osobnih podataka.
Nadzorne ovlasti Agencije
Članak 502.
(1) Agencija je u svrhu nadzora nad izvršavanjem obveza propisanih odredbama ove glave ovlaštena:
1. pratiti, prikupljati te provjeravati informacije, podatke, isprave, očitovanja, izjave, dokumentaciju i druge obavijesti koje se, prema odredbama ove glave, objavljuju javnosti i dostavljaju Agenciji
2. provjeravati objavljuje li izdavatelj, odnosno osoba koja je tražila uvrštenje vrijednosnih papira izdavatelja na uređeno tržište bez njegove suglasnosti, propisane informacije javnosti u propisanim rokovima, osiguravajući učinkovit i jednak pristup tim informacijama u svim državama članicama u kojima su uvršteni vrijednosni papiri izdavatelja te poduzeti odgovarajuće primjerene mjere ako to nije slučaj
3. provjeravati objavljuju li se propisane informacije javnosti na jeziku, u sadržaju i obliku propisanim odredbama ove glave te poduzeti odgovarajuće primjerene mjere ako to nije slučaj
4. zahtijevati od izdavatelja, odnosno osobe koja je tražila uvrštenje vrijednosnih papira izdavatelja na uređeno tržište bez njegove suglasnosti, fizičkih osoba i pravnih subjekata iz članaka 483., 484. i 485. ovoga Zakona, osoba koje ih kontroliraju ili su od njih kontrolirane, od revizora te od ostalih fizičkih osoba i pravnih subjekata za koje Agencija procijeni da mogu imati saznanja od interesa za nadzor, dostavljanje podataka, isprava, očitovanja, izjava i dokumentacije
5. zahtijevati od izdavatelja objavljivanje javnosti podataka, očitovanja i izjava iz točke 4. ovoga stavka, na način i u roku koji odredi Agencija
6. objaviti javnosti podatke, očitovanja i izjave iz točke 4. ovoga stavka, ako iste ne objavi javnosti izdavatelj ili osoba koja kontrolira izdavatelja ili koju kontrolira izdavatelj, odnosno osoba koja je tražila uvrštenje vrijednosnih papira izdavatelja na uređeno tržište bez njegove suglasnosti, a nakon što je Agencija zaprimila odgovarajuće očitovanje izdavatelja, odnosno osobe koja je tražila uvrštenje vrijednosnih papira izdavatelja na uređeno tržište bez njegove suglasnosti
7. zahtijevati od rukovodstva izdavatelja, odnosno osobe koja je tražila uvrštenje vrijednosnih papira izdavatelja na uređeno tržište bez njegove suglasnosti te fizičkih osoba i pravnih subjekata iz članaka 483., 484. i 485. ovoga Zakona, dostavljanje propisanih informacija, ostalih informacija i dokumentacije te objavljivanje javnosti propisanih informacija, ako iste nisu objavljene javnosti
8. provjeravati jesu li informacije iz ove glave sastavljene u skladu s relevantnim izvještajnim okvirom te poduzeti odgovarajuće primjerene mjere ako to nije slučaj
9. zahtijevati od rukovodstva izdavatelja dostavljanje podataka u vezi s korporativnim upravljanjem, ako isti nisu dostavljeni te poduzeti odgovarajuće primjerene mjere prema izdavatelju s tim u vezi
10. zahtijevati od rukovodstva izdavatelja uspostavljanje primjerenih politika i procedura i poduzimanje odgovarajućih mjera kojima će osigurati postojanje učinkovitog procesa upravljanja i postupanja s propisanim informacijama te poduzimati odgovarajuće primjerene mjere prema izdavatelju s tim u vezi
11. provoditi neposredan nadzor na području Republike Hrvatske s ciljem utvrđivanja pridržavanja odredbi ove glave; ako je to potrebno, Agencija će neposredan nadzor provoditi u suradnji s pravosudnim i/ili drugim tijelima.
(2) Kada podatke, isprave, očitovanja, izjave i dokumentaciju Agenciji dostavlja revizor u skladu sa stavkom 1. točkom 4. ovoga članka, takva dostava ne smatra se kršenjem zabrane odavanja podataka koja je revizoru nametnuta ugovorom, zakonom ili drugim propisom, niti će revizor u tom slučaju snositi bilo kakvu odgovornost.
Nadzorne mjere Agencije
Članak 503.
(1) Agencija je ovlaštena izreći sljedeće nadzorne mjere:
1. javno objaviti da izdavatelj odnosno osoba koja je tražila uvrštenje vrijednosnih papira izdavatelja na uređeno tržište bez njegove suglasnosti te fizička osoba ili pravni subjekt iz članaka 483., 484. i 485. ovoga Zakona, ne izvršava svoje obveze propisane odredbama ove glave
2. izreći opomenu izdavatelju odnosno osobi koja je tražila uvrštenje vrijednosnih papira izdavatelja na uređeno tržište bez njegove suglasnosti te fizičkoj osobi ili pravnom subjektu iz članaka 483., 484. i 485. ovoga Zakona, zbog kršenja svojih obveza propisanih odredbama ove glave
3. naložiti izdavatelju odnosno osobi koja je tražila uvrštenje vrijednosnih papira izdavatelja na uređeno tržište bez njegove suglasnosti te fizičkoj osobi ili pravnom subjektu iz članaka 483., 484. i 485. ovoga Zakona, poduzimanje radnji koje pridonose uspostavljanju zakonitosti i/ili ispravljanju nepravilnosti
4. obustaviti ili zahtijevati od uređenog tržišta u Republici Hrvatskoj na koje su uvršteni vrijednosni papiri izdavatelja obustavu trgovanja vrijednosnim papirima izdavatelja najduže na deset dana odjednom, ako postoji opravdana sumnja da je izdavatelj prekršio odredbe ove glave
5. zabraniti trgovanje vrijednosnim papirima izdavatelja na uređenom tržištu u Republici Hrvatskoj, ako se utvrdi da su prekršene ili ako postoji opravdana sumnja da su prekršene odredbe ove glave
6. izreći drugu primjerenu mjeru koja pridonosi uspostavljanju zakonitog postupanja.
(2) Neovisno o mjerama iz stavka 1. ovoga članka, kada Agencija utvrdi da izdavatelj nije objavio javnosti i/ili dostavio Agenciji u propisanom roku propisanu informaciju iz članaka 462., 465., 468., 469., 474. i 475. ovoga Zakona ili kada utvrdi da fizička osoba ili pravni subjekt u propisanom roku nije dostavio izdavatelju i/ili Agenciji obavijest o promjenama u postotku glasačkih prava iz članka 482. stavka 1. ovoga Zakona, Agencija je ovlaštena poduzeti najmanje sljedeće radnje, odnosno izreći najmanje sljedeće mjere:
1. izreći javnu opomenu fizičkoj osobi ili pravnom subjektu te navesti vrstu kršenja
2. zahtijevati od fizičke osobe ili pravnog subjekta da prekine postupanje koje uključuje kršenje i da se suzdrži od bilo kakvog ponavljanja takvog postupanja.
Okolnosti koje Agencija uzima u obzir kod odlučivanja o nadzornim mjerama
Članak 504.
(1) Kod odlučivanja o vrsti radnje koju će poduzeti, odnosno vrsti mjera koju će izreći, Agencija je obvezna u obzir uzeti sve relevantne okolnosti, uključujući tamo gdje je to primjereno:
1. težinu i trajanje kršenja
2. stupanj odgovornosti odgovorne fizičke osobe ili odgovorne osobe pravnog subjekta
3. financijsku snagu odgovorne fizičke osobe ili pravnog subjekta, na što ukazuje godišnji prihod odgovorne fizičke osobe i ukupni promet odgovornog pravnog subjekta
4. značaj ostvarene dobiti ili spriječenog gubitka odgovorne fizičke osobe ili pravnog subjekta, ako ih je moguće utvrditi
5. gubitke koje su zbog kršenja imale treće osobe, ako ih je moguće utvrditi
6. razinu suradnje odgovorne fizičke osobe ili pravnog subjekta s Agencijom i ostalim nadležnim tijelima
7. prethodna kršenja odgovorne fizičke osobe ili pravnog subjekta.
(2) Stavak 1. ovoga članka ne primjenjuje se u slučaju iz članka 502. stavak 1. točke 8. ovoga Zakona u pogledu nadzora izvršavanja obveze sastavljanja financijskih informacija u skladu s relevantnim okvirom za financijsko izvještavanje.
Obustava glasačkih prava
Članak 505.
(1) Neovisno o ovlastima Agencije iz članka 503. ovoga Zakona, kada fizička osoba ili pravni subjekt koji je u skladu s člankom 482. ovoga Zakona obvezan dostaviti izdavatelju i Agenciji obavijest o dosezanju, prelasku ili padu ispod propisanih pragova u glasačkim pravima u izdavatelju dionica, s ciljem prikrivanja identiteta i/ili ukupnog broja glasačkih prava koja mu neposredno ili posredno pripadaju i/ili podatka o fizičkim osobama i/ili pravnim subjektima putem kojih mu odnosna glasačka prava neposredno ili posredno pripadaju, ne dostavi izdavatelju i Agenciji obavijest o promjenama u postotku glasačkih prava u skladu s člankom 482. ovoga Zakona, pri čemu izdavatelj i Agencija nisu u mogućnosti utvrditi sve podatke iz članka 486. ovoga Zakona, ne mogu se na skupštini izdavatelja ostvarivati glasačka prava zbog kojih je nastala obveza dostavljanja obavijesti o promjenama u postotku glasačkih prava u skladu s člankom 482. ovoga Zakona.
(2) Obustava glasačkih prava traje od dana proteka roka za dostavljanje obavijesti izdavatelju i Agenciji do dana dostavljanja predmetne obavijesti izdavatelju ili Agenciji, ili do dana kada izdavatelj ili Agencija saznaju za podatke iz članka 486. ovoga Zakona na temelju kojih je moguće utvrditi identitet fizičke osobe ili pravnog subjekta na koju se odnosi obveza iz članka 482. ovoga Zakona, ovisno o tome koja okolnost nastupi prva.
Objava odluka o mjerama
Članak 506.
(1) Agencija je obvezna bez nepotrebnog odlaganja na svojoj mrežnoj stranici javno objaviti sve odluke o mjerama koje su donesene kod utvrđenih kršenja obveza objavljivanja javnosti vezanih uz pojedinog izdavatelja, navodeći najmanje informacije o vrsti i karakteru kršenja i identitetu fizičke osobe ili pravnog subjekta odgovorenog za kršenje.
(2) Agencija može odgoditi objavu odluke o mjerama ili ih može objaviti bez navođenja podataka koji bi omogućili identifikaciju osobe, u skladu s odgovarajućim propisom, u bilo kojoj od sljedećih okolnosti:
1. ako je, u slučaju ako se odluka odnosi na fizičku osobu, objava osobnih podataka nerazmjerna s obveznom prethodnom ocjenom proporcionalnosti takve objave
2. ako bi objava značajno ugrozila stabilnost financijskog sustava ili službenu istragu koja je u tijeku
3. ako bi objava mogla prouzročiti, u mjeri u kojoj je to moguće utvrditi, nerazmjernu i ozbiljnu štetu uključenim institucijama ili fizičkim osobama.
(3) Ako je na odluku iz stavka 1. ovoga članka pokrenut upravni spor ili podnesen odgovarajući pravni lijek, Agencija je kod objave odluke obvezna tu informaciju uključiti u objavu ili izmijeniti prethodnu objavu ako je takvo pravno sredstvo podneseno nakon prvobitne objave. Agencija je obvezna objaviti odluku o ishodu upravnog spora, odnosno odluku o ishodu postupka po pravnim lijekovima.
Postupak nadzora koji provodi Agencija
Članak 507.
(1) Agencija nadzor nad primjenom i provedbom ove glave i povezanih relevantnih propisa provodi primjenjujući na odgovarajući način odredbe dijela šestoga ovoga Zakona.
(2) Kada Agencija utvrdi nepravilnosti i/ili nezakonitosti u smislu odredbi ove glave, Agencija će rješenjem naložiti poduzimanje radnji koje pridonose uspostavljanju zakonitosti, odnosno rješenjem izreći mjeru u okviru ovlasti propisanih člancima 502. i 503. ovoga Zakona, odrediti rok za izvršenje i dostavljanje dokaza o učinjenom.
(3) Ako osoba ili subjekt ne postupi u skladu s rješenjem Agencije iz stavka 2. ovoga članka, Agencija može novim rješenjem izreći novu ili istu mjeru.
(4) Agencija je ovlaštena s ciljem izvršavanja svojih nadzornih ovlasti iz članka 502. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona, angažirati ovlaštene revizore ili druge stručnjake koji su neovisni i nisu u sukobu interesa u odnosu na izdavatelja koji je predmet nadzora, što Agenciji potkrepljuju izjavom, pri čemu se na te osobe na odgovarajući način primjenjuju odredbe o poslovnoj tajni koji se primjenjuje na radnike Agencije.
(5) Ako je izricanje mjera u okviru ovlasti propisanih člankom 503. ovoga Zakona potrebno radi urednog funkcioniranja tržišta i/ili zaštite ulagatelja, a radi se o mjerama koje se ne mogu odgađati te su činjenice na kojima se mjera temelji utvrđene ili su najmanje učinjene vjerojatnim, Agencija može o njihovom izricanju odlučiti po skraćenom postupku.
Postupanje Agencije ako je Republika Hrvatska država članica domaćin
Članak 508.
(1) Ako je Republika Hrvatska država članica domaćin izdavatelja, a Agencija utvrdi da je kod objavljivanja informacija javnosti izdavatelj, odnosno osoba koja je tražila uvrštenje vrijednosnih papira izdavatelja na uređeno tržište bez njegove suglasnosti, i/ili imatelj vrijednosnih papira počinio nepravilnosti ili prekršio svoje obveze, Agencija će o utvrđenim nepravilnostima i/ili nezakonitostima izvijestiti nadležno tijelo matične države članice izdavatelja i ESMA-u.
(2) Ako unatoč mjerama koje je poduzelo nadležno tijelo matične države članice izdavatelja ili ako se takve mjere pokažu nedostatnim, izdavatelj, odnosno osoba koja je tražila uvrštenje vrijednosnih papira izdavatelja na uređeno tržište bez njegove suglasnosti, i/ili imatelj vrijednosnih papira nastavi kršiti odredbe o objavljivanju informacija javnosti, Agencija je ovlaštena, s ciljem zaštite ulagatelja, nakon što o tome izvijesti nadležno tijelo matične države članice izdavatelja, poduzeti odgovarajuće radnje koje pridonose uspostavljanju zakonitosti, te izreći mjeru u okviru propisanih nadzornih mjera.
(3) Agencija je obvezna o radnjama i mjerama poduzetim u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, što je prije moguće, obavijestiti Europsku komisiju i ESMA-u.
POGLAVLJE VII.
SURADNJA S NADLEŽNIM TIJELIMA
Članak 509.
(1) Agencija je ovlaštena surađivati s onim nadležnim tijelima drugih država članica koja su ovlaštena nadzirati izvršavanje obveza u pogledu informacija o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište, kad god je to potrebno radi njezinog izvršavanja dužnosti, korištenja ovlasti i provođenja nadzora nad poštivanjem odredbi ove glave.
(2) Agencija je obvezna surađivati s nadležnim tijelima drugih država članica te im pružiti odgovarajuću pomoć pri njihovom izvršavanju dužnosti, korištenja ovlasti i provođenju nadzora izvršavanja obveza iz propisa kojima se u pravni poredak odnosne države članice prenose odredbe Direktive 2004/109/EZ u pogledu informacija o izdavateljima čiji su vrijednosni papiru uvršteni na uređeno tržište.
(3) Pri izvršavanju svojih nadzornih ovlasti Agencija će surađivati s nadležnim tijelima drugih država članica u cilju osiguranja da sankcije i mjere proizvode željene rezultate te će s njima koordinirati svoje djelovanje u prekograničnim slučajevima.
(4) Ako nadležno tijelo druge države članice odbije suradnju s Agencijom ili u razumnom roku ne postupi po njezinom zahtjevu, Agencija može o istome izvijestiti ESMA-u.
(5) Agencija će surađivati s ESMA-om u skladu s Uredbom (EU) br. 1095/2010 te joj u skladu s odredbom članka 35. Uredbe (EU) br. 1095/2010 na njezin zahtjev bez odgode dostaviti sve tražene informacije radi provođenja njezinih ovlasti propisanih Direktivom 2004/109/EZ i Uredbom (EU) br. 1095/2010.
(6) Neovisno o stavku 12. ovoga članka, Agencija je ovlaštena davati, dostavljati i razmjenjivati povjerljive podatke s nadležnim tijelima drugih država članica, ESMA-om i ESRB-om, a takva razmjena povjerljivih podataka ne smatra se odavanjem poslovne tajne.
(7) Na povjerljive podatke koje je Agencija dobila, primila ili razmijenila s nadležnim tijelima drugih država članica, ESMA-om i ESRB-om primjenjuju se odredbe o poslovnoj tajni iz stavka 12. ovoga članka te ih Agencija može upotrijebiti isključivo u svrhu za koju su dobiveni, primljeni ili razmijenjeni. Ove povjerljive podatke Agencija je ovlaštena priopćiti trećima samo uz izričitu suglasnost tijela koje je podatke dalo, dostavilo ili razmijenilo.
(8) Nadležna tijela drugih država članica, ESMA i ESRB dužni su s povjerljivim podacima dobivenim, primljenim ili razmijenjenim s Agencijom postupati u skladu s propisima o poslovnoj tajni koji se primjenjuju na odnosno tijelo te ih mogu upotrijebiti isključivo u svrhu za koju su dobiveni, primljeni ili razmijenjeni. Ove povjerljive podatke nadležna tijela drugih država članica, ESMA i ESRB ne smiju priopćiti trećima bez izričite suglasnosti Agencije.
(9) Agencija je ovlaštena sklapati sporazume o suradnji kojima se uređuje međusobna razmjena podataka s onim nadležnim tijelima trećih zemalja koja su u skladu s nacionalnim propisima svoje treće zemlje ovlaštena nadzirati društva čiji su vrijednosni papiri uvršteni na organizirano tržište. Ako Agencija sklopi takav sporazum o suradnji obvezna je o njegovom sklapanju obavijestiti ESMA-u.
(10) Agencija može razmjenjivati podatke s nadležnim tijelima samo onih trećih zemalja čijim se propisima osigurava najmanje jednaka zaštita poslovne tajne kako je propisano stavkom 12. ovoga članka.
(11) Agencija i nadležna tijela trećih zemalja mogu podatke koje su razmijenili upotrijebiti isključivo u svrhu izvršavanja svojih dužnosti, korištenja ovlasti i provođenja nadzora. Ove podatke nadležna tijela trećih zemalja ne smiju priopćiti trećima bez izričite suglasnosti Agencije i, ako je potrebno, isključivo u svrhu za koju je Agencija dala suglasnost.
(12) Članovi Upravnog vijeća Agencije, radnici Agencije, ovlašteni revizori i ostale stručne osobe koje djeluju s ovlaštenjem Agencije, dužni su čuvati kao poslovnu tajnu sve podatke koje saznaju u tijeku nadzora i obavljanja svojih zadaća. Dužnost čuvanja poslovne tajne traje i nakon prestanka članstva u Upravnom vijeću Agencije, radnog odnosa u Agenciji i prestanka važenja ovlaštenja Agencije.
(13) Podaci obuhvaćeni poslovnom tajnom smiju se otkriti trećima isključivo u slučajevima kada je to propisano propisima Republike Hrvatske.
POGLAVLJE VIII.
OBVEZE AGENCIJE
Članak 510.
Agencija će provedbenim propisom detaljnije urediti provedbu uputa i provedbenih mjera koje je u vezi s obvezama propisanim ovom glavom donijela Europska komisija u skladu s postupkom navedenim u članku 27. stavku 2. ili u skladu s člankom 27. stavcima 2.a, 2.b i 2.c i uvjetima iz članaka 27.a i 27.b Direktive 2004/109/EZ.
DIO ČETVRTI
Zlouporaba tržišta
Članak 511.
(1) Nadležno tijelo za provedbu Uredbe (EU) br. 596/2014 je Agencija.
(2) Pojedini pojmovi u smislu ovoga dijela Zakona imaju istovjetno značenje kao pojmovi upotrijebljeni u Uredbi (EU) br. 596/2014
Nadležnost i djelokrug rada
Članak 512.
(1) Nadležnost i djelokrug rada Agencije u okviru provedbe Uredbe (EU) br. 596/2014 i ovoga dijela Zakona obuhvaćaju:
1. koordinaciju i izvještavanje Europske komisije, ESMA-e i drugih nadležnih tijela
2. provođenje nadzora u smislu pridržavanja odredbi Uredbe (EU) br. 596/2014 i ovoga Zakona od strane svih subjekata na koje se ista odnosi
3. izricanje nadzornih mjera subjektima iz točke 2. ovoga stavka
4. podnošenje optužnih prijedloga kod utvrđenih povreda odredbi Uredbe (EU) br. 596/2014 i ovoga dijela Zakona od strane subjekata iz točke 2. ovoga stavka
5. donošenje provedbenih propisa na temelju Uredbe (EU) br. 596/2014 i ovoga Zakona
6. suradnju s drugim nadzornim tijelima država članica Europske unije, ESMA-om i nadzornim tijelima trećih zemalja
7. druge ovlasti na temelju Uredbe (EU) br. 596/2014.
(2) Agencija osigurava primjenu odredbi Uredbe (EU) br. 596/2014 na području Republike Hrvatske u vezi sa svim radnjama koje se vrše na području Republike Hrvatske i onim radnjama koje se vrše u inozemstvu povezanima s financijskim instrumentima uvrštenima za trgovanje na uređenom tržištu ili onima za koje je predan zahtjev za uvrštavanje za trgovanje na takvom tržištu, koji su bili na dražbi na dražbovnoj platformi ili kojima se trguje na MTP-u ili OTP-u ili za koje je predan zahtjev za uvrštavanje za trgovanje na MTP-u koji posluje na području Republike Hrvatske.
(3) Agencija je, u sklopu svojih nadležnosti, ovlaštena donositi odluke ili provedbene propise koji su potrebni da bi se osigurala provedba Uredbe (EU) br. 596/2014 i tehničkih standarda donesenih na temelju odredbi Uredbe (EU) br. 596/2014, kao i smjernica koje nadležna tijela Europske unije mogu donijeti temeljem odredbi Uredbe (EU) br. 596/2014.
Postupak nadzora
Članak 513.
(1) Postupak nadzora obavlja se u skladu s Dijelom Šestim ovoga Zakona.
(2) Neposredni nadzor nad osobama koje nisu subjekti nadzora sukladno odredbi članka 683. stavak 1. ovog Zakona, Agencija ne može provesti bez prethodnog odobrenja nadležnog pravosudnog tijela ili izričitog pristanka tih osoba.
(3) Zahtjev Agencije sadrži sve potrebne informacije radi dobivanja prethodnog odobrenja nadležnog pravosudnog tijela iz stavka 2. ovoga članka. Nadležno pravosudno tijelo provjerava je li zahtjev Agencije obrazložen i proporcionalan cilju nadzora.
(4) Nadležno pravosudno tijelo iz prethodnog stavka dužno je u roku od 15 dana od dana zaprimanja zahtjeva Agencije odlučiti o davanju prethodnog odobrenja.
Suradnja Agencije s pravosudnim i drugim tijelima
Članak 514.
(1) Agencija je dužna surađivati s nadležnim pravosudnim, regulatornim i drugim tijelima u predmetima koji su vezani za kršenje Uredbe (EU) br. 596/2014 i ovoga Dijela Zakona na teritoriju Republike Hrvatske sukladno relevantnim zakonskim odredbama i sporazumima o suradnji.
(2) Na temelju pisanog zahtjeva Agencije, ministarstvo nadležno za unutarnje poslove dužno je pružiti, bez naknade, pomoć pri provedbi ovlasti iz ovoga Zakona.
(3) Na zahtjev Agencije, sva tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima te druge pravne osobe za koje Agencija smatra da raspolažu podacima i dokumentacijom potrebnima za provođenje nadzora kršenja Uredbe (EU) br. 596/2014 i ovoga dijela Zakona, obvezni su Agenciji, bez naknade dostaviti sve zahtijevane podatke i dokumentaciju. Agencija je s takvim podacima i dokumentacijom dužna postupati sukladno propisima koji uređuju zaštitu tajnosti.
Zabrana zlouporabe tržišta
Članak 515.
(1) Zabranjeno je trgovanje na temelju povlaštene informacije u smislu članaka 7. i 8. Uredbe (EU) br. 596/2014, kao i njihovo nezakonito objavljivanje u smislu članka 10. Uredbe (EU) br. 596/2014, a sukladno članku 14. Uredbe (EU) br. 596/2014.
(2) Zabranjeno je manipuliranje tržištem u smislu članka 12. Uredbe (EU) br. 596/2014, a sukladno članku 15. Uredbe (EU) br. 596/2014.
Prijavljivanje kršenja
Članak 516.
(1) Agencija će uspostaviti učinkovite mehanizme za prijavljivanje Agenciji stvarnih ili potencijalnih kršenja Uredbe (EU) br. 596/2014 i ovoga dijela Zakona, koji uključuju najmanje:
a) posebne postupke za zaprimanje prijava kršenja i daljnje postupanje, uključujući uspostavu sigurnih komunikacijskih kanala za takve prijave
b) odgovarajuću zaštitu osoba koje prijave kršenja ili koje su optužene za kršenja, a naročito od odmazde, diskriminacije ili drugih vrsta nepoštenog postupanja prema tim osobama u vezi njihovog ugovora o radu, rješenja o rasporedu ili ugovora o djelu i
c) zaštitu osobnih podataka i prijavitelja kršenja i fizičke osobe koja je navodno počinila kršenje, uključujući zaštitu u odnosu na očuvanje tajnosti njihovog identiteta u svim fazama postupka, bez obzira na to je li objavljivanje informacija bilo obvezno prema hrvatskom pravu u okviru istraga ili u okviru naknadnih sudskih postupaka.
(2) Agencija će provedbenim propisom propisati postupanje u vezi s uspostavom mehanizama iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Poslodavci koji se bave djelatnostima koje su uređene propisima o financijskim uslugama dužni su uspostaviti odgovarajuće unutarnje postupke prema kojima njihovi zaposlenici mogu prijaviti kršenja Uredbe (EU) br. 596/2014, na način propisan člankom 74. ovoga Zakona.
Interni akti izdavatelja
Članak 517.
Izdavatelj je s ciljem uspostavljanja učinkovitog procesa upravljanja povlaštenim informacijama obvezan donijeti i primjenjivati interne akte kojima uređuje postupanje s povlaštenim informacijama, kada je to primjereno.
Nadzorne mjere
Članak 518.
(1) U slučajevima kršenja iz članka 30. stavka 1. podstavka 1. točke a) Uredbe (EU) br. 596/2014, Agencija ima pravo izreći sljedeće nadzorne mjere:
a) naložiti da osoba odgovorna za kršenje prekine protupravno postupanje i da takvo postupanje ne ponavlja
b) izdati javno upozorenje u kojem se navodi identitet osobe odgovorne za kršenje te vrsta i način kršenja
c) ukinuti odobrenje za rad investicijskom društvu
d) privremeno zabraniti obnašanje rukovoditeljske funkcije u investicijskom društvu osobi koja obavlja rukovoditeljske dužnosti u investicijskom društvu ili drugoj fizičkoj osobi koju se smatra odgovornom za kršenje
e) u slučaju ponovljenog kršenja članaka 14. ili 15. Uredbe (EU) br. 596/2014, privremeno ili trajno zabraniti obnašanje rukovoditeljske funkcije u investicijskom društvu osobi koja obavlja rukovoditeljske dužnosti u investicijskom društvu ili drugoj fizičkoj osobi koju smatra odgovornom za kršenje
f) privremeno zabraniti trgovanje za vlastiti račun osobi koja obavlja rukovoditeljske dužnosti u investicijskom društvu ili drugoj fizičkoj osobi koju se smatra odgovornom za kršenje
g) naložiti privremenu obustavu svake prakse koju Agencija smatra suprotnom Uredbi (EU) br. 596/2014
h) naložiti burzi, operateru MTP-a te operateru OTP-a da privremeno obustavi trgovanje ili isključi iz trgovanja određeni financijski instrument
i) poduzeti sve potrebne mjere kako bi se osiguralo da je javnost točno obaviještena, između ostalog, ispravljanjem neistinitih ili obmanjujućih objavljenih informacija, što uključuje zahtjev da izdavatelj ili druga osoba koja je objavila ili širila neistinite ili obmanjujuće informacije objavi izjavu s ispravkom
j) izreći opomenu pravnoj ili fizičkoj osobi
k) naložiti središnjem klirinškom depozitarnom društvu, odnosno operateru središnjeg registra i/ili središnjeg depozotorija, privremenu blokadu financijskih instrumenata koja se može provesti na individualno određenom računu nematerijaliziranih vrijednosnih papira ili na cjelokupnom izdanju financijskih instrumenta
(2) Neovisno o odredbama iz stavka 1. ovoga članka, Agencija može u svrhu provedbe nadzora nalagati primjerene mjere koje pridonose uspostavljanju zakonitog postupanja.
(3) Ako osoba koja je obvezna objaviti povlaštenu informaciju istu ne objavi, netočno objavi ili je ne objavi na propisani način, Agencija može istu objaviti o njezinom trošku.
(4) U odnosu na preporuke za ulaganje u skladu s odredbama čl. 20. Uredbe (EU) br. 596/2014, mjera iz stavka 1. točke i) ovoga članka osobito se odnosi na nalog davatelju preporuke da objavi ispravljenu preporuku na isti način na koji je objavljena prvotna preporuka.
(5) Svako postupanje novinara koje je suprotno Uredbi (EU) br. 596/2014 i ovome Zakonu, Agencija će bez odgode prijaviti odgovarajućem strukovnom udruženju novinara.
(6) Agencija može uputiti nadležnom tijelu zahtjev za oduzimanje ostvarene koristi ili spriječenog gubitka u slučajevima kršenja iz stavka 1. ovoga članka, u mjeri u kojoj ih je moguće utvrditi.
Izricanje nadzornih mjera
Članak 519.
Prilikom određivanja nadzornih mjera, Agencija će postupati na način propisan člankom 695. ovoga Zakona.
Objava odluka o nadzornim mjerama
Članak 520.
Agencija će objaviti svaku odluku kojom se izriču nadzorne mjere vezane uz kršenje Uredbe (EU) br. 596/2014 i ovoga dijela Zakona na način propisan člankom 697. ovoga Zakona.
Objava odluka o izrečenim prekršajnim sankcijama
Članak 521.
Agencija će objaviti svaku odluku kojom se izriču prekršajne sankcije vezane uz kršenje Uredbe (EU) br. 596/2014 i ovoga dijela Zakona na način propisan člankom 699. ovoga Zakona.
Razmjena informacija između Agencije i državnog odvjetništva
Članak 522.
Agencija će s Državnim odvjetništvom Republike Hrvatske razmijenjivati sve informacije potrebne za provedbu Uredbe (EU) br. 596/2014 i ovog Dijela Zakona, sukladno sporazumu o suradnji.
DIO PETI
NEMATERIJALIZIRANI VRIJEDNOSNI PAPIRI, SUSTAV PORAVNANJA I NAMIRE, SREDIŠNJA DRUGA UGOVORNA STRANA (CCP), SREDIŠNJI DEPOZITORIJ (CSD), NADZOR i SKDD
POGLAVLJE I.
NEMATERIJALIZIRANI VRIJEDNOSNI PAPIRI I DRUGI FINANCIJSKI INSTRUMENTI
Definicije
Članak 523.
U smislu odredbi ovoga dijela Zakona, pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:
1) vrijednosni papiri su prenosivi vrijednosni papiri i ostali financijski instrumenti iz članka 3. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona
2) nematerijalizirani vrijednosni papir je vrijednosni papir koji se u obliku elektroničkog zapisa vodi kod središnjeg depozitorija ili drugog registra propisanog posebnim zakonima
3) imobilizirani vrijednosni papir je vrijednosni papir koji je izdan u obliku isprave i položen na zbirnu pohranu kod središnjeg depozitorija i koji u pravnom prometu predstavlja elektronički zapis kod središnjeg depozitorija
4) Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 909/2014 je Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni Direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012
5) Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 648/2012 je Zakon o provedbi Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. godine o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju
6) Uredba Komisije (EU) br. 153/2013 je Delegirana uredba Komisije (EU) br. 153/2013 od 19. prosinca 2012. o dopuni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s regulatornim tehničkim standardima o zahtjevima za središnje druge ugovorne strane (Tekst značajan za EGP) (SL L 52, 23.2.2013.)
7) Uredba Komisije (EU) 2017/390 je Delegirana uredba Komisije (EU) 2017/390 od 11. studenog 2016. o dopuni Uredbe (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s regulatornim tehničkim standardima o određenim bonitetnim zahtjevima za središnje depozitorije vrijednosnih papira i imenovane kreditne institucije koje pružaju pomoćne usluge bankovnog tipa (Tekst značajan za EGP) (SL L 65, 10.3.2017.)
8) Uredba Komisije (EU) 2017/392 je Delegirana uredba Komisije (EU) 2017/392 od 11. studenog 2016. o dopuni Uredbe (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda povezanih sa zahtjevima za odobrenje za rad te nadzornim i operativnim zahtjevima za središnje depozitorije vrijednosnih papira (Tekst značajan za EGP) (SL L 65, 10.3.2017.)
9) Uredba Komisije (EU) 2017/394 je Provedbena uredba Komisije (EU) 2017/394 od 11. studenog 2016. o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda u vezi sa standardnim obrascima, predlošcima i postupcima za izdavanje odobrenja za rad, preispitivanje i ocjenu središnjih depozitorija vrijednosnih papira, za suradnju između tijela matičnih država članica i država članica domaćina, za savjetovanje s tijelima uključenim u izdavanje odobrenja za pružanje pomoćnih usluga bankovnog tipa, za pristup koji uključuje središnje depozitorije vrijednosnih papira, te u vezi s formatom evidencije koju moraju voditi središnji depozitoriji vrijednosnih papira u skladu s Uredbom (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 65, 10.3.2017.)
Nematerijalizirani vrijednosni papiri
Članak 524.
(1) Nematerijalizirani vrijednosni papiri mogu glasiti samo na ime.
(2) Nematerijalizirani vrijednosni papiri koji unutar iste vrste daju ista prava, u pravnom prometu su zamjenjivi bez ograničenja, tako da bilo koja obveza može biti ispunjena prijenosom bilo kojeg takvog nematerijaliziranog vrijednosnog papira i vjerovnik ne može potraživati pojedinačno određene nematerijalizirane vrijednosne papire.
(3) Na nematerijalizirane vrijednosne papire ne primjenjuju se odredbe članaka 1136. - 1141., 1144. i 1145., 1147. - 1153. Zakona o obveznim odnosima.
(4) Odredbe ovoga dijela Zakona koje se odnose na nematerijalizirane vrijednosne papire primjenjuju se na sve financijske instrumente iz članka 3. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, osim kada je odredbama ovoga dijela Zakona drugačije određeno.
Izdavanje i upis nematerijaliziranih vrijednosnih papira
Članak 525.
(1) Nematerijalizirani vrijednosni papiri upisuju se kod središnjeg depozitorija ili drugog registra propisanog posebnim zakonom kao elektronički zapis u postupku njihova neposrednog izdavanja u nematerijaliziranom obliku, u kojem slučaju vrijednosni papir postoji jedino kao elektronički zapis, neovisno o tome je li on prethodno izdan u obliku isprave ili je izdan isključivo u nematerijaliziranom obliku.
(2) Za imobilizirane vrijednosne papire središnji depozitorij kreira elektroničke zapise u postupku imobilizacije.
(3) Kod drugog registra iz stavka 1. ovoga članka ne mogu se upisati nematerijalizirani vrijednosni papiri iz članka 3. stavka 1. Uredbe (EU) broj 909/2014.
(4) Prenosive vrijednosne papire u nematerijaliziranom obliku u smislu stavka 1. ovoga članka dužni su izdati:
1. Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave Republike Hrvatske, trgovačka društva u kojima Republika Hrvatska ima većinski paket dionica ili većinski udio
2. Hrvatska narodna banka, Hrvatska banka za obnovu i razvitak i središnje tijelo za upravljanje i raspolaganje državnom imovinom
3. subjekti sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koji izdaju ili nude vrijednosne papire s javnom ponudom na području Republike Hrvatske
4. kreditne institucije, društva za upravljanje mirovinskim fondovima, društva za upravljanje investicijskim fondovima, društva za osiguranje, investicijska društva, leasing društva, faktoring društva
5. središnji depozitorij sa sjedištem u Republici Hrvatskoj
6. burza sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i
7. zatvoreni alternativni investicijski fond s pravnom osobnošću sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.
(5) Obveza iz stavka 4. točke 4. ovoga članka ne vrijedi u slučaju izdavanja prenosivih vrijednosnih papira iz članka 3. stavka 1. točke 3. podtočke c. ovoga Zakona.
(6) Instrumenti tržišta novca koje izdaju subjekti iz stavka 4. točke 1. i 2. ovoga članka uvijek se izdaju u nematerijaliziranom obliku.
(7) Subjekti sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, koji izdaju vrijednosne papire koji su uvršteni ili primljeni u trgovinu ili kojima se trguje na nekom od mjesta trgovanja, dužni su ih izdati u nematerijaliziranom obliku.
(8) Vrijednosni papiri izdani protivno odredbama stavaka 4., 6. i 7. ovoga članka ne smatraju se vrijednosnim papirima.
Dodatne obveze izdavanja prenosivih vrijednosnih papira u nematerijaliziranom obliku
Članak 526.
(1) Kada se na nekom od mjesta trgovanja u Republici Hrvatskoj sklopi transakcija s prenosivim vrijednosnim papirima, ti prenosivi vrijednosni papiri kod središnjeg depozitorija moraju biti upisani kao elektronički zapis prije ili najkasnije na namjeravani datum namire. Kada se prenosivi vrijednosni papiri uvrštavaju ili primaju u trgovanje, burza, operater MTP-a i operater OTP-a dužni su svojim pravilima urediti način na koji će se osigurati primjena ove odredbe. Kada se radi o transakciji prenosivim vrijednosnim papirima za koje je burza i/ili operater MTP-a i/ili operater OTP-a zaprimio/la zahtjev za uvrštenje ili primitak u trgovinu, te s kojima se u sustavu burze i/ili operatera MTP-a i/ili operatera OTP-a trguje do trenutka njihovog uvrštenja ili primitka, a na zahtjev izdavatelja, osobe koja za izdavatelja obavlja usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata uz ili bez obveze otkupa ili treće osobe, burza, operater MTP-a i operater OTP-a dužni su svojim pravilima urediti:
1. uvjete koji se moraju ostvariti da bi takvo trgovanje bilo dozvoljeno
2. način na koji odlučuje o takvim zahtjevima, te tko može biti podnositelj takvog zahtjeva
3. način i uvjete namire takvih transakcija, te status takvih transakcija u slučaju da se prenosivi vrijednosni papiri ne uvrste ili prime u trgovinu i
4. uvjete za početak takve trgovine.
(2) Prenosivi vrijednosni papiri koji se prenose kao instrument financijskog osiguranja, u smislu zakona koji uređuje financijsko osiguranje, kod središnjeg depozitorija moraju biti upisani kao elektronički zapis prije ili najkasnije na namjeravani datum namire.
Ostali oblici izdavanja vrijednosnih papira
Članak 527.
(1) Svi ostali subjekti, koji nemaju dužnost iz članka 525. stavka 4. ovoga Zakona, svoje vrijednosne papire mogu:
1. izdati u nematerijaliziranom obliku
2. izdati u obliku isprave i imobilizirati
3. izdati u obliku isprave i ne imobilizirati ih.
(2) Subjekti iz stavka 1. ovoga članka, koji su izdali svoje vrijednosne papire u nematerijaliziranom obliku, mogu ih nakon toga izdati u obliku isprave, ako se s time suglase zakoniti imatelji tih vrijednosnih papira koji predstavljaju najmanje devet desetina temeljnog kapitala ili broja glasova zastupljenih, odnosno prisutnih, na glavnoj skupštini, skupštini ili drugom odgovarajućem tijelu, prilikom donošenja te odluke.
(3) Imobilizacija vrijednosnih papira može prestati:
1. protekom roka na koji su vrijednosni papiri imobilizirani ili
2. ako se s time suglase zakoniti imatelji imobiliziranih vrijednosnih papira koji predstavljaju najmanje devet desetina temeljnog kapitala ili broja glasova zastupljenih, odnosno prisutnih, na glavnoj skupštini, skupštini ili drugom odgovarajućem tijelu, prilikom donošenja te odluke ili
3. na neki drugi dopušten način.
(4) U slučaju iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, na subjekt i njegove vrijednosne papire ne primjenjuju se odredbe ovoga dijela Zakona.
Zakoniti imatelj nematerijaliziranih vrijednosnih papira
Članak 528.
(1) Zakoniti imatelj nematerijaliziranoga vrijednosnog papira je subjekt kojem pripada tražbina, odnosno pravo iz nematerijaliziranoga vrijednosnog papira.
(2) Nematerijalizirani vrijednosni papiri vode se na računu kod središnjeg depozitorija koji glasi na ime njihovog zakonitog imatelja.
(3) Ako su vrijednosni papiri upisani na račun bez valjane pravne osnove ili ako je ta osnova otpala, subjekt na čije ime glasi račun kod središnjeg depozitorija nije zakoniti imatelj upisanih vrijednosnih papira, osim ako je prilikom stjecanja postupao u dobroj vjeri.
(4) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, nematerijalizirani vrijednosni papiri mogu se voditi na računu kod središnjeg depozitorija koji ne glasi na ime njihovog zakonitog imatelja, nego osobe koja, na temelju posebnog, posrednog ili neposrednog, odnosa sa zakonitim imateljem (skrbnik, povjerenik, zastupnik ili netko treći) za zakonitog imatelja drži te vrijednosne papire.
Bitni sastojci nematerijaliziranoga vrijednosnog papira
Članak 529.
(1) Nematerijalizirani vrijednosni papir mora imati sljedeće bitne sastojke upisane kod središnjeg depozitorija ili drugog registra propisanog posebnim zakonom:
1. naznaku vrste vrijednosnog papira
2. identifikacijske podatke o izdavatelju
3. ukupan broj izdanih vrijednosnih papira upisanih kod središnjeg depozitorija ili drugog registra propisanog posebnim zakonom, kada je to primjenjivo
4. ako vrijednosni papir glasi na nominalni iznos, ukupni nominalni iznos izdanih vrijednosnih papira upisanih kod središnjeg depozitorija ili drugog registra propisanog posebnim zakonom, kada je to primjenjivo i
5. datum upisa vrijednosnog papira kod središnjeg depozitorija ili drugog registra propisanog posebnim zakonom, kada je to primjenjivo.
(2) Nematerijalizirana dionica mora, pored sastojaka iz stavka 1. ovoga članka, imati i sljedeće bitne sastojke upisane kod središnjeg depozitorija:
1. oznaku roda
2. nominalni iznos na koji glasi ili naznaku da se radi o dionici bez nominalnog iznosa i
3. ako dionica daje posebna prava, sadržaj tih posebnih prava.
(3) Nematerijalizirana obveznica ili drugi nematerijalizirani vrijednosni papir, na temelju kojeg imatelj od izdavatelja ima pravo zahtijevati isplatu glavnice i mogućih kamata (nematerijalizirani dužnički vrijednosni papir), pored sastojaka iz stavka 1. ovoga članka mora imati i sljedeće bitne sastojke upisane kod središnjeg depozitorija, kada je to primjenjivo:
1. nominalni iznos na koji glasi, iznos glavnice
2. ako imatelj ima pravo na isplatu kamata, podatke o kamatnoj stopi i podatke o načinu i razdobljima obračuna kamate
3. podatke o dospijeću obveza izdavatelja iz vrijednosnog papira
4. ako izdavatelj ima pravo prijevremenog otkupa:
a) podatke o otkupnoj vrijednosti za koju može ostvariti to pravo ili načinu određivanja otkupne vrijednosti
b) podatke o načinu ostvarenja tog prava
c) moguće druge uvjete za ostvarenje tog prava i
5. podatke o danu uz koji se veže pravo na isplatu obroka glavnice ili kamate.
(4) Nematerijalizirani vrijednosni papir koji imatelju daje pravo zamijeniti ga za drugi vrijednosni papir, pored sastojaka iz stavka 1. ovoga članka, mora imati i sljedeće bitne sastojke upisane kod središnjeg depozitorija ili drugog registra propisanog posebnim zakonom, kada je to primjenjivo:
1. sadržaj prava iz vrijednosnog papira za koji ga je moguće zamijeniti
2. omjer u kojem je moguće izvršiti zamjenu
3. podatke o načinu ostvarenja prava na zamjenu
4. rok za ostvarenje prava na zamjenu, ako je pravo vezano uz rok i
5. moguće druge uvjete za ostvarenje prava na zamjenu.
(5) Nematerijalizirani vrijednosni papiri, različiti od onih iz stavaka 2. do 4. ovoga članka, moraju kod središnjeg depozitorija ili drugog registra propisanog posebnim zakonom imati upisan točan sadržaj prava koja daju.
Stjecanje nematerijaliziranih vrijednosnih papira
Članak 530.
(1) Nematerijalizirani vrijednosni papir i prava koja proizlaze iz nematerijaliziranog vrijednosnog papira stječu se na temelju valjanog pravnog posla u trenutku njegova upisa na račun nematerijaliziranih vrijednosnih papira stjecatelja ili osobe koja drži nematerijalizirani vrijednosni papir za račun stjecatelja, osim ako trenutak stjecanja nije drugačije utvrđen posebnim propisom.
(2) Stjecanje iz stavka 1. ovoga članka, do kojega dolazi na temelju transakcije sklopljene na uređenom tržištu, MTP-u, OTP-u ili izvan uređenog tržišta, MTP-a i OTP-a, a uz posredovanje sudionika sustava poravnanja i namire, provodi se putem sustava poravnanja i namire.
(3) Stjecanje iz stavka 1. ovoga članka, do kojega dolazi na temelju valjanih pravnih poslova sklopljenih izvan uređenog tržišta, MTP-a ili OTP-a, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanja i na temelju zakona, provodi se u sustavu središnjeg depozitorija ili drugog registra propisanog posebnim zakonom.
(4) Osim na temelju valjanog pravnog posla, nematerijalizirani vrijednosni papir i prava koja proizlaze iz nematerijaliziranog vrijednosnog papira mogu se steći na temelju odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona.
(5) Kada se nematerijalizirani vrijednosni papiri stječu na mjestu trgovanja, izložena ponuda za prijenos nematerijaliziranih vrijednosnih papira smatra se izjavom o njihovu prijenosu, ako je druga strana prihvati, sukladno pravilima mjesta trgovanja.
Založno pravo na nematerijaliziranim vrijednosnim papirima
Članak 531.
(1) Založno pravo na nematerijaliziranom vrijednosnom papiru osniva se na temelju valjanog pravnog posla, odgovarajućim upisom tog prava na računu nematerijaliziranih vrijednosnih papira ili na temelju sudske odluke ili zakona.
(2) Na nematerijaliziranom vrijednosnom papiru, založnom vjerovniku koji je u skladu s odredbama posebnog zakona ovlašten na namirenje, dopušteno je namirivanje zalogom osigurane tražbine izvansudskim putem.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, izvansudsko namirenje zalogom osigurane tražbine nije dopušteno:
1. ako su to ugovorne strane ugovorom izrijekom isključile i
2. kada je riječ o prisilnom založnom pravu.
(4) Neovisno o pravnom temelju prestanka, založno pravo na nematerijaliziranom vrijednosnom papiru prestaje u trenutku njegovog brisanja.
(5) Na nematerijaliziranom vrijednosnom papiru može se zasnovati samo jedno založno pravo.
Izdavanje potvrda o deponiranim vrijednosnim papirima
Članak 532.
Potvrda o deponiranim vrijednosnim papirima je vrijednosni papir koji sadrži pravo imatelja tog vrijednosnog papira da od izdavatelja potvrde o deponiranju zahtijeva:
1. ispunjenje obveze iz vrijednosnog papira na kojeg se ta potvrda odnosi (osnovni vrijednosni papir) i/ili
2. da za njegov račun ostvaruje prava iz osnovnog vrijednosnog papira prema izdavatelju osnovnog vrijednosnog papira.
Članak 533.
Izdavatelj potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima može biti:
1. izdavatelj osnovnog vrijednosnog papira i/ili
2. investicijsko društvo ili kreditna institucija koja je u Republici Hrvatskoj ovlaštena neposredno ili preko podružnice pružati investicijsku uslugu iz članka 5. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona.
Izdavanje potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima kao nematerijaliziranog vrijednosnog papira
Članak 534.
(1) Potvrda o deponiranim vrijednosnim papirima izdaje se kao nematerijalizirani vrijednosni papir.
(2) Za izdavanje potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima moraju biti ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. osnovni vrijednosni papiri su:
a) izdani kao nematerijalizirani vrijednosni papiri upisani kod odgovarajućeg središnjeg depozitorija ili
b) u zbirnoj pohrani kod tog središnjeg depozitorija.
2. osnovni vrijednosni papiri su kod središnjeg depozitorija iz točke 1. ovoga stavka upisani u korist računa izdavatelja potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima i
3. izdavatelj potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima treba osigurati da se na teret njegovog računa iz točke 2. ovoga stavka upiše zabrana raspolaganja.
POGLAVLJE II.
SUSTAV PORAVNANJA I/ILI NAMIRE
Poravnanje i namira poslova s nematerijaliziranim vrijednosnim papirima
Članak 535.
(1) Poravnanje označava postupak uspoređivanja podataka po sklopljenim pravnim poslovima s nematerijaliziranim vrijednosnim papirima, utvrđivanje rokova podmirenja tih pravnih poslova te izračun obveza za namiru, koji se provodi uz ili bez posredovanja središnje druge ugovorne strane.
(2) Kada se poravnanje provodi uz posredovanje središnje druge ugovorne strane, na sustav poravnanja i na poslovanje središnje druge ugovorne strane primjenjuju se odredbe Uredbe (EU) br. 648/2012, a ne primjenjuju se odredbe članaka 628. do 680. ovoga Zakona.
(3) Posebna novacija, u smislu poravnanja koje se provodi uz posredovanje središnje druge ugovorne strane iz stavka 2. ovoga članka, označava postupak u kojem se obvezni odnos između kupca i prodavatelja u transakciji koja se poravnava zamjenjuje s dva novonastala obvezna odnosa u kojima središnja druga ugovorna strana postaje kupac prvobitnom prodavatelju i prodavatelj prvobitnom kupcu, pri čemu raniji obvezni odnos između prvobitnog kupca i prodavatelja prestaje. Posebna novacija, u smislu prethodne rečenice, nema značenje obnove u smislu posebnog zakona kojim su uređeni obvezni odnosi, te se na istu ne primjenjuju odredbe o obnovi u smislu zakona kojim su uređeni obvezni odnosi.
(4) U slučaju da središnja druga ugovorna strana iz stavka 2. ovoga članka primjenjuje novaciju iz stavka 3. ovoga članka, dužna je u svojim pravilima odrediti trenutak u kojem novacija nastaje, odnosno trenutak kada se novirana transakcija u sustavu kojim upravlja središnja druga ugovorna strana smatra prihvaćenom i konačnom u smislu zakona kojim se uređuje konačnost namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata.
(5) Odredbe stavka 4. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i u slučaju kada središnja druga ugovorna strana iz stavka 2. ovoga članka poravnanje ne obavlja uz primjenu novacije.
Sustav poravnanja i/ili namire
Članak 536.
(1) Sustav poravnanja je sustav koji:
1. vodi ili kojim upravlja središnja druga ugovorna strana koja, u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 648/2012, dobije odobrenje za rad od strane Agencije ili odgovarajućeg nadležnog tijela druge države članice, odnosno koju je priznala ESMA
2. vodi ili kojim upravlja druga pravna osoba koja za to dobije odobrenje Agencije, a koja ne pruža usluge središnje druge ugovorne strane u smislu Uredbe (EU) br. 648/2012 (u daljnjem tekstu: operater sustava poravnanja).
(2) Sustav namire je sustav koji vodi ili kojim upravlja središnji depozitorij, u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 909/2014, te kao operater sustava namire u smislu zakona koji uređuje konačnost namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata.
(3) Sustav poravnanja i/ili namire iz stavaka 1. i 2. ovoga članka mora ispunjavati i sljedeće uvjete:
1. omogućavati poravnanje i/ili namiru poslova s financijskim instrumentima sklopljenim na uređenom tržištu, MTP-u, OTP-u ili izvan uređenog tržišta, MTP-a i OTP-a, uz posredovanje člana sudionika, u skladu s unaprijed propisanim pravilima tog sustava,
2. imati utvrđene pravne odnose između svojih članova te između tih članova i operatera tog sustava, kojima se uređuju njihova međusobna prava i obveze u svezi s poravnanjem i/ili namirom poslova s financijskim instrumentima.
(4) Osim uvjeta iz stavaka 1. do 3. ovoga članka, sustav poravnanja i/ili namire mora ispunjavati uvjete propisane posebnim zakonom koji uređuje konačnost namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata.
Članak 537.
(1) Pokretanje stečaja, sanacije ili postupka likvidacije, kao i poduzimanje drugih pravnih mjera protiv sudionika u sustavu poravnanja i/ili namire ili protiv drugih pravnih osoba koje transakcije sklapaju:
a) na uređenom tržištu
b) na MTP-u
c) izvan uređenog tržišta ili MTP-a, ako, u skladu sa zakonom ili uredbama Europske unije, takve transakcije podliježu obvezi poravnanja posredstvom operatera sustava poravnanja,
kada su posljedice takvih postupaka ili mjera suspenzija ili prestanak ispunjavanja obveza od strane navedenih sudionika ili navedenih drugih pravnih osoba, ili ograničenje njihove sposobnosti slobodnog raspolaganja imovinom, uključujući i privremene zabrane iz ovoga Zakona i posebnog zakona kojim se uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija koje se primjenjuju kod otvaranja postupka zbog insolventnosti nad kreditnom institucijom, takvi postupci ili mjere neće proizvoditi pravne učinke prema novčanim sredstvima koja se nalaze na posebnim namjenskim novčanim računima otvorenim kod upravitelja platnog sustava, čak i ako je takav postupak ili likvidacija pokrenuta ili čak i ako su druge pravne mjere poduzete prije nego što se izvrši namirenje transakcije.
(2) Namjenski novčani računi otvoreni kod upravitelja platnog sustava iz stavka 1. ovoga članka se otvaraju isključivo ako su uređeni uzajamno usklađenim pravilima rada platnog sustava i sustava za namiru financijskih instrumenata, u smislu zakona koji uređuje konačnost namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata. Sredstva na namjenskim novčanim računima se mogu iskoristiti isključivo za izvršenje platnih transakcija povezanih s obvezom poravnanja naloga koji su prihvaćeni u sustav za namiru financijskih instrumenata.
(3) Pokretanje stečaja, sanacije ili postupka likvidacije nad subjektima iz stavka 1. ovoga članka, kao i poduzimanje drugih pravnih mjera, kada su posljedice takvih postupaka ili mjera suspenzija ili prestanak ispunjavanja obveza od strane subjekata iz stavka 1. ovoga članka, ili ograničenje njihove sposobnosti slobodnog raspolaganja imovinom, uključujući i privremene zabrane iz ovoga Zakona i posebnog zakona kojim se uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija koje se primjenjuju kod otvaranja postupka zbog insolventnosti nad kreditnom institucijom, nemaju pravne učinke prema primatelju financijskog osiguranja u smislu posebnog zakona kojim se uređuje financijsko osiguranje, u odnosu na instrument financijskog osiguranja koji je od strane sudionika u sustavu poravnanja i/ili namire ili drugih pravnih osoba koje transakcije sklapaju:
a) na uređenom tržištu
b) na MTP-u
c) izvan uređenog tržišta ili MTP-a, ako, u skladu sa zakonom ili uredbama Europske unije, takve transakcije podliježu obvezi poravnanja posredstvom operatera sustava poravnanja,
prenesen na drugog sudionika ili operatera sustava poravnanja (primatelja financijskog osiguranja) ili nad kojim je u korist drugog sudionika ili operatera sustava poravnanja zasnovano posebno založno pravo u smislu posebnog zakona kojim je uređeno financijsko osiguranje, pod uvjetima utvrđenim u pravilima operatera sustava poravnanja.
(4) Pravne posljedice koje proizlaze iz prihvata naloga u sustavu poravnanja, kao i rezultat obračuna (nettinga), biti će pravno provedive i obvezatne za treće strane ako je nalog unesen u sustav poravnanja prije proglašenja pokretanja stečaja, sanacije ili postupka likvidacije subjekata iz stavka 1. ovog članka.
(5) Zaštita izvršenja naloga iz stavka 4. ovoga članka ne primjenjuje se na naloge koji su prihvaćeni u sustav poravnanja, ali su naknadno otkazani sukladno pravilima sustava poravnanja.
Članak 538.
(1) Instrument financijskog osiguranja dan u vezi sa sudjelovanjem u platnom sustavu ili sustavu za poravnanje ili namiru financijskih instrumenata i koji je predan operateru sustava ili sudioniku u sustavu isključuje se iz stečajne mase:
- sudionika u sustavu koji je dao instrument financijskog osiguranja, ili
- sudionika u sustavu koji s tim sustavom ima sklopljene sporazume o interoperabilnosti u smislu posebnog zakona kojim se uređuje konačnost namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata, a koji je dao instrument financijskog osiguranja, ili
- operatera sustava s kojim taj sustav ima sklopljene sporazume o interoperabilnosti u smislu posebnog zakona kojim se uređuje konačnost namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata, a koji nije sudionik, ili
- bilo koje druge osobe koja je dala instrument financijskog osiguranja u slučaju proglašenja stečaja bilo kojeg od navedenih subjekata.
(2) Proglašenje stečaja sudionika u platnom sustavu ili sustavu za poravnanje ili namiru financijskih instrumenata neće spriječiti korištenje:
1. novčanih sredstava i financijskih instrumenata u smislu ovoga Zakona, položenih i upisanih na računima kolaterala u smislu zakona kojim je uređeno financijsko osigurnjekoji nisu opterećeni stvarnim pravima u korist trećih osoba
2. financijskih instrumenata na na računima kolaterala u smislu zakona kojim je uređeno financijsko osigurnje subjekta u stečaju upisanih kao financijsko osiguranje za kredit, u smislu posebnog zakona kojim se uređuje konačnost namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata, pružen platnom sustavu ili sustavu za namiru financijskih instrumenata ako takav kredit, sukladno ugovoru o kreditu, može biti isplaćen za svrhe ispunjenja obveza subjekta u stečaju koje proizlaze iz naloga za namiru unesenih u sustav najkasnije na sistemski radni dan koji je počeo na datum kada je stečaj proglašen (sistemski radni dan je ciklus izvršenja naloga definiran u operativnim pravilima platnog sustava ili sustava za namiru financijskih instrumenata, tijekom kojeg se izvršavaju poravnanje i namira kao i ostale povezane radnje, a takav dan može završiti i sljedećeg kalendarskog dana).
Članak 539.
(1) Financijski instrumenti i novčana sredstva sudionika sustava poravnanja iz članka 536. stavka 1. ovoga Zakona, te financijski instrumenti i novčana sredstva klijenata sudionika sustava poravnanja iz članka 536. stavka 1. ovoga Zakona, nad kojima je zasnovano financijsko osiguranje u korist operatera sustava poravnanja u smislu zakona kojim se uređuje financijsko osiguranje, ne ulaze u imovinu niti u stečajnu ili likvidacijsku masu operatera sustava poravnanja, niti mogu biti predmetom ovrhe protiv operatera sustava poravnanja.
(2) Novčana sredstva na računu operatera sustava za poravnanje ili namiru financijskih instrumenata otvorenom u platnom sustavu kod Hrvatske narodne banke nad kojima je zasnovano financijsko osiguranje ne mogu biti predmetom ovrhe protiv operatera sustava poravnanja.
(3) Odredbe stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju se ako ugovorom o financijskom osiguranju dolazi do prijenosa instrumenta financijskog osiguranja, u smislu posebnog zakona kojim je uređeno financijsko osiguranje, na operatera sustava poravnanja, što ne isključuje pravo sudionika sustava poravnanja iz članka 536. stavka 1. ovoga Zakona i klijenata sudionika poravnanja iz članka 536. stavka 1. ovoga Zakona na primjenu prijevremenog prestanka obveza u smislu zakona kojim je uređeno financijsko osiguranje.
(4) Operater sustava poravnanja ovlašten je raspolagati instrumentima financijskog osiguranja iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka sukladno pravilima sustava poravnanja, odredbama zakona kojim se uređuje financijsko osiguranje, te odredbama Uredbe (EU) br. 648/2012.
Članak 540.
U slučaju da se nad sudionikom sustava poravnanja iz članka 536. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona pokrene stečajni postupak ili drugi postupak radi insolventnosti, stečajni upravitelj sudionika sustava poravnanja nije ovlašten pobijati ili osporavati postupke za prijenos imovine i pozicija klijenata članova sustava poravnanja koje drži član sustava poravnanja nad kojim je stečajni postupak ili drugi postupak radi insolventnosti pokrenut, a koji su pokrenuti sukladno odredbama Uredbe (EU) br. 648/2012.
Poravnanje i namira transakcija s vrijednosnim papirima sklopljenih na uređenom tržištu i MTP-u u Republici Hrvatskoj
Članak 541.
(1) Poravnanje i namira transakcija sklopljenih na uređenom tržištu, MTP-u i OTP-u u Republici Hrvatskoj s nematerijaliziranim vrijednosnim papirima koji su upisani u središnjem depozitoriju, obavlja se putem sustava poravnanja i/ili namire kojeg izabere burza, operater MTP-a, odnosno operater OTP-a u svrhu poravnanja i/ili namire pojedinačnih ili svih transakcija sklopljenih na uređenom tržištu, MTP-u ili OTP-u kojim upravlja.
(2) Na izbor sustava iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe članaka 35. i 36. Uredbe (EU) br. 600/2014 i članka 53. Uredbe (EU) br. 909/2014.
(3) Odredbe stavaka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju na potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima koje su radi osiguranja poravnanja i namire izdane na način propisan člancima 532., 533. i 534.
POGLAVLJE III.
POSEBNE ODREDBE KOJE SE ODNOSE NA SREDIŠNJE DRUGE UGOVORNE STRANE KOJE SU DOBILE ODOBRENJE ZA RAD OD STRANE AGENCIJE
Stjecanje kvalificiranog udjela u središnjoj drugoj ugovornoj strani
Članak 542.
(1) Na namjeravano stjecanje i otpuštanje kvalificiranog udjela u središnjoj drugoj ugovornoj strani, kao i na postupak koji Agencija primjenjuje prilikom procijene obavijesti o namjeravanom stjecanju i otpuštanju kvalificiranog udjela u središnjoj drugoj ugovornoj strani, te na suradnju Agencije s drugim relevantnim nadležnim tijelima prilikom takve procjene, primjenjuju se odredbe članaka 30. do 32. Uredbe (EU) br. 648/2012.
(2) Agencija će rješenjem odbiti zahtjev za izdavanje suglasnosti za namjeravano stjecanje iz stavka 1. ovoga članka, ako ocijeni da postoje opravdani razlozi za to na temelju kriterija propisanih člankom 32. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 648/2012 ili ako na temelju dostavljenih podataka nije moguće utvrditi da su ti kriteriji ispunjeni.
(3) Agencija je, u skladu s člankom 31. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 648/2012, ovlaštena objaviti odluku kojom predloženom stjecatelju zabranjuje stjecanje kvalificiranog udjela u središnjoj drugoj ugovornoj strani, ako bi objava razloga za tu takvu odluku bila od interesa korisnicima financijskih usluga, ulagateljima i ostaloj javnosti.
(4) Ako je utjecaj osoba navedenih u članku 30. stavku 1. Uredbe (EU) br. 648/2012 doveo ili može dovesti u pitanje pouzdano i razborito upravljanje središnjom drugom ugovornom stranom, u skladu s člankom 30. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 648/2012, Agencija je, osim mjera navedenih u Uredbi (EU) br. 648/2012, članku 552., 554. i 555. ovoga Zakona, ovlaštena poduzeti i mjere iz članaka 23 do 25. ovoga Zakona, koje se na odgovarajući način primjenjuju na kvalificirane udjele u središnjoj drugoj ugovornoj strani, a ako se utjecaj osoba navedenih u članku 30. stavku 1. Uredbe (EU) br. 648/2012 ne može okončati ni na koji drugi način, Agencija je ovlaštena ukinuti rješenje kojim je izdala odobrenje za rad središnjoj drugoj ugovornoj strani, pri čemu ovlast Agencije da ukine svoje zakonito rješenje nije ograničena rokom.
(5) Stavak 4. ovoga članka se na odgovarajući način primjenjuje i u slučaju stjecanja kvalificiranog udjela bez ishođenja suglasnosti Agencije.
(6) Agencija će, u skladu s člankom 32. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 648/2012, donijeti provedbeni propis kojim detaljnije propisuje opseg potrebnih podataka iz članka 32. Uredbe (EU) br. 648/2012 i detaljniji popis dokumentacije koji se prilaže zahtjevu za izdavanje suglasnosti za namjeravano stjecanje ili obavijesti o otpuštanju kvalificiranog udjela u središnjoj drugoj ugovornoj strani.
Kolegiji regulatora
Članak 543.
(1) Ako Agencija i Hrvatska narodna banka sudjeluju u radu kolegija regulatora iz članka 18. Uredbe (EU) br. 648/2012, kao članovi s pravom glasa, i Agencija i Hrvatska narodna banka imaju svaka po jedan glas u svrhu glasovanja.
(2) Ako se propisom Europske unije izmijeni način određivanja glasačkih prava u kolegiju regulatora, stavak 1. ovoga članka neće se primjenjivati, nego se primjenjuje relevantna odredba propisa Europske unije.
Kapital i ostala financijska sredstva središnjih drugih ugovornih strana
Članak 544.
(1) Agencija je središnjoj drugoj ugovornoj strani ovlaštena naložiti da vlastita sredstva (kapital) i ostala financijska sredstva održava na razini koja premašuje minimalne zahtjeve iz članaka 16. i 43. Uredbe (EU) br. 648/2012 te tehničkih standarda koje je donijela Europska komisija na temelju Uredbe (EU) br. 648/2012, ako je to potrebno da bi se:
1. stvorio dodatni zaštitni sloj kapitala i ostalih financijskih sredstava za razdoblja ekonomske krize
2. u obzir uzeli rizici koji proizlaze iz ugovornih odnosa ili ovisnosti središnje druge ugovorne strane, s obzirom na grupnu strukturu
3. u obzir uzeli specifični poslovni rizici središnje druge ugovorne strane.
(2) Kao privremenu mjeru za ispunjavanje zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka, Agencija može prihvatiti i neopozive garancije matičnog društva središnje druge ugovorne strane ili druge institucije s odgovarajućim kreditnim rejtingom.
Likvidnost središnje druge ugovorne strane
Članak 545.
Kada Agencija procjenjuje adekvatnost likvidnosti središnje druge ugovorne strane, ovlaštena je središnjoj drugoj ugovornoj strani naložiti da ispuni zahtjeve koji premašuju minimalne zahtjeve iz članka 44. Uredbe (EU) br. 648/2012 te zahtjeve iz tehničkih standarda koje je donijela Europska komisija na temelju članka 44. Uredbe (EU) br. 648/2012, ako je takva mjera potrebna za osiguranje urednog i stabilnog funkcioniranja sustava poravnanja te ako bi u odsutnosti takve mjere dugoročna likvidnost središnje druge ugovorne strane bila ugrožena ili je izgledno da bi bila ugrožena.
Odobravanje pristupa na temelju članaka 7. i 8. Uredbe (EU) br. 648/2012
Članak 546.
Središnja druga ugovorna strana kojoj je Agencija izdala odobrenje u skladu s člancima 14. i 17. Uredbe (EU) br. 648/2012, u pisanom obliku će bez odgode obavijestiti Agenciju o zaprimanju zahtjeva za pristup, u skladu s člankom 7. Uredbe (EU) br. 648/2012, kao i o podnošenju zahtjeva za pristup, u skladu s člankom 8. Uredbe (EU) br. 648/2012.
Financijski izvještaji središnje druge ugovorne strane i revizija za potrebe Agencije
Članak 547.
(1) Središnja druga ugovorna strana kojoj je Agencija izdala odobrenje u skladu s člancima 14. i 17. Uredbe (EU) br. 648/2012, dužna je izraditi godišnje financijske izvještaje i godišnje izvješće u skladu s propisima koji uređuju osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, računovodstvo poduzetnika i primjenu međunarodnih standarda financijskog izvještavanja te ih dostaviti Agenciji zajedno s revizorskim izvješćem u roku od petnaest dana od dana zaprimanja revizorskog izvješća, a najkasnije u roku od četiri mjeseca od zadnjeg dana poslovne godine.
(2) Agencija može od revizora koji je obavio reviziju godišnjih financijskih izvještaja središnje druge ugovorne strane zatražiti dodatna obrazloženja u vezi s obavljenom revizijom i revizorskim izvješćem.
(3) Ako godišnji financijski izvještaji i godišnje izvješće iz stavka 1. ovoga članka nisu izrađeni sukladno propisima koji uređuju osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, računovodstvo poduzetnika i primjenu međunarodnih standarda financijskog izvještavanja te pravilima struke, Agencija može odbiti godišnje financijske izvještaje, a središnja druga ugovorna strana je dužna ponovo izraditi godišnje financijske izvještaje, osigurati obavljanje zakonske revizije tih izvještaja te revizorsko izvješće, uključujući i relevantne financijske izvještaje, dostaviti Agenciji u roku koji je svojim rješenjem odredila Agencija. Novu zakonsku reviziju ne smije obaviti revizor koji je izdao mišljenje o godišnjim financijskim izvještajima koji su odbijeni odnosno odbačeni. . U tom slučaju, Agencija može javno objaviti podatak o odbijanju godišnjih financijskih izvještaja i razlozima toga odbijanja.
(4) Nakon što je jednom izabran, isti revizor može revidirati najviše sedam uzastopnih godišnjih financijskih izvještaja središnje druge ugovorne strane. Isti revizor ne smije sljedeće četiri godine obavljati reviziju godišnjih financijskih izvještaja središnje druge ugovorne strane.
(5) U slučaju raskida ugovora o obavljanju revizije, središnja druga ugovorna strana i revizor dužni su Agenciji u roku od 15 dana pisano obrazložiti razloge za sporazumni raskid ugovora, odnosno ako je ugovor raskinula jedna ugovorna strana obrazložiti razloge raskida, a druga ugovorna strana očitovati se o razlozima za raskid ugovora koje navodi druga ugovorna strana .
(6) Revizor koji obavlja reviziju godišnjih financijskih izvještaja središnje druge ugovorne strane ne smije pružati, izravno ili neizravno, središnjoj drugoj ugovornoj strani bilo koje zabranjene nerevizorske usluge iz članka 5. stavka 1. Uredbe (EU) br. 537/2014 tijekom:
1) razdoblja između početka razdoblja koje je predmet revizije i izdavanja revizorskog izvješća i
2) poslovne godine koja prethodi razdoblju iz točke 1. ovoga stavka u vezi s uslugom osmišljavanja i provedbe postupaka unutarnje kontrole ili upravljanja rizikom povezanih s pripremom i/ili nadzorom financijskih informacija ili osmišljavanje i provedba tehnoloških sustava za financijske informacije.
(7) U smislu ovoga članka Zakona, revizijom se smatra:
1. revizija godišnjih financijskih izvještaja i
2. revizija za potrebe Agencije.
(8) Na temelju revizije iz stavka 5. ovoga članka revizor je dužan sastaviti:
1. revizorsko izvješće o obavljenoj reviziji godišnjih financijskih izvještaja i
2. revizorsko izvješće o obavljenoj reviziji za potrebe Agencije.
(9) Reviziju za potrebe Agencije može provesti revizor koji provodi reviziju godišnjih financijskih izvještaja središnje druge ugovorne strane ili unutarnji revizor središnje druge ugovorne strane. Ako reviziju za potrebe Agencije obavlja unutarnji revizor središnje druge ugovorne strane, na revizora koji provodi reviziju godišnjih financijskih izvještaja središnje druge ugovorne strane ne primjenjuje se odredba iz točke 2. stavka 6. ovoga članka. Unutarnji revizor središnje druge ugovorne strane dužan je u svakom trenutku ispunjavati uvjete neovisnosti i ostale uvjete propisane u članku 11. Uredbe Komisije (EU) br. 153/2013. U slučaju da ti uvjeti ne bi bili ispunjeni, ili u slučaju da kod određenog područja revizije za unutarnjeg revizora središnje druge ugovorne strane postoji potencijalni sukob interesa, središnja druga ugovorna strana je dužna angažirati vanjskog revizora.
(10) Za potrebe Agencije revizor ili unutarnji revizor, pod uvjetima iz stavka 7. ovoga članka, daje ocjenu o:
1. pridržavanju pravila o upravljanju rizicima iz Uredbe (EU) br. 648/2012, uključujući i primjenu politika primitaka
2. obavljanju poslova funkcije kontrole rizika, funkcije praćenja usklađenosti i funkcije unutarnje revizije
3. stanju informacijskog sustava i adekvatnosti upravljanja informacijskim sustavom i
4. pravilnosti, točnosti i potpunosti nadzornih izvješća koja se dostavljaju Agenciji.
(11) Ocjena iz stavka 8. ovoga članka opisna je i kreće se u rasponu od potpuno zadovoljavajuće do potpuno nezadovoljavajuće (potpuno zadovoljavajuće, zadovoljavajuće, nezadovoljavajuće, u potpunosti nezadovoljavajuće).
(12) Agencija može od revizora ili unutarnjeg revizora zatražiti dodatne informacije u vezi s obavljenom revizijom.
(13) Ako Agencija utvrdi da ocjena nije dana u skladu s Uredbom (EU) br. 648/2012, tehničkim standardima donesenima na temelju odredbi Uredbe (EU) br. 648/2012, ovim Zakonom, provedbenim propisima donesenima na temelju ovoga Zakona, zakonom kojim se uređuje revizija i pravilima revizorske struke ili ako obavljenim nadzorom poslovanja središnje druge ugovorne strane ili na drugi način utvrdi da ocjena nije zasnovana na istinitim i objektivnim činjenicama, može:
1. zahtijevati od revizora ili unutarnjeg revizora da svoju ocjenu ispravi, odnosno dopuni ili
2. odbiti ocjenu i zahtijevati od središnje druge ugovorne strane da ocjenu daju ovlašteni revizori drugog revizora, a na trošak središnje druge ugovorne strane, odnosno da ocjenu daju ovlašteni revizori vanjskog revizora, a na trošak središnje druge ugovorne strane.
(14) Odbijanje ocjene iz stavka 9. ovoga članka nema za posljedicu odbijanje revizorskog izvješća o obavljenoj reviziji financijskih izvještaja središnje druge ugovorne strane za tu godinu, ako je revizorsko izvješće o obavljenoj reviziji financijskih izvještaja prihvaćeno od strane Agencije.
(15) Agencija će provedbenim propisom detaljnije propisati strukturu, sadržaj i način i rokove dostave izvještaja iz stavaka 1. i 6. ovoga članka.
(16) Agencija može provedbenim propisom propisati kontni plan za središnju drugu ugovornu stranu.
Obavijesti i izvješća središnje druge ugovorne strane
Članak 548.
(1) Središnja druga ugovorna strana je dužna tromjesečno dostavljati Agenciji nadzorne izvještaje koji su vezani za financijske pokazatelje središnje druge ugovorne strane i adekvatnost kapitala središnje druge ugovorne strane, sukladno člancima 16., 41., 42., 43. i 49. Uredbe (EU) br. 648/2012 i člancima 49., 50., 51., 53., 54. i 57. Uredbe Komisije (EU) br. 153/2013.
(2) Središnja druga ugovorna strana obvezna je Agenciju tromjesečno obavještavati o:
1. usklađenosti sa zahtjevima članka 41. stavka 1. rečenice 2. i 3. Uredbe (EU) br. 648/2012 (iznosi nadoknade)
2. ukupnom iznosu jamstvenog fonda ili fondova, u skladu s člankom 42. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 648/2012
3. ukupnom iznosu ostalih financijskih sredstava, u skladu s člankom 43. Uredbe (EU) br. 648/2012
4. tome jesu li jamstveni fond i ostala financijska sredstva u izvještajnom razdoblju bila dovoljna da središnja druga ugovorna strana podnese neispunjavanje obveza članova sustava poravnanja, u skladu s člankom 43. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 648/2012
5. ukupnom iznosu svih dostupnih kreditnih linija ili sličnih aranžmana za pokriće potrebne likvidnosti, podatku o pružateljima likvidnosti, kao i podacima o potencijalnim dnevnim likvidnosnim potrebama, u skladu s člankom 44. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 648/2012 te podacima o korištenju izvora likvidnosti u izvještajnom razdoblju
6. ukupnom iznosu svih instrumenata osiguranja (kolaterala) koje je središnja druga ugovorna strane prihvatila tijekom izvještajnog razdoblja u skladu s člankom 46. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 648/2012, strukturi takvog kolaterala, korektivnim faktorima, i udjelu pojedinih instrumenata i grupa instrumenata u ukupnom kolateralu, kao i, ako je središnja druga ugovorna strana takav kolateral koristila u izvještajnom razdoblju, podacima o njegovom korištenju
7. strukturi vlastitih ulaganja i ulaganja novčanih sredstava koje je središnja druga ugovorna strana prikupila od članova sustava poravnanja i njihovih klijenata
8. adekvatnosti kapitala središnje druge ugovorne strane.
(3) Izvješća i dokumenti koje središnja druga ugovorna strana dostavlja Agenciji prema Uredbi (EU) br. 648/2012 moraju biti napisana i dostavljena na hrvatskom jeziku, a na zahtjev Agencije, dodatno i na engleskom jeziku.
(4) Agencija može dopustiti da se izvješća i dokumenti središnje druge ugovorne strane sastavljaju i dostavljaju samo na engleskom jeziku.
(5) Središnja druga ugovorna strana izvješće iz točke 5. stavka 2. ovoga članka dostavlja i Hrvatskoj narodnoj banci, na način kako je propisano provedbenim propisom iz stavka 7. ovoga članka.
(6) Za potrebe istraživanja i razvoja usluga poravnanja, te izvještavanja kolegija regulatora iz članka 18. Uredbe (EU) br. 648/2012, Agencija može koristiti podatke sadržane u propisanim financijskim izvještajima i propisanim nadzornim izvještajima i dostavljati ih kolegiju regulatora iz članka 18. Uredbe (EU) br. 648/2012. Agencija može od središnje druge ugovorne strane tražiti dostavu podataka i iz izvješća čiji sadržaj, oblik i rokove definira ovisno o potrebi.
(7) Agencija će provedbenim propisom detaljnije propisati strukturu, sadržaj i način i rokove dostave izvještaja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
Izdvajanje aktivnosti i procesa
Članak 549.
(1) Neovisno o odredbama članka 35. stavka 1. Uredbe (EU) br. 648/2012, ako središnja druga ugovorna strana izdvoji aktivnosti i procese na temelju članka 35. Uredbe (EU) br. 648/2012, o takvom izdvajanju bez odgode obavještava Agenciju.
(2) U slučaju da uvjeti za izdvajanje aktivnosti i procesa iz članka 35. Uredbe (EU) br. 648/2012 nisu ispunjeni, Agencija je ovlaštena središnjoj drugoj ugovornoj strani izreći i mjere propisane u članku 552. ovoga Zakona.
(3) Agencija će za potrebe odobravanja izdvajanja značajnih aktivnosti i procesa u smislu članka 35. stavka 1. drugog podstavka Uredbe (EU) br. 648/2012 provedbenim propisom detaljnije propisati minimalni sadržaj i način dostave takvog zahtjeva.
Uprava, nadzorni odbor i više rukovodstvo središnje druge ugovorne strane
Članak 550.
(1) Osim općih dužnosti i odgovornosti propisanih zakonom koji uređuje poslovanje trgovačkih društava, uprava središnje druge ugovorne strane ima dužnosti i odgovornosti propisane ovim Zakonom.
(2) Uprava je dužna osigurati da središnja druga ugovorna strane posluje u skladu s:
1. Uredbom (EU) br. 648/2012 i tehničkim standardima donesenim na temelju Uredbe (EU) br. 648/2012
2. ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona te, kada je primjenjivo, ostalim propisima Europske unije kojima se uređuje poslovanje središnje druge ugovorne strane i drugim propisima kojima se uređuje poslovanje središnje druge ugovorne strane
3. pravilima struke.
(3) Uprava je dužna osigurati provođenje nadzornih mjera koje je naložila Agencija u skladu sa svojim nadležnostima i ovlastima.
(4) Uprava je dužna uspostaviti i primjenjivati djelotvoran i pouzdan sustav upravljanja središnjom drugom ugovornom stranom u skladu s glavom IV. Uredbe (EU) br. 648/2012, što uključuje i raspodjelu dužnosti, sprječavanje sukoba interesa, upravljanje sustavom rizika i upravljanje sustavom poravnanja na način da se promiče integritet tržišta.
(5) Na članove uprave i nadzorni odbor središnje druge ugovorne strane na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članaka 570. do 574., 576. i 577. stavaka 1. do 3. ovoga Zakona, a na ključne funkcije središnje druge ugovorne strane na odgovarajući način se primjenjuju odredbe članka 578. ovoga Zakona.
(6) Nadležnosti nadzornog odbora središnje druge ugovorne strane, osim onih propisanih zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava su i sljedeće:
1. daje suglasnost upravi na poslovnu politiku središnje druge ugovorne strane
2. daje suglasnost upravi na strateške ciljeve središnje druge ugovorne strane
3. daje suglasnost upravi na financijski plan središnje druge ugovorne strane
4. daje suglasnost upravi na politike naknada središnje druge ugovorne strane iz članka 8. Uredbe Komisije (EU) br. 153/2013
5. daje suglasnost upravi na strategije i politike preuzimanja rizika i upravljanje njima
6. daje suglasnost upravi na strategije i postupke procjenjivanja adekvatnosti kapitala središnje druge ugovorne strane
7. daje suglasnost upravi na akt o unutarnjoj reviziji i na godišnji plan rada unutarnje revizije
8. uspostavlja odbor za rizike iz članka 28. Uredbe (EU) br. 648/2012, revizorski odbor i odbor za naknade iz članka 7. Uredbe Komisije (EU) br. 153/2013
9. daje suglasnost upravi na plan oporavka iz članka 554. ovoga Zakona i
10. donosi odluke o drugim pitanjima određenim ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 648/2012.
(7) Kada središnja druga ugovorna strana ima upravni odbor u smislu zakona kojim je uređeno osnivanje i ustroj trgovačkih društava, odredbe ovoga članka primjenjuju se na odgovarajući način na izvršne direktore i članove upravnog odbora središnje druge ugovorne strane.
(8) Agencija će provedbenim propisom detaljnije propisati ovlasti i dužnosti iz stavka 6. ovoga članka.
(9) Agencija će provedbenim propisom detaljnije propisati uvjete iz članka 27. Uredbe (EU) br. 648/2012 koje moraju ispunjavati članovi uprave i nadzornog odbora, kao i članovi višeg rukovodstva središnje druge ugovorne strane.
Operativna pravila rada i naknade za usluge središnje druge ugovorne strane
Članak 551.
(1) Središnja druga ugovorna strana dužna je donijeti i primjenjivati operativna pravila rada kojima detaljno određuje i pojašnjava način obavljanja usluga koje pruža.
(2) Na operativna pravila rada središnje druge ugovorne strane na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 566. ovoga Zakona, pri čemu se izraz „središnji depozitorij“ na odgovarajući način zamjenjuje izrazom „središnja druga ugovorna strana“, a izraz „sustav namire“ na odgovarajući način zamjenjuje izrazom „sustav poravnanja“.
(3) Na naknade za usluge središnje druge ugovorne strane na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 567. ovoga Zakona, pri čemu se izraz „središnji depozitorij“ na odgovarajući način zamjenjuje izrazom „središnja druga ugovorna strana“.
Ovlast za izdavanje naloga središnjoj drugoj ugovornoj strani i mjere u slučaju organizacijskih nedostataka
Članak 552.
(1) Agencija može središnjoj drugoj ugovornoj strani nalagati izvršenje mjera koje su primjerene i nužne kako bi se osigurala usklađenost sa zahtjevima iz Uredbe (EU) br. 648/2012. Kako bi se osiguralo da središnja druga ugovorna strana ima uspostavljenu odgovarajuću organizacijsku strukturu i procese te kako bi se osigurala usklađenost s organizacijskim zahtjevima u skladu s člancima 26., 28., 29., 31. stavkom 1., kao i člancima 33. do 35. Uredbe (EU) br. 648/2012, Agencija može središnjoj drugoj ugovornoj strani:
1. naložiti da poduzme odgovarajuće mjere za smanjenje rizika koji proizlazi iz određene vrste aktivnosti i/ili proizvoda, ili iz korištenja određenih sustava i procesa, ili iz izdvajanja aktivnosti i procesa
2. zabraniti sudjelovanje u određenim vrstama poslova ili usluga, ili naložiti da središnja druga ugovorna strana može sudjelovati u takvim vrstama poslova ili usluga samo u ograničenoj mjeri.
(2) Umjesto primjene mjera navedenih u stavku 1. ovoga članka, ili zajedno s tim mjerama, Agencija može naložiti da središnja druga ugovorna strana održava vlastita sredstva (kapital) u iznosu koji premašuje minimalne zahtjeve iz članka 16. stavka 2. Uredbe (EU) br. 648/2012.
Sadržaj zahtjeva za izdavanje odobrenja za pružanje usluga središnje druge ugovorne strane
Članak 553.
(1) Zahtjev za odobrenje za pružanje usluga središnje druge ugovorne strane u Republici Hrvatskoj, na temelju članaka 14. i 17. Uredbe (EU) br. 648/2012, mora sadržavati najmanje sljedeće:
1. opće podatke o podnositelju zahtjeva
2. podatak za koje će vrste financijskih instrumenata podnositelj zahtjeva pružati usluge poravnanja kao središnja druga ugovorna strana
3. podatke o članovima višeg rukovodstva, uprave i nadzornog odbora, kao i o članovima drugih odbora čije je uspostavljanje obvezno prema odredbama Uredbe (EU) br. 648/2012
4. podatke o imateljima kvalificiranih udjela
5. podatke o organizacijskoj strukturi i o izdvojenim aktivnostima i poslovnim procesima
6. opis modela i parametara koji se koriste za izračun iznosa nadoknade u smislu članka 41. Uredbe (EU) br. 648/2012, navodeći relevantne izvore cijena u smislu članka 40. Uredbe (EU) br. 648/2012
7. dokaz o uspostavi jamstvenog fonda u smislu članka 42. Uredbe (EU) br. 648/2012 i opis načina određivanja njegove veličine
8. opis mjera za održavanje potrebnih ostalih financijskih sredstava, u smislu članka 43. stavka 1. Uredbe (EU) br. 648/2012
9. opis mehanizama upravljanja rizikom likvidnosti u smislu članka 44. Uredbe (EU) br. 648/2012
10. opis kolateralnih zahtjeva u smislu članka 46. Uredbe (EU) br. 648/2012
11. podatke o investicijskoj politici u smislu članka 47. Uredbe (EU) br. 648/2012
12. opis postupaka u slučaju neispunjavanja obveza od strane člana poravnanja, u skladu s člankom 48. Uredbe (EU) br. 648/2012
13. opis postupaka preispitivanja modela, ispitivanja otpornosti na stres i retroaktivnog ispitivanja u smislu članka 49. Uredbe (EU) br. 648/2012 i
14. ostale dokumente iz kojih se može utvrditi usklađenost podnositelja zahtjeva s odredbama Uredbe (EU) br. 648/2012 i na temelju navedene uredbe donesenih relevantnih provedbenih propisa.
(2) Agencija može zatražiti dostavu dodatnih dokumenata i informacija, ako su potrebni za procjenu zahtjeva za odobrenje.
(3) Agencija će provedbenim propisom detaljnije propisati sadržaj, format i način dostave zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka.
Mjere za poboljšanje financijskih sredstava i likvidnosti središnje druge ugovorne strane
Članak 554.
(1) Ako podaci o imovini i obvezama, financijskom položaju ili profitabilnosti središnje druge ugovorne strane, ili druge okolnosti ukazuju da središnja druga ugovorna strana neće biti u mogućnosti kontinuirano ispunjavati uvjete iz članaka 41., 42., 43., 44., 46. ili 47. Uredbe (EU) br. 648/2012 te tehničkih standarda koje je donijela Europska komisija na temelju Uredbe (EU) br. 648/2012, Agencija može središnjoj drugoj ugovornoj strani naložiti da poduzme odgovarajuće mjere za poboljšanje adekvatnosti vlastitih sredstava i likvidnosti, što osobito uključuje:
1. da se Agenciji dostavi utemeljen plan razvoja ključnih poslovnih aktivnosti središnje druge ugovorne strane za razdoblje od najmanje sljedeće tri godine, uključujući i projekcije bilance i računa dobiti i gubitka za to razdoblje
2. da središnja druga ugovorna strana primjeni odgovarajuće mjere za zaštitu od glavnih rizika kojima je izložena, kao i da primjeni odgovarajuće mjere kojima bi se umanjile povezane koncentracije rizika te da o primjeni takvih mjera, kao i eventualnoj namjeri prestanka pružanja određenih usluga i/ili aktivnosti ili smanjenja opsega pružanja takvih usluga izvijesti Agenciju
3. da primjeni odgovarajuće mjere kojima bi se osigurala usklađenost sa zahtjevima Uredbe (EU) br. 648/2012 koje se odnose na iznose nadoknade, veličinu jamstvenog fonda i ostalih financijskih sredstava, izvore likvidnosti, kolateralne zahtjeve i investicijsku politiku i
4. ako su ostvareni uvjeti iz članka 20. Uredbe (EU) br. 648/2012, da se Agenciji i kolegiju regulatora iz članka 18. Uredbe (EU) br. 648/2012 predstavi plan središnje druge ugovorne strane koji bi otklonio okolnosti zbog kojih je došlo do razmatranja mjere oduzimanje odobrenja za pružanje usluga središnje druge ugovorne strane.
(2) Pretpostavka da središnja druga ugovorna strana neće biti u mogućnosti kontinuirano ispunjavati uvjete iz članaka 41., 42., 43., 44., 46. ili 47. Uredbe (EU) br. 648/2012 te tehničkih standarda koje je donijela Europska komisija na temelju Uredbe (EU) br. 648/2012, može se smatrati opravdanom u sljedećim okolnostima:
1. kod prikupljenih iznosa nadoknada kada:
a) retroaktivno testiranje pokaže više nedozvoljenih prekoračenja u dva izvještajna razdoblja iz članka 548., ili u kraćem razdoblju, ako broj ili iznos takvih prekoračenja vjerojatno može ugroziti kontinuitet poslovanja središnje druge ugovorne strane ili
b) prikupljeni iznos nadoknada ne pokriva u potpunosti sve izloženosti prema članovima sustava poravnanja i/ili prema drugim središnjim drugim stranama s kojima je središnja druga ugovorna strana sklopila ugovore o međudjelovanju, u smislu članka 51. Uredbe (EU) br. 648/2012.
2. iznos jamstvenog fonda ne dosegne minimalni iznos iz članka 41. stavka 1. Uredbe (EU) br. 648/2012 kroz dva izvještajna razdoblja iz članka 548., ili u kraćem razdoblju, ako takvo odstupanje vjerojatno može ugroziti kontinuitet poslovanja središnje druge ugovorne strane
3. u dva izvještajna razdoblja ili u kraćem razdoblju, ako takvo odstupanje vjerojatno može ugroziti kontinuitet poslovanja središnje druge ugovorne strane, u provedenim ispitivanjima otpornosti na stres, iznosi nadoknada, jamstvenog fonda i ostalih financijskih sredstava nisu bili dovoljni da pokriju neispunjavanje obveza članova sustava poravnanja u smislu članaka 42. i 43. Uredbe (EU) br. 648/2012
4. likvidna sredstva i kreditne linije u dva izvještajna razdoblja ili u kraćem razdoblju, ako takvo odstupanje vjerojatno može ugroziti kontinuitet poslovanja središnje druge ugovorne strane, nisu bila dovoljna da pokriju neispunjavanje obveza članova sustava poravnanja u smislu članka 44. Uredbe (EU) br. 648/2012
5. kolateral koji na raspolaganju ima središnja druga ugovorna strana djelomično ili u cijelosti ne zadovoljava uvjete za njegov prihvat ili
6. vlastita ulaganja središnje druge ugovorne strane, koja su potrebna za pokriće kapitalnih zahtjeva iz članka 16. Uredbe (EU) br. 648/2012 i ostala financijska sredstva iz članka 43. Uredbe (EU) br. 648/2012, djelomično ili u cijelosti, ne zadovoljavaju kriterije iz članka 47. Uredbe (EU) br. 648/2012.
(3) Kad Agencija razmatra okolnosti iz stavka 2. ovoga članka, procjenjuje ih u odnosu na mogućnost njihovog utjecaja na financijsku stabilnost središnje druge ugovorne strane ili na stabilnost sustava poravnanja kojim središnja druga strane upravlja. Agencija također procjenjuje u kojem stupnju pokazatelji iz stavka 2. ovoga članka predstavljaju trend koji može ugroziti financijsku stabilnost središnje druge ugovorne strane ili stabilnost sustava poravnanja kojim središnja druga ugovorna strana upravlja.
(4) Kada mjere iz stavka 1. ovoga članka nisu dovoljne da osiguraju da će središnja druga ugovorna strana biti u mogućnosti kontinuirano ispunjavati uvjete iz stavka 1. ovoga članka, umjesto takvih mjera ili zajedno s tim mjerama, Agencija može središnjoj drugoj ugovornoj strani naložiti i izvršenje mjera iz stavka 5. ovoga članka.
(5) Pod uvjetima iz stavka 4. ovoga članka, Agencija može:
1. zabraniti ili ograničiti isplate dobiti dioničarima središnje druge ugovorne strane
2. središnjoj drugoj ugovornoj strani naložiti da poduzme odgovarajuće mjere za smanjenje rizika koji proizlaze iz određene vrste aktivnosti i/ili proizvoda, ili iz korištenja određenih sustava i procesa
3. zabraniti isplate varijabilnih vrsta naknade zaposlenicima, upravi i višem rukovodstvu ili ograničiti takve isplate na određeni postotak godišnje dobiti i/ili
4. naložiti središnjoj drugoj ugovornoj strani da dostavi obrazloženje na koji način i u kojem vremenskom razdoblju će povećati vlastita financijska sredstva i likvidna sredstva do razine propisane Uredbom (EU) br. 648/2012 (plan oporavka) i naložiti središnjoj drugoj ugovornoj strani da Agenciju i Hrvatsku narodnu banku redovito obavještava o statusu provedbe tih mjera.
(6) Agencija može naložiti mjere iz stavka 5. ovoga članka samo kada središnja druga ugovorna strana nije ispravila nezakonitosti i nepravilnosti koje ukazuju da neće biti u mogućnosti kontinuirano ispunjavati uvjete iz članaka 41., 42., 43., 44., 46. ili 47. Uredbe (EU) br. 648/2012 u razdoblju koje je odredila Agencija.
(7) Iznimno od ograničenja iz stavka 6. ovoga članka, Agencija može naložiti mjere iz stavka 5. ovoga članka, ako su iste potrebne da bi se spriječio pad vlastitih financijskih sredstava ili likvidnih sredstava središnje druge ugovorne strane ispod razine predviđene Uredbom (EU) br. 648/2012 ili pad kapitalne adekvatnosti središnje druge ugovorna strane ispod razine propisane člankom 16. Uredbe (EU) br. 648/2012.
(8) Odluke središnje druge ugovorne strane o isplati dobiti dioničarima središnje druge ugovorne strane ili odluke o isplatama varijabilnih vrsta naknada koje su protivne zabranama iz stavka 5. ovoga članka neće proizvoditi pravne učinke.
(9) Središnja druga ugovorna strana dužna je kod sklapanja ugovora s upravom, višim rukovodstvom i zaposlenicima, u obzir uzeti odredbe stavka 5. točke 3. ovoga članka.
(10) Agencija će provedbenim propisom detaljnije propisati na koji se način procjenjuje značajnost okolnosti iz stavka 2. ovoga članka, kao i pokazatelji trenda.
Plan oporavka središnje druge ugovorne strane
Članak 555.
(1) Planom oporavka koji usvaja uprava središnje druge ugovorne strane utvrđuju se mjere koje je potrebno poduzeti radi poboljšanja poslovanja ili stabilnosti financijskog položaja društva u slučaju njegovog značajnog pogoršanja. Situacija ozbiljnoga financijskog poremećaja je situacija u kojoj je ugroženo funkcioniranje središnje druge ugovorne strane do točke njenog opstanka na tržištu, odnosno daljnjega neometanog pružanja usluga za koje ima odobrenje, a može biti uzrokovana eksternim ili internim događajem.
(2) Plan oporavka središnje druge ugovorne strane mora biti transparentan, ostvariv i opravdan te kumulativno mora ispunjavati i sljedeće kriterije:
1. provedba mjera predloženih u planu osigurava i ponovno uspostavlja održivost redovnog poslovanja i stabilnost financijskog položaja središnje druge ugovorne strane, uzimajući u obzir pripremne mjere koje je središnja druga ugovorna strana poduzela ili planira poduzeti
2. plan oporavka i njime predviđene mjere moraju biti takvi da se mogu u situacijama ozbiljnog financijskog poremećaja brzo i učinkovito provesti, a kako bi se izbjegle značajne štetne posljedice na financijski sustav, uključujući i u slučaju istovremenog provođenja plana oporavka na razini grupe središnje druge ugovorne strane.
(3) Plan oporavka mora imati konkretne ciljeve, definirane faze provedbe i rokove za implementaciju, a čije izvršenje Agencija može nadzirati.
(4) Središnja druga ugovorna strana dužna je plan oporavka, kao i sve njegove naknadne izmjene i dopune, dostaviti Agenciji.
(5) Agencija može naložiti središnjoj drugoj ugovornoj strani da izvrši izmjene plana oporavka ako smatra da ciljevi, faze provedbe i rokovi za implementaciju koji su predviđeni planom oporavka nisu dovoljni da se osigura ponovno uspostavljanje održivosti redovnog poslovanja i stabilnosti financijskog položaja središnje druge ugovorne strane ili ako se središnja druga ugovorna strana ne pridržava ciljeva, faza provedbe i rokova za implementaciju koji su predviđeni planom oporavka.
(6) Agencija će provedbenim propisom detaljnije propisati izradu, sadržaj i dostavu planova oporavka Agenciji.
Interni akt za postupak izrade i provedbe plana oporavka središnje druge ugovorne strane
Članak 556.
Središnja druga ugovorna strana dužna je donijeti i provoditi interni akt kojom će pobliže propisati postupak izrade, provedbe i ažuriranja plana oporavka. Središnja druga ugovorna strana dužna je plan oporavka ažurirati najmanje jednom godišnje te po svakoj promjeni u poslovnoj ili financijskoj situaciji ili pravnoj ili organizacijskoj strukturi središnje druge ugovorne strane za koju se plan oporavka izrađuje a koja promjena bi mogla bitno utjecati na sam plan oporavka ili uzrokovati potrebu za njegovom promjenom.
Obveza središnje druge ugovorne strane da postupi prema rješenju Agencije
Članak 557.
(1) Agencija mjere iz članka 539. stavka 1., 545., 552., 554. stavaka 1., 4. i 5. te 555. stavka 5. ovoga Zakona nalaže rješenjem.
(2) Središnja druga ugovorna strana dužna je postupiti prema rješenju iz stavka 1. ovoga članka.
POGLAVLJE IV.
SREDIŠNJI DEPOZITORIJ
Središnji depozitorij
Članak 558.
(1) Središnji depozitorij je pravna osoba koja upravlja sustavom za namiru vrijednosnih papira iz odjeljka A točke 3. Priloga Uredbe (EU) br. 909/2014 i pruža barem jednu drugu osnovnu uslugu navedenu u odjeljku A Priloga Uredbe (EU) br. 909/2014.
(2) U središnji depozitorij sa sjedištem u Republici Hrvatskoj upisuju se prava iz nematerijaliziranih vrijednosnih papira, imatelji tih prava, kao i prava trećih osoba na takvim nematerijaliziranim vrijednosnim papirima, osim ako odredbama posebnih propisa nije drugačije određeno.
Pružanje usluga središnjeg depozitorija u Republici Hrvatskoj
Članak 559.
(1) Poslove središnjeg depozitorija može obavljati:
1. pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, kojoj je izdano odobrenje za rad u skladu s odredbama članka 16. Uredbe (EU) br. 909/2014
2. pravna osoba sa sjedištem u drugoj državi članici, kojoj je izdano odobrenje za rad u skladu s odredbama članka 16. Uredbe (EU) br. 909/2014 te pod uvjetima propisanima člankom 23. Uredbe (EU) br. 909/2014 i/ili
3. pravna osoba sa sjedištem u trećoj zemlji, koje je priznato od strane ESMA-e, u skladu s odredbama članka 25. Uredbe (EU) br. 909/2014.
(2) Zahtjev za izdavanje odobrenja za pružanje usluga iz Priloga Uredbe (EU) br. 909/2014, Odjeljka A i B, pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj podnose Agenciji, u skladu s odredbama članaka 16. i 17. Uredbe (EU) br. 909/2014 i tehničkih standarda donesenih na temelju Uredbe (EU) br. 909/2014, na standardiziranim obrascima i u obliku propisanom navedenim propisima.
(3) Agencija je ovlaštena od podnositelja zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka zatražiti i sve dodatne informacije, dokumente i pojašnjenja, potrebne za provjeru ocjene usklađenosti podnositelja zahtjeva s odredbama Uredbe (EU) br. 909/2014, odredbama tehničkih standarda koje je donijela Europska komisija na temelju Uredbe (EU) br. 909/2014, kao i s odredbama ovoga Zakona i provedbenih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.
(4) Na središnji depozitorij sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, kojem je Agencija izdala odobrenje za rad u skladu s odredbama članka 16. Uredbe (EU) br. 909/2014, primjenjuju se odredbe Uredbe (EU) br. 909/2014, odredbe tehničkih standarda koje je donijela Europska komisija na temelju Uredbe (EU) br. 909/2014, kao i odredbe ovoga Zakona i provedbenih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona.
(5) Zahtjev za izdavanje odobrenja za pružanje usluga iz Priloga Uredbe (EU) br. 909/2014, Odjeljka C, pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj podnose Hrvatskoj narodnoj banci, u skladu s odredbama članaka 54. i 55. Uredbe (EU) br. 909/2014 i tehničkih standarda donesenih na temelju Uredbe (EU) br. 909/2014, na standardiziranim obrascima i u obliku propisanom navedenim propisima.
(6) Na središnji depozitorij sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, kao i na središnji depozitorij sa sjedištem u drugoj državi članici te na središnji depozitorij sa sjedištem u trećoj zemlji, koji pružaju usluge iz Priloga Uredbe (EU) br. 909/2014 na području Republike Hrvatske, primjenjuju se odredbe propisa Republike Hrvatske koji u cilju zaštite javnog interesa uređuju prava potrošača i sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.
(7) Na središnji depozitorij sa sjedištem u drugoj državi članici te na središnji depozitorij sa sjedištem u trećoj zemlji, koji pružaju usluge iz Priloga Uredbe (EU) br. 909/2014 na području Republike Hrvatske, primjenjuju se odredbe dijela petoga, poglavlja I. ovoga Zakona, uz ograničenje iz članka 563. stavka 3. ovoga Zakona, te zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava.
Ovlasti Agencije nad središnjim depozitorijem iz druge države članice
Članak 560.
(1) Kada središnji depozitorij sa sjedištem u drugoj državi članici, kojem je izdano odobrenje za rad u skladu s odredbama članka 16. Uredbe (EU) br. 909/2014, pruža usluge na području Republike Hrvatske putem podružnice, Agencija je ovlaštena provoditi neposredan nadzor poslovanja te podružnice, u skladu s odredbama članka 24. Uredbe (EU) br. 909/2014, pri čemu se primjenjuju odredbe tehničkih standarda donesenih na temelju Uredbe (EU) br. 909/2014, kao i obrasci za razmjenu informacija iz navedenih propisa.
(2) Podružnica iz stavka 1. ovoga članka dužna je, na zahtjev Agencije, Agenciji dostaviti sve podatke potrebne za provođenje nadzora iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Na nadzor iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o nadzoru nad središnjim depozitorijem.
(4) Pod uvjetima iz članka 24. stavka 5. Uredbe (EU) br. 909/2014, kao i uvjetima tehničkih standarda donesenih na temelju Uredbe (EU) br. 909/2014, Agencija je središnjem depozitoriju iz stavka 1. ovlaštena izreći mjere propisane odredbama Poglavlja V. ovoga dijela Zakona, koje su potrebne za osiguranje usklađenosti središnjeg depozitorija iz stavka 1. ovoga članka s odredbama Uredbe (EU) br. 909/2014 na području Republike Hrvatske.
(5) Umjesto poduzimanja mjera iz stavka 4. ovoga članka, Agencija od ESMA-e može zatražiti da postupi u skladu sa svojim ovlastima iz članka 19. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
(6) Kada središnji depozitorij sa sjedištem u drugoj državi članici, kojem je izdano odobrenje za rad u skladu s odredbama članka 16. Uredbe (EU) br. 909/2014, pruža usluge na području Republike Hrvatske, bilo izravno ili putem podružnice, Agencija od tog središnjeg depozitorija može tražiti dostavu redovitih (mjesečnih, kvartalnih, godišnjih) izvještaja o svojim aktivnostima u Republici Hrvatskoj.
(7) Agencija u sklopu godišnjeg izvještaja iz stavka 6. ovoga članka može od središnjeg depozitorija iz stavka 6. ovoga članka zatražiti i statističke podatke iz tehničkih standarda donesenih na temelju Uredbe (EU) br. 909/2014.
(8) Agencija će provedbenim propisom detaljnije propisati sadržaj, format, način i rokove dostave izvještaja iz stavka 6. ovoga članka.
Suradnja s nadležnim tijelima drugih država članica
Članak 561.
(1) U svrhu osiguravanja provedbi Uredbe (EU) br. 909/2014, Agencija je ovlaštena sklopiti sporazume o suradnji i razmjeni informacija s:
1. nadležnim tijelima drugih država članica koja su odgovorna za nadzor središnjih depozitorija koji održavaju vrste odnosa navedene članku 17. stavku 6. točkama (a), (b) i (c) Uredbe (EU) br. 909/2014
2. nadležnim tijelima drugih država članica koja su odgovorna za nadzor nad središnjim depozitorijima koji pružaju usluge na području Republike Hrvatske, bilo izravno ili putem podružnice i
3. nadležnim i relevantnim tijelima drugih država članica koja su odgovorna za nadzor nad središnjim depozitorijima koji pružaju usluge na području Republike Hrvatske, bilo izravno ili putem podružnice, a koji se smatraju značajnima u smislu članka 24. stavka 4. Uredbe (EU) br. 909/2014.
(2) Pri sklapanju sporazuma iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe članaka 22. i 24. Uredbe (EU) br. 909/2014, kao i odredbe te standardizirani obrasci iz tehničkih standarda donesenih na temelju Uredbe (EU) br. 909/2014.
(3) Agencija je sporazumom s nadležnim tijelima iz stavka 1. ovoga članka ovlaštena propisati i razmjenu drugih informacija osim onih propisanih u Uredbama iz stavka 1. ovoga članka, ako je to potrebno da bi se osigurala provedba Uredbe (EU) br. 909/2014 na području Republike Hrvatske.
(4) Ako Agencija, kao matično nadležno tijelo značajnog središnjeg depozitorija u smislu članka 24. stavka 4. Uredbe (EU) br. 909/2014, odluči uspostaviti kolegij regulatora, osnivanje i funkcioniranje takvog kolegija temeljit će se na pisanom sporazumu između svih njegovih članova.
(5) Agencija će, u suradnji s nadležnim i relevantnim tijelima drugih država članica u kojima takav središnji depozitorij pruža usluge, provedbenim propisom detaljnije propisati:
a) minimalni sadržaj pisanog sporazuma iz stavka 4. ovoga članka
b) praktične aranžmane za funkcioniranje kolegija
c) detaljna pravila o procedurama glasovanja na kolegiju
d) zadaće koje se povjeravaju Agenciji ili drugom članu kolegija
e) opseg, format, rokove i način razmjene informacija između članova kolegija
f) način koordinacije provođenja nadzora nad značajnim središnjim depozitorijem i
g) postupke i planove hitnih mjera za rješavanje kriznih situacija.
Središnji depozitorij iz treće zemlje
Članak 562.
Agencija je ovlaštena sklopiti sporazum o suradnji i razmjeni informacija s ESMA-om i nadležnim tijelom središnjeg depozitorija iz treće zemlje koje u skladu s odredbama članka 25. Uredbe (EU) br. 909/2014 pruža usluge na području Republike Hrvatske, pri čemu se primjenjuju odredbe članka 25. stavaka 7. i 10. Uredbe (EU) br. 909/2014.
Račun nematerijaliziranog vrijednosnog papira
Članak 563.
(1) Ne dovodeći u pitanje odredbe Uredbe (EU) br. 909/2014, Uredbe (EU) br. 236/2012 te tehničkih standarda koje je donijela Europska komisija na temelju Uredbe (EU) br. 236/2012, na računima nematerijaliziranih vrijednosnih papira vode se podaci o vrstama, rodovima, količinama, stvarnim pravima i nosiocima tih prava, ograničenjima stvarnih prava, te povijesti upisa nematerijaliziranih vrijednosnih papira.
(2) Središnji depozitorij će na zahtjev izdavatelja, zakonitog imatelja nematerijaliziranih vrijednosnih papira ili osobe koja za zakonitog imatelja drži nematerijalizirane vrijednosne papire, otvoriti individualni račun nematerijaliziranih vrijednosnih papira.
(3) Ne dovodeći u pitanje odredbe članka 48. Uredbe (EU) br. 909/2014, na račun nematerijaliziranih vrijednosnih papira primjenjuje se pravo države u kojoj je sjedište središnjeg depozitorija u kojem je taj račun otvoren.
(4) Iznimno od odredbe članka 48. Uredbe (EU) br. 909/2014, na račune vrijednosnih papira na kojima je zasnovano financijsko osiguranje u smislu zakona koji uređuje financijsko osiguranje te na prava i obveze koje proizlaze iz sudjelovanja u sustavu namire u smislu zakona koji uređuje konačnost namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata, primjenjuju se odredbe tih zakona.
Uključenje/isključenje nematerijaliziranih vrijednosnih papira u/iz sustava središnjeg depozitorija te prijenos nematerijaliziranih vrijednosnih papira između središnjih depozitorija
Članak 564.
(1) Izdavatelj nematerijaliziranih vrijednosnih papira samostalno i slobodno odlučuje o:
1. središnjem depozitoriju u čiji će sustav upisati sve ili dio svojih vrijednosnih papira
2. isključenju svih ili dijela nematerijaliziranih vrijednosnih papira iz sustava središnjeg depozitorija, uz ograničenje iz članka 525. ovoga Zakona
3. središnjem depozitoriju u čiji će sustav prenijeti sve ili dio nematerijaliziranih vrijednosnih papira nakon njihova isključenja iz sustava središnjeg depozitorija čije usluge u tom trenutku koristi.
(2) Središnji depozitorij sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužan je omogućiti te na zahtjev izdavatelja iz stavka 1. ovoga članka, provesti upis, isključenje ili prijenos nematerijaliziranih vrijednosnih papira u ili iz svoga sustava, kada izdavatelj zadovoljava uvjetima propisanima operativnim pravilima rada središnjeg depozitorija.
(3) Središnji depozitorij dužan je provesti postupak iz stavka 2. ovoga članka u razumnom roku koji se propisuje operativnim pravilima rada središnjeg depozitorija, s time da kod postupka upisa vrijednosnih papira središnji depozitorij ne može propisati razumni rok duži od roka određenog u članku 49. stavku 2. Uredbe (EU) br. 909/2014.
(4) Za potrebe stavaka 2. i 3. ovoga članka, središnji depozitorij sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužan je svojim aktima propisati tehničke pojedinosti postupka upisa, isključenja i prenošenja nematerijaliziranih vrijednosnih papira u ili iz svoga sustava u sustav drugog središnjeg depozitorija te na iste zatražiti odobrenje Agencije.
(5) O svakom provedenom upisu, isključenju ili prijenosu nematerijaliziranih vrijednosnih papira središnji depozitorij obvezan je putem svojih mrežnih stranica obavijestiti javnost.
Vrijednosni papiri izdani izvan Republike Hrvatske
Članak 565.
(1) Na vrijednosne papire izdavatelja iz drugih država članica Europske unije ne primjenjuju se odredbe ovoga Zakona koje bi na bilo koji način bile u sukobu s ili utjecale na svojstvo vrijednosnog papira koje je kao takvo stekao na temelju pravnog sustava koji uređuje tržište kapitala u državi izdanja tih vrijednosnih papira, a posebno odredbe o bitnim sastojcima nematerijaliziranih vrijednosnih papira iz članka 529. ovoga Zakona, koje bi na bilo koji način propisivale dodatne uvjete za stjecanje svojstva nematerijaliziranog vrijednosnog papira koje on prema pravu države izdanja nije potreban ispunjavati.
(2) Središnji depozitorij sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužan je za vrijednosni papir iz stavka 1. ovoga članka, na zahtjev njegovog izdavatelja, omogućiti upis u svoj sustav te ga voditi u svom sustavu na jednak način kao i vrijednosni papir izdan u Republici Hrvatskoj, primjenjujući pritom ovlasti koje su mu dodijeljene odredbama članka 49. Uredbe (EU) br. 909/2014 te odredbama regulatornih i provedbenih tehničkih standarda Uredbe (EU) br. 909/2014 donesenih na temelju toga članka.
Operativna pravila rada središnjeg depozitorija
Članak 566.
(1) Središnji depozitorij dužan je donijeti i primjenjivati operativna pravila rada kojima detaljno određuje i pojašnjava način obavljanja usluga koje pruža.
(2) Prijedlog operativnih pravila rada središnjeg depozitorija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, kao i njihovih izmjena i dopuna, zajedno sa sažetim i jasnim obrazloženjem svrhe predloženih odredbi ili izmjena i dopuna odredbi operativnih pravila rada, središnji depozitorij će učiniti dostupnim svim članovima najkasnije 30 dana prije njihova upućivanja Agenciji na odobrenje, a pri čemu je središnji depozitorij dužan članove pozvati na dostavu primjedbi i prijedloga te, ako je moguće, prihvatiti primjedbe i prijedloge članova, uz obrazloženje prihvaćenih i odbijenih primjedaba i prijedloga.
(3) Ako je to potrebno radi očuvanja stabilnosti sustava namire i financijskog tržišta, središnji depozitorij sa sjedištem u Republici Hrvatsko može skratiti razdoblje savjetovanja s članovima iz stavka 2. ovoga članka, uz prethodnu suglasnost Agencije, koja se donosi u roku od 5 radnih dana od podnošenja zahtjeva središnjeg depozitorija.
(4) Operativna pravila rada središnjeg depozitorija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, kao i sve njihove promjene, središnji depozitorij dužan je dostaviti Agenciji najkasnije 15 radnih dana prije njihovog usvajanja.
(5) Značajne promjene operativnih pravila rada središnjeg depozitorija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj Agencija odobrava rješenjem.
(6) Kod promjene operativnih pravila rada središnjeg depozitorija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje nisu značajne nije obvezno provesti savjetovanje s članovima iz stavka 2. ovoga članka. Ako Agencija utvrdi da su promjene operativnih pravila rada središnjeg depozitorija ipak značajne, o tome će pravovremeno obavijestiti središnji depozitorij te se tada primjenjuju odredbe stavaka 2., 5. i 7. ovoga članka.
(7) Kada središnji depozitorij dostavlja operativna pravila rada ili njihove značajne promjene Agenciji na odobrenje, dužan je najmanje dostaviti:
1. nacrt teksta operativnih pravila rada ili njihovih izmjena i dopuna, s tim da se, ako se radi o izmjenama i dopunama, dostavlja verzija u čistopisu i razlikovna verzija
2. sažeta i jasna obrazloženja svrhe predloženih odredbi ili izmjena i dopuna odredbi operativnih pravila rada i
3. sažetak provedenog savjetovanja s članovima iz stavka 2. ovoga članka, s prikazom svih zaprimljenih primjedbi i prijedloga članova te obrazloženjem prihvaćenih i odbačenih primjedbi i prijedloga članova.
(8) Agencija će odbaciti zahtjev za odobrenjem operativnih pravila rada ili njihovih promjena uz koji se ne dostave dokumenti iz stavka 7. ovoga članka.
(9) Usvojena operativna pravila rada iz stavka 1. ovoga članka središnji depozitorij dužan je objaviti na svojim mrežnim stranicama i o njihovom donošenju ili promjeni pravovremeno obavijestiti svoje članove.
(10) Agencija će provedbenim propisom detaljnije propisati kriterij značajnosti iz stavka 5. ovoga članka.
Naknada za usluge središnjeg depozitorija
Članak 567.
(1) Za usluge središnjeg depozitorija plaća se naknada koju cjenikom utvrđuje središnji depozitorij.
(2) Središnji depozitorij dužan je donijeti cjenik iz stavka 1. ovoga članka, vodeći se jednakopravnošću položaja svih korisnika njegovih usluga i pod razumnim komercijalnim uvjetima.
(3) Cjenik središnjeg depozitorija objavljuje se na mrežnim stranicama središnjeg depozitorija i o njegovu donošenju ili promjeni središnji depozitorij pravovremeno obavještava Agenciju i korisnike svojih usluga.
(4) Prijedlog cjenika središnjeg depozitorija, kao i njihovih izmjena i dopuna, središnji depozitorij će dostaviti Agenciji najkasnije 30 dana prije njegova usvajanja te ga u istom roku učiniti dostupnim svim članovima, a pri njegovom donošenju središnji depozitorij će, ako je moguće, prihvatiti primjedbe i prijedloge članova, uz obrazloženje prihvaćenih i odbijenih primjedaba i prijedloga.
Dostupnost podataka iz središnjeg depozitorija
Članak 568.
(1) Imatelj nematerijaliziranih vrijednosnih papira, odnosno investicijsko društvo i kreditna institucija koja pruža usluge iz članka 5. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona, ima pravo uvida u podatke iz članka 563. stavka 1. ovoga Zakona, a koji se odnose na njegove račune nematerijaliziranih vrijednosnih papira, odnosno podatke o vrstama, rodovima, količinama, stvarnim pravima i nosiocima tih prava te ograničenjima stvarnih prava ostalih imatelja istih nematerijaliziranih vrijednosnih papira istog izdavatelja.
(2) Izdavatelj nematerijaliziranih vrijednosnih papira ima pravo uvida u podatke iz članka 563. stavka 1. ovoga Zakona kojih je izdavatelj i o imateljima tih vrijednosnih papira.
(3) Svakome imatelju nematerijaliziranih vrijednosnih papira na njegov zahtjev izdavatelj ili središnji depozitorij treba omogućiti uvid u podatke iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Središnji depozitorij ima pravo na naknadu troškova izrade i dostave podataka iz stavka 3. ovoga članka u obliku izvještaja, u skladu s cjenikom. Podatke o imateljima i vrijednosnim papirima iz stavka 3. ovoga članka dobivene na temelju uvida ili u obliku izvještaja, imatelj ne smije priopćavati niti učiniti dostupnima drugim osobama.
(5) Svaka osoba koja dokaže pravni interes, uz razumnu komercijalnu naknadu, ima pravo uvida u podatke iz članka 563. stavka 1. ovoga Zakona, kao i pravo na presliku dokumentacije koja je bila temelj za izvršene upise.
(6) Agencija ima pravo uvida u podatke iz članka 563. stavka 1. ovoga Zakona, kao i u sve ostale podatke i dokumentaciju koja se vodi u središnjem depozitoriju.
(7) Pravosudna i upravna tijela, kao i tijela određena člankom 29. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 909/2014, na temelju zahtjeva i u okviru ovlaštenja u skladu s odredbama posebnog zakona, zakona svoje matične države ili propisa Europske unije, imaju pravo uvida u podatke i dokumentaciju koja se vodi u središnjem depozitoriju.
(8) Središnji depozitorij obvezan je podatke iz središnjeg depozitorija čuvati kao poslovnu tajnu, osim u slučajevima propisanim odredbama ovoga Zakona.
(9) Na prikupljanje, obradu i korištenje osobnih podataka imatelja računa vrijednosnih papira kojima središnji depozitorij raspolaže, primjenjuju se odredbe propisa kojim je uređena zaštita osobnih podataka, osim u slučajevima propisanim odredbama ovoga Zakona.
(10) Agencija će provedbenim propisom detaljnije propisati način pribavljanja podataka, sadržaja izvješća i rokove za dostavu podataka iz središnjeg depozitorija.
Obveza obavještavanja i objava podataka o nematerijaliziranim vrijednosnim papirima
Članak 569.
(1) Središnji depozitorij je obvezan na način i u opsegu propisanom svojim aktima obavještavati:
1. izdavatelje nematerijaliziranih vrijednosnih papira o nematerijaliziranim vrijednosnim papirima koje su izdali i o imateljima tih vrijednosnih papira
2. imatelje o stanju i promjenama na njihovim računima nematerijaliziranih vrijednosnih papira i
3. članove o bitnim podacima o poslovima s nematerijaliziranim vrijednosnim papirima koje su poduzeli za svoj ili za račun nalogodavca.
(2) Središnji depozitorij je dužan na svojim mrežnim stranicama objaviti i dnevno obnavljati podatke o:
1. izdavanju, zamjeni i brisanju nematerijaliziranih vrijednosnih papira kod središnjeg depozitorija
2. svim nematerijaliziranim vrijednosnim papirima upisanima kod središnjeg depozitorija i
3. identitetu imatelja prvih deset računa na kojima je ubilježena najveća količina bilo kojeg vrijednosnog papira i podacima o količini vrijednosnih papira na tim računima (u apsolutnim i relativnim pokazateljima).
(3) Agencija će provedbenim propisom detaljnije propisati sadržaj podataka iz stavka 2. točaka 2. i 3. ovoga članka.
Upravljačka tijela središnjeg depozitorija
Članak 570.
(1) Središnji depozitorij mora imati upravu i nadzorni odbor.
(2) Na upravu i nadzorni odbor središnjeg depozitorija, osim odredbi ovoga Zakona, primjenjuju se odredbe Zakona o trgovačkim društvima.
(3) Uprava središnjeg depozitorija mora skupno raspolagati stručnim znanjima, sposobnostima i iskustvom potrebnim za samostalno i neovisno vođenje poslova središnjeg depozitorija, a posebno za razumijevanje poslova i značajnih rizika središnjeg depozitorija.
(4) Nadzorni odbor središnjeg depozitorija mora skupno raspolagati stručnim znanjima, sposobnostima i iskustvom potrebnim za samostalno i neovisno nadziranje poslova središnjeg depozitorija, a posebno za razumijevanje poslova i značajnih rizika središnjeg depozitorija.
(5) Središnji depozitorij dužan je bez odgađanja, a najkasnije u roku od tri radna dana Agenciju obavijestiti o prestanku mandata pojedinog člana uprave ili nadzornog odbora te navesti razloge za prestanak mandata.
(6) Kada središnji depozitorij ima upravni odbor u smislu zakona kojim je uređeno osnivanje i ustroj trgovačkih društava, odredbe ovoga članka primjenjuju se na odgovarajući način na izvršne direktore i članove upravnog odbora središnjeg depozitorija.
(7) Agencija će provedbenim propisom detaljnije propisati uvjete iz članka 27. Uredbe (EU) br. 909/2014 koje moraju ispunjavati članovi uprave, nadzornog odbora, kao i članovi višeg rukovodstva te osobe koje obavljaju ključne funkcije u središnjem depozitorija.
Uprava središnjeg depozitorija
Članak 571.
(1) Uprava središnjeg depozitorija mora imati najmanje dva člana koji vode poslove i zastupaju središnji depozitorij. Jedan od članova uprave mora biti imenovan za predsjednika uprave.
(2) Najmanje jedan član uprave mora obavljati poslove upravljanja središnjim depozitorijem u punom radnom vremenu.
(3) Središnji depozitorij može od Agencije zatražiti odobrenje iznimke od primjene stavka 2. ovoga članka, ako:
1. su članovi uprave središnjeg depozitorija istodobno članovi uprave u trgovačkom društvu unutar iste grupe i
2. središnji depozitorij izvrši procjenu mogu li svi članovi uprave i u takvim uvjetima posvetiti dovoljno vremena ispunjavanju obveza iz svoje nadležnosti u središnjem depozitoriju, sukladno članku 572. ovoga Zakona te takvu obrazloženu procjenu dostavi Agenciji.
(4) Ako osnivačkim aktom središnjeg depozitorija nije drukčije određeno, članovi uprave vode poslove i zastupaju središnji depozitorij zajedno.
(5) Uprava je dužna voditi poslove središnjeg depozitorija s područja Republike Hrvatske.
(6) Najmanje jedan član uprave mora poznavati hrvatski jezik tečno u govoru i pismu da bi mogao obavljati tu funkciju.
Uvjeti za članstvo u upravi središnjeg depozitorija
Članak 572.
(1) Član uprave središnjeg depozitorija može biti osoba koja u svakom trenutku dok obnaša tu dužnost:
1. ispunjava uvjete za člana uprave propisane zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava
2. ima dobar ugled
3. ima odgovarajuća stručna znanja, sposobnost i iskustvo potrebno za vođenje poslova središnjeg depozitorija
4. nije u sukobu interesa u odnosu na središnji depozitorij, članove nadzornog odbora, nositelje ključnih funkcija i više rukovodstvo središnjeg depozitorija
5. za koju je na osnovi dosadašnjeg ponašanja moguće opravdano zaključiti da će pošteno i savjesno obavljati poslove člana uprave središnjeg depozitorija i
6. može posvetiti dovoljno vremena ispunjavanju obveza iz svoje nadležnosti u središnjem depozitoriju.
(2) Nadzorni odbor središnjeg depozitorija dužan je donijeti i primjenjivati primjerenu politiku za izbor i procjenu ispunjenja uvjeta za članove uprave središnjeg depozitorija. Ta politika mora kao jedan od kriterija za odabir članova uprave postaviti širok raspon kvaliteta i kompetencija, kao i promicanje raznolikosti uprave.
(3) Kada je to primjereno, Agencija će u svrhu provjere uvjeta iz ovoga članka provjeriti podatke o izrečenim sankcijama u evidencijama ESMA-e, EBA-e i EIOPA-e.
(4) Agencija će donijeti provedbeni propis kojim se detaljnije uređuju:
1. uvjeti iz stavka 1. ovoga članka
2. kriteriji za procjenu ispunjavanja uvjeta za izdavanje prethodne suglasnosti
3. dokumentacija koja se prilaže zahtjevu za izdavanje prethodne suglasnosti za imenovanje člana uprave
4. sadržaj politike iz stavka 2. ovoga članka i dinamika procjene ispunjenja uvjeta za članove uprave središnjeg depozitorija
5. pojam dovoljnog vremena kojeg član uprave posvećuje obavljanju svojih funkcija, s obzirom na pojedinačne okolnosti i prirodu, opseg i složenost središnjeg depozitorija i
6. pojmovima odgovarajućih stručnih znanja, sposobnosti i iskustva potrebnog za vođenje poslova središnjeg depozitorija.
Suglasnost za imenovanje članova uprave središnjeg depozitorija
Članak 573.
(1) Članom uprave središnjeg depozitorija može biti imenovana jedino osoba koja je dobila prethodnu suglasnost Agencije za imenovanje člana uprave središnjeg depozitorija.
(2) Zahtjev za izdavanje suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka podnose članovi, odnosno nadzorni odbor središnjeg depozitorija za mandat koji ne može biti duži od pet godina.
(3) Smatra se da mandat za člana uprave središnjeg depozitorija počinje teći od dana imenovanja za člana uprave od strane članova ili nadzornog odbora središnjeg depozitorija.
(4) Agencija može izdati suglasnost za imenovanje iz ovoga članka za mandat kraći od zatraženog.
(5) Iznimno, ako člana uprave središnjeg depozitorija imenuje nadležni sud u skladu s odredbama zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, njegov mandat ne može trajati duže od šest mjeseci.
(6) Članovi, odnosno nadzorni odbor središnjeg depozitorija, prije podnošenja zahtjeva za izdavanje suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka, dužni su:
1. izvršiti procjenu osobe za čije imenovanje traže suglasnost Agencije
2. utvrditi ispunjava li osoba sve uvjete propisane odredbama članka 27. Uredbe (EU) br. 909/2014 te tehničkih standarda o zahtjevima za središnje depozitorije donesenih temeljem Uredbe (EU) br. 909/2014 te provedbenih propisa Agencije iz članka 570. stavka 7. i
3. u zahtjevu za izdavanje suglasnosti obrazložiti kako i na temelju koje dokumentacije su utvrdili ispunjavanje uvjeta iz točke 2. ovoga stavka.
(7) Uz zahtjev za izdavanje suglasnosti prilažu se dokazi o ispunjavanju uvjeta iz stavka 6. točke 2. ovoga članka na kojima se temelji obrazloženje utvrđene sposobnosti kandidata, kao i program vođenja poslova za mandatno razdoblje za koje se traži suglasnost.
(8) Središnji je depozitorij dužan osigurati da se zahtjev za izdavanje suglasnosti Agenciji podnese najmanje tri mjeseca prije isteka mandata pojedinom članu uprave.
(9) U postupku odlučivanja o izdavanju suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka, ako smatra potrebnim, Agencija može zatražiti da kandidat za člana uprave središnjeg depozitorija predstavi program vođenja poslova središnjeg depozitorija za mandatno razdoblje.
(10) Osoba za koju je Agencija izdala suglasnost za imenovanje obvezna je prije imenovanja za člana uprave drugog središnjeg depozitorija dobiti novu suglasnost Agencije, kao i u slučaju produljenja mandata.
(11) Agencija odlučuje o izdavanju suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka na temelju:
1. procjene i obrazloženja članova, odnosno nadzornog odbora središnjeg depozitorija iz stavka 6. ovoga članka
2. dokumentacije na kojoj se temelji obrazloženje članova, odnosno nadzornog odbora iz stavka 6. ovoga članka
3. programa vođenja poslova iz stavka 6. ovoga članka i
4. ostalih podataka i informacija kojima raspolaže.
(12) Agencija će odbiti izdavanje suglasnosti za imenovanje članova uprave središnjeg depozitorija ako:
1. utvrdi da predložena osoba ne ispunjava uvjete iz stavka 6. točke 2. ovoga članka
2. podaci i informacije iz stavka 11. ovoga članka upućuju na to da osoba za koju je podnesen zahtjev za izdavanje suglasnosti za imenovanje člana uprave središnjeg depozitorija nije primjerena za obavljanje te funkcije
3. Agencija raspolaže objektivnim i dokazivim razlozima zbog kojih se može pretpostaviti da bi djelatnosti ili poslovi kojima se osoba bavi ili se bavila predstavljali prijetnju upravljanju središnjim depozitorijem pažnjom dobrog stručnjaka i
4. su u zahtjevu za izdavanje suglasnosti navedeni netočni, neistiniti podaci ili podaci koji dovode u zabludu.
Ukidanje suglasnosti za imenovanje člana uprave središnjeg depozitorija
Članak 574.
(1) Agencija će rješenjem ukinuti zakonito rješenje kojim je dana suglasnost za imenovanje člana uprave središnjeg depozitorija u sljedećim slučajevima:
1. ako je suglasnost izdana na temelju neistinite ili netočne dokumentacije ili neistinito predstavljenih činjenica koje su bitne za obavljanje funkcije člana uprave.
2. ako član uprave krši odredbe o dužnostima uprave iz zakona koji uređuje poslovanje trgovačkih društava čija je posljedica opoziv člana uprave
3. ako član uprave prestane ispunjavati uvjete za člana uprave središnjeg depozitorija propisane člankom 572. ovoga Zakona
4. Ako je članu uprave izrečena treća opomena iz članka 576. ovoga Zakona unutar razdoblja od pet godina
5. ako je središnjem depozitoriju uvedena posebna ili sanacijska uprava
6. ako kandidat u roku od šest mjeseci od izdavanja suglasnosti ne bude imenovan ili ne stupi na dužnost na koju se suglasnost odnosi
7. ako članu uprave prestane dužnost na koju se suglasnost odnosi, i to s danom prestanka dužnosti ili
8. ako članu uprave istekne ugovor o radu, s danom isteka ugovora.
(2) Agencija može članu uprave središnjeg depozitorija ukinuti zakonito rješenje kojim je dana suglasnost za imenovanje člana uprave središnjeg depozitorija u sljedećim slučajevima:
1. ako kao član uprave središnjeg depozitorija nije osigurao provođenje ili nije proveo nadzorne mjere koje je naložila Agencija
2. ako kao član uprave središnjeg depozitorija nije osigurao organizacijske zahtjeve iz članaka 26., 28., 29., 30., 32. do 35. Uredbe (EU) br. 909/2014 te članaka tehničkih standarda donesenih temeljem Uredbe (EU) br. 909/2014
3. ako utvrdi da je član uprave središnjeg depozitorija u sukobu interesa zbog kojeg ne može ispunjavati svoje obveze i dužnosti pažnjom dobrog stručnjaka i
4. ako član uprave središnjeg depozitorija učestalo ne ispunjava obvezu utvrđivanja i ocjenjivanja učinkovitosti politika, mjera ili internih procedura vezanih za usklađenost središnjeg depozitorija s Uredbom (EU) br. 909/2014 i ovim Zakonom ili obvezu poduzimanja odgovarajućih mjera u cilju ispravljanja nedostataka, odnosno nepravilnosti u poslovanju središnjeg depozitorija.
(3) U slučajevima iz stavka 3. ovoga članka, Agencija može i posebnom nadzornom mjerom privremeno zabraniti obavljanje funkcije člana uprave središnjeg depozitorija.
(4) Kada Agencija donosi rješenje kojim se ukida suglasnost za imenovanje člana uprave središnjeg depozitorija , suglasnost je ukinuta danom dostave rješenja Agencije kojim se ukida odobrenje za rad.
(5) Ako Agencija ukine zakonito rješenje kojim je dana suglasnost za imenovanje člana uprave, nadzorni odbor središnjeg depozitorija obvezan je bez odgode donijeti odluku o opozivu imenovanja tog člana uprave te je dužan imenovati njegovog zamjenika, bez suglasnosti Agencije, na rok od najviše tri mjeseca.
(6) Središnji depozitorij je dužan osigurati da novi zahtjev za izdavanje suglasnosti za imenovanje bude podnesen Agenciji najkasnije u roku od trideset dana od dana primitka obavijesti o ukidanju ili odbijanju izdavanja suglasnosti za imenovanje člana uprave središnjeg depozitorija, kao i uvijek u situaciji kada središnji depozitorij ne ispunjava uvjet o najmanjem potrebnom broju članova uprave u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(7) Agencija će rješenje iz stavaka 1. i 2.. ovoga članka dostaviti bez odgode nadležnom trgovačkom sudu.
(8) Ovlast Agencije da ukine svoje zakonito rješenje u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka nije ograničena rokom.
Dužnosti i odgovornost uprave
Članak 575.
(1) Osim općih dužnosti i odgovornosti propisanih zakonom koji uređuje poslovanje trgovačkih društava, uprava središnjeg depozitorija ima dužnosti i odgovornosti propisane ovim Zakonom.
(2) Uprava je dužna osigurati da središnji depozitorij posluje u skladu s:
1. Uredbom (EU) br. 909/2014 i tehničkim standardima donesenim na temelju Uredbe (EU) br. 909/2014
2. ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona te, kada je primjenjivo, ostalim propisima Europske unije kojima se uređuje poslovanje središnjeg depozitorija i drugim propisima kojima se uređuje poslovanje središnjeg depozitorija i
3. pravilima struke.
(3) Uprava je dužna osigurati provođenje nadzornih mjera koje je naložila Agencija u skladu sa svojim nadležnostima i ovlastima.
(4) Uprava je dužna uspostaviti i primjenjivati djelotvoran i pouzdan sustav upravljanja središnjim depozitorijem u skladu s glavom III. poglavljem II. Uredbe (EU) 909/2014, što uključuje i raspodjelu dužnosti te sprječavanje sukoba interesa, na način da se promiču integritet tržišta i interesi klijenata središnjeg depozitorija.
Opomena članu uprave
Članak 576.
(1) Agencija može odgovornoj osobi u upravi središnjeg depozitorija rješenjem izreći pisanu opomenu ako središnji depozitorij ne izvrši naložene mjere na način i u rokovima utvrđenima rješenjem Agencije.
(2) Pisana opomena iz stavka 1. ovoga članka izriče se odgovornoj osobi bez obzira na to je li u trenutku izricanja opomene ta osoba i dalje član uprave središnjeg depozitorija.
Nadzorni odbor središnjeg depozitorija
Članak 577.
(1) Središnji depozitorij dužan je ustrojiti nadzorni odbor, a unutar istoga će nadzorni odbor ustrojiti:
1. odbor za nagrađivanje
2. revizorski odbor i
3. odbor za rizike.
(2) Članovi nadzornog odbora središnjeg depozitorija moraju zajedno imati stručna znanja, sposobnosti i iskustvo potrebno za neovisno i samostalno nadziranje poslova središnjeg depozitorija, a posebice razumijevanje poslova i ključnih rizika središnjeg depozitorija.
(3) Svaki član nadzornog odbora dužan je djelovati otvoreno, pošteno i neovisno kako bi mogao učinkovito procjenjivati, nadzirati i pratiti odluke uprave.
(4) Član nadzornog odbora može biti osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:
1. koja ima dobar ugled
2. koja ima odgovarajuća stručna znanja, sposobnost i iskustvo potrebno za ispunjavanje obveza iz svoje nadležnosti
3. koja nije u sukobu interesa u odnosu na središnji depozitorij, dioničare, članove nadzornog odbora, nositelje ključnih funkcija i više rukovodstvo središnjeg depozitorija
4. koja može posvetiti dovoljno vremena ispunjavanju obveza iz svoje nadležnosti i
5. koja može biti član nadzornog odbora prema zakonu koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava.
(5) Nadležnosti nadzornog odbora, osim onih propisanih zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava su i sljedeće:
1. daje suglasnost upravi na poslovnu politiku središnjeg depozitorija
2. daje suglasnost upravi na strateške ciljeve središnjeg depozitorija
3. daje suglasnost upravi na financijski plan središnjeg depozitorija
4. ako je primjenjivo, daje suglasnost upravi na strategije i politike preuzimanja rizika i upravljanje njima, uključujući rizike koji proizlaze iz makroekonomskog okruženja u kojima središnji depozitorij posluje
5. daje suglasnost upravi na strategije i postupke procjenjivanja adekvatnosti kapitala središnjeg depozitorija
6. daje suglasnost upravi na akt o unutarnjoj reviziji i na godišnji plan rada unutarnje revizije
7. donosi odluke o drugim pitanjima određenim ovim Zakonom.
(6) Agencija će provedbenim propisom detaljnije propisati ovlasti i dužnosti iz stavka 5. ovoga članka.
Nositelji ključnih funkcija
Članak 578.
(1) Središnji depozitorij dužan je identificirati ključne funkcije u društvu.
(2) Nositelji ključnih funkcija su one osobe koje obnašaju funkcije koje im omogućavaju značajan utjecaj na upravljanje središnjim depozitorijem, a nisu članovi uprave ili nadzornog odbora.
(3) Uprava središnjeg depozitorija dužna je donijeti primjerene politike za izbor i procjenu primjerenosti nositelja ključnih funkcija te o njihovom imenovanju obavijestiti Agenciju.
(4) Ako središnji depozitorij procijeni da nositelj ključne funkcije u središnjem depozitoriju nije primjeren, dužan je poduzeti primjerene mjere i o tome obavijestiti Agenciju.
(5) Agencija će provedbenim propisom detaljnije propisati sadržaj politike iz stavka 3. ovoga članka.
Dioničari i imatelji kontrolnog udjela središnjeg depozitorija
Članak 579.
(1) Na imatelje i promjenu kontrolnog udjela u središnjem depozitoriju u smislu članka 2. stavka 1. točke 21. te članka 27. stavka 7. Uredbe (EU) br. 909/2014, pravne posljedice stjecanja kontrolnog udjela u središnjem depozitoriju bez odobrenja Agencije te mjere koje Agencija poduzima u slučajevima kada je upravljanje središnjim depozitorijem pažnjom dobrog stručnjaka dovedeno u pitanje, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 27. stavaka 6., 7. i 8. Uredbe (EU) br. 909/2014.
(2) Ako je utjecaj osoba navedenih u članku 27. stavku 5. Uredbe (EU) br. 909/2014 doveo ili može dovesti u pitanje pouzdano i razborito upravljanje središnjim depozitorijem u skladu s člankom 27. stavkom 8. Uredbe (EU) br. 909/2014, Agencija je ovlaštena poduzeti i mjere iz članaka 23 do 25. ovoga Zakona, koje se na odgovarajući način primjenjuju na kontrolne udjele u središnjem depozitoriju, a ako se utjecaj osoba navedenih u članku 27. stavku 5. Uredbe (EU) br. 909/2014 ne može okončati ni na koji drugi način, Agencija je ovlaštena središnjem depozitoriju ukinuti rješenje kojim je izdala odobrenje za rad, pri čemu ovlast Agencije da ukine svoje zakonito rješenje nije ograničena zakonom.
(3) Stavak 2. ovoga članka se na odgovarajući način primjenjuje i u slučaju stjecanja kontrolnog udjela bez ishođenja suglasnosti Agencije.
(4) Agencija će, u skladu s člankom 27. stavkom 7. Uredbe (EU) br.909/2014, donijeti provedbeni propis kojim detaljnije propisuje opseg potrebnih podataka iz članka 27. Uredbe (EU) br. 909/2014 i detaljniji popis dokumentacije koji se prilaže zahtjevu za izdavanje suglasnosti za namjeravano stjecanje ili obavijesti o otpuštanju kontrolnog udjela u središnjem depozitoriju vrijednosnih papira.
Periodičko izvještavanje Agencije od strane CSD-a
Članak 580.
(1) Središnji depozitorij Agenciji najmanje na godišnjoj razini dostavlja periodičke i statističke podatke iz članka 41. stavka 1. i članka 42. stavka 1. Uredbe Komisije (EU) 2017/392.
(2) Uredba Komisije (EU) 2017/394 u članku 3. stavku 2. Agenciji daje ovlast da traži i češću dostavu podataka iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Središnji depozitorij je dužan Agenciji redovito dostavljati podatke o ispunjavanju kapitalnih zahtjeva iz članka 47. stavka 1. Uredbe (EU) br. 909/2014., u formatu koji propisuje Agencija, a u skladu s Uredbom Komisije (EU) 2017/390.(4) Agencija će provedbenim propisom propisati učestalost, rokove i način dostave podataka iz stavaka 1. i 3. ovoga članka
Financijski izvještaji središnjeg depozitorija
Članak 581.
(1) Središnji depozitorij je dužan je izraditi godišnje financijske izvještaje i godišnje izvješće u skladu s propisima koji uređuju osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, računovodstvo poduzetnika i primjenu međunarodnih standarda financijskog izvještavanja te ih dostaviti Agenciji zajedno s revizorskim izvješćem te podacima u skladu s člankom 41. Uredbe Komisije (EU) 2017/392.
(2) Agencija može od revizora koji je obavio reviziju godišnjih financijskih izvještaja središnjeg depozitorija zatražiti dodatna obrazloženja u vezi s obavljenom revizijom i revizorskim izvješćem.
(3) Ako godišnji financijski izvještaji i godišnje izvješće iz stavka 1. ovoga članka nisu izrađeni sukladno propisima koji uređuju osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, računovodstvo poduzetnika i primjenu međunarodnih standarda financijskog izvještavanja te pravilima struke, Agencija može odbiti godišnje financijske izvještaje, a središnji depozitorij je dužan ponovo izraditi godišnje financijske izvještaje, osigurati obavljanje zakonske revizije tih izvještaja te revizorsko izvješće, uključujući i relevantne financijske izvještaje, dostaviti Agenciji u roku koji je svojim rješenjem odredila Agencija. Novu zakonsku reviziju ne smije obaviti revizor koji je izdalo mišljenje o godišnjim financijskim izvještajima koji su odbijeni odnosno odbačeni. . U tom slučaju, Agencija može javno objaviti podatak o odbijanju godišnjih financijskih izvještaja i razlozima toga odbijanja.
(4) Nakon što je jednom izabran isti revizor može revidirati najviše sedam uzastopnih godišnjih financijskih izvještaja središnjeg depozitorija. Isti revizor ne smije sljedeće četiri godine obavljati reviziju godišnjih financijskih izvještaja središnjeg depozitorija.
(5) U slučaju raskida ugovora o obavljanju revizije, središnji depozitorij i revizor dužni su Agenciji u roku od 15 dana pisano obrazložiti razloge za sporazumni raskid ugovora, odnosno ako je ugovor raskinula jedna ugovorna strana obrazložiti razloge raskida, a druga ugovorna strana očitovati se o razlozima za raskid ugovora koje navodi druga ugovorna strana .
(6) Revizor koji obavlja reviziju godišnjih financijskih izvještaja središnjeg depozitorija ne smije pružati, izravno ili neizravno, središnjem depozitoriju bilo koje zabranjene nerevizorske usluge iz članka 5. stavka 1. Uredbe (EU) br. 537/2014 tijekom:
1) razdoblja između početka razdoblja koje je predmet revizije i izdavanja revizorskog izvješća i
2) poslovne godine koja prethodi razdoblju iz točke 1. ovoga stavka u vezi s uslugom osmišljavanja i provedbe postupaka unutarnje kontrole ili upravljanja rizikom povezanih s pripremom i/ili nadzorom financijskih informacija ili osmišljavanje i provedba tehnoloških sustava za financijske informacije.
(7) Agencija će provedbenim propisom detaljnije propisati strukturu, sadržaj i način i rokove dostave izvještaja iz stavka 1. ovoga članka.
(8) Agencija može provedbenim propisom propisati kontni plan za središnji depozitorij.
Ovlast za izdavanje naloga središnjem depozitoriju i mjere u slučaju organizacijskih nedostataka
Članak 582.
(1) Agencija može središnjem depozitoriju nalagati izvršenje mjera koje su primjerene i nužne kako bi se osigurala usklađenost sa zahtjevima iz Uredbe (EU) br. 909/2014. Kako bi se osiguralo da središnji depozitorij ima uspostavljenu odgovarajuću organizacijsku strukturu i procese te kako bi se osigurala usklađenost s organizacijskim zahtjevima u skladu s člancima 26., 28., 29., 30., kao i člancima 32. do 35. Uredbe (EU) br. 909/2014 te odredbama tehničkih standarda donesenih na temelju Uredbe (EU) br. 909/2014, Agencija može središnjem depozitoriju rješenjem:
1. naložiti da poduzme odgovarajuće mjere za smanjenje rizika koji proizlazi iz određene vrste aktivnosti i/ili proizvoda ili iz korištenja određenih sustava i procesa ili iz izdvajanja aktivnosti i procesa i/ili
2. zabraniti sudjelovanje u određenim vrstama poslova ili usluga ili naložiti da središnji depozitorij može sudjelovati u takvim vrstama poslova ili usluga samo u ograničenoj mjeri.
(2) Središnji depozitorij dužan je postupiti prema rješenju Agencije iz stavka 1. ovoga članka.
POGLAVLJE V.
STEČAJ I SANACIJA SREDIŠNJEG DEPOZITORIJA SA SJEDIŠTEM U REPUBLICI HRVATSKOJ
Definicije
Članak 583.
U smislu odredbi ovoga dijela Zakona, pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:
1) sanacija je primjena instrumenta sanacije kako bi se postigao barem jedan od ciljeva sanacije iz članka 599. ovoga Zakona
2) sanacijsko tijelo je tijelo koje je u državi članici ovlašteno primjenjivati instrumente sanacije i izvršavati sanacijske ovlasti, a u Republici Hrvatskoj, za središnje depozitorije, kako je definirano člankom 597. ovoga Zakona
3) ovlast za sanaciju je uređena člankom 619. stavak 1. ovoga Zakona
4) središnji depozitorij je središnji depozitorij iz članka 559. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona
5) instrument sanacije je uređen člankom 604. stavkom 1. ovoga Zakona
6) izvanredna javna financijska potpora je državna potpora u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (u daljnjem tekstu: UFEU) ili bilo koja druga javna financijska potpora na nadnacionalnoj razini koja bi, da se dodjeljuje na nacionalnoj razini činila državnu potporu, a koja se dodjeljuje s ciljem očuvanja ili obnavljanja održivosti, likvidnosti ili solventnosti središnjeg depozitorija
7) sistemska kriza je poremećaj u financijskom sustavu koji potencijalno može imati ozbiljne negativne posljedice za unutarnje tržište i realno gospodarstvo.
8) ključne funkcije jesu aktivnosti, usluge ili djelatnosti čiji bi prestanak pružanja u jednoj ili više država članica vjerojatno doveo do prekida usluga bitnih za realno gospodarstvo ili do poremećaja financijske stabilnosti zbog veličine, tržišnog udjela, vanjske i unutarnje međusobne povezanosti, složenosti ili prekograničnih aktivnosti institucije ili grupe, a osobito s obzirom na zamjenjivost tih aktivnosti, usluga ili djelatnosti
9) temeljne poslovne linije jesu poslovne linije i pripadajuće usluge koje čine bitne izvore prihoda, dobiti ili vrijednost franšize za središnji depozitorij ili grupu kojoj središnji depozitorij pripada.
10) uvjeti za sanaciju su uređeni člankom 606. stavcima 1. i 4. ( Donošenje odluke o sanaciji ili stečaju ) ovoga Zakona
11) sanacijska mjera je odluka o otvaranju postupka sanacije središnjeg depozitorija u skladu s člankom 606. ovoga Zakona, primjena instrumenata sanacije u skladu s člankom 604. ovoga Zakona ili izvršavanje jedne ili više sanacijskih ovlasti iz članka 619. stavka 1. ovoga Zakona
12) sanacijski plan je plan sanacije središnjeg depozitorija sastavljen u skladu s člankom 604. ovoga Zakona
13) primatelj je je subjekt na kojeg se prenosi dionica ili drugi vlasnički instrument, dužnički instrument, imovina, prava, obveze ili bilo koja kombinacija tih stavki s institucije u sanaciji.
Primjena odredbi Stečajnog zakona
Članak 584.
Na stečaj središnjeg depozitorija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj primjenjuju se odredbe Stečajnog zakona, osim ako nije drukčije propisano ovim Zakonom.
Ovlast Agencije za podnošenje prijedloga za otvaranje stečajnog postupka
Članak 585.
Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad središnjim može podnijeti samo Agencija kao sanacijsko tijelo zbog razloga navedenih u članku 586. ovoga Zakona ako je donesenim sanacijskim planom utvrđeno da sanacija nije nužna u javnom interesu i ako je sanacijskim planom predviđeno da središnji depozitorij neće biti saniran u slučaju da su ispunjeni uvjeti iz članka 606. stavka 1. ovoga Zakona, već će se nad njom pokrenuti stečajni postupak odnosno postupak prisilne likvidacije.
Stečajni razlozi
Članak 586.
(1) Stečaj nad središnjim depozitorijem na temelju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka koji je podnijela Agencija može se otvoriti samo ako se utvrdi postojanje nekog od sljedećih stečajnih razloga:
1. ako je imovina središnjeg depozitorija manja od njegovih obveza ili postoje objektivne okolnosti na temelju kojih se utvrđuje da će njegova imovina uskoro biti manja od njegovih obveza ili
2. ako središnji depozitorij nije u mogućnosti ispunjavati svoje obveze o njihovu dospijeću ili postoje objektivne okolnosti na temelju kojih se utvrđuje da ih uskoro neće moći ispunjavati.
(2) Smatra se da je uvjet iz stavka 1. točke 2. ovoga članka ispunjen osobito u sljedećim slučajevima:
1. ako je račun središnjeg depozitorija po nalogu Financijske agencije u skladu sa zakonom kojim se uređuje provedba ovrhe na novčanim sredstvima blokiran duže od dva radna dana
2. ako središnji depozitorij unatoč naloženim nadzornim mjerama iz ovoga Zakona ne ispunjava uvjete vezane uz regulatorni kapital u skladu s člankom 47. Uredbe (EU) br. 909/2014.
3. ako Agencija u sklopu svojih nadzornih ovlasti ocijeni da je sposobnost središnjeg depozitorija za pravodobno ispunjenje novčanih obveza ugrožena i ako ocijeni da postoji vjerojatnost da središnji depozitorij neće biti sposoban ispunjavati svoje dospjele novčane obveze.
Odluka o podnošenju ili povlačenju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka
Članak 587.
(1) U skladu sa odredbama ovoga Zakona i Zakona o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga, odluku o podnošenju ili povlačenju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka nad središnjim depozitorijem donosi Upravno vijeće Agencije. Odluka mora sadržavati dan, sat i minutu njezina donošenja.
(2) Agencija može unutar odluke iz stavka 1. ovoga članka predvidjeti privremenu zabranu provođenja određenih radnji za središnji depozitorij.
(3) Agencija će privremene zabrane koje se mogu izreći unutar odluke iz stavka 1. ovog članka, kao i iznimke od takvih privremenih zabrana, detaljnije propisati provedbenim propisom.
Prijedlog Agencije za otvaranje stečajnog postupka
Članak 588.
(1) Agencija je dužna nadležnom trgovačkom sudu podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka najkasnije sljedećeg radnog dana nakon donošenja odluke iz članka 587. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) U prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka Agencija će navesti činjenice i okolnosti iz kojih proizlazi postojanje kojeg od stečajnih razloga iz članka 586. ovoga Zakona.
(3) Kada Agencija podnese prijedlog za otvaranje stečajnog postupka, ne provodi se prethodni postupak. Stečajni sudac dužan je u roku osam dana od primitka prijedloga za otvaranje stečajnog postupka zakazati ročište radi rasprave o uvjetima za otvaranje stečajnog postupka.
(4) Stečajni sudac dužan je u roku 30 dana od dana podnošenja prijedloga za otvaranje stečajnog postupka donijeti rješenje o otvaranju stečajnog postupka ili odbiti prijedlog za otvaranje tog postupka.
Izjava o pristupanju dugu
Članak 589.
Na postupak otvaranja stečaja ne primjenjuju se odredbe Stečajnog zakona kojima se uređuje pristupanje dugu.
Pozivanje Agencije
Članak 590.
Ako prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nije podnijela Agencija, stečajni će sudac na sva ročišta u prethodnom postupku pozvati i Agenciju radi očitovanja te joj dostaviti sve donesene odluke.
Imenovanje stečajnog upravitelja
Članak 591.
(1) Za stečajnog upravitelja središnjeg depozitorija može se imenovati samo osoba koja osim uvjeta predviđenih Stečajnim zakonom ima i znanje i iskustvo iz područja poslovanja središnjeg depozitorija.
(2) Stečajni će sudac prije imenovanja stečajnog upravitelja središnjeg depozitorija saslušati predstavnika Agencije.
Imovina sudionika, klijenata sudionika i zakonitih imatelja
Članak 592.
Financijski instrumenti i novčana sredstva sudionika i klijenata sudionika središnjeg depozitorija iz čl. 528. ovoga Zakona, te financijski instrumenti i novčana sredstva zakonitih imatelja u smislu članka 528. ovoga Zakona ne ulaze u imovinu niti u stečajnu ili likvidacijsku masu središnjeg depozitorija i ne mogu biti predmetom ovrhe protiv središnjeg depozitorija.
Obavješćivanje Agencije
Članak 593.
Stečajni sudac rješenje o otvaranju stečajnog postupka, o odbijanju prijedloga za otvaranje, kao i o obustavi i zaključenju stečajnog postupka nad središnjim depozitorijem dostavlja i Agenciji.
Stečaj središnjeg depozitorija u sanaciji
Članak 594.
(1) Prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nad središnjim depozitorijom u sanaciji može podnijeti samo Agencija kao sanacijsko tijelo, iz razloga navedenih u članku 586. ovoga Zakona.
(2) Iznimno od odredbi Stečajnoga zakona, ako je nad središnjim depozitorijem u sanaciji otvoren stečajni postupak pravne radnje prijenosa imovine, prava ili obveza sa središnjeg depoziorija u sanaciji na drugi subjekt koje su nastale primjenom instrumenta sanacije ili izvršavanjem ovlasti za sanaciju ili državnih instrumenata financijske stabilizacije, ne mogu se pobijati niti oglasiti ništetnim.
(3) Agencija može zahtijevati od stečajnog upravitelja središnjeg depozitorija koji je prije otvaranja stečajnog postupka bio u sanaciji, korištenje prostora i opreme te nastavak pružanja onih usluga koji su potrebni društvu primatelju za učinkovito obavljanje poslova koji su na njega preneseni u skladu s člankom 604. ovoga Zakona.
(4) Stečajni upravitelj dužan je stečajni postupak nad središnjim depozitorijem koji je prije otvaranja stečajnog postupka bio u sanaciji, provesti u razumnom roku, a u skladu s načelima
sanacije iz članka 600. ovoga Zakona i na način da omogući društvu primatelju nastavak prenesenih aktivnosti u skladu sa stavkom 3. ovoga članka.
(5) Agencija može od suda koji vodi stečajni postupak nad središnjim depozitorijem koji je prije otvaranja stečajnog postupka bio u sanaciji, zatražiti da na primjereni rok odredi mirovanje stečajnog postupka, ako je to potrebno radi učinkovitog provođenja sanacije.
(6) Agencija može povući prijedlog za otvaranje stečajnog postupka.
Odluka o podnošenju ili povlačenju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka nad središnjim depozitorijem u sanaciji
Članak 595.
Na odluku o podnošenju ili povlačenju prijedloga za otvaranje stečajnog postupka nad središnjim depozitorijem u sanaciji, na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 587. ovoga Zakona.
Primjena ostalih odredaba na stečaj središnjeg depozitorija u sanaciji
Članak 596.
Na stečaj središnjeg depozitorija u sanaciji na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 584. do 593. ovoga Zakona.
Sanacijsko tijelo i nadležno ministarstvo
Članak 597.
(1) Agencija je tijelo ovlašteno za izvršavanje ovlasti za sanaciju i primjenu sanacijskih instrumenata u Republici Hrvatskoj u odnosu na središnji depozitorij.
(2) Ministarstvo financija nadležno je ministarstvo za izvršavanje poslova u okviru ovoga poglavlja Zakona.
(3) Agencija je dužna obavještavati Ministarstvo financija o odlukama koje se odnose na stečaj ili sanaciju središnjeg depozitorija, koje su donesene u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(4) Agencija je dužna osigurati operativnu i funkcionalnu neovisnost kako bi se izbjegao sukob interesa između sanacijskih ovlasti koje to tijelo obavlja u skladu s odredbama ovoga dijela Zakona i supervizorskih odnosno nadzornih funkcija koje obavlja u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 909/2014, te ostalih funkcija koje obavlja u skladu odredbama drugih propisa.
(5) Agencija je dužna osigurati da su radnici koji obavljaju sanacijske poslove u skladu s odredbama ovoga Zakona strukturno i funkcionalno odvojeni od radnika koji obavljaju poslove u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 909/2014, te podliježu odvojenim linijama izvještavanja.
(6) Radnici Agencije koji obavljaju sanacijske poslove u skladu s odredbama ovoga Zakona i radnici koji provode superviziju odnosno nadzor, dužni su u pripremi, planiranju i primjeni odluka u skladu s ovim Zakonom međusobno usko surađivati.
(7) Agencija je ovlaštena u svrhu provedbe ovlasti iz ovoga poglavlja Zakona:
a) prikupljati i provjeravati potrebne informacije u prostorijama središnjeg depozitorija odnosno na temelju izvješća koje je središnji depozitorij dostavio
b) središnjem depozitoriju nalagati mjere u cilju provedbe ovog poglavlja Zakona.
(8) Središnji depozitorij dužan je izvršavati mjere na način i u rokovima kako je to naloženo rješenjem Agencije.
(9) Nadzor iz stavka 7. ovoga članka obavljaju radnici Agencije. Agencija za obavljanje pojedinih stručnih poslova iz stavka 7. ovoga članka može ovlastiti i druge osobe.
(10) Središnji depozitorij je dužan na zahtjev Agencije dostaviti izvješća i informacije o svim pitanjima važnim za provođenje ovoga poglavlja Zakona te omogućiti prikupljanje i provjeru informacija u prostorijama subjekta na način iz stavka 7. točke a) ovoga članka.
(11) Agencija nad središnjim depozitorijem ima ovlasti rane intervencije, pri čemu se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članaka 229. do 232. ovog Zakona.
(12) Agencija će donijeti provedbeni propis kojim pobliže uređuje uvjete i način provedbe aktivnosti i način nalaganja mjera iz stavka 7. ovoga članka, te obveze središnjeg depozitorija tijekom i nakon provedbe aktivnosti koje obavlja Agencija.
Opće načelo za primjenu odredbi o sanaciji
Članak 598.
Agencija će pri utvrđivanju i primjeni ovlasti propisanih ovim Poglavljem Zakona i pri upotrebi različitih instrumenata kojima raspolaže u odnosu na središnji depozitorij, u skladu s posebnim odredbama, uzeti u obzir vrstu, opseg i složenost poslova koje središnji depozitorij obavlja, njegovu dioničarsku strukturu, pravni oblik, profil rizičnosti, veličinu i pravni status, povezanost s drugim institucijama i financijskim sustavom u cjelini, te podatak o tome obavlja li subjekt investicijske usluge ili aktivnosti iz ovoga Zakona.
Ciljevi sanacije
Članak 599.
(1) Pri primjeni sanacijskih instrumenata ili izvršavanja ovlasti za sanaciju, Agencija uzima u obzir ciljeve sanacije te odabire instrumente i ovlasti kojima se najbolje ostvaruju ciljevi koji su relevantni u okolnostima pojedinog slučaja.
(2) Ciljevi sanacije iz stavka 1. ovoga članka jesu:
1) osiguravanje kontinuiteta ključnih funkcija
2) izbjegavanje većeg štetnog učinka na financijsku stabilnost, posebno sprječavanjem širenja štetnih učinaka na financijski sustav, uključujući i njihovo širenje na tržišnu infrastrukturu, te održavanje tržišne discipline i funkcioniranja sustava namire
3) zaštita javnih sredstava tako da se na najmanju moguću mjeru svede oslanjanje na izvanrednu javnu financijsku potporu
4) zaštita sredstava i imovine sudionika središnjeg depozitorija, njihovih klijenata i zakonitih imatelja u smislu članka 528. ovoga Zakona
5) osiguranje urednog funkcioniranja sustava namire u Republici Hrvatskoj.
Opća načela sanacije
Članak 600.
Agencija pri primjeni sanacijskih instrumenata i izvršavanju ovlasti za sanaciju osigurava da se sanacija provodi u skladu sa sljedećim načelima:
1. dioničari središnjeg depozitorija u sanaciji prvi snose gubitke
2. vjerovnici središnjeg depozitorija u sanaciji snose gubitke nakon dioničara u skladu s redoslijedom prvenstva njihovih tražbina u skladu sa zakonom kojim se uređuje stečajni postupak
3. zamjenjuju se upravljačko tijelo i više rukovodstvo središnjeg depozitorija u sanaciji, osim u slučajevima kada je zadržavanje upravljačkog tijela ili višeg rukovodstva zbog pružanja sveobuhvatne potrebne pomoći nužno za postizanje ciljeva sanacije
4. upravljačko tijelo i više rukovodstvo središnjeg depozitorija u sanaciji dužno je pružiti svu pomoć u cilju postizanja ciljeva sanacije
5. fizičke i pravne osobe koje su odgovorne za propast središnjeg depozitorija snose odgovornost u skladu s odredbama važećih propisa iz područja građanskog ili kaznenog prava
6. vjerovnici u skladu sa zaštitnim mjerama iz članka 620. ovoga Zakona ne trpe veće gubitke od onih koje bi pretrpjeli ako bi nad središnjim depozitorijem bio otvoren stečajni postupak
7. imovina sudionika i njihovih klijenata, te zakonitih imatelja iz članka 592. ovoga Zakona u potpunosti je zaštićena,
8. sanacijske mjere poduzimaju se u skladu s odredbama o zaštitnim mjerama iz članka 620. ovoga Zakona.
Odgovornost za štetu
Članak 601.
Agencija i Ministarstvo financija, njihovi radnici ili bilo koja osoba koju oni ovlaste ne odgovaraju za štetu koja nastane tijekom obavljanja dužnosti u okviru ovoga poglavlja Zakona i propisa donesenih u skladu s ovim poglavljem Zakona, osim ako se dokaže da su određenu radnju učinili ili propustili učiniti namjerno ili krajnjom nepažnjom.
Procjena mogućnosti stečaja odnosno sanacije središnjeg depozitorija
Članak 602.
(1) Za potrebe izrade i ažuriranja sanacijskog plana iz članka 603. ovoga Zakona, Agencija procjenjuje mogućnost provođenja stečajnog postupka odnosno mogućnost za sanaciju svakog središnjeg depozitorija.
(2) Smatra se da je stečajni postupak moguć, ako je stečaj provediv i opravdan.
(3) Smatra se da je sanacija moguća ako je provediva i opravdana radi izbjegavanja štetnih posljedica na financijski sustav Republike Hrvatske, druge države članice ili Europske unije u cjelini i radi osiguranja kontinuiteta ključnih funkcija tog središnjeg depozitorija.
(4) Prilikom procjene iz stavka 1. ovoga članka Agencija je dužna procijeniti barem sljedeće:
1. u kojoj mjeri je moguće temeljne poslovne linije i ključne funkcije središnjeg depozitorija rasporediti po pravnim osobama
2. u kojoj mjeri pravna i korporativna struktura prati temeljne poslovne linije i ključne funkcije
3. u kojoj mjeri je osiguran nužan broj radnika, infrastruktura, financiranje, likvidnost i kapital za potporu temeljnih poslovnih linija i ključnih funkcija te njihovo održavanje
4. ima li središnji depozitorij sklopljene ugovore o pružanju usluga, koliko su održivi, te u kojoj mjeri su ugovori o pružanju usluga u kojima je središnji depozitorij ugovorna strana provedivi u slučaju sanacije
5. u kojoj mjeri središnji depozitorij u slučaju odvajanja ključnih funkcija ili temeljnih poslovnih linija ima utvrđen postupak prijenosa usluga koje su predmet ugovora o pružanju usluga trećim stranama
6. u kojoj mjeri postoje planovi kontinuiteta poslovanja i mjere za postupanje u kriznim situacijama, a kojima se osigurava kontinuitet pristupa platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata
7. u kojoj mjeri središnji depozitorij može osigurati kontinuitet svojih upravljačkih informacijskih sustava u njemu samom ili u novoj pravnoj osobi u slučaju da se ključne funkcije i temeljne poslovne linije odvoje od ostalih funkcija i linija poslovanja
8. je li središnji depozitorij uspostavio odgovarajući postupak kako bi osigurao pružanje ažurne i potpune informacije potrebne za utvrđivanje vjerovnika i informacije o tražbinama koje su zaštićene sustavom zaštite ulagatelja sukladno ovom Zakonu
9. provedivost instrumenata sanacije kojima se postižu ciljevi sanacije s obzirom na njihovu raspoloživosti i strukturu središnjeg depozitorija
10. opravdanost uporabe instrumenta sanacije kojim se ispunjavaju ciljevi sanacije, s obzirom na mogući učinak tog instrumenta na vjerovnike, ugovorne strane, klijente i radnike
11. u kojoj mjeri bi sanacija središnjeg depozitorija mogla imati značajan izravan ili neizravan negativan učinak na financijski sustav, povjerenje u tržište ili gospodarstvo, te može li se taj učinak vrednovati
12. u kojoj mjeri bi primjena instrumenata sanacije i ovlasti za sanaciju mogla spriječiti širenje negativnih učinaka na druge institucije ili na financijska tržišta i
13. u kojoj mjeri bi sanacija središnjeg depozitorija mogla imati značajan utjecaj na funkcioniranje platnih sustava i sustava za namiru financijskih instrumenata.
(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka Agencija može pojednostaviti procjenu mogućnosti provođenja stečajnog postupka odnosno mogućnosti za sanaciju na način da ne procjenjuju sve navedene elemente ako stečajni postupak odnosno sanacija tog središnjeg depozitorija zbog prirode, obuhvata i složenosti poslovanja, dioničarske strukture, profila rizičnosti, veličine, pravnog oblika i statusa, povezanosti s ostalim institucijama ili općenito s financijskim sustavom, neće imati negativan učinak na financijska tržišta, druge institucije ili na uvjete financiranja.
Sanacijski plan
Članak 603.
(1) Agencija izrađuje nacrt sanacijskog plana za svaki središnji depozitorij.
(2) Agencija dostavlja nacrt sanacijskog plana iz stavka 1. ovoga članka na mišljenje Ministarstvu financija te određuje rok za dostavu mišljenja koji ne može biti kraći od mjesec dana. Pri izradi sanacijskog plana Agencija će razmotriti mišljenje Ministarstva financija.
(3) Po dobivanju mišljenja Ministarstva financija ili nakon isteka roka iz stavka 2. ovoga članka, Upravno vijeće Agencije donosi sanacijski plan.
(4) Sažetak ključnih elemenata donesenog sanacijskog plana dostavlja se središnjem depozitoriju na koji se plan odnosi.
(5) Agencija je dužna preispitati i po potrebi izmijeniti sanacijski plan najmanje jednom godišnje te nakon svake značajne promjene pravne, ili organizacijske strukture središnjeg depozitorija, njegova poslovanja ili financijskog položaja koji bi mogli značajno utjecati na učinkovitost plana te time stvoriti potrebu za njegovu izmjenu. Na postupak izmjene sanacijskog plana primjenjuje se postupak iz ovoga članka.
Sadržaj sanacijskog plana
Članak 604.
(1) Sanacijski plan iz članka 603. ovoga Zakona sadrži moguće sanacijske strategije i opcije za primjenu sanacijskih instrumenata, kao i ostale sanacijske mjere koje Agencija može poduzeti nakon donošenja odluke o otvaranju postupka sanacije nad tim središnjim depozitorijem.
(2) Nacrt sanacijskog plana uključuje i gdje god je to moguće iskazuje kvantitativno:
1. sažetak ključnih elemenata plana
2. sažetak bitnih promjena koje su nastupile nakon usvajanja prethodnog sanacijskog plana
3. prikaz načina na koji bi se ključne funkcije i temeljne poslovne linije mogle pravno i ekonomski odvojiti od ostalih funkcija i poslovnih linija kako bi se osigurao njihov kontinuitet nakon otvaranja postupka sanacije nad institucijom
4. procjenu rokova za provedbu svakog pojedinog značajnog dijela plana
5. rezultat procjene iz članka 602. ovoga Zakona i njegovo obrazloženje
6. opis postupaka određivanja vrijednosti i utrživosti ključnih funkcija, temeljnih poslovnih linija i imovine institucije
7. detaljan opis postupaka kojima se osigurava da su Agenciji dostupne točne i ažurne informacije koje su potrebne za izradu i ažuriranje sanacijskog plana, te za primjenu sanacijskog plana
8. opis mogućih načina financiranja različitih sanacijskih strategija
9. opis različitih sanacijskih strategija koje bi se mogle primijeniti na različite moguće scenarije, kao i procjenu rokova za njihovu provedbu
10. opis ključnih međuovisnosti
11. opis mogućih načina zadržavanja pristupa platnim sustavima, sustavima za poravnanje i ostaloj potrebnoj infrastrukturi, te procjenu prenosivosti pozicija klijenata
12. analizu utjecaja provedbe plana na radnike institucije, uključujući procjenu bilo kakvih povezanih troškova i opis predviđenih postupaka savjetovanja s radnicima tijekom postupka sanacije, uzimajući u obzir dijalog sa socijalnim partnerima gdje je to primjereno
13. plan komunikacije s medijima i javnošću
14. opis bitnih postupaka i sustava za održavanje kontinuiteta operativnih procesa institucije i
15. mišljenje institucije vezano za sanacijski plan, ako je primjenjivo.
(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Agencija može pojednostaviti sadržaj sanacijskog plana ako provođenje stečajnog postupka odnosno sanacija tog središnjeg depozitorija zbog prirode, obuhvata i složenosti posla koji taj središnji depozitorij obavlja, njegove dioničarske strukture, profila rizičnosti, veličine, pravnog oblika i statusa, međusobne povezanosti s ostalim institucijama ili općenito s financijskim sustavom, taj središnji depozitorij neće imati negativan učinak na financijska tržišta ili druge institucije.
(4) Sanacijski instrumenti su:
a) instrument prodaje
b) instrument prijelazne institucije
c) instrument odvajanja imovine i
d) instrument unutarnje sanacije („ bail in “),
e) u slučaju sistemske krize, državni instrumenati financijske stabilizacije,
f) drugi instrumenti koji su usklađeni s člancima 599. i 600. i ovoga Zakona.
(5) Agencija će provedbenim propisom detaljnije propisati izradu i rokove donošenja plana sanacije, kao i sadržaj plana sanacije i sanacijske instrumente koji se mogu primijeniti na središnji depozitorij u sanaciji.
Informacije potrebne za izradu sanacijskih planova
Članak 605.
(1) Središnji depozitorij je dužan na zahtjev Agencije:
1. dostaviti sve informacije potrebne za izradu, izmjenu i provedbu sanacijskog plana i
2. surađivati i, ako je to potrebno, pomoći pri izradi i ažuriranju sanacijskog plana.
(2) Središnji depozitorij je dužan obavijestiti Agenciju o svakoj promjeni pravne ili organizacijske strukture središnjeg depozitorija, njegova poslovanja ili financijskog položaja te o svakoj drugoj promjeni koja bi mogla stvoriti potrebu za izmjenom sanacijskog plana, a osobito ako značajno utječe na učinkovitost tog plana.
(3) Agencija će provedbenim propisom detaljnije propisati sadržaj izvješća, rokove i način izvješćivanja o informacijama potrebnim za izradu i izmjenu sanacijskog plana iz stavka 1. točke 1. ovoga članka.
Donošenje odluke o sanaciji ili stečaju
Članak 606.
(1) Agencija, kao nadležno tijelo, utvrđuje da središnji depozitorij propada ili će vjerojatno propasti ako je ispunjen jedan ili više sljedećih uvjeta:
1. postoje razlozi za ukidanje odobrenja za rad središnjeg depozitorija ili postoje objektivne okolnosti koje upućuju da će nastupiti razlozi za ukidanje odobrenja za rad, uključujući i okolnosti koje upućuju da je središnji depozitorij ostvario ili će vjerojatno ostvariti gubitke koji prelaze značajan dio ili cijeli iznos regulatornog kapitala ili
2. imovina središnjeg depozitorija je manja od njegovih obveza ili postoje objektivne okolnosti na temelju kojih se utvrđuje da će imovina središnjeg depozitorija uskoro biti manja od njegovih obveza ili
3. središnji depozitorij nije u mogućnosti ispunjavati svoje obveze o njihovu dospijeću ili postoje objektivne okolnosti koje upućuju da ih uskoro neće moći ispunjavati ili
4. je nužna izvanredna javna financijska potpora, osim ako se, kako bi se otklonila ozbiljna smetnja u gospodarstvu i održala financijska stabilnost, ta izvanredna javna financijska potpora daje u nekom od sljedećih oblika:
– državno jamstvo za likvidnosnu potporu koju daje Hrvatska narodna banka u skladu sa uvjetima koje je sama odredila
– državno jamstvo za novoizdane obveze institucije ili
– ulaganje u regulatorni kapital ili kupnja instrumenata kapitala po tržišnim cijenama i pod tržišnim uvjetima, ako u vrijeme odobrenja javne potpore ne postoje ni okolnosti utvrđene u točkama 1., 2. i 3. ovoga stavka niti okolnosti za smanjenje vrijednosti kapitala.
(2) Izvanredna javna financijska potpora iz stavka 1. točke 4. ovoga članka mora ispunjavati sljedeće uvjete:
– odnosi se na potpore solventnoj instituciji odobrene u skladu s pravnim okvirom Europske unije za državne potpore
– poduzete mjere su privremenog karaktera i razmjerne su otklanjanju posljedica ozbiljnog financijskog poremećaja i
– poduzete mjere ne koriste se radi nadoknade gubitaka koje je institucija ostvarila ili je vjerojatno da će ih uskoro ostvariti.
(3) Izvanredna javna financijska potpora iz stavka 1. točke 4. ovoga članka koja se daje u obliku ulaganja u regulatorni kapital ili kupnje instrumenata kapitala odnosi se na ulaganja potrebna radi nadoknađivanja manjka regulatornog kapitala utvrđenog u procjenama koje provodi Agencija.
(4) Upravno vijeće Agencije donosi odluku o otvaranju postupka sanacije nad središnjim depozitorijem ako je utvrđeno da su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. središnji depozitorij propada ili će vjerojatno propasti
2. nije razumno očekivati da bi druge mjere privatnog sektora ili nadzorne mjere spriječile njegovu propast u razumnom vremenskom razdoblju i
3. sanacijskim planom je bilo predviđeno da je sanacija nužna u javnom interesu.
(5) Odluka iz stavka 4. ovoga članka sadrži obrazloženje ispunjenja uvjeta iz stavka 1. ovoga članka
(6) Za središnji depozitorij za koji u skladu sa stavkom 4. ovoga članka utvrdi da propada ili će vjerojatno propasti, Agencija može podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka nadležnom sudu odnosno donijeti odluku o pokretanju prisilne likvidacije ako je donesenim sanacijskim planom utvrđeno da sanacija nije nužna u javnom interesu, te je predviđeno da u slučaju da su uvjeti iz stavka 1. ovoga članka ispunjeni institucija neće biti sanirana već će se nad njom pokrenuti stečajni postupak odnosno postupak prisilne likvidacije.
(7) O odluci iz stavka 1. ovoga članka Agencija je dužna bez odgađanja obavijestiti Ministarstvo financija i Vijeće za financijsku stabilnost.
Javna objava i dostava odluka u postupku sanacije
Članak 607.
(1) Agencija je dužna na svojim mrežnim stranicama objaviti odluku o otvaranju postupka sanacije i sve naknadne odluke kojima se provodi odluka o otvaranju postupka sanacije.
(2) Središnji depozitorij nad kojim se provodi sanacija dužan je na svojim mrežnim stranicama objaviti odluku o otvaranju postupka sanacije i sve naknadne odluke kojima se provodi odluka o otvaranju postupka sanacije.
(3) Agencija je dužna bez odgode središnjem depozitoriju u sanaciji dostaviti sve odluke koje donosi radi provedbe odluke o otvaranju postupka sanacije, a središnjim depozitorij u sanaciji dužan je bez odgađanja o tome obavijestiti osobe na koje se odluka odnosi u dijelu u kojem se odluka na njih odnosi.
(4) Pravni učinci odluka iz stavka 3. ovoga članka nastupaju danom donošenja odluke i primjenjuje se pravo na pravni lijek propisan člankom 608. ovoga Zakona.
Pravo na pobijanje odluke o otvaranju postupka sanacije
Članak 608.
(1) Protiv odluke o otvaranju postupka sanacije iz članka 606. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno svih odluka koje Agencija donosi u cilju provedbe odluke o otvaranju postupka sanacije, nije dopuštena žalba, ali fizička i pravna osoba čija su prava i pravni interesi povrijeđeni donošenjem takve odluke može podnijeti tužbu nadležnom upravnom sudu u roku od 30 dana od dana dostave navedene odluke.
(2) Osobama kojima se odluka o otvaranju postupka sanacije iz članka 606. stavka 1. ovoga Zakona dostavlja javnom objavom rok iz stavka 1. ovoga članka počinje teći istekom osmog dana od dana javne objave iz članka 607. stavka 1. ovoga Zakona.
(3) Podnošenje tužbe iz stavka 1. ovoga članka ne odgađa izvršenje odluke o otvaranju postupka sanacije odnosno ostalih odluka koje Agencija donosi u cilju provedbe odluke o otvaranju postupka sanacije, niti sud može izreći privremenu mjeru odgode izvršenja.
(4) Nadležni upravni sud o tužbi iz stavka 1. ovoga članka odlučuje hitno, a najkasnije u roku od 30 dana od dana njezina primitka.
(5) Nadležni upravni sud pri odlučivanju o tužbi koristi detaljnu i sveobuhvatnu procjenu financijskog stanja središnjeg depozitorija koju je provela Agencija.
(6) Ako upravni sud donese odluku kojom u cijelosti ili djelomično poništava ili oglašava ništavom odluku o sanaciji ili drugu pojedinačnu odluku donesenu temeljem odluke o sanaciji, učinci takve odluke ostat će na snazi do donošenja nove odluke koja će zamijeniti odluku koja je poništena ili oglašena ništavnom. Agencija po primitku odluke upravnog suda može odrediti mjere radi umanjenja štete koja bi nastala daljnjom primjenom odluke koja je poništena ili oglašena ništavom.
Obveza obavještavanja
Članak 609.
Središnji depozitorij sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužan je odmah obavijestiti Agenciju kada smatra da ispunjava neki od uvjeta iz članka 606. stavka 1. ovoga Zakona.
Sanacijska uprava
Članak 610.
(1) Agencija će unutar odluke iz članka 606. stavka 1. ovoga Zakona imenovati sanacijsku upravu središnjeg depozitorija u sanaciji.
(2) Pravni učinci imenovanja sanacijske uprave stupaju na snagu trenutkom navedenim u izrijeci odluke o otvaranju postupka sanacije.
(3) Sanacijska uprava mora imati najmanje dva člana, od kojih je jedan predsjednik sanacijske uprave. Član sanacijske uprave može biti samo osoba koja ima odgovarajuća stručna znanja, sposobnost i iskustvo potrebne za vođenje poslova institucije, te koja ispunjava uvjete za člana uprave prema odredbama zakona kojim se uređuje poslovanje trgovačkih društava.
(4) Na imenovanje sanacijske uprave ne primjenjuju se odredbe o uvjetima za imenovanje i davanje prethodne suglasnosti članovima uprave središnjeg depozitorija na način kako je uređeno propisima koji uređuju poslovanje središnjeg depozitorija.
Ovlasti sanacijske uprave
Članak 611.
(1) Sanacijska uprava dužna je poduzimati sve potrebne mjere za ostvarivanje ciljeva sanacije iz članka 599. ovoga Zakona i provođenja sanacijskih mjera u skladu s odlukom o otvaranju postupka sanacije. Te mjere mogu uključivati povećanje kapitala, promjenu vlasničke strukture institucije ili preuzimanje njezine imovine, prava ili obveza od strane institucija koje su financijski i organizacijski stabilne, a u skladu s odabranim sanacijskim instrumentom.
(2) Obveze iz stavka 1. ovoga članka, ako se razlikuju, imaju prednost u odnosu na sve druge obveze koje proizlaze iz propisa ili internih akata središnjeg depozitorija.
(3) Obveze iz stavka 2. ovoga članka, a koje proizlaze iz drugih propisa odnosno internih akata, sanacijska uprava dužna je izvršiti odmah po prestanku razloga zbog kojeg je njihovo izvršavanje ugrozilo ili moglo ugroziti ispunjavanje obveza iz stavka 1. ovoga članka.
Imenovanje sanacijske uprave
Članak 612.
(1) Odluka o otvaranju postupka sanacije u dijelu kojim se imenuje sanacijska uprava sadrži najmanje:
– imenovanje predsjednika i članova sanacijske uprave
– imenovanje pomoćnika sanacijske uprave
– određenje razdoblja trajanja mandata sanacijske uprave i
– određenje sadržaja i rokova za dostavu izvješća Agenciji u vezi s ekonomskim i financijskim stanjem središnjeg depozitorija i mjerama koje je sanacijska uprava provela prilikom izvršavanja svojih dužnosti i to u redovitim vremenskim intervalima koje odredi Agencija te na početku i na kraju svojeg mandata.
(2) Pomoćnici sanacijske uprave obavljaju pomoćne, administrativne i tehničke poslove po nalogu sanacijske uprave. Pomoćnici sanacijske uprave nisu članovi sanacijske uprave
(3) Sanacijska uprava i njezini pomoćnici imenuju se na razdoblje koje ne može biti duže od 12 mjeseci. To razdoblje Agencija može iznimno produžiti jednom ili više puta na razdoblje koje ne može biti duže od 12 mjeseci ako utvrdi da i dalje postoje razlozi za imenovanje sanacijske uprave.
Prava i obveze članova sanacijske uprave
Članak 613.
(1) Tijekom razdoblja mandata sanacijske uprave Agencija će razriješiti imenovanog člana ili pomoćnika sanacijske uprave ako on ne obavlja svoju dužnost ili je ne obavlja na zadovoljavajući način, kao i zbog drugih opravdanih razloga te imenovati novoga člana ili pomoćnika sanacijske uprave, čiji mandat može trajati najduže do isteka započetog mandata sanacijske uprave.
(2) Prava i obveze članova sanacijske uprave počinju danom donošenja odluke o otvaranju postupka sanacije bez obzira na upis u sudski registar.
(3) Članovi sanacijske uprave zastupaju središnji depozitorij u sanaciji pojedinačno i samostalno.
(4) Članovi i pomoćnici sanacijske uprave imaju pravo na naknadu za svoj rad, koju isplaćuje središnji depozitorij u sanaciji.
(5) Mandat sanacijske uprave prestaje:
– danom dostave odluke o okončanju postupka sanacije
– istekom roka na koji je imenovana
– danom donošenja odluke o otvaranju stečajnog postupka ili
– danom dostave odluke o imenovanju likvidatora.
(6) Danom prestanka mandata sanacijske uprave prestaje i mandat pomoćnika sanacijske uprave.
Upis u sudski registar i objavljivanje odluke imenovanja sanacijske uprave
Članak 614.
(1) Imenovanje sanacijske uprave upisuje se u sudski registar. Istodobno se u sudski registar upisuje promjena osoba ovlaštenih za zastupanje središnjeg depozitorija u sanaciji.
(2) Prijavu za upis podataka iz stavka 1. ovoga članka podnosi sanacijska uprava u roku od tri radna dana od dana donošenja odluke o otvaranju postupka sanacije. Ta odluka prilaže se prijavi.
Pravne posljedice imenovanja sanacijske uprave
Članak 615.
(1) Danom donošenja odluke o otvaranju postupka sanacije prestaju sve ovlasti dotadašnjih članova uprave, nadzornog odbora institucije te ovlasti glavne skupštine.
(2) Sanacijska uprava ima sve ovlasti uprave odnosno izvršnih direktora upravnog odbora središnjeg depozitorija u sanaciji. Ovlasti nadzornog odbora odnosno neizvršnih direktora upravnog odbora središnjeg depozitorija u sanaciji i glavne skupštine središnjeg depozitorija u sanaciji izvršava Agencija te se u tom slučaju na nju ne primjenjuju odredbe o uvjetima za imenovanje i davanje prethodne suglasnosti članovima nadzornog odbora središnjeg depozitorija na način kako je uređeno ovim Zakonom.
(3) Danom donošenja odluke o otvaranju postupka sanacije prestaju svi ugovori na temelju kojih su dotadašnji članovi uprave bili zaposleni u tom središnjem depozitoriju.
(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka dotadašnji članovi uprave ne ostvaruju pravo na isplatu otpremnine i varijabilnih primitaka, neovisno o tome je li ostvarivanje takvih prava bilo ugovoreno sa središnjim depozitorijem ili je proizlazilo iz drugog akta središnjeg depozitorija te su ugovorene odredbe o takvom pravu na isplatu ništetne.
Nalozi i upute sanacijskoj upravi
Članak 616.
(1) Agencija je ovlaštena davati sanacijskoj upravi pisane naloge i upute.
(2) Sanacijska uprava dužna je postupati po nalozima i uputama Agencije i redovito je izvještavati o izvršenju naloga i uputa, a posebice o ekonomskom i financijskom stanju središnjeg depozitorija i mjerama koje je provela prilikom izvršavanja svojih dužnosti, a u rokovima određenim odlukom o otvaranju postupka sanacije.
(3) Sanacijska uprava dužna je bez odgode obavijestiti Agenciju o svim okolnostima koje mogu negativno utjecati na ostvarenje ciljeva sanacije iz članka 599. ovoga Zakona i provođenje sanacijskih mjera u skladu s odlukom o otvaranju postupka sanacije.
Odgovornost za štetu sanacijske uprave i pomoćnika sanacijske uprave
Članak 617.
(1) Odgovornost za štetu koju sanacijska uprava ili pomoćnici sanacijske uprave prouzroče pri obavljanju dužnosti u okviru ovoga Zakona postoji samo ako je šteta prouzročena namjerno ili iz krajnje nepažnje.
(2) Za štetu iz stavka 1. ovoga članka odgovara Agencija, a pod uvjetom iz članka 601. ovoga Zakona.
Dužnost suradnje dosadašnjih članova uprave i drugih radnika središnjeg depozitorija
Članak 618.
(1) Dosadašnji članovi uprave i druge ovlaštene osobe s posebnim ovlaštenjima i odgovornostima središnjeg depozitorija dužni su sanacijskoj upravi i pomoćnicima sanacijske uprave odmah omogućiti pristup cjelokupnoj poslovnoj i ostaloj dokumentaciji središnjeg depozitorija te sastaviti izvješće o primopredaji poslovanja.
(2) Dosadašnji članovi uprave središnjeg depozitorija dužni su sanacijskoj upravi ili pojedinom članu sanacijske uprave dati sva obrazloženja ili dodatna izvješća o poslovanju središnjeg depozitorija.
(3) Svi radnici središnjeg depozitorija dužni su surađivati sa sanacijskom upravom i pomoćnicima sanacijske uprave.
(4) Član sanacijske uprave ima pravo udaljiti osobu koja onemogućuje njegov rad te, ovisno o okolnostima pojedinog slučaja, zatražiti pomoć nadležnog tijela unutarnjih poslova.
Primjena odredbi zakona kojim je uređena sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava
Članak 619.
(1) Na postupak sanacije središnjeg depozitorija i ovlasti Agencije kao sanacijskog tijela na odgovarajući način primjenjuju se odredbe glave V. (Procjena vrijednosti), glave VI. (Smanjenje vrijednosti ili pretvaranje relevantnih instrumenata kapitala), Glave IX. (Sanacijski instrumenti), glave X. (Ovlasti za sanaciju) zakona kojim je uređena sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava, pri čemu u smislu ovog Zakona ovlasti i obveze koje su navedenim glavama zakona kojim je uređena sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava previđene za sanacijska tijela pripadaju isključivo Agenciji, a izraz „institucija“ na odgovarajući način zamjenjuje s izrazom „središnji depozitorij“.
(2) Ako je isto potrebno radi ostvaranje ciljeva sanacije, Agencija je ovlaštena sudionike središnjeg depozitorija pozvati na jednokratnu uplatu novčanih sredstava, s ograničenjem da takva uplata ne smije prelaziti iznos od 3 milijuna kuna, a koji se raspoređuje među sudionicima proporcionalno iznosu instrukcija za namiru koje su u sustavu središnjeg depozitorija provedene od strane svakog sudionika u razdoblju od godine dana koje je prethodilo danu otvaranja postupka sanacije.
(3) Agencija će donijeti provedbeni propis kojim će pobliže urediti način izračuna iznosa jednokratne uplate iz stavka 2. ovoga članka, način izračuna doprinosa sudionika, te način i rokove uplate iznosa od strane sudionika.
(4) Agencija će naložiti središnjem depozitoriju da izda ili prenese vlasničke instrumente svim sudionicima koji su platili iznos iz stavka 2. ovoga članka, osim kada procjeni da bi primjerenije bilo da se članove obešteti uporabom drugih instrumenata, primjerice iz budućih prihoda središnjeg drpozirotija ili prebojem budućih trenutnih i/ili budućih potraživanja.
(5) Broj izdanih ili prenesenih vlasničkih instrumenata bit će proporcionalan iznosima koje su sudionici platili sukladno stavku 2. ovoga članka, a uzimati će u obzir bilo kakve nepodmirene ugovorne obveze koje sudionik ima prema središnjem depozitoriju.
(6) Na postupak sanacije središnjeg depozitorija na odgovarajući način primjenjuju se odredbe glave XII. (Zaštitne mjere) zakona kojim je uređena sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava, osim u dijelu zaštitnih mjera koje se odnose na dioničare i vjerovnike u slučaju djelomičnih prijenosa i primjene instrumenata unutarnje sanacije, a koje su propisane člankom 620. ovoga Zakona.
(7) Na postupak sanacije središnjeg depozitorija na odgovarajući način primjenjuju se odredbe o ovlasti rješavanja ili uklanjanja prepreka mogućnosti provođenja stečajnog postupka odnosno sanacije zakona kojim je uređena sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava.
Zaštitne mjere za dioničare i vjerovnike
Članak 620.
(1) Ako Agencija, primjenjujući jedan ili više instrumenata sanacije, prenese samo dio prava, imovine i obveza središnjeg depozitorija u sanaciji, dužna je, primjenjujući stavak 3. ovoga članka, osigurati da dioničari i oni vjerovnici čije tražbine nisu prenesene dobiju kao namirenje svojih tražbina barem onaj iznos u kojem bi bili namireni da je u vrijeme kad je donesena odluka iz članka 606. ovoga Zakona nad središnjim depozitorijem u sanaciji proveden stečajni postupak.
(2) Ako Agencija primjenjuje instrument unutarnje sanacije, dužna je, primjenjujući stavak 3. ovoga članka, osigurati da dioničari i vjerovnici za tražbine čija je vrijednost smanjena ili pretvorena u instrument kapitala ne snose gubitak veći od gubitka koji bi snosili da je u vrijeme kad je donesena odluka iz članka 606. ovoga Zakona nad središnjim depozitorijem u sanaciji proveden stečajni postupak.
(3) Nakon što provede prijenos dijela prava, imovine i obveza ili nakon što primijeni instrument unutarnje sanacije, Agencija je dužna bez odgađanja za potrebu primjene stavaka 1. i 2. ovoga članka, osigurati da neovisni procjenitelj provede procjenu vrijednosti, koja se razlikuje od procjene vrijednosti iz članka 619. ovoga Zakona, i kojom se utvrđuje sljedeće:
a) učinak koji bi na dioničare i vjerovnike imao stečajni postupak da je pokrenut u vrijeme kad je donesena odluka iz članka 606. ovoga Zakona
b) učinak koji je na dioničare i vjerovnike imala sanacija središnjeg depozitorija i
c) razlika između učinaka iz točaka a) i b) ovoga stavka.
(4) Neovisni procjenitelj dužan je provesti procjenu vrijednosti na temelju sljedećih pretpostavki:
a) da je za središnji depozitorij u sanaciji pokrenut stečajni postupak u vrijeme kad je donesena odluka iz članka 606. ovoga Zakona
b) da sanacijske mjere nisu poduzete i
c) da nije pružena izvanredna javna financijska potpora središnjem depozitoriju u sanaciji.
(5) Ako je procjenom vrijednosti izvršenom u skladu sa stavkom 3. ovoga članka utvrđeno da je bilo koji dioničar ili vjerovnik iz stavaka 1. i 2. ovoga članka snosio veći gubitak od gubitka koji bi snosili da je u vrijeme kad je donesena odluka o sanaciji nad središnjim depozitorijem u sanaciji proveden stečajni postupak, dioničar ili vjerovnik imaju pravo na naknadu razlike.
(6) Naknada razlike iz stavka 3. ovoga članke isplaćuje se iz sredstava iz stavka 7. ovoga članka.
(7) Agencija, kao sanacijsko tijelo ima pravo na povrat svih razumnih troškova koji su nastali vezano za korištenje sanacijskih instrumenata ili ovlasti, kao i državnih instrumenata financijske stabilizacije, na bilo koji od sljedećih načina:
a) od središnjeg depozitorija u sanaciji, kao vjerovnik višeg isplatnog reda
b) umanjenjem bilo koje naknade koju je primatelj platio središnjem depozitoriju ili dioničarima
c) iz svih prihoda kao rezultata prestanka statusa prijelazne institucije, odnosno likvidacijem ili stečajem prijelazne institucije ili nositelja upravljanja imovinom, kao vjerovnik višeg isplatnog reda.
Tražbine stečajnih vjerovnika viših isplatnih redova
Članak 621.
(1) U tražbine prvog višeg isplatnog reda ulaze tražbine radnika i prijašnjih radnika središnjeg depozitorija nastale do dana otvaranja stečajnog postupka iz radnog odnosa u bruto iznosu, otpremnine do iznosa propisanog zakonom, odnosno kolektivnim ugovorom i tražbine s osnove naknade štete pretrpljene zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti.
(2) U tražbine drugog višeg isplatnog reda ulaze tražbine Agencije.
(3) U tražbine trećeg višeg isplatnog reda ulaze tražbine Hrvatske narodne banke i tražbine Fonda za zaštitu ulagatelja.
(4) U tražbine četvrtog višeg isplatnog reda ulaze sve ostale tražbine prema središnjem depozitoriju, osim onih:
– koje su razvrstane u niže isplatne redove i
– kod kojih je između vjerovnika i središnjeg depoziitorija ugovoreno da će se vjerovnik u stečajnom postupku namirivati nakon svih drugih vjerovnika viših i nižih isplatnih redova i na način kako je ugovoreno.
(5) Nakon namirenja tražbina vjerovnika iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, stečajni upravitelj dužan je bez odgađanja provesti djelomičnu diobu u korist vjerovnika iz stavka 3. ovoga članka.
(6) Djelomična dioba za tražbine vjerovnika iz stavka 3. ovoga članka provodi se za iznos koji je na ispitnom ročištu priznao stečajni upravitelj, na način da se gotovinska sredstva s računa stečajnog dužnika uplate u korist za te svrhe otvorenog posebnog računa u Hrvatskog narodnoj banci. Isplate u korist tog računa stečajni upravitelj dužan je izvršavati najmanje jednom mjesečno sve do trenutka isplate cjelokupnog iznosa njezine tražbine ili do trenutka zaključenja stečajnog postupka a za sve pravne i druge radnje kojima bi se odgodila ta isplata, stečajni upravitelj dužan je dobiti prethodnu suglasnost Agencije.
(7) Ako pri prvoj djelomičnoj diobi kojom je obuhvaćena tražbina vjerovnika stavka 3. ovoga članka ista nije isplaćena u cijelosti, za kasnije mjesečne djelomične diobe nije potrebna suglasnost odbora vjerovnika odnosno suglasnost stečajnog suca.
(8) Stečajni upravitelj dužan je pri diobi iz stavka 6. ovoga članka voditi računa o tome da se iz stečajne mase:
– osiguraju sredstva potrebna za namirenje predvidivih obveza stečajne mase i za tu svrhu izdvojiti sredstva potrebna za pokriće onih takvih obveza za koje se osnovano može pretpostaviti da bi ih trebalo namiriti u budućnosti i
– izdvoje sredstva za osporene tražbine za koje je vjerovnik tražbine iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, stečajnom upravitelju podnio dokaz o podnesenoj tužbi radi utvrđenja te tražbine odnosno da je preuzeo prije pokrenutu parnicu.
POGLAVLJE VI.
NADZOR
Nadzor nad središnjom drugom ugovornom stranom i središnjim depozitorijem
Članak 622.
(1) Na nadzor koji Agencija provodi nad poslovanjem središnje druge ugovorne strane iz članka 536. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, uz izravnu primjenu odredbi Uredbe (EU) br. 648/2012, koje uređuju nadzor nad središnjom drugom ugovornom stranom te regulatornih i provedbenih tehničkih standarda donesenih na temelju Uredbe (EU) br. 648/2012, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 7., 8., 10., 11. i 13. Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 648/2012 te odredbe dijela šestoga ovoga Zakona.
(2) Na nadzor koji Agencija provodi nad poslovanjem središnjeg depozitorija iz članka 559. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, kao i nad poslovanjem središnjeg depozitorija iz članka 559. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, pod uvjetom uspostavljanja podružnice u Republici Hrvatskoj, uz izravnu primjenu odredbi Uredbe (EU) br. 909/2014 koje uređuju nadzor nad središnjim depozitorijem te regulatornih i tehničkih standarda donesenih na temelju Uredbe (EU) br. 909/2014, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 7., 8., 10., 11. i 13. Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 909/2014, te odredbe dijela šestoga ovoga Zakona.
Područje rada Agencije pri obavljanju nadzora nad središnjom drugom ugovornom stranom i središnjim depozitorijem
Članak 623.
(1) Pri obavljanju nadzora nad središnjom drugom ugovornom stranom i središnjim depozitorijem, Agencija posebice:
1. provjerava organizacijske uvjete, strategije, politike, postupke i mjere koje je središnja druga ugovorna strana, odnosno središnji depozitorij uspostavio u svrhu usklađenja svojeg poslovanja s odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 648/2012, Uredbe (EU) br. 909/2014, tehničkih standarda donesenih na temelju tih uredbi te drugih relevantnih propisa i/ili
2. provjerava i procjenjuje financijsku stabilnost i položaj središnje druge ugovorne strane, odnosno središnjeg depozitorija, rizike kojima je on izložen ili bi mogao biti izložen u svojem poslovanju, te rizike koje središnja druga ugovorna strana, odnosno središnji depozitorij predstavlja za financijski sustav, uzimajući u obzir karakteristike, opseg i složenost njegova poslovanja.
(2) U smislu ovoga Zakona, nezakonitosti su stanja i postupci koji nisu u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 648/2012, Uredbe (EU) br. 909/2014, tehničkih standarda donesenih na temelju tih uredbi te drugih relevantnih propisa.
(3) U smislu ovoga Zakona, nepravilnosti su stanja i postupci koji nisu u skladu s vlastitim politikama i internim aktima subjekta nadzora te standardima i pravilima struke ili se isti dosljedno ne primjenjuju, a time se ugrožava poslovanje, posebice u vezi organizacijskih zahtjeva i upravljanja rizicima.
Nadzorne mjere za središnju drugu ugovornu stranu i središnji depozitorij
Članak 624.
(1) Agencija izriče nadzorne mjere središnjoj drugoj ugovornoj strani i središnjem depozitoriju temeljem odredbi članka 10. Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 648/2012, odnosno članka 10. Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 909/2014, te temeljem odredbi ovoga Zakona.
(2) Agencija će upravi središnje druge ugovorne strane, odnosno središnjeg depozitorija izreći preporuke kad u okviru nadzora, provjere i procjene financijske stabilnosti i položaja, kao i provjere i procjene rizika utvrdi slabosti, manjkavosti i nedostatke u poslovanju središnje druge ugovorne strane i središnjeg depozitorija koje nemaju značaj kršenja ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 648/2012, Uredbe (EU) br. 909/2014, tehničkih standarda donesenih na temelju tih uredbi te drugih relevantnih propisa ili ako smatra potrebnim da središnja druga ugovorna strana, odnosno središnji depozitorij mora smanjiti rizike kojima je izložen u poslovanju i/ili poboljšati financijsku stabilnost i položaj.
Izvještaj o otklanjanju utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti
Članak 625.
(1) Središnja druga ugovorna strana, odnosno središnji depozitorij je dužan otkloniti utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti te Agenciji podnijeti izvještaj o mjerama koje je poduzeo za njihovo otklanjanje, unutar roka koji je odredila Agencija.
(2) Izvještaju iz stavka 1. ovoga članka, središnja druga ugovorna strana, odnosno središnji depozitorij je dužan priložiti dokumentaciju i druge dokaze iz kojih je vidljivo da su utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene.
(3) Kad izvještaj iz stavka 1. ovoga članka nije potpun ili iz dokumentacije u prilogu ne proizlazi da su nezakonitosti otklonjene, Agencija će naložiti nadopunu izvještaja i rok u kojemu se izvještaj mora nadopuniti.
(4) Kad Agencija ne naloži nadopunu izvještaja iz stavka 3. ovoga članka, u roku od šezdeset dana od podnošenja izvještaja iz stavka 1. ovoga članka, smatrat će se da su nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene.
(5) Ako Agencija iz izvještaja iz stavka 1. ovoga članka, priložene dokumentacije i drugih dokaza zaključi da su utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene, na zahtjev središnje druge ugovorne strane, odnosno središnjeg depozitorija izdat će obavijest kojom se isto utvrđuje. Prije donošenja rješenja, Agencija je ovlaštena provesti ponovni nadzor nad središnjom drugom ugovornom stranom, odnosno središnjim depozitorijem kako bi se utvrdilo jesu li utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene na odgovarajući način i u odgovarajućem opsegu.
Ukidanje rješenja Agencije
Članak 626.
(1) Agencija može rješenjem ukinuti zakonito rješenje kojim je središnjoj drugoj ugovornoj strani dano odobrenje za rad uz izravnu primjenu odredbi članka 20. Uredbe (EU) br. 648/2012.
(2) Agencija može rješenjem ukinuti zakonito rješenje kojim je središnjem depozitoriju dano odobrenje za rad uz izravnu primjenu odredbi članaka 20. i 57. Uredbe (EU) br. 909/2014.
(3) Rješenjem iz stavaka 1. i 2. ovoga članka Agencija će odrediti rok u kojem središnja druga ugovorna strana odnosno središnji depozitorij ne može zatražiti ponovno izdavanje odobrenja za rad, a koji ne može biti dulji od jedne godine.
Nadzor nad operaterom sustava poravnanja koji nije središnja druga ugovorna strana
Članak 627.
Na postupak nadzora i nadzorne mjere koje se mogu izreći sustavu poravnanja iz članka 536. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, na odgovarajući način primjenjuju se odredbe dijela šestoga ovoga Zakona.
POGLAVLJE VII.
PRIVREMENE ODREDBE
SREDIŠNJE KLIRINŠKO DEPOZITARNO DRUŠTVO
ODJELJAK 1.
Opće odredbe
Članak 628.
(1) Središnje klirinško depozitarno društvo se osniva i posluje kao dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj u skladu s propisima koji uređuju osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(2) Središnje klirinško depozitarno društvo može se osnovati i kao Europsko društvo – Societas Europea (SE) sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.
(3) Tijela središnjeg klirinško depozitarnog društva su skupština, nadzorni odbor i uprava.
Djelatnosti središnjeg klirinškog depozitarnog društva
Članak 629.
(1) Središnje klirinško depozitarno društvo može obavljati sljedeće djelatnosti:
1. poslove vođenja središnjeg depozitorija nematerijaliziranih vrijednosnih papira
2. poslove vođenja središnjeg registra financijskih instrumenata
3. poslove upravljanja sustavom poravnanja iz članka 536. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona i/ili namire transakcija sklopljenih na uređenom tržištu, MTP-u, OTP-u ili izvan uređenog tržišta, MTP-a i OTP-a
4. usluge vezane uz korporativne akcije izdavatelja nematerijaliziranih vrijednosnih papira
5. poslove pohrane dionica u svezi s preuzimanjem dioničkih društava
6. poslove u svezi isplata i drugih prinosa iz nematerijaliziranih vrijednosnih papira i drugih financijskih instrumenata
7. usluge povjereništva
8. usluge glasovanja u svojstvu opunomoćenika na glavnim skupštinama
9. određivanje jedinstvene identifikacijske oznake financijskih instrumenata koji su upisani u središnji depozitorij i središnji registar koje vodi središnje klirinško depozitarno društvo
10. prodaja i održavanje računalnih programa koje razvije za obavljanje usluga iz točaka 1. do 7. ovoga stavka te druge s tim povezane poslove
11. poslove Operatera Fonda za zaštitu ulagatelja, u skladu s odredbama dijela drugoga, glave II. ovoga Zakona
12. vođenje službenog registra propisanih informacija, u skladu s odredbama dijela trećega, glava II., poglavlja IV. ovoga Zakona.
(2) Središnje klirinško depozitarno društvo dužno je za obavljanje poslova iz stavka 1. točaka 1., 2., 3., 11. i 12. ovoga članka prethodno od Agencije dobiti odobrenje za rad.
(3) Vođenje središnjeg depozitorija znači obavljanje sljedećih upisa u središnji depozitorij:
1. upis u vezi s izdavanjem, prestankom postojanja ili zamjenom nematerijaliziranih vrijednosnih papira
2. upis u vezi s prijenosom nematerijaliziranih vrijednosnih papira s jednog računa na drugi i
3. upis u vezi s upisom, promjenom ili brisanjem prava trećih na nematerijaliziranim vrijednosnim papirima i drugim pravnim učincima predmet kojih su nematerijalizirani vrijednosni papiri.
(4) Središnje klirinško depozitarno društvo ne smije obavljati niti jednu drugu djelatnost osim onih iz stavka 1. ovoga članka, bez prethodnog odobrenja Agencije.
(5) Usluge iz stavka 1. ovoga članka središnje klirinško depozitarno društvo mora obavljati pod razumnim komercijalnim uvjetima i vodeći se načelom jednakosti svih osoba.
Temeljni kapital
Članak 630.
(1) Temeljni kapital središnjeg klirinškog depozitarnog društva mora iznositi najmanje 20.000.000,00 kuna.
(2) Temeljni kapital iz stavka 1. ovoga članka mora u cijelosti biti uplaćen u novcu, a dionice koje ga čine ne mogu biti izdane prije uplate punog iznosa za koji se izdaju.
Dionice
Članak 631.
(1) Sve dionice središnjeg klirinškog depozitarnog društva glase na ime i izdaju se u nematerijaliziranom obliku.
(2) Dionice središnjeg klirinškog depozitarnog društva nije dopušteno uvrstiti na uređeno tržište, MTP ili drugo organizirano tržište.
(3) Ako se dionice središnjeg klirinškog depozitarnog društva vode na skrbničkom računu, skrbnički račun mora glasiti na ime.
Uprava i nadzorni odbor središnjeg klirinškog depozitarnog društva
Članak 632.
(1) Uprava središnjeg klirinškog depozitarnog društva sastoji se od najmanje dva člana. Članovi uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva moraju imati dobar ugled, odgovarajuće stručne kvalifikacije i iskustvo potrebno za upravljanje središnjim klirinškim depozitarnim društvom pažnjom dobrog stručnjaka. Na dužnosti i odgovornosti uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 635. ovoga Zakona.
(2) Članovi uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva moraju voditi poslovanje središnjeg klirinškog depozitarnog društva u punom radnom vremenu i biti u radnom odnosu sa središnjim klirinškim depozitarnim društvom, osim u slučaju ako su istodobno članovi uprave u trgovačkom društvu unutar iste grupe, pri čemu je za imenovanje članom uprave u trgovačkom društvu unutar iste grupe potrebna prethodna suglasnost Agencije.
(3) Najmanje jedan član uprave mora znati hrvatski jezik.
(4) Članovi uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva dužni su voditi poslove središnjeg klirinškog depozitarnog društva s područja Republike Hrvatske.
(5) Na uvjete za člana uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 636. ovoga Zakona. Pod iskustvom za obavljanje dužnosti člana uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva podrazumijeva se najmanje petogodišnje iskustvo na rukovodećim položajima u središnjem klirinškom depozitarnom društvu, burzi, investicijskom društvu, kreditnoj instituciji ili drugim financijskim institucijama odnosno najmanje šestogodišnje radno iskustvo u vođenju drugih usporedivih poslova. Član uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva ne može biti član uprave odnosno prokurist drugog trgovačkog društva osim ako se radi o trgovačkom društvu unutar iste grupe.
(6) Nadzorni odbor središnjeg klirinškog depozitarnog društva mora imati najmanje jednog nezavisnog člana koji nije u poslovnim, obiteljskim i drugim vezama sa središnjim klirinškim depozitarnim društvom, većinskim dioničarom ili grupom većinskih dioničara ili članovima uprave ili nadzornog odbora središnjeg klirinškog depozitarnog društva ili većinskog dioničara.
(7) Ako je član nadzornog odbora izložen pritisku ili ograničenjima od strane većinskog dioničara kojima se utječe na obavljanje njegovih dužnosti, dužan je o tome obavijestiti nadzorni odbor, te usprkos tome zauzeti nezavisno stajalište prilikom glasovanja ili dati ostavku, ovisno o tome što okolnosti nalažu.
(8) Nezavisni član nadzornog odbora koji obnaša tu funkciju više od dva mandata, treba dati pisanu izjavu kojom potvrđuje svoj nezavisni status.
(9) Agencija će provedbenim propisom detaljnije propisati uvjete koje članovi uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva moraju ispunjavati, uvjete za izdavanje suglasnosti za člana uprave u trgovačkom društvu unutar iste grupe sukladno stavku 2. ovoga članka, postupak za izdavanje suglasnosti te dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu za izdavanje suglasnosti za člana uprave.
Suglasnost za imenovanje uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva
Članak 633.
(1) Članom uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva može biti imenovana osoba koja je dobila suglasnost Agencije za imenovanje člana uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva.
(2) Zahtjev za izdavanje suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka Agenciji podnosi kandidat za člana uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva za mandat koji ne može biti duži od pet godina. Kandidat je obvezan uz zahtjev priložiti pisanu suglasnost nadzornog odbora, odnosno organa nadležnog za imenovanje članova uprave te program vođenja poslova za mandatno razdoblje za koje traži suglasnost.
(3) Smatra se da mandat za člana uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva počinje teći od dana imenovanja za člana uprave od strane nadzornog odbora središnjeg klirinškog depozitarnog društva ili od strane osnivača pri osnivanju središnjeg klirinškog depozitarnog društva.
(4) Osim kandidatu za člana uprave, Agencija svoju odluku o izdavanju ili odbijanju izdavanja suglasnosti uvijek dostavlja i središnjem klirinškom depozitarnom društvu o čijem se kandidatu radi.
(5) Agencija može izdati suglasnost za imenovanje iz stavka 1. ovoga članka za mandat kraći od zatraženog.
(6) Iznimno, ako člana uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva imenuje nadležni sud u skladu s odredbama zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, njegov mandat ne može trajati duže od šest mjeseci, ali i u tom slučaju osoba koja se imenuje mora ispunjavati uvjete iz članka 632. ovoga Zakona.
(7) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno osigurati da zahtjev za izdavanje suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka Agenciji bude podnesen najmanje tri mjeseca prije isteka mandata pojedinom članu uprave.
(8) Podnositelji zahtjeva za izdavanje suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka, dužni su priložiti dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 632. ovoga Zakona i provedbenog propisa iz članka 632. stavka 9. ovoga Zakona.
(9) U postupku odlučivanja o suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka, Agencija može zatražiti da kandidat za člana uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva predstavi program vođenja poslova središnjeg klirinškog depozitarnog društva za mandatno razdoblje.
(10) Osoba za koju je Agencija izdala suglasnost za imenovanje, obvezna je prije imenovanja za člana uprave drugog središnjeg klirinškog depozitarnog društva, dobiti novu suglasnost Agencije, kao i u slučaju produljenja mandata.
(11) Agencija odlučuje o izdavanju suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka na temelju:
1. dokumentacije iz stavka 8. ovoga članka
2. programa vođenja poslova iz stavka 9. ovoga članka i
3. ostalih podataka i informacija kojima raspolaže.
(12) Agencija će odbiti davanje suglasnosti za imenovanje članova uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva ako:
1. predložena osoba ne ispunjava uvjete propisane odredbom članka 632. ovoga Zakona i odredbama provedbenog propisa iz članka 632. stavka 9. ovoga Zakona
2. podaci i informacije iz stavka 11. ovoga članka upućuju na to da osoba za koju je podnesen zahtjev za izdavanje suglasnosti za imenovanje za člana uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva nije primjerena za obavljanje te funkcije
3. Agencija raspolaže objektivnim i dokazivim razlozima zbog kojih se može pretpostaviti da bi djelatnosti ili poslovi kojima se osoba bavi ili se bavila predstavljali prijetnju upravljanju središnjim klirinškim depozitarnim društvom pažnjom dobrog stručnjaka i/ili
4. su u zahtjevu za izdavanje suglasnosti navedeni netočni, neistiniti podaci ili podaci koji dovode u zabludu.
Ukidanje i prestanak suglasnosti za imenovanje člana uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva
Članak 634.
(1) Agencija će ukinuti zakonito rješenje kojim je dana suglasnost za imenovanje člana uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva u sljedećim slučajevima:
1. ako član uprave prestane ispunjavati uvjete za člana uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva propisane ovim Zakonom
2. ako je suglasnost dana na temelju netočnih, neistinitih podataka ili podataka koji dovode u zabludu, odnosno na koji drugi nepropisan način i/ili
3. ako je član uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva teže ili sustavno kršio ovaj Zakon, propise donesene na temelju ovoga Zakona ili druge relevantne propise, a osobito ako je zbog toga ugrožena likvidnost i/ili solventnost središnjeg klirinškog depozitarnog društva ili se radi o jednakom kršenju koje se ponavlja dva puta u tri godine.
(2) Agencija može članu uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva ukinuti zakonito rješenje kojim je dana suglasnost za imenovanje člana uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva u sljedećim slučajevima:
1. ako kao član uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva nije osigurao provođenje ili nije proveo nadzorne mjere koje je naložila Agencija
2. ako kao član uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva nije osigurao organizacijske zahtjeve iz članaka 651. i 653. ovoga Zakona
3. ako utvrdi da je član uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva u sukobu interesa zbog kojeg ne može ispunjavati svoje obveze i dužnosti pažnjom dobrog stručnjaka i/ili
4. ako član uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva učestalo ne ispunjava obvezu utvrđivanja i ocjenjivanja učinkovitosti politika, mjera ili internih procedura vezanih za usklađenost središnjeg klirinškog depozitarnog društva s ovim Zakonom ili obvezu poduzimanja odgovarajućih mjera u cilju ispravljanja nedostataka, odnosno nepravilnosti u poslovanju središnjeg klirinškog depozitarnog društva.
(3) U slučajevima iz stavka 2. ovoga članka, Agencija može i posebnom nadzornom mjerom privremeno zabraniti obavljanje funkcije člana uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva.
(4) Ako Agencija ukine zakonito rješenje kojim je dana suglasnost za imenovanje člana uprave, nadzorni odbor središnjeg klirinškog depozitarnog društva obvezan je bez odgode donijeti odluku o opozivu imenovanja toga člana uprave.
(5) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno osigurati da novi zahtjev za izdavanje suglasnosti za imenovanje bude podnesen Agenciji najkasnije u roku od trideset dana od dana primitka obavijesti o ukidanju, prestanku ili odbijanju izdavanja suglasnosti za imenovanje člana uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva, kao i uvijek u situaciji kada središnje klirinško društvo ne ispunjava uvjet o najmanjem potrebnom broju članova uprave u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(6) Suglasnost za imenovanje člana uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva prestaje važiti ako:
1. osoba u roku od jedne godine od izdavanja suglasnosti ne bude imenovana ili ne stupi na dužnost na koju se suglasnost odnosi, protekom navedenog roka
2. osobi prestane dužnost na koju se suglasnost odnosi, danom prestanka dužnosti i/ili
3. osobi istekne ugovor o radu u središnjem klirinškom depozitarnom društvu, danom isteka ugovora.
Dužnosti i odgovornost uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva
Članak 635.
(1) Uprava središnjeg klirinškog depozitarnog društva dužna je osigurati da središnje klirinško depozitarno društvo posluje u skladu s:
1. pravilima struke
2. ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona i
3. drugim propisima kojima se uređuje poslovanje središnjeg klirinškog depozitarnog društva.
(2) Uprava središnjeg klirinškog depozitarnog društva dužna je osigurati provođenje nadzornih mjera Agencije.
(3) Uprava središnjeg klirinškog depozitarnog društva dužna je ustrojiti učinkovit i razborit sustav upravljanja središnjim klirinškim depozitarnim društvom, što uključuje i raspodjelu dužnosti te sprječavanje sukoba interesa.
(4) Sustav upravljanja iz stavka 3. ovoga članka mora posebice osiguravati odgovornost uprave za:
1. društvo u cjelini, odobravanje i nadziranje provedbe strateških ciljeva društva, strategiju upravljanja rizicima i internog upravljanja
2. integritet računovodstvenog sustava i sustava financijskog izvještavanja, kao i financijsku i operativnu kontrolu i usklađenost sa zakonom i primjenjivim standardima
3. proces javne objave i priopćavanje informacija u skladu s odredbama ovoga Zakona i
4. učinkoviti nadzor višeg rukovodstva, kada je to primjenjivo.
(5) Uprava središnjeg klirinškog depozitarnog društva dužna je pratiti i periodički procjenjivati učinkovitost sustava upravljanja iz stavka 3. ovoga članka te poduzimati odgovarajuće mjere za ispravljanje nedostataka.
(6) Središnje klirinško depozitarno društvo dužno je javno objaviti na koji se način uskladilo s odredbama o:
1. sustavu upravljanja iz stavka 3. ovoga članka
2. sastavu, dužnostima i odgovornostima uprave i kada je to primjereno, nadzornog odbora propisanim ovim člankom i člancima 636. i 637. ovoga Zakona
3. obvezi središnjeg klirinškog depozitarnog društva da osnuje odbor za primitke na način propisan člankom 638. ovoga Zakona i
4. politikama primitaka iz članka 638. ovoga Zakona.
(7) Informacije iz ovoga članka središnje klirinško depozitarno društvo dužno je objaviti i redovito ažurirati na svojim mrežnim stranicama.
(8) Agencija će donijeti provedbeni propis kojim pobliže uređuje učestalost i rokove javnog objavljivanja informacija iz ovoga članka.
Uvjeti za članstvo u upravi središnjeg klirinškog depozitarnog društva
Članak 636.
(1) Član uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva može biti osoba koja u svakom trenutku ispunjava sljedeće uvjete:
1. ima odgovarajuće stručne kvalifikacije, sposobnost i iskustvo potrebno za vođenje poslova središnjeg klirinškog depozitarnog društva
2. nije bila član nadzornog odbora, član uprave ili osoba na drugom rukovodećem položaju u središnjem klirinškom depozitarnom društvu, odnosno trgovačkom društvu nad kojim je otvoren stečajni postupak, donesena odluka o prisilnoj likvidaciji ili kojem je ukinuto odobrenje za rad, osim ako Agencija ocijeni da ta osoba nije svojim nesavjesnim ili nestručnim radom i postupanjem utjecala na prouzročenje stečaja, prisilne likvidacije ili ukidanje odobrenja za rad
3. koja nije u sukobu interesa u odnosu na središnje klirinško depozitarno društvo, članove nadzornog odbora ako ih ima, nositelje ključnih funkcija i više rukovodstvo središnjeg klirinškog depozitarnog društva
4. nad čijom imovinom nije otvoren stečajni postupak
5. ima dobar ugled
6. koja nije pravomoćno osuđena za prekršaj ili kazneno djelo koje predstavlja grubo ili trajno kršenje propisa iz nadležnosti Agencije, Hrvatske narodne banke ili srodnih nadzornih tijela iz Republike Hrvatske, država članica i trećih zemalja, odnosno za:
a) kaznena djela propisana Kaznenim zakonom (Narodne novine, br. 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15) i to:
- glava XXIII. - kaznena djela protiv imovine (osim za kazneno djelo neovlaštene uporabe tuđe pokretne stvari i kazneno djelo oštećenja tuđe stvari), kod kojih se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti
- glava IX. - kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva
- glava XXIV. - kaznena djela protiv gospodarstva
- glava XXVI. - kaznena djela krivotvorenja
- glava XXVIII. - kaznena djela protiv službene dužnosti
- glava XXIX. - kaznena djela protiv pravosuđa
- glava XII. - kaznena djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja
b) kaznena djela iz dijela petoga glave II. Zakona o trgovačkim društvima, odnosno za kaznena djela iz Kaznenog zakona (Narodne novine, br. 110/97, 27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03 - odluka Ustavnog suda, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08, 57/11 i 77/11), i to:
- glava XVII. - kaznena djela protiv imovine (osim za kazneno djelo oduzimanja tuđe pokretne stvari i kazneno djelo uništenja i oštećenja tuđe stvari) kod kojih se kazneni postupak pokreće po službenoj dužnosti
- glava XIII. - kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom
- glava XXI. - kaznena djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja
- glava XXIII. - kaznena djela protiv vjerodostojnosti isprava
- glava XXV. - kaznena djela protiv službene dužnosti
- glava XXII. - kaznena djela protiv pravosuđa i
- glava XI. - kaznena djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina, i to kazneno djelo povrede prava na rad i drugih prava iz rada i kazneno djelo povrede prava na zdravstvenu i invalidsku zaštitu, a koja su u pravnom kontinuitetu s prethodno navedenim kaznenim djelima iz Kaznenog zakona (Narodne novine, br. 125/11, 144/12, 56/15 i 61/15).
7. za koju je na osnovi dosadašnjeg ponašanja moguće opravdano zaključiti da će pošteno i savjesno obavljati poslove člana uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva te koja može posvetiti dovoljno vremena ispunjavanju obveza iz svoje nadležnosti
8. ispunjava uvjete za člana uprave propisane zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava
9. nije član uprave, odnosno prokurist:
a) drugog središnjeg klirinškog depozitarnog društva
b) investicijskog društva
c) vezanog zastupnika drugog investicijskog društva
d) kreditne institucije
e) društva za upravljanje subjektima za zajednička ulaganja
f) društva za upravljanje mirovinskim fondovima
g) mirovinskog osiguravajućeg društva
h) društva za osiguranje
i) društva za reosiguranje
j) druge financijske institucije u smislu zakona koji uređuje osnivanje i rad kreditnih institucija i/ili
k) društva čiji su financijski instrumenti uvršteni na uređeno tržište.
(2) Smatra se da fizička osoba koja nije državljanin Republike Hrvatske ispunjava uvjete o nekažnjavanju iz stavka 1. točaka 5. i 6. ovoga članka ako nije pravomoćno osuđena za djela koja u svom opisu odgovaraju tim djelima.
(3) Uprava središnjeg klirinškog depozitarnog društva dužna je donijeti primjerenu politiku za izbor i procjenu ispunjenja uvjeta za članove uprave. Središnje klirinško depozitarno društvo dužno je provoditi tu politiku.
(4) Agencija će provedbenim propisom detaljnije propisati uvjete iz stavaka 1. i 2. ovoga članka za članstvo u upravi središnjeg klirinškog depozitarnog društva te dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu. Agencija može pobliže propisati sadržaj politike iz stavka 3. ovoga članka i dinamiku procjene ispunjenja uvjeta za članove uprave.
Nadzorni odbor središnjeg klirinškog depozitarnog društva
Članak 637.
(1) Središnje klirinško depozitarno društvo dužno je ustrojiti nadzorni odbor.
(2) Članovi nadzornog odbora središnjeg klirinškog depozitarnog društva moraju zajedno imati stručna znanja, sposobnosti i iskustvo potrebno za neovisno i samostalno nadziranje poslova središnjeg klirinškog depozitarnog društva, a posebice razumijevanje poslova i ključnih rizika središnjeg klirinškog depozitarnog društva.
(3) Član nadzornog odbora središnjeg klirinškog depozitarnog društva može biti osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:
1. koja ima dobar ugled
2. koja ima odgovarajuća stručna znanja, sposobnost i iskustvo potrebno za ispunjavanje obveza iz svoje nadležnosti
3. koja nije u sukobu interesa u odnosu na središnje klirinško depozitarno društvo, dioničare, članove nadzornog odbora, nositelje ključnih funkcija i više rukovodstvo središnjeg klirinškog depozitarnog društva
4. koja može posvetiti dovoljno vremena ispunjavanju obveza iz svoje nadležnosti i
5. koja može biti član nadzornog odbora sukladno zakonu koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava.
(4) Nadležnosti nadzornog odbora središnjeg klirinškog depozitarnog društva, osim onih propisanih zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava su i sljedeće:
1. daje suglasnost upravi na poslovnu politiku središnjeg klirinškog depozitarnog društva
2. daje suglasnost upravi na strateške ciljeve središnjeg klirinškog depozitarnog društva
3. daje suglasnost upravi na financijski plan središnjeg klirinškog depozitarnog društva
4. daje suglasnost upravi na strategije i politike preuzimanja rizika i upravljanje njima, uključujući rizike koji proizlaze iz makroekonomskog okruženja u kojima središnje klirinško depozitarno društvo posluje
5. daje suglasnost upravi na strategije i postupke procjenjivanja adekvatnosti kapitala središnjeg klirinškog depozitarnog društva
6. daje suglasnost upravi na akt o unutarnjoj reviziji i na godišnji plan rada unutarnje revizije i
7. donosi odluke o drugim pitanjima određenim ovim Zakonom.
(5) Agencija će provedbenim propisom detaljnije propisati ovlasti i dužnosti članova nadzornog odbora.
Politika primitaka središnjeg klirinškog depozitarnog društva
Članak 638.
(1) Središnje klirinško depozitarno društvo dužno je propisati, implementirati i primjenjivati jasne politike primitaka za sve kategorije radnika, upravu i nadzorni odbor.
(2) Politika primitaka iz stavka 1. ovoga članka mora ispunjavati sljedeće uvjete:
1. u skladu je s odgovarajućim i djelotvornim upravljanjem rizicima
2. promiče odgovarajuće i djelotvorno upravljanje rizicima
3. ne potiče preuzimanje rizika koje prelazi razinu prihvatljivog rizika za središnje klirinško depozitarno društvo
4. u skladu je s poslovnom strategijom, ciljevima, vrijednostima i dugoročnim interesima središnjeg klirinškog depozitarnog društva i
5. obuhvaća mjere za sprječavanje sukoba interesa, uključujući sprječavanje sukoba interesa pri utvrđivanju primitaka radnika koji obavljaju poslove kontrolnih funkcija.
(3) Agencija će provedbenim propisom propisati pravila, postupke i kriterije u vezi s politikama primitaka, a osobito:
1. definiciju primitaka radnika
2. zahtjeve vezane uz primitke radnika te način i opseg primjene tih zahtjeva i
3. način i rokove izvješćivanja Agencije o primicima.
Imatelji kvalificiranog udjela središnjeg klirinškog depozitarnog društva
Članak 639.
(1) Prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad središnjem klirinškom depozitarnom društvu iz članka 629. stavka 2. i članka 663. ovoga Zakona, podnositelj zahtjeva dužan je Agenciji dostaviti podatke o identitetu dioničara ili članova središnjeg klirinškog depozitarnog društva, posrednih ili neposrednih imatelja kvalificiranih udjela, visinu tih udjela kao i dodatnu dokumentaciju propisanu provedbenim propisom iz članka 648. stavka 7. ovoga Zakona.
(2) Na zahtjev iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 648. ovoga Zakona.
(3) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno dostaviti Agenciji podatke o vlasničkoj strukturi, a posebno o imateljima kvalificiranih udjela, kao i o identitetu svih osoba koje imaju mogućnost vršiti značajan utjecaj na upravljanje središnjim klirinškim depozitarnim društvom.
(4) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno dostaviti Agenciji podatke o svim promjenama u vlasničkoj strukturi koja dovodi do promjene osoba iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno objaviti podatke iz stavaka 3. i 4. ovoga članka.
(6) Podaci iz stavaka 3. i 4. ovoga članka smatraju se objavljeni ako ih središnje klirinško depozitarno društvo objavi barem na svojoj mrežnoj stranici.
Uska povezanost
Članak 640.
(1) U slučaju uske povezanosti između središnjeg klirinškog depozitarnog društva i drugih fizičkih ili pravnih osoba, Agencija će izdati odobrenje za rad središnjem klirinškom depozitarnom društvu samo ako odnos uske povezanosti ne onemogućava obavljanje nadzora nad središnjim klirinškim depozitarnim društvom.
(2) Agencija će odbiti izdavanje odobrenja za rad ako propisi treće zemlje, koji se odnose na jednu ili više fizičkih ili pravnih osoba s kojima je društvo usko povezano, odnosno primjena i izvršavanje tih propisa, onemogućavaju obavljanje nadzora nad središnjim klirinškim depozitarnim društvom.
Promjena imatelja kvalificiranog udjela u središnjem klirinškom depozitarnom društvu
Članak 641.
(1) Svaka fizička ili pravna osoba, grupa povezanih osoba iz članka 642. stavka 1. ovoga Zakona ili osobe koje zajednički djeluju sukladno članku 643. ovoga Zakona (namjeravani stjecatelj), a koje namjeravaju neposredno ili posredno steći ili povećati udjel u središnjem klirinškom depozitarnom društvu, što bi rezultiralo time da visina udjela u kapitalu ili u glasačkim pravima dosegne ili premaši 20%, 30% ili 50%, ili da središnje klirinško depozitarno društvo postane ovisno društvo namjeravanog stjecatelja (namjeravano stjecanje), dužne su prethodno Agenciji podnijeti zahtjev za izdavanje suglasnosti u pisanom obliku.
(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati:
1. podatke o visini udjela koji se namjerava steći i
2. svu dokumentaciju iz članka 648. stavaka 3. i 7. ovoga Zakona.
Članak 642.
(1) Povezane su dvije ili više pravnih ili fizičkih osoba i članovi njihovih užih obitelji koji su, ako se ne dokaže drugačije, za središnje klirinško depozitarno društvo jedan rizik jer:
1. jedna od njih ima, izravno ili neizravno, kontrolu nad drugom odnosno drugima ili
2. su međusobno povezane tako da postoji velika vjerojatnost da će zbog pogoršanja ili poboljšanja gospodarskog i financijskog stanja jedne osobe doći do pogoršanja ili poboljšanja gospodarskog i financijskog stanja jedne ili više drugih osoba, osobito ako između njih postoji mogućnost prijenosa gubitka, dobiti, kreditne sposobnosti ili ako poteškoće u izvorima financiranja, odnosno podmirivanju obveza jedne osobe mogu prouzročiti poteškoće u izvoru financiranja, odnosno podmirivanja obveza jedne ili više drugih osoba.
(2) Grupu povezanih osoba čine sve osobe iz stavka 1. ovoga članka i sve s njima povezane osobe.
(3) Članovi uže obitelji povezane osobe, u smislu ovoga Zakona, jesu:
1. bračni drug ili osoba s kojom duže živi u zajedničkom kućanstvu koja, prema posebnom zakonu, ima položaj jednak položaju u bračnoj zajednici
2. djeca ili posvojena djeca te osobe ili djeca ili posvojena djeca osoba iz točke 1. ovoga stavka koje nemaju punu poslovnu sposobnost i
3. druge osobe koje nemaju punu poslovnu sposobnost i koje su stavljene pod skrbništvo te osobe.
Članak 643.
(1) Osobe koje djeluju zajednički u smislu odredbe članka 641. ovoga Zakona su:
1. fizičke ili pravne osobe koje surađuju međusobno ili sa središnjim klirinškim depozitarnim društvom na temelju sporazuma, izričitoga ili prešutnoga, usmenoga ili pisanoga, čiji je cilj stjecanje dionica s pravom glasa ili usklađeno ostvarivanje prava glasa ili
2. pravne osobe koje su međusobno povezane u smislu odredbi zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava.
(2) Smatra se da zajednički djeluju:
1. osobe koje povezuju samo okolnosti u svezi sa stjecanjem dionica, a koje ukazuju na usklađenost u stjecanju dionica ili u zajedničkoj namjeri osoba
2. članovi uprava ili nadzornih odbora društava koja djeluju zajednički ili
3. članovi uprave ili nadzornog odbora s društvima u kojima su članovi tih tijela.
(3) Pravne osobe te fizičke i/ili pravne osobe djeluju zajednički kada fizička i/ili pravna osoba imaju:
1. izravno ili neizravno više od 25% udjela u temeljnom kapitalu iste pravne osobe
2. izravno ili neizravno više od 25% glasačkih prava u glavnoj skupštini iste pravne osobe
3. pravo upravljanja poslovnim i financijskim politikama iste pravne osobe na temelju ovlasti iz statuta ili sporazuma ili
4. izravno ili neizravno prevladavajući utjecaj na vođenje poslova i donošenje odluka.
Članak 644.
(1) Svaka fizička ili pravna osoba koja namjerava neposredno ili posredno otpustiti kvalificirani udjel u središnjem klirinškom depozitarnom društvu dužna je o tome obavijestiti Agenciju pisanim putem, navodeći visinu udjela koji namjerava otpustiti.
(2) Osoba iz stavka 1. ovoga članka Agenciju je dužna obavijestiti i o namjeri smanjenja svog kvalificiranog udjela na način da udio u kapitalu ili glasačkim pravima padne ispod granice od 20%, 30% ili 50%, ili ako središnje klirinško depozitarno društvo prestaje biti ovisno društvo te osobe.
Članak 645.
(1) Agencija će surađivati s drugim nadležnim tijelima kada vrši procjene iz članka 648. ovoga Zakona, ako je namjeravani stjecatelj jedan od sljedećih subjekata:
1. kreditna institucija, društvo za životno osiguranje, društvo za neživotno osiguranje, društvo za reosiguranje, investicijsko društvo, društvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom s odobrenjem za rad druge države članice ili u sektoru različitom od onoga u kojem je izražena namjera stjecanja
2. matično društvo subjekata iz točke 1. ovoga stavka i/ili
3. pravna ili fizička osoba koja kontrolira subjekte iz točke 1. ovoga stavka.
(2) Agencija će u slučaju iz stavka 1. ovoga članka od drugog nadležnog tijela zatražiti:
1. sve podatke koji su joj potrebni za procjenu iz članka 648. ovoga Zakona
2. ostale podatke kojima drugo nadležno tijelo raspolaže, a koji bi mogli biti značajni za procjenu iz članka 648. ovoga Zakona i/ili
3. kada je to primjereno, mišljenje drugog nadležnog tijela o namjeravanom stjecatelju.
(3) Ako tijelo, nadležno za namjeravanog stjecatelja, uz podatke iz stavka 2. ovoga članka iznese mišljenje, Agencija je dužna isto uzeti u obzir pri donošenju odluke o namjeravanom stjecanju kvalificiranog udjela.
Članak 646.
(1) Agencija će bez odgode, a najkasnije u roku od dva radna dana od primitka zahtjeva iz članka 641. stavka 1. te svakog dodatnog podatka iz članka 647. ovoga Zakona, namjeravanog stjecatelja obavijestiti pisanim putem o primitku istih, s naznakom datuma na koji istječe razdoblje procjene.
(2) Agencija će procjenu iz članka 648. ovoga Zakona izvršiti u roku od šezdeset radnih dana od dana kada je namjeravani stjecatelj zaprimio obavijest iz stavka 1. ovoga članka (razdoblje procjene).
Članak 647.
(1) Agencija može, ako je to potrebno, tijekom razdoblja procjene, a ne kasnije od pedesetog radnog dana razdoblja procjene, zatražiti dodatne podatke potrebne za dovršenje procjene. Te će podatke Agencija zatražiti pisanim putem, navodeći koji su dodatni podaci potrebni.
(2) Razdoblje procjene se prekida od dana kada je Agencija zatražila dodatne podatke iz stavka 1. ovoga članka do dana zaprimanja odgovora od namjeravanog stjecatelja, pri čemu prekid može trajati najdulje dvadeset radnih dana.
(3) Nakon proteka roka iz stavka 2. ovoga članka Agencija može postavljati daljnje zahtjeve za nadopunom ili pojašnjenjem podataka, ali se razdoblje procjene neće prekidati.
(4) Agencija može produljiti razdoblje prekida iz stavka 2. ovoga članka najviše do trideset radnih dana ako namjeravani stjecatelj:
1. ima sjedište/prebivalište izvan države članice ili podliježe propisima izvan države i/ili
2. je pravna ili fizička osoba koja nije subjekt nadzora po ovom Zakonu ili propisima koji uređuju osnivanje i rad otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom i njihovih društava za upravljanje, alternativnih investicijskih fondova i njihovih društava za upravljanje, društava za osiguranje i kreditnih institucija.
(5) Ako Agencija utvrdi postojanje razloga za odbijanje zahtjeva za izdavanje suglasnosti za namjeravano stjecanje, dužna je unutar razdoblja procjene o tome pisanim putem obavijestiti namjeravanog stjecatelja, navodeći razloge za donošenje takve odluke.
(6) Agencija može objaviti odgovarajuće očitovanje o razlozima odluke iz stavka 5. ovoga članka na vlastitu inicijativu ili na zahtjev namjeravanog stjecatelja.
(7) Ako Agencija ne odbije zahtjev za izdavanje suglasnosti za namjeravano stjecanje u roku i na način iz stavka 5. ovoga članka, smatrat će se da je stjecanje odobreno.
(8) Agencija može odrediti krajnji rok do kojeg se namjeravano stjecanje mora provesti te ga iz opravdanih razloga može produljiti.
(9) Ako namjeravani stjecatelj ne stekne kvalificirani udio u roku iz stavka 8. ovoga članka, suglasnost Agencije prestaje važiti u cijelosti.
Članak 648.
(1) Prilikom procjene zahtjeva iz članka 641. stavka 1. i podataka traženih sukladno članku 647. stavcima 1., 2. i 3. u svrhu provjere hoće li se poslovi središnjeg klirinškog depozitarnog društva u kojem se stjecanje predlaže voditi pažnjom dobrog stručnjaka i uzimajući u obzir mogući utjecaj namjeravanog stjecatelja na središnje klirinško depozitarno društvo, Agencija će ocijeniti prikladnost namjeravanog stjecatelja i financijsku stabilnost namjeravanog stjecanja, uzimajući u obzir sve sljedeće kriterije:
1. ugled namjeravanog stjecatelja
2. ugled i iskustvo osobe koja će kao posljedicu namjeravanog stjecanja voditi poslovanje središnjeg klirinškog depozitarnog društva
3. financijsku stabilnost namjeravanog stjecatelja, posebice u odnosu na poslove središnjeg klirinškog depozitarnog društva u kojemu se kvalificirani udio namjerava steći
4. hoće li središnje klirinško depozitarno društvo biti u mogućnosti udovoljiti i nastaviti udovoljavati zahtjevima iz ovoga Zakona, kao i drugih zakona kada je to primjenjivo na pojedinačnoj i konsolidiranoj osnovi, a posebno ima li grupa, čiji će dio postati središnje klirinško depozitarno društvo, strukturu koja omogućava učinkovito provođenje nadzora, učinkovitu razmjenu podataka između nadležnih tijela te mogu li se razgraničiti nadležnosti između više nadležnih tijela i
5. postoji li, u svezi namjeravanog stjecanja, osnovana sumnja da je počinjeno, pokušano ili bi moglo doći do pranja novca ili financiranja terorizma, sukladno propisima koji to uređuju.
(2) Agencija može odbiti zahtjev za izdavanje suglasnosti za namjeravano stjecanje jedino ako nisu ispunjeni uvjeti propisani stavkom 1. ovoga članka ili ako je namjeravani stjecatelj dostavio nepotpune podatke.
(3) Dokumentacija potrebna za procjenu koja se mora dostaviti Agenciji uz zahtjev iz članka 641. stavka 1. mora biti prilagođena i primjerena namjeravanom stjecatelju i namjeravanom stjecanju.
(4) Ako je Agencija zaprimila dva ili više zahtjeva za stjecanje ili povećanje kvalificiranih udjela u istom središnjem klirinškom depozitarnom društvu, odnosit će se prema svim namjeravanim stjecateljima ravnopravno.
(5) Ako središnje klirinško depozitarno društvo sazna za stjecanje ili otpuštanje kvalificiranog udjela u središnjem klirinškom depozitarnom društvu koji prelazi ili padne ispod 20%, 30% ili 50%, dužno je o tome bez odgode obavijestiti Agenciju.
(6) Središnje klirinško depozitarno društvo dužno je jednom godišnje Agenciji dostaviti popis imena svih dioničara ili imatelja poslovnih udjela, kao i imatelja kvalificiranih udjela s veličinom pojedinih udjela, sa stanjem na dan 1. siječnja tekuće godine, najkasnije do 31. ožujka tekuće godine.
(7) Agencija će provedbenim propisom detaljnije propisati listu dokumentacije iz stavka 3. ovoga članka.
Pravne posljedice stjecanja bez odobrenja i ukidanje suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela
Članak 649.
(1) Osoba koja stekne kvalificirani udjel u središnjem klirinškom depozitarnom društvu protivno odredbama ovoga Zakona nema pravo glasa iz dionica ili poslovnih udjela koje je pribavila na taj način.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka Agencija će naložiti prodaju tako stečenih dionica ili poslovnih udjela.
(3) Agencija može ukinuti suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela u slučaju:
1. ako je imatelj kvalificiranog udjela dobio suglasnost davanjem neistinitih ili netočnih podataka i/ili
2. ako prestanu uvjeti propisani odredbama ovoga Zakona, na temelju kojih je suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela izdana.
(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, osoba kojoj je ukinuta suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela nema pravo glasa iz dionica ili poslovnih udjela za koje joj je oduzeta suglasnost. U tom slučaju, Agencija će naložiti prodaju stečenih dionica ili poslovnih udjela za koje je imatelju kvalificiranog udjela ukinuta suglasnost za stjecanje kvalificiranog udjela.
Mjere koje Agencija poduzima u slučajevima kada je upravljanje središnjim klirinškim depozitarnim društvom pažnjom dobrog stručnjaka dovedeno u pitanje
Članak 650.
(1) Ako je upravljanje središnjim klirinškim depozitarnim društvom pažnjom dobrog stručnjaka dovedeno u pitanje neprimjerenim utjecajem imatelja kvalificiranog udjela, Agencija je ovlaštena poduzimati odgovarajuće mjere kako bi se taj utjecaj spriječio.
(2) Mjere iz stavka 1. ovoga članka obuhvaćaju, uz odgovarajuće nadzorne mjere i podnošenje zahtjeva nadležnom sudu za izricanje privremenih mjera u svezi stjecanja glasačkih prava vezanih za udjele imatelja kvalificiranih udjela iz stavka 1. ovoga članka.
ODJELJAK 2.
Organizacijski zahtjevi za vođenje središnjeg klirinškog depozitarnog društva
Članak 651.
(1) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno, uzimajući u obzir vrstu, opseg i složenost poslovanja, uspostaviti, dokumentirati, provoditi te redovito ažurirati, procjenjivati i nadzirati učinkovit(e):
1. postupke odlučivanja i organizacijsku strukturu s jasno definiranim, transparentnim i dosljednim linijama odgovornosti
2. sustav unutarnjih kontrola
3. mjere i postupke kojima će osiguravati da su zaposlenici, članovi uprave i nadzornog odbora središnjeg klirinškog depozitarnog društva svjesni postupaka koje moraju poštivati za pravilno izvršavanje svojih dužnosti i odgovornosti
4. odgovarajuće administrativne i računovodstvene postupke, te sustav izrade poslovnih knjiga i financijskih izvještaja kao i procedure i postupke vođenja i čuvanja poslovne dokumentacije koje će osigurati istinit i vjeran prikaz financijskog položaja središnjeg klirinškog depozitarnog društva sukladno svim važećim računovodstvenim propisima
5. evidencije svoga poslovanja i unutarnje organizacije, evidencije svih internih akata, kao i njihovih izmjena
6. mjere i postupke za nadzor i zaštitu informacijskog sustava i sustava za elektroničku obradu podataka i
7. politike, mjere i postupke osiguranja neprekidnog poslovanja.
(2) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno propisati i primjenjivati odgovarajuće mjere i postupke za utvrđivanje sukoba interesa između interesa središnjeg klirinško depozitarnog društva, članova upravnih i nadzornih tijela i dioničara, i interesa da središnje klirinško depozitarno društvo uredno obavlja usluge vođenja središnjeg depozitorija, usluge upravljanja sustavom poravnanja i/ili namire transakcija i druge usluge, vodeći se pri tome načelom jednakosti svih osoba.
(3) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno propisati i primjenjivati učinkovite mjere i postupke za sprječavanje i upravljanje sukobom interesa, što uključuje sve razumne korake radi sprječavanja da suprotni interesi iz stavka 7. ovoga članka nepovoljno utječu na sigurno, uredno i učinkovito poravnanje i namiru transakcija s vrijednosnim papirima uključujući mjere i postupke vezane za izvještaj iz članka 659. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona.
Upravljanje rizicima
Članak 652.
(1) Upravljanje rizicima obuhvaća utvrđivanje, mjerenje ili ocjenjivanje, upravljanje i kontroliranje rizika, uključujući i obavještavanje odgovornih osoba o rizicima kojima je središnje klirinško depozitarno društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo pri obavljanju svojih poslova.
(2) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno uspostaviti sveobuhvatan i učinkovit sustav upravljanja rizicima u skladu s vrstom, opsegom i složenosti svoga poslovanja, koji mora uključivati najmanje:
1. strategije, politike, postupke i mjere upravljanja rizicima
2. tehnike mjerenja rizika i
3. podjelu odgovornosti u vezi s upravljanjem rizicima.
(3) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno propisati, primjenjivati, dokumentirati i redovito ažurirati odgovarajuće, učinkovite i sveobuhvatne strategije i politike upravljanja rizicima u svrhu utvrđivanja rizika povezanih s poslovanjem, poslovnim procesima i sustavima kojima upravlja, doprinose tih pojedinih rizika cjelokupnom profilu rizičnosti središnjeg klirinškog depozitarnog društva i utvrđivati prihvatljiv stupanj rizika.
(4) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno, na osnovu strategija i politika upravljanja rizicima i utvrđenog prihvatljivog stupnja rizika, donijeti učinkovite postupke, tehnike mjerenja rizika i mjere upravljanja rizicima.
(5) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno uspostaviti, provoditi te redovito ažurirati, procjenjivati i nadzirati primjerene politike i postupke, čiji je cilj otkrivanje svakog rizika neusklađenosti s relevantnim propisima, kao i povezanih rizika te uspostaviti primjerene mjere i postupke u cilju smanjivanja takvih rizika.
(6) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno nadzirati, ocjenjivati, preispitivati i ažurirati primjerenost, sveobuhvatnost i učinkovitost donesenih strategija, politika, postupaka upravljanja rizicima i tehnika mjerenja rizika, te primjerenost i učinkovitost predviđenih mjera u svrhu otklanjanja mogućih nedostataka u strategijama, politikama i postupcima upravljanja rizicima, uključujući i propuste zaposlenika, osoba na koje je izdvojilo poslovne procese te članova uprave i nadzornog odbora središnjeg klirinškog depozitarnog društva.
(7) Uspostavljenu strategiju i politike upravljanja rizicima središnje klirinško depozitarno društvo je dužno na zahtjev Agencije dostaviti bez odgode.
(8) Uprava središnjeg klirinškog depozitarnog društva sudjeluje u procesu upravljanja rizicima i odgovorno je za isti, a svi zaposlenici središnjeg klirinškog depozitarnog društva moraju sudjelovati u provođenju sustava upravljanja rizicima.
(9) U svrhu osiguranja urednog poslovanja središnje klirinško depozitarno društvo je dužno raspolagati dovoljnim financijskim sredstvima, ovisno o vrsti i opsegu poslova koje obavlja, kao i opsegu i strukturi rizika koji proizlaze iz njegovog poslovanja.
(10) U slučaju ozbiljnog ugrožavanja sustava upravljanja rizicima, središnje klirinško depozitarno društvo je dužno o tome bez odgode obavijestiti Agenciju.
Izdvajanje poslovnih procesa
Članak 653.
(1) Kada središnje klirinško depozitarno društvo izdvoji poslovne procese koji su značajni za njegovo poslovanje, to ne smije imati za posljedicu:
1. ugrožavanje pohrane i provedbe poravnanja i/ili namire na način propisan ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona ili
2. promjenu uvjeta pod kojima je središnjem klirinškom depozitarnom društvu izdano odobrenje za rad ili
3. promjenu uvjeta pod kojim središnje klirinško depozitarno društvo vodi središnji depozitorij i upravlja sustavom poravnanja i/ili namire ili
4. nemogućnost nadzora od strane Agencije.
(2) Kada središnje klirinško depozitarno društvo izdvoji poslovne procese koji su bitni za njegovo poslovanje, dužno je:
1. te usluge uključiti u sustav unutarnje kontrole i
2. bez odgode izvijestiti Agenciju o namjeri i načinu izdvajanja poslovnih procesa.
Sustav središnjeg depozitorija
Članak 654.
(1) Sustav središnjeg depozitorija sastoji se od računalnog sustava i skupa postupaka koji omogućuju:
1. vođenje središnjeg depozitorija i
2. podršku u obavljanju drugih poslova i usluga iz članka 629. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno propisati i primjenjivati mjere i postupke radi osiguranja ispravnog, neprekidnog i učinkovitog funkcioniranja sustava središnjeg depozitorija, te primjenjivati primjerene i djelotvorne sigurnosne mjere za eventualne poremećaje u sustavu.
(3) Sustav iz stavka 1. ovoga članka mora biti takav da je uvijek sa sigurnošću moguće provjeriti u korist i na teret kojeg računa je bio obavljen pojedinačni upis.
(4) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno poduzeti sve primjerene mjere koje su potrebne da bi se osiguralo neprekidno i redovito obavljanje svojih poslova, koristeći odgovarajuće sustave, sredstva i postupke, koji su proporcionalni vrsti i opsegu usluga i poslova koje obavlja.
(5) Agencija će provedbenim propisom detaljnije propisati uvjete koje sustav središnjeg depozitorija mora ispunjavati.
Čuvanje i pohrana podataka
Članak 655.
Središnje klirinško depozitarno društvo je obvezno zaštititi podatke kojima raspolaže od neovlaštenog korištenja, izmjene i gubitka te na sigurnom mjestu čuvati izvornu dokumentaciju, na temelju koje su obavljeni upisi i to najmanje pet godina. Podaci zabilježeni na elektroničkim medijima čuvaju se trajno.
Članak 656.
(1) Središnje klirinško depozitarno društvo, u vezi s poravnanjem i namirom transakcija na uređenom tržištu, MTP-u, OTP-u ili izvan uređenog tržišta, MTP-a i OTP-a, i drugih poslova s vrijednosnim papirima ili isplatom obveza iz vrijednosnih papira, ne smije na račun vlastitog kapitala kreditirati člana sustava poravnanja i/ili namire, izdavatelja ili druge osobe ili obavljati druge poslove kod kojih bi preuzelo kreditni rizik suprotne strane.
(2) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno ustrojiti funkciju unutarnje revizije, zadužen za provjeru i nadzor učinkovitosti, pouzdanosti i sigurnosti svih sustava i postupaka središnjeg klirinškog depozitarnog društva, uključujući sustav unutarnjih kontrola i sustav upravljanja rizicima.
(3) Unutarnja revizija minimalno jednom godišnje dužna je donijeti neovisno stručno mišljenje o učinkovitosti, pouzdanosti i sigurnosti sustava i postupaka iz stavka 2. ovoga članka.
(4) Uprava središnjeg klirinškog depozitarnog društva dužna je mišljenje iz stavka 3. ovoga članka uzeti u obzir pri donošenju poslovnih odluka.
Članak 657.
(1) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno bez odgode obavijestiti Agenciju o svim promjenama osoba iz članka 632. i 639. ovoga Zakona, kao i o svim promjenama podataka iz zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad.
(2) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno izraditi godišnje financijske izvještaje i godišnje izvješće u skladu s propisima koji uređuju osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, računovodstvo poduzetnika i primjenu standarda financijskog izvještavanja te ih dostaviti Agenciji zajedno s revizorskim izvješćem u roku od petnaest dana od dana zaprimanja revizorskog izvješća, a najkasnije u roku od četiri mjeseca od zadnjeg dana poslovne godine.
(3) Agencija će provedbenim propisom propisati sadržaj i strukturu godišnjih financijskih izvještaja središnjeg klirinškog depozitarnog društva te način njihovog dostavljanja Agenciji, kao i opseg i sadržaj revizije, odnosno revizijskih postupaka i revizijskog izvješća o obavljenoj reviziji središnjeg klirinškog depozitarnog društva.
(4) Agencija može od revizora koji je obavio reviziju godišnjih financijskih izvještaja središnjeg klirinškog depozitarnog društva zatražiti dodatna obrazloženja u svezi s obavljenom revizijom i revizorskim izvješćem.
(5) Ako godišnji financijski izvještaji i godišnje izvješće iz stavka 2. ovoga članka nisu izrađeni sukladno propisima koji uređuju osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, računovodstvo poduzetnika i primjenu standarda financijskog izvještavanja te pravilima struke, Agencija može odbiti revizorsko izvješće i zahtijevati obavljanje revizije od strane drugog revizora na trošak središnjeg klirinškog depozitarnog društva.
(6) Isti revizor može obaviti najviše sedam uzastopnih revizija godišnjih financijskih izvještaja središnjeg klirinškog depozitarnog društva.
Članak 658.
(1) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno čuvati kao tajne sve podatke o pojedinom izdavatelju, imatelju, članu ili o drugoj osobi, bez obzira na to kako je do tih podataka došlo. Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno internim aktom propisati podatke koji se smatraju poslovnom tajnom, kao i način korištenja tih podataka, osim kada je drugačije određeno odredbama ovoga Zakona i drugim propisima.
(2) Središnje klirinško depozitarno društvo ovlašteno je podatke o izdavatelju, imatelju, članu ili drugoj osobi razmjenjivati s Hrvatskom narodnom bankom za potrebe izrade službene statistike vrijednosnih papira. Hrvatska narodna banka dužna je primljene podatke čuvati kao tajnu u smislu članaka 53. i 85. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci.
(3) Uprava središnjeg klirinškog depozitarnog društva dužna je jednom mjesečno Agenciji podnijeti izvještaj o stjecanju ili otuđenju financijskih instrumenata članova uprave, nadzornog odbora i zaposlenika središnjeg klirinškog depozitarnog društva.
(4) Obveza iz stavka 2. ovoga članka odnosi se i na stjecanja i otuđenja financijskih instrumenata od strane bračnog i izvanbračnog druga, djeteta, posvojenika, roditelja ili usvojitelja i drugih osoba koje sa članom uprave, nadzornog odbora ili zaposlenikom središnjeg klirinškog depozitarnog društva žive u zajedničkom kućanstvu, te na stjecanja i otuđenja od strane pravnih osoba u kojima ove osobe imaju većinski udjel.
(5) Članovi uprave i zaposlenici središnjeg klirinškog depozitarnog društva ne smiju biti članovi upravnih i nadzornih tijela investicijskih društava.
Objava podataka o nematerijaliziranim vrijednosnim papirima
Članak 659.
(1) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno na svojim mrežnim stranicama objaviti i dnevno obnavljati podatke o:
1. izdavanju, zamjeni i brisanju nematerijaliziranih vrijednosnih papira u središnjem depozitoriju
2. svim nematerijaliziranim vrijednosnim papirima upisanim u središnjem depozitoriju
3. korporativnim akcijama koje se rade preko središnjeg klirinškog depozitarnog društva i
4. identitetu imatelja prvih deset računa na kojima je ubilježena najveća količina bilo kojeg vrijednosnog papira i podaci o količini vrijednosnih papira na tim računima (u apsolutnim i relativnim pokazateljima).
(2) Središnje klirinško depozitarno društvo izrađuje i dostavlja Agenciji mjesečno izvješće o radu u roku i sa sadržajem koji propisuje Agencija.
(3) Agencija će provedbenim propisom propisati sadržaj podataka iz stavka 1. točaka 2. i 4. ovoga članka.
Pravila i upute
Članak 660.
(1) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno donijeti i primjenjivati pravila (u daljnjem tekstu: pravila središnjeg klirinškog depozitarnog društva) i provedbene mjere (upute središnjeg klirinškog depozitarnog društva) u kojima mora detaljno odrediti način obavljanja poslova iz članka 629. ovoga Zakona, a posebice:
1. odredbe o članovima
2. odredbe o vođenju središnjeg depozitorija i/ili središnjeg registra
3. odredbe o poravnanju i/ili namiri
4. odredbe o prihvatu i neopozivosti naloga za prijenos, u skladu s odredbama zakona koji uređuje konačnost namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata
5. odredbe o postupcima u svezi s pohranom dionica vezanom uz ponudu za preuzimanje u skladu s odredbama zakona koji uređuje uvjete i postupak preuzimanja dioničkih društava i
6. odredbe o deponiranju vrijednosnih papira izdavatelja iz drugih država.
(2) Akte iz stavka 1. ovoga članka, kao i sve njihove promjene odobrava Agencija.
(3) Odobrene akte iz stavka 1. ovoga članka središnje klirinško depozitarno društvo je dužno objaviti na svojim mrežnim stranicama i o donošenju ili promjeni istih obavijestiti svoje članove, najmanje sedam dana prije početka njihove primjene.
Naknada za usluge središnjeg klirinškog depozitarnog društva
Članak 661.
(1) Za usluge središnjeg klirinškog depozitarnog društva plaća se naknada koju cjenikom utvrđuje središnje klirinško depozitarno društvo.
(2) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno donijeti cjenik iz stavka 1. ovoga članka, vodeći se jednakopravnošću položaja svih korisnika njegovih usluga i pod razumnim komercijalnim uvjetima.
(3) Cjenik, kao i sve njegove promjene odobrava Agencija.
(4) Odobreni cjenik, središnje klirinško depozitarno društvo je dužno objaviti na svojim mrežnim stranicama i o donošenju ili promjeni istoga obavijestiti korisnike svojih usluga najmanje sedam dana prije početka primjene istih.
ODJELJAK 3.
Izdavanje i ukidanje odobrenja za rad
Izdavanje odobrenja za rad središnjem klirinškom depozitarnom društvu
Članak 662.
(1) Zahtjev za izdavanje odobrenja iz članka 629. stavka 2. ovoga Zakona podnose osnivači središnjeg klirinškog depozitarnog društva.
(2) Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad za obavljanje djelatnosti iz članka 629. stavka 2. ovoga Zakona, može zatražiti i već osnovano dioničko društvo, odnosno Europsko društvo – Societas Europea sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, pri čemu zahtjev za izdavanje odobrenja za rad podnosi uprava društva.
(3) Društvo iz stavka 2. ovoga članka mora dobiti odobrenje za rad prije upisa promjene djelatnosti društva u sudski registar.
(4) U zahtjevu za izdavanje odobrenja iz stavka 1. i 2. ovoga članka mora biti naznačeno koje djelatnosti iz članka 629. stavka 2. ovoga Zakona središnje klirinško depozitarno društvo namjerava obavljati te za koje vrste financijskih instrumenata.
(5) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno, prije početka upravljanja sustavom poravnanja i/ili namire transakcija s financijskim instrumentima koji nisu sadržani u već izdanom odobrenju za rad, zatražiti od Agencije proširenje odobrenja za rad.
(6) Agencija će provedbenim propisom detaljnije propisati sadržaj zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad i proširenja odobrenja za rad, potrebnu dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu, kao i sadržaj te dokumentacije.
Odlučivanje Agencije o zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad
Članak 663.
(1) Agencija može istovremeno odlučivati o:
1. zahtjevu središnjeg klirinškog depozitarnog društva za izdavanje odobrenja za obavljanje djelatnosti iz članka 629. stavka 2. ovoga Zakona
2. zahtjevu namjeravanih stjecatelja kvalificiranih udjela središnjeg klirinškog depozitarnog društva, za izdavanje odobrenja za stjecanje kvalificiranih udjela središnjeg klirinškog depozitarnog društva i
3. zahtjevu kandidata za članove uprave središnjeg klirinškog depozitarnog društva.
(2) Agencija će središnjem klirinškom depozitarnom društvu izdati odobrenje za obavljanje djelatnosti iz članka 629. stavka 2. ovoga Zakona, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
1. ako je ustrojena u skladu s člankom 628. ovoga Zakona
2. ako temeljni kapital zadovoljava uvjete iz članka 630. ovoga Zakona
3. ako članovi uprave i nadzornog odbora ispunjavaju uvjete iz članka 632. ovoga Zakona
4. ako su ispunjeni uvjeti iz članka 639. ovoga Zakona
5. ako ispunjava obveze iz članaka 651. do 654. ovoga Zakona
6. ako ispunjava uvjete za Operatera Fonda za zaštitu ulagatelja iz članka 258. do 283. ovoga Zakona, kada je to primjenjivo
7. ako ispunjava uvjete za vođenje službenog registra propisanih informacija, koji su propisani ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, kada je to primjenjivo i
8. ako sustav poravnanja i/ili namire kojim namjerava upravljati ispunjava uvjete iz članka 501. ovoga Zakona.
(3) U odobrenju iz stavka 2. ovoga članka bit će navedene vrste financijskih instrumenata na koje se odnosi odobrenje za rad.
(4) Odobrenje za rad izdaje se na neodređeno vrijeme, ne može se prenijeti na drugu osobu i ne vrijedi za pravnog sljednika.
(5) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno trajno ispunjavati uvjete pod kojima je odobrenje izdano.
(6) Agencija će o odobrenju za upravljanje sustavom poravnanja i/ili namire obavijestiti ESMA-u.
Proširenje odobrenja za rad
Članak 664.
(1) Ako, nakon što je pribavilo odobrenje za rad iz članka 629. stavka 2. ovoga Zakona, središnje klirinško depozitarno društvo želi obavljati dodatnu djelatnost i/ili istu djelatnost koja se odnosi na dodatne vrste financijskih instrumenta, mora od Agencije prethodno dobiti odobrenje.
(2) Odredbe članaka 662. i 663. ovoga Zakona na odgovarajući način primjenjuju se na proširenje odobrenja za rad. Zahtjev za proširenje odobrenja za rad podnosi uprava središnjeg klirinškog depozitarnog društva.
Ukidanje odobrenja za rad
Članak 665.
(1) Odobrenje za rad se ukida:
1 ako središnje klirinško depozitarno društvo ne započne obavljati poslove za koje je odobrenje izdano u roku od jedne godine od dana izdavanja odobrenja za rad, protekom navedenog roka
2. ako središnje klirinško depozitarno društvo ne obavlja poslove za koje je odobrenje za rad izdano dulje od šest mjeseci, protekom navedenog roka
3. na vlastiti zahtjev središnjeg klirinškog depozitarnog društva, dostavom rješenja Agencije
4. po izvršnosti rješenja Agencije kojim se ukida odobrenje za rad
5. danom otvaranja stečajnog postupka i/ili
6. zaključenjem postupka likvidacije.
(2) Ako nastupi razlog iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka, Agencija će donijeti rješenje kojim se ukida izdano odobrenje za rad.
(3) Agencija će obavijestiti ESMA-u o svakom ukidanju odobrenja za rad.
ODJELJAK 4.
Članovi središnjeg klirinškog depozitarnog društva
Vrste članova
Članak 666.
(1) Članovi središnjeg klirinškog depozitarnog društva mogu biti osobe koje su članovi burze, članovi MTP-a, članovi OTP-a, društva za upravljanje investicijskim fondovima i izdavatelji nematerijaliziranih vrijednosnih papira i druge osobe ako ispunjavaju uvjete za članstvo.
(2) Članovi središnjeg klirinškog depozitarnog društva su:
1. članovi korisnici usluge pohrane (članovi depozitorija) i
2. članovi sudionici sustava poravnanja i/ili namire (članovi sudionici).
(3) Član depozitorija je član kojem središnje klirinško depozitarno društvo omogućava uporabu informacijskog sustava središnjeg depozitorija za vođenje računa nematerijaliziranih vrijednosnih papira.
(4) Član sudionik je član koji koristi sustav poravnanja i/ili namire transakcija izvršenih na uređenom tržištu, MTP-u, OTP-u i izvan uređenog tržišta, MTP-a i OTP-a.
(5) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno donijeti transparentna pravila o članstvu koja se temelje na jednoznačnim i objektivnim kriterijima, a posebice pravila o primanju u članstvo, prestanku članstva, uvjete članstva, kao i prava i obveze članova.
(6) Središnje klirinško depozitarno društvo može svojim pravilima propisati i druge vrste članstva osim onih iz stavka 2. ovoga članka.
(7) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno Agenciju redovito obavještavati o svakom novom članu i prestanku članstva te dostavljati obnovljen popis članova.
(8) Na međusobna prava i obveze između središnjeg klirinškog depozitarnog društva i njegovih članova primjenjuje se pravo Republike Hrvatske.
Nadzor središnjeg klirinškog depozitarnog društva nad članovima
Članak 667.
(1) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno propisati i primjenjivati mjere i postupke radi nadzora ispunjavaju li članovi uvjete za članstvo.
(2) Središnje klirinško depozitarno društvo je dužno Agenciju, burzu i/ili operatera MTP-a i/ili operatera OTP-a bez odgode obavijestiti o svakom neispunjenju obveze člana sudionika u svezi s poravnanjem i/ili namirom transakcija na uređenom tržištu i/ili MTP-u i/ili OTP-u koje rezultira suspenzijom toga člana sudionika, i o svakom težem kršenju pravila središnjeg klirinškog depozitarnog društva od strane člana sudionika.
Imovina članova
Članak 668.
Financijski instrumenti i novčana sredstva ulagatelja i članova središnjeg klirinškog depozitarnog društva ne ulaze u imovinu niti u stečajnu ili likvidacijsku masu središnjeg klirinškog depozitarnog društva i ne mogu biti predmetom ovrhe protiv središnjeg klirinškog depozitarnog društva.
Insolventnost
Članak 669.
U pogledu postupka insolventnosti nad članom sudionikom središnjeg klirinškog depozitarnog društva i pravnim posljedicama insolventnosti, primjenjuju se odredbe zakona koji uređuje konačnost namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata.
Jamstveni fond
Članak 670.
(1) Središnje klirinško depozitarno društvo može formirati jamstveni fond.
(2) Jamstveni fond čine uplate članova središnjeg klirinškog depozitarnog društva koji koriste usluge poravnanje i/ili namire.
(3) Sredstva jamstvenog fonda koriste se za podmirenje obveza članova kada na njihovim računima nema dovoljno sredstava, odnosno financijskih instrumenata za namiru te se ne mogu koristiti u druge svrhe, niti mogu biti predmetom ovrhe protiv člana niti protiv središnjeg klirinškog depozitarnog društva.
(4) Pravila o načinu uplate doprinosa i upotrebi sredstava jamstvenog fonda propisuje središnje klirinško depozitarno društvo, uz odobrenje Agencije.
ODJELJAK 5.
Nadzor nad središnjim klirinškim depozitarnim društvom
Nadležnost Agencije za nadzor
Članak 671.
(1) Agencija je nadležna za nadzor nad središnjim klirinškim depozitarnim društvom u odnosu na sve djelatnosti i poslove koje središnje klirinško depozitarno društvo obavlja.
(2) Kad je to potrebno radi nadzora nad središnjim klirinškim depozitarnim društvom, Agencija može zahtijevati odgovarajuće obavijesti i podatke od sljedećih osoba i izvršiti pregled njihova poslovanja:
1. osoba koje su sa središnjim klirinškim depozitarnim društvom u odnosu uske povezanosti
2. osobe na koje je središnje klirinško depozitarno društvo izdvojilo poslovne procese i/ili
3. imatelja kvalificiranih udjela u središnjem klirinškom depozitarnom društvu.
(3) Kada je za nadzor nad pojedinom osobom iz stavka 2. ovoga članka ovlašteno drugo nadležno tijelo, Agencija će pregled poslovanja te osobe obaviti u suradnji s drugim nadležnim tijelom.
Predmet nadzora
Članak 672.
(1) Pri obavljanju nadzora, Agencija posebice:
1. provjerava organizacijske uvjete, strategije, politike i postupke koje je središnje klirinško depozitarno društvo uspostavilo u svrhu usklađenja svojeg poslovanja s odredbama ovoga Zakona, propisa donesenih na temelju ovoga Zakona i drugih relevantnih propisa i/ili
2. provjerava i procjenjuje financijsku stabilnost i položaj subjekta nadzora te rizike kojima je središnje klirinško depozitarno društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo u svojem poslovanju, rizike koje središnje klirinško depozitarno društvo predstavlja za financijski sustav.
(2) Na temelju provjera i ocjena iz stavka 1. ovoga članka Agencija utvrđuje posluje li središnje klirinško depozitarno društvo u skladu sa zakonskim propisima, ima li uspostavljen odgovarajući organizacijski ustroj, strategije, politike i postupke, stabilan sustav upravljanja u društvu, kao i regulatorni kapital koji osigurava primjeren sustav upravljanja i pokriće rizika kojima je ono izloženo ili bi moglo biti izloženo u svojem poslovanju.
(3) Agencija se pri utvrđivanju učestalosti i intenziteta obavljanja provjere i ocjene iz stavka 1. ovoga članka za središnje klirinško depozitarno društvo rukovodi načelom proporcionalnosti, uzimajući u obzir veličinu i značaj središnjeg klirinškog depozitarnog društva za tržište kapitala u Republici Hrvatskoj te prirodu, opseg i složenost poslova koje obavlja.
(4) Agencija će, kada je to primjereno, prilikom procjena iz stavka 1. ovoga članka koristiti metode koje svojim smjernicama propisuje ESMA.
Nadzorne mjere Agencije u postupku nadzora nad središnjim klirinškim depozitarnim društvom
Članak 673.
(1) Na temelju zapisnika o obavljenom nadzoru, u skladu s ovim Zakonom i na temelju njega donesenim propisima, Agencija je središnjem klirinškom depozitarnom društvu i drugim osobama nad kojima je ovlaštena obavljati nadzor, ovlaštena izreći sve mjere propisane ovim Zakonom kako bi bila u mogućnosti ispunjavati svoje zakonske ovlasti, a posebno osigurati zakonito i uredno trgovanje financijskim instrumentima na uređenom tržištu, MTP-u i OTP-u, zaštititi interese ulagatelja te u slučaju utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti podnijeti odgovarajuću prijavu nadležnom tijelu.
(2) U smislu ovoga Zakona, nezakonitosti su stanja i postupci koji nisu u skladu s ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, drugim zakonima i podzakonskim aktima te međunarodnim aktima i propisima.
(3) U smislu ovoga Zakona, nepravilnosti su stanja i postupci koji nisu u skladu s vlastitim politikama i internim aktima subjekta nadzora te standardima i pravilima struke ili se isti dosljedno ne primjenjuju, a time se ugrožava poslovanje, posebice u svezi organizacijskih zahtjeva i upravljanja rizicima.
Otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti
Članak 674.
(1) Kad Agencija, tijekom nadzora utvrdi nezakonitosti i nepravilnosti koje predstavljaju povredu odredbi ovoga Zakona, rješenjem će središnjem klirinškom depozitarnom društvu naložiti mjere za otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti ili prestanak postupanja koje predstavlja povredu odredbi ovoga Zakona ili na njemu donesenih propisa te drugih zakona kojima se uređuje poslovanje središnjeg klirinškog depozitarnog društva i propisa donesenih na temelju istih.
(2) Agencija će u rješenju iz stavka 1. ovoga članka navesti i rokove u kojima je središnje klirinško depozitarno društvo dužno otkloniti utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti.
Članak 675.
Kad Agencija utvrdi nezakonitosti i nepravilnosti koje se odnose na vođenje poslovnih knjiga i druge poslovne dokumentacije, koje je središnje klirinško depozitarno društvo dužno voditi prema odredbama ovoga Zakona, na temelju njega donesenih propisa ili drugih relevantnih propisa, ili ako utvrdi značajne povrede odredbi o organizacijskim zahtjevima za središnje klirinško depozitarno društvo, može naložiti središnjem klirinškom depozitarnom društvu da podnese izvještaj o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti, kojemu je dužno priložiti mišljenje ovlaštenog revizora iz kojeg je vidljivo da su nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene.
Izvještaj o otklanjanju nezakonitosti
Članak 676.
(1) Središnje klirinško depozitarno društvo dužno je otkloniti utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti te Agenciji podnijeti izvještaj o mjerama koje je poduzelo za njihovo otklanjanje, unutar roka koji je odredila Agencija.
(2) Izvještaju iz stavka 1. ovoga članka, središnje klirinško depozitarno društvo dužno je priložiti dokumentaciju i druge dokaze iz kojih je vidljivo da su utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene.
(3) Kad izvještaj iz stavka 1. ovoga članka nije potpun ili iz dokumentacije u prilogu ne proizlazi da su nezakonitosti otklonjene, Agencija će naložiti nadopunu izvještaja i rok u kojemu se izvještaj mora nadopuniti.
(4) Kad Agencija ne naloži nadopunu izvještaja iz stavka 3. ovoga članka, u roku od šezdeset dana od podnošenja izvještaja iz stavka 1. ovoga članka, smatrat će se da su nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene.
Rješenje o otklanjanju nezakonitosti i nepravilnosti
Članak 677.
(1) Ako Agencija iz izvještaja iz članka 676. ovoga Zakona, priložene dokumentacije i drugih dokaza zaključi da su utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene, donijet će rješenje kojim se utvrđuje da su nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene.
(2) Prije donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka, Agencija je ovlaštena provesti ponovni nadzor nad središnjim klirinškim depozitarnim društvom u mjeri i opsegu potrebnima kako bi se utvrdilo jesu li utvrđene nezakonitosti i nepravilnosti otklonjene na odgovarajući način i u odgovarajućem opsegu.
Članak 678.
(1) Agencija obavlja nadzor nad središnjim klirinškim depozitarnim društvom:
1. prikupljanjem dokumentacije i provjerom objavljenih informacija i obavijesti te obavijesti koje središnje klirinško depozitarno društvo ili druge osobe moraju dostavljati u skladu s odredbama ovoga ili drugih zakona
2. obavljanjem pregleda poslovanja središnjeg klirinškog depozitarnog društva i osoba iz članka 671. stavka 2. ovoga Zakona i/ili
3. izricanjem nadzornih mjera.
(2) Agencija može središnjem klirinškom depozitarnom društvu kao nadzornu mjeru:
1. izreći javnu opomenu
2. izreći preporuku kada Agencija utvrdi slabosti, manjkavosti i nedostatke koje nemaju značaj kršenja ovoga Zakona ili na temelju njega donesenih propisa
3. naložiti otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti što može uključivati zahtjev za promjenom ili dopunom pravila središnjeg klirinškog depozitarnog društva i/ili
4. ukinuti zakonito rješenje kojim je središnjem klirinškom depozitarnom društvu dano odobrenje za rad.
Ukidanje odobrenja za rad
Članak 679.
(1) Agencija može rješenjem ukinuti zakonito rješenje kojim je središnjem klirinškom depozitarnom društvu dano odobrenje za rad ako:
1. prestane ispunjavati uvjete pod kojima je odobrenje izdano
2. teško i sustavno krši odredbe ovoga dijela Zakona i provedbenih propisa donesenih na temelju istoga
3. je odobrenje izdano na temelju neistinitih podataka i/ili
4. ne postupi u skladu s rješenjem kojim Agencija nalaže nadzorne mjere iz članka 678. stavka 2. točke 3. ovoga Zakona.
(2) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka Agencija će odrediti rok u kojem središnje klirinško depozitarno društvo ne može zatražiti ponovno izdavanje odobrenja za rad, a koji ne može biti dulji od jedne godine.
(3) Agencija će obavijestiti ESMA-u o svakom ukidanju odobrenja za rad.
Nadzor nad operaterom središnjeg registra i operaterom sustava poravnanja i/ili namire
Članak 680.
Odredbe članaka 671. do 679. ovoga Zakona na odgovarajući način primjenjuju se na nadzor nad operaterom središnjeg registra i operaterom sustava poravnanja i/ili namire kada poslove upravljanja središnjim registrom odnosno sustavom za poravnanja i/ili namire ne obavlja središnje klirinško depozitarno društvo.
DIO ŠESTI
NADZOR AGENCIJE
GLAVA I.
OPĆE ODREDBE I NADLEŽNOST AGENCIJE
Nadzor i osnovni ciljevi nadzora
Članak 681.
(1) Osnovni ciljevi nadzora su provjera zakonitosti te, kada je to primjenjivo, procjena sigurnosti i stabilnosti poslovanja subjekata nadzora, a radi zaštite interesa ulagatelja i javnog interesa, stabilnosti financijskog sustava te promicanja i očuvanja povjerenja u tržište kapitala.
(2) U smislu ovoga Zakona nadzor obuhvaća praćenje i provjeru:
1. posluje li subjekt nadzora ili druga osoba koja je dužna postupati u skladu s ovim Zakonom i/ili drugim relevantnim propisom u skladu s ovim Zakonom i primjenjivim relevantnim propisima, te, ako je to primjenjivo, vlastitim pravilima i standardima, pravilima struke te na način koji omogućuje uredno funkcioniranje subjekta nadzora
2. postupa li subjekt nadzora ili druga osoba koja je dužna postupati u skladu s ovim Zakonom u svom poslovanju u najboljem interesu klijenta ili potencijalnog klijenta
3. provodi li subjekt nadzora ili druga osoba koja je dužna postupati u skladu s ovim Zakonom i/ili drugim relevantnim propisom adekvatne mjere i aktivnosti u cilju otklanjanja nezakonitosti i nepravilnosti koje utvrdi sama ili koje utvrdi Agencija
4. provodi li subjekt nadzora ili druga osoba koja je dužna postupati u skladu s ovim Zakonom i/ili drugim relevantnim propisom izrečene nadzorne mjere Agencije
5. odvija li se trgovanje na tržištu za koje je prema odredbama ovoga Zakona nadležna Agencija u skladu s odredbama ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 575/2013, Uredbe (EU) br. 600/14 i drugih relevantnih propisa
6. objavljuje li se i dostavljaju informacije u skladu s dijelom trećim ovoga Zakona.
(3) Agencija je ovlaštena obavljati nadzor:
1. prikupljanjem, analizom i provjerom izvještaja, podataka, objavljenih informacija i kontinuiranim praćenjem poslovanja subjekata nadzora i drugih osoba koje su prema odredbama ovoga Zakona ili relevantnih propisa dužne izvještavati Agenciju
2. obavljanjem neposrednog nadzora nad subjektima nadzora, uvidom u poslovanje i postupanje subjekata nadzora i drugih osoba u opsegu utvrđenom ovim Zakonom i drugim relevantnim propisima
3. izricanjem nadzornih mjera subjektima nadzora i drugim osobama u skladu s odredbama ovoga Zakona
4. izdavanjem mišljenja, odobrenja i suglasnosti subjektima nadzora i drugim osobama te procjenama u skladu s ovim Zakonom i drugim relevantnim propisima.
(4) Agencija svoje ovlasti iz stavka 3. ovoga članka obavlja:
1. samostalno
2. u suradnji s drugim nadležnim tijelima ili sudionicima na tržištu, u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugih relevantnih propisa i
3. podnošenjem zahtjeva i prijava nadležnim pravosudnim tijelima.
(5) U smislu ovoga Zakona, nezakonitosti su stanja i postupci koji nisu u skladu s ovim Zakonom ili drugim relevantnim propisima.
(6) U smislu ovoga Zakona, nepravilnosti su stanja i postupci koji nisu u skladu s vlastitim poslovnim politikama i usvojenim pravilima subjekta nadzora te standardima i pravilima struke, ili se oni dosljedno ne primjenjuju, a time se ugrožava poslovanje, posebice u vezi s organizacijskim zahtjevima i upravljanjem rizicima odnosno postupanje u najboljem interesu klijenata i potencijalnih klijenata, kada je to primjenjivo
Nadzor nad primjenom drugih relevantnih propisa
Članak 682.
(1) Agencija osim nadzora prema odredbama ovoga Zakona obavlja i nadzor nad subjektima nadzora i drugim osobama u vezi s drugim relevantnim propisima za čiju je provedbu na temelju tih propisa nadležna.
(2) Na ovlasti i nadzor Agencije koji se provodi u skladu s propisima iz stavka 1. ovoga članaka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ovoga dijela Zakona, osim ako pojedinim relevantnim propisom nije drugačije propisano.
Subjekti nadzora
Članak 683.
(1) Subjekti nadzora su:
1. u smislu dijela drugoga ovoga Zakona:
a) investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i njegova podružnica/vezani zastupnik izvan Republike Hrvatske
b) kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i njena podružnica izvan Republike Hrvatske u dijelu poslovanja koji se odnosi na investicijske usluge i aktivnosti i druge poslove i obveze koje kreditna institucija ima prema odredbama ovoga Zakona
c) društvo za upravljanje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj u dijelu poslovanja koji se odnosi na investicijske usluge i aktivnosti i druge poslove i obaveze koje društvo za upravljanje ima prema odredbama ovoga Zakona
d) podružnica investicijskog društva sa sjedištem u drugoj državi članici koja posluje u Republici Hrvatskoj
e) podružnica kreditne institucije sa sjedištem u drugoj državi članici koja posluje u Republici Hrvatskoj, u dijelu poslovanja koji se odnosi na investicijske usluge i aktivnosti i druge poslove i obveze koje podružnica kreditne institucije obavlja prema odredbama ovoga Zakona
f) podružnica društva za upravljanje sa sjedištem u drugoj državi članici koja posluje u Republici Hrvatskoj, u dijelu poslovanja koji se odnosi na investicijske usluge i aktivnosti i druge poslove i obveze koje podružnica društva za upravljanje ima prema odredbama ovoga Zakona
g) podružnica društva iz treće zemlje koja je dobila odobrenje za rad u skladu s ovim Zakonom i/ili u Republici Hrvatskoj obavlja investicijske usluge i/ili aktivnosti
h) investicijsko društvo iz druge države članice koje je u skladu s ovim Zakonom ovlašteno izravno obavljati investicijske usluge i aktivnosti u Republici Hrvatskoj, u dijelu poslovanja koje se odnosi na izravno obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti u Republici Hrvatskoj
i) kreditna odnosno financijska institucija iz druge države članice koja je u skladu sa zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija ovlaštena pružati financijske usluge u Republici Hrvatskoj u dijelu poslovanja koje se odnosi na izravno obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti u Republici Hrvatskoj
j) društvo za upravljanje iz druge države članice koje je u skladu s posebnim propisima ovlašteno pružati usluge u Republici Hrvatskoj, u dijelu poslovanja koje se odnosi na izravno obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti u Republici Hrvatskoj
k) vezani zastupnik osoba iz točaka a), b), c), h),i) i j) ovoga stavka sa sjedištem u Republici Hrvatskoj
l) burza koja upravlja mjestom trgovanja na području Republike Hrvatske
m) pružatelj usluga dostave podataka sa sjedištem u Republici Hrvatskoj u dijelu poslovanja koje se odnosi na pružanje usluga dostave podataka koje se obavljaju u Republici Hrvatskoj i u drugim državama članicama
2. U smislu dijela trećega glave prve ovoga Zakona subjekti nadzora su:
a) ponuditelj i
b) podnositelj zahtjeva za uvrštenje
3. U smislu dijela trećeg glave druge ovoga Zakona, nadzor se obavlja nad izdavateljima te ostalim fizičkim osobama i pravnim subjektima kako je određeno u dijelu trećem glavi drugoj ovoga Zakona
4. U smislu dijela četvrtoga ovoga Zakona, nadzor se obavlja nad subjektima nadzora definiranim ovim člankom te svim drugim osobama koje imaju obveze sukladno odredbama tog dijela Zakona i Uredbom (EU) 596/2014
5. U smislu dijela petoga ovoga Zakona, subjekt nadzora su:
a) središnja druga ugovorna strana sa sjedištem u Republici Hrvatskoj
b) operater sustava poravnanja koji ne pruža usluge središnje druge ugovorne strane
c) središnji depozitorij sa sjedištem u Republici Hrvatskoj
d) podružnica središnjeg depozitorija sa sjedištem u drugoj državi članici koja posluje u Republici Hrvatskoj
e) središnji depozitorij u sanaciji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj
f) središnje klirinško depozitarno društvo.
(2) Ovlaštene osobe Agencije mogu u sklopu nadzora nad subjektom nadzora ako je primjenjivo obaviti i pregled dijela poslovanja osoba koje su usko povezane sa subjektom nadzora ili osoba na koje je subjekt nadzora prenio svoje poslovne procese, a u svrhu postizanja ciljeva nadzora.
(3) Nadzor nad poslovanjem subjekata nadzora mogu obavljati i druge institucije i nadzorna tijela u skladu s ovlaštenjima na temelju zakona u okviru svojega djelokruga poslovanja.
(4) Ako je za nadzor nad pojedinom osobom nadležno drugo nadzorno tijelo, Agencija može sudjelovati u nadzoru poslovanja te osobe uz to nadzorno tijelo ili može od nadzornog tijela zatražiti da joj pribavi potrebne podatke u svrhu nadzora subjekta nadzora.
(5) Za obavljanje nadzora subjekti nadzora plaćaju Agenciji naknadu za nadzor, čiju će visinu, način izračuna i način plaćanja Agencija propisati provedbenim propisom.
(6) Za obavljanje nadzora iz stavka 502. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona, izdavatelji plaćaju Agenciji naknadu za nadzor, pri čemu najviša naknada može izositi najviše 0,25 ‰ (tisućinki) od godišnjeg prihoda izdavatelja, s tim da će Agencija posebnim provedbenim propisom za svaku godinu odrediti izračun i visinu naknade, način i izvršenje naplate naknade, a uz odobrenje Ministarstva financija.
Prikupljanje podataka od strane Agencije
Članak 684.
(1) Za potrebe izvršavanja svojih nadzornih ovlasti Agencija može poduzeti radnje iz stavka 2. ovoga članka, kao i zatražiti dostavu podataka od sljedećih osoba:
1. subjekta nadzora iz članka 683. stavka 1. ovoga Zakona
2. imatelja kvalificiranog udjela ili osobe koja je usko povezana sa subjektom nadzora
3. revizora
4. financijskog posrednika u smislu dijela trećeg ovoga Zakona i
5. svake druge osobe koja prema procjeni Agenciji raspolaže podacima od interesa za nadzor, uključujući zaposlenike, klijente i potencijalne klijente subjekta nadzora.
(2) U svrhu utvrđivanja činjenica i okolnosti nužnih za izvršavanje svojih ovlasti, Agencija je ovlaštena poduzimati potrebne radnje i to:
1. obaviti neposredni nadzor u poslovnim prostorijama osoba iz stavka 1. ovoga članka
2. pristupiti svakom dokumentu i podacima u bilo kojem obliku te zatražiti dostavu preslika istih od bilo koje osobe iz stavka 1. ovoga članka za koju ocijeni da ima relevantna saznanja, u obliku koji smatra primjerenim, uključujući poslovne knjige i dokumentaciju
3. naložiti dostavu pisanog iskaza od osoba iz stavka 1. ovoga članka, relevantnih osoba i drugih osoba, uključujući i one koje su uključene u prenošenje naloga i poslovne procese koji su predmet nadzora, uključujući i osobe koje su naloge zadale, i/ili u postupku nadzora uzeti usmeni iskaz od istih osoba
4. ako je primjenjivo, na zahtjev od subjekta nadzora dobiti postojeće zapise telefonskih razgovora, elektroničkih komunikacija i ostalih zapisa o podatkovnom prometu koji su dostupni subjektu nadzora ili drugoj osobi kojoj su propisane obveze čuvanja takvih zapisa ovim Zakonom, Uredbom (EU) br. 596/2014, Uredbom (EU) br. 600/2014 ili drugim relevantnim propisom
5. na zahtjev od teleoperatera dobiti postojeće zapise o podatkovnom prometu koje posjeduje teleoperater, ako postoji opravdana sumnja u kršenje relevantnih propisa, ako su takvi zapisi relevantni za istragu o nepoštivanju odredbi ovoga Zakona, Uredbe (EU) 596/2014 ili Uredbe (EU) br. 600/2014
6. nadležnom sudu predložiti zamrzavanje i/ili oduzimanje imovine.
(3) Odavanje informacija i podataka Agenciji u skladu s ovim člankom ne smatra se kršenjem zakonske ili ugovorne zabrane ili ograničenja u vezi s odavanjem tih informacija te se osobi koja je Agenciji dostavila ili priopćila podatke tražene u skladu s ovim člankom ne može nametnuti nikakva odgovornost u svezi s dostavom ili priopćavanjem toga podatka.
GLAVA II.
POSTUPAK NADZORA
Način obavljanja nadzora
Članak 685.
(1) Agencija nadzor po službenoj dužnosti obavlja:
1. neposrednim nadzorom, u prostorijama subjekta nadzora ili pravne osobe s kojima je subjekt nadzora izravno ili neizravno, poslovno, upravljački ili kapitalno povezan, pregledom izvorne dokumentacije, provjerom i procjenom cjelokupnog poslovanja, provođenjem razgovora s članovima uprave, članovima nadzornog odbora i drugim relevantnim osobama te u prostorijama Agencije
2. posrednim nadzorom u prostorijama Agencije, na temelju analize izvještaja koje su subjekti nadzora dužni u propisanim rokovima dostavljati Agenciji, te praćenjem, prikupljanjem i provjerom dokumentacije, obavijesti i podataka dobivenih na poseban zahtjev Agencije, kao i praćenjem, prikupljanjem i provjerom objavljenih podataka i drugih podataka i saznanja iz drugih izvora te provjerom i procjenom poslovanja ili postupanja na temelju dostavljenih izvještaja i prikupljenih podataka, uzimanjem iskaza i/ili pisanih očitovanja od osoba iz članka 684. stavka 1. ovoga Zakona i
3. davanjem preporuka i mišljenja subjektima nadzora radi poboljšanja i usklađivanja njihova poslovanja i postupanja, te kada je to primjenjivo, financijske stabilnosti i položaja te smanjenja rizika kojima su isti izloženi ili mogu biti izloženi u svom poslovanju.
(2) Neposredni nadzor iz stavka 1. točke 1. ovoga članka može biti redovni ili izvanredni.
(3) U postupcima nadzora koje vodi u skladu s odredbama ovoga dijela Zakona Agencija donosi rješenja i zaključke. Protiv akata Agencije žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor. U postupcima iz stavka 1. ovoga članka koje vodi Agencija odlučuje u pravilu bez usmene rasprave.
Osobe ovlaštene za nadzor
Članak 686.
(1) Nadzor iz članka 685. ovoga Zakona obavljaju radnici Agencije (u daljnjem tekstu: ovlaštene osobe Agencije).
(2) Iznimno, za obavljanje određenih zadataka u vezi s nadzorom poslovanja subjekata nadzora, Agencija može zatražiti stručno sudjelovanje revizora ili druge stručno osposobljene osobe, pri čemu se na te osobe na odgovarajući način primjenjuju propisi o tajnosti koji se primjenjuju na radnike Agencije.
Obavijest o neposrednom nadzoru
Članak 687.
(1) Prije početka obavljanja neposrednog nadzora subjektu nadzora dostavlja se pisana obavijest o izravnom nadzoru koja sadržava najmanje:
1. predmet nadzora
2. podatke o osobama ovlaštenima za nadzor
3. naznaku lokacije na kojoj će se nadzor obavljati
4. datum početka obavljanja nadzora i
5. razdoblje koje se nadzire.
(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka može sadržavati i podatke koje je subjekt nadzora dužan pripremiti ovlaštenim osobama Agencije za potrebe obavljanja neposrednog nadzora.
(3) Agencija može tijekom nadzora dopuniti obavijest o nadzoru. Na dopunu obavijesti o nadzoru se na odgovarajući način odnose odredbe stavka 1. ovoga članka.
(4) Obavijest o neposrednom nadzoru dostavlja se subjektu nadzora u roku koji ne može biti kraći od tri dana prije dana početka nadzora.
(5) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, ovlaštena osoba Agencije može dostaviti obavijest o izravnom nadzoru najkasnije na dan početka provođenja nadzora, ako je potrebno hitno provođenje nadzora ili nije moguće na drugi način postići svrhu pojedinog nadzora.
(6) U slučaju nadzora nad primjenom dijela četvrtoga ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 596/2014 obavijest iz stavka 1. ovoga članka u pravilu se dostavlja na način iz stavka 5. ovoga članka.
Neposredni nadzor poslovanja
Članak 688.
(1) Subjekt nadzora dužan je ovlaštenoj osobi Agencije, nakon zaprimanja obavijesti o nadzoru, omogućiti obavljanje neposrednog nadzora u sjedištu subjekta nadzora i na ostalim mjestima u kojima on ili druga osoba po njegovu ovlaštenju obavlja djelatnost i poslove u vezi s kojima Agencija obavlja nadzor.
(2) Subjekt nadzora dužan je ovlaštenoj osobi Agencije, na njezin zahtjev, omogućiti kontrolu poslovnih knjiga, poslovne dokumentacije, administrativne ili poslovne evidencije te nadzor nad informacijskim sustavom i tehnologijama koje omogućavaju rad informacijskog sustava, u opsegu potrebnom za obavljanje nadzora.
(3) Posebno, subjekt nadzora dužan je ovlaštenoj osobi Agencije, na njezin zahtjev, uručiti svu traženu poslovnu dokumentaciju, računalne ispise, preslike poslovnih knjiga, zapise o telefonskim razgovorima i snimke telefonskih razgovora, zapise s telefaks uređaja, zapise o elektroničkoj komunikaciji, druge evidencije o prometu podataka, administrativne ili poslovne evidencije u papirnatom obliku ili u obliku elektroničkog zapisa na mediju i u obliku koji zahtijeva ovlaštena osoba Agencije. Subjekt nadzora dužan je ovlaštenoj osobi Agencije osigurati standardno sučelje za pristup sustavu za upravljanje bazama podataka kojima se koristi, u svrhu provođenja nadzora potpomognutog računalnim programima.
(4) Dokumentaciju, ispise, zapise i snimke iz stavka 3. ovoga članka, financijske instrumente, novac ili predmete koji mogu poslužiti kao dokaz u kaznenom ili prekršajnom postupku, ovlaštene osobe Agencije mogu, uz izdavanje potvrde, privremeno oduzeti subjektu nadzora, ali samo do pokretanja tih postupaka, kada ih predaju tijelu nadležnom za vođenje postupka.
(5) Relevantne osobe subjekta nadzora i ostale osobe koje imaju saznanja od interesa za postupak nadzora dužne su ovlaštenoj osobi Agencije dati iskaz i u skladu sa člankom 684. dati sve podatke i informacije bitne za nadzor.
(6) Odredbe ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se i na druge osobe iz članka 685. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na subjekt nadzora.
Uvjeti za obavljanje neposrednog nadzora
Članak 689.
(1) Subjekt nadzora dužan je ovlaštenoj osobi Agencije osigurati prikladne prostorije u kojima je moguće neometano i bez prisutnosti drugih osoba obavljati nadzor poslovanja.
(2) Na zahtjev ovlaštene osobe Agencije subjekt nadzora dužan je osigurati stručnu i tehničku pomoć, potrebna pojašnjenja i druge uvjete potrebne za obavljanje nadzora.
(3) Nadzor poslovanja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka obavlja ovlaštena osoba Agencije tijekom radnog vremena subjekta nadzora. Ako je zbog opsega ili prirode posla nužno, subjekt nadzora dužan je omogućiti ovlaštenoj osobi Agencije obavljanje nadzora poslovanja i izvan radnog vremena.
Kontrola informacijskog sustava
Članak 690.
(1) Subjekt nadzora koji u svom poslovanju koristi informacijski sustav dužan je na zahtjev ovlaštene osobe Agencije osigurati uvjete za pregled informacijskog sustava te mogućnost ispitivanja jesu li podaci obrađeni korištenjem informacijske tehnologije obrađeni na primjeren način.
(2) Subjekt nadzora dužan je na zahtjev ovlaštene osobe Agencije predati dokumentaciju iz koje je razvidan potpuni opis rada informacijskog sustava. Iz dokumentacije moraju biti razvidne komponente informacijskog sustava. Dokumentacija mora omogućiti ovlaštenoj osobi uvid u:
1. programska rješenja
2. postupke obrade podataka korištenjem informacijske tehnologije
3. kontrole koje osiguravaju pravilnu obradu podataka i
4. kontrole koje osiguravaju čuvanje povjerljivosti, integriteta i raspoloživosti podataka.
Završetak postupka neposrednog nadzora
Članak 691.
(1) Nakon obavljenog neposrednog nadzora ovlaštene osobe sastavljaju zapisnik o obavljenom nadzoru koji se uručuje subjektu nadzora, s detaljnim opisom utvrđenih činjenica, odnosno opisom radnji subjekta nadzora i odgovornih osoba koje su dovele do nedostataka, nezakonitosti i nepravilnosti u poslovanju subjekta nadzora ako su oni utvrđeni u postupku nadzora. Uprava subjekta nadzora je dužna bez odgode zapisnik o obavljenom nadzoru dostaviti nadzornom odboru, ako je to primjenjivo.
(2) Na dostavljeni zapisnik subjekt nadzora ima pravo uložiti prigovor u roku navedenom u zapisniku, a koji ne može biti kraći od osam dana od dana njegova primitka.
(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, u zapisniku se može odrediti rok koji je kraći od minimalnog roka iz stavka 2. ovoga članka, kad je to potrebno u svrhu sprječavanja mogućih bitnih štetnih posljedica za subjekt nadzora, sudionike tržišta kapitala, treće osobe i/ili stabilnost tržišta u cjelini.
(4) Ako u postupku nadzora nisu utvrđene nezakonitosti i/ili nepravilnosti za koje je potrebno izreći nadzorne mjere ili su iste utvrđene, ali su otklonjene do sastavljanja zapisnika, to će se unijeti u zapisnik, te će Agencija donijeti rješenje kojim se utvrđuje da je postupak nadzora okončan.
(5) Ako su nezakonitosti i/ili nepravilnosti utvrđene zapisnikom otklonjene nakon sastavljanja zapisnika, a prije donošenja rješenja o nadzornim mjerama, Agencija će o tome sastaviti dopunu zapisnika te će, ako su otklonjene sve utvrđene nezakonitosti i/ili nepravilnosti donijeti rješenje kojim se utvrđuje da su nezakonitosti i/ili nepravilnosti otklonjene i postupak nadzora okončan.
(6) Prije donošenja rješenja iz stavka 5. ovoga članka Agencija može provjeriti postupanje subjekta nadzora te zatražiti dostavu dokumentacije ili drugih dokaza, kako bi se utvrdilo jesu li utvrđene nezakonitosti i/ili nepravilnosti otklonjene na odgovarajući način i u odgovarajućem opsegu.
Razlozi i obvezan sadržaj prigovora
Članak 692.
(1) Prigovor protiv zapisnika o neposrednom nadzoru dopušten je iz ovih razloga:
1. ako je zapisnik o obavljenom nadzoru sastavljen u nadzoru nad osobom nad kojom Agencija nije nadležna provoditi nadzor ili
2. ako je u zapisniku pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje.
(2) Prigovor iz stavka 1. ovoga članka obavezno mora sadržavati:
1. navođenje zapisnika na koji se prigovor podnosi
2. izjavu da se navodi iz zapisnika pobijaju u cijelosti ili u određenom dijelu
3. razloge prigovora i
4. druge podatke koje mora sadržavati svaki podnesak, u skladu sa Zakonom o općem upravnom postupku.
(3) U prigovoru subjekt nadzora može navesti činjenice iz kojih proizlazi da nedostaci, nezakonitosti i nepravilnosti navedene u zapisniku ne postoje i predočiti dokaze. Ako se subjekt nadzora u izjavi poziva na isprave, dužan ih je kao dokaze priložiti prigovoru.
(4) Nakon isteka roka za prigovor subjekt nadzora nema pravo navoditi nove činjenice i iznositi nove dokaze.
(5) Dostavljeni prigovor na zapisnik čini sastavni dio zapisnika.
Posredni nadzor poslovanja
Članak 693.
(1) Ovlaštena osoba Agencije tijekom posrednog nadzora:
1. utvrđuje jesu li propisani izvještaji i drugi podaci dostavljeni u propisanom roku i propisanoj formi
2. utvrđuje jesu li podaci u izvještajima ili drugoj traženoj dokumentaciji istiniti, točni i ispravni
3. ako je primjenjivo, utvrđuje posluje li ili postupa subjekt nadzora ili druga osoba kojoj su propisane obveze ovim Zakonom ili drugim relevantnim propisima, u skladu s ovim Zakonom i drugim relevantnim propisima
4. ako je primjenjivo, provjerava i procjenjuje financijsku stabilnost i položaj subjekta nadzora te rizike kojima je subjekt nadzora izložen ili bi mogao biti izložen u svom poslovanju i
5, ako je primjenjivo, provjerom i analizom dostupnih informacija utvrđuje usklađenost poslovne prakse subjekta nadzora s obvezama postupanja u najboljem interesu klijenata i potencijalnih klijenata
(2) Agencija će, pri provjeri i procjeni financijske stabilnosti i položaja te pri procjeni rizika kojima je subjekt nadzora izložen ili bi mogao biti izložen, uzeti u obzir vrstu, opseg i složenost poslovanja subjekta nadzora.
Završetak postupka posrednog nadzora
Članak 694.
(1) U slučaju nezakonitosti i nepravilnosti u poslovanju subjekta nadzora, utvrđenih u postupku posrednog nadzora, ovlaštena osoba Agencije sastavlja zapisnik.
(2) Zapisnik o obavljenom nadzoru dostavlja se subjektu nadzora, s detaljnim opisom utvrđenih činjenica odnosno opisom nedostataka, nezakonitosti i nepravilnosti u poslovanju subjekta nadzora utvrđenih u postupku nadzora.
(3) Na završetak postupka posrednog nadzora na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članaka 691. i 692. ovoga Zakona.
Nadzorne mjere
Članak 695.
(1) Na temelju zapisnika, prigovora na zapisnik i ostalih činjenica utvrđenih u postupku nadzora, Agencija u postupku nadzora može subjektu nadzora rješenjem izreći primjerene nadzorne mjere propisane ovim Zakonom ili drugim relevantnim propisom, a koje su potrebne kako bi se osiguralo da subjekti nadzora, odgovorne osobe i ostale osobe na koje se odnose obveze propisane ovim Zakonom i drugim relevantnim propisom usklade poslovanje s tim propisima.
(2) Kod odlučivanja o nadzornim mjerama Agencija će u obzir uzeti sve primjenjive relevantne okolnosti, uključujući i:
1. težinu i trajanje kršenja
2. stupanj odgovornosti odgovorne fizičke ili pravne osobe
3. financijsku snagu odgovorne fizičke ili pravne osobe, na što ukazuje godišnji prihod odgovorne fizičke osobe i ukupni promet odgovornog pravnog subjekta
4. značaj ostvarene dobiti ili spriječenog gubitka odgovorne fizičke osobe ili pravnog subjekta, ako ih je moguće utvrditi
5. gubitke koje su zbog kršenja imale treće osobe, ako ih je moguće utvrditi
6. razinu suradnje odgovorne fizičke osobe ili pravnog subjekta s Agencijom i ostalim nadležnim tijelima
7. prethodna kršenja odgovorne fizičke osobe ili pravnog subjekta.
(3) Ako je donošenje rješenja o nadzornoj mjeri potrebno radi uspostave urednog funkcioniranja tržišta i/ili zaštite interesa ulagatelja, a radi se o mjerama koje se ne mogu odgađati, a činjenice na kojima se mjera temelju su utvrđene ili su barem učinjene vjerojatnima, Agencija može o izricanju takve mjere odlučiti neposredno, bez provedbe ispitnog postupka.
(4) Kada Agencija utvrdi postojanje osnovane sumnje o počinjenom kaznenom djelu ili prekršaju, podnosi odgovarajuću prijavu nadležnom tijelu.
(5) Kada Agencija u postupku nadzora dođe do saznanja o mogućim nezakonitosti i nepravilnosti iz područjima koja nisu uređena ovim Zakonom i drugim relevantnim propisima, o tome podnosi prijavu odgovarajućem nadležnom tijelu.
Mjere ujednačavanja nadzorne prakse
Članak 696.
Agencija je ovlaštena raznim vrstama objava (uputama, smjernicama, upozorenjima i sl.) izvještavati određene skupine subjekata nadzora i druge adresate o objašnjenju ili načinu primjene određenih propisa iz njezine nadležnosti ili s njima povezanih općih pravnih akata.
Objava izrečenih nadzornih mjera
Članak 697.
1) Agencija će bez nepotrebnog odgađanja, a nakon što je subjekt nadzora ili druga osoba kojoj je izrečena nadzorna mjera obaviještena o toj mjeri, na svojoj mrežnoj stranici javno objaviti podatke o svakoj nadzornoj mjeri koja je izrečena u vezi s ponašanjem za koje su propisani prekršaji iz dijela sedmoga poglavlja II., III., IV., V. i VI. ovoga Zakona te o svakoj nadzornoj mjeri izrečenoj zbog kršenja obveza objavljivanja javnosti vezanih uz pojedinog izdavatelja (dio treći glava II. ovoga Zakona), uključujući i nepravomoćna rješenja o izricanju nadzornih mjera, a koje su donesene u postupcima nadzora koje provodi Agencija, uz naznaku da se radi o nepravomoćnim rješenjima.
(2) Objava iz stavka 1. ovoga članka sadrži najmanje informacije o vrsti i karakteru kršenja odredbi ovoga Zakona ili relevantnih osoba i identitetu osobe kojoj je izrečena nadzorna mjera.
(3) Iznimno od stavka 1. i 2. ovoga članka, ako Agencija smatra da bi objavljivanje identiteta pravnih osoba ili osobnih podataka fizičkih osoba bilo nerazmjerno, ili ako bi objavljivanje ugrozilo stabilnost financijskih tržišta ili istragu u tijeku, ovisno o okolnostima pojedinačnih slučajeva, Agencija može:
1. odgoditi objavu nadzorne mjere do trenutka kada razlozi neobjavljivanja prestanu postojati
2. nadzornu mjeru objaviti na anonimnoj osnovi, ako takvo anonimno objavljivanje osigurava učinkovitu zaštitu dotičnih osobnih podataka ili
3. ne objaviti nadzornu mjeru ako smatra da mogućnosti u točkama 1. i 2. ovoga stavka nisu dostatne za osiguravanje neugrožavanja stabilnosti financijskih tržišta ili razmjernost objave takvih odluka u odnosu na mjere koje se smatraju mjerama blaže naravi.
U slučaju odluke o anonimnoj objavi nadzorne mjere, Agencija može objavu relevantnih podataka odgoditi na razuman rok, ako je predviđeno da će razlozi za anonimnu objavu prestati postojati tijekom toga roka.
(4) Kada su u pitanju nadzorne mjere izrečene zbog kršenja obveza objavljivanja javnosti vezanih uz pojedinog izdavatelja (dio treći glava II. ovoga Zakona):
- iznimno od stavka 1. ovoga članka Agencija neće čekati da subjekt nadzora ili druga osoba kojoj je izrečena nadzorna mjera budu obaviješteni o toj mjeri,
- iznimno od stavka 3. ovoga članka mora se raditi o značajnom ugrožavanju stabilnosti financijskih tržišta ili istraga u tijeku,
- odredba stavka 3. točke 3. nije primjenjiva.
(5) Kada Agencija utvrdi da bi javna objava mogla prouzročiti nerazmjernu i/ili ozbiljnu štetu pravnim ili fizičkim osobama koje su predmet objave, može u odnosu na nadzorne mjere izrečene u vezi s ponašanjem za koje su propisani prekršaji iz dijela trećega glave I. ovoga Zakona postupiti na način predviđen stavkom 3. točkom 3. ovoga članka, a u odnosu na nadzorne mjere izrečene zbog kršenja obveza objavljivanja javnosti vezanih uz pojedinog izdavatelja (dio treći glava II. ovoga Zakona) na način predviđen stavkom 3. točkama 1., 2. ovoga članka.
(6) Agencija može u skladu s odredbama stavaka 2. i 3. ovoga članka na svojoj mrežnoj stranici javno objaviti podatke o svakoj izrečenoj nadzornoj mjeri koja je izrečena u vezi s ponašanjem koje predstavlja kršenje odredaba dijela drugog, trećeg, četvrtog i petog ovoga Zakona, iako za takvo kršenje nisu propisani prekršaji, ako smatra da je javna objava od bitnog utjecaja na interese korisnika financijskih usluga ili na promicanje i očuvanje stabilnosti financijskog sustava.
(7) Ako je protiv nadzorne mjere podnesen pravni lijek odnosno pokrenut upravni spor, Agencija će tu informaciju uključiti u objavu ili izmijeniti prethodnu objavu ako je pravni lijek podnesen odnosno upravni spor pokrenut nakon prvobitne objave. Agencija će objaviti podatak o ishodu postupka pokrenutog po podnesenom pravnom lijeku odnosno pokrenutom upravnom sporu, kao i svaku odluku kojom se poništava prethodna izrečena nadzorna mjera odnosno usvaja tužbeni zahtjev u upravnom sporu.
(8) Izuzev u odnosu na nadzorne mjere izrečene zbog kršenja obveza objavljivanja javnosti vezanih uz pojedinog izdavatelja (dio treći glava II. ovoga Zakona), podatke iz stavaka 1. i 2. ovoga članka Agencija će držati objavljene na svojoj mrežnoj stranici najmanje pet godina od trenutka njihove objave.
(9) Agencija obavještava ESMA-u o svim izrečenim nadzornim mjerama koje nisu objavljene u skladu sa stavkom 3. ovoga članka, osim onih koje su izrečene u skladu s dijelom trećim glavom I. i glavom II. ovoga Zakona, uključujući svaki pravni lijek povezan s takvom sankcijom i o ishodu postupka, ako se radi o kršenju ovoga Zakona koji su definirani kao teži prekršaji odredbama dijela sedmoga ovoga Zakona.
(10) Agencija jednom godišnje ESMA-i dostavlja zbirne informacije o svim sankcijama i mjerama koje se izriču u skladu sa stavcima 1. i 9. ovoga članka, uz izuzetak onih izrečenih zbog kršenja obveza objavljivanja javnosti vezanih uz pojedinog izdavatelja (dio treći glava II. ovoga Zakona).
(11) Vezano za nadzorne mjere koje se izriču temeljem stavaka 1. i 9. ovoga članka te koje se odnose na dio drugi ovoga Zakona, kada Agencija takve odluke objavi javnosti, istodobno o tome obavještava ESMA-u.
(12) Agencija će provedbenim propisom detaljnije razraditi primjenu kriterija iz stavaka 3. i 4. ovoga članka.
DIO SEDMI
PREKRŠAJNE ODREDBE
POGLAVLJE I.
Opće odredbe
Opće odredbe kod utvrđivanja prekršaja
Članak 698.
(1) Pojmovi u smislu ovoga dijela imaju sljedeće značenje:
1) ukupni prihod je ukupni godišnji prihod koji je pravni subjekt ostvario od obavljanja svih gospodarskih djelatnosti utvrđen na temelju godišnjih financijskih izvještaja koje je odobrilo upravljačko tijelo pravnog subjekta
2) godišnji financijski izvještaji su godišnji financijski izvještaji koje pravni subjekt sastavlja i objavljuje sukladno nacionalnom propisu kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika i primjena standarda financijskog izvještavanja, koje je odobrilo upravljačko tijelo pravnog subjekta, za godinu u kojoj je pravni subjekt počinio prekršaj, a ako oni nisu dostupni u trenutku izricanja novčane kazne, posljednji godišnji financijski izvještaji koje je odobrilo upravljačko tijelo pravnog subjekta za godinu koja je prethodila toj godini.
(2) Ako je počinitelj prekršaja, u smislu zakona kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika i primjena standarda financijskog izvještavanja, matično društvo ili ovisno društvo matičnog društva koje ima obvezu izrade konsolidiranih financijskih izvještaja, ukupni prihod iz stavka 1. točke 1. ovoga članka određuje se na temelju konsolidiranih financijskih izvještaja koje je odobrilo upravljačko tijelo krajnjeg matičnog društva.
(3) Ako godišnji financijski izvještaji za godinu u kojoj je počinjen prekršaj nisu dostupni u trenutku izricanja novčane kazne, za osnovicu izračuna visine kazne za prekršaje iz ovoga dijela primijenit će se posljednja godišnja financijska izvješća koja su prethodila toj godini.
(4) Kod odlučivanja o podnošenju optužnih prijedloga za prekršaje iz ovoga dijela Agencija kao ovlašteni tužitelj obvezna je u obzir uzeti sve relevantne okolnosti, uključujući gdje je to primjereno:
1. ozbiljnost i trajanje kršenja
2. stupanj odgovornosti fizičke ili pravne osobe odgovorne za kršenje
3. financijsku snagu odgovorne fizičke ili pravne osobe, posebno izraženu kao ukupni prihod odgovorne pravne osobe ili godišnji dohodak i neto imovinu odgovorne fizičke osobe
4. značaj ostvarene dobiti ili spriječenog gubitka odgovorne fizičke osobe ili pravne osobe, u mjeri u kojoj je to moguće utvrditi
5. gubitke za treće strane prouzročene kršenjem, u mjeri u kojoj je to moguće utvrditi
6. razinu suradnje odgovorne fizičke osobe ili pravne osobe s Agencijom i ostalim nadležnim tijelima, ne dovodeći u pitanje potrebu da se osigura povrat ostvarene dobiti ili izbjegnutog gubitka te osobe
7. prethodna kršenja odgovorne fizičke osobe ili pravne osobe.
Objava izrečenih prekršajnih sankcija
Članak 699.
(1) Agencija će bez nepotrebnog odgađanja, a nakon što je osoba kojoj se izriče prekršajna sankcija obaviještena o takvoj odluci, na svojoj mrežnoj stranici javno objaviti podatke o svakoj prekršajnoj sankciji izrečenoj zbog počinjenja prekršaja temeljem odredbi dijela drugoga, dijela trećega glave I., dijela četvrtoga i dijela petoga ovoga Zakona ili zbog počinjenja prekršaja kršenjem obveza objavljivanja javnosti vezanih uz pojedinog izdavatelja (dio treći glava II. ovoga Zakona), uključujući i:
1. nepravomoćne odluke prekršajnih sudova i drugih tijela nadležnih za vođenje prekršajnih postupaka, a koje su donesene u postupcima u kojima je Agencija ovlašteni tužitelj, uz naznaku da se radi o nepravomoćnim odlukama
2. prekršajne naloge na koje nije uložen prigovor u skladu sa zakonom kojim je uređen prekršajni postupak.
(2) Obveza iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na odluke o izricanju mjera istražne prirode.
(3) Agencija može na svojoj mrežnoj stranici javno objaviti i sporazum o uvjetima priznavanja krivnje i sporazumijevanju u sankcijama i mjerama, sklopljen s počiniteljem prekršaja u skladu sa zakonom kojim je uređen prekršajni postupak.
(4) Objava iz stavaka 1. i 3. ovoga članka sadrži najmanje informacije o vrsti i karakteru kršenja i identitetu počinitelja prekršaja.
(5) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, za javnu objavu podataka o prekršajnoj sankciji zbog počinjenja prekršaja kršenjem obveza objavljivanja javnosti vezanih uz pojedinog izdavatelja (dio treći glava II. ovoga Zakona), Agencija neće čekati da osoba kojoj se izriče prekršajna sankcija bude obaviještena o takvoj odluci. Također, u dijelu koji se odnosi na navedene prekršajne sankcije Agencija može odgoditi objavu podataka iz stavaka 1. i 3. ovoga članka ili ih može objaviti bez navođenja podataka koji bi omogućili identifikaciju odgovorne osobe, u bilo kojoj od sljedećih okolnosti:
1. ako je, kada se prekršajna sankcija iz stavaka 1. i 3. ovoga članka odnosi na fizičku osobu, objava osobnih podataka nerazmjerna s obveznom prethodnom ocjenom proporcionalnosti takve objave
2. ako bi objava značajno ugrozila stabilnost financijskog sustava ili službenu istragu koja je u tijeku ili
3. ako bi objava mogla prouzročiti, kada je to moguće utvrditi, nerazmjernu i ozbiljnu štetu uključenim institucijama ili fizičkim osobama.
(6) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u dijelu koji se odnosi na prekršajne sankcije izrečene temeljem odredbi dijela drugoga i dijela trećeg glave I. te dijela četvrtoga i petoga ovoga Zakona, ako Agencija smatra da bi objavljivanje identiteta pravnih osoba ili osobnih podataka fizičkih osoba bilo nerazmjerno, ili ako bi objavljivanje ugrozilo stabilnost financijskih tržišta ili istragu u tijeku, ovisno o okolnostima pojedinačnih slučajeva, Agencija može:
1. odgoditi objavu odluke o izricanju prekršajne sankcije do trenutka kada razlozi neobjavljivanja prestanu postojati
2. odluku kojom se izriče prekršajna sankcija objaviti na anonimnoj osnovi, ako takvo anonimno objavljivanje osigurava učinkovitu zaštitu dotičnih osobnih podataka ili
3. ne objaviti odluku o izricanju prekršajne sankcije iako smatra da mogućnosti u točkama 1. i 2. ovoga stavka nisu dostatne za osiguravanje neugrožavanja stabilnosti financijskih tržišta ili razmjernost objave takvih odluka u odnosu na mjere koje se smatraju mjerama blaže naravi.
U slučaju odluke o anonimnoj objavi prekršajne sankcije, Agencija može objavu relevantnih podataka odgoditi na razuman rok, ako je predviđeno da će razlozi za anonimnu objavu prestati postojati tijekom tog roka.
(7) Ako je protiv prekršajne sankcije podnesen pravni lijek, Agencija će tu informaciju uključiti u objavu ili izmijeniti prethodnu objavu ako je pravni lijek podnesen nakon prvobitne objave. Agencija će objaviti podatak o ishodu postupka pokrenutog po podnesenom pravnom lijeku, kao i svaku odluku kojom se poništava prethodna odluka o izricanju prekršajne sankcije.
(8) Osim u odnosu na prekršaje počinjene kršenjem obveza objavljivanja javnosti vezanih uz pojedinog izdavatelja (dio treći glava II. ovoga Zakona), podatke iz stavaka 1. i 3. Agencija će držati objavljene na svojoj mrežnoj stranici najmanje pet godina od trenutka njihove objave. Agencija će u skladu s odredbama o rehabilitaciji u smislu zakona kojim je uređen prekršajni postupak protekom roka od tri godine od dana pravomoćnosti odluke o prekršaju sa svoje mrežne stranice ukloniti osobne podatke u smislu zakona kojim je uređena zaštita osobnih podataka, a iz kojih bi bilo moguće utvrditi identitet počinitelja prekršaja.
(9) Vezano za prekršajne sankcije izrečene temeljem dijela drugoga, dijela četvrtoga i dijela petoga ovoga Zakona, Agencija obavještava ESMA-u o svim izrečenim sankcijama koje nisu objavljene u skladu sa stavkom 6. točkom 3. ovoga članka, uključujući svaki pravni lijek povezan s takvom sankcijom i o ishodu postupka.
(10) Vezano za prekršajne sankcije izrečene temeljem dijela drugoga i dijela četvrtoga ovoga Zakona, Agencija jednom godišnje ESMA-i dostavlja zbirne informacije o svim sankcijama i mjerama koje se izriču u skladu sa stavcima 1. i 7. ovoga članka, uz izuzetak onih izrečenih zbog kršenja obveza objavljivanja javnosti vezanih uz pojedinog izdavatelja (dio treći glava II. ovoga Zakona).
(11) Vezano za prekršajne sankcije izrečene temeljem dijela drugoga ovoga Zakona, kada Agencija takve odluke objavi javnosti, istodobno o tome obavještava ESMA-u.
(12) Agencija će provedbenim propisom detaljnije razraditi primjenu kriterija iz stavaka 5. i 6. ovoga članka.
POGLAVLJE II.
Prekršaji u vezi s dijelom drugim Zakona
Teški prekršaji pravnih osoba
Članak 700.
(1) Za prekršaj kaznit će se pravna osoba novčanom kaznom u iznosu koji je višekratnik broja 1.000,00 a koja ne može biti manja od 5% ni veća od 10% ukupnog prihoda koji je ostvario u godini kada je počinjen prekršaj, utvrđenog službenim financijskim izvještajima za tu godinu ako:
1. kao investicijsko društvo ishodi odobrenje za rad iz članka 38. ovoga Zakona odnosno kao kreditna institucija ishodi prethodnu suglasnost iz članka 46. ovoga Zakona na temelju neistinite ili netočne dokumentacije ili neistinito predstavljenih činjenica ili bilo kojim drugim nezakonitim sredstvima
2. kao investicijsko društvo Agenciju ne izvijesti u roku iz članka 26. stavka 5. ovoga Zakona o prestanku mandata člana uprave ili nadzornog odbora
3. kao investicijsko društvo nije osigurala da zahtjev za izdavanje suglasnosti iz članka 29. stavka 1. ovoga Zakona bude podnesen najmanje tri mjeseca prije isteka mandata pojedinom članu uprave u skladu s člankom 29. stavkom 6. ovoga Zakona
4. kao investicijsko društvo nije osigurala da novi zahtjev za izdavanje suglasnosti za imenovanje bude podnesen Agenciji najkasnije u roku od trideset dana od dana primitka obavijesti o ukidanju, prestanku ili odbijanju izdavanja suglasnosti za imenovanje, u skladu s člankom 29. stavkom 7. ovoga Zakona
5. kao investicijsko društvo nije osigurala da novi zahtjev za izdavanje suglasnosti za imenovanje bude podnesen Agenciji najkasnije u roku od trideset dana od dana u situaciji kada investicijsko društvo ne ispunjava uvjet o najmanjem potrebnom broju članova uprave u skladu s odredbama ovoga Zakona, u skladu s člankom 29. stavkom 7. ovoga Zakona
6. kao investicijsko društvo ima saznanja o stjecanju ili otpuštanju udjela koji će izazvati prelazak ili smanjenje ispod 20%, 30% ili 50%, a o tome ne obavijesti Agenciju u skladu s člankom 16. stavkom 1. ovoga Zakona
7. kao investicijsko društvo, kreditna institucija ili društvo za upravljanje nije u skladu s člankom 54. ovoga Zakona propisalo ili ne primjenjuje primjerene politike i postupke koji osiguravaju da investicijsko društvo i relevantne osobe društva postupaju u skladu sa svojim obavezama propisanim relevantnim propisima
8. kao investicijsko društvo, kreditna institucija ili društvo za upravljanje nije ustrojilo trajnu i učinkovitu funkciju usklađenosti, u skladu s člankom 22. stavcima 2. i 3. Uredbe (EU) br. 2017/565 i člankom 54. stavkom 3. ovoga Zakona
9. kao investicijsko društvo, kreditna institucija ili društvo za upravljanje nije propisalo ili ne primjenjuje politiku primitaka koja je u skladu s uvjetima iz članka 27. Uredbe (EU) br. 2017/565, članka 54. stavcima 2. do 4. ovoga Zakona i provedbenim propisom iz članka 54. stavka 5. ovoga Zakona
10. kao investicijsko društvo, kreditna institucija ili društvo za upravljanje nije uspostavilo ili ne provodi postupke za praćenje osobnih transakcija u skladu s člankom 29. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 2017/565 i člankom 57. stavkom 2. ovoga Zakona
11. kao investicijsko društvo, kreditna institucija, društvo za upravljanje ili tržišni posrednik nije usvojilo, implementiralo ili ne provodi učinkovitu politiku upravljanja sukobima interesa u skladu s uvjetima iz članaka 34. do 43. Uredbe (EU) br. 2017/565 i članka 58. stavka 4. ovoga Zakona
12. kao investicijsko društvo, kreditna institucija ili društvo za upravljanje izdvoji ključne operativne funkcije na treću osobu protivno uvjetima iz članaka 31. i 32. Uredbe (EU) br. 2017/565 i članka 59. stavka 1. ovoga Zakona
13. kao investicijsko društvo, kreditna institucija ili društvo za upravljanje ne osigura neprekidno i redovito obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti u skladu s obvezom iz članka 21. stavka 3. Uredbe (EU) br. 2017/565 i članka 52. stavka 3. ovoga Zakona
14. kao proizvođač ne omogući svim distributerima pristup potrebnim podacima, u skladu s člankom 60. stavkom 3. ovoga Zakona
15. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija kao proizvođač nije osigurala postupak upravljanja proizvodima u skladu s odredbama Zakona koji se odnose na upravljanje sukobima interesa, u skladu s člankom 61. stavkom 3. ovoga Zakona
16. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija proizvođač nije poduzeo potrebne mjere u slučaju realizacije ključnih događaja, u skladu s člankom 66. stavkom 2. ovoga Zakona
17. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija kao distributer nije uspostavio odgovarajuće mehanizme upravljanja proizvodom pa radi toga proizvodi i usluge koje nudi ili preporučuje nisu u skladu s potrebama, obilježjima i ciljevima utvrđenog ciljnog tržišta u skladu s člankom 68. stavkom 4. ovoga Zakona
18. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija kao distributer nije usvojio distribucijsku strategiju ili je usvojio distribucijsku strategiju koja nije usklađena sa utvrđenim ciljnim tržištem, u skladu s člankom 68. stavcima 4. i 5. ovoga Zakona
19. kao investicijsko društvo, kreditna institucija, društvo za upravljanje ili tržišni operater ne vodi evidencije i poslovnu dokumentaciju u skladu s člancima 72. do 76. Uredbe (EU) br. 2017/565 i člankom 75. ovoga Zakona , na način da onemogućuje Agenciju u obavljanju nadzora i poduzimanju odgovarajućih nadzornih mjera
20. kao investicijsko društvo, kreditna institucija, društvo za upravljanje ili tržišni posrednik nije u roku iz članka 76. stavka 4. ovoga Zakona sačuvao svu relevantnu dokumentaciju i podatke o poslu s financijskim instrumentima
21. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija nije poduzelo sve razumne korake za evidentiranje komunikacije iz članka 77. stavaka 1. i 2., protivno članku 77. stavku 3.
22. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija nije usvojilo, implementiralo ili ne održava učinkovitu politiku o evidentiranju komunikacije iz članka 77. ovoga Zakona u skladu s uvjetima iz članka 79. ovoga Zakona i članka 76. Uredbe (EU) br. 2017/565.
23. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija nije poduzelo sve razumne korake za sprječavanje komunikacije iz članka 77. ovoga Zakona privatnom opremom zaposlenika ili druge relevantne osobe u skladu s člankom 79. stavkom 2. ovoga Zakona
24. kao investicijsko društvo, kreditna institucija ili društvo za upravljanje koje drži novčana sredstva i/ili financijske instrumente klijenta, ne voditi evidencije i račune na način da u svakom trenutku i bez odlaganja može razlikovati imovinu koju drži za jednog klijenta od imovine koju drži za bilo kojeg drugog klijenta i od svoje vlastite imovine, u skladu s člankom 80. stavkom 4. točkom 1. ovoga Zakona
25. kao investicijsko društvo, kreditna institucija ili društvo za upravljanje koje drži novčana sredstva ili financijske instrumente klijenta ne vodi evidencije i račune na način da se mogu upotrijebiti za revizijski trag, u skladu s člankom 80. stavkom 4. točkom 2. ovoga Zakona
26. kao investicijsko društvo, kreditna institucija ili društvo za upravljanje koje drži novčana sredstva ili financijske instrumente nije na odgovarajući način organizacijski ustrojen kako bi se rizik gubitka ili smanjenja imovine klijenta ili prava u vezi s tom imovinom, nastao kao rezultat zlouporabe imovine, prijevare, lošeg administriranja, neprimjerenog vođenja evidencije ili nemara, sveo na najmanju moguću mjeru, u skladu s člankom 80. točkom 6. ovoga Zakona
27. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija koja koristi algoritamsko trgovanje ne uspostavi djelotvorne sustave i mjere za kontrolu rizika u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 2017/589 i članka 82. stavaka 1. do 4. ovoga Zakona
28. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija koja koristi algoritamsko trgovanje provodi strategiju održavanja tržišta u smislu članka 83. stavka 2. ovoga Zakona, a ne ispunjava uvjete propisane Uredbom (EU) br. 2017/578 , s člankom 83. tavkom 3. ovoga Zakona i provedbenog propisa Agencije iz članka 83. stavka 4. ovoga Zakona
29. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija koja klijentima omogućuje izravan elektronički pristup mjestu trgovanja ne uspostavi djelotvorne sustave i kontrolne mehanizme koji .osiguravaju ispravnu procjenu primjerenosti klijenata koji koristi uslugu, te odgovarajuću kontrolu te procjene, u skladu s člankom 84. stavkom 2. točkom 1. ovoga Zakona
30. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija koja klijentima omogućuje izravan elektronički pristup mjestu trgovanja ne uspostavi ili ne uspostavi djelotvorne sustave i kontrolne mehanizme koji onemogućuje klijentu da prekorači primjerene, unaprijed postavljene pragove trgovanja i ograničenja kredita za trgovanje, u skladu s člankom 84. stavkom 2. točkom 2. ovoga Zakona
31. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija koja klijentima omogućuje izravan elektronički pristup mjestu trgovanja ne uspostavi djelotvorne sustave i kontrolne mehanizme koji osiguravaju primjeren nadzor trgovanja klijenata koji tu uslugu koristi, u skladu s člankom 84. stavkom 2. točkom 3. ovoga Zakona
32. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija koja klijentima omogućuje izravan elektronički pristup mjestu trgovanja ne uspostavi djelotvorne sustave i kontrolne mehanizme koji sprječavaju da putem sustava izravnog elektroničkog pristupa dođe do trgovanja koje predstavlja rizik za samo investicijsko društvo, stvara ili doprinosi stvaranju neurednog tržišta, koje bi moglo biti suprotno Uredbi (EU) br. 596/2014 ili pravilima mjesta trgovanja, u skladu s člankom 84. stavkom 2. točkom 3. ovoga Zakona
33. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija koja klijentima omogućuje izravan elektronički pristup mjestu trgovanja nije osiguralo da klijenti tu mogućnost koriste u skladu s uvjetima iz ovoga Zakona, provedbenih propisa i pravila mjesta trgovanja, u skladu s člankom 85. ovoga Zakona
34. kao investicijsko društvo, kreditna institucija, društvo za upravljanje ili tržišni posrednik tijekom pružanja investicijskih i pomoćnih usluga kontinuirano ne postupa u najboljem interesu klijenta, u skladu s člankom 86. stavcima 1. do 4. ovoga Zakona
35. kao investicijsko društvo kreditna institucija, društvo za upravljanje ili tržišni posrednik primjenjuje mehanizme kojim primicima od rada, prodajnim ciljevima ili na drugi način relevantne osobe društva kontinuirano potiče da malim ulagateljima prodaju ili nude određeni financijski instrument, a u ponudi društva postoji financijski instrument koji bi bolje zadovoljio potrebe klijenta, u skladu s člankom 86. stavkom 4. ovoga Zakona
36. kao investicijsko društvo, kreditna institucija, društvo za upravljanje ili tržišni posrednik klijentima i/ili potencijalnim klijentima kontinuirano pruža podatke koji nisu korektni, jasni i koji dovode ili bi mogli dovesti u zabludu, u skladu s člankom 44. Uredbe (EU) br. 2017/565 i člankom 87. ovoga Zakona
37. kao investicijsko društvo, kreditna institucija, društvo za upravljanje ili tržišni posrednik klijentima i/ili potencijalnim klijentima učestalo ne dostavlja pravovremeno podatke iz stavka 2. članka 88. ovoga Zakona, u skladu s člankom 88. stavkom 1. ovoga Zakona
38. kao investicijsko društvo kreditna institucija, društvo za upravljanje ili tržišni posrednik klijentima i/ili potencijalnim klijentima podatke iz članka 88. stavka 2. ovoga Zakona učestalo dostavlja u obliku koji nije u skladu s člankom 50. Uredbe (EU) br. 2017/565 i člankom 88. stavkom 3. ovoga Zakona
39. kao investicijsko društvo, kreditna institucija, društvo za upravljanje ili tržišni posrednik u komunikaciji s klijentima/potencijalnim klijentima učestalo ističe da je investicijski savjet koji nudi neovisan, a nisu ispunjeni uvjeti iz članka 53. Uredbe (EU) br. 2017/565 i članka 90. stavka 1. ovoga Zakona
40. kao investicijsko društvo, kreditna institucija, društvo za upravljanje ili tržišni posrednik koji klijentima pruža uslugu investicijskog savjetovanja i/ili upravljanja portfeljem učestalo ne prikuplja ili učestalo prikuplja manjkave podatke iz članka 54. Uredbe (EU) br. 2017/565, u skladu s člankom 105. stavkom 3. ovoga Zakona
41. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija klijentima pruža investicijske usluge u smislu stavka 1. članka 107. ovoga Zakona, učestalo ne prikuplja ili učestalo prikuplja manjkave podatke o znanju i iskustvu klijenta na području ulaganja iz članka 54. Uredbe (EU) br. 2017/565, u skladu sa stavkom 3. članka 107. ovoga Zakona
42. kao kao investicijsko društvo ili kreditna institucija klijentima učestalo pruža investicijske usluge bez prikupljanja podataka iz članka 107. ovoga Zakona, a nisu ispunjeni svi uvjeti iz članka 110. stavka 1. ovoga Zakona, u skladu s člankom 110. stavkom 1. ovoga Zakona.
43. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija ne vodi evidencije o procjeni prikladnosti u skladu s člankom 56. Uredbe EU br. 2017/565 i člankom 108. ovoga Zakona
44. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija koje izvršava naloge klijenata učestalo ne poduzima sve korake za postizanje najpovoljnijeg ishoda za klijenta u skladu s kriterijima iz članka 64. Uredbe (EU) br. 2017/565, u skladu s člankom 121. stavkom 1. ovoga Zakona
45. se investicijsko društvo ili kreditna institucija koje izvršava naloge malih ulagatelja učestalo ne pridržava obveze utvrđivanja najpovoljnijeg ishoda u skladu s člankom 122. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona
46. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija koje izvršava naloge klijenata ne donese ili učestalo ne primjenjuje politiku izvršavanja naloga koja mu omogućava postizanje najpovoljnijeg ishoda pri izvršavanju naloga klijenta, u skladu s člankom 121. ovoga Zakona i člankom 66. Uredbe EU (2398), u skladu s člankom 123. stavkom 1. ovoga Zakona
47. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija koje izvršava naloge klijenata nema propisane ili učestalo ne primjenjuje primjerene mjere i postupke koje jamče promptno, korektno i ažurno izvršavanje naloga u skladu s uvjetima iz članaka 67. do 69. Uredbe (EU) 2398, u skladu s člankom 119. stavkom 1. ovoga Zakona
48. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija koje izvršava naloge klijenata zloupotrijebi podatak u vezi s neizvršenim nalogom klijenta, u skladu sa stavkom 4. članka 119. ovoga Zakona
49. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija učestalo limitirane naloge klijenta ne izvršava u skladu sa uvjetima iz članka 70. Uredbe (EU) br. 2017/565, u skladu s člankom 120. stavkom 1. ovoga Zakona
50. kao investicijsko društvo, kreditna institucija ili društvo za upravljanje poslove iz članka 126. stavka 1. ovoga članka povjerilo osobi koja ne ispunjava uvjete iz članka 127. ovoga Zakona, odnosno ako poslove iz članka 126. stavka 2. ovoga Zakona za račun investicijskog društva obavlja osoba koja upisana u registar vezanog zastupnika ili nije ovlaštena obavljati investicijske usluge i aktivnosti, u skladu s člankom 126. ovoga Zakona
51. kao investicijsko društvo, kreditna institucija ili društvo za upravljanje koje je imenovalo vezanog zastupnika ne nadzire ili ne nadzire adekvatno pridržava li se vezani zastupnik ovoga Zakona i relevantnih propisa prilikom obavljanja poslova iz članka 126. stavka 1. ovoga Zakona, u skladu s člankom 128. stavkom 2. točkom 1. ovoga Zakona
52. kao subjekt nadzora Agencije iz članka 194. ovoga Zakona, ne postupi u skladu s rješenjem o nadzornim mjerama Agencije, izrečenim sukladno članku 217. ovoga Zakona, na način i u roku koji odredi Agencija
53. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija ne objavljuje podatke u skladu s člankom 14. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 600/2014
54. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija kao sistematski internalizator ne objavljuje ponude u skladu s člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 600/2014
55. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija ne obavijesti Agenciju da djeluje kao sistematski internalizator u skladu s člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 600/2014
56. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija kao sistemski internalizator učestalo izvršava naloge klijenata prema cijenama različitima od onih propisanih člankom 15. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 600/2014
57. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija kao sistemski internalizator koji objavljuje ponude za različite veličine učestalo izvršava naloge klijenata protivno uvjetima iz članka 15. stavka 4. Uredbe (EU) br. 600/2014
58. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija kao sistemski internalizator nema jasne standarde koji uređuju pristup ponudama, u skladu s člankom 17. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 600/2014
59. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija kao sistematski internalizator ne objavi obvezujuću ponudu u skladu s člankom 18. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 600/2014
60. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija kao sistematski internalizator ne objavi obvezujuću ponudu na zahtjev klijenta u skladu s člankom 18. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 600/2014
61. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija kao sistematski internalizator ne objavi obvezujuću ponudu iz članka 18. stavka 1. Uredbe (EU) br. 600/2014 svojim drugim klijentima u skladu s člankom 18. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 600/2014
62. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija kao sistematski internalizator učestalo zaključuje transakcije protivno članku 18. stavku 6. Uredbe (EU) br. 600/2014
63. kao sistematski internalizator ne objavljuje ili učestalo objavljuje ponude u suprotnosti s obvezama iz članka 18. stavka 8. Uredbe (EU) br. 600/2014
64. kao sistematski internalizator cijene ponuda učestalo formira u suprotnosti s člankom 18. stavkom 9. Uredbe (EU) br. 600/2014
65. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija nije osigurala da se trgovanje dionicama odvija na odgovarajućem mjestu trgovanja, u skladu s člankom 23. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 600/2014
66. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija upravlja unutarnjim sustavom za uparivanje naloga, a nema odobrenje Agencije za pružanje usluge upravljanja MTP-om u skladu s člankom 23. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 600/2014
67. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija ne čuva podatke o nalozima i transakcijama u skladu s člankom 25. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 600/2014
68. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija ne objavljuje učestalo podatke o transakciji u skladu sa uvjetima iz članka 20. stavka 1. Uredbe (EU) br. 600/2014
69. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija ne objavljuje učestalo informacije koje su sukladno članku 20. stavku 1. Uredbe (EU) br. 600/2014 dužne objavljivati u skladu s člankom 20. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 600/2014
70. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija ne objavljuje učestalo transakcije u skladu s uvjetima iz članka 21. stavka 1. Uredbe (EU) br. 600/2014
71. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija učestalo ne objavljuje informacije koje su sukladno članku 21. stavku 1. Uredbe (EU) br. 600/2014 dužne objavljivati u skladu s člankom 21. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 600/2014
72. kao središnja druga ugovorna strana ne prihvati poravnanje financijskih instrumenata suprotno uvjetima propisanima člankom 35. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 600/2014
73. kao središnja druga ugovorna strana uskrati pristup mjestu trgovanja protivno članku 35. stavku 3. Uredbe (EU) br. 600/2014
74. kao središnja druga ugovorna strana ne prihvati poravnanje financijskih instrumenata suprotno uvjetima propisanima člankom 36. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 600/2014
75. kao središnja druga ugovorna strana uskrati pristup mjestu trgovanja protivno članku 36. stavku 3. Uredbe (EU) br. 600/2014
76. kao središnja druga ugovorna strana, tržišni operater, investicijsko društvo ili kreditna institucija koja upravlja mjestom trgovanja ili povezani subjekt sklopila sporazum s ponuditeljem referentne vrijednosti u suprotnosti s člankom 37. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 600/2014
77. na tržište stavi, distribuira ili prodaje određene financijske instrumente ili strukturirane depozite ili financijske instrumente ili strukturirane depozite s određenim naznačenim obilježjima protivno zabrani ESMA-e, EBA-e ili Agencije u skladu s člancima 40., 41. i 42. Uredbe (EU) br. 600/2014
78. obavlja određene vrste financijskih aktivnosti ili praksi protivno zabrani ESMA-e, EBA-e ili Agencije u skladu s člancima 40., 41. i 42. Uredbe (EU) br. 600/2014
79. kao financijska druga ugovorna strana ili nefinancijska druga ugovorna strana u smislu članka 10. stavka 1.b Uredbe (EU) br. 648/2012 učestalo zaključuje transakcije protivno članku 28. stavcima 1. i 2. Uredbe (EU) br. 600/2014
80. kao središnja druga ugovorna strana, tržišni operater, investicijsko društvo ili kreditna institucija koja upravlja mjestom trgovanja ili investicijsko društvo ili kreditna institucija koja djeluje kao član poravnanja u skladu s člankom 2. stavkom 14. Uredbe (EU) br. 648/2012 nije uspostavilo djelotvorne sustave, postupke i mehanizme u odnosu na poravnane izvedenice u skladu s člankom 29. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 600/2014
81. kao investicijsko društvo, kreditna institucija ili tržišni operater koji omogućava kompresiju portfelja ne objavi putem APA-e volumen transakcija koje podliježu kompresijama portfelja i vrijeme kad su zaključene u rokovima iz članka 10. Uredbe (EU) br. 600/2014, protivno članku 31. stavku 2. Uredbe (EU) br. 600/2014
82. kao investicijsko društvo, kreditna institucija ili tržišni operater koji omogućava kompresiju portfelja ne vode potpunu i točnu evidenciju svih kompresija portfelja koje organiziraju ili u kojima sudjeluju ili ne pružaju Agenciji ili ESMA-i pristup tim evidencijama, u skladu s člankom 31. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 600/2014
83 . koja sklopi sporazum o neizravnom poravnanju u pogledu izvedenica kojima se trguje na uređenom tržištu protivno odredbi članka 30. stavka 1. Uredbe (EU) br. 600/2014
84. kao osoba koja ima vlasnička prava na referentnu vrijednost nije osigurala pristup središnjoj drugoj ugovornoj strani ili mjestu trgovanja podacima u skladu s člankom 37. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 600/2014
85 . koja sklopi sporazum o neizravnom poravnanju u pogledu izvedenica kojima se trguje na uređenom tržištu protivno odredbi članka 30. stavka 1. Uredbe (EU) br. 600/2014
86. kao osoba koja ima vlasnička prava na referentnu vrijednost nije osigurala pristup središnjoj drugoj ugovornoj strani ili mjestu trgovanja podacima u skladu s člankom 37. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 600/2014
87. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija učestalo ne izvještava Agenciju o detaljima izvršenih transakcija iz članka 26. stavka 1. Uredbe (EU) br. 600/2014, na načine propisane člankom 26. stavkom 7. Uredbe (EU) br. 600/2014 i u rokovima propisanim člankom 26. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 600/2014
88. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija učestalo dostavlja Agenciji izvještaj o izvršenim transakcijama iz članka 26. stavka 1. Uredbe (EU) br. 600/2014 koji nije ispunjen podacima propisanim člankom 26. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 600/2014 ili isti izvještaj učestalo ne ispunjava ispravno
89. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija iz članka 26. stavka 4. Uredbe (EU) br. 600/2014 učestalo ne navodi u prenesenom nalogu sve pojedinosti navedene u članku 26. stavcima 1. i 3. Uredbe (EU) br. 600/2014, ili učestalo sâmo ne izvještava Agenciju o detaljima izvršenih transakcija
90. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija koja upravlja mjestom trgovanja učestalo ne izvještava Agenciju sukladno članku 26. stavcima 1. i 3. Uredbe (EU) br. 600/2014 o detaljima transakcija koje su izvršene preko njegovog sustava temeljem naloga osobe na koju se ne odnose odredbe Uredbe (EU) br. 600/2014, a sukladno članku 26. stavku 4. Uredbe (EU) br. 600/2014
91. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija koja upravlja mjestom trgovanja i koje u ime investicijskog društva dostavlja Agenciji izvještaj o izvršenim transakcijama sukladno članku 26. stavku 7. prvom podstavku Uredbe (EU) br. 600/2014, nema uspostavljene i ne primjenjuje organizacijske zahtjeve propisane člankom 26. stavkom 7. petim podstavkom Uredbe (EU) br. 600/2014
92. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija učestalo ne podnosi ispravljeno izvješće o izvršenim transakcijama iz članka 26. stavka 1. Uredbe (EU) br. 600/2014, sukladno članku 26. stavku 7. osmom podstavku Uredbe (EU) br. 600/2014
93. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija učestalo ne dostavlja Agenciji potpunu specifikaciju pozicija iz članka 383. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, protivno članku 381. stavku 1. točki 1. ovoga Zakona ili istu specifikaciju ne dostavlja Agenciji u rokovima i u obliku propisanom provedbenim propisom iz članka 383. stavka 5. ovoga Zakona ili istu specifikaciju učestalo ne ispunjava ispravno
94. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija učestalo ne dostavlja drugom ili središnjem nadležnom tijelu potpunu specifikaciju pozicija iz članka 383. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, protivno članku 381. stavku 1. točkama 2. i 3. ovoga Zakona ili istu specifikaciju ne dostavlja drugom ili središnjem nadležnom tijelu u obliku propisanom Provedbenom Uredbom (EU) br. 2017/1093 ili istu specifikaciju učestalo ne ispunjava ispravno
95. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija koji su članovi uređenog tržišta ili MTP-a ili klijenti OTP-a učestalo ne izvještavaju investicijska društva, kreditne institucije ili tržišne operatere tih mjesta trgovanja o detaljima vlastitih pozicija, kao i detaljima pozicija konačnih klijenata koje drže putem ugovora kojima se trguje na tom mjestu trgovanja u skladu s člankom 382. ovoga Zakona ili o detaljima pozicija učestalo izvještavaju neispravno
96. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija kao sistematski internalizator ponude daje protivno uvjetima iz članka 14. stavka 3. Uredbe (EU) br. 600/2014 u pogledu cijene i/ili minimalne količine
97. kao burza ne obavlja zadaće vezane uz organizaciju i poslovanje uređenog tržišta pod nadzorom Agencije, u skladu s člankom 284. stavkom 3. ovoga Zakona
98. kao burza ne dostavi sve podatke o poslovnom planu, organizacijskoj strukturi burze i uređenog tržišta, te opisu trgovinskog sustava, u skladu člankom 307. stavkom 4. ovoga Zakona
99. kao burza ne osigura da uređeno tržište ispunjava uvjete iz dijela prvoga glave III. ovoga Zakona, u skladu s člankom 284. stavkom 3. ovoga Zakona
100. kao burza ishodi odobrenje za rad iz članka 307. ovoga Zakona na temelju lažnih izjava ili na drugi nepravilan način
101. kao burza nije osigurala da članovi uprave burze u svakom trenutku ispunjavaju svaki od zahtjeva iz članka 288. stavka 4. ovoga Zakona
102. kao burza značajna u smislu veličine, unutarnje organizacije i prirode, područja djelovanja i složenosti aktivnosti, nije uspostavila odbor za imenovanja, u skladu sa odredbama članka 288. stavaka 8. do 15. ovoga Zakona
103. kao burza nije osigurala da članovi nadzornog odbora burze imaju odgovarajući pristup informacijama i dokumentima koji su potrebni za nadgledanje i praćenje odlučivanja uprave burze kako je propisano člankom 289. stavkom 15. ovoga Zakona
104. kao burza Agenciju ne obavijesti u roku iz članka 295. stavka 1. o prestanku mandata člana uprave ili nadzornog odbora
105. kao burza Agenciji ne dostavi podatke na temelju kojih je moguće procijeniti da su ispunjeni svi zahtjevi propisani odredbama članka 288. i odredbama članka 289. ovoga Zakona ili Agenciju ne obavijesti o značajnijim promjenama u načinu izvršenja zahtjeva propisanih odredbama članaka 288. i 289. ovoga Zakona, a sukladno članku 295. stavku 2. ovoga Zakona
106. kao burza nije osigurala da novi zahtjev za izdavanje suglasnosti za imenovanje bude podnesen Agenciji najkasnije u roku od trideset dana od dana primitka obavijesti o ukidanju, prestanku ili odbijanju izdavanja suglasnosti za imenovanje, u skladu s člankom 292. stavkom 7. ovoga Zakona
107. kao burza ima saznanja o stjecanju ili otpuštanju udjela koji će izazvati prelazak ili smanjenje ispod 20%, 30% ili 50%, a o tome ne obavijesti Agenciju u skladu s člankom 293. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona
108. kao burza nije dostavila Agenciji podatke o vlasničkoj strukturi, imateljima kvalificiranih udjela, kao i o identitetu i iznosu udjela svih osoba koje imaju mogućnost vršiti značajan utjecaj na upravljanje uređenim tržištem kako je propisano člankom 293. stavkom 2. ovoga Zakona
109. kao burza nije obavijestila Agenciju o svim značajnim promjenama u poslovanju burze u skladu s člankom 287. stavkom 8. ovoga Zakona
110. kao burza nije o padu vlastita financijska sredstva obavijestila Agenciju sukladno članku 287. stavku 7. ovoga Zakona
111. kao burza nije uspostavila ili primjenjivala mjere i postupke za funkcioniranje trgovinskog sustava sukladno članku 296. stavku 1. točki 11. ovoga Zakona
112. kao burza nije usvojila ili primjenjivala sigurnosne mjere za eventualne poremećaje u sustavu sukladno članku 296. stavku 1. točki 11. ovoga Zakona
113. kao burza nije usvojila ili primjenjivala pravila i postupke koji omogućuju korektno i uredno trgovanje sukladno članku 296. stavku 1. točki 12. ovoga Zakona
114. kao burza nije usvojila ili primjenjivala objektivne kriterije za djelotvorno izvršavanje naloga sukladno članku 296. stavku 1. točki 12. ovoga Zakona
115. kao burza nije usvojila ili primjenjivala mjere koje olakšavaju zaključivanje transakcija sukladno članku 296. stavku 1. točki 12. ovoga Zakona
116. kao burza je izdvojila poslovne procese koji su bitni za njezino poslovanje ili rad uređenog tržišta suprotno članku 296. stavku 3. ovoga Zakona
117. kao burza ili operater MTP-a ili operater OTP-a nije uspostavio učinkovite u slučaju prekida sustava za trgovanje sukladno odredbi članka 298. stavka 2. ovoga Zakona i odredbama Delegirane uredbe Komisije (EU) 2017/584
118. kao burza ili operater MTP-a ili operater OTP-a nije osigurao otpornost trgovinskog sustava, sukladno članku 298. stavku 1. točki 1. ovoga Zakona i odredbi Delegirane uredbe Komisije (EU) 2017/584
119. kao burza ili operater MTP-a ili operater OTP-a nije osigurao dovoljan kapacitet trgovinskog sustava za obradu velikog broja naloga i poruka, sukladno članku 298. stavku 1. točki 2. ovoga Zakona i odredbi Delegirane uredbe Komisije (EU) 2017/584
120. kao burza ili operater MTP-a ili operater OTP-a nije osigurao uredno trgovanje u uvjetima tržišnog stresa, sukladno članku 298. stavku 1. točki 3. ovoga Zakona i odredbi Delegirane uredbe Komisije (EU) 2017/584
121. kao burza ili operater MTP-a ili operater OTP-a nije uspostavio uspostavila sustave, postupke i mehanizme za odbacivanje naloga sukladno članku 299. stavku 1. ovoga Zakona
122. kao burza ili operater MTP-a ili operater OTP-a nije odredio ili primjenjivao parametre za zaustavljanje trgovanja, sukladno članku 299. stavku 3. ovoga Zakona
123. kao burza ili operater MTP-a ili operater OTP-a koja upravlja uređenim tržištem bitnim u smislu likvidnosti sukladno odredbama Delegirane uredbe Komisije (EU) 2017/566, nije uspostavio sustave i postupke radi osiguravanja obavještavanja nadležnog tijela, sukladno članku 299. stavku 6. ovoga Zakona
124. kao burza ili operater MTP-a ili operater OTP-a nije osigurao sustave, postupke i mehanizme kako bi osigurala sprječavanje stvaranja neurednih uvjeta trgovanja i upravljanja neurednim uvjetima trgovanja zbog algoritamskog trgovanja, sukladno članku 301. stavku 1. ovoga Zakona
125. kao burza ili operater MTP-a ili operater OTP-a nije zahtijevao od članova da vrše odgovarajuća testiranja algoritama ili im nije omogućila okruženje za provođenje takvih testiranja, sukladno članku 301. stavku 2. ovoga Zakona i sukladno odredbama Delegirane uredbe Komisije (EU) 2017/584
126. kao burza ili operater MTP-a ili operater OTP-a koji omogućava izravni elektronički pristup uređenom tržištu nije osigurala takav pristup osobama na način kako su one određene sukladno članku 302. stavku 1. podstavku 1. ovoga Zakona
127. kao burza ili operater MTP-a ili operater OTP-a nije sklopio s članovima sporazume za suspendiranje ili isključivanje pružanja izravnog elektroničkog pristupa, sukladno članku 302. stavku 3. ovoga članka
128. kao burza ili operater MTP-a ili operater OTP-a nije usvojio režim pomaka cijena za dionice, potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima, fondovima čijim se udjelima trguje na burzi, certifikate ili druge slične financijske instrumente, sukladno članku 303. stavku 1. ovoga Zakona i odredbama Delegirane uredbe Komisije (EU) 2017/588
129. kao burza s obzirom na uvrštenje financijskih instrumenata na uređeno tržište ne uspostavi ili ne primjenjuje pravila, sukladno članku 321. stavku 1. ovoga Zakona
130. kao burza nije osigurala uredno formiranje njihove cijene ili postojanje djelotvornih uvjeta namire s obzirom na izvedene financijske instrumente, sukladno članku 321. stavku 3. ovoga Zakona
131. kao burza nije uspostavila i održavala mjere za provjeru izvršavanja obveza izdavatelja, sukladno članku 321. stavku 6. ovoga Zakona
132. kao burza nije omogućila članovima pristup javno objavljenim podacima iz stavka 6. ovoga Zakona, sukladno članku 321. stavku 7. ovoga Zakona
133. kao burza nije uspostavila ili primjenjivala mjere redovite provjere usklađenosti financijskih instrumenata, sukladno članku 323. stavku 4. ovoga Zakona
134. kao burza ili operater MTP-a ili operater OTP-a ne donese odluku o privremenoj obustavi trgovanja ili isključenju iz trgovanja financijskog instrumenta i svake povezane izvedenice, kada to zahtijeva zaštita ulagatelja ili taj financijski instrument više ne udovoljava pravilima burze, sukladno članku 340. stavku 2. ovoga Zakona
135. kao burza ili operater MTP-a ili operater OTP-a ne donese odluku o privremenoj obustavi trgovanja ili isključenju iz trgovanja financijskog instrumenta ili povezane izvedenice u slučaju postojanja potrebe da se podrže ciljevi suspenzije ili isključenja temeljnog financijskog instrumenta kojega je burza već privremeno obustavila ili isključila, sukladno članku 340. stavku 2. ovoga Zakona
136. kao burza ili operater MTP-a ili operater OTP-a na zahtjev Agencije nije slijedio privremenu obustavu ili isključenje, sukladno članku 340. stavku 5. ovoga Zakona
137. kao burza nije uspostavila ili održavala ili provodila pravila za prijem u članstvo ili pristup uređenom tržištu, sukladno članku 314. stavku 1. ovoga Zakona
138. kao burza je prihvatila kao člana uređenog tržišta suprotno uvjetima propisanim člankom 313. stavcima 1. ili 2. ovoga Zakona
139. kao burza nije nadzirala naloge, uključujući otkazivanja naloga i transakcije koje obavljaju članovi uređenog tržišta, sukladno članku 316. stavku 2. ovoga Zakona
140. kao burza nije obavijestila Agenciju o svakom značajnom kršenju svojih pravila, nepravilnim uvjetima trgovanja ili postupanju koje može ukazivati na ponašanje koje zabranjeno temeljem Uredbe (EU) br. 596/2014 ili poremećaje u sustavu povezane s financijskim instrumentom, sukladno članku 316. stavku 3. ovoga Zakona
141. kao burza nije dostavila Agenciji sve potrebne podatke ili surađivala sa Agencijom ili drugim nadležnim tijelom, sukladno članku 316. stavku 4. ovoga Zakona
142. kao operater MTP-a ili OTP-a, upravlja MTP-om ili OTP-om u kojem nije omogućena mogućnost interakcije između članova u vezi s formiranjem cijena, sukladno članku 244. stavku 2. ovoga Zakona
143. kao operater MTP-a ili OTP-a nije uspostavio djelotvorne sustave, mjere i postupke kako bi postupao u skladu s odredbama članaka 298., 299., 300., 301. 302. ili 303. ovoga Zakona, sukladno članku 344. stavku 3. ovoga Zakona
144. kao operater MTP-a ili OTP-a nije uspostavio mehanizme za prepoznavanje i svladavanje negativnih posljedica na djelovanje MTP-a ili OTP-a ili na njegove vlasnike ili članove koje bi sukob interesa između MTP-a, OTP-a, njihovih vlasnika ili operatera MTP-a ili OTP-a mogao imati u dobrom funkcioniranju MTP-a ili OTP-a, sukladno stavku 4. članku 344. ovoga Zakona
145. kao operater MTP-a ili OTP-a nije osigurao javno dostupne podatke ili se nije uvjerio da postoji pristup tim podacima, kako bi ulagatelji mogli donijeti investicijsku odluku, a uzimajući u obzir vrstu korisnika i instrumenata kojima se trguje, sukladno članku 345. stavku 1. ovoga Zakona
146. kao operater MTP-a ili OTP-a nije osigurao da izdavatelj vrijednosnih papira bez čije se suglasnosti trguje na MTP-u ili OTP-u ne podliježe obvezi objavljivanja podataka prema tom MTP-u ili OTP-u, sukladno članku 345. stavku 4. ovoga Zakona
147. kao operater MTP-a ili OTP-a bez odgode ne obustaviti ili ne isključi financijske instrumente iz trgovanja, sukladno članku 345. stavku 5. ovoga Zakona
148. kao operater MTP-a ili OTP-a nije propisao ili primjenjivao transparentna i nediskriminirajuća pravila i postupke kojima se omogućuje korektno i uredno trgovanje, sukladno odredbama članka 346. stavka 1. ovoga Zakona
149. kao operater MTP-a ili OTP-a nije redovito pratio sve aktivnosti na nalozima poslanim u sustav, kao i transakcije koje su izvršili njihovi članovi u cilju utvrđivanja mogućeg kršenja pravila, neurednih uvjeta trgovanja, postupanja koje može ukazivati na ponašanje koje je zabranjeno na temelju Uredbe (EU) br. 596/2014 ili poremećaje u sustavu povezane s financijskim instrumentom, sukladno članku 347. stavku 2. ovoga Zakona
150. kao operater MTP-a ili OTP-a nije bez odgode obavijestio Agenciju o tome da je utvrdio značajno kršenje pravila MTP-a ili OTP-a, neurednih uvjeta trgovanja, postupanja koje može ukazivati na ponašanje koje je zabranjeno temeljem Uredbe (EU) br. 596/2014 ili poremećaja u sustavu povezanih s financijskim instrumentom
151. kao operater MTP-a ili OTP-a ne dostavi bez odgode Agenciji, kao i tijelu nadležnom za kazneni progon, sve potrebne podatke ili ne surađuje prilikom nadzora, provođenja istražnih radnji i mjera nad slučajevima zlouporabe tržišta koje su se dogodila unutar sustava MTP-a ili OTP-a kojim upravlja, sukladno članku 347. stavku 5. ovoga Zakona
152. kao operater MTP-a nije propisao ili provodio nediskrecijska pravila iz članka 346., sukladno članku 349. stavku 1. ovoga Zakona
153. kao operater MTP-a nije uspostavio ili primjenjivao mjere koje omogućuju nesmetano i pravovremeno zaključivanje transakcija koje se izvršavaju unutar sustava MTP-a, sukladno članku 349. stavku 3. ovoga Zakona
154. kao operater MTP-a nije kontinuirano tijekom poslovanja imao dovoljna financijska sredstva ovisno o vrsti i opsegu zaključenih transakcija, te stupnju rizika kojima su izloženi kako bi se omogućilo uredno funkcioniranje MTP-a, sukladno članku 349. stavku 4. ovoga Zakona
155. kao investicijsko društvo ili tržišni operater koji upravlja MTP-om izvršavao je naloge klijenata uz korištenje vlastitog kapitala ili je trgovao za vlastiti račun uparivanjem naloga, sukladno članku 349. stavku 6. ovoga Zakona
156. kao operater OTP-a nije uspostavio ili primjenjivao mehanizme za sprječavanje izvršavanja naloga klijenata uz korištenje vlastitog kapitala investicijskog društva, burze ili bilo kojeg subjekta koji je dio iste grupe ili pravne osobe kao operater OTP-a, sukladno članku 350. stavku 1. ovoga Zakona
157. kao operater OTP-a upravljao je i sistemskim internalizatorom, sukladno članku 350. stavku 2. ovoga Zakona
158. kao operater OTP-a povezao je OTP sa sistemskim internalizatorom na način na koji bi se omogućilo povezivanje naloga u OTP-u i naloga ili ponuda u sistemskom internalizatoru, sukladno članku 350. stavku 3. ovoga Zakona
159. kao operater OTP-a povezao je OTP s drugim OTP-om na način koji je omogućio povezivanje naloga na različitim OTP-ima, sukladno članku 350. stavku 4. ovoga Zakona
160. kao operater OTP-a trgovao je za vlastiti račun uparivanjem naloga sukladno odredbi članka 3. stavka 1. točke 51. ovoga Zakona bez pristanka klijenta ili je trgovao financijskim instrumentima koji nisu obveznice, strukturirani financijski proizvodi, emisijske jedinice i izvedenicama koje ispunjavaju uvjete propisane člankom 350. stavkom 8. ovoga Zakona, sukladno članku 350. stavku 5. ovoga Zakona
161. kao operater OTP-a koristio je pravo diskrecije iako nije bio ispunjen jedan od uvjeta propisanih člankom 350. stavkom 10. ovoga Zakona
162. kao operater MTP-a koji je registrirao MTP kao rastuće tržište malih i srednjih poduzeća nije uspostavio ili primjenjivao jasna pravila, sustave ili postupke kojima se osigurava ispunjenje zahtjeva da se kod prvotnog primanja financijskih instrumenata u trgovinu na MTP-u objavljuje dovoljno informacija kako bi se ulagateljima omogućilo donošenje informirane odluke o ulaganju u te financijske instrumente, sukladno članku 352. stavku 3. točki 3. ovoga Zakona
163. kao operater MTP-a koji je registrirao MTP kao rastuće tržište malih i srednjih poduzeća nije uspostavio ili primjenjivao jasna pravila, sustave ili postupke kojima se osigurava ispunjenje zahtjeva da izdavatelji na MTP-u kako je definirano člankom 3. stavkom 1. točkom 21. Uredbe (EU) br. 596/2014, osobe koje obavljaju rukovoditeljske dužnosti definirane člankom 3. stavkom 1. točkom 25. Uredbe (EU) br. 596/2014 te osobe usko povezane s njima definirane člankom 3. stavkom 1. točkom 26. Uredbe (EU) br. 596/2014 moraju ispunjavati relevantne zahtjeve koji se na njih primjenjuju u okviru Uredbe (EU) br. 596/2014, sukladno članku 352. stavku 3. točki 5. ovoga Zakona
164. kao operater MTP-a koji je registrirao MTP kao rastuće tržište malih i srednjih poduzeća nije uspostavio ili primjenjivao jasna pravila, sustave ili postupke kojima se osigurava ispunjenje zahtjeva da prospekti odnosno dokumenti za primanje u trgovinu iz članka 352. stavka 3. točke 3. ovoga Zakona, financijski izvještaji iz članka 352. stavka 3. točke 5. ovoga Zakona i informacije iz članka 7. stavka 1. Uredbe (EU) br. 596/2014 koje objave izdavatelji čiji su financijski instrumenti primljeni u trgovinu na MTP-u budu dostupne javnosti na način da su objavljene na mrežnoj stranici operatera MTP-a odnosno da je na mrežnoj stranici operatera MTP-a dostupna izravna poveznica na mrežnu stranicu izdavatelja na kojoj su objavljeni ti dokumenti, izvještaji odnosno informacije, s time da navedeni dokumenti, izvještaji i informacije odnosno izravne poveznice na mrežne stranice izdavatelja moraju biti dostupne na mrežnoj stranici operatera MTP-a tijekom razdoblja od najmanje pet godina računajući od dana kad su objavljene, sukladno članku 352. stavku 3. točki 6. ovoga Zakona
165. kao operater MTP-a koji je registrirao MTP kao rastuće tržište malih i srednjih poduzeća nije uspostavio ili primjenjivao jasna pravila, sustave ili postupke kojima se osigurava ispunjenje zahtjeva da su uspostavljeni učinkoviti sustavi i kontrole u svrhu sprečavanja i otkrivanja zlouporabe tržišta na MTP-u u skladu sa zahtjevima Uredbe (EU) br. 596/2014, sukladno članku 352. stavku 3. točki 7. ovoga Zakona
166. kao tržišni operater ili investicijsko društvo ili kreditna institucija koja vodi mjesto trgovanja ne objavljuje neprekidno tijekom uobičajenog vremena trgovanja podatke iz članka 3. stavka 1. Uredbe (EU) br. 600/2014
167. kao tržišni operater ili investicijsko društvo ili kreditna institucija koja vodi mjesto trgovanja onemogući pristup sustavima iz stavka 1. članka 3. Uredbe (EU) br. 600/2014, sukladno odredbi članka 3. stavka 3. Uredbe (EU) br. 600/2014
168. kao tržišni operater ili investicijsko društvo ili kreditna institucija koja vodi mjesto trgovanja na kojemu se formaliziraju dogovorene transakcije u skladu sa člankom 4. stavkom 1. točkom (b) podtočkom 1. Uredbe (EU) br. 600/2014 ne osigura uvjete iz članka 4. stavka 3. prvog podstavka Uredbe (EU) br. 600/2014
169. kao tržišni operater ili investicijsko društvo ili kreditna institucija koja vodi mjesto trgovanja ne objavljuje pojedinosti o transakcijama u skladu s člankom 6. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 600/2014
170. kao tržišni operater ili investicijsko društvo ili kreditna institucija koja vodi mjesto trgovanja onemogući pristup sustavima iz članka 6. stavka 1. Uredbe (EU) br. 600/2014, sukladno odredbi članka 6. stavka 2. Uredbe (EU) br. 600/2014
171. kao tržišni operater ili investicijsko društvo ili kreditna institucija koja vodi mjesto trgovanja sklope dogovor o odgođenoj objavi ili odgode objavu podataka o trgovanju bez prethodnog odobrenja Agencije, u skladu s člankom 7. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 600/2014
172. kao tržišni operater ili investicijsko društvo ili kreditna institucija koja vodi mjesto trgovanja o dogovoru o odgođenom objavljivanju podataka o trgovanju ne obavijesti tržišne sudionike i javnost u skladu s člankom 7. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 600/2014
173. kao tržišni operater ili investicijsko društvo ili kreditna institucija koja vodi mjesto trgovanja ne objavljuje neprekidno tijekom uobičajenog vremena trgovanja podatke iz članka 8. stavka 1. Uredbe (EU) br. 600/2014
174. kao tržišni operater ili investicijsko društvo ili kreditna institucija koja vodi mjesto trgovanja onemogući pristup sustavima iz članka 8. stavka 1. Uredbe (EU) br. 600/2014, sukladno odredbi članka 8. stavka 3. Uredbe (EU) br. 600/2014
175. kao tržišni operater ili investicijsko društvo ili kreditna institucija koja vodi mjesto trgovanja, kada se u skladu s člankom 9. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EU) br. 600/2014 odobri izuzeće, ne objavljuju informacije propisane člankom 8. stavkom 4. Uredbe (EU) br. 600/2014 ili te informacije ne objavljuje na način ili pod uvjetima iz članka 8. stavka 4. Uredbe (EU) br. 600/2014
176. kao tržišni operater ili investicijsko društvo ili kreditna institucija koja vodi mjesto trgovanja ne objavljuje podatke u skladu s člankom 10. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 600/2014
177. kao tržišni operater ili investicijsko društvo ili kreditna institucija koja vodi mjesto trgovanja onemogući pristup sustavima iz članka 10. stavka 1. Uredbe (EU) br. 600/2014, sukladno odredbi članka 10. stavka 2. Uredbe (EU) br. 600/2014
178. kao tržišni operater ili investicijsko društvo ili kreditna institucija koja vodi mjesto trgovanja sklope aranžman o odgođenoj objavi ili odgode objavu podataka o trgovanju bez prethodnog odobrenja Agencije, u skladu s članka 11. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 600/2014
179. kao tržišni operater ili investicijsko društvo ili kreditna institucija koja vodi mjesto trgovanja o dogovoru o odgođenom objavljivanju podataka o trgovanju ne obavijesti tržišne sudionike i javnost u skladu s članka 11. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 600/2014
180. kao tržišni operater ili investicijsko društvo ili kreditna institucija koja vodi mjesto trgovanja ne objavi podatke u skladu s člankom 11. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 600/2014
181. kao tržišni operater ili investicijsko društvo ili kreditna institucija koja vodi mjesto trgovanja informacije objavljene u skladu s člancima 3., 4. i 6. do 11. Uredbe (EU) br. 600/2014 ne stavi na raspolaganje javnosti u skladu s člankom 12. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 600/2014
182. kao tržišni operater ili investicijsko društvo ili kreditna institucija koja vodi mjesto trgovanja informacije objavljene u skladu s člancima 3., 4. i 6. do 11. Uredbe (EU) br. 600/2014 ne stavi na raspolaganje javnosti pod uvjetima propisanima u skladu s člankom 13. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 600/2014
183. kao tržišni operater ili investicijsko društvo ili kreditna institucija koja vodi mjesto trgovanja ne čuva podatke u skladu s člankom 25. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 600/2014
184. kao tržišni operater, investicijsko društvo ili kreditna institucija koja upravlja mjestom trgovanja ili sistematski internalizator ne dostavlja Agenciji podatke u skladu s člankom 27. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 600/2014
185. kao tržišni operater, investicijsko društvo ili kreditna institucija koja upravlja mjestom trgovanja zahtjev za pristup središnjoj drugoj ugovornoj strani ne dostavi Agenciji u skladu s člankom 35. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 600/2014
186. kao tržišni operater, investicijsko društvo ili kreditna institucija koja upravlja mjestom trgovanja zahtjev za pristup središnjoj drugoj ugovornoj strani ne dostavi Agenciji u skladu s člankom 36. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 600/2014
187. kao tržišni operater nije osigurala da transakcije izvedenicama koje su zaključene na uređenom tržištu poravnava središnja druga ugovorna strana u skladu s člankom 29. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 600/2014
188. kao tržišni operater ili investicijsko društvo ili kreditna institucija koja upravlja mjestom trgovanja ne uspostavi ili ne primjenjuje kontrolne mehanizme u vezi s upravljanjem robnim izvedenicama kojima se trguje na tom mjestu trgovanja, a u skladu s člankom 380. stavkom 1. ovoga Zakona
189. kao tržišni operater ili investicijsko društvo ili kreditna institucija koja upravlja mjestom trgovanja ne obavijesti Agenciju o detaljima uspostavljenih kontrolnih mehanizama vezanih uz upravljanje pozicijama ili izmjenama istih, protivno obvezi iz članka 380. stavka 4. ovoga Zakona
190. kao tržišni operater ili investicijsko društvo ili kreditna institucija koja upravlja mjestom trgovanja učestalo ne objavljuje tjedni izvještaj iz članka 381. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona ili isti izvještaj učestalo ne objavljuje na način i u obliku propisanom Provedbenom Uredbom (EU) br. 2017/1093 ili ga učestalo ne ispunjava ispravno
191. kao tržišni operater ili investicijsko društvo ili kreditna institucija koja upravlja mjestom trgovanja učestalo ne dostavlja Agenciji izvještaj iz članka 381. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona ili isti izvještaj učestalo ne dostavlja Agenciji u rokovima i u obliku propisanom provedbenim propisom iz članka 381. stavka 8. ovoga Zakona ili isti izvještaj učestalo ne ispunjava ispravno
192. kao tržišni operater ili investicijsko društvo ili kreditna institucija koja upravlja mjestom trgovanja učestalo ne dostavlja ESMA-i izvještaj iz članka 381. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona ili isti izvještaj učestalo ne dostavlja ESMA-i u rokovima i u obliku propisanom Provedbenom Uredbom (EU) br. 2017/953 ili isti izvještaj učestalo ne ispunjava ispravno
193. kao tržišni operater ili investicijsko društvo ili kreditna institucija koja upravlja mjestom trgovanja učestalo ne dostavlja Agenciji izvještaj iz članka 381. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona ili isti izvještaj učestalo ne dostavlja Agenciji u obliku propisanom provedbenim propisom iz članka 38. stavka 8. ovoga Zakona ili isti izvještaj učestalo ne ispunjava ispravno
194. kao tržišni operater učestalo ne izvještava Agenciju sukladno članku 26. stavcima 1. i 3. Uredbe (EU) br. 600/2014 o detaljima transakcija koje su izvršene preko njena sustava, temeljem naloga osobe na koju se ne odnose odredbe Uredbe (EU) br. 600/2014, a sukladno članku 26. stavku 4. Uredbe (EU) br. 600/2014
195. kao tržišni operater koji u ime investicijskog društva dostavlja Agenciji izvještaj o izvršenim transakcijama sukladno članku 26. stavku 7. prvom podstavku Uredbe (EU) br. 600/2014, učestalo dostavlja Agenciji izvještaj o izvršenim transakcijama koji nije ispunjen podacima propisanim člankom 26. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 600/2014 ili isti izvještaj učestalo ne ispunjava ispravno
196. kao tržišni operater koji u ime investicijskog društva dostavlja Agenciji izvještaj o izvršenim transakcijama sukladno članku 26. stavku 7. prvom podstavku Uredbe (EU) br. 600/2014, nema uspostavljene i ne primjenjuje organizacijske zahtjeve propisane člankom 26. stavkom 7. petim podstavkom Uredbe (EU) br. 600/2014
197. kao tržišni operater učestalo ne podnosi ispravljeno izvješće o izvršenim transakcijama iz članka 26. stavka 1. Uredbe (EU) br. 600/2014 u ime investicijskog društva, sukladno članku 26. stavku 7. osmom podstavku Uredbe (EU) br. 600/2014
198. kao pružatelj usluga dostave podataka ne obavijesti Agenciju o svim promjenama u sastavu uprave sukladno članku 366. stavku 5. ovoga Zakona
199. kao pružatelj usluga dostave podataka, investicijsko društvo, kreditna institucija ili tržišni operater koje je APA učestalo ne objavljuje podatke propisane člancima 20. i 21. Uredbe (EU) br. 600/2014 što je tehnički moguće bliže stvarnom vremenu u skladu s člankom 367. stavkom 1. ovoga Zakona
200. kao pružatelj usluga dostave podataka, investicijsko društvo, kreditna institucija ili tržišni operater koje je APA učestalo ne omogućava da su podaci iz članka 367. stavka 1. ovoga Zakona besplatno dostupni 15 minuta nakon što ih je APA objavila, u skladu s člankom 367. stavkom 2. ovoga Zakona
201. kao pružatelj usluga dostave podataka, investicijsko društvo, kreditna institucija ili tržišni operater koje je APA učestalo ne distribuira podatke iz članka 367. stavka 1. ovoga Zakona na način koji osigurava brz pristup podacima na nediskriminirajućoj osnovi i u formatu koji olakšava konsolidiranje podataka sa sličnim podacima iz drugih izvora, u skladu s člankom 367. stavkom 3. ovoga Zakona
202. kao pružatelj usluga dostave podataka, investicijsko društvo, kreditna institucija ili tržišni operater koje je APA učestalo ne uključuje pojedinosti propisane člankom 367. stavkom 4. ovoga Zakona u podatke koje je dužna objaviti sukladno članku 367. stavku 1. ovoga Zakona učestalo
203. kao pružatelj usluga dostave podataka, investicijsko društvo, kreditna institucija ili tržišni operater koje je APA kontinuirano ne ispunjava organizacijske zahtjeve iz članka 367. stavka 5. ovoga Zakona
204. kao pružatelj usluga dostave podataka, investicijsko društvo, kreditna institucija ili tržišni operater koje je APA ne održava mehanizme koji osiguravaju da su usluge APA-e razdvojene od ostalih poslovnih funkcija u skladu s člankom 367. stavkom 6. ovoga Zakona, a utvrdi se kako navedeno postupanje rezultira diskriminacijom prikupljenih podataka
205. kao pružatelj usluga dostave podataka, investicijsko društvo, kreditna institucija ili tržišni operater koje je APA ne pohranjuje podatke u skladu s člankom 22. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 600/2014
206. kao pružatelj usluga dostave podataka, investicijsko društvo, kreditna institucija ili tržišni operater koje je CTP učestalo ne stavlja podatke iz članka 368. stavaka 1. ili 5. ovoga Zakona na raspolaganje javnosti što je tehnički moguće bliže stvarnom vremenu, u skladu s člankom 368. stavcima 1. ili 5. ovoga Zakona
207. kao pružatelj usluga dostave podataka, investicijsko društvo, kreditna institucija ili tržišni operater koje je CTP učestalo ne omogućava da su podaci iz članka 368. stavak 1. ili 5. ovoga Zakona besplatno dostupni 15 minuta nakon što ih je CTP objavio u skladu s člankom 368. ovoga Zakona.
208. kao pružatelj usluga dostave podataka, investicijsko društvo, kreditna institucija ili tržišni operater koje je CTP učestalo ne distribuira podatke iz članka 368. stavaka 1. ili 5. ovoga Zakona na način koji osigurava brz pristup podacima na nediskriminirajućoj osnovi i u formatu koji olakšava konsolidiranje podataka sa sličnim podacima iz drugih izvora, u skladu s člankom 368. stavcima 3. ili 7. ovoga Zakona
209. kao pružatelj usluga dostave podataka, investicijsko društvo, kreditna institucija ili tržišni operater koje je CTP učestalo ne uključuju pojedinosti propisane člankom 368. stavcima 4. ili 8. ovoga Zakona u podatke koje je dužna objaviti sukladno članku 368. stavcima 1. ili 5. ovoga Zakona
210. kao pružatelj usluga dostave podataka, investicijsko društvo, kreditna institucija ili tržišni operater koje je CTP kontinuirano ne ispunjava organizacijske zahtjeve iz članka 368. stavka 10. ovoga Zakona
211. kao pružatelj usluga dostave podataka, investicijsko društvo, kreditna institucija ili tržišni operater koje je CTP ne održava mehanizme koji osiguravaju da su usluge CTP-a razdvojene od ostalih poslovnih funkcija u skladu s člankom 367. stavkom 11. ovoga Zakona, a utvrdi se kako navedeno postupanje rezultira diskriminacijom prikupljenih podataka
212. kao pružatelj usluga dostave podataka, investicijsko društvo, kreditna institucija ili tržišni operater koje je CTP ne pohranjuje podatke u skladu s člankom 22. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 600/2014
213. kao pružatelj usluga dostave podataka, investicijsko društvo, kreditna institucija ili tržišni operater koje je ARM učestalo dostavlja Agenciji izvještaj o izvršenim transakcijama iz članka 26. stavka 1. Uredbe (EU) br. 600/2014 koji nije ispunjen podacima propisanim člankom 26. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 600/2014 ili isti izvještaj učestalo ne ispunjava ispravno
214. kao pružatelj usluga dostave podataka, investicijsko društvo, kreditna institucija ili tržišni operater koje je ARM učestalo ne dostavlja Agenciji ispravljeno izvješće o izvršenim transakcijama iz članka 26. stavka 1. Uredbe (EU) br. 600/2014, sukladno članku 26. stavku 7. osmom podstavku Uredbe (EU) br. 600/2014
215. kao pružatelj usluga dostave podataka, investicijsko društvo, kreditna institucija ili tržišni operater koje je ARM kontinuirano ne ispunjava organizacijske zahtjeve iz članka 369. stavka 3. ovoga Zakona
216. kao pružatelj usluga dostave podataka, investicijsko društvo, kreditna institucija ili tržišni operater koje je ARM ne održava mehanizme koji osiguravaju da su usluge ARM-a razdvojene od ostalih poslovnih funkcija u skladu s člankom 369. stavkom 4. ovoga Zakona, a utvrdi se kako navedeno postupanje rezultira diskriminacijom prikupljenih podataka
217. kao pružatelj usluga dostave podataka, investicijsko društvo, kreditna institucija ili tržišni operater koje obavlja usluge dostave podataka ne postupi u skladu s rješenjem o nadzornim mjerama Agencije, izrečenim sukladno članku 372. ovoga Zakona, na način i u roku koji odredi Agencija
218. ima poziciju koja je veća od ograničenja utvrđenog za tu robnu izvedenicu, a što je protivno članku 374. ovoga Zakona
219. ne dostavi ili ne dostavi u roku podatke o veličini i namjeni pozicije ili izloženosti koja proizlazi iz sklopljenog ugovora o robnoj izvedenici ili ekonomski jednakovrijednog OTC ugovora i imovine ili obveze u vezi s tržištem temeljnog instrumenta u skladu s člankom 385. stavkom 3. ovoga Zakona
220. ne izvrši mjere na način i u rokovima propisanim rješenjem Agencije iz članka 385. stavka 5. ovoga Zakona.
221. kao izdavatelj financijskih instrumenata uvrštenih na uređeno tržište nije osigurao postojanje identifikacijskog broja, odnosno identifikacijske oznake sukladno odredbama članka 3. Delegirane Uredbe Komisije (EU) 2017/585, a u skladu sa člankom 320. stavkom 4. ovoga zakona,
222. kao izdavatelj financijskih instrumenata uvrštenih na MTP ili OTP nije osigurao postojanje identifikacijskog broja, odnosno identifikacijske oznake sukladno odredbama članka 3. Delegirane Uredbe Komisije (EU) 2017/585, a u skladu sa člankom 345. stavkom 6. ovoga zakona,
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako bi iznos novčane kazne utvrđene na temelju stavka 1. ovoga članka bio manji od 500.000,00 kuna, pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 500.000,00 do 1.000.000,00 kuna.
(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, u slučaju da je pravna osoba prekršajem iz stavka 1. ovoga članka ostvarila korist ili spriječila gubitak, a iznos tako ostvarene koristi ili spriječenog gubitka može se utvrditi, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu dvostruko utvrđenog iznosa tako ostvarene koristi odnosno tako spriječenog gubitka, ako je taj iznos veći od propisanog najvećeg iznosa novčane kazne iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba pravne osobe novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 40.000.000,00 kuna.
Lakši prekršaji pravnih osoba
Članak 701.
(1) Za prekršaj kaznit će se pravna osoba novčanom kaznom u iznosu koji je višekratnik broja 1.000,00 a koja ne može biti manja od 2% ni veća od 5% ukupnog prihoda koji je ostvario u godini kada je počinjen prekršaj utvrđen službenim financijskim izvještajima za tu godinu ako:
1. kao investicijsko društvo najkasnije do 31. ožujka tekuće godine Agenciji ne dostavi popis svih dioničara u skladu s člankom 16. stavkom 2. ovoga Zakona
2. kao investicijsko društvo, kreditna institucija ili društvo za upravljanje o izdvajanju ključnih operativnih funkcija iz članka 59. stavka 1. ovoga Zakona ne izvijesti Agenciju u skladu s člankom 59. stavcima 3. i 4. ovoga Zakona
3. kao investicijsko društvo, kreditna institucija ili društvo za upravljanje koje drži novčana sredstva i/ili financijske instrumente suprotno zabrani iz članka 80. stavka 3. ovoga Zakona sklopi ugovor o financijskom kolateralu s malim ulagateljem
4. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija koja koristi algoritamsko trgovanje o činjenici da koristi algoritamsko trgovanje, ne obavijesti Agenciju prije početka korištenja na pojedinom mjestu trgovanja u skladu s člankom 82. stavkom 5. ovoga Zakona
5. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija koja koristi algoritamsko trgovanje ne izvijesti Agenciju u skladu s provedbenim propisom Agencije iz članka 82. stavka 7. ovoga Zakona
6. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija koja klijentima omogućuje izravan elektronički pristup mjestu trgovanja o činjenici da klijentima omogućuje izravan elektronički pristup mjestu trgovanja, ne obavijesti Agenciju prije početka korištenja na pojedinom mjestu trgovanja u skladu s člankom 84. stavkom 3. ovoga Zakona
7. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija koja klijentima omogućuje izravan elektronički pristup mjestu trgovanja nije u pisanom sporazumu s klijentom jasno naznačio da odgovornost za pridržavanje obveza iz Zakona ostaje na investicijskom društvu, u skladu s člankom 85. stavkom 3. ovoga Zakona
8. kao investicijsko društvo, kreditna institucija ili društvo za upravljanje ne obavijesti Agenciju o promjenama okolnosti iz članka 50. ovoga Zakona u skladu s člankom 50. stavkom 3. ovoga Zakona
9. kao investicijsko društvo, kreditna institucija, društvo za upravljanje ili tržišni posrednik koje pruža uslugu upravljanja portfeljem ili neovisnog investicijskog savjetovanja prihvati i/ili zadrži dodatni poticaj, protivno članku 93. stavku 1. ovoga Zakona
10. kao investicijsko društvo, kreditna institucija, društvo za upravljanje ili tržišni posrednik primi ili pruži dodatni poticaj, a nisu ispunjeni svi uvjeti iz članka 91. stavka 2. ovoga Zakona, u skladu s člankom 91. stavkom 1. ovoga Zakona
11. kao investicijsko društvo, kreditna institucija, društvo za upravljanje ili tržišni posrednik koji investicijsku uslugu nudi zajedno s drugom uslugom ili proizvodom kao dio paketa ili kao uvjet za isti ugovor ili paket, učestalo ne izvještava klijente o tome je li moguće iste pakete kupiti odvojeno, u skladu s člankom 95. stavkom 1. ovoga Zakona
12. kao investicijsko društvo, kreditna institucija, društvo za upravljanje ili tržišni posrednik koji investicijsku uslugu nudi zajedno s drugom uslugom ili proizvodom kao dio paketa ili kao uvjet za isti ugovor ili paket učestalo ne pruža odgovarajući opis različitih komponenata ugovora ili paketa i način na koji njihovo uzajamno djelovanje utječe na rizik, a vjerojatno je da se rizici koji proizlaze iz ugovora ili paketa razlikuju od rizika povezanih s pojedinom komponentom, u skladu s člankom 95. stavkom 2. ovoga Zakona
13. kao investicijsko društvo, kreditna institucija, društvo za upravljanje ili tržišni posrednik zapošljava ili na drugi način angažira fizičku osobu koja u ime i/ili za račun investicijskog društva klijentu pruži informacije o financijskim instrumentima, investicijskim i/ili pomoćnim uslugama, a ta fizička osoba ne ispunjava uvjete iz članka 97. stavka 1. ovoga Zakona
14. kao investicijsko društvo, kreditna institucija, društvo za upravljanje ili tržišni posrednik zapošljava ili na drugi način angažira fizičku osobu koja u ime i/ili za račun investicijskog društva izvrši ili prenese na izvršenje nalog klijenta, a ta fizička osoba ne ispunjava uvjete iz članka 97. stavka 1. ovoga Zakona, u skladu s člankom 96. stavkom 2. ovoga Zakona
15. kao investicijsko društvo, kreditna institucija, društvo za upravljanje ili tržišni posrednik zapošljava ili na drugi način angažira fizičku osobu koja u ime i/ili za račun investicijskog društva klijentu pruži investicijski savjet ili donese investicijsku odluku u sklopu usluge upravljanja portfeljem, a ta fizička osoba ne ispunjava uvjete iz članka 98. stavka 1. ovoga Zakona, u skladu s člankom 96. stavkom 2. ovoga Zakona
16. kao investicijsko društvo, kreditna institucija, društvo za upravljanje ili tržišni posrednik učestalo ne izvještava ili učestalo manjkavo izvještava klijente o pruženim uslugama na način propisan člancima 59. do 63. Uredbe (EU) br. 2017/565, u skladu s člankom 111. stavkom 1. ovoga Zakona
17. ako kao investicijsko društvo ili kreditna institucija koja prenosi upute u smislu članka 118. stavka 2. ovoga Zakona, na bilo koji način prenese odgovornost za cjelovitost i točnost podataka ili za primjerenost preporuka ili savjeta na drugu osobu, u skladu s člankom 118. stavkom 2. ovoga Zakona
18. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija koje primi upute ili nalog klijenta od drugog društva koje prenosi upute u smislu članka 118. stavka 2. ovoga Zakona, na bilo koji način prenese odgovornost za zaključenje usluge ili transakcije, u skladu s člankom 118. stavkom 3. ovoga Zakona
19. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija koja izvršava naloge klijenata primi naknadu, popust ili nenovčanu korist za usmjeravanje naloga određenom mjestu izvršenja, u skladu sa zabranom iz članka 121. stavka 5. ovoga Zakona
20. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija koja izvršava naloge klijenata nije objavio prvih pet mjesta izvršenja po volumenu trgovanja, za svaku klasu financijskih instrumenata, u skladu s člankom 124. stavkom 1. ovoga Zakona
21. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija koja izvršava naloge klijenata ne ažurira redovito politike izvršavanja naloga, u skladu s člankom 125. stavkom 2. ovoga Zakona
22. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija koja izvršava naloge klijenata učestalo nije u mogućnosti predočiti klijentima podatke koji dokazuju da je pojedini nalog u skladu s politikom izvršavanja naloga, u skladu s člankom 125. stavkom 4. ovoga Zakona
23. kao investicijsko društvo, kreditna institucija ili društvo za upravljanje koje je imenovalo vezanog zastupnika na bilo koji način prenese odgovornost za radnje i/ili propuste vezanog zastupnika kada on djeluje za račun investicijskog društva na vezanog zastupnika, suprotno zabrani iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona
24. kao investicijsko društvo, kreditna institucija ili društvo za upravljanje koje je imenovalo vezanog zastupnika nije poduzelo odgovarajuće mjere kako bi se izbjeglo da se poslovi vezanog zastupnika izvan područja primjene ovoga Zakona negativno odražavaju na poslove koje vezani zastupnik poduzima za račun investicijskog društva, u skladu s člankom 128. stavkom 2. točkom 3. ovoga Zakona
25. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija ne ishodi potvrdu druge ugovorne strane u skladu s članka 117. stavkom 3. ovoga Zakona
26. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija u poslovnom odnosu s kvalificiranim nalogodavateljima učestalo ne postupa profesionalno i u skladu s pravilima struke ili prema njima komunicira na obmanjujući način, u skladu sa člankom 116. stavkom 4. ovoga Zakona
27. kao investicijsko društvo ili kreditna institucija ne poduzima razumne korake kako bi provjerilo potpunost, točnost i pravovremenost izvješća o transakcijama koja su podnesena Agenciji u njihovo ime, sukladno članku 26. stavku 7. četvrtom podstavku Uredbe (EU) br. 600/2014
28. kao burza ne obavijesti Agenciju o svim značajnim promjenama uvjeta pod kojim je odobrenje za rad izdano, u skladu s člankom 295. stavkom 1. ovoga Zakona
29. kao burza nije osigurala da članovi uprave i nadzornog odbora burze zajednički imaju prikladan raspon iskustva sukladno članku 288. stavku 7. ovoga Zakona
30. ako kao burza nije osigurala da članovi uprave burze zajednički imaju stručna znanja, sposobnosti i iskustvo potrebno za neovisno i samostalno nadziranje poslova burze kako je propisano člankom 288. stavkom 2. ovoga Zakona
31. ako kao burza nije osigurala da članovi nadzornog odbora burze zajednički nemaju stručna znanja, sposobnosti i iskustvo potrebno za neovisno i samostalno nadziranje poslova burze kako je propisano člankom 289. stavkom 2. ovoga Zakona
32. ako je član uprave burze ujedno i član uprave, nadzornog odbora, odnosno izvršni ili neizvršni direktor u drugom pravnom subjektu, a to mu ne omogućuju pojedinačne okolnosti i priroda, opseg i složenost aktivnosti koje izvršava kao član uprave burze sukladno članku 288. stavku 10. ovoga Zakona
33. kao burza nije uložila odgovarajuće ljudske i financijske resurse u obuku i osposobljavanje članova uprave sukladno članku 288. stavku 14. ovoga Zakona
34. kao burza nije osigurala da zahtjev za izdavanje suglasnosti iz članka 29. stavka 1. ovoga Zakona bude podnesen najmanje tri mjeseca prije isteka manadata pojedinom članu uprave u skladu s člankom 291. stavkom 7. ovoga Zakona
35. kao burza nije uspostavila, provodila, održavala te redovito ažurirala, procjenjivala i nadzirala postupke odlučivanja i organizacijsku strukturu u kojima se jasno i na dokumentirani način utvrđuju linije izvještavanja i dodjeljuju funkcije i nadležnosti burze sukladno odredbi članka 296. stavka 1. ovoga Zakona
36. kao burza nije uspostavila ili primjenjivala mjere pomoću kojih se jasno uočavaju i prevladavaju potencijalne negativne posljedice sukoba interesa na poslovanje uređenog tržišta ili njegove članove ili sudionike, sukladno odredbama članka 296. stavka 1. točaka 9. i 10. ovoga Zakona
37. kao burza nije uspostavila ili primjenjivala sveobuhvatan i učinkovit sustav upravljanja rizicima u skladu s člankom 297. stavkom 2. ovoga Zakona
38. kao burza ili operater MTP-a ili operater OTP-a nije postupio u slučaju značajnog kretanja cijena financijskog instrumenta sukladno članku 299. stavku 2. ovoga Zakona
39. kao burza ili operater MTP-a ili operater OTP-a nije obavijestio Agenciju o parametrima za zaustavljanje trgovanja, na način i u roku sukladno članku 299. stavku 4. ovoga Zakona
40. kao burza ili operater MTP-a ili operater OTP-a nije uspostavio pisane sporazume sa svim investicijskim društvima koja provode strategiju održavanja likvidnosti, sukladno članku 300. stavku 1. ovoga Zakona i odredbama Delegirane uredbe Komisije (EU) 2017/578
41. kao burza ili operater MTP-a ili operater OTP-a nije uspostavio planove koji osiguravaju da dovoljan broj investicijskih društava sudjeluje u sporazumima iz članka 300. stavka 1. ovoga Zakona, a sukladno članku 300. stavku 2. ovoga Zakona i Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2017/578
42. kao burza ili operater MTP-a ili operater OTP-a nije nadzirao provođenje ili sama nije provodila sporazume iz članka 300. stavka 1. ovoga Zakona, sukladno članku 300. stavku 4. ovoga Zakona
43. kao burza ili operater MTP-a ili operater OTP-a nema mogućnost identificiranja naloga koje generira algoritamsko trgovanje ili različitih algoritama koji se koriste za stvaranje naloga ili relevantnih osoba koje pokreću te naloge, sukladno odredbama članka 301. stavka 4. ovoga Zakona i odredbi Delegirane uredbe Komisije (EU) 2017/566.
44. kao burza ili operater MTP-a ili operater OTP-a nije uspostavio standarde u pogledu kontrola rizika i pragova trgovanja i razvila mogućnosti kako razlikovanja tako i prekida naloga ili trgovanja osobe koje koristi izravan elektronički pristup, sukladno članku 302. stavku 2. ovoga Zakona
45. kao burza ili operater MTP-a ili operater OTP-a nije uskladila satove poslovanja, sukladno odredbama članka 304. stavka 1. ovoga Zakona i odredbama Delegirane uredbe Komisije (EU) 2017/574
46. kao burza je uspostavila pravila s obzirom na uvrštenje financijskih instrumenata na uređeno tržište kojima nije osigurano korektno, uredno i djelotvorno trgovanje ili da su prenosivi vrijednosni papiri slobodno prenosivi, sukladno članku 321. stavku 2. ovoga Zakona i odredbama Delegirane uredbe Komisije (EU) 2017/568
47. kao burza nije obavijestila izdavatelja izdavatelja da se njegovim vrijednosnim papirima trguje na uređenom tržištu kojim burza upravlja, sukladno članku 324. stavku 2. ovoga Zakona
48. kao burza ili operater MTP-a ili operater OTP-a o svojoj odluci iz članka 340. stavka 2. ne obavijesti javnost ili Agenciju na način kako je propisano člankom 340. stavkom 3. ovoga Zakona
49. kao burza nije o namjeri omogućavanja udaljenog pristupa uređenom tržištu kojim upravlja obavijestila Agenciju, sukladno članku 318. stavku 1. ovoga Zakona
50. kao burza nije Agenciji dostavila redovito obnavljan popis članova uređenog tržišta, sukladno članka 313. stavku 3. ovoga Zakona
51. kao burza nije uspostavila ili održavala postupke i mjere za praćenje poštivanja pravila uređenog tržišta
52. kao operater MTP-a ili OTP-a ne dostavi Agenciji bez odgode informacije o svim promjenama podataka iz članka 348. stavka 1. ovoga Zakona, sukladno članku 348. stavku 3. ovoga Zakona
53. kao operater MTP-a ili OTP-a nije uspostavio ili održavao djelotvorne mjere i postupke koji omogućuju praćenje usklađenosti članova s pravilima MTP-a ili OTP-a, sukladno članku 347. stavku 1. ovoga Zakona
54. kao operater MTP-a ili OTP-a nije koristio potrebne resurse kako bi osigurao da je praćenje iz članka 347. stavka 2. ovoga Zakona učinkovito, sukladno članku 347. stavku 3. ovoga Zakona
55. kao operater MTP-a s obzirom na pristup trgovini na MTP-u nije na odgovarajući način primjenjivao odredbe članaka 313., 314. ili 315. ovoga Zakona, sukladno članku 349. stavku 2. ovoga Zakona
56. kao operater MTP-a nije s obzirom na rizike kojima je izložen na odgovarajući način primjenjivao odredbe članka 297. ovoga Zakona, sukladno članku 349. stavku 5. ovoga Zakona
57. kao operater OTP-a trgovao je za vlastiti račun bez uparivanja naloga državnim dužničkim vrijednosnim papirima za koje postoji likvidno tržište sukladno odredbama Delegirana uredba Komisije (EU) 2017/583, sukladno članku 350. stavku 7. ovoga Zakona
58. kao operater OTP-a angažirao je investicijsko društvo za provođenje strategije održavanja tržišta na osnovi koja nije neovisna ili je to investicijsko društvo usko povezano sa operaterom OTP-a, sukladno članku 350. stavku 6. ovoga Zakona
59. kao operater OTP-a nije osigurao da se izvršavanje naloga na OTP-u provodi na diskrecijskoj osnovi, sukladno članku 350. stavku 9. ovoga Zakona
60. kao operater OTP-a prilikom olakšavanja pregovora iz članka 350. stavka 11. ovoga Zakona, nije postupao u skladu s člankom 350. stavcima 1., do 4., 5.,6., ili 8. ovoga Zakona, sukladno članku 350. stavku 12. ovoga Zakona
61. kao operater OTP-a nije Agenciju bez odgode obavijestio o svakoj značajnoj izmjeni podataka iz članka 350. stavka 13. ovoga Zakona, u skladu s člankom 350. stavkom 14. ovoga Zakona
62. kao operater MTP-a koji je registrirao MTP kao rastuće tržište malih i srednjih poduzeća nije uspostavio ili primjenjivao jasna pravila, sustave ili postupke kojima se osigurava ispunjenje zahtjeva da najmanje 50% izdavatelja čijim se financijskim instrumentima može trgovati na MTP-u moraju biti mala ili srednja poduzeća u vrijeme kada Agencija donese rješenje kojim se odobrava registracija MTP-a kao rastućeg tržišta malih i srednjih poduzeća te u svakoj kalendarskoj godini nakon toga, sukladno članku 352. stavku 3. točki 1. ovoga Zakona
63. kao operater MTP-a koji je registrirao MTP kao rastuće tržište malih i srednjih poduzeća nije uspostavio ili primjenjivao jasna pravila, sustave ili postupke kojima se osigurava ispunjenje zahtjeva za prvobitno i za daljnje primanje financijskih instrumenata izdavatelja u trgovinu na tom MTP-u, sukladno članku 352. stavku 3. točki 2. ovoga Zakona
64. kao operater MTP-a koji je registrirao MTP kao rastuće tržište malih i srednjih poduzeća nije uspostavio ili primjenjivao jasna pravila, sustave ili postupke kojima se osigurava ispunjenje zahtjeva da izdavatelji čiji su financijski instrumenti primljeni u trgovinu na MTP-u moraju, sami ili putem druge osobe koja djeluje za njihov račun, objavljivati godišnje financijske izvještaje u roku od 6 mjeseci po završetku svake financijske godine te polugodišnje financijske izvještaje u roku od 4 mjeseca po završetku prvog polugodišta svake financijske godine, sukladno članku 352. stavku 3. točki 4. ovoga Zakona
65. kao pružatelj usluga dostave podataka, investicijsko društvo, kreditna institucija ili tržišni operater koje je APA ne objavi podatke propisane člancima 20. i 21. Uredbe (EU) br. 600/2014 pod razumnim tržišnim uvjetima u skladu s člankom 367. stavkom 1. ovoga Zakona
66. kao pružatelj usluga dostave podataka, investicijsko društvo, kreditna institucija ili tržišni operater koje je APA ne distribuira podatke iz članka 367. stavka 1. ovoga Zakona na način koji osigurava brz pristup podacima na nediskriminirajućoj osnovi i u formatu koji olakšava konsolidiranje podataka sa sličnim podacima iz drugih izvora, u skladu s člankom 367. stavkom 3. ovoga Zakona
67. kao pružatelj usluga dostave podataka, investicijsko društvo, kreditna institucija ili tržišni operater koje je APA ne održava mehanizme koji osiguravaju da su usluge APA-e razdvojene od ostalih poslovnih funkcija u skladu s člankom 367. stavkom 6. ovoga Zakona
68. kao pružatelj usluga dostave podataka, investicijsko društvo, kreditna institucija ili tržišni operater koje je CTP ne stavi podatke iz članka 368. stavaka 1. ili 5. ovoga Zakona na raspolaganje javnosti pod razumnim tržišnim uvjetima u skladu s člankom 368. stavcima 1. ili 5. ovoga Zakona
69. kao pružatelj usluga dostave podataka, investicijsko društvo, kreditna institucija ili tržišni operater koje je CTP ne distribuira podatke iz članka 368. stavaka 1. ili 5. ovoga Zakona na način koji osigurava brz pristup podacima na nediskriminirajućoj osnovi i u formatu koji olakšava konsolidiranje podataka sa sličnim podacima iz drugih izvora, u skladu s člankom 368. stavcima 3. ili 7. ovoga Zakona
70. kao pružatelj usluga dostave podataka, investicijsko društvo, kreditna institucija ili tržišni operater koje je CTP ne održava mehanizme koji osiguravaju da su usluge CTP-a razdvojene od ostalih poslovnih funkcija u skladu s člankom 367. stavkom 11. ovoga Zakona
71. kao pružatelj usluga dostave podataka, investicijsko društvo, kreditna institucija ili tržišni operater koje je ARM ne održava mehanizme koji osiguravaju da su usluge ARM-a razdvojene od ostalih poslovnih funkcija u skladu s člankom 369. stavkom 4. ovoga Zakona.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako bi iznos novčane kazne utvrđene na temelju stavka 1. ovoga članka bio manji od 200.000,00 kuna, pravna osoba će se kazniti za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 200.000,00 do 500.000,00 kuna.
(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, ako je pravna osoba prekršajem iz stavka 1. ovoga članka ostvarila korist ili spriječila gubitak, a iznos tako ostvarene koristi ili spriječenog gubitka moguće je utvrditi, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu dvostruko utvrđenog iznosa tako ostvarene koristi, odnosno tako spriječenog gubitka, ako je taj iznos veći od propisanog najvećeg iznosa novčane kazne iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
(4) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba pravne osobe novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 35.000,00 kuna.
Ostali prekršaji investicijskog društva
Članak 702.
(1) Za prekršaj kaznit će se pravna osoba novčanom kaznom u iznosu koji je višekratnik broja 1.000,00 a koja ne može biti manja od 5% ni veća od 10% ukupnog prihoda koji je ostvario u godini kada je počinjen prekršaj, utvrđenog službenim financijskim izvještajima za tu godinu ako:
1. suprotno članku 159. stavku 3. i članku 166. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona Agenciji ne dostavi propisane izvještaje u propisanom roku
2. suprotno članku 166. stavcima 7., 8. i 9. ovoga Zakona ne objavi propisane izvještaje u propisanom roku
3. kao investicijsko društvo u likvidaciji obavlja poslove suprotno rješenju Agencije iz članka 49. stavka 4. ovoga Zakona
4. osnuje podružnicu ili ovlasti vezanog zastupnika na području druge države članice, bez prethodnog obavještavanja Agencije, suprotno članku 139. stavku 1. ovoga Zakona
5. počne pružati investicijske usluge i obavljati investicijske aktivnosti preko podružnice u drugoj državi članici prije isteka roka iz članka 140. ovoga Zakona
6. osnuje podružnicu na području treće zemlje, bez prethodnog odobrenja Agencije, suprotno članku 143. ovoga Zakona
7. regulatorni kapital padne ispod minimalnog iznosa iz članka 171. stavka 1. ovoga Zakona
8. suprotno članku 50. ovoga Zakona ne ustroji ili ne primjenjuje odgovarajuće postupke za djelotvoran sustav unutarnjih kontrola
9. ako ne ustroji i/ili ne provodi redovno interno preispitivanje strategija i postupaka za kontinuiranu ocjenu i održavanje iznosa, vrste i raspodjele internog kapitala u skladu s člankom 170. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona
10. ako ne uspostavi djelotvorno upravljanje rizicima u skladu s člankom 167. ovoga Zakona
11. ako postupi suprotno pravilima o upravljanju tržišnim rizicima iz provedbenog propisa iz članka 167. stavka 7. ovoga Zakona
12. ako postupi suprotno pravilima o upravljanju operativnim rizikom iz provedbenog propisa donesenog temeljem odredbe članka 167. stavka 7. ovoga Zakona
13. ako postupi suprotno zahtjevima iz provedbenog propisa donesenog temeljem odredbe članka 167. stavka 7. ovoga Zakona
14. ako postupi suprotno pravilima o upravljanju kreditnim rizikom iz provedbenog propisa donesenog temeljem odredbe članka 167. stavka 7. ovoga Zakona
15. ako postupi suprotno pravilima o upravljanju rizikom likvidnosti i/ili o njemu ne izvještava Agenciju na način propisan provedbenim propisom iz članka 167. stavka 7. ovoga Zakona
16. ako postupi suprotno pravilima o načinu utvrđivanja gubitaka koji proizlaze iz kreditnog rizika iz provedbenog propisa donesenog temeljem odredbe članka 167. stavka 7. ovoga Zakona
17. ako ne izračunava ograničenja ulaganja ili ako postupi suprotno ostalim pravilima u vezi s ograničenjem ulaganja u materijalnu imovinu kako je propisano člancima 89. do 91. Uredbe (EU) br. 575/2013
18. ako ne izračunava regulatorni kapital u skladu s člankom 171. ovoga Zakona i dijelom drugim Uredbe (EU) br. 575/2013
19. ako joj regulatorni kapital padne ispod minimalnog iznosa propisanog člankom 92. Uredbe (EU) br. 575/2013
20. ako Agenciji ne dostavi podatke o ispunjavanju kapitalnih zahtjeva navedenih u članku 92. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili dostavlja nepotpune ili netočne informacije čime postupa suprotno članku 99. Uredbe (EU) br. 575/2013
21. ako Agenciji ne dostavi podatke o kapitalnim zahtjevima sukladno članku 101. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili su dostavljeni podaci netočni ili nepotpuni
22. ako primjenjuje interne modele i/ili pristupe bez odobrenja ili suprotno odobrenju Agencije iz članka 172. ovoga Zakona
23. ako ne izračunava kapitalne zahtjeve za kreditni rizik iz članka 180. stavka 1. ovoga Zakona, a u svezi s dijelom trećim, glavom II. Uredbe (EU) br. 575/2013
24. ako ne izračunava kapitalne zahtjeve za operativni rizik iz članka 180. stavka 2. ovoga Zakona, a u svezi s dijelom trećim, glavom III. Uredbe (EU) br. 575/2013
25. ako ne izračunava kapitalne zahtjeve za tržišne rizike iz članka 180. stavka 3. ovoga Zakona, a u svezi s dijelom trećim, glavom IV. Uredbe (EU) br. 575/2013
26. ako ne izračunava kapitalne zahtjeve za tržišne rizike iz članka 180. stavka 4. ovoga Zakona, a u svezi s dijelom trećim, glavom V. Uredbe (EU) br. 575/2013
27. ako postupi suprotno člancima 193. i 194. ovoga Zakona o dopuštenoj izloženosti
28. ako ne izračunava ili prekoračuje najveću dopuštenu izloženost iz dijela četvrtoga Uredbe (EU) br. 575/2013
29. ako Agenciji ne dostavi podatke o velikim izloženostima ili su dostavljeni podaci netočni ili nepotpuni, što je u suprotnosti s člankom 394. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013
30. ako je izloženo na način da izloženost prelazi ograničenja iz članka 395. Uredbe (EU) br. 575/2013
31. ako ne obavijesti Agenciju o prekoračenju najveće dopuštene izloženosti na način propisan člankom 400. Uredbe (EU) br. 575/2013
32. ako ponovljeno ili kontinuirano ne održava dovoljno likvidne imovine, što je u suprotnosti s člankom 412. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili su dostavljeni podaci o likvidnoj imovini netočni ili nepotpuni
33. ako ne obavijesti i Agenciji ne dostavi plan za pravodobnu ponovnu usklađenost, čime je postupilo protivno članku 414. Uredbe (EU) br. 575/2013
34. ako Agenciji ne dostavi podatke o likvidnosti ili su dostavljeni podaci netočni ili nepotpuni, što je u suprotnosti s člankom 415. stavcima 1. i 2. Uredbe (EU) br. 575/2013
35. ako Agenciji ne dostavi podatke o omjeru financijske poluge ili su dostavljeni podaci netočni ili nepotpuni, što je u suprotnosti s člankom 430. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 575/2013
36. ako ne objavljuje podatke u skladu sa zahtijevanom učestalošću iz članka 433. Uredbe (EU) br. 575/2013
37. ako ne poštuje odredbe o načinu objave iz članka 434. Uredbe (EU) br. 575/2013
38. ako ne izračunava ograničenja ulaganja ili ako postupi suprotno pravilima o ograničenjima ulaganja iz članaka 89. do 91. Uredbe (EU) br. 575/2013
39. ako ne izvještava Agenciju na način ili u rokovima propisanim provedbenim propisom donesenim temeljem odredbe članka 167. stavka 7. ovoga Zakona
40. ako suprotno članku 31. stavku 4. ovoga Zakona ne objavljuje opće informacije o svom poslovanju na način i u rokovima propisanim dijelom osmim Uredbe (EU) br. 575/2013
41. ako ne ispuni obveze vezane uz nadzor nad transakcijama unutar grupe, čime postupa suprotno članku 253. stavku 2. ovoga Zakona
42. ako ne uključi u konsolidaciju društva iz članka 18. stavka 8. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili su dostavljeni podaci u svezi konsolidacije netočni ili nepotpuni
43. ako isključi iz obuhvata konsolidacije društvo na način protivan odredbi članka 19. stavku 1. Uredbe (EU) br. 575/2013
44. ako suprotno zabrani iz članka 45. stavka 8. ovoga Zakona, nakon ukidanja odobrenja za rad, započne obavljati ili obavi novi posao vezan za pružanje investicijskih usluga i/ili obavljanje investicijskih aktivnosti
45. ako ne izradi ili Agenciji ne dostavi plan oporavka ili usvojeni plan oporavka, ne primjenjuje ili ne ažurira plan oporavka sukladno člancima 178. do 181. ovoga Zakona i provedbenog propisa donesenog temeljem članka 178. stavka 8. ovoga Zakona
46. ako sklopi sporazum o potpori suprotno članku 182. stavku 3. ovoga Zakona ili ne obavijesti Agenciju o sklapanju sporazuma o potpori sukladno članku 186. stavcima 1., 2. i 3. ovoga Zakona
47. ako suprotno članku 187. stavku 1. ovoga Zakona da potporu bez prethodne suglasnosti Agencije ili ako ne obavijesti o namjeri davanja potpore sukladno članku 189. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona
48. ako ne dostavi odluku o davanju financijske potpore sukladno članku 190. stavku 1. ovoga Zakona ili ako javno ne objavi ili najmanje jednom godišnje ne ažurira informacije iz članka 190. stavka 3. ovoga Zakona protivno članku 190. stavku 3. ovoga Zakona
49. ako obavlja druge djelatnosti, osim onih za koje je dobilo odobrenje za rad, suprotno zabrani iz članka 37. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako bi iznos novčane kazne utvrđene na temelju stavka 1. ovoga članka bio manji od 200.000,00 kuna, investicijsko društvo će se kazniti za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 200.000,00 do 500.000,00 kuna.
(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, ako je investicijsko društvo prekršajem iz stavka 1. ovoga članka ostvarilo korist ili spriječilo gubitak, a iznos tako ostvarene koristi ili spriječenog gubitka moguće je utvrditi, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu dvostruko utvrđenog iznosa tako ostvarene koristi, odnosno tako spriječenog gubitka, ako je taj iznos veći od propisanog najvećeg iznosa novčane kazne iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
(4) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba pravne osobe novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 35.000,00 kuna.
Prekršaji fizičke osobe
Članak 703.
Za prekršaj kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 50.000,00 kuna ako:
1. kao član uprave investicijskog društva nije donijela ili nije primjenjivala politiku za izbor i procjenu ispunjenja uvjeta za članove uprave investicijskog društva, u skladu s člankom 28. stavkom 2. ovoga Zakona
2. kao član uprave investicijskog društva nije osigurala provođenje nadzornih mjera koje je naložila Agencija u skladu sa svojim nadležnostima i ovlastima, u skladu s obvezom iz članka 30. stavka 3. ovoga Zakona
3. kao član uprave investicijskog društva nije uspo stavila sustav upravljanja iz članka 30. stavka 4. ovoga Zakona koji osigurava odgovornost uprave za definiranje, odobravanje i nadzor strateških ciljeva društva, strategije upravljanja rizicima i internog upravljanja, u skladu s člankom 31. stavkom 1. točkom 1. ovoga Zakona
4. kao član uprave investicijskog društva nije uspostavila sustav upravljanja iz članka 30. stavka 4. ovoga Zakona koji osigurava odgovornost uprave za definiranje, odobravanje i nadzor integriteta računovodstvenog sustava i sustava financijskog izvještavanja, kao i financijske i operativne kontrole i usklađenosti sa zakonom i primjenjivim standardima, u skladu s člankom 31. stavkom 1. točkom 2. ovoga Zakona
5. kao član uprave investicijskog društva nije uspostavila sustav upravljanja iz članka 30. stavka 4. ovoga Zakona koji osigurava odgovornost uprave za definiranje, odobravanje i nadzor procesa javne objave i priopćavanja podataka u skladu s odredbama ovoga Zakona, u skladu s člankom 31. stavkom 1. točkom 3. ovoga Zakona
6. kao član uprave investicijskog društva nije uspostavila sustav upravljanja iz članka 30. stavka 4. ovoga Zakona koji osigurava odgovornost uprave za definiranje, odobravanje i nadzor ustrojstva društva za obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti te pomoćnih usluga, uključujući vještine, znanje i stručnost višeg rukovodstva i radnika, resurse, postupke i mehanizme društva za obavljanje usluga i aktivnosti, u skladu s člankom 31. stavkom 1. točkom 4. ovoga Zakona
7. kao član uprave investicijskog društva nije uspostavila sustav upravljanja iz članka 30. stavka 4. ovoga Zakona koji osigurava odgovornost uprave za definiranje, odobravanje i nadzor politika koje se odnose na usluge, aktivnosti, proizvode i poslovanje društva, u skladu s tolerancijom na rizik društva i karakteristikama i potrebama klijenata društva, uključujući provođenje primjerenog testiranja otpornosti na stres, u skladu s člankom 31. stavkom 1. točkom 5. ovoga Zakona
8. kao član uprave investicijskog društva nije uspostavila sustav upravljanja iz članka 30. stavka 4. ovoga Zakona koji osigurava odgovornost uprave za definiranje, odobravanje i nadzor politiku primitaka osoba uključenih u pružanje usluga klijentima, u skladu s člankom 31. stavkom 1. točkom 5. ovoga Zakona
9. kao član uprave investicijskog društva nije procijenila učinkovitost politika i postupaka investicijskog društva na način propisan člankom 30. stavkom 5. ovoga Zakona i člankom 25. Uredbe (EU) br. 2017/565
10. kao relevantna osoba investicijskog društva zloupotrijebila podatak u vezi s neizvršenim nalogom klijenta, u skladu s članka 119. stavkom 4. ovoga Zakona
11. kao član uprave burze nije usvojila pisanu procjenu koju provodi utemeljenu na definiranoj i objektivnoj metodologiji ako burza ulaže i u druge oblike imovine osim onih iz stavka 3. članka 287. ovoga Zakona, sukladno članku 287. stavku 4. ovoga Zakona
12. kao član uprave burze ili operatera MTP-a ili operatera OTP-a nije osigurala provođenje nadzornih mjera koje je naložila Agencija u skladu sa svojim nadležnostima i ovlastima iz članka 343. ovoga Zakona
13. kao član uprave burze nije definirao, odnosno nadgledao ili redovito pratio i ocjenjivao provedbu sustava upravljanja koji osiguravaju učinkovito i pažljivo ispunjavanje zahtjeva propisanih člankom 296. stavkom 1. točkama 1., 2., 5., 9. i 10. ovoga Zakona, a na način koji promiče integritet tržišta, sukladno članku 288. stavku 15. ovoga Zakona
14. kao član uprave pružatelja usluga dostave podataka nije definirao sustav upravljanja iz članka 366. stavka 5. ovoga Zakona
15. ima poziciju koja je veća od ograničenja utvrđenog za tu robnu izvedenicu, a što je protivno članku 374. ovoga Zakona
16. ne dostavi ili ne dostavi u roku podatke o veličini i namjeni pozicije ili izloženosti koja proizlazi iz sklopljenog ugovora o robnoj izvedenici ili ekonomski jednakovrijednog OTC ugovora i imovine ili obveze u vezi s tržištem temeljnog instrumenta u skladu s člankom 385. stavkom 3. ovoga Zakona
17. ne izvrši mjere na način i u rokovima propisanim rješenjem Agencije iz članka 385. stavka 5. ovoga Zakona
18. kao član upravljačkog tijela investicijskog društva ili druga fizička osoba koja se smatra odgovornom obavlja funkciju u investicijskom društvu, financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu suprotno zabrani iz članka 201. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona.
19. kao član uprave izdavatelja nije osigurao postojanje identifikacijskog broja, odnosno identifikacijske oznake sukladno odredbama članka 3. Delegirane Uredbe Komisije (EU) 2017/585, a u skladu sa člankom 320. stavkom 4. ovoga zakona,
20. kao član uprave izdavatelja nije osigurao postojanje identifikacijskog broja, odnosno identifikacijske oznake sukladno odredbama članka 3. Delegirane Uredbe Komisije (EU) 2017/585, a u skladu sa člankom 345. stavkom 6. ovoga zakona.
Prekršaji ostalih osoba
Članak 704.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 150.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja:
1. protivno članku 6. ovoga Zakona neovlašteno pruža investicijske usluge
2. kao revizorsko društvo nije pisano i bez odgode izvijestilo Agenciju o činjenicama iz članka 164. stavka 3. ovoga Zakona
3. kao osoba iz članka 247. stavka 3. ovoga Zakona na zahtjev Agencije, ne da na uvid ili ne dostavi tražene izvještaje i podatke, odnosno poslovne knjige i poslovnu dokumentaciju suprotno članku 247. stavku 3. ovoga Zakona
4. protivno članku 284. stavku 1. ili članku 344. stavku 1. ovoga Zakona neovlašteno upravlja mjestom trgovanja
5. protivno članku 356. ovoga Zakona neovlašteno obavlja usluge dostave podataka.
(2) U slučaju da je pravna osoba prekršajem iz stavka 1. ovoga članka ostvarila korist ili spriječila gubitak, a iznos tako ostvarene koristi ili spriječenog gubitka moguće je utvrditi, kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu dvostruko utvrđenog iznosa tako ostvarene koristi odnosno tako spriječenog gubitka, ako je taj iznos veći od propisanog najvećeg iznosa novčane kazne iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 35.000,00 kuna.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja:
1. suprotno članku 6. ovoga Zakona neovlašteno pruža investicijske usluge
2. kao osoba iz članka 247. stavka 3. ovoga Zakona na zahtjev Agencije, ne da na uvid ili ne dostavi tražene izvještaje i podatke, odnosno poslovne knjige i poslovnu dokumentaciju sukladno članku 247. stavku 3. ovoga Zakona
3. protivno članku 284. stavku 1. ili članku 344. stavku 1. ovoga Zakona neovlašteno upravlja mjestom trgovanja
4. protivno članku 356. ovoga Zakona neovlašteno obavlja usluge dostave podataka.
(5) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 150.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj podružnica investicijskih društava iz drugih država članica odnosno podružnica investicijskih društava iz trećih zemalja ako postupi suprotno rokovima dostave izvještaja te pravilima objave iz provedbenog propisa donesenog temeljem odredbi članka 158. stavaka 7. i 8. ovoga Zakona.
(6) Za prekršaj iz stavka 5. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba podružnice investicijskih društava iz drugih država članica odnosno odgovorna osoba podružnice investicijskih društava iz trećih zemalja novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 35.000,00 kuna.
POGLAVLJE III.
Prekršaji u vezi s ponudom vrijednosnih papira
Članak 705.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 200.000,00 do 1,000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:
1. organizira ili provede upis i/ili uplatu vrijednosnih papira u javnoj ponudi putem uređenog tržišta protivno članku 407. ovoga Zakona
2. protivno članku 408. stavku 1. ovoga Zakona, ponudi javnosti vrijednosne papire, ako prije ponude nije u vezi s istom objavljen valjani prospekt, a objava prospekta je obvezna u skladu s ovim Zakonom
3. protivno članku 408. stavku 2. ovoga Zakona, podnese zahtjev za uvrštenje vrijednosnih papira na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj, ako prije uvrštenja nije u vezi s istim objavljen valjani prospekt, a objava prospekta je obvezna u skladu s ovim Zakonom
4. protivno članku 431. ovoga Zakona, objavi prospekt bez odobrenja Agencije
5. protivno članku 436. ovoga Zakona objavi prospekt ili dopunu prospekta sa sadržajem i oblikom različitim od onog koji je bio ili je bila, radi izdavanja odobrenja, dostavljena Agenciji
6. protivno članku 417. stavku 1. ovoga Zakona, objavi prospekt u kojem su informacije nepotpune ili netočne
7. protivno članku 417. stavku 2. ovoga Zakona, objavi prospekt koji je nedosljedan
8. protivno članku 414. stavku 4. ovoga Zakona, konačne uvjete ponude iz osnovnog prospekta ne dostavi Agenciji
9. protivno članku 414. stavku 5. ovoga Zakona, konačne uvjete ponude iz osnovnog prospekta ne objavi na način propisan za objavu prospekta u skladu s člankom 435. stavkom 1. ovoga Zakona
10. protivno članku 421. stavku 1. ovoga Zakona, objavi prospekt nakon isteka dvanaest mjeseci od dana njegovog odobrenja, a isti, iako je to bilo potrebno, nije dopunjen novim informacijama o izdavatelju i vrijednosnim papirima koji se nude javnosti ili se uvrštavaju na uređeno tržište u skladu s člankom 440. ovoga Zakona
11. protivno članku 421. stavku 2. ovoga Zakona, objavi osnovni prospekt radi ponudbenog programa nakon isteka dvanaest mjeseci od dana njegovog odobrenja, a pri tome se ne radi o slučaju iz članka 421. stavka 3. ovoga Zakona
12. protivno članku 421. stavku 4. ovoga Zakona, objavi registracijski dokument nakon isteka dvanaest mjeseci od dana njegovog odobrenja, a isti, iako je to bilo potrebno, nije dopunjen novim informacijama u skladu s člankom 423. stavkom 2. ili s člankom 440. ovoga Zakona
13. ne osigura dostupnost prospekta javnosti na jedan od načina iz članka 435. stavka 1. ovoga Zakona
14. protivno članku 435. stavku 2. ovoga Zakona, prospekt koji je objavljen na jedan od načina navedenih u članku 435. stavku 1. točkama 1., 2. ili 3. ovoga Zakona, ne objavi i u elektronskom obliku u skladu s člankom 435. stavkom 1. točkom 4. ovoga Zakona
15. protivno članku 439. stavku 1. ovoga Zakona, vrši promidžbu u vezi s ponudom vrijednosnih papira javnosti ili s uvrštenjem vrijednosnih papira na uređeno tržište koja nije u skladu odredbama Uredbe (EZ) br. 809/2004
16. vrši promidžbu u vezi s ponudom vrijednosnih papira javnosti ili s uvrštenjem vrijednosnih papira na uređeno tržište koja, protivno članku 439. stavku 2. ovoga Zakona, ne sadrži naznaku da je prospekt objavljen ili da će biti objavljen, te naznaku mjesta i načina na koji ulagatelji mogu pribaviti prospekt
17. vrši promidžbu u vezi s ponudom vrijednosnih papira javnosti ili s uvrštenjem vrijednosnih papira na uređeno tržište koja, protivno članku 439. stavku 3. ovoga Zakona, sadrži informacije koje su netočne i/ili dovode ulagatelje u zabludu ili informacije u promidžbi nisu u skladu s informacijama u prospektu, ako je objavljen, odnosno s informacijama koje trebaju biti u prospektu koji će se tek objaviti
18. protivno članku 439. stavku 4. ovoga Zakona, informacija koja se odnosi na ponudu vrijednosnih papira javnosti ili uvrštenje vrijednosnih papira na uređeno tržište, neovisno o tome je li razotkrivena usmenim ili pisanim putem te neovisno o tome je li razotkrivena u svrhu promidžbe, nije u skladu s informacijama koje sadrži objavljeni prospekt
19. protivno članku 439. stavku 6. ovoga Zakona, kada postoji obveza objave prospekta, informacije koje je kao izdavatelj ili ponuditelj vrijednosnih papira razotkrio svim ili samo nekim kvalificiranim ulagateljima ili posebnim skupinama ulagatelja kojima je ponuda upućena, ne uključi u prospekt ili u dopunu prospekta u skladu s člankom 440. ovoga Zakona
20. kao izdavatelj, ponuditelj ili podnositelj zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište, ne podnese zahtjev za odobrenje dopune prospekta u skladu s člankom 440. stavkom 2. u vezi s člankom 440. stavkom 1. ovoga Zakona
21. kao izdavatelj, ponuditelj ili podnositelj zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište, uopće ne objavi dopunu prospekta nakon što je odobrena ili objavi dopunu prospekta nakon što je odobrena ali ne na isti način na koji je objavljen i prospekt u skladu s člankom 440. stavkom 5. ovoga Zakona
22. protivno članku 443. stavku 4. ovoga Zakona, ne učini odobreni prospekt dostupnim javnosti na jeziku koji prihvaćaju nadležna tijela država članica domaćina ili na jeziku uobičajenom u međunarodnim financijskim krugovima
23. protivno članku 444. stavku 4. ovoga Zakona, kao izdavatelj ili ponuditelj, ne organizira ili ne provede ponudu vrijednosnih papira javnosti u Republici Hrvatskoj ili ne podnese zahtjev za uvrštenje vrijednosnih papira na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj putem osoba koje su u skladu s odredbama ovoga Zakona u Republici Hrvatskoj ovlaštene obavljati investicijske usluge iz članka 5. stavka 1. točaka 6. i 7. ovoga Zakona
24. kao izdavatelj, ponuditelj ili podnositelj zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište ili kao ovisno ili vladajuće društvo navedenih osoba, protivno članku 447. stavku 2. točki 1. ovoga Zakona, na traženje Agencije, ne dostavi obavijesti, dokumente i informacije od značaja za provođenje nadzora, i time onemogućuje Agenciji obavljanje nadzora i poduzimanje odgovarajućih nadzornih mjera
25. kao revizor i član rukovodstva izdavatelja, ponuditelja ili podnositelja zahtjeva za uvrštenje na uređeno tržište, kao i financijski posrednik kojem je povjerena provedba javne ponude ili uvrštenja vrijednosnih papira na uređeno tržište, protivno članku 447. stavku 2. točki 2. ovoga Zakona, na traženje Agencije, ne dostavi obavijesti, dokumente i informacije od značaja za provođenje nadzora, i time onemogućuje Agenciji obavljanje nadzora i poduzimanje odgovarajućih nadzornih mjera
26. ne postupi u skladu s rješenjem o nadzornim mjerama Agencije, izrečenim sukladno člancima 448. i 450. ovoga Zakona, na način i u roku koji odredi Agencija.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba ako:
1. protivno članku 412. stavku 1. ovoga Zakona, ne obavijesti Agenciju u propisanom roku ili uopće ne obavijesti Agenciju
2. protivno članku 412. stavku 2. ovoga Zakona, ne obavijesti Agenciju u propisanom roku ili uopće ne obavijesti Agenciju ili obavijesti Agenciju u propisanom roku ali bez obrazloženja razloga nemogućnosti dostavljanja obavijesti o korištenju iznimke u rokovima iz članka 412. stavka 1. ovoga Zakona
3. protivno članku 412. stavku 3. ovoga Zakona, dostavi Agenciji obavijest koja ne sadrži propisane podatke iz članka 412. stavka 3. ovoga Zakona
4. protivno članku 412. stavku 4. ovoga Zakona, dostavi Agenciji obavijest kojoj nisu priloženi dokumenti iz članka 412. stavka 4. točaka a) i b) ovoga Zakona
5. protivno članku 412. stavku 5. ovoga Zakona, na traženje Agencije ne dostavi dodatnu dokumentaciju potrebnu radi opravdanosti korištenja iznimke odnosno radi procjene opravdanosti razloga uslijed kojih nije bilo moguće dostaviti Agenciji obavijest o korištenju iznimke u rokovima iz članka 412. stavka 1. ovoga Zakona
6. protivno članku 418. stavku 2. ovoga Zakona, čim je došao u mogućnost, ne obavijesti Agenciju o konačnoj cijeni i broju ponuđenih vrijednosnih papira ili ove informacije ne objavi na način propisan za objavu prospekta u skladu s člankom 435. stavkom 1. ovoga Zakona
7. protivno članku 434. stavku 2. ovoga Zakona, ne izvrši obveze iz članka 434. stavka 1. ovoga Zakona u propisanom roku ili ih ne izvrši uopće
8. protivno članku 434. stavku 3. ovoga Zakona, ne izvrši obveze iz članka 434. stavka 1. ovoga Zakona u propisanom roku ili ih ne izvrši uopće
9. protivno članku 434. stavku 4. ovoga Zakona, ne objavi obavijest o načinu na koji je prospekt objavljen, te gdje i na koji način ulagatelji mogu pribaviti prospekt, na propisani način i u propisanom roku
10. protivno članku 434. stavku 5. ovoga Zakona, ne objavi obavijest o načinu na koji je prospekt objavljen, te gdje i na koji način ulagatelji mogu pribaviti prospekt, sa propisanim sadržajem
11. protivno članku 438. stavku 1. ovoga Zakona, ne dostavi ulagatelju besplatno, na njegov zahtjev, tiskani prospekt
12. kao financijski posrednik, protivno članku 438. stavku 2. ovoga Zakona, ne dostavi ulagatelju besplatno, na njegov zahtjev, tiskani prospekt
13. protivno članku 439. stavku 5. ovoga Zakona, kada ne postoji obveza objave prospekta, kao izdavatelj ili ponuditelj vrijednosnih papira ne razotkrije svim kvalificiranim ulagateljima ili posebnim skupinama ulagatelja kojima je ponuda upućena, sve bitne informacije u vezi s ponudom, a koje je razotkrio nekima od njih.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka, kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi i to novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna.
(4) Za prekršaj iz stavka 2. ovoga članka, kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi i to novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 50.000,00 kuna.
(5) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka, kaznit će se fizička osoba koja izdaje ili nudi vrijednosne papire javnosti ili podnosi zahtjev za uvrštenje na uređeno tržište, a koja je kao trgovac odnosno kao trgovac pojedinac počinila prekršaj u vezi s obavljanjem samostalne gospodarske djelatnosti, i to novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 50.000,00 kuna.
(6) Za prekršaj iz stavka 2. ovoga članka, kaznit će se fizička osoba koja izdaje ili nudi vrijednosne papire javnosti ili podnosi zahtjev za uvrštenje na uređeno tržište, a koja je kao trgovac odnosno kao trgovac pojedinac počinila prekršaj u vezi s obavljanjem samostalne gospodarske djelatnosti, i to novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 50.000,00 kuna.
(7) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka, kaznit će se fizička osoba koja nudi vrijednosne papire javnosti ili podnosi zahtjev za uvrštenje na uređeno tržište novčanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 30.000,00 kuna.
(8) Za prekršaj iz stavka 2. ovoga članka, kaznit će se fizička osoba koja nudi vrijednosne papire javnosti ili podnosi zahtjev za uvrštenje na uređeno tržište, novčanom kaznom u iznosu od 500,00 do 30.000,00 kuna.
(9) Za prekršaj iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, a u skladu sa stavcima 1., 2., 3. i 4. ovoga članka, kaznit će se osoba iz članka 444. stavka 4. ovoga Zakona koja je u skladu s odredbama ovoga Zakona u Republici Hrvatskoj ovlaštena obavljati investicijske usluge iz članka 5. stavka 1. točaka 6. i 7. ovoga Zakona, kao i odgovorna osoba u navedenoj osobi.
(10) Ako je prekršaj iz stavaka 1. i 2. ovoga članka počinjen iz koristoljublja kojim je ostvarena imovinska korist, počinitelj se može strože kazniti, najviše do dvostrukog iznosa kazne za taj prekršaj propisane ovim člankom.
POGLAVLJE IV.
PREKRŠAJI U VEZI S OBJAVLJIVANJEM INFORMACIJA O IZDAVATELJIMA ČIJI SU VRIJEDNOSNI PAPIRI UVRŠTENI NA UREĐENO TRŽIŠTE
Teški prekršaji izdavatelja čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište
Članak 706.
(1) Za prekršaj kaznit će se izdavatelj koji je pravni subjekt novčanom kaznom u iznosu koji je višekratnik broja 1.000, a koja ne može biti manja od 3% ni veća od 5% ukupnog prihoda koji je izdavatelj ostvario u godini kada je počinjen prekršaj, utvrđenog na temelju godišnjih financijskih izvještaja izdavatelja za tu godinu, ako:
1. protivno članku 462. stavku 1. ovoga Zakona, ne objavi javnosti uopće ili u propisanom roku godišnji izvještaj, a što je dovelo do ozbiljnog ugrožavanja financijskog tržišta
2. protivno članku 462. stavku 2. ovoga Zakona, ne sastavi godišnji izvještaj u propisanom sadržaju, a što je dovelo do ozbiljnog ugrožavanja financijskog tržišta
3. protivno članku 465. stavku 1. ovoga Zakona, ne objavi javnosti uopće ili u propisanom roku polugodišnji izvještaj, a što je dovelo do ozbiljnog ugrožavanja financijskog tržišta
4. protivno članku 465. stavku 2. ovoga Zakona, ne sastavi polugodišnji izvještaj u propisanom sadržaju, a što je dovelo do ozbiljnog ugrožavanja financijskog tržišta
5. protivno članku 469. stavku 1. ovoga Zakona, ne objavi javnosti uopće ili u propisanom roku izvještaj o plaćanjima javnom sektoru, a što je dovelo do ozbiljnog ugrožavanja financijskog tržišta
6. protivno članku 469. stavcima 2. ili 3. ovoga Zakona, ne sastavi izvještaj o plaćanjima javnom sektoru u propisanom sadržaju, a što je dovelo do ozbiljnog ugrožavanja financijskog tržišta
7. protivno članku 474. stavku 1. ovoga Zakona, ne objavi javnosti uopće ili u propisanom roku broj vlastitih dionica (u apsolutnom i relativnom iznosu) koje drži nakon svakog stjecanja ili otpuštanja vlastitih dionica, a što je dovelo do ozbiljnog ugrožavanja financijskog tržišta
8. protivno članku 475. stavku 1. ovoga Zakona, ne objavi javnosti uopće ili u propisanom roku svaku promjenu u pravima iz izdanih dionica, a što je dovelo do ozbiljnog ugrožavanja financijskog tržišta
9. protivno članku 475. stavku 2. ovoga Zakona, ne objavi javnosti uopće ili u propisanom roku svaku promjenu u pravima iz izdanih vrijednosnih papira koji nisu dionice, a što je dovelo do ozbiljnog ugrožavanja financijskog tržišta.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako je iznos novčane kazne utvrđene na temelju stavka 1. ovoga članka manji od 500.000,00 kuna, izdavatelj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 500.000,00 do 1.000.000,00 kuna.
(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, ako je izdavatelj iz stavka 1. ovoga članka prekršajem iz stavka 1. ovoga članka ostvario korist ili spriječio gubitak, a iznos tako ostvarene koristi ili spriječenog gubitka može se utvrditi, izdavatelj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu dvostruko utvrđenog iznosa tako ostvarene koristi odnosno tako spriječenog gubitka, ako je taj iznos veći od propisanog najvećeg iznosa novčane kazne iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba izdavatelja iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 500.000,00 do 5.000.000,00 kuna.
(5) Za prekršaj iz stavka 1. točke 9. ovoga članka kaznit će se izdavatelj koji je fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 1.000.000,00 do 15.500.000,00 kuna.
(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, ako je izdavatelj iz stavka 5. ovoga članka prekršajem iz stavka 1. točke 9. ovoga članka ostvario korist ili spriječio gubitak, a iznos tako ostvarene koristi ili spriječenog gubitka može se utvrditi, izdavatelj iz stavka 5. ovoga članka kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. točke 9. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu dvostruko utvrđenog iznosa tako ostvarene koristi odnosno tako spriječenog gubitka, ako je taj iznos veći od propisanog najvećeg iznosa novčane kazne iz stavka 5. ovoga članka.
(7) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se pravni subjekt koji je tražio uvrštenje vrijednosnih papira izdavatelja na uređeno tržište bez njegove suglasnosti novčanom kaznom u iznosu utvrđenom na temelju stavaka 1., 2. ili 3. ovoga članka, ovisno o tome koji način utvrđivanja novčanog iznosa treba primijeniti, ako su vrijednosni papiri izdavatelja uvršteni na uređeno tržište bez njegove suglasnosti.
(8) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba pravnog subjekta iz stavka 7. ovoga članka koji je tražio uvrštenje vrijednosnih papira izdavatelja na uređeno tržište bez njegove suglasnosti novčanom kaznom u iznosu od 500.000,00 do 5.000.000,00 kuna.
(9) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba koja je tražila uvrštenje vrijednosnih papira izdavatelja na uređeno tržište bez njegove suglasnosti novčanom kaznom u iznosu iz stavka 5. ovoga članka, ako su vrijednosni papiri izdavatelja uvršteni na uređeno tržište bez njegove suglasnosti.
(10) Iznimno od stavka 9. ovoga članka, ako je fizička osoba iz stavka 9. ovoga članka prekršajem iz stavka 1. ovoga članka ostvarila korist ili spriječila gubitak, a iznos tako ostvarene koristi ili spriječenog gubitka može se utvrditi, fizička osoba iz stavka 9. ovoga članka kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu dvostruko utvrđenog iznosa tako ostvarene koristi odnosno tako spriječenog gubitka, ako je taj iznos veći od propisanog najvećeg iznosa novčane kazne iz stavka 5. ovoga članka.
Teški prekršaji ostalih osoba
Članak 707.
(1) Za prekršaj kaznit će se pravni subjekt novčanom kaznom u iznosu koji je višekratnik broja 1.000, a koja ne može biti manja od 3% ni veća od 5% ukupnog prihoda koji je pravni subjekt ostvario u godini kada je počinjen prekršaj, utvrđenog na temelju godišnjih financijskih izvještaja pravnog subjekta za tu godinu, ako:
1. protivno članku 482. ovoga Zakona, ne izvrši svoju obvezu u pogledu obavještavanja o promjenama u glasačkim pravima na način propisan člancima 482. do 485. ovoga Zakona, a što je dovelo do ozbiljnog ugrožavanja financijskog tržišta
2. protivno članku 486. ovoga Zakona, ne dostavi izdavatelju i/ili Agenciji obavijest iz članka 482. stavka 1. ovoga Zakona u propisanom sadržaju i/ili s propisanim privicima, ako je primjenjivo, a što je dovelo do ozbiljnog ugrožavanja financijskog tržišta
3. protivno članku 487. ovoga Zakona, ne dostavi uopće ili u propisanom roku ili ne dostavi istovremeno izdavatelju i/ili Agenciji obavijest iz članka 482. stavka 1. ovoga Zakona o dosezanju, prelasku ili padu ispod propisanih pragova, a što je dovelo do ozbiljnog ugrožavanja financijskog tržišta.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako je iznos novčane kazne utvrđene na temelju stavka 1. ovoga članka manji od 500.000,00 kuna, pravni subjekt iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 500.000,00 do 1.000.000,00 kuna.
(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, ako je pravni subjekt iz stavka 1. ovoga članka prekršajem iz stavka 1. ovoga članka ostvario korist ili spriječio gubitak, a iznos tako ostvarene koristi ili spriječenog gubitka može se utvrditi, pravni subjekt iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu dvostruko utvrđenog iznosa tako ostvarene koristi odnosno tako spriječenog gubitka, ako je taj iznos veći od propisanog najvećeg iznosa iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba pravnog subjekta iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 500.000,00 do 5.000.000,00 kuna.
(5) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 1.000.000,00 do 15.500.000,00 kuna.
(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, ako je fizička osoba iz stavka 5. ovoga članka prekršajem iz stavka 1. ovoga članka ostvarila korist ili spriječila gubitak, a iznos tako ostvarene koristi ili spriječenog gubitka može se utvrditi, fizička osoba iz stavka 5. ovoga članka kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu dvostruko utvrđenog iznosa tako ostvarene koristi odnosno tako spriječenog gubitka, ako je taj iznos veći od propisanog najvećeg iznosa novčane kazne iz stavka 5. ovoga članka.
Teži prekršaji izdavatelja čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište
Članak 708.
(1) Za prekršaj kaznit će se izdavatelj koji je pravni subjekt novčanom kaznom u iznosu od 250.000,00 do 500.000,00 kuna ako:
1. protivno članku 460. stavku 4. ovoga Zakona, ne objavi javnosti uopće ili u propisanom roku i/ili na propisan način informaciju o svojoj matičnoj državi članici i/ili ne obavijesti uopće ili u propisanom roku nadležna tijela država članica o svojoj matičnoj državi članici
2. protivno članku 462. stavku 1. ovoga Zakona, ne objavi javnosti uopće ili u propisanom roku godišnji izvještaj
3. protivno članku 462. stavku 2. ovoga Zakona, ne sastavi godišnji izvještaj u propisanom sadržaju
4. protivno članku 462. stavku 3. ovoga Zakona, ne objavi javnosti uopće ili u propisanom roku revizorsko izvješće
5. protivno članku 462. stavku 5. ovoga Zakona, ne izrađuje godišnji izvještaj u skladu s regulatornim tehničkim standardima koje izrađuje ESMA i usvaja Europska komisija i kojima se određuje jedinstveni elektronički format za izvješćivanje, počevši od 1. siječnja 2020., pod uvjetom da su regulatorni tehnički standardi usvojeni
6. protivno članku 463. stavku 1. ovoga Zakona, ne sastavi godišnji izvještaj na propisani način, za izdavatelja sa sjedištem u Republici Hrvatskoj
7. protivno članku 463. stavku 2. ovoga Zakona, ne objavi javnosti uopće ili u propisanom roku zajedno s godišnjim izvještajem u cijelosti i odluku nadležnog organa izdavatelja o utvrđenju godišnjih financijskih izvještaja te prijedlog odluke o upotrebi dobiti ili pokriću gubitka, ako iste nisu sastavni dio godišnjeg izvještaja
8. protivno članku 463. stavku 3. ovoga Zakona, ne objavi javnosti uopće ili u propisanom roku godišnje financijske izvještaje uz naznaku da na njih nije dana suglasnost nadležnog organa izdavatelja, ako iste nije utvrdio nadležni organ izdavatelja
9. protivno članku 463. stavku 3. ovoga Zakona, ne objavi javnosti uopće ili u propisanom roku ili na propisan način utvrđene godišnje financijske izvještaje i/ili odluku nadležnog organa izdavatelja o utvrđenju godišnjih financijskih izvještaja
10. protivno članku 464. ovoga Zakona, ne sastavi godišnji izvještaj na propisani način, za izdavatelja sa sjedištem izvan Republike Hrvatske
11. protivno članku 465. stavku 1. ovoga Zakona, ne objavi javnosti uopće ili u propisanom roku polugodišnji izvještaj
12. protivno članku 465. stavku 2. ovoga Zakona, ne sastavi polugodišnji izvještaj u propisanom sadržaju
13. protivno članku 465. stavku 3. ovoga Zakona, ne objavi javnosti uopće ili u propisanom roku revizorsko izvješće ili izvješće o revizijskom uvidu, ako su polugodišnji financijski izvještaji revidirani ili je obavljen revizijski uvid
14. protivno članku 465. stavku 3. ovoga Zakona, ne da izjavu u polugodišnjem izvještaju da polugodišnji financijski izvještaji nisu revidirani ili da nije obavljen revizijski uvid, ako polugodišnji financijski izvještaji nisu revidirani ili nije obavljen revizijski uvid
15. protivno članku 466. ovoga Zakona, ne sastavi polugodišnji izvještaj na propisani način, za izdavatelja sa sjedištem u Republici Hrvatskoj
16. protivno članku 467. ovoga Zakona, ne sastavi polugodišnji izvještaj na propisani način, za izdavatelja sa sjedištem izvan Republike Hrvatske
17. protivno članku 468. stavku 1. ovoga Zakona, ne objavi javnosti uopće ili u propisanom roku tromjesečni izvještaj, za izdavatelja koji ima sjedište u Republici Hrvatskoj
18. protivno članku 468. stavku 2. ovoga Zakona, ne sastavi tromjesečni izvještaj u propisanom sadržaju, za izdavatelja sa sjedištem u Republici Hrvatskoj
19. protivno članku 468. stavku 3. ovoga Zakona, ne sastavi tromjesečni izvještaj na propisan način, za izdavatelja sa sjedištem u Republici Hrvatskoj
20. protivno članku 468. stavku 4. ovoga Zakona, kao izdavatelj sa sjedištem izvan Republike Hrvatske, ne objavi javnosti opće ili u propisanom roku i/ili ne sastavi u propisanom sadržaju tromjesečni izvještaj ili izjavu rukovodstva, kada je nacionalnim propisom države u kojoj izdavatelj ima sjedište propisana obveza sastavljanja i objave tromjesečnih izvještaja ili izjave poslovodstva
21. protivno članku 469. stavku 1. ovoga Zakona, ne objavi javnosti uopće ili u propisanom roku izvještaj o plaćanjima javnom sektoru
22. protivno članku 469. stavcima 2. ili 3. ovoga Zakona, ne sastavi izvještaj o plaćanjima javnom sektoru u propisanom sadržaju
23. protivno članku 472. ovoga Zakona, ne objavi javnosti uopće ili u propisanom roku sve podatke sadržane u zaprimljenoj obavijesti iz članka 482. stavka 1. ovoga Zakona
24. protivno članku 473. ovoga Zakona, ne objavi javnosti uopće ili u propisanom roku informaciju o promjenama broja dionica s pravom glasa na koje je podijeljen temeljni kapital izdavatelja ili promjene broja glasačkih prava iz tih dionica, odnosno o novom ukupnom broju dionica s pravom glasa
25. protivno članku 474. stavku 1. ovoga Zakona, ne objavi javnosti uopće ili u propisanom roku broj vlastitih dionica (u apsolutnom i relativnom iznosu) koje drži nakon svakog stjecanja ili otpuštanja vlastitih dionica
26. protivno članku 475. stavku 1. ovoga Zakona, ne objavi javnosti uopće ili u propisanom roku svaku promjenu u pravima iz izdanih dionica, uključujući i promjene u pravima iz izvedenih vrijednosnih papira koje je izdao izdavatelj i koje daju pristup dionicama tog izdavatelja
27. protivno članku 475. stavku 2. ovoga Zakona, ne objavi javnosti uopće ili u propisanom roku svaku promjenu u pravima iz izdanih vrijednosnih papira koji nisu dionice, uključujući i promjene uvjeta tih vrijednosnih papira koji mogu posredno utjecati na odnosna prava, i koji su nastali posebice zbog promjene uvjeta zaduženja ili kamatnih stopa
28. protivno članku 494. ovoga Zakona, ne objavi javnosti propisane informacije na propisanom jeziku
29. protivno članku 496. stavku 1. ovoga Zakona, ne objavljuje javnosti propisane informacije na način koji javnosti osigurava brz pristup do propisanih informacija na ravnopravnoj osnovi
30. protivno članku 496. stavku 2. ovoga Zakona, za distribuiranje propisanih informacija javnosti ne koristi medije na koje se opravdano može osloniti da će propisane informacije, koliko god je to moguće, istovremeno učinkovito distribuirati najširoj javnosti u Republici Hrvatskoj i u drugim državama članicama
31. protivno članku 496. stavku 3. ovoga Zakona, ne dostavi propisane informacije medijima u cijelom njihovom propisanom sadržaju
32. protivno članku 496. stavku 4. ovoga Zakona, kod dostave propisanih informacija medijima, jasno ne naznači da se radi o propisanoj informaciji, te jasno ne naznači na kojeg izdavatelja se odnosi propisana informacija, predmet propisane informacije te datum i vrijeme dostavljanja propisane informacije medijima
33. protivno članku 496. stavku 5. ovoga Zakona, ne osigura dostavu propisanih informacija medijima na propisan način
34. protivno članku 496. stavku 7. ovoga Zakona, na zahtjev Agencije ne dostavi uopće ili ne dostavi u propisanome roku zahtijevane podatke
35. protivno članku 497. stavku 1. ovoga Zakona, propisane informacije ne dostavi Agenciji i/ili u službeni registar propisanih informacija uopće ili istodobno kada ih objavljuje javnosti i/ili ih ne dostavi u cijelom njihovom propisanom sadržaju
36. protivno članku 500. ovoga Zakona, ne objavi javnosti uopće ili ne objavi javnosti u skladu s člancima 494. do 497. ovoga Zakona sve informacije koje objavljuje javnosti prema propisima treće zemlje svoga sjedišta, a koje mogu biti od važnosti za javnost u državama članicama, čak i ako se iste ne smatraju propisanim informacijama u smislu članka 455. točke 5. ovoga Zakona
37. ne postupi u skladu sa zahtjevom Agencije, postavljenim u skladu s člankom 502. ovoga Zakona, uopće ili na način i/ili u roku koji odredi Agencija
38. ne postupi u skladu s rješenjem Agencije, izrečenim u skladu s člankom 503. ovoga Zakona, uopće ili na način i/ili u roku koji odredi Agencija
39. ne postupi u skladu sa zahtjevom ili rješenjem Agencije, postavljenim odnosno izrečenim u skladu s člancima 502. i/ili 503. i/ili 507. ovoga Zakona.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba izdavatelja iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 75.000,00 kuna.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. točaka 1. i 27. do 39. ovoga članka kaznit će se izdavatelj koji je fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna.
(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se pravni subjekt koji je tražio uvrštenje vrijednosnih papira izdavatelja na uređeno tržište bez njegove suglasnosti novčanom kaznom u iznosu od 250.000,00 do 500.000,00 kuna, ako su vrijednosni papiri izdavatelja uvršteni na uređeno tržište bez suglasnosti izdavatelja.
(5) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba pravnog subjekta iz stavka 4. ovoga članka koji je tražio uvrštenje vrijednosnih papira izdavatelja na uređeno tržište bez njegove suglasnosti novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 75.000,00 kuna.
(6) Za prekršaj iz stavka 1. točaka 1. i 27. do 39. ovoga članka kaznit će se fizička osoba koja je tražila uvrštenje vrijednosnih papira izdavatelja na uređeno tržište bez suglasnosti izdavatelja novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna, ako su vrijednosni papiri izdavatelja uvršteni na uređeno tržište bez njegove suglasnosti.
Teži prekršaji ostalih osoba
Članak 709.
(1) Za prekršaj kaznit će se pravni subjekt novčanom kaznom u iznosu od 250.000,00 do 500.000,00 kuna ako:
1. protivno članku 482. ovoga Zakona, ne izvrši svoju obvezu obavještavanja o promjenama u glasačkim pravima na način propisan člancima 482. do 485. ovoga Zakona
2. protivno članku 486. ovoga Zakona, ne dostavi izdavatelju i/ili Agenciji obavijest iz članka 482. stavka 1. ovoga Zakona u propisanom sadržaju i/ili s propisanim privicima, ako je primjenjivo
3. protivno članku 487. ovoga Zakona, ne dostavi uopće ili u propisanom roku ili ne dostavi istovremeno izdavatelju i/ili Agenciji obavijest iz članka 482. stavka 1. ovoga Zakona o dosezanju, prelasku ili padu ispod propisanih pragova
4. protivno članku 495. ovoga Zakona, obavijest iz članka 482. stavka 1. ovoga Zakona ne dostavi izdavatelju i/ili Agenciji na propisanom jeziku
5. protivno članku 490. stavcima 1. do 4. ovoga Zakona, ne koristi izuzeće kod izračunavanja postotka glasačkih prava na propisan način.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba pravnog subjekta iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 75.000,00 kuna.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. točaka 1. do 4. ovoga članka kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna.
Lakši prekršaji izdavatelja čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište
Članak 710.
(1) Za prekršaj kaznit će se izdavatelj koji je pravni subjekt novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna ako:
1. protivno članku 459. stavku 3. ovoga Zakona, ne objavi javnosti sve informacije koje je obvezan objaviti prema propisima svoje matične države članice
2. protivno članku 462. stavku 1. ovoga Zakona, ne osigura da njegov godišnji izvještaj bude dostupan javnosti u propisanom razdoblju od dana objavljivanja javnosti
3. protivno članku 465. stavku 1. ovoga Zakona, ne osigura da njegov polugodišnji izvještaj bude dostupan javnosti u propisanom razdoblju od dana objavljivanja javnosti
4. protivno članku 468. stavku 1. ovoga Zakona, ne osigura da njegov tromjesečni izvještaj bude dostupan javnosti u propisanom razdoblju od dana objavljivanja javnosti, za izdavatelja sa sjedištem u Republici Hrvatskoj
5. protivno članku 469. stavku 1. ovoga Zakona, ne osigura da njegov izvještaj o plaćanjima javnom sektoru bude dostupan javnosti u propisanom razdoblju od dana objavljivanja javnosti
6. protivno članku 474. stavku 3. ovoga Zakona, ne objavi javnosti uopće ili u propisanom roku i/ili ne objavi propisane podatke u vezi s vlastitim dionicama
7. protivno članku 476. ovoga Zakona, ne osigura jednako postupanje prema svim dioničarima za dionice koje su istom položaju na bilo koji od načina propisanih člankom 476. ovoga Zakona
8. protivno članku 477. ovoga Zakona, ne osigura jednako postupanje prema svim imateljima jednako rangiranih dužničkih vrijednosnih papira u vezi sa svim pravima iz tih vrijednosnih papira na bilo koji od načina propisanih člankom 477. ovoga Zakona
9. protivno članku 478. stavku 1. ovoga Zakona, ne dostavi podatke Agenciji uopće ili ne dostavi sve zahtijevane podatke i/ili ih ne dostavi na način, u obliku i u roku koji odredi Agencija
10. protivno članku 479. ovoga Zakona, nema primjerene politike i procedure i ne poduzima odgovarajuće primjerene mjere kojima osigurava postojanje učinkovitog procesa upravljanja i postupanja s propisanim informacijama
11. protivno članku 497. stavku 2. ovoga Zakona, ne dostavi propisane informacije uređenom tržištu u Republici Hrvatskoj na koje su uvršteni njegovi vrijednosni papiri uopće ili istovremeno kada ih dostavlja Agenciji i u službeni registar propisanih informacija.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba izdavatelja iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. točaka 1., 8. i 11. ovoga članka kaznit će se izdavatelj koji je fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna.
(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se pravni subjekt koji je tražio uvrštenje vrijednosnih papira izdavatelja na uređeno tržište bez njegove suglasnost novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 100.000,00 kuna, ako su vrijednosni papiri izdavatelja uvršteni na uređeno tržište bez njegove suglasnosti.
(5) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba pravnog subjekta iz stavka 4. ovoga članka koji je tražio uvrštenje vrijednosnih papira izdavatelja na uređeno tržište bez njegove suglasnosti novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna.
(6) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba koja je tražila uvrštenje vrijednosnih papira izdavatelja na uređeno tržište bez njegove suglasnosti novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna, ako su vrijednosni papiri izdavatelja uvršteni na uređeno tržište bez suglasnosti izdavatelja.
Lakši prekršaji ostalih osoba
Članak 711.
(1) Za prekršaj kaznit će se matično društvo društva za upravljanje ili investicijskog društva novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 250.000,00 kuna, ako, protivno članku 490. stavku 5. ovoga Zakona, ne dokaže Agenciji ispunjavanje propisanih uvjeta.
(2) Za prekršaj kaznit će se održavatelj tržišta novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 250.000,00 kuna ako:
1. protivno članku 492. stavku 2. ovoga Zakona, ne obavijesti Agenciju uopće ili u propisanom roku da djeluje ili namjerava djelovati kao održavatelj tržišta u odnosu na određenog izdavatelja
2. protivno članku 492. stavku 3. ovoga Zakona, ne obavijesti Agenciju uopće ili u propisanom roku o prestanku djelovanja kao održavatelj tržišta
3. protivno članku 492. stavku 4. ovoga Zakona, ne dostavi na zahtjev Agencije dokaz o dionicama i/ili financijskim instrumentima iz članka 484. stavka 1. ovoga Zakona koje drži ili namjerava držati u svrhu djelovanja kao održavatelj tržišta
4. protivno članku 492. stavku 4. ovoga Zakona, ne drži na zahtjev Agencije dionice i/ili financijske instrumente na posebnom računu u svrhu potrebne identifikacije.
(3) Za prekršaj iz stavaka 1. i 2. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba pravnog subjekta iz stavaka 1. i 2. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna.
POGLAVLJE V.
Teži prekršaji u svezi zlouporabe tržišta
Članak 712.
(1) N ovčanom kaznom u iznosu koji je višekratnik broja 1.000,00, a koja ne može biti manja od 2% ni veća od 10% ukupnog prihoda koji je ostvarila u godini kada je počinjen prekršaj, utvrđenog službenim financijskim izvještajima za tu godinu, kaznit će se za prekršaj počinjen iz nehaja pravna osoba:
1. koja stupi u transakciju ili da nalog za trgovanje ili obavi bilo koji drugi postupak koji daje ili vjerojatno daje lažne ili obmanjujuće signale u pogledu ponude, potražnje ili cijene financijskog instrumenta, povezanog promptnog ugovora za robu iz članka 3. stavka 1. točke 15. Uredbe (EU) br. 596/2014 ili proizvoda na dražbi na temelju emisijskih jedinica, protivno zabrani iz članka 15. Uredbe (EU) br. 596/2014, osim ako osoba ne dokaže da je takva transakcija, nalog ili postupak učinjen iz legitimnih razloga u smislu članka 9. Uredbe (EU) br. 596/2014, te da je u skladu s prihvaćenom tržišnom praksom utvrđenom u skladu s člankom 13. Uredbe (EU) br. 596/2014
2. koja stupi u transakciju ili da nalog za trgovanje ili obavi bilo koji drugi postupak koji drži ili vjerojatno drži cijenu jednog ili nekoliko financijskih instrumenata, povezanog promptnog ugovora za robu iz članka 3. stavka 1. točke 15. Uredbe (EU) br. 596/2014 ili proizvoda na dražbi na temelju emisijskih jedinica na neuobičajenoj ili umjetnoj razini protivno zabrani iz članka 15. Uredbe (EU) br. 596/2014, osim ako osoba ne dokaže da je takva transakcija, nalog ili postupak učinjen iz legitimnih razloga u smislu članka 9. Uredbe (EU) br. 596/2014, te da je u skladu s prihvaćenom tržišnom praksom utvrđenom u skladu s člankom 13. Uredbe (EU) br. 596/2014
3. koja stupi u transakciju, da nalog za trgovanje ili obavi bilo koju drugu aktivnost ili drugi postupak koji utječe ili vjerojatno utječe na cijenu jednog ili nekoliko financijskih instrumenata, povezanog promptnog ugovora za robu iz članka 3. stavka 1. točke 15. Uredbe (EU) br. 596/2014 ili proizvoda na dražbi na temelju emisijskih jedinica, a u kojima se upotrebljavaju fiktivni postupci ili bilo koji drugi oblik obmane ili prijevare, protivno zabrani iz članka 15. Uredbe (EU) br. 596/2014,
4. koja, protivno zabrani iz članka 15. Uredbe (EU) br. 596/2014, širi informacije putem medija, uključujući i internet, ili nekim drugim načinom, koje daju ili bi mogle davati lažne ili obmanjujuće signale u pogledu ponude, potražnje ili cijene financijskog instrumenta, povezanog promptnog ugovora za robu iz članka 3. stavka 1. točke 15. Uredbe (EU) br. 596/2014 ili proizvoda na dražbi na temelju emisijskih jedinica, ili drže ili bi mogle držati cijenu jednog ili nekoliko financijskih instrumenata ili povezanog promptnog ugovora za robu ili proizvoda na dražbi na temelju emisijskih jedinica na neuobičajenoj ili umjetnoj razini, uključujući i širenje glasina, kada je osoba koja je proširila informacije znala ili trebala znati da su one lažne ili obmanjujuće
5. koja, protivno zabrani iz članka 15. Uredbe (EU) br. 596/2014, prenosi lažne ili obmanjujuće informacije ili daje lažne ili obmanjujuće osnovne podataka u odnosu na referentnu vrijednost iz članka 3. stavka 1. točke 29. Uredbe (EU) br. 596/2014, pri čemu je osoba koja je prenijela informaciju ili dala osnovni podatak znala ili trebala znati da su oni lažni ili obmanjujući, ili
6. koja, protivno zabrani iz članka 15. Uredbe (EU) br. 596/2014, obavi bilo koji drugi postupak kojim se manipulira izračunom referentne vrijednosti iz članka 3. stavka 1. točke 29. Uredbe (EU) br. 596/2014.
7. koja, protivno zabrani iz članka 15. Uredbe (EU) br. 596/2014, a vezano za članak 12. stavak 2. točku a. Uredbe (EU) br. 596/2014, samostalno ili u suradnji s više osoba provodi aktivnosti kako bi se osigurao vladajući položaj u vezi s ponudom ili potražnjom financijskog instrumenta, povezanog promptnog ugovora za robu iz članka 3. stavka 1. točke 15. Uredbe (EU) br. 596/2014 ili proizvoda na dražbi na temelju emisijskih jedinica, a takve aktivnosti imaju ili bi mogle imati učinak izravnog ili neizravnog određivanja kupovnih ili prodajnih cijena, ili ako bi takve aktivnosti stvaraju ili bi mogle stvoriti druge nepravedne uvjete trgovanja,
8. koja, protivno zabrani iz članka 15. Uredbe (EU) br. 596/2014, a vezano za članak 12. stavak 2. točku b. Uredbe (EU) br. 596/2014, kupi ili proda financijske instrumente na početku ili pred kraj trgovinskog dana, a takva kupnja ili prodaj ima ili bi mogla imati učinak obmanjivanja ulagatelja koji djeluju na temelju objavljenih cijena, uključujući početne ili zadnje cijene trgovanja
9. koja, protivno zabrani iz članka 15. Uredbe (EU) br. 596/2014, a vezano za članak 12. stavak 2. točku c. Uredbe (EU) br. 596/2014, izloži nalog na mjesto trgovanja bilo kojim dostupnim sredstvima trgovanja, uključujući elektroničkim sredstvima poput algoritamskih i visokofrekventnih strategija trgovanja, ili takav nalog povuče ili izmjeni, a takve aktivnosti imaju ili bi mogle imati učinak izravnog ili neizravnog određivanja kupovnih ili prodajnih cijena, ili ako bi takve aktivnosti stvaraju ili bi mogle stvoriti druge nepravedne uvjete trgovanja, ometajući ili odgađajući funkcioniranje sustava trgovanja na mjestu trgovanja ili vjerojatno tako djelujući;
10. koja, protivno zabrani iz članka 15. Uredbe (EU) br. 596/2014, a vezano za članak 12. stavak 2. točku c. Uredbe (EU) br. 596/2014, izloži nalog na mjesto trgovanja bilo kojim dostupnim sredstvima trgovanja, uključujući elektroničkim sredstvima poput algoritamskih i visokofrekventnih strategija trgovanja, ili takav nalog povuče ili izmjeni, a takve aktivnosti imaju ili bi mogle imati učinak izravnog ili neizravnog određivanja kupovnih ili prodajnih cijena, ili ako bi takve aktivnosti stvaraju ili bi mogle stvoriti druge nepravedne uvjete trgovanja, otežavajući ili vjerojatno otežavajući drugim osobama da prepoznaju stvarne naloge u sustavu trgovanja na mjestu trgovanja, uključujući i kada unose naloge koji dovode do preopterećenja ili destabilizacije knjige naloga
11. koja, protivno zabrani iz članka 15. Uredbe (EU) br. 596/2014, a vezano za članak 12. stavak 2. točku c. Uredbe (EU) br. 596/2014, izloži nalog na mjesto trgovanja bilo kojim dostupnim sredstvima trgovanja, uključujući elektroničkim sredstvima poput algoritamskih i visokofrekventnih strategija trgovanja, ili takav nalog povuče ili izmjeni, a takve aktivnosti imaju ili bi mogle imati učinak izravnog ili neizravnog određivanja kupovnih ili prodajnih cijena, ili ako bi takve aktivnosti stvaraju ili bi mogle stvoriti druge nepravedne uvjete trgovanja, stvarajući ili vjerojatno stvarajući lažni ili obmanjujući signal o ponudi ili potražnji za financijskim instrumentom ili njegovoj cijeni, a posebno kada unose nalog da se pokrene ili pojača neki trend
12. koja, protivno zabrani iz članka 15. Uredbe (EU) br. 596/2014, a vezano za članak 12. stavak 2. točku d. Uredbe (EU) br. 596/2014, koristi povremeni ili redovni pristup tradicionalnim ili elektroničkim medijima iznošenjem mišljenja o financijskom instrumentu, povezanom promptnom ugovoru za robu iz članka 3. stavka 1. točke 15. Uredbe (EU) br. 596/2014 ili proizvodu na dražbi na temelju emisijskih jedinica (ili neizravno o njegovu izdavatelju), nakon prethodnog zauzimanja pozicije u tom financijskom instrumentu, povezanom promptnom ugovoru za robu iz članka 3. stavka 1. točke 15. Uredbe (EU) br. 596/2014 ili proizvodu na dražbi na temelju emisijskih jedinica, te posljedično ima koristi od utjecaja iznesenog mišljenja na cijenu tog instrumenta, povezanog promptnog ugovora za robu ili proizvoda na dražbi na temelju emisijskih jedinica, a ta osoba u isto vrijeme javnosti nije na odgovarajući i učinkovit način objavila taj sukob interesa
13. koja, protivno zabrani iz članka 15. Uredbe (EU) br. 596/2014, a vezano za članak 12. stavak 2. točku e. Uredbe (EU) br. 596/2014, kupi ili proda na sekundarnom tržištu emisijskih jedinica ili povezanih izvedenica prije održavanja dražbe u skladu s Uredbom (EU) br. 1031/2010, a takva kupnja ili prodaja ima učinak namještanja konačne dražbovne cijene proizvoda na dražbi na neprimjerenu ili umjetnu razinu ili učinak obmanjivanja ponuditelja koji sudjeluju u nadmetanju na dražbi.
14. koja, kada posjeduje povlaštene informacije u smislu članka 7. Uredbe (EU) br. 596/2014, iste koristi pri stjecanju ili otpuštanju financijskog instrumenta na koji se ta informacija odnosi, za vlastiti račun ili za račun treće osobe, izravno ili neizravno, a protivno zabrani iz članka 14. točke a. Uredbe (EU) br. 596/2014, vezano za članak 8. stavak 1. Uredbe (EU) br. 596/2014, na način da trguje ili pokuša trgovati na temelju povlaštenih informacija, ili na način da otkaže ili izmjeni nalog u vezi s financijskim instrumentom na koji se ta informacija odnosi kad je nalog predan prije nego što je ta osoba posjedovala povlaštenu informaciju
15. koja, kada posjeduje povlaštene informacije u smislu članka 7. Uredbe (EU) br. 596/2014, iste koristi pri stjecanju ili otpuštanju emisijskih jedinica na koji se ta informacija odnosi ili drugih proizvoda na dražbi koji se na njima temelje koje se održavaju u skladu s Uredbom (EU) br. 1031/2010, za vlastiti račun ili za račun treće osobe, izravno ili neizravno, a protivno zabrani iz članka 14. točke a. Uredbe (EU) br. 596/2014, vezano za članak 8. stavak 1. Uredbe (EU) br. 596/2014, na način da trguje ili pokuša trgovati na temelju povlaštenih informacija ili na način da podnese, promjeni ili povuče ponudu za kupnju za vlastiti račun ili za račun treće osobe,
16. koja, kada posjeduje povlaštene informacije u smislu članka 7. Uredbe (EU) br. 596/2014, preporuča, na temelju tih informacija, da druga osoba stekne ili otpusti financijske instrumente na koje se te informacije odnose, ili potiče tu osobu na takvo stjecanje ili otpuštanje, a protivno zabrani iz članka 14. točke b. Uredbe (EU) br. 596/2014, vezano za članak 8. stavak 2. točku a. Uredbe (EU) br. 596/2014,
17. koja, kada posjeduje povlaštene informacije u smislu članka 7. Uredbe (EU) br. 596/2014, preporuča, na temelju tih informacija, da druga osoba otkaže ili izmijeni nalog u vezi s financijskim instrumentom na koji se ta informacija odnosi, ili potiče tu osobu na takvo otkazivanje ili izmjenu, a protivno zabrani iz članka 14. točke b. Uredbe (EU) br. 596/2014, vezano za članak 8. stavak 2. točku b. Uredbe (EU) br. 596/2014,
18. koja, protivno zabrani iz članka 14. točke b. Uredbe (EU) br. 596/2014, trguje temeljem povlaštenih informacija u smislu članka 7. Uredbe (EU) br. 596/2014, na način da koristi preporuku ili poticaj iz članak 8. stavak 2. točku b. Uredbe (EU) br. 596/2014, a kada osoba koja koristi takve preporuke ili poticaje zna ili bi trebala znati da se isti temelje na povlaštenim informacijama
19. koja, kada posjeduje povlaštene informacije u smislu članka 7. Uredbe (EU) br. 596/2014 i objavi te informacije bilo kojoj drugoj osobi, osim kada se informacije objavljuju u normalnom obavljanju posla, profesije ili dužnosti, protivno zabrani iz članka 14. točke c. Uredbe (EU) br. 596/2014
20. koja objavljuje preporuke ili potiče druge osobe na način iz članka 8. stavka 2. Uredbe (EU) br. 596/2014, kada osoba koja objavljuje preporuke ili potiče druge zna ili bi trebala znati da se to temelji na povlaštenim informacijama, čime se smatra da je ta osoba postupila protivno zabrani iz članka 14. točke c. Uredbe (EU) br. 596/2014.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako bi iznos novčane kazne utvrđene na temelju stavka 1. ovoga članka bio manji od 500.000,00 kuna, pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 500.000,00 do 1.000.000,00 kuna.
(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, u slučaju da je pravna osoba prekršajem iz stavka 1. ovoga članka ostvarila korist ili spriječila gubitak, a iznos tako ostvarene koristi ili spriječenog gubitka može se utvrditi, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu dvostruko utvrđenog iznosa tako ostvarene koristi odnosno tako spriječenog gubitka, ako je taj iznos veći od propisanog najvećeg iznosa novčane kazne iz stavaka 1. i 3. ovoga članka.
(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba pravne osobe novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 10.000.000,00 kuna.
(5) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i fizičke osobe koje sudjeluju u odluci da se obave aktivnosti za račun pravne osobe iz stavka 1. ovog članka, novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 10.000.000,00 kuna.
Ostali teži prekršaji u svezi zlouporabe tržišta
Članak 713.
(1) Novčanom kaznom u iznosu izraženom u postotku od 2% do 5% ukupnog prihoda koji je pravna osoba ostvarila u godini kada je počinjen prekršaj, utvrđenog na temelju godišnjih financijskih izvještaja za tu godinu, kaznit će se za prekršaj pravna osoba:
1. ako kao tržišni operater i/ili investicijsko društvo ne propiše i/ili ne primjenjuje i/ili ne održava učinkovite mjere, sustave i postupke kojima je cilj spriječiti i otkriti trgovanje na temelju povlaštenih informacija, manipuliranje tržištem i pokušaje trgovanja na temelju povlaštenih informacija i manipuliranja tržištem, suprotno odredbama članka 16. stavka 1. podstavka 1. Uredbe (EU) br. 596/2014
2. ako kao tržišni operater i/ili investicijsko društvo bez odgode ne prijavi Agenciji informacije iz članka 16. stavka 1. podstavka 2. Uredbe (EU) br. 596/2014
3. ako kao osoba koja u okviru svojega poslovanja dogovara ili izvršava transakcije ne uspostavi i/ili ne održava učinkovite mjere, sustave i postupke za otkrivanje i prijavljivanje sumnjivih naloga i transakcija, suprotno odredbama članka 16. stavka 2. Uredbe (EU) br. 596/2014
4. ako kao osoba koja u okviru svojega poslovanja dogovara ili izvršava transakcije ne obavijesti Agenciju o slučajevima za koje opravdano sumnja da se radi o zlouporabi tržišta, suprotno odredbama članka 16. stavka 2. Uredbe (EU) br. 596/2014
5. ako kao izdavatelj, na propisani način i pod propisanim uvjetima ne obavijesti javnost o povlaštenim informacijama koje se izravno odnose na njega, suprotno odredbama članka 17. stavka 1. Uredbe (EU) br. 596/2014
6. ako kao sudionik na tržištu emisijskih jedinica, na propisani način i pod propisanim uvjetima ne objavljuje povlaštene informacije, suprotno odredbama članka 17. stavka 2. Uredbe (EU) br. 596/2014
7. ako kao izdavatelj ili sudionik na tržištu emisijskih jedinica, odgodi objavljivanje povlaštene informacije suprotno uvjetima iz članka 17. stavka 4. Uredbe (EU) br. 596/2014
8. ako kao kreditna institucija ili financijska institucija, odgodi objavljivanje povlaštene informacije suprotno odredbama članka 17. stavka 5. Uredbe (EU) br. 596/2014
9. ako kao izdavatelj ili sudionik na tržištu emisijskih jedinica ili osoba koja djeluje u njihovo ime ili za njihov račun ne objavi povlaštene informacije u slučajevima namjernog ili nenamjernog objavljivanja u slučaju objave trećoj osobi, suprotno odredbama članka 17. stavka 8. Uredbe (EU) br. 596/2014.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 5.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba pravne osobe.
(3) Kada je izračunati iznos iz stavka 1. ovoga članka manji od 500.000,00 kuna, pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 500.000,00 do 19.000.000,00 kuna.
(4) Kada je pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka ostvarila korist ili spriječila gubitak, a iznos tako ostvarene koristi ili spriječenog gubitka moguće je utvrditi, pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu do visine trostruko utvrđenog iznosa tako ostvarene koristi odnosno tako spriječenog gubitka, ako je taj iznos veći od propisanog maksimalnog iznosa iz stavaka 1. i 3. ovoga članka.
Lakši prekršaji u svezi zlouporabe tržišta
Članak 714.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 8.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:
1. ako kao izdavatelj ili osoba koja djeluje u njegovo ime ili za njegov račun ne sastavi, ne vodi i/ili ne ažurira i/ili ne čuva popis upućenih osoba i/ili ako ne dostavi popis upućenih osoba Agenciji na njezin zahtjev, suprotno odredbama članka 18. stavcima 1., 2., 3., 4., 5. i 6. Uredbe (EU) br. 596/2014
2. ako kao izdavatelj ili sudionik na tržištu emisijskih jedinica, a vezano uz transakcije rukovoditelja, ne postupi sukladno odredbama članka 19. stavcima 3. i 5. Uredbe (EU) br. 596/2014
3. ako kao osoba koja izrađuje i/ili širi preporuke za ulaganja ili druge informacije kojima se preporuča ili sugerira strategija ulaganja ne izrađuje i/ili ne širi preporuke za ulaganja na način i pod uvjetima iz članka 20. stavka 1. Uredbe (EU) br. 596/2014
4. ako kao izdavatelj ne propiše i/ili ne primjenjuje mjere i postupke kojima uređuje postupanje s povlaštenim informacijama sukladno odredbama članka 517. ovoga Zakona
5. ako ne sudjeluje ili se ne pridržava pravila prilikom istrage, nadzora ili zahtjeva sukladno članku 23. stavku 2. Uredbe (EU) br. 596/2014.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 2.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Kada je pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka ostvarila korist ili spriječila gubitak, a iznos tako ostvarene koristi ili spriječenog gubitka moguće je utvrditi, pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka, osim za prekršaj propisan u točki 5. stavku 1. ovoga članka, novčanom kaznom u iznosu do visine trostruko utvrđenog iznosa tako ostvarene koristi odnosno tako spriječenog gubitka ako je taj iznos veći od propisanog maksimalnog iznosa iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
Teži prekršaji fizičke osobe u svezi zlouporabe tržišta
Članak 715.
Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 40.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj počinjen iz nehaja fizička osoba:
1. koja stupi u transakciju ili da nalog za trgovanje ili obavi bilo koji drugi postupak koji daje ili vjerojatno daje lažne ili obmanjujuće signale u pogledu ponude, potražnje ili cijene financijskog instrumenta, povezanog promptnog ugovora za robu iz članka 3. stavka 1. točke 15. Uredbe (EU) br. 596/2014 ili proizvoda na dražbi na temelju emisijskih jedinica, protivno zabrani iz članka 15. Uredbe (EU) br. 596/2014, osim ako osoba ne dokaže da je takva transakcija, nalog ili postupak učinjen iz legitimnih razloga u smislu članka 9. Uredbe (EU) br. 596/2014, te da je u skladu s prihvaćenom tržišnom praksom utvrđenom u skladu s člankom 13. Uredbe (EU) br. 596/2014
2. koja stupi u transakciju ili da nalog za trgovanje ili obavi bilo koji drugi postupak koji drži ili vjerojatno drži cijenu jednog ili nekoliko financijskih instrumenata, povezanog promptnog ugovora za robu iz članka 3. stavka 1. točke 15. Uredbe (EU) br. 596/2014 ili proizvoda na dražbi na temelju emisijskih jedinica na neuobičajenoj ili umjetnoj razini protivno zabrani iz članka 15. Uredbe (EU) br. 596/2014, osim ako osoba ne dokaže da je takva transakcija, nalog ili postupak učinjen iz legitimnih razloga u smislu članka 9. Uredbe (EU) br. 596/2014, te da je u skladu s prihvaćenom tržišnom praksom utvrđenom u skladu s člankom 13. Uredbe (EU) br. 596/2014
3. koja stupi u transakciju, da nalog za trgovanje ili obavi bilo koju drugu aktivnost ili drugi postupak koji utječe ili vjerojatno utječe na cijenu jednog ili nekoliko financijskih instrumenata, povezanog promptnog ugovora za robu iz članka 3. stavka 1. točke 15. Uredbe (EU) br. 596/2014 ili proizvoda na dražbi na temelju emisijskih jedinica, a u kojima se upotrebljavaju fiktivni postupci ili bilo koji drugi oblik obmane ili prijevare, protivno zabrani iz članka 15. Uredbe (EU) br. 596/2014,
4. koja, protivno zabrani iz članka 15. Uredbe (EU) br. 596/2014, širi informacije putem medija, uključujući i internet, ili nekim drugim načinom, koje daju ili bi mogle davati lažne ili obmanjujuće signale u pogledu ponude, potražnje ili cijene financijskog instrumenta, povezanog promptnog ugovora za robu iz članka 3. stavka 1. točke 15. Uredbe (EU) br. 596/2014 ili proizvoda na dražbi na temelju emisijskih jedinica, ili drže ili bi mogle držati cijenu jednog ili nekoliko financijskih instrumenata ili povezanog promptnog ugovora za robu ili proizvoda na dražbi na temelju emisijskih jedinica na neuobičajenoj ili umjetnoj razini, uključujući i širenje glasina, kada je osoba koja je proširila informacije znala ili trebala znati da su one lažne ili obmanjujuće
5. koja, protivno zabrani iz članka 15. Uredbe (EU) br. 596/2014, prenosi lažne ili obmanjujuće informacije ili daje lažne ili obmanjujuće osnovne podataka u odnosu na referentnu vrijednost iz članka 3. stavka 1. točke 29. Uredbe (EU) br. 596/2014, pri čemu je osoba koja je prenijela informaciju ili dala osnovni podatak znala ili trebala znati da su oni lažni ili obmanjujući, ili
6. koja, protivno zabrani iz članka 15. Uredbe (EU) br. 596/2014, obavi bilo koji drugi postupak kojim se manipulira izračunom referentne vrijednosti iz članka 3. stavka 1. točke 29. Uredbe (EU) br. 596/2014.
7. koja, protivno zabrani iz članka 15. Uredbe (EU) br. 596/2014, a vezano za članak 12. stavak 2. točku a. Uredbe (EU) br. 596/2014, samostalno ili u suradnji s više osoba provodi aktivnosti kako bi se osigurao vladajući položaj u vezi s ponudom ili potražnjom financijskog instrumenta, povezanog promptnog ugovora za robu iz članka 3. stavka 1. točke 15. Uredbe (EU) br. 596/2014 ili proizvoda na dražbi na temelju emisijskih jedinica, a takve aktivnosti imaju ili bi mogle imati učinak izravnog ili neizravnog određivanja kupovnih ili prodajnih cijena, ili ako bi takve aktivnosti stvaraju ili bi mogle stvoriti druge nepravedne uvjete trgovanja,
8. koja, protivno zabrani iz članka 15. Uredbe (EU) br. 596/2014, a vezano za članak 12. stavak 2. točku b. Uredbe (EU) br. 596/2014, kupi ili proda financijske instrumente na početku ili pred kraj trgovinskog dana koja, a takva kupnja ili prodaj ima ili bi mogla imati učinak obmanjivanja ulagatelja koji djeluju na temelju objavljenih cijena, uključujući početne ili zadnje cijene trgovanja
9. koja, protivno zabrani iz članka 15. Uredbe (EU) br. 596/2014, a vezano za članak 12. stavak 2. točku c. Uredbe (EU) br. 596/2014, izloži nalog na mjesto trgovanja bilo kojim dostupnim sredstvima trgovanja, uključujući elektroničkim sredstvima poput algoritamskih i visokofrekventnih strategija trgovanja, ili takav nalog povuče ili izmjeni, a takve aktivnosti imaju ili bi mogle imati učinak izravnog ili neizravnog određivanja kupovnih ili prodajnih cijena, ili ako bi takve aktivnosti stvaraju ili bi mogle stvoriti druge nepravedne uvjete trgovanja, ometajući ili odgađajući funkcioniranje sustava trgovanja na mjestu trgovanja ili vjerojatno tako djelujući;
10. koja, protivno zabrani iz članka 15. Uredbe (EU) br. 596/2014, a vezano za članak 12. stavak 2. točku c. Uredbe (EU) br. 596/2014, izloži nalog na mjesto trgovanja bilo kojim dostupnim sredstvima trgovanja, uključujući elektroničkim sredstvima poput algoritamskih i visokofrekventnih strategija trgovanja, ili takav nalog povuče ili izmjeni, a takve aktivnosti imaju ili bi mogle imati učinak izravnog ili neizravnog određivanja kupovnih ili prodajnih cijena, ili ako bi takve aktivnosti stvaraju ili bi mogle stvoriti druge nepravedne uvjete trgovanja, otežavajući ili vjerojatno otežavajući drugim osobama da prepoznaju stvarne naloge u sustavu trgovanja na mjestu trgovanja, uključujući i kada unose naloge koji dovode do preopterećenja ili destabilizacije knjige naloga
11. koja, protivno zabrani iz članka 15. Uredbe (EU) br. 596/2014, a vezano za članak 12. stavak 2. točku c. Uredbe (EU) br. 596/2014, izloži nalog na mjesto trgovanja bilo kojim dostupnim sredstvima trgovanja, uključujući elektroničkim sredstvima poput algoritamskih i visokofrekventnih strategija trgovanja, ili takav nalog povuče ili izmjeni, a takve aktivnosti imaju ili bi mogle imati učinak izravnog ili neizravnog određivanja kupovnih ili prodajnih cijena, ili ako bi takve aktivnosti stvaraju ili bi mogle stvoriti druge nepravedne uvjete trgovanja, stvarajući ili vjerojatno stvarajući lažni ili obmanjujući signal o ponudi ili potražnji za financijskim instrumentom ili njegovoj cijeni, a posebno kada unose nalog da se pokrene ili pojača neki trend
12. koja, protivno zabrani iz članka 15. Uredbe (EU) br. 596/2014, a vezano za članak 12. stavak 2. točku d. Uredbe (EU) br. 596/2014, koristi povremeni ili redovni pristup tradicionalnim ili elektroničkim medijima iznošenjem mišljenja o financijskom instrumentu, povezanom promptnom ugovoru za robu iz članka 3. stavka 1. točke 15. Uredbe (EU) br. 596/2014 ili proizvodu na dražbi na temelju emisijskih jedinica (ili neizravno o njegovu izdavatelju), nakon prethodnog zauzimanja pozicije u tom financijskom instrumentu, povezanom promptnom ugovoru za robu iz članka 3. stavka 1. točke 15. Uredbe (EU) br. 596/2014 ili proizvodu na dražbi na temelju emisijskih jedinica, te posljedično ima koristi od utjecaja iznesenog mišljenja na cijenu tog instrumenta, povezanog promptnog ugovora za robu ili proizvoda na dražbi na temelju emisijskih jedinica, a ta osoba u isto vrijeme javnosti nije na odgovarajući i učinkovit način objavila taj sukob interesa
13. koja, protivno zabrani iz članka 15. Uredbe (EU) br. 596/2014, a vezano za članak 12. stavak 2. točku e. Uredbe (EU) br. 596/2014, kupi ili proda na sekundarnom tržištu emisijskih jedinica ili povezanih izvedenica prije održavanja dražbe u skladu s Uredbom (EU) br. 1031/2010, a takva kupnja ili prodaja ima učinak namještanja konačne dražbovne cijene proizvoda na dražbi na neprimjerenu ili umjetnu razinu ili učinak obmanjivanja ponuditelja koji sudjeluju u nadmetanju na dražbi
14. koja, kada posjeduje povlaštene informacije u smislu članka 7. Uredbe (EU) br. 596/2014, iste koristi pri stjecanju ili otpuštanju financijskog instrumenta na koji se ta informacija odnosi, za vlastiti račun ili za račun treće osobe, izravno ili neizravno, a protivno zabrani iz članka 14. točke a. Uredbe (EU) br. 596/2014, vezano za članak 8. stavak 1. Uredbe (EU) br. 596/2014, na način da trguje ili pokuša trgovati na temelju povlaštenih informacija, ili na način da otkaže ili izmjeni nalog u vezi s financijskim instrumentom na koji se ta informacija odnosi kad je nalog predan prije nego što je ta osoba posjedovala povlaštenu informaciju
15. koja, kada posjeduje povlaštene informacije u smislu članka 7. Uredbe (EU) br. 596/2014, iste koristi pri stjecanju ili otpuštanju emisijskih jedinica na koji se ta informacija odnosi ili drugih proizvoda na dražbi koji se na njima temelje koje se održavaju u skladu s Uredbom (EU) br. 1031/2010, za vlastiti račun ili za račun treće osobe, izravno ili neizravno, a protivno zabrani iz članka 14. točke a. Uredbe (EU) br. 596/2014, vezano za članak 8. stavak 1. Uredbe (EU) br. 596/2014, na način da trguje ili pokuša trgovati na temelju povlaštenih informacija ili na način da podnese, promjeni ili povuče ponudu za kupnju za vlastiti račun ili za račun treće osobe,
16. koja, kada posjeduje povlaštene informacije u smislu članka 7. Uredbe (EU) br. 596/2014, preporuča, na temelju tih informacija, da druga osoba stekne ili otpusti financijske instrumente na koje se te informacije odnose, ili potiče tu osobu na takvo stjecanje ili otpuštanje, a protivno zabrani iz članka 14. točke b. Uredbe (EU) br. 596/2014, vezano za članak 8. stavak 2. točku a. Uredbe (EU) br. 596/2014,
17. koja, kada posjeduje povlaštene informacije u smislu članka 7. Uredbe (EU) br. 596/2014, preporuča, na temelju tih informacija, da druga osoba otkaže ili izmijeni nalog u vezi s financijskim instrumentom na koji se ta informacija odnosi, ili potiče tu osobu na takvo otkazivanje ili izmjenu, a protivno zabrani iz članka 14. točke b. Uredbe (EU) br. 596/2014, vezano za članak 8. stavak 2. točku b. Uredbe (EU) br. 596/2014,
18. koja, protivno zabrani iz članka 14. točke b. Uredbe (EU) br. 596/2014, trguje temeljem povlaštenih informacija u smislu članka 7. Uredbe (EU) br. 596/2014, na način da koristi preporuku ili poticaj iz članak 8. stavak 2. točku b. Uredbe (EU) br. 596/2014, a kada osoba koja koristi takve preporuke ili poticaje zna ili bi trebala znati da se isti temelje na povlaštenim informacijama
19. koja, kada posjeduje povlaštene informacije u smislu članka 7. Uredbe (EU) br. 596/2014 i objavi te informacije bilo kojoj drugoj osobi, osim kada se informacije objavljuju u normalnom obavljanju posla, profesije ili dužnosti, protivno zabrani iz članka 14. točke c. Uredbe (EU) br. 596/2014
20. koja objavljuje preporuke ili potiče druge osobe na način iz članka 8. stavka 2. Uredbe (EU) br. 596/2014, kada osoba koja objavljuje preporuke ili potiče druge zna ili bi trebala znati da se to temelji na povlaštenim informacijama, čime se smatra da je ta osoba postupila protivno zabrani iz članka 14. točke c. Uredbe (EU) br. 596/2014.
Ostali prekršaji fizičke osobe u svezi zlouporabe tržišta
Članak 716.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 100.000,00 do 8.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba:
1. ako kao osoba koja u okviru svojega poslovanja dogovara ili izvršava transakcije, ne uspostavi i/ili ne održava učinkovite mjere, sustave i postupke za otkrivanje i prijavljivanje sumnjivih naloga i transakcija, suprotno odredbama članka 16. stavka 2. Uredbe (EU) br. 596/2014
2. ako kao osoba koja u okviru svojega poslovanja dogovara ili izvršava transakcije ne obavijesti Agenciju o slučajevima za koje opravdano sumnja da se radi o zlouporabi tržišta, suprotno odredbama članka 16. stavka 2. Uredbe (EU) br. 596/2014
3. ako kao osoba koja djeluje u ime ili račun izdavatelja ili sudionika na tržištu emisijskih jedinica ne objavi javnosti povlaštenu informaciju suprotno odredbama članka 17. stavcima 2., 4. i 8. Uredbe (EU) br. 596/2014.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 4.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba:
1. ako kao osoba koja djeluje u ime ili račun izdavatelja ne sastavi, ne vodi, ne ažurira, ne čuva popis upućenih osoba, odnosno ako ne dostavi popis upućenih osoba Agenciji na njezin zahtjev, suprotno odredbama članka 18. stavcima 1., 2., 3., 4., 5. i 6. Uredbe (EU) br. 596/2014
2. ako kao osoba koja obavlja rukovoditeljske dužnosti ili osoba s njom usko povezana ne prijavi transakcije na način, u sadržaju i roku propisanom člankom 19. stavcima 1., 2., 6. i 7. Uredbe (EU) br. 596/2014
3. ako kao osoba koja obavlja rukovoditeljske dužnosti postupa suprotno zabrani trgovanja propisanoj člankom 19. stavkom 11. Uredbe (EU) br. 596/2014
4. ako kao osoba koja obavlja rukovoditeljske dužnosti ne obavijesti osobe koje su njom usko povezane o njihovim obvezama iz članka 19. Uredbe (EU) br. 596/2014 i ne čuva presliku te obavijesti
5. ako kao osoba koja izrađuje i/ili širi preporuke za ulaganja ili druge informacije kojima se preporuča ili sugerira strategija ulaganja ne izrađuje i/ili ne širi preporuke za ulaganja na način i pod uvjetima iz članka 20. stavka 1. Uredbe (EU) br. 596/2014
6. ako ne sudjeluje ili se ne pridržava pravila prilikom istrage, nadzora ili zahtjeva sukladno članku 23. stavku 2. Uredbe (EU) br. 596/2014.
(3) Kada je fizička osoba iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ostvarila korist ili spriječila gubitak, a iznos tako ostvarene koristi ili spriječenog gubitka moguće je utvrditi, fizička osoba iz stavaka 1. i 2. ovoga članka kaznit će se za prekršaj iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, osim za prekršaj propisan u stavku 2. točki 6. ovoga članka, novčanom kaznom u iznosu do visine trostruko utvrđenog iznosa tako ostvarene koristi odnosno tako spriječenog gubitka ako je taj iznos veći od propisanog maksimalnog iznosa iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
POGLAVLJE VI.
Teži prekršaji središnje druge ugovorne strane
Članak 717.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 200.000,00 do 1.000.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj središnja druga ugovorna strana ako:
1. ne postupi prema rješenju Agencije o izricanju mjera, u skladu s člankom 554. stavkom 2. ovoga Zakona, a takvo (ne)postupanje ima ili može imati materijalni utjecaj na usklađenost središnje druge ugovorne strane s odredbama Uredbe (EU) br. 648/2012 ili je dovelo ili može dovesti do teških poremećaja u sustavu poravnanja kojim središnja druga ugovorna strana upravlja
2. ne izradi ili uopće ne dostavi Agenciji godišnje financijske izvještaje ili godišnje izvješće ili revizijsko izvješće ili revizorsko izvješće o obavljenoj reviziji za potrebe Agencije, u skladu s člankom 547. ovoga Zakona ili navedene izvještaje Agenciji ne dostavi u roku propisanom člankom 547. ovoga Zakona, pri čemu je takvo kašnjenje dulje od mjesec dana od isteka roka za dostavu i Agenciju onemogućuje u provođenju efikasnog nadzora nad središnjom drugom ugovornom stranom
3. povjeri uzastopno osam i/ili više revizija godišnjih financijskih izvještaja istom revizoru, protivno članku 547. stavku 4. ovoga Zakona
4. ne izradi ili ne dostavi Agenciji više nadzornih izvještaja iz članka 548. ovoga Zakona kroz više izvještajnih razdoblja
5 . ne obavijesti Agenciju o prestanku mandata pojedinog člana uprave ili nadzornog odbora središnjeg depozitorija, protivno obvezi iz članka 570. stavka 5. ovoga Zakona, a u vezi s člankom 550. stavkom 5. ovoga Zakona
6. ne osigura da zahtjev za izdavanje suglasnosti iz članka 573. stavka 2. ovoga Zakona, a u vezi s člankom 550. stavkom 5. ovoga Zakona bude podnesen najmanje tri mjeseca prije isteka manadata pojedinom članu uprave u skladu s člankom 573. stavkom 8. ovoga Zakona, a u vezi s člankom 550. stavkom 5. ovoga Zakona
7. ne donese ili ne primjenjuje operativna pravila rada iz članka 551. stavka 1. ovoga Zakona, pri čemu takvo postupanje ima ili može imati materijalni utjecaj na usklađenost središnje druge ugovorne strane s odredbama Uredbe (EU) br. 648/2012 ili je dovelo ili može dovesti do teških poremećaja u sustavu poravnanja kojim središnja druga ugovorna strana upravlja
8. ne dostavi Agenciji operativna pravila rada ili njihove promjene, protivno obvezi iz članka 551. stavka 2. a u vezi s člankom 566. stavkom 4 ovoga Zakona
9. prijedlog cjenika ili njegovih izmjena i dopuna ne dostavi Agenciji, protivno obvezi iz članka 551. stavka 3. a u vezi s člankom 567. stavkom 4. ovoga Zakona
10. ne usvoji plan oporavka, u skladu s člankom 555. stavkom 1. ovoga Zakona
11. ne donese interni akt kojim se pobliže propisuje postupak izrade, provedbe i ažuriranja plana oporavka iz članka 555. stavka 1. ovoga Zakona, protivno obvezi iz članka 555. stavka 3. ovoga Zakona
12. ne provodi interni akt kojim se pobliže propisuje postupak izrade, provedbe i ažuriranja plana oporavka iz članka 555. stavka 1. ovoga Zakona, protivno obvezi iz članka 555. stavka 3. ovoga Zakona, pri čemu takvo postupanje ima ili može imati materijalni utjecaj na usklađenost središnje druge ugovorne strane s odredbama Uredbe (EU) br. 648/2012 ili je dovelo ili može dovesti do teških poremećaja u sustavu poravnanja kojim središnja druga ugovorna strana upravlja ili u velikom stupnju otežava mogućnost provođenja plana oporavka
13. ne dostavi Agenciji plan oporavka iz članka 555. stavka 1. ovoga Zakona ili njegove naknadne izmjene i dopune, u skladu s člankom 555. stavkom 5. ovoga Zakona
14. ne omogući Agenciji obavljanje nadzora, u skladu s člankom 622. stavkom 1. ovoga Zakona, u vezi s člancima 684., i 688. do 690. ovoga Zakona
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba središnje druge ugovorne strane.
Ostali prekršaji središnje druge ugovorne strane
Članak 718.
Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj središnja druga ugovorna strana ako:
1. ne postupi prema rješenju Agencije o izricanju mjera, u skladu s člankom 556. stavkom 2. ovoga Zakona, a takvo postupanje nema značaj iz članka 717. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona
2. ne dostavi Agenciji godišnje financijske izvještaje ili godišnje izvješće ili revizijsko izvješće ili revizorsko izvješće o obavljenoj reviziji za potrebe Agencije, u roku propisanom člankom 547. ovoga Zakona, pri čemu takvo kašnjenje nema značaj iz članka 717. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona
3. ne obavijesti Agenciju o zaprimanju zahtjeva za pristup ili podnošenju zahtjeva za pristup, u skladu s člankom 546. ovoga Zakona
4. ne dostavi Agenciji jedan ili više nadzornih izvještaja u propisanom roku, u skladu s člankom 548. ovoga Zakona, pri čemu takvo kašnjenje nema značaj iz članka 717. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona
5 . ne obavijesti Agenciju o prestanku mandata pojedinog člana uprave ili nadzornog odbora središnjeg depozitorija, u roku iz članka 570. stavka 5. ovoga Zakona, a u vezi s člankom 550. stavkom 5. ovoga Zakona
6. članovima ne učini dostupnim prijedlog operativnih pravila rada ili njihovih izmjena i dopuna najmanje 30 dana prije njihova upućivanja Agenciji ili članove ne pozove na dostavu primjedbi i prijedloga, u skladu s člankom 551. stavkom 2. a u vezi s člankom 566. stavkom 2 ovoga Zakona
7. ne dostavi Agenciji operativna pravila rada ili njihove promjene u roku iz članka 551. stavka 2. a u vezi s člankom 566. stavkom 4. ovoga Zakona, a takvo kašnjenje ima ili može imati utjecaja na mogućnost Agencije da, u skladu s člankom 566. stavcima 5. i 6., procijeni značajnost takvih izmjena operativnih pravila rada
8. ne objavi usvojena operativna pravila rada na svojim mrežnim stranicama ili o njihovom donošenju ili promjeni pravovremeno ne obavijesti članove, u skladu s člankom 551. stavkom 2. a u vezi s člankom 566. stavkom 9. ovoga Zakona
9. prijedlog cjenika ili njegovih izmjena i dopuna ne učini dostupnim članovima, u skladu s člankom 551. stavkom 3. a u vezi s člankom 567. stavkom 4. ovoga Zakona.
Prekršaji fizičke osobe
Članak 719.
Za prekršaj kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 200.000,00 kuna ako:
1. kao član uprave središnje druge ugovorne strane nije osigurala provođenje nadzornih mjera koje je naložila Agencija u skladu sa svojim nadležnostima i ovlastima, u skladu s obvezom iz stavka 3. članka 550. ovoga Zakona
2. kao član uprave središnje druge ugovorne strane nije uspostavila djelotvoran i pouzdan sustav upravljanja središnje druge ugovorne strane iz članka 550. stavka 4. ovoga Zakona ili isti nije primjenjivala, što je dovelo do materijalnih neusklađenosti središnjeg depozitorija s odredbama Uredbe (EU) br. 648/2012, tehničkim standardima koji su doneseni temeljem Uredbe (EU) br. 648/2012, odredbama ovoga Zakona, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona te, kada je primjenjivo, ostalim propisima Europske unije kojima se uređuje poslovanje središnje druge ugovorne strane i drugim propisima kojima se uređuje poslovanje središnje druge ugovorne strane ili pravilima struke, protivno odredbama članka 550. stavka 2. ovoga Zakona.
Teži prekršaji središnjeg depozitorija
Članak 720.
(1) Za prekršaj kaznit će se središnji depozitorij novčanom kaznom u iznosu koji je višekratnik broja 1.000,00, a koja ne može biti manja od 1% do ni veća od 5% od ukupnog prihoda koji je ostvario u godini kada je počinjen prekršaj, utvrđenog na temelju godišnjih financijskih izvještaja izdavatelja za tu godinu, ako:
1. ne donese ili u ne primjenjuje operativna pravila rada iz članka 566. stavka 1. ovoga Zakona, pri čemu takvo postupanje ima ili može imati materijalni utjecaj na usklađenost središnje druge ugovorne strane s odredbama Uredbe (EU) br. 909/2014 ili je dovelo ili može dovesti do teških poremećaja u sustavu namire kojim središnji depozitorij upravlja
2. ne dostavi Agenciji operativna pravila rada ili njihove promjene prije njihovog usvajanja protivno obvezi iz članka 566. stavka 4 ovoga Zakona
3. prijedlog cjenika ili njegovih izmjena i dopuna ne dostavi Agenciji, protivno obvezi iz članka 567. stavka 4. ovoga Zakona
4. ako ne obavještava izdavatelje nematerijaliziranih vrijednosnih papira, imatelje i članove, na način i u opsegu propisanom svojim aktima, u skladu s člankom 569. stavkom 1. ovoga Zakona, zbog čega je za navedene subjekte nastupila šteta ili je izvjesno da će šteta nastupiti
5. ne izradi ili uopće ne dostavi Agenciji godišnje financijske izvještaje ili godišnje izvješće ili revizijsko izvješće, u skladu s člankom 581. stavkom 1. ovoga Zakona ili navedene izvještaje Agenciji ne dostavi u roku propisanom člankom 581. stavkom 1. ovoga Zakona, pri čemu je takvo kašnjenje dulje od mjesec dana od isteka roka za dostavu i Agenciju onemogućuje u provođenju efikasnog nadzora nad središnjim depozitorijem
6. povjeri uzastopno osam i/ili više revizija godišnjih financijskih izvještaja istom revizoru, protivno članku 547. stavku 4. ovoga Zakona
7. ne omogući Agenciji obavljanje nadzora, u skladu s člankom 622. stavkom 2. ovoga Zakona, u vezi s člancima 684., i 688. do 690. ovoga Zakona
8. ne postupi prema rješenju Agencije iz članka 582. stavka 1. ovoga Zakona, u skladu s člankom 582. stavkom 2. ovoga Zakona, a takvo (ne)postupanje ima ili može imati materijalni utjecaj na usklađenost središnjeg depozitorija s odredbama Uredbe (EU) br. 909/2014 ili je dovelo ili može dovesti do teških poremećaja u sustavu namire kojim središnji depozitorij upravlja
9. ne izradi li ne dostavi Agenciji periodičke i statističke izvještaje iz članka 580. stavka 1. ovoga Zakona, a u skladu s člankom 580. stavkom 4. ovoga Zakona, kroz više izvještajnih razdoblja
10. ne dostavi Agenciji podatke o ispunjavanju kapitalnih zahtjeva iz članka 580. stavka 3. ovoga Zakona, a u skladu s člankom 580. stavkom 4. ovoga Zakona, kroz više izvještajnih razdoblja
11 . ne obavijesti Agenciju o prestanku mandata pojedinog člana uprave ili nadzornog odbora središnjeg depozitorija, protivno obvezi iz članka 570. stavka 5. ovoga Zakona
12. ne osigura da zahtjev za izdavanje suglasnosti iz članka 573. stavka 2. ovoga Zakona bude podnesen najmanje tri mjeseca prije isteka manadata pojedinom članu uprave u skladu s člankom 573. stavkom 8. ovoga Zakona.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka ako je iznos novčane kazne utvrđene na temelju stavka 1. ovoga članka manji od 500.000,00 kuna, središnji depozitorij iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 500.000,00 do 1.000.000,00 kuna.
(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, ako je središnji depozitorij iz stavka 1. ovoga članka prekršajem iz stavka 1. ovoga članka ostvario korist ili spriječio gubitak, a iznos tako ostvarene koristi ili spriječenog gubitka može se utvrditi, središnji depozitorij iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu dvostruko utvrđenog iznosa tako ostvarene koristi odnosno tako spriječenog gubitka, ako je taj iznos veći od propisanog najvećeg iznosa novčane kazne iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
(4) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba središnjeg depozitorija.
Lakši prekršaji središnjeg depozitorija
Članak 721.
Za prekršaj kaznit će se središnji depozitorij novčanom kaznom u iznosu od 50.000 kuna do najviše 200.000 kuna:
1. ne dostavi Agenciji operativna pravila rada ili njihove promjene u roku iz članka 566. stavka 4. ovoga Zakona, a takvo kašnjenje ima ili može imati utjecaja na mogućnost Agencije da, u skladu s člankom 566. stavcima 5. i 6., procijeni značajnost takvih izmjena operativnih pravila rada
2. članovima ne učini dostupnim prijedlog operativnih pravila rada ili njihovih izmjena i dopuna najmanje 30 dana prije njihova upućivanja Agenciji ili članove ne pozove na dostavu primjedbi i prijedloga, u skladu s člankom 566. stavkom 2 ovoga Zakona
3. ne objavi usvojena operativna pravila rada na svojim mrežnim stranicama ili o njihovom donošenju ili promjeni pravovremeno ne obavijesti članove, u skladu s člankom 566. stavkom 9. ovoga Zakona
4. prijedlog cjenika ili njegovih izmjena i dopuna ne dostavi Agenciji ili isti ne učini dostupnim članovima, u skladu s člankom 567. stavkom 4. ovoga Zakona
5. ako na svojim mrežnim stranicama ne objavi podatke iz članka 569. stavka 2. ovoga Zakona
6. ne obavijesti Agenciju o prestanku mandata pojedinog člana uprave ili nadzornog odbora središnjeg depozitorija, u roku propisanom člankom 570. stavkom 5. ovoga Zakona
7. ne dostavi Agenciji godišnje financijske izvještaje ili godišnje izvješće ili revizijsko izvješće, u roku propisanom člankom 581. stavkom 1. ovoga Zakona, pri čemu takvo kašnjenje nema značaj iz članka 720. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona
8. ne postupi prema rješenju Agencije iz članka 582. stavka 1. ovoga Zakona, u skladu s člankom 582. stavkom 2. ovoga Zakona, a takvo postupanje nema značaj iz članka 720. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona
9. ne dostavi Agenciji jedan ili više periodičkih i statističkih izvještaja iz članka 580. stavka 1. ovoga Zakona, u propisanom roku, u skladu s člankom 580. stavkom 4. ovoga Zakona, pri čemu takvo kašnjenje nema značaj iz članka 720. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona
10. ne dostavi Agenciji podatke o ispunjavanju kapitalnih zahtjeva iz članka 580. stavka 3. ovoga Zakona, a u skladu s člankom 580. stavkom 4. ovoga Zakona, pri čemu takvo kašnjenje nema značaj iz članka 720. stavka 9. ovoga Zakona.
Prekršaji fizičke osobe
Članak 722.
Za prekršaj kaznit će se fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 200.000,00 kuna ako:
1. kao član uprave središnjeg depozitorija nije osigurala provođenje nadzornih mjera koje je naložila Agencija u skladu sa svojim nadležnostima i ovlastima, u skladu s obvezom iz članka 575. stavka 3. ovoga Zakona
2. kao član uprave središnjeg depozitorija nije uspostavila djelotvoran i pouzdan sustav upravljanja središnjm depozitorijem iz članka 575. stavka 4. ovoga Zakona ili isti nije primjenjivala, što je dovelo do materijalnih neusklađenosti središnjeg depozitorija s odredbama Uredbe (EU) br. 909/2014, tehničkim standardima koji su doneseni temeljem Uredbe (EU) br. 909/2014, odredbama ovoga Zakona, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona te, kada je primjenjivo, ostalim propisima Europske unije kojima se uređuje poslovanje središnjeg depozitorija i drugim propisima kojima se uređuje poslovanje središnjeg depozitorija ili pravilima struke, protivno odredbama članka 575. stavka 2. ovoga Zakona.
Prekršaji vezano za sanaciju središnjeg depozitorija
Članak 723.
(1) Za prekršaj kaznit će se središnji depozitorij i središnji depozitorij u sanaciji novčanom kaznom u iznosu koji je višekratnik broja 1.000,00, a koja ne može biti manja od 1% do ni veća od 5% od ukupnog prihoda koji je ostvario u godini kada je počinjen prekršaj, utvrđenog na temelju godišnjih financijskih izvještaja izdavatelja za tu godinu:
1. ako ne izvrši mjere na način i u rokovima kako je to naloženo rješenjem Agencije čime postupa protivno članku 597. stavku 9. ovoga Zakona
2. ako na zahtjev Agencije ne dostavi izvješća i informacije o svim pitanjima važnim za provođenje ovoga Zakona, čime postupa protivno članku 597. stavku 11. ovoga Zakona, odnosno ne postupi u skladu s propisom iz članka 597. stavka 12. ovoga Zakona
3. ako ne dostavi sve informacije potrebne za izradu, izmjenu i provedbu sanacijskog plana čime postupa protivno članku 605. stavku 1. točki 1. ovoga Zakona, odnosno ako ne surađuje i ako ne pruži pomoć sanacijskom tijelu pri izradi i ažuriranju sanacijskog plana čime postupa protivno članku 605. stavku 1. točki 2. ovoga Zakona
4. ako propusti obavijestiti sanacijsko tijelu u skladu s člankom 605. stavkom 2. ovoga Zakona
5. ako ne dostavi ili ne dostavi u roku iz članka 619. stavka 3. ovoga Zakona prijedlog mjera za rješavanje ili uklanjanje prepreka s rokovima za uklanjanje tih prepreka
6. ako ne dostavi ili ne dostavi u roku iz članka 619. stavka 3. ovoga Zakona, plan za usklađivanje s mjerama naloženim rješenjem
7. ako ne otkloni prepreke mogućnosti provođenja stečajnog postupka odnosno sanacije institucije čime postupa suprotno članku 619. stavku 3. ovoga Zakona, ili ako u propisanom roku ne dostavi plan za usklađenje s naloženim mjerama čime postupa suprotno članku 619. stavku 3. ovoga Zakona ili ne postupi po rješenju donesenom temeljem članka 619. stavka 3. ovoga Zakona
8. ako središnji depozitorij suprotno članku 609. ovoga Zakona ne obavijesti Agenciju kada smatra da ispunjava neki od uvjeta iz članka 606. stavka 1. ovoga Zakona
9. ako središnji depozotorij ne izradi plan reorganizacije poslovanja čime postupa suprotno članku 619. stavku 1. ovoga Zakona, ili ako dostavljeni plan reorganizacije nema propisani sadržaj čime postupa suprotno članku 619. stavku 1. ovoga Zakona
10. ako središnji depozitorij suprotno članku 619. stavku 1. ovoga Zakona ne osigura da ugovor sadrži odredbu da obveza koja proizlazi iz tog ugovornog odnosa može biti predmet smanjenja vrijednosti ili pretvaranja te da vjerovnik ili druga ugovorna strana pristaje na smanjenje glavnice i nepodmirenog iznosa, pretvaranje ili poništenje te obveze u slučaju primjene instrumenta unutarnje sanacije
11. ako središnji depozitorij ili bilo koja članica iste grupe ne postupi po zahtjevu Agencije iz članka 619. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka ako je iznos novčane kazne utvrđene na temelju stavka 1. ovoga članka manji od 500.000,00 kuna, središnji depozitorij i središnji depozitorij u sanaciji iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu od 500.000,00 do 1.000.000,00 kuna.
(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, ako je središnji depozitorij i središnji depozitorij u sanaciji iz stavka 1. ovoga članka prekršajem iz stavka 1. ovoga članka ostvario korist ili spriječio gubitak, a iznos tako ostvarene koristi ili spriječenog gubitka može se utvrditi, središnji depozitorij i središnji depozitorij u sanaciji iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka novčanom kaznom u iznosu dvostruko utvrđenog iznosa tako ostvarene koristi odnosno tako spriječenog gubitka, ako je taj iznos veći od propisanog najvećeg iznosa novčane kazne iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
(4) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba iz uprave središnjeg depozitorija novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna do najviše 100.000,00 kuna.
(5) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba iz sanacijske uprave središnjeg depozitorija u sanaciji novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna do 50.000,00 kuna.
Prekršaji drugih osoba vezano za sanaciju središnjeg depozitorija
Članak 724.
(1) Za prekršaj kaznit će se neovisni procjenitelj kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna do najviše 100.000,00 kuna:
1 ako ne izvrši procjenu vrijednosti imovine i obveza središnjeg depozitorija pošteno, oprezno ili realistično čime postupa protivno članku 619. stavku 1. ovoga Zakona
2. ako ne izradi izvješće o procjeni vrijednosti imovine i obveza središnjeg depozitorija koje sadrži sve propisane elemente, čime postupa protivno članku 619. stavku 1. ovoga Zakona
3. ako ne provede naknadnu procjenu vrijednosti imovine i obveza središnjeg depozitorija na način iz članka 619. stavka 1. ovoga Zakona i
4. ako procjena vrijednosti imovine i obveza središnjeg depozitorija koja je provedena temeljem članka 620. ovoga Zakona ne sadrži sve elemente propisane člankom 620. stavkom 3. ovoga Zakona ili ako ta procjena vrijednosti nije utemeljena na pretpostavkama iz članka 620. stavka 4. ovoga Zakona.
(2) Za prekršaj kaznit će se dotadašnji član uprave središnjeg depozitorija ili druga ovlaštena osoba s posebnim ovlaštenjima i odgovornostima u središnjem depozitoriju kaznom u iznosu od 10.000,00 kuna do najviše 100.000,00 kuna ako:
1. sanacijskoj upravi i pomoćnicima sanacijske uprave odmah ne omogući pristup cjelokupnoj poslovnoj i ostaloj dokumentaciji središnjeg depozitorija ili ne sastavi izvješće o primopredaji poslovanja, čime postupa protivno članku 618. stavku 1. ovoga Zakona i
2. sanacijskoj upravi ili pojedinom članu sanacijske uprave ne daju sva zatražena obrazloženja ili dodatna izvješća o poslovanju središnjeg depozitorija čime postupa protivno članku 618. stavku 2. ovoga Zakona.
Teži prekršaji središnjeg klirinškog depozitarnog društva
Članak 725.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 200.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
središnje klirinško depozitarno društvo:
1. ako obavlja djelatnosti za koje nije dobilo odobrenje Agencije u skladu s člankom 629. stavkom 4. ovoga Zakona
2. ako ne uspostavi, ne dokumentira ili ne provodi organizacijske mjere i zahtjeve iz članka 651. stavka 1. ovoga Zakona ili iste redovito ne ažurira, procjenjuje i nadzire njihovu učinkovitost
3. ako ne propiše ili ako ne primjenjuje odgovarajuće mjere i postupke za utvrđivanje sukoba interesa u skladu s člankom 651. stavkom 2. ovoga Zakona
4. ako ne propiše ili ako ne primjenjuje učinkovite mjere i postupke za sprječavanje i upravljanje sukobima interesa u skladu s člankom 660. stavkom 2. ovoga Zakona
5. ako ne uspostavi sustav upravljanja rizicima u skladu s člankom 652. stavkom 2. ovoga Zakona
6. ako ne propiše, ili ne primjenjuje ili ne dokumentira ili ne ažurira strategije i politike upravljanja rizicima u skladu s člankom 652. stavkom 3. ovoga Zakona
7. ako ne donese učinkovite postupke, tehnike mjerenja rizika ili mjere upravljanja rizicima u skladu s člankom 652. stavkom 4. ovoga Zakona
8. ako ne uspostavi ili ne provodi primjerene politike i postupke, čiji je cilj otkrivanje svakog rizika neusklađenosti s relevantnim propisima u skladu s člankom 652. stavkom 5. ovoga Zakona, ili iste redovito ne ažurira, procjenjuje ili nadzire u skladu s člankom 652. stavkom 5. ovoga Zakona
9. ako ne nadzire, ocjenjuje, preispituje i ažurira primjerenost, sveobuhvatnost i učinkovitost donesenih strategija, politika, postupaka upravljanja rizicima i tehnika mjerenja rizika u skladu s člankom 652. stavkom 6. ovoga Zakona ili ne nadzire, ocjenjuje, preispituje i ažurira primjerenost i učinkovitost predviđenih mjera u svrhu otklanjanja mogućih nedostataka u strategijama, politikama i postupcima upravljanja rizicima, uključujući i propuste zaposlenika, osoba na koje je izdvojilo poslovne procese te članova uprave i nadzornog odbora središnjeg klirinškog depozitarnog društva u skladu s člankom 652. stavkom 6. ovoga Zakona
10. ako uspostavljenu strategiju i politike upravljanja rizicima na zahtjev ne dostavi bez odgode Agenciji u skladu s člankom 652. stavkom 7. ovoga Zakona
11. ako ne obavijesti bez odgode Agenciju o ozbiljnom ugrožavanju sustava upravljanja rizicima u skladu s člankom 652. stavkom 10. ovoga Zakona
12. ako izdvoji značajne poslovne procese na način koji ugrožava pohranu i provedbu poravnanja i namire ili dovodi do promjene uvjeta pod kojima je izdano odobrenje za rad ili dovodi do promjene uvjeta pod kojim središnje klirinško depozitarno društvo vodi središnji depozitorij i upravlja sustavom poravnanja i/ili namire ili onemogućava ili znatno otežava provođenje nadzora, suprotno članku 653. stavku 1. ovoga Zakona
13. ako pri izdvajanju poslovnih procesa koji su bitni za njegovo poslovanje, takve usluge ne uključi u sustav unutarnje kontrole ili bez odgode ne izvijesti Agenciju o namjeri i načinu izdvajanja u skladu s člankom 653. stavkom 2. ovoga Zakona
14. ako ne propiše ili ne primjenjuje mjere i postupke radi osiguranja ispravnog, neprekidnog i učinkovitog funkcioniranja sustava središnjeg depozitorija ili ako ne primjenjuje primjerene i djelotvorne sigurnosne mjere za eventualne poremećaje u sustavu u skladu s člankom 654. stavkom 2. ovoga Zakona
15. ako ne zaštititi podatke kojima raspolaže od neovlaštenog korištenja, izmjene i gubitka ili ako na sigurnom mjestu ne čuva izvornu dokumentaciju u skladu s člankom 655. ovoga Zakona
16. ako u svezi s poravnanjem i namirom transakcija na uređenom tržištu, MTP-u ili izvan uređenog tržišta i MTP-a, i drugih poslova s vrijednosnim papirima ili isplatom obveza iz vrijednosnih papira, na račun vlastitog kapitala kreditira člana sustava poravnanja i namire, izdavatelja ili druge osobe ili obavlja druge poslove kod kojih bi preuzelo kreditni rizik suprotne strane, suprotno članku 656. stavku 1. ovoga Zakona
17. ako ne ustroji funkciju unutarnje reviziju u skladu s člankom 656. stavkom 2. ovoga Zakona
18. ako ne izradi ili ne dostavi Agenciji godišnje financijske izvještaje ili godišnje izvješće ili revizorsko izvješće u propisanom roku u skladu s člankom 657. stavkom 2. ovoga Zakona
19. ako podatke iz članak 658. stavka 1. ovoga Zakona ne čuva kao poslovnu tajnu
20. ako internim aktom ne propiše podatke koji se imaju smatrati poslovnom tajnom i način korištenja takvih podataka u skladu s člankom 658. stavkom 1. ovoga Zakona
21. ako na svojim mrežnim stranicama ne objavi podatke iz članka 659. ovoga Zakona
22. ako ne donese ili ne primjenjuje pravila i provedbene mjere ili u njima detaljno ne odredi način obavljanja poslova iz članka 629. ovoga Zakona, u skladu s člankom 660. stavkom 1. ovoga Zakona
23. ako pravila i provedbene mjere iz članka 660. stavka 1. ovoga Zakona i sve njihove promjene počne primjenjivati bez ishođenja odobrenja Agencije, u skladu s člankom 660. stavkom 2. ovoga Zakona
24. ako pravila i provedbene mjere iz članka 660. stavka 1. ovoga Zakona ne objavi na svojim mrežnim stranicama ili o donošenju ili promjeni istih ne obavijesti svoje članove najmanje sedam dana prije početka njihove primjene, u skladu s člankom 660. stavkom 3. ovoga Zakona
25. ako odobreni cjenik ne objavi na svojim mrežnim stranicama i o donošenju ili promjeni ne obavijesti korisnike svojih usluga najmanje sedam dana prije početka primjene, u skladu s člankom 661. stavkom 4. ovoga Zakona
26. ako ne propiše transparentna pravila o članstvu koja se temelje na jednoznačnim i objektivnim kriterijima, a posebice pravila o primanju u članstvo, prestanku članstva, uvjete članstva, kao i prava i obveze članova, u skladu s člankom 666. stavkom 5. ovoga Zakona
27. ako ne obavijesti Agenciju o novom članu ili prestanku članstva, ili ne dostavlja obnovljen popis članova, sukladno članku 666. stavku 7. ovoga Zakona
28. ako ne propiše i ne primjenjuje odgovarajuće mjere i postupke radi nadzora ispunjavaju li
članovi uvjete za članstvo, u skladu s člankom 667. stavkom 1. ovoga Zakona
29. ako bez odgode ne izvijesti Agenciju ili burzu ili operatera MTP-a o svakom neispunjenju obveze koja rezultira suspenzijom člana sudionika, ili iste ne izvijesti bez odgode o svakom težem kršenju svojih pravila od strane člana sudionika, sukladno članku 667. stavku 2. ovoga Zakona
30. ako sredstva jamstvenog fonda koristi za bilo koju svrhu osim one koja je propisana člankom 670. stavkom 3. ovoga Zakona
31. ako ne omogući Agenciji obavljanje nadzora u skladu s člankom 678. ovoga Zakona
32. ako ne dostavi podatke Agenciji u skladu s člankom 684. ovoga Zakona
33. ako ne omogući Agenciji kontrolu informacijskog sustava u skladu s člankom 690. ovoga Zakona
34. ako ne omogući Agenciji obavljanje neposrednog nadzora poslovanja u skladu s člankom 688. ovoga Zakona.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 20.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba središnjeg klirinškog depozitarnog društva.
Lakši prekršaji središnjeg klirinškog depozitarnog društva
Članak 726.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj
središnje klirinško depozitarno društvo:
1. ako svakome imatelju nematerijaliziranih vrijednosnih papira na njegov zahtjev ne omogući uvid u podatke iz članka 568. stavka 1. ovoga Zakona, a koji se odnose na njegove račune nematerijaliziranih vrijednosnih papira, odnosno podatke o vrstama, rodovima, količinama, stvarnim pravima i nosiocima tih prava te ograničenjima stvarnih prava ostalih imatelja istih nematerijaliziranih vrijednosnih papira istoga izdavatelja, u skladu s člankom 568. stavkom 3. ovoga Zakona
2. ako osobi iz članka 568. stavka 5. ovoga Zakona uz razumnu komercijalnu naknadu, ne omogući pravo uvida u podatke iz članka 563. stavka 1. ovoga Zakona ili toj osobi ne omogući pravo na presliku dokumentacije koja je bila temelj za izvršene upise, u skladu s člankom 568. stavkom 5. ovoga Zakona
3. ako ne obavještava izdavatelje nematerijaliziranih vrijednosnih papira, imatelje i članove, na način i u opsegu propisanom svojim aktima, u skladu s člankom 569. stavkom 1. ovoga Zakona
4. ako ne izradi ili ne dostavi Agenciji mjesečno izvješće o radu u skladu s člankom 659. stavkom 2. ovoga Zakona
5. ako bez odgode ne obavijesti Agenciju o svim promjenama osoba koje su članovi uprave i nadzornog odbora središnjeg klirinškog depozitarnog društva, u skladu s člankom 567. stavkom 1. ovoga Zakona
6. ako bez odgode ne obavijesti Agenciju o svim promjenama imatelja kvalificiranih udjela iz članka 639. ovoga Zakona, u skladu s člankom 639. stavkom 4. ovoga Zakona
7. ako bez odgode ne obavijesti Agenciju o svim promjenama podataka iz zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad, u skladu s člankom 657. stavkom 1. ovoga Zakona
8. ako suprotno članku 657. stavku 6. ovoga Zakona povjeri uzastopno osam ili više revizija godišnjih financijskih izvještaja istom revizoru
9. ako Agenciji ne podnese izvještaj o stjecanju ili otuđenju financijskih instrumenata članova
uprave, nadzornog odbora i zaposlenika središnjeg klirinškog depozitarnog društva u skladu s člankom 658. stavkom 3. ovoga Zakona.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba središnjeg klirinškog depozitarnog društva.
DIO OSMI
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Rokovi za usklađivanje s odredbama ovoga Zakona
Članak 727.
(1) Ako nije drugačije propisano ovim dijelom, stupanjem na snagu ovoga Zakona sve pravne i fizičke osobe kojima su ovim Zakonom propisane obveze, dužne su s istim uskladiti svoje poslovanje i postupanje.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, subjekti nadzora Agencije dužni su se u roku od 6 mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti sa odredbama članaka 60. do 73., 77. do 85. i 87. do 125. ovoga Zakona.
Postupci pokrenuti pred Agencijom do dana stupanja na snagu ovoga Zakona
Članak 728.
Postupci pokrenuti pred Agencijom do dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se primjenom odredaba Zakona o tržištu kapitala (Narodne novine, br. 88/08, 146/08, 74/09, 54/13, 159/13, 18/15, 110/15 i 123/16, u daljnjem tekstu: ZTK).
Priznavanje stečenih kvalifikacija
Članak 729.
(1) Odobrenja za obavljanje poslova brokera ili investicijskog savjetnika koja je Agencija izdala u skladu s odredbama ZTK i Zakonom o tržištu vrijednosnih papira (Narodne novine br. 84/02 i 138/06) prestaju važiti stupanjem na snagu ovoga Zakona.
(2) Odobrenja za obavljanje poslova vezanog zastupnika koje je Agencija izdala u skladu s odredbom članka 96. ZTK prestaju važiti stupanjem na snagu ovoga Zakona.
(3) Smatra se da osobe koje na dan stupanja na snagu ovoga Zakona imaju odobrenje za obavljanje poslova brokera odnosno osobe koje su položile ispit za brokera do stupanja na snagu ovoga Zakona ili im je isti priznat u skladu s odredbama ZTK i pravilnika donesenih na temelju ZTK, imaju primjerene kvalifikacije za obavljanje poslova iz članka 96. stavka 2. točaka 1. i 2. ovoga Zakona.
(4) Smatra se da osobe koje na dan stupanja na snagu ovoga Zakona imaju odobrenje za obavljanje poslova investicijskog savjetnika te osobe koje su položile ispit za investicijskog savjetnika do stupanja na snagu ovoga Zakona ili im je isti priznat u skladu s odredbama ZTK imaju primjerene kvalifikacije za obavljanje poslova iz članka 96. stavka 2. ovoga Zakona.
(5) Smatra se da vezani zastupnik koji na dan stupanja na snagu ovoga Zakona ima odobrenje Agencije u skladu sa stavkom 2. ovoga članka ispunjava uvjete iz članka 127. ovoga Zakona te će s tim danom biti upisan u registar iz članka 129. ovoga Zakona.
Članak 730.
(1) Odredbe članka 405. stavka 1. točke 7. i članka 409. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona prestaju važiti na dan 20. srpnja 2018. te se od dana 21. srpnja 2018. počinju primjenjivati odredbe članka 405. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona.
(2) Odredba članka 409. stavka 2. točke 6. ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuje na ponude vrijednosnih papira upućene isključivo ulagateljima koji u postupku predstečajne nagodbe sudjeluju odnosno koji su sudjelovali u skladu s planom financijskog i operativnog restrukturiranja izdavatelja, pod uvjetom da su planom odnosno prijedlogom predstečajne nagodbe utvrđeni broj, karakteristike i ostali bitni elementi tih vrijednosnih papira te razlozi i detalji ponude i da je predstečajna nagodba sklopljena na temelju Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (Narodne novine, br. 108/12., 144/12., 81/13. i 112/13.).
Članak 731.
(1) Godišnji izvještaj iz članka 462. stavka 1. ovoga Zakona izdavatelj je obvezan za poslovnu godinu koja je završila prije stupanja na snagu ovoga Zakona sastaviti u skladu s odredbama ZTK .
(2) Polugodišnji izvještaj iz članka 465. stavka 1. ovoga Zakona izdavatelj je obvezan za polugodište koje je završilo prije stupanja na snagu ovoga Zakona sastaviti u skladu s odredbama ZTK .
(3) Tromjesečni izvještaj iz članka 468. stavka 1. ovoga Zakona izdavatelj je obvezan za tromjesečje koja je završilo prije stupanja na snagu ovoga Zakona sastaviti u skladu s odredbama ZTK .
(4) Izvještaj o plaćanjima javnom sektoru iz članka 469. stavka 1. ovoga Zakona izdavatelj je obvezan za poslovnu godinu koja je završila prije stupanja na snagu ovoga Zakona sastaviti u skladu s odredbama ZTK.
(5) Za izdavatelja koji je informaciju o svojoj matičnoj državi članici objavio u skladu s člankom 398. stavkom 5. ZTK smatra se da je informaciju o svojoj matičnoj državi članici objavio u skladu s člankom 460. stavkom 4. ovoga Zakona.
(6) Izdavatelj koji informaciju o svojoj matičnoj državi članici nije objavio u skladu s člankom 398. stavkom 5. ZTK obvezan ju je objaviti u skladu s člankom 460. stavkom 4. ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(7) Službeni registar propisanih informacija iz članka 444. ZTK kojeg je Agencija vodila u skladu s člankom 445. stavkom 1. ZTK, nastavlja voditi Agencija u skladu s odredbama članaka 498. i 499. ovoga Zakona.
Članak 732.
(1) Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. iz Zagreba, do donošenja rješenja iz stavka 4. ili 5. ovoga članka, nastavlja pružati usluge središnjeg depozitorija u Republici Hrvatskoj, u smislu članka 69. stavka 4. Uredbe (EU) br. 909/2014 te se na njega primjenjuje dio peti, poglavlje VII. ovoga Zakona te na odgovarajući način i odredbe članaka 524. do 558., 563., 564., 565., 568. i 569. ovoga Zakona.
(2) Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. iz Zagreba nastavlja obavljati poslove Operatera Fonda za zaštitu ulagatelja, u skladu s odredbama dijela drugoga, glave II. ovoga Zakona, u skladu sa za to izdanim odobrenjem.
(3) Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. iz Zagreba dužno je u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu tehničkih standarda koje donese Europska komisija na temelju Uredbe (EU) br. 909/2014 podnijeti Agenciji zahtjev za izdavanje odobrenja za rad u skladu s odredbama članka 16. Uredbe (EU) br. 909/2014.
(4) Agencija će u roku od šest mjeseci od dana zaprimanja potpunog zahtjeva iz stavka 3. ovoga članka donijeti rješenje o izdavanju ili neizdavanju odobrenja za rad Središnjem klirinškom depozitarnom društvu d.d. iz Zagreba.
(5) Ako Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. iz Zagreba ne postupi u skladu s odredbama stavka 3. ovoga članka, Agencija će mu rješenjem ukinuti odobrenje za rad.
Članak 733.
(1) Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. iz Zagreba, do donošenja rješenja iz stavka 2. ovoga članka, nastavlja pružati usluge središnje druge ugovorne strane u Republici Hrvatskoj, u smislu članka 89. stavka 4. Uredbe (EU) br. 648/2012 te se na njega primjenjuje dio peti, poglavlje VII. ovoga Zakona te na odgovarajući način i odredbe dijela petoga, poglavlja II. ovoga Zakona.
(2) Agencija će u roku od šest mjeseci od dana zaprimanja potpunog zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad u skladu s odredbama članka 14. Uredbe (EU) br. 648/2012, donijeti rješenje o izdavanju ili neizdavanju odobrenja za rad Središnjem klirinškom depozitarnom društvu d.d. iz Zagreba, kao središnje druge ugovorne strane.
(3) Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. iz Zagreba iz stavka 2. ovoga članka, odnosno njegovo povezano društvo koje je već podnijelo, odnosno druga pravna osoba koja naknadno podnese, Agenciji zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje usluga poravnanja u svojstvu središnje druge ugovorne strane, u skladu s Uredbom (EU) br. 648/2012, dužna je usklađenje s odredbama članka 536. i članka 629. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona provesti u roku od mjesec dana od dana izvršnosti rješenja Agencije o podnesenom zahtjevu. U istom je roku Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. iz Zagreba dužno provesti usklađenje i s odredbama članka 670. ovoga Zakona.
(4) Po provedenom usklađenju iz stavka 3. ovoga članka, Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. iz Zagreba dužno je bez odgode Agenciji dostaviti izvještaj o usklađenju te podnijeti na odobrenje usklađene opće akte (operativna pravila rada i cjenik).
Članak 734.
(1) Subjekti iz članka 525. i 527. ovoga Zakona izdaju vrijednosne papire u skladu s odredbama propisa koji uređuju osnivanje i poslovanje trgovačkih društava ili kao nematerijalizirane vrijednosne papire u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(2) Subjekti iz članka 525. stavka 4. ovoga Zakona koji su izdali vrijednosne papire javnom ponudom na području Republike Hrvatske prije stupanja na snagu ovoga Zakona, a iste nisu izdali kao nematerijalizirane vrijednosne papire u skladu s odredbama ZTK, obvezni su takve, prethodno izdane vrijednosne papire upisati u središnjem depozitoriju u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3) Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. iz Zagreba do dana donošenja odluke iz članka 732. stavaka 4. ili 5. ovoga Zakona smatrat će se središnjim depozitorijem kako je definiran odredbom članka 558. stavka 1. ovoga Zakona za potrebe ispunjavanja obveze iz stavka 2. ovoga članka, kao i obveze subjekata iz članka 525. stavaka 4., 6. i 7. ovoga Zakona.
(4) Vrijednosni papiri koje su izdali subjekti iz stavka 2. ovoga članka neće se smatrati vrijednosnim papirima u smislu ovoga Zakona s danom isteka roka iz stavka 2. ovoga članka, ako ti subjekti u propisanom roku ne izvrše obvezu upisa takvih vrijednosnih papira u središnjem depozitoriju.
Članak 735.
U ugovorima o zasnivanju založnog prava, koji su sklopljeni prije stupanja na snagu ovoga Zakona, odredbe kojima je isključeno pravo na namirivanje zalogom osigurane tražbine izvansudskim putem ne proizvode pravne učinke nakon stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 736.
(1) Agencija će u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti provedbene propise čije je donošenje propisano člankom 3. stavkom 6., člankom 17. stavkom 4., člankom 28. stavkom 5., člankom 31. stavkom 6., člankom 34. stavkom 9., člankom 35. stavkom 4., člankom 38. stavkom 8., člankom 40. stavkom 7., člankom 47. stavkom 5., člankom 54. stavkom 7., članak 56. stavkom 4., člankom 73. stavkom 2., člankom 74. stavkom 13., člankom 76. stavkom 5., člankom 80. stavkom 9., člankom 81. stavkom 5., člankom 91. stavkom 5., člankom 96. stavkom 3., člankom 99. stavkom 4., člankom 110. stavkom 5., člankom 115., člankom 127. stavkom 5., člankom 129., člankom 132. stavkom 4., člankom 135., člankom 155. stavkom 8., člankom 158. stavcima 6., 7. i 8., člankom 159. stavkom 3., 162. stavkom 5., člankom 164. stavkom 4., člankom 167. stavkom 7., člankom 170. stavkom 5., člankom 178. stavkom 8., člankom 288. stavkom 16., člankom 288. stavkom 17., člankom 289. stavkom 16., člankom 290. stavkom 4., člankom 295. stavkom 3., člankom 295. stavkom 7., člankom 299. stavkom 8., člankom 306. stavkom15., člankom307. stavkom 5., člankom 316. stavkom 7., člankom 352. stavkom 9., člankom 360. stavkom 6., člankom 365. stavkom 3., člankom 366. stavkom 11., člankom 367. stavkom 9., člankom 368. stavkom 14., člankom 369. stavkom 6., člankom 370., člankom 375. stavkom 9., člankom 379. stavkom 5., člankom 381. stavkom 8., člankom 383. stavkom 5., člankom 542. stavkom 6., člankom 547. stavcima 13. i 14., člankom 548. stavkom 7., člankom 549. stavkom 3., člankom 550. stavcima 8. i 9., člankom 553. stavkom 3., člankom 554. stavkom 10., člankom 555. stavkom 7., člankom 560. stavkom 8., člankom 561. stavkom 5., člankom 566. stavkom 10., člankom 568. stavkom 10., člankom 569. stavkom 3., člankom 570. stavkom 7., člankom 572. stavkom 4., člankom 577. stavkom 6., člankom 578. stavkom 5., člankom 579. stavkom 4., člankom 587. stavkom 3., člankom 597. stavkom 13., člankom 604. stavkom 5., člankom 605. stavkom 3., člankom 632.. stavkom 9., člankom 635. stavkom 8., člankom 636. stavkom 4., člankom 637. stavkom 8., člankom 638. stavkom 3., člankom 648. stavkom 7., člankom 654. stavkom 5., člankom 657. stavkom 3., člankom 659. stavkom 3., člankom 662. stavkom 6. i člankom 697. stavkom 10. ovoga Zakona.
(2) Do donošenja propisa iz stavka 1. ovoga Zakona na odgovarajući način primjenjuju se pravilnici Agencije doneseni na temelju ZTK, ako nisu u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona.
Članak 737.
Članci 628. do 680., 725. i 726. ovoga Zakona prestaju važiti danom izvršnosti rješenja Agencije sukladno članku 732. stavcima 4. i 5. ovoga Zakona.
Prestanak važenja
Članak 738.
Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o tržištu kapitala (Narodne novine, br. 88/08, 146/08, 74/09, 54/13, 159/13, 18/15, 110/15 i 123/16).
Stupanje na snagu
Članak 739.
Ovaj Zakon objavit će se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 3. siječnja 2018. godine, osim članka 368. stavaka 5. do 8. ovoga Zakona koji stupaju na snagu 3. rujna 2019. godine.
OBRAZLOŽENJA ČLANAKA
OBRAZLOŽENJE DIJELA PRVOG
Uz članak 1.
Ovim se člankom propisuje područje primjene Zakona.
Uz članak 2.
Ovim se člankom propisuje koje se direktive prenose u pravni sustav Republike Hrvatske, za koje se Uredbe s izravnom primjenom osigurava primjena, definira Agencija kao nadležno tijelo te se propisuje način primjene smjernica europskih nadzornih tijela u pravnom sustavu Republike Hrvatske.
Uz članak 3.
Člankom 3. propisana su značenja pojedinih pojmova u Zakonu i implementiraju se članak 4. MiFID II, članak 3. CRD IV, članak 2. BRRD, članak 1. direktive 97/9/EZ, članak 2. direktive 98/26/EZ, članak 2. direktive 2003/71/EZ, članak 2. direktive 2004/109/EZ.
OBRAZLOŽENJE DIJELA DRUGOG
Uz članak 4.
Člankom 4. implementira se članak 2. MiFID II kojim su propisana izuzeća od obveze pojedinih kategorija sudionika tržišta kapitala od obveze da u odnosu na investicijske usluge i aktivnosti koje obavljaju imaju odobrenje za rad Agencije i primjenjuju organizacijske zahtjeve i pravila poslovnog ponašanja za investicijska društva te rokovi i način izvještavanja Agencije o korištenju pojedine iznimke, kako bi se moglo utvrditi ispunjavaju li ta društva trajno navedene uvjete.
Uz članke 5. i 6.
Člankom 5. implementira se Prilog I. dio A MiFID II koji propisuje investicijske usluge i aktivnosti i pomoćne usluge koje su regulirane Zakonom, dok je člankom 6. propisano koje su osobe temeljem odobrenja Agencije ili drugog nadležnog tijela te usluge i aktivnosti ovlaštene obavljati.
Uz članak 7.
Člankom 7. regulirana je primjena Dijela Drugog zakona i predstavlja usklađenje sa člankom 1. MiFID II kojim se pobliže određuju subjekti na koje se odnose zahtjevi iz Dijela Drugog Zakona te su pobrojane odredbe koje se na te subjekte odnose.
Uz članke 8. do 11.
Člancima 8. do 11. propisani su osnovni uvjeti za osnivanje investicijskog društva i inicijalni kapital investicijskog društva te predstavljaju usklađenje sa člankom 15. MiFID II. Uz navedeno, zadržava se postojeći izuzetak za lokalne pravne osobe od primjene CRR-a u skladu sa postojećim izuzetkom iz članka 30. CRD IV. Neovisno o navedenom, lokalne pravne osobe imaju obvezu licencirati se kao investicijsko društvo u smislu ovog Zakona.
Uz članke 12. do 25.
Člancima 12. do 25. implementiraju se odredbe članka 10. do 13. MiFID II, koje propisuju obveze nacionalnih nadležnih tijela vezano za primjerenost imatelja kvalificiranih udjela u investicijskom društvu, postupak, kriterije i rokove odlučivanja kod promjene imatelja kvalificiranih udjela, obvezu izvještavanja nadležnog tijela o promjenama vlasničke strukture te posljedice stjecanja kvalificiranih udjela bez odgovarajućeg odobrenja.
Uz članke 26. do 35.
Člancima 26. do 35. implementiraju se odredbe članka 9. MiFID II vezane za uvjete, dužnosti i odgovornosti upravljačkog tijela investicijskog društva. Člankom 29. propisana je ovlast Agencije za izdavanje suglasnosti za imenovanje članova uprave investicijskog društva. Članak 33. precizira uvjete za poništavanje i ukidanje te suglasnosti. Članak 35. definira nositelje ključnih funkcija u investicijskom društvu
Uz članak 36.
Člankom 36. implementira se članak 14. MiFID II kojim je propisano obavezno sudjelovanje investicijskih društava i ostalih osoba koje su ovlaštene pružati investicijske usluge u sustavu zaštite ulagatelja, što je propisano kao temeljni preduvjet za izdavanje odobrenja za rad. Osim za osobe koje usluge pružaju u odnosu na financijske instrumente, obveza se odnosi i na kreditne institucije i investicijska društva koja distribuiraju strukturirane depozite.
Uz članke 37. do 46.
Člancima 37. do 48. implementirane su odredbe članaka 5. do 8. MiFID II, a koje se odnose na uvjete i postupak izdavanja odobrenja za rad investicijskom društvu. U tu svrhu propisane su djelatnosti koje investicijsko društvo može obavljati, postupak izdavanja i proširenja odobrenja za rad, sadržaj zahtjeva za i izdavanje odobrenja za rad, odlučivanje o zahtjevu koje je u nadležnosti Agencije te razlozi i postupak odbijanja, poništavanja i ukidanja odobrenja za rad. Predviđen je i postupak izdavanja prethodne suglasnosti za obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti za kreditne institucije kojima odobrenje za te djelatnosti izdaje HNB.
Uz članak 47.
Člankom 47. propisano je ovlaštenje Agencije da izdaje prethodnu suglasnost za statusne promjene investicijskog društva, te je Agenciji dana ovlast da provedbenim propisom detaljnije uređuje kriterije za procjenu ispunjavanja uvjeta za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka.
Uz članak 48.
Člankom 48. popisano je vođenje registra osoba ovlaštenih obavljati investicijske usluge i aktivnosti na području Republike Hrvatske, što predstavlja usklađenje s odredbom članka 5. stavka 3. MiFID II.
Uz članak 49.
Člankom 49. propisane su posebne odredbe vezane za stečaj i likvidaciju investicijskog društva te supsidijarna primjena Zakona o trgovačkim društvima na postupak likvidacije.
Uz članke 50. do 55.
Člancima 50. do 59. implementiraju se odredbe članka 16. MiFID II, a koje uređuju opće organizacijske uvjete za obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti. S obzirom da su opći uvjeti detaljnije uređeni Uredbom (EU) 2389, u člancima koji uređuju pojedini uvjet primjereno je navesti i članak uredbe koji razrađuje pojedini zahtjev. Osim općih organizacijskih uvjeta obuhvaćeni su i uvjeti za računovodstvene politike i postupke (članak 51.), sigurnost i zaštita podataka i neprekidnost poslovanja (članak 52.), nadležnosti viših rukovoditelja i nadzorne funkcije društva (članak 53.),obveza uspostave kontrolnih funkcija (članci 54. i 55.) te ovlast Agencije da donese provedbeni propis kojim će detaljnije urediti oblik, sadržaj i rokove dostave izvještaja kontrolnih funkcija.
Uz članak 56.
Članak 56. uređuje obvezu propisivanja i primjene politike primitaka za investicijska društva što predstavlja usklađenje sa člankom 9. stavkom 3. točkom c. MiFID II.
Uz članak 57.
Člankom 57. propisana je obveza investicijskog društva za praćenje osobnih transakcija relevantnih osoba investicijskog društva, što predstavlja usklađenje s odredbom članka 16. stavka 2. MiFID.
Uz članak 58.
Člankom 58. propisane su obveze investicijskog društva vezano za upravljanje sukobima interesa, što predstavlja usklađenje s odredbama članaka 16. stavka 3. i članka 23. MiFID II koje su detaljnije uređene člancima 33. do 43. Uredbe (EU) 2389
Uz članak 59.
Člankom 59. propisani su uvjeti za izdvajanje ključnih operativnih funkcija investicijskog društva na treće osobe, što predstavlja usklađenje sa odredbom članka 16. stavka 5. podstavka 1. MiFID II.
Uz članke 60. do 73.
Člancima 60. do 73. implementiraju se odredbe članka 16. stavka 3. podstavaka 2. do 7. MiFID II te članci 9. i 10. delegirane direktive (EU) 2031. Navedenim člancima se navode pojedinosti za provedbu pravila o upravljanju proizvodom koja su uvedena u okviru MiFID-a II. Pravila o upravljanju proizvodom odnose se na investicijska društva koja proizvode financijske instrumente i na investicijska društva koja ih distribuiraju klijentima.
Obveze upravljanja proizvodima za proizvođače (društva koja stvaraju, razvijaju, izdaju i/ili oblikuju proizvode) obuhvaćaju procedure i mehanizme kojima se osigurava pravilno upravljanje sukobima interesa, procese upravljanja kojima se osigurava učinkovita kontrola nad proizvodnim procesom, procjenu potencijalnog ciljnog tržišta proizvoda, procjenu rizika od loših rezultata koje proizvod može donijeti, uzimanje u obzir strukture naknada za proizvode, pružanje odgovarajuće informacije distributerima i redovitu provjeru proizvoda.
Obveze upravljanja proizvodom za distributere primjenjuju se na investicijska društva pri odlukama o rasponu proizvoda (koje su izdali sami ili su ih izdala druga investicijska društva ili subjekti koji nisu u skladu s MiFID II) i uslugama koje namjeravaju ponuditi klijentima te obuhvaćaju procese kojima se osigurava da su proizvodi ili usluge koje investicijska društva namjeravaju ponuditi kompatibilni s karakteristikama, ciljevima i potrebama određenog ciljnog tržišta, sudjelovanje upravljačkih tijela, redovitu provjeru mehanizama za upravljanje proizvodima kako bi se osiguralo da i dalje budu snažni i svrsishodni.
Uz članak 74.
Člankom 74. propisuje se mehanizam zaštite „zviždača“ što predstavlja implementaciju članka 73. MiFID II.
Uz članke 75. do 79.
Člancima 75. do 79. propisuju se obveze investicijskog društva u vezi sa vođenjem i čuvanjem poslovne dokumentacije, a posebno vezano za evidentiranje telefonskih razgovora i elektroničke dokumentacije, što predstavlja implementaciju odredbi članka 16. stavaka 6. i 7. MiFID II. Snimanje telefonskih razgovora ili evidentiranje elektroničke komunikacije koji se odnose na naloge klijenata u skladu je s Poveljom o temeljnim pravima Europske unije (Povelja) i opravdano je kako bi se ojačala zaštita ulagatelja, poboljšao nadzor tržišta i povećala pravna sigurnost u interesu investicijskih društava i njihovih klijenata.
Uz članke 80. do 81.
Člancima 80. i 81. implementirane su odredbe članka 16. stavaka 9. i 10. MiFID II i dio odredbi Delegirane direktive (EU) 2031. Ovim se člancima utvrđuju mehanizmi upravljanja i organizacijske mjere za osiguranje zaštite financijskih instrumenata i novčanih sredstava klijenta. Utvrđuje se, između ostalog, mjere kojima se osigurava korištenje ugovora o kolateralu s prijenosom prava vlasništva pri poslovanju s klijentima koji nisu mali ulagatelji ili sprečavanje nenamjernog korištenja financijskih instrumenata klijenta, mehanizmi koji se trebaju donijeti u pogledu transakcija financiranja vrijednosnih papira ili oni koji se odnose na evidenciju i zahtjeve za objavu te se jačaju zahtjevi da društva postupaju pažnjom dobrog stručnjaka, uključujući zahtjeve da društva razmotre diversifikaciju pri deponiranju novčanih sredstava klijenta te sukladnost s načelom ograničenja novčanih sredstava klijenta koja se mogu deponirati kod subjekata unutar grupe.
Uz članke 82. do 85.
Člancima 82. do 85. implementirane su odredbe članka 17. MiFID II kojim se propisuju uvjeti pod kojima investicijska društva koja koriste algoritamsko trgovanje mogu poslovati, ako algoritamsko trgovanje koriste u sklopu strategije održavanja tržišta, kada bi trebala imati odgovarajuće sustave i kontrolu tih aktivnosti. Poseban podskup algoritamskog trgovanja jest visokofrekventno algoritamsko trgovanje u kojem sustav za trgovanje velikom brzinom analizira podatke ili signale s tržišta i potom, kao odgovor na tu analizu, šalje ili ažurira veliku količinu naloga u vrlo kratkom vremenu. Upotrebom tehnologije za trgovanje povećala se brzina, sposobnost i složenost trgovanja ulagatelja, ali ista dovodi do potencijalnih rizika, npr. povećani rizik od preopterećenja sustava mjesta trgovanja zbog velikog volumena naloga, rizik da algoritamsko trgovanje stvara duplicirane ili neispravne naloge ili da ne funkcionira učinkovito te tako doprinese stvaranju neurednog tržišta.
Osim toga, postoji i rizik preosjetljivosti algoritamskih sustava za trgovanje na događaje na tržištu koji mogu pogoršati volatilnost cijena ako već postoji problem na tržištu. Ti potencijalni rizici od povećane upotrebe tehnologije ublažuju se kombinacijom mjera i posebnih oblika kontrole rizika usmjerenih na društva koja koriste tehnike algoritamskog ili visokofrekventnog algoritamskog trgovanja koja pružaju izravan elektronički pristup i druge mjere usmjerene na operatere mjesta trgovanja kojima takva društva imaju pristup. Navedenim odredbama zakona također se nalaže da investicijska društva svojim klijentima izravni elektronički pristup tržištima pružaju samo ako osiguraju pravilni sustav i nadzoru. Bez obzira na oblike pruženog izravnog pristupa, društva koja pružaju takav pristup trebala bi ocijeniti i pregledati primjerenost klijenata koji koriste tu uslugu i osigurati uvođenje kontrole rizika za korištenje usluge te zadržavanje odgovornosti tih društava za trgovanja koja predaju njihovi klijenti korištenjem njihovih sustava ili kodeksa trgovanja.
Uz članke 86. do 90.
Ovim člancima implementirane su odredbe članaka 24. i 25. MiFID II koje se odnose na opća pravila poslovnog ponašanja koja investicijsko društvo mora poštivati pri pružanju investicijskih ili pomoćnih usluga svojim klijentima u vezi s informacijama klijentima i potencijalnim klijentima o, investicijskim uslugama i financijskim instrumentima i troškovima i naknadama,
Uz članke 91. do 95.
Člancima 91. do 95. implementiraju se odredbe članaka 24. stavka 7.b. i članka 24. stavaka 9. do 11. MiFID II te članaka 11. do 13. Delegirane direktive (EU) 2031 kojima se uređuju pravila koja investicijsko društvo mora poštivati pri davanju ili primanju naknada, provizija ili novčanih ili nenovčanih koristi. Odredbama se detaljnije određuje uvjet da bi se dodatnim poticajima trebala poboljšati kvaliteta usluga klijentu te primjena novih pravila za primanje ili plaćanje dodatnih poticaja u odnosu na investicijska društva koja pružaju neovisno investicijsko savjetovanje ili usluge upravljanja portfeljem.
Uz članke 96. do 99.
Člancima 96. do 99. razrađuju se obveze investicijskog društva da u svrhu zaštite klijenata vodi računa o tome da osobe koje klijentima daju infromacije o financijskim instrumentima i uslugama te one koje obavljaju određene investicijske usluge s klijentom imaju odgovarajuće znanje, iskustvo i kvalifikacije te se Agenciji daje ovlaštenje da provedbenim propisom utvrdi karakteristike primjerenih kvalifikacija, propiše primjerene kvalifikacije i kriterije za procjenu ispunjavaju li te kvalifikacije uvjete. Nužno je bilo propisati ovlaštenje Agenciji da organizira i provodi stručne ispite u slučaju da primjerenih kvalifikacija na tržišu nema ili ih nije moguće utvrditi.
Uz članke 100. do 117.
Ovim člancima implementirane su odredbe članka 25. MiFID II koje se odnose na opća pravila poslovnog ponašanja koja investicijsko društvo mora poštivati pri pružanju investicijskih ili pomoćnih usluga svojim klijentima u vezi s kategorizacijom klijenata i nove zahtjeve za pružanje investicijskog savjetovanja te procjenu primjerenosti i prikladnosti.
Uz članak 118.
Ovim je člankom implementirana odredba članka 26. MiFID II o pravilima prilikom pružanja usluga putem drugog investicijskog društva.
Uz članak 119. i 120.
Ovim je člancima implementirana odredba članka 28. MiFID II o pravilima prilikom postupanja po nalogu klijenta, a posebno vezano za izvršavanje limitiranog naloga klijenta.
Uz članke 121. do 125.
Ovim je člancima implementirana odredba članka 27. MiFID II o obvezama najpovoljnijeg izvršavanja naloga klijenta, koja obuhvaća posebne odredbe vezano za izvršavanje naloga malog ulagatelja te donošenje i primjenjivanje politike izvršavanja naloga.
Uz članke 126. do 129.
Člancima 126. do 129. implementirana je odredba članka 29. MiFID II kojima se propisuju uvjeti i registracija vezanih zastupnika koji mogu obavljati određene poslove u ime i za račun investicijskog društva pod odgovornošću investicijskog društva. U svrhu administrativnog rasterećenja Agencija ne izdaje više odobrenje vezanom zastupniku u formalnom postupku, već na zahjtev društva upisuje vezanog zastupnika u odgovarajući registar.
Uz članke 130. do 136.
Člancima 130.do 136. implementirana je mogućnost fakultativnog izuzeća iz članka 3. MiFID II, ali za razliku od prethodnog zakonodavnog rješenja gdje nisu postojale posebne obveze navedenih društava, iako su osobe koje koriste to izuzeće izuzete od svih zahtjeva primjenjivih na investicijska društva ipak moraju ispunjavati analogne uvjete, pogotovo one koje se odnose na izdavanje odobrenja za rad, procjenu ugleda i iskustva uprave, primjerenosti dioničara, kontinuiranog nadzora i pravila poslovnog ponašanja. Osim toga te osobe moraju biti obuhvaćene sustavom za zaštitu ulagatelja ili osiguranjem od profesionalne odgovornosti.
Uz članke 137. do 142.
Člancima 137. do 142. implementirane su odredbe članaka 34. i 35. MiFID II u dijelu prava i uvjeta pod kojima investicijsko društvo iz Republike Hrvatske može obavljati investicijske usluge i aktivnosti na području druge države članice, izravno i putem podružnice.
Uz članke 143. do 153.
Člancima 143. do 153. implementirane su odredbe članaka 34. i 35. MiFID II u dijelu prava i uvjeta pod kojima investicijsko društvo iz druge države članice može obavljati investicijske usluge i aktivnosti na području Republike Hrvatske, izravno i putem podružnice. Nadalje, istim člancima su implementirane odredbe članaka 85. i 86. MiFID II kojima se propisuju mjere i ovlasti koje Agencija odnosno nadležno tijelo matične države članice mogu poduzeti vezano za poslovanje investicijskog društva iz druge države članice na području Republike Hrvatske izravno i putem podružnice. Smisao odredbi je osigurati uvjete poslovanja pod jednakim uvjetima svim investicijskim društvima koja imaju jedinstvenu EU putovnicu za pružanje navedenih usluga.
Uz članke 154. do 157.
Člancima 154. do 157. implementirane su odredbe članka 39. do 43. MiFID II kojim su propisani uvjeti pod kojima na području Republike Hrvatske investicijske usluge i aktivnosti može obavljati investicijsko društvo iz treće zemlje. Navedenim odredbama je propisano izdavanje odobrenja za rad podružnici, uvjeti za oduzimanje odobrenja, uvjeti za poslovanje i izvještavanje Agencije o aktivnostima podružnice.
Uz članke 158. do 166.
Člancima 158. i 159. propisane su obveze investicijskog društva vezano uz vođenje poslovnih knjiga, ostale poslovne dokumentacije i evidencija, vrednovanja imovine i obveza te sastavljanja i objavljivanja godišnjih financijskih izvještaja i godišnjeg izvješća u skladu sa propisima kojima se uređuje računovodstvo poduzetnika, standardima financijskog izvještavanja i standardima struke, a u svrhu transparentnosti poslovanja investicijskih društava. Navedenim odredbama daje se Agenciji ovlaštenje propisati kontni plan za investicijska društva te donijeti provedbeni propis kojim će pobliže urediti sadržaj, oblik, način i rokove javnog objavljivanja odnosno dostavljanja izvještaja i drugih podataka za investicijska društva, investicijska društva iz drugih država članica te investicijska društva iz trećih zemalja, radi omogućavanja nadzora nad poslovanjem istih, a s ciljem zaštite interesa klijenata investicijskih društava i stabilnosti financijskog sustava.
Člancima 160. do 166. propisane su obveze obavljanja revizije godišnjih financijskih izvještaja investicijskog društva, konsolidiranih godišnjih financijskih izvještaja grupe investicijskih društava u Republici Hrvatskoj i konsolidirani godišnji financijski izvještaji cijele grupe, ako su članovi grupe i nefinancijske institucije . Nadalje, navedenim odredbama Agenciji se daje ovlaštenje propisati opseg i sadržaj revizije za potrebe Agencije. Također, propisana je obveza investicijskog društva imenovati revizora i rokovi u kojem se ista mora izvršiti te dostaviti obavijest Agenciji. Propisana su ograničenja obavljanja revizije, institut zaštite neovisnosti revizora, kao i obveze revizora u pogledu obavljanja revizije prethodno navedenih izvještaja investicijskih društava, kao i uvjeti za odbijanje revizorskog izvješća te rokovi dostave revizorskog izvješća Agenciji i objave podataka. Navedenim odredbama daje se Agenciji ovlaštenje propisati opseg i sadržaj revizije za potrebe Agencije za investicijska društva.
Uz članke 167. do 169.
Člancima 167. do 169. implementirane su odredbe članka 3. stavka 1. točke 54. i članka 76. stavaka 1. i 2. direktive CRD IV, na način da je definirano upravljanje rizicima, knjiga trgovanja i knjiga pozicija kojima se ne trguje, kao i rizici koji su obuhvaćeni sustavom upravljanja rizicima. Također, propisane su obveze investicijskog društva, uprave i po potrebi nadzornog odbora vezano uz upravljanje (značajnim) rizicima. Navedenim odredbama daje se Agenciji ovlaštenje propisati način i rokovi dostave podataka, sadržaj politika i postupaka i zahtjeve u vezi s upravljanjem rizicima, a temeljem obveza investicijskog društva propisanih odredbama Uredbe CRR. Nadalje, propisana je obveza investicijskog društva poslovati sukladno načelu likvidnosti i načelu solventnosti.
Uz članke 170. do 177.
Člancima 170. do 173. implementirane su odredbe članka 73. direktive CRD IV vezane uz ispunjavanje uvjeta adekvatnosti kapitala odnosno članka 93. stavka 1. Uredbe CRR u pogledu ispunjavanja uvjeta održavanja minimalnog iznosa kapitala investicijskog društva. Također su implementirane odredbe članka 78. stavaka 1. i 2. i članka 101. CRD IV vezano uz izdavanje odobrenja investicijskom društvu za korištenje internih pristupa, izvještavanje Agencije o istima, kao i provjere usklađenosti internih pristupa. Navedenim odredbama daje se Agenciji ovlaštenje propisati način i rokove izvještavanja o rezultatima izračuna internih pristupa za izloženosti ili pozicije koje su uključene u referentne portfelje.
Člankom 174. popisani su kapitalni zahtjevi i izloženosti za investicijska društva kako su propisani odredbama CRR.
Člancima 175. do 177. implementirana je odredba članka 6. CRR vezano uz primjenu kapitalnih zahtjeva na pojedinačnoj osnovi te odredba članka 109. CRD IV vezano uz primjenu kapitalnih zahtjeva na konsolidiranoj osnovi za investicijska društva. Također, implementirane su odredbe članaka 128. do 130. CRD IV vezano uz zaštitne slojeve kapitala za investicijska društva.
Uz članke 178. do 190.
Člancima 178. do 181. implementirane su odredbe članaka 4. do 9. direktive BRRD vezano uz obvezu izrade plana oporavka za investicijsko društvo te procjenu plana oporavka za investicijsko društvo, grupu investicijskog društva u slučaju kada Agencija je i u slučaju kada Agencija nije konsolidirajuće nadzorno tijelo. Navedenim odredbama daje se Agenciji ovlaštenje propisati izradu, sadržaj i dostavu planova oporavka Agenciji, kao i kriterije za utvrđivanje manjeg opsega plana oporavka i manje učestalosti njegova ažuriranja.
Člancima 182. do 190. implementirane su odredbe članaka 19. do 26. BRRD vezano uz sporazum o financijskoj potpori grupe te procjenu sporazuma o potpori u slučaju kada Agencija je i u slučaju kada Agencija nije konsolidirajuće nadzorno tijelo. Također je propisana obveza dobivanja suglasnosti glavne skupštine odnosno članova društva za sklapanje sporazuma o potpori, postupak dostave sporazuma o potpori sanacijskim tijelima te uvjeti davanja potpore unutar grupe. Nadalje, propisana su obilježja odluke o davanju i prihvaćanju potpore, uvjeti za dobivanje prethodne suglasnosti Agencije za sporazum o potpori, kao i obveze izvještavanja i objave informacija.
Uz članke 191. do 204.
Člancima 191. do 204. propisana je nadležnost Agencije za nadzor nad primjenom Dijela Drugog zakona, pri čemu se definiraju osnovni ciljevi, predmet nadzora, subjekti nadzora i ovlaštenje za provođenje nadzora i izricanje nadzornih mjera određenim subjektima kojima su propisane obveze Dijelom Drugim zakona poseban opseg nadzora nad poslovanjem investicijskog društva sukladno odredbama članka 64. i članaka 97. do 100. CRD IV, nadzorne mjere koje Agencija može poduzeti prema subjektima nadzora, čime se implementiraju odredbe članka 69. stavka 2. MiFID II te članka 64. CRD IV
Uz članke 205. do 212.
Člancima 205. do 212. implementirane su odredbe članaka 102. do 107. i članka 78. stavaka 3. do 6. CRD IV vezanih uz izricanje dodatnih nadzornih mjera za upravljanje rizicima investicijskom društvu, kao i mogućnosti nalaganja dodatnih kapitalnih zahtjeva te posebnih zahtjeva likvidnosti i posebnih zahtjeva za objavom informacija investicijskom društvu. Također, propisana je obveza Agencije izvještavati EBA-u o funkcioniranju svojeg procesa nadzornih provjera i procjena te o metodologiji na kojoj se temelje odluke o poduzetim nadzornim mjerama. Nadalje, propisane su i obveze Agencije pratiti raspon iznosa izloženosti ponderiranih rizikom ili kapitalnih zahtjeva te procjenjivati kvalitetu internih pristupa investicijskog društva.
Uz članke 213. do 219.
Člancima 213. do 219. implementirane su odredbe članaka 27. do 30. direktive BRRD vezane uz postupanja koja se odnose na ranu intervenciju: uvjete i mjere rane intervencije u investicijskom društvu, uvjete za nalaganje razrješenja višeg rukovodstva i članova uprave te imenovanja posebnog povjerenika u investicijskom društvu. Također, propisane su odredbe za nalaganje mjera rane intervencije i imenovanje posebnog povjerenika u slučaju kada je Agencija konsolidirajuće nadzorno tijelo i u slučaju kada Agencija nije konsolidirajuće nadzorno tijelo.
Uz članke 220. do 253.
Člancima 235. do 257. implementirane odredbe CRD IV vezane uz nadzor na konsolidiranoj osnovi.
Člancima 221. do 240. implementirane su odredbe članaka 111., 113., 115. do 117., 124. i 125. CRD IV vezano uz sporazume s nadležnim tijelima o suradnji kod nadzora na konsolidiranoj osnovi, preuzimanje i prijenos nadležnosti za nadzor na konsolidiranoj osnovi te donošenje zajedničke odluke o bonitetnim zahtjevima za određenu instituciju obuhvaćenu konsolidiranim nadzorom. Također, implementirane su i odredbe vezane uz razmjenu informacija među nadležnim tijelima država članica i za potrebe nadzora na konsolidiranoj osnovi kao i odredbe o obvezama i ovlastima kolegija nadzornih tijela.
Člancima 241. i 242. implementirane su odredbe članaka 119. do 122. CRD IV vezano uz obveze ovisnih društava investicijskog društva i matičnog financijskog holdinga odnosno mješovitog holdinga vezano uz nadzor na konsolidiranoj osnovi u nadležnosti Agencije. Također, propisane su obveze Agencije vezane uz izvještavanje u slučaju izvanrednog stanja.
Člancima 243. do 247. implementirane su odredbe članaka 112., 113. i 158. vezano uz postupke odlučivanja Agencije u slučajevima kada je nadležno nadzorno tijelo, odnosno konsolidirajuće nadzorno tijelo te u slučajevima kada nije konsolidirajuće nadzorno tijelo. Također, propisana je i obveza osnivanje kolegija nadzornih tijela za značajne podružnice.
Člancima 248. do 253. implementirane su odredbe članaka 118., 123., 125. do 127. CRD IV vezano uz nadzor nad transakcijama unutar grupe, ovlasti u obavljanju izravnog nadzora, nalaganja nadzornih mjera financijskom holdingu i mješovitom holdingu te suradnje s trećim zemljama i nadležnim nadzornim tijelima u pogledu nadzora na konsolidiranoj osnovi.
Uz članke 254.-257.
Odredbe članka 254.-260. prijedloga Zakona opisuju sadržaj sustava zaštite ulagatelja u Republici Hrvatskoj, formiranje i upravljanje Fondom za zaštitu ulagatelja, utvrđivanje osiguranog slučaja, te isplata zaštićenih tražbina. Isto je potrebno zbog toga što niti jedan sustav nadzora ne može osigurati potpunu zaštitu ulagatelja, posebice u slučajevima prijevara počinjenih od strane društava kojima su klijenti povjerili novac i/ili financijske instrumente. Ovo poglavlje Zakona predstavlja usklađenje sa odredbama Direktive 1997/9/EC Europskog parlamenta i Vijeća od 3. ožujka 1997. o naknadi štete za investitore, koji navodi obvezu svake države članice da uspostavi i/ili prizna barem jedan sustav zaštite ulagatelja na svojem teritoriju.
Uz članke 258.-260.
Odredbama članaka 261. i 262. prijedloga Zakona podrobnije se propisuju zakonom zaštićene tražbine klijenata. Odredbama članka 263. propisana je najviša osigurana vrijednost zaštićene tražbine u iznosu od 150.000,00 kn, što odgovara minimumu od EUR 20.000,00, propisanog člankom 4. Direktive 1997/9/EZ. Navedeni iznos za svakog pojedinog ulagatelja trebao bi biti dovoljan da bi se zaštitili interesi malih ulagatelja u slučaju kada društvo nije u mogućnosti ispuniti svoje obveze prema svojim klijentima.
Odredbama članka 264. prijedloga Zakona propisano je tko se smatra klijentom čija su sredstva osigurana Sustavom za zaštitu ulagatelja.
Uz članke 261.-266.
Odredbama članka 265. prijedloga Zakona uređuje se korištenje sredstava Fonda i propisuje obveza Operateru Fonda da pravilima uredi način uplate i upravljanje sredstvima fonda, te da izrađuje financijske izvještaje. Agencija kao nadzorno tijelo odobrava takva pravila, čime se osigurava transparentnost i jednoznačnost postupanja Operatera Fonda u svezi sa sredstvima Fonda.
Uz članke 267.-272.
Odredbama članka 267. prijedloga Zakona u svrhu zaštite ulagatelja uređuje se utvrđivanje iznosa zaštićenih tražbina, dan na koji se utvrđuje iznos tražbina, te način utvrđivanja vrijednost financijskih instrumenata koje je društvo dužno vratiti klijentu. Nadalje, propisana je i obveza Agencije pravilnikom propisati način utvrđivanja vrijednosti financijskih instrumenata.
Člankom 268. prijedloga Zakona uređuje se nastupanje osiguranog slučaja i postupak gencije i Operatera Fonda po nastupanju osiguranog slučaja. Radi zaštite interesa ulagatelja, te kako bi se omogućila javna dostupnost podacima o osiguranom slučaju, propisana je i obveza da se rješenje Agencije iz članka 268. stavka 3. objavi u Narodnim novinama i na Internet stranici. Člankom 269. prijedloga Zakona detaljnije se uređuje postupanje Operatera Fonda po nastanku osiguranog slučaja. Iako je sam postupak ostavljen da ga Operater Fonda detaljno uredi svojim pravilima, u svrhu zaštite ulagatelja koji imaju pravo na obeštećenje po odredbama prijedloga Zakona, bilo je nužno urediti osnovni postupak i propisati obveze Operatera Fonda po primitku rješenja Agencije o nastanku osiguranog slučaja. Ove se obveze sastoje u javnoj objavi okolnosti da je nastupio osigurani slučaj, na temelju dostupnih podataka utvrditi iznose zaštićenih tražbina u roku od 30 dana, te svakom klijentu uputiti obavijest s pozivom da podnese zahtjev za obeštećenje. Nadalje, radi zaštite ulagatelja, stavcima 6. i 7. članka 269. prijedloga Zakona propisani su zakonski rokovi u kojima klijent može podnijeti zahtjev za obeštećenje.
Člankom 270. prijedloga Zakona propisuju se obveze Člana Fonda koji nije u mogućnosti ispuniti svoje obveze prema Operateru Fonda u svezi dostave podataka nužnih za utvrđivanje i isplatu osiguranih tražbina klijentima.
Člankom 271. prijedloga Zakona propisuje se način i rokovi isplate zaštićenih tražbina klijentima.
Člankom 272. prijedloga Zakona propisuje se pravo Operatera Fonda u stečajnom postupku
Člana Fonda
Uz članak 273.-275.
Člankom 273. prijedloga Zakona propisuju se temeljne obveze Članova Fonda, obveznost lanstva, obračun i uplata doprinosa, prestanak obveze te postupak u slučaju oduzimanja odobrenja za rad pojedinom članu Fonda.
Člankom 274. prijedloga Zakona propisuje se, vodeći se načelima razmjernosti i pravičnosti,
struktura doprinosa, inicijalni iznos doprinosa te obveza Agencije da obračun, način i rokove uplate propiše pravilnikom, uz prethodnu suglasnost ministra financija, uzimajući u obzir vrstu, opseg i složenost investicijskih usluga i aktivnosti koje Član Fonda pruža i obavlja.
Člankom 275. prijedloga Zakona propisuju se posljedice neispunjenja obveza od strane Člana Fonda, koje za cilj imaju destimuliranje izbjegavanja zakonskih obveza prema Fondu od strane Članova Fonda. Posljedice su zatezne kamate na iznos doprinosa i nadzorne mjere iz okvira zakonskih ovlasti Agencije.
Uz članak 276.
Člankom 276. prijedloga Zakona propisuju se obveze Članova Fonda glede vođenja poslovnih knjiga i izvještavanje Agencije i Operatera Fonda. Ova je odredba propisana u svrhu omogućavanja rada Operatere Fonda i nadzora Agencije.
Uz članak 277.
Člankom 277. prijedloga Zakona propisuju se obveze Operatera Fonda u svezi korištenja i zaštite podataka o članovima fonda, u svrhu zaštite poslovnih tajni članova Fonda
Uz članak 278. i 279.
Člancima 278. i 279. prijedloga Zakona propisuju se obveze Agencije u svezi nadzora nad upravljanjem Fondom. Ovakvo zakonsko rješenje nužno je radi ostvarivanja nadzora nad zakonitošću postupanja Operatera Fonda od strane nadzornog tijela.
Uz članak 280.
Člankom 280. prijedloga Zakona propisuje se struktura sredstava Fonda, ograničenje korištenja sredstava Fonda isključivo u svrhu isplate zaštićenih tražbina klijenata, te ograničenja ulaganja sredstava Fonda. Ovakvo zakonsko rješenje doneseno je sa svrhom pojačane zaštite sredstava Fonda od rizičnih ulaganja ili neovlaštenog korištenja od strane Operatere Fonda.
Uz članak 281.
Člankom 281. prijedloga Zakona propisuje se ovlaštenje Operatera Fonda naplaćivati naknadu za upravljanje Fondom, kako bi se izbjeglo korištenje sredstava Fonda za istu namjenu. Naknada će se naplaćivati na pravičnoj osnovi, sukladno razumnim poslovnim uvjetima. Iznos i način naplate naknade za upravljanje Fondom odobrava Agencija, u svrhu zaštite Članova Fonda od nepotrebnog opterećenja iznosom naknade, a stavkom 4. članka 281. prijedloga Zakona propisane su i svrhe u koje se ista sredstva mogu koristiti, u svrhu transparentnosti korištenja tih sredstava.
Uz članak 282.
Člankom 282. prijedloga Zakona propisuje se način informiranja o Sustavu zaštite ulagatelja, u svrhu zaštite prava klijenata Članova Fonda, te zabranu korištenja članstva u sustavu u svrhu svoje promidžbe.
Uz članak 283.
Člankom 283. prijedloga Zakona propisuje se postupak financiranja u slučaju da Fond ne raspolaže dovoljnim sredstvima za obeštećenje klijenata. Zakonsko rješenje da će Operater Fonda pribaviti sredstva iz kreditne linije otvorene u tu svrhu kod kreditne institucije pod uobičajenim poslovnim uvjetima, pri čemu za povrat sredstava pribavljenih kreditom za koji solidarno jamče Članovi Fonda, odgovara načelu da rizik i trošak sustava u krajnjoj liniji ipak snose Članovi Fonda, ali u razmjeru s njihovim obvezama.
Uz članke 284. do 287.
Člancima 284. do 287. Zakona implementira se odredbe članka 44. stavka 1.,2. i 3. MiFID II, te odredbe članka 47. stavka 1. točke (f) MiFID II. Odredbama članka 284. propisuje se tko može upravljati uređenim tržištem u Republici Hrvatskoj pri čemu se provodi usklađenje sa stavkom 1. članka 44. MiFID II, na način da uređenim tržištem u Republici hrvatskoj može upravljati samo pravna osoba, tj. burza temeljem prethodnog odobrenja Agencije. Burza ovim člankom Zakona postaje odgovorna za poštivanje zakonskih odredbi i propisa donesenih na temelju Zakona u svezi poslovanja uređenog tržišta kojim upravlja. Također, člankom 284. Zakona propisuje se da burza ostvaruje sva prava koja proizlaze iz upravljanja uređenim tržište, te načela kojih se burza mora pridržavati prilikom upravljanja uređenim tržištem. Stavkom 6. ovoga članka se razjašnjava značenje pojma »nalog« u smislu ove Glave Zakona radi izbjegavanja nesporazuma u primjeni.
Člankom 285. Zakona se propisuje da glavna djelatnost burze mora biti upravljanje uređenim tržištem, dok ostale djelatnosti burza može obavljati samo ukoliko njihovim obavljanjem ne ugrožava kvalitetu i kontinuitet upravljanja uređenim tržištem. Burza može početi obavljati ostale djelatnosti tek nakon što o tome u skladu sa rokovima propisanim odredbama članka 285. prethodno obavijesti Agenciju i obrazloži utjecaj tih djelatnosti na kontinuitet i kvalitetu obavljanja djelatnosti upravljanja uređenim tržištem. Djelatnosti koje sukladno ovom zakonskom prijedlogu burza može obavljati ograničeno je samo ako ugrožava kvalitetu i kontinuitet upravljanja uređenim tržištem, a uklonjena je i obveza prethodnog odobrenja Agencije prisutna u trenutačnom zakonskom rješenju.
Članak 286. određuje pravni oblik burze, minimalni iznos temeljnog kapitala, te transparentnost u pogledu vlasništva nad dionicama burze. Kao najmanji iznos temeljnog kapitala burze propisano je 10.000.000 kuna. Članak 287. propisuje najmanji iznos vlastitih financijskih sredstava burze, definira fiksne opće troškove burze, kao i kvalitetu vlastitih financijskih sredstava burze. Najmanji iznos vlastitih financijskih sredstava burze ne smije nikad biti manji od jedne polovine fiksnih općih troškova burze iz prethodne godine, odnosno odredbama Zakona propisanog najmanjeg iznosa temeljnog kapitala burze – ovisno koji je iznos od ta dva manji. Propisana je obveza kvalitete vlastitih financijskih sredstava koja bi trebala biti u obliku visoko likvidne imovine koju je moguće unovčiti u kratkom roku bez značajnih dodatnih troškova unovčenja. Prilikom osnivanja burza bi trebala imati iznos vlastitih financijskih sredstava za cijelu Iznos vlastitih financijskih sredstava koji je jednak ili veći od cijelog iznosa predviđenih fiksnih općih troškova u prvoj godini poslovanja burze.
Uz članke 288. do 292.
Člancima 288. do 292. implementiraju se odredbe članka 45. MiFID II vezane za uvjete, dužnosti i odgovornosti upravljačkog tijela burze. Članak 290. definira nositelje ključnih funkcija u burzi. Člankom 288. propisana je obveza izdavanja suglasnosti za imenovanje članova uprave burze od strane Agencije, a članak 288. precizira uvjete za poništavanje i ukidanje te suglasnosti. U odnosu na trenutno zakonsko rješenje, zbog potrebe usklađenja sa tekstom MiFID II, proširen je pojam upravljačkog tijela i na nadzorni odbor. Odredbama ovih članaka se osigurava da članovi upravljačkog tijela stalno posvećuju dovoljno vremena i zajedno posjeduju odgovarajuće znanje, vještine i iskustvo kako bi moglo razumjeti aktivnosti burze uključujući glavne rizike. Tako se ograničava broj upravljačkih pozicija koje član upravljačkog tijela burze istodobno može imati u različitim subjektima. Ipak, upravljačke pozicije u organizacijama koje nemaju dominantno komercijalne ciljeve, kao što su neprofitne ili dobrotvorne organizacije, se ne bi trebalo uzeti u obzir u svrhu primjene takvog ograničenja. Također, raznolikost se uvodi kao jedan od kriterija za sastav upravljačkih tijela.
Uz članke 293. do 295.
Člankom 293. implementiraju se odredbe članka 46. MiFID II, koje propisuju obveze nacionalnih nadležnih tijela vezano za obveze koje moraju ispuniti osobe sa značajnim utjecajem na upravljanje uređenim tržištem. Člankom 294. uspostavlja se obveza burze da prethodno obavijesti Agenciju o namjeri provođenja statusnih promjena, osnivanju podružnice izvan Republike Hrvatske i stjecanju udjela od 25% glasačkih prava ili udjela u temeljnom kapitalu u drugoj pravnoj osobi, a kako bi se osiguralo da navedene radnje ne ugroze kvalitetu i kontinuitet obavljanja glavne djelatnosti burze. Prijedlogom takvog rješenja se u odnosu na trenutno zakonsko rješenje ukida obveza prethodnog odobrenja Agencije u predmetnim situacijama, uz zadržavanje mogućnosti intervencije uz ispunjenje određenih preduvjeta.
Člankom 295. stavkom 7. se implementira odredba članka 48. stavka 11. MiFID II. Ostalim odredba članka 295. određuje se obveza burze da obavijesti Agenciju u slučaju promjene članova nadzornog odbora ili osoba koje obavljaju ključne funkcije u burzi, posebne odredbe koje se odnose na reviziju financijskih izvještaja burze, te obvezu burze da Agenciji podnositi izvještaje koji sadrže podatke o transakcijama s financijskim instrumentima izvršenim na uređenom tržištu kojim burza upravlja a neovisno o obvezama burze sukladno odredbama Uredbe (EU) br. 600/2014.
Uz članke 296. do 304.
Člancima 296. do 300. implementiraju se odredbe članka 47., članka 48. članka 49. i članka 50 MiFID II. Osim organizacijskih zahtjeva i zahtjeva upravljanja rizicima koji su obuhvaćeni člankom 296., odnosno člankom 297 - uređeni su zahtjevi za otpornošću i kapacitetom trgovinskog sustava uređenog tržišta (članak 298), sustav za prekid trgovanja (članak 299), održavanje likvidnosti na uređenom tržištu (članak 300), elektroničko trgovanje (članak 301), izravnog elektroničkog pristupa uređenom tržištu (članak 302), pomaci cijene (članak 303) i usklađivanje satova poslovanja (članak 304).
Uz članke 305. i 306.
Odredbama članka 305. se implementiraju odredbe članka 47. stavka 1., članka 48. stavka 8., točke (d), članka 51. stavka 1., članka 53. stavka 1. člankom 305. se propisuje obveza izrade pravila uređenog , a najmanje s obzirom na odredbe o članovima uređenog tržišta, vrstama i načinu trgovanja, sustavu poravnanja i namire, objavljivanju podataka o trgovanju, financijskim instrumentima kojima se može trgovati na uređenom tržištu i kolokacijskim uslugama. Za pravila uređenog tržišta propisana je obveza prethodnog odobrenja od Agencije, javna rasprava i objava najmanje sedam dana prije početka primjene istih. Odredbama članka 306. se implementiraju odredbe članka 48. stavka 9. MiFID II koje se odnose na naknade uređenog tržišta. Predmetnim odredbama je propisano da strukture naknada moraju biti transparentne, nediskriminirajuće i korektne i da nisu strukturirane tako da se njima promiču neuredni tržišni uvjeti. Burzi je dopušteno da prilagodi naknade uređenog tržišta za povučene naloge u skladu s vremenskim trajanjem u kojem je nalog zadržan te da prilagode naknade za svaki financijski instrument na koji se naknade primjenjuju. Burzi je omogućeno da uvede više naknade za izdavanje naloga koji se kasnije povuku ili za članove koji imaju veći omjer povučenih naloga.
Uz članke 307. do 312.
Člancima 307. do 312. implementirana je odredba članaka 44. stavka 1. MiFID II a koje se odnose na uvjete i postupak izdavanja odobrenja za rad burzi. U tu svrhu propisane su djelatnosti koje investicijsko društvo može obavljati, postupak izdavanja i proširenja odobrenja za rad, sadržaj zahtjeva za i izdavanje odobrenja za rad, odlučivanje o zahtjevu koje je u nadležnosti Agencije te razlozi i postupak odbijanja, poništavanja i ukidanja odobrenja za rad.
Uz članke 313. do 319.
Člancima 313. do 319. implementirane su odredbe članka 44 stavka 4., članka 53. i članka 54. MiFD II. Člankom 313. određeno je koje subjekte burza može primiti kao članove uređenog tržišta, sa posebno istaknutim kriterijima koje moraju ispunjavati druge osobe osim investicijskih društva ili kreditnih institucija. Odredbe članka 314. određuju načela i obveze koje burza mora propisati i provoditi u vezi sa primanjem u članstvo, odnosno pristupu uređenom tržištu. Članak 315. propisuje članova uređenog tržišta, a posebno s obzirom na investicijska društva. Obveza burze da prati usklađenost i s pravilima i drugih zakonskih obveza članova uređenog tržišta propisana je odredbama članka 316., s posebnim naglaskom na praćenje postupanja članova uređenog tržišta kako bi se spriječilo stvaranje neurednih uvjeta trgovanja, postupanja koje može ukazivati na ponašanje koje je zabranjeno temeljem Uredbe (EU) br. 596/2014 ili poremećaje u sustavu povezane s financijskim instrumentom, kao i obavještavanje Agencije, koja potom informacije prosljeđuje ESMA-i i nadležnim tijelima drugih država članica. Obveza burze da osigura pristup uređenom tržištu osobama iz drugih država članica propisana je odredbama članaka 317. i 318. Člankom 319. se uređuju uvjeti pod kojima se mora odvijati trgovanje na uređenom tržištu, kao i načela koja burza mora uzeti prilikom odabira trgovinskog sustava, te mogućnost burze da u iznimnim okolnostima može donijeti odluku o drugačijem vremenu trgovanja na uređenom tržištu nego što je propisano njegovim pravilima.
Uz članke 320. do 339.
Odredbama članka 320. do 339. se implementiraju se odredbe Direktiva 2001/34/EK o uvrštenju vrijednosnih papira na službeno tržište te o informacijama koje treba objaviti o tim vrijednosnim papirima i odredbe članka 51. MiFID II koje se odnose na pravila za uvrštenje financijskih instrumenata na uređeno tržište, a kojima bi se trebalo osigurati korektno, uredno i djelotvorno trgovanje, a u slučaju izvedenica uredno formiranje njihove cijene i postojanje djelotvornih uvjeta namire. Predmetnim odredbama se propisuje da uređeno tržište mora imati najmanje dva segmenta trgovanja – redovito i službeno tržište. Odredbama koje se odnose na redovito tržište inkorporirani su najmanji zahtjevi koje su odredbama članka 51. MiFID II propisane za financijske instrumente kojima se trguje na uređenom tržištu. Segmentom službenog tržišta inkorporirane su odredbe Direktiva 2001/34/EK, a koje zahtijevaju strože uvjete od onih za redovito tržište. Uređeno tržište može imati i druge segmente tržišta, ali ne sa manjim zahtjevima od onih koji su propisani za redovito tržište.
Uz članke 340. do 341.
Odredbama članaka 340. implementirane su odredbe članka 52. koje se odnose na privremenu obustavu trgovanja nekim financijskim instrumentom po odluci burze, kao i odluci burze o isključenju iz trgovanja određenog financijskog instrumenta. Kao svrha predmetnih instituta je činjenica da neki financijski instrument više nije u skladu sa pravilima uređenog tržišta. Izuzetak od obveze obustave trgovanja, odnosno isključenja financijskog instrumenta iz trgovanja je postojanje vjerojatnosti da bi takva odluka burze mogla uzrokovati značajnu štetu interesima ulagatelja ili urednom funkcioniranju tržišta. Navedenom odredbom je propisan i mehanizam obavještavanja ESMA-e i nadležna tijela drugih država članica. Odredba 341. propisuje odredbe o načinu donošenja odluke izdavatelja o povlačenju vrijednosnih papira s uvrštenja na uređenom tržištu, potrebnoj većini na glavnoj skupštini, sadržaju odluke na glavnoj skupštini, te pravima i obvezama izdavatelja, odnosno dioničara i upisu u sudski registar i danu stupanja na snagu odluke o povlačenju vrijednosnih papira sa uređenog tržišta.
Uz članke 342. do 343.
Odredbama 342. prijedloga Zakona propisana je nadležnost Agencije za nadzor nad burzom, odnosno investicijskim društvom ili kreditnom institucijom koja ima odobrenje za upravljanje mjestom trgovanja, te značenje i postupak nadzora. Osobe koje su s burzom u odnosu uske povezanosti, na koje je burza prenijela značajne poslovne procese, nisu sami po sebi subjekt nadzora, već Agencija može obavljati nadzor nad njihovim poslovanjem samo radi nadzora nad burzom. Također, propisuje se ovlast Agencije za nadzorom drugih osoba za koje postoji osnova sumnje da upravlja mjestom trgovanja suprotno članku 356. stavku 1. i članku 344. stavku 1. ovoga Zakona. Odredbama članka 342. je između ostaloga uređeno i postupanje Agencije u slučajevima da je burza iz Republike Hrvatske omogućila udaljeni pristup u nekoj od država članica, odnosno da je tržišni operater iz neke od država članica omogućio udaljeni pristup u Republici Hrvatskoj.
Odredbama članka 343. prijedloga Zakona propisane su nadzorne mjere koje agencija može izreći burzi, odnosno investicijskom društvu ili kreditnoj instituciji koja ima odobrenje za upravljanje mjestom trgovanja. Također, sukladno predmetnom članku Agencija može izricati i preporuke. Odredbama ovoga članka je dan poseban naglasak na ovlast Agencije da naloži burzi, operateru MTP-a te operateru OTP-a da privremeno obustavi trgovanje ili isključi iz trgovanja financijski instrument na mjestu trgovanja ili financijski instrument i svaku povezanu izvedenicu
Uz članke 344. do 348.
Člancima 334. do 348. implementirane su odredbe članka 18., članka 31., članka 32. i članaka 27. stavka 3. MiFID II, a kojim su određeni najmanji zahtjevi koje trebaju ispunjavati multilateralna trgovinska platforma (MTP) i organizirana trgovinska platforma (OTP). Radi preglednosti i funkcionalnosti odnosni članak MiFID II je podijeljen na više članaka. Tako su općim odredbama određeni subjekti koji mogu biti operateri MTP-a ili OTP-a (investicijsko društvo ili burza) i minimalan broj članova MTP-a i OTP-a. Za MTP i OTP se propisuje primjena odredbi Zakona vezane uz otpornost i kapacitet trgovinskog sustava, sustava za prekid trgovanja, održavanje likvidnosti na uređenom tržištu, elektroničko trgovanje, izravni elektronički pristup uređenom tržištu i pomake cijene. Predloženim odredbama Zakona propisuju se obveze operatera i izdavatelja financijskih instrumenata koji su primljeni u trgovanje. Kod odredbi koje se odnose na MTP i OTP koristi se izraz „primanje u trgovinu“ financijskih instrumenata, nasuprot izrazu „uvrštenje“ koji se koristi kod prijedloga odredbi Zakona koje se odnose na uređeno tržište, a kako bi se izbjegle moguće nejasnoće tokom primjene Zakona. Određuje obveza operatera da utvrdi transparentna i ne diskriminirajuća pravila kojima se uređuje pristup sustavu MTP-a ili OTP-a, te obveza praćenja usklađenosti članova i korisnika s tim pravilima kao i ostalih pravnih obveza, a posebno s obzirom na trgovanje i potencijalnu zlouporabu tržišta. Također, određuje se obveza prethodnog odobrenja za upravljanje MTP-om i OTP-om, kao i podaci koje je potrebno priložiti kako bi se dobilo takvo odobrenje.
Uz članke 349. do 350.
Predloženim člancima prenose se odredbe članka 19. MiFD II koja se odnosi na posebne zahtjeve za MTP i odredbe članka 20. Direktive 2014/65/EU koja se odnosi na posebne zahtjeve za OTP. OTP-om se uvodi značajna promjena od dosadašnjeg uređivanja postupanja operatera mjesta trgovanja na razini Europske unije – operater OTP-a može trgovati za vlastiti račun uparivanjem naloga obveznicama, strukturiranim financijskim proizvodima, emisijskim jedinicama i određenim izvedenicama, a uz pristanak klijenta, te može koristiti pravo diskrecije prilikom izvršavanja naloga unutar sustava pod određenim uvjetima.
Uz članke 351. do 354.
Člancima 351. do 354. prenesen je članak 33. MiFID II koji se odnosi na rastuća tržišta malih i srednjih poduzeća. Ovim odredbama stvoren je novi podrazred unutar razreda MTP-a i registracija tih tržišta trebali bi poboljšati njihovu vidljivost i profil, te pomoći razvoju zajedničkih regulatornih standarda Unije za ta tržišta. Predmetni članci kojima su propisani zahtjevi za tu novu kategoriju tržišta trebaju omogućiti dovoljno fleksibilnosti kako bi se mogao uzeti u obzir sadašnji niz uspješnih modela tržišta koji postoje u Europi. U članku 351. prenesena je definicija malih i srednjih poduzeća iz Provedbe Uredbe Komisije koja se odnosi na organizacijske zahtjeve za investicijska društva radi važnosti i lakše preglednosti prilikom promjene predmetne definicije. Također, određuju se kao glavni uvjet za registracijom ovakve kategorije tržišta da najmanje 50% izdavatelja čijim se financijskim instrumentima može trgovati na MTP-u moraju biti mala ili srednja poduzeća, postojanje definiranih objektivnih i transparentnih kriterija za prvobitno i za daljnje primanje financijskih instrumenata izdavatelja u trgovinu na tom MTP-u, te dovoljno objavljenih informacija kako bi se ulagateljima omogućilo donošenje informirane odluke o ulaganju u financijske instrumente i primjena odredbi Uredbe. Tako postavljenim zahtjevima bi se trebala uspostaviti prava ravnoteža između održavanja visoke razine zaštite ulagatelja, koja je nužna za jačanje povjerenja ulagatelja u izdavatelje na tim tržištima, uz smanjenja nepotrebnih administrativnih opterećenja za izdavatelje na tim tržištima.
Uz članak 355.
Ovim se člankom implementira Odjeljak D Priloga I. MiFID II. Pružanje usluga dostave podataka znači mogućnost obavljanja poslova „ovlaštenog sustava objavljivanja“ (APA), „pružatelja konsolidiranih podataka o trgovanju“ (CTP) i „ovlaštenog mehanizma izvješćivanja“ (ARM). Radi unapređenja kvalitete i konzistentnosti objavljenih podataka o trgovanju, investicijska društva imaju obvezu objaviti podatke o trgovanju (provedenom za vlastiti račun i za račun klijenata) isključivo putem osobe koja imaju dozvolu obavljanja poslova APA-e dobivenu od strane nadležnog tijela. Takvi podaci objavljivat će se na način koji će olakšati njihovo objedinjavanje s podacima koje objavljuju mjesta trgovanja, a što će provoditi osobe koje imaju dozvolu obavljanja poslova CTP-a. Podaci objavljeni od strane CTP-a trebali bi doprinijeti stvaranju ujedinjenijeg europskog tržišta i olakšati sudionicima na tržištu pristup konsolidiranim informacijama o svom trgovanju vlasničkim i nevlasničkim instrumentima uvrštenim na neko mjesto trgovanja. Sukladno MiFIR odredbama, investicijska društva koja izvršavaju transakcije s financijskim instrumentima dužna su o detaljima tih transakcija izvještavati nadležnog regulatora. Takve izvještaje investicijska društva mogu nadležnom regulatoru dostavljati ili sama izravno ili putem osobe koja ima dozvolu obavljanja poslova ARM-a.
Uz članke 356. i 357.
Člankom 356. implementira se članak 59. MiFID II odnosno istim se propisuje koje osobe smiju na području Republike Hrvatske obavljati usluge dostave podataka. To mogu biti osobe koje takve usluge obavljaju kao redovnu djelatnost i koja su za to dobila odobrenje Agencije (pravni oblik takvog društva, kao i iznos temeljnog kapitala propisani su člankom 357.), ali i investicijska društva i tržišni operateri koji već imaju dozvolu za upravljanje mjestom trgovanja, također po dobivanju odobrenja od strane Agencije. Navedene usluge može obavljati i kreditna institucija koja ima dozvolu za upravljanje mjestom trgovanja, ali tek po dobivanju odobrenja od strane Hrvatske narodne banke odnosno prethodnog odobrenja Agencije. Osim tih osoba, usluge dostave podataka na području Republike Hrvatske mogu obavljati i društva iz EU koja su za to dobila odobrenje svog nadležnog regulatora. Sukladno tomu, hrvatska investicijska društva mogu obvezu objave podataka o trgovanju ili izvještavanja regulatora o izvršenim transakcijama s financijskim instrumentima ispuniti putem domaćeg ili stranog društva koje ima dozvolu nadležnog regulatora za obavljanje usluga dostave podataka.
Uz članke 358. do 364.
Člancima 358. do 364. implementirane su odredbe članaka 60. do 62. MiFID II, a koje se odnose na uvjete i postupak izdavanja odobrenja za rad pružatelju usluge dostave podataka. U tu svrhu propisan je postupak izdavanja i proširenja odobrenja za rad, sadržaj zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad, odlučivanje o zahtjevu koje je u nadležnosti Agencije te razlozi i postupak odbijanja, poništavanja i ukidanja odobrenja za rad. Kako bi Agencija odobrila pružatelju usluga dostave podataka zahtjev za izdavanjem odobrenja za rad, potrebno je ispuniti sve uvjete koji se odnose na oblik društva i inicijalni kapital, uvjete za članove uprave, kao i uvjeriti se da su ustrojeni svi mehanizmi koji će osigurati da će biti ispunjeni svi uvjeti koji se odnose na organizacijske uvjete. U slučaju kada investicijska društva/kreditne institucije i tržišni operateri koji već imaju dozvolu za upravljanje mjestom trgovanja žele obavljati usluge dostave podataka, primjenjuje se postupak odobrenja odnosno proširenja odobrenja za rad navedenih subjekata koji su propisani u pripadajućim dijelovima Zakona pri čemu isti moraju ispuniti samo uvjet koji se odnosi na organizacijske uvjete. Po dobivanju odobrenja za rad, usluge dostave podataka mogu se pružati na području cijele EU pri čemu se ne primjenjuje mehanizam notifikacije nadležnog tijela države članice na čijem području se usluge dostave podataka planiraju obavljati.
Uz članak 365.
Člankom 365. popisano je vođenje javnog i ažurnog registra osoba ovlaštenih obavljati usluge dostave podataka na području Republike Hrvatske, što predstavlja usklađenje s odredbom članka 59. stavka 3. MiFID II.
Uz članak 366.
Ovim se člankom implementira članak 63. MiFID II vezan za uvjete, dužnosti i odgovornosti upravljačkog tijela pružatelja usluge dostave podataka. U slučaju kada su investicijsko društvo/kreditna institucija i tržišni operater koji upravljaju mjestom trgovanja podnijeli zahtjev za odobrenje za obavljanje usluga dostave podataka, smatrat će se kako uprava tih subjekata nadzora ispunjava uvjete propisane ovim člankom.
Uz članke 367. do 369.
Ovim člancima implementiraju se odredbe članaka 64. do 66. MiFID II koje se odnose na organizacijske zahtjeve koje moraju ispunjavati APA-e, CTP-ovi i ARM-ovi odnosno uvjeti koji trebaju biti ispunjeni prije dobivanja odobrenja za obavljanje tih usluga. Osobe koje obavljaju navedene usluge moraju, između ostalog, imati uspostavljene mjere za sprječavanje sukoba interesa sa svojima klijentima, imati dobre sigurnosne mehanizme vezane uz sigurnost prijenosa podataka, kao i sustave koji omogućavaju neprekidno obavljanje usluga za koje imaju odobrenje nadležnog tijela. U slučaju kada investicijsko društvo/kreditna institucija ili tržišni operater imaju odobrenje za obavljanje usluga dostave podataka, a uzimajući u obzir ostale usluge koje obavljaju, poseban naglasak stavlja se na razdvajanje obavljanja usluga dostave podataka od obavljanja ostalih poslovnih funkcija, a radi izbjegavanja potencijalnog sukoba interesa između osobe koja pruža usluge dostave podataka i njihova klijenta.
Uz članak 370.
Osobe koje imaju odobrenje za obavljanje usluga dostave podataka biti će dužne Agenciji dostavljati određene podatke o obujmu i ostalim specifičnostima pruženih usluga dostave podataka i to putem nadzornih izvještaja. Propisivanjem obveze dostave nadzornih izvještaja osiguravaju se podaci potrebni Agenciji za adekvatno provođenje posrednog i neposrednog nadzora, kao i za neovisno utvrđivanje stanja i poslovanja takvih društava.
Uz članke 371. i 372.
Člankom 371. propisane su osobe nad kojima Agencija provodi postupak nadzora, a u odnosu na obavljanje usluga dostave podataka od strane istih, a što predstavlja implementaciju članka 59. stavka 4. MiFID II. Na nadzor koji se provodi nad tim osobama primjenjuju se opće odredbe o nadzoru iz Dijela šestog ovoga Zakona, dok je predmet nadzora prvenstveno kontrola usklađenosti s odredbama Glave V. Dijela drugoga ovoga Zakona koje se odnose na organizacijske zahtjeve. Člankom 372. propisuju se nadzorne mjere koje se temeljem provedenog nadzora mogu izdati istim osobama, u odnosu na utvrđeno kršenje odredbi kojima se propisuju organizacijski zahtjevi, a kako bi se njihovo poslovanje uskladilo s odredbama iste Glave i povezanim relevantnim propisima.
Uz članak 373.
Ovim člankom implementiran je članak 57. stavci 1. i 4. MiFID II. Uvođenje ograničenja pozicija koju pojedina osoba može imati u robnim izvedenicama posljedica je potrebe za poboljšanjem uređenja, funkcioniranja i transparentnosti financijskih tržišta i tržišta robe kako bi se razmotrila prekomjerna volatilnost cijena robe odnosno spriječila zlouporaba tržišta i podržalo uredno određivanje cijena robe. Sukladno tomu, Agencija mora utvrditi ograničenje pozicija odnosno iznos neto pozicije koju svaka osoba može imati u svakom trenutku u robnoj izvedenici koja je uvrštena na mjesto trgovanja u Republici Hrvatskoj. Osim na uvrštene robne izvedenice, ograničenje pozicija odnosi se i na tzv. ekonomski jednakovrijedne OTC ugovore, odnosno ugovore koji su u svojim bitnim karakteristikama (primjerice, ugovorne odredbe, opći uvjeti i slično) identični uvrštenim robnim izvedenicama, samo što se trgovanje istima provodi na OTC tržištu.
Uz članak 374.
Člankom 374. implementirane su odredbe članka 57. stavaka 2. i 14. MiFID II. Fizičke i pravne osobe koje trguju robnim izvedenicama i ekonomski jednakovrijednim OTC ugovorima ne smiju imati neto poziciju koja je veća od ograničenja utvrđenog za tu robnu izvedenicu. Kako bi se dobila neto pozicija u robnoj izvedenici, potrebno je netirati duge i kratke pozicije koje ta osoba ima u istoj robnoj izvedenici. Ako je Agencija utvrdila ograničenje u robnoj izvedenici, tog ograničenja moraju se pridržavati osobe koje trguju tom robnom izvedenicom ili ekonomski jednakovrijednom OTC izvedenicom neovisno o državi sjedišta ili prebivališta osobe. Isto tako, kada osobe sa sjedištem ili prebivalištem u Republici Hrvatskoj trguju robnim izvedenicama uvrštenim na mjesta trgovanja u drugim državama članicama, moraju se pridržavati ograničenja pozicija utvrđenih od strane nadležnog tijela te države članice ili središnjeg nadležnog tijela.
Uz članak 375.
Implementira se članak 57. stavak 1. podstavak 3. MiFID II koji propisuje mogućnost da određene osobe (koje su isključivo nefinancijski subjekti) mogu biti izuzete od obveze pridržavanja ograničenja pozicija u pojedinim robnim izvedenicama. Kako bi se primjena takvog izuzeća odobrila, nefinancijski subjekt mora se obratiti tijelu koje je utvrdilo ograničenje pozicija za tu robnu izvedenicu. Osim toga, mora tom tijelu dokazati kako s tim ugovorom ne trguje u špekulativne svrhe odnosno kako zauzete pozicije u toj robnoj izvedenici smanjuju rizike koji se odnose na poslovnu aktivnost tog nefinancijskog subjekta. Uvjeti pod kojima će se smatrati da je nefinancijski subjekt zauzeo pozicije u robnim izvedenicama u tu svrhu propisani su Uredbom RTS 21. U ovaj članak transponirane su i određene odredbe propisane navedenom Uredbom RTS 21 radi preciznijeg razjašnjenja pojma „nefinancijski subjekti“.
Uz članak 376.
Ovim člankom implementiraju se odredbe članka 57. stavaka 1., 4., 5., 9. i 13. MiFID II koji propisuju postupak sukladno kojemu Agencija utvrđuje ograničenje pozicija u pojedinoj robnoj izvedenici uvrštenoj na mjesto trgovanja u Republici Hrvatskoj. Taj postupak uključuje primjenu metodologije izračuna koju je propisala ESMA, obvezu izvještavanja ESMA-e o iznosu ograničenja pozicije koje se planira primijeniti, javnu objavu iznosa ograničenja, kao i mogućnost postavljanja strožeg ograničenja od onog utvrđenog metodologijom ESMA-e, ali samo u iznimnim slučajevima.
Uz članke 377. do 379.
Implementira se članak 57. stavak 6. MiFID II koji propisuje uloge Agencije u postupku utvrđivanja ograničenja pozicija u robnoj izvedenici u slučaju kada se istom robnom izvedenicom trguje u značajnim volumenima osim u Republici Hrvatskoj, i u drugim jurisdikcijama. Uloge se razlikuju ovisno o tome je li Agencija središnje nadležno tijelo odnosno nadležno tijelo mjesta trgovanja na kojem se odvija najveći promet tom robnom izvedenicom (članak 377., u kojem slučaju sama Agencija uz konzultiranje drugih nadležnih tijela utvrđuje jedinstveno ograničenje pozicija koje se primjenjuje na svo trgovanje tom robnom izvedenicom ili nije središnje nadzorno tijelo (članak 378., u kojem slučaju Agencija sudjeluje u savjetovanju prije nego što središnje nadležno tijelo utvrdi jedinstveno ograničenje pozicija). U navedenim slučajevima kada se istom robnom izvedenicom trguje u značajnim volumenima osim u Republici Hrvatskoj, i u drugim jurisdikcijama, a radi omogućavanja praćenja i provođenja jedinstvenog ograničenja pozicija, Agencija može sklapati sporazume o suradnji s nadležnim tijelima drugih država članica (članak 379).
Uz članak 380.
Ovim člankom implementiraju se odredbe članka 57. stavaka 8., 9. i 10. MiFID II sukladno kojima sva mjesta trgovanja na kojima se trguje robnim izvedenicama moraju primjenjivati primjerene kontrole ograničenja pozicija osoba koje trguju na tom mjestu trgovanja. Takve kontrole trebale bi dati ovlasti mjestu trgovanja za praćenje i pristup informacijama o pozicijama u robnim izvedenicama kojima se trguje na tom mjestu trgovanja, mogućnost zahtijevanja smanjenja takvih pozicija, zahtijevanja omogućavanja likvidnosti na tržištu od strane određenih osoba i slično. O uspostavljenim kontrolama mjesto trgovanja mora izvještavati Agenciju i ESMA-u, a temeljem takve obavijesti ESMA javno objavljuje kontrole uspostavljene od strane svih mjesta trgovanja u državama članicama na kojima se trguje robnim izvedenicama. Također, takve kontrole koje je uspostavilo mjesto trgovanja trebaju biti nediskriminirajuće i jasne svim sudionicima na tržištu kako bi isti bili svjesni svih obveza koje bi mogli imati trgujući na takvom mjestu trgovanja.
Uz članak 381.
Ovim člankom implementiraju se odredbe članka 58. stavaka 1., 4., 5. i 7. MiFID II. Mjesto trgovanja na kojem se trguje robnim izvedenicama ili emisijskim jedinicama i izvedenicama na emisijske jedinice dužno je na tjednoj razini, ako su ispunjeni određeni uvjeti vezani uz broj osoba i njihove otvorene pozicije, javno objavljivati izvještaj o pozicijama koje drže pojedine kategorije osoba u tim financijskim instrumentima. Osim javne objave, taj izvještaj dostavlja se i Agenciji i ESMA-i. Također, a za potrebe nadzora nad time pridržavaju li se osobe utvrđenih ograničenja u pozicijskim limitima, mjesto trgovanja dužno je na dnevnoj razini ili češće dostavljati nadležnom tijelu izvještaj s detaljnom specifikacijom osoba i pozicija koje te osobe drže.
Uz članke 382. i 383.
Implementiraju se odredbe članka 58. stavaka 2., 3., 4. i 5. MiFID II. Kako bi mjesta trgovanja mogla primjereno provoditi kontrole uspostavljene člankom 380., ista moraju raspolagati dostatnim podacima o pozicijama koje drže njihovi članovi odnosno (konačni) klijenti članova što je propisano člankom 382. Temeljem izvještaja iz članka 381., nadležno tijelo na dnevnoj razini ili češće dobiva od mjesta trgovanja izvještaj o osobama koje drže pozicije u robnim izvedenicama ili emisijskim jedinicama i izvedenicama emisijskih jedinica. Kako bi nadležno tijelo dobilo potpuni pregled svih osoba koje trguju tim instrumentima i njihovim pozicijama, članak 383. obvezuje investicijska društva koja trguju robnim izvedenicama ili emisijskim jedinicama i izvedenicama na emisijske jedinice izvan mjesta trgovanja dostaviti specifikaciju osoba koje su putem njih trgovale na taj način, kao i pozicija koje te osobe drže. Investicijsko društvo dostavlja takvu specifikaciju onom tijelu nadležnom za mjesto trgovanja gdje su ti financijski instrumenti uvršteni, a sve za potrebe kontrole pridržavanja ograničenja pozicija u robnim izvedenicama od strane nadležnih tijela.
Uz članak 384.
Člankom 384. implementiraju se odredbe članka 58. stavka 12. MiFID II odnosno utvrđuju se regulatorni tehnički standardi koji detaljnije propisuju određene pojmove definirane Glavom V. Dijela drugog ovoga Zakona.
Uz članak 385.
Ovim člankom Agenciji se daje ovlast provođenja nadzora i izricanja nadzornih mjera nad osobama u odnosu na trgovanje robnim izvedenicama. Istim člankom implementiraju se odredbe članka 69. stavka 1. točaka (j), (o) i (p) MiFID II odnosno mjere koje Agencija može izreći ako utvrdi kršenje odredbi Glave V. Dijela drugog ovoga Zakona. Sukladno navedenom članku, Agencija ima ovlast od bilo koje osobe tražiti podatke o veličini i namjeni pozicije ili izloženosti koja proizlazi iz sklopljenog ugovora o robnoj izvedenici ili ekonomski jednakovrijednog OTC ugovora, a u odnosu na ograničenje pozicija utvrđeno od strane Agencije ili drugog nadležnog tijela, kao i izricati nadzorne mjere koje se odnose na smanjenje/ograničavanje pozicije u robnoj izvedenici.
Uz članke 386. do 391.
Uvodno, Uredba (EU) br. 648/2012 (EMIR) predviđa različiti režim/opseg primjene, ovisno o tome radi li se o:
- financijskoj drugoj ugovornoj strani (FC) - regulirani subjekt po direktivama Europske unije koje su navedene u članku 2. točki 8. Uredbe (EU) br. 648/2012, a na koje se primjenjuju najstroži zahtjevi iz Uredbe (EU) br. 648/2012, ili
- nefinancijskoj drugoj ugovornoj strani (NFC) - svi ostali subjekti, na koje se primjenjuju blaži zahtjevi jer: a) ti subjekti ne podliježu financijskoj regulaciji; b) njihove aktivnosti na tržištu izvedenica u najvećem broju slučajeva ne predstavljaju sistemski rizik; c) NFC opravdano koriste izvedenice kao mehanizam zaštite („ hedging “) njihovog osnovnog poslovanja, te je primjereno takve transakcije tretirati na poseban način (omogućiti primjenu izuzetaka), a da se NFC-ove ne bi demotiviralo od transakcija kojima štite svoju osnovnu djelatnost.
NFC-ovi obvezno računaju da li, na pojedinačnoj ili grupnoj razini, prelaze „prag poravnanja“ iz Uredbe (EU) br. 648/2012 (detaljnije propisan Uredbom 149/2013 za pojedine klase izvedenica), te, ako ga prijeđu, postaju „NFC+“ na koje se primjenjuju isti zahtjevi kao na FC (najznačajnije obveze su obveza poravnanja i obveza bilateralne razmjene margina). Agencija je Zakonom o provedbi Uredbe (EU) br. 648/2012 određena kao nadležno tijelo za NFC subjekte, te je tako obvezna i pratiti da li su isti prešli prag poravnanja ili ne. NFC subjekti su obvezni Agenciju obavijestiti o prelasku tog praga i padu ispod tog praga. Ono što otežava nadzor nad time da li je NFC prešao prag ili ne, je odredba članka 10(3) Uredbe (EU) br. 648/2012 kojom je predviđeno da se iz izračuna praga poravnanja izuzimaju transakcije koje objektivno NFC subjekt štite od rizika („ hedging “ transakcije) i unutargrupne transakcije. Iako je „ hedging “ izuzetak načelno opravdan, s obzirom da Agencija ne nadzire poslovanje NFC subjekata, teško je odrediti da li su transakcije sklopljene s „ hedging “ svrhom ili ne.
Ovim Zakonom se predviđaju mehanizmi koji bi Agenciji omogućili:
- efikasan nadzor nad nefinancijskim ugovornim stranama iz Uredbe (EU) br. 648/2012 (NFC) koje imaju značajne pozicije u OTC izvedenicama (u prijedlogu zakonskih izmjena predložen je prag od 100 milijuna HRK),
- izvještavanje Agencije od strane NFC-ova koji imaju značajne pozicije u OTC izvedenicama,
- korištenje revizora i/ili drugih procjenitelja, u slučaju neusklađenosti,
- korištenje ekvivalentnih mehanizama za potrebe MiFID-a II,
s tim da je u obzir uzeta i razina troška koje ti dodatni mehanizmi mogu proizvesti za subjekte nadzora. Ovakav mehanizam uveden je u primjerice Njemačkoj, Irskoj i Nizozemskoj, između ostalog i radi toga, što je opseg subjekata primjene odredbi (NFC-ovi) iznimno velik, te je praktički nemoguće na drugi način osigurati provođenje kontrola nad poštivanjem zakonskih obveza.
Praćenje „ hedging “ kriterija i kako se koristi je bitno i za primjenu MiFID II izuzetaka. MiFID II predviđa izuzetke od obveze primjene i licenciranja za osobe koje, osim trgovanja izvedenicama i emisijskim jedinicama za vlastiti račun, ne pružaju nikakve druge investicijske usluge niti obavljaju druge investicijske aktivnosti, s tim da su uvjeti primjene izuzetka različiti ovisno o kojem tipu izvedenica se radi.
Ako se radi o izvedenicama na robu, emisijskim jedinicama i izvedenicama na emisijske jedinice, da bi osoba koristila izuzetak, najprije mora dokazati da se radi o „pomoćnoj“ djelatnosti za tu osobu i za grupu kojoj ta osoba pripada. Kriteriji za određivanje da li se radi o pomoćnoj djelatnosti također predviđaju „ hedging “ izuzetak iz EMIR-a (prilagođeno – definicija je dana u Uredbi EU (7643) - RTS 20) i izuzetak za unutargrupne transakcije. Društva koja trguju izvedenicama su do sada koristila širi izuzetak iz MiFID-a I, međutim, sada je taj izuzetak uvjetovan time da društvo dokaže da se radi o „pomoćnoj“ djelatnosti.
U slučaju da to društvo ne bi moglo dokazati, moralo bi zatražiti MiFID licencu, što bi imalo posljedice na više razina:
- ta društva ne bi više bila „ne-financijska društva“
- na ta društva bi se primjenjivali MiFID i MIFIR, s tim da se, s obzirom da ta društva više ne bi bila „ne-financijska“, ne bi mogli primjenjivati „ hedging “ izuzeci za transakcije izvedenicama kod: a) pozicijskih limita (članak 57(1) MiFID-a); b) primjene obveze trgovanja izvedenicama (članak 28. MIFIR); c) primjene „ pre-trade “ pravila o transparentnosti (članak 8(1) MiFIR-a)
- na ta društva bi se mogle primjenjivati i odredbe CRR-a (kapitalni zahtjevi, velike izloženosti, odredbe o likvidnosti),
- ta društva bi u smislu EMIR-a bila klasificirana kao FC, te ne bi mogla koristiti izuzetak od obveze poravnanja ili od obveze razmjene kolaterala u transakcijama OTC izvedenicama koje se ne poravnavaju.
S obzirom da se MIFID II za određivanje „pomoćne“ djelatnosti poziva na definiciju „ hedging-a “ koja je u biti ekvivalentna onoj iz EMIR-a/Uredbe 149/2013, a ista definicija će se koristiti i za izuzetke za pozicijske limite, primjenu obveze trgovanja i promjenu „ pre-trade “ pravila o transparentnosti, proizlazi da je i za potrebe EMIR-a i za potrebe MIFID-a II bitno da se omogući nadzor nad primjenom „ hedging “ kriterija od strane nefinancijskih društava.
S obzirom na gore navedene odredbe EMIR-a i MiFID-a/MiFIR-a u tekstu ovog Zakona uređeno je:
- obvezno godišnje izvještavanje Agencije od strane FC, određenih kategorija NFC- ova (NFC+, NFC koji bi bez „ hedging “ izuzetka prešli neki od pragova poravnanja, NFC sa značajnim pozicijama u OTC/ETD izvedenicama),
- minimalnog sadržaja takvog izvještaja (koji bi uključivao i obrazloženje primjene „ hedging “ izuzetka i kriterija za „ hedging “),
- ovlasti Agencije da pravilnikom detaljnije uredi sadržaj takvog izvještaja, i ovlasti Agencije da, kada smatra da je potrebno, naloži da revizor, profesionalni računovođa ili neovisni procjenitelj izrade takvo izvješće ili potvrde takvo izvješće,
- da se u sklopu takvog izvještaja za NFC-ove sa značajnim pozicijama u OTC/ETD robnim izvedenicama i izvedenicama na emisijske jedinice, potvrđuje izračun praga za „pomoćnu“ djelatnost iz članka 2 točke (j) MiFID-a, i pravilna primjena „ hedging “ izuzetka, pri čemu se za potreba MiFID-a uključuju i transakcije ETD-ovima
- da se u sklopu takvog izvještaja, za NFC-ove za značajnim pozicijama u ETD-ovima (općenito) i ekvivalentnim OTC izvedenicama, potvrđuje pravilna primjena „ hedging “ izuzetka za ostvarenje izuzeća kod: a) pozicijskih limita (članak 57(1) MiFID-a); b) primjene obveze trgovanja izvedenicama (članak 28. MiFIR-a); c) primjene „ pre-trade “ pravila o transparentnosti (članak 8(1) MiFIR-a).
Uz članak 392.
Člankom 392. implementiraju se odredbe članka 76. stavaka 6. i 7. MiFID II te se propisuje suradnja i razmjena informacija između nadležnih tijela Republike Hrvatske prilikom obavljanja njihovih zakonom utvrđenih zadataka.
Uz članke 393. do 396.
Ovim člancima implementiraju se odredbe članaka 79. do 81. i članka 84. MiFID II odnosno generalna suradnja između Agencije i nadležnih tijela država članica u svrhu obavljanja zadaća propisanih Dijelom drugim ovoga Zakona. Uz generalnu suradnju, detaljnije se propisuje suradnja vezana uz provođenje nadzornih aktivnosti, neposrednog nadzora ili istrage (članak 394.), razmjena informacija (članak 395.) i savjetovanje pri izdavanju odobrenja za rad u konkretno propisanim slučajevima (članak 396.).
Uz članak 397.
Člankom 397. implementiraju se odredbe članka 50. CRD koje propisuju suradnji između Agencije i nadležnih tijela država članica vezano uz nadzor adekvatnosti kapitala investicijskih društava odnosno uz odredbe propisane Poglavljem VIII., Glavom I., Dijela drugog ovoga Zakona (likvidnost, solventnost, velike izloženosti, regulatorni kapital, upravljanje rizicima i slično).
Uz članak 398.
Člankom 398. implementira se članak 87. MiFID II odnosno obveza suradnje i razmjena informacija između Agencije i ESMA-e, a za potrebe obavljanja zadataka navedenih tijela.
Uz članak 399.
Ovim člankom implementiraju se članci 82. i 83. MiFID II koji propisuju situacije u kojima Agencija može odbiti zahtjev za suradnjom, razmjenom informacija ili savjetovanjem zaprimljen od strane nadležnog tijela druge države članice, kao i slučajeve u kojima se Agencija može obratiti ESMA-i radi nesuradnje nadležnog tijela druge države članice, a temeljem zahtjeva za suradnjom postavljenom od strane Agencije.
Uz članak 400.
Člankom 400. implementiraju se odredbe članaka 76. i 78. MiFID II, kao i članka 53 CRD kojim se propisuju osobe koje su dužne čuvati povjerljive informacije koje su te osobe saznale u tijeku nadzora i obavljanja svojih ovlaštenja. Također se propisuju i situacije u kojima se primljene povjerljive informacije mogu koristiti te slučajeve u kojima se takve informacije mogu dalje prenositi.
Uz članak 401.
Člankom 401. implementiraju se odredbe članaka 76. i 81. MiFID II, kao i članaka 56., 57. i 59. CRD. Navedeni članci propisuju situacije, tijela i uvjete u kojima Agencija može proslijediti povjerljive informacije drugim tijelima i osobama u Republici Hrvatskoj i drugoj državi članici.
Uz članak 402.
Člankom 402. implementiraju se članci 88. MiFID II i 55. CRD kojim se propisuju tijela i osobe iz trećih zemalja s kojima je dozvoljeno sklapanje sporazuma o suradnji radi razmjene informacija. Istim člankom propisana je i svrha i uvjeti pod kojima se tako razmijenjeni podaci mogu koristiti.
Uz članak 403.
Ovim člankom propisuju se situacije u kojima Agencija javno objavljuje informacije, a koje se između ostalog odnose na objavu tekstova zakona, pravilnika, uputa i općih smjernica iz područja nadzora, kao i na statističke podatke vezane uz nadzor proveden od strane Agencije.
Uz članak 404.
Ovim člankom propisane su zabrane koje se odnose na članove Upravnog vijeća i zaposlenike Agencije vezano uz davanje savjeta glede trgovine financijskim instrumentima i ulaganja u financijske instrumente, kao i obveza vođenja evidencije o stjecanju ili otpuštanju financijskih instrumenata od strane navedenih i s njima povezanih osoba te mogućnost uvida javnosti u istu evidenciju.
OBRAZLOŽENJE DIJELA TREĆEG
Uz članak 405.
Člankom 405. implementiraju se u hrvatski pravni sustav odredbe članka 1. Direktive 2003/71/EZ te se određuju slučajevi na koje se odredbe glave I. dijela trećeg Zakona ne primjenjuju kao i slučajevi u kojima izdavatelj, ponuditelj ili podnositelj zahtjeva za uvrštenje može neovisno o ne primjeni Zakona u pojedinom slučaju, ipak odlučiti izraditi prospekt prema odredbama glave I. dijela trećeg Zakona u kojem slučaju potpada pod primjenu navedenih zakonskih odredbi. Također, odredbama ovoga članka osigurava se primjena odredbe članka 1. stavka 3. Uredbe (EU) br. 2017/1129 koja se u skladu s člankom 49. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 2017/1129, izravno primjenjuje u Republici Hrvatskoj od 21. srpnja 2018. godine.
Uz članak 406.
Člankom 406. definirani su pojmovi koji se pojavljuju u ovoj glavi i dijelu Zakona. Definicije su uglavnom preuzete iz članka 2. Direktive 2003/71/EZ dok se kod definicija prenosivih vrijednosnih papira, uređenog tržišta i kreditne institucije upućuje na odredbe članka 3. Zakona s obzirom da odredbe članka 2. Direktive 2003/71/EZ kod definiranja navedenih pojmova upućuju na odredbe europskih propisa kojima se definiraju navedeni pojmovi. Odredbe ovog članka dopunjene su i pojedinim definicijama za potrebe glave I. dijela trećeg Zakona, za koje se, iako se na nalaze u odredbi članka 2. Direktive 2003/71/EZ, u praksi pokazalo korisnim definirati ih. Primjeri takvih definicija su definicija ulagatelja, jamca kao i tečaja za izračun kunske protuvrijednosti koji Agencija uzima u obzir kod primjene pojedinih članka unutar glave I. dijela trećeg Zakona.
Uz članak 407.
Člankom 407. uređuje se način provedbe upisa i uplata vrijednosnih papira kada se javna ponuda istih obavlja putem uređenog tržišta. Konkretno, propisano je da se u navedenom slučaju upis izvršava putem osoba koje su ovlaštene obavljati investicijske usluge iz članka 5. stavka 1. točaka 6. i 7. Zakona ili pomoćne usluge vezane uz investicijske usluge iz članka 5. stavka 1. točaka 6. i 7. Zakona dok se uplata izvršava bilo putem prethodno navedenih osoba ili putem drugih osoba ovlaštenih za obavljanje platnog prometa u skladu s odredbama posebnog zakona.
Uz članak 408.
Člankom 408. stavcima 1. i 2. implementiraju se u hrvatski pravni sustav odredbe članka 3. stavaka 1. i 3. Direktive 2003/71/EZ, a kojima se propisuje da nije dopuštena javna ponuda niti je dopušteno uvrštenje vrijednosnih papira na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj ako prethodno nije objavljen prospekt osim u slučajevima izričito propisanim Zakonom.
Odredba članka 408. stavka 3. ovog članka ne predstavlja transponiranje konkretnih odredbi Direktive 2003/71/EZ ali je radi uklanjanja pravne nesigurnosti, propisano ono što se u praksi provodi te nije protivno odredbama Direktive 2003/71/EZ, a to je mogućnost da je prospekt u svezi s javnom ponudom koji je odobren od strane nadležnog tijela matične države članice i objavljen u skladu s odredbama glave I. dijela trećeg Zakona, moguće koristiti za potrebe uvrštenja vrijednosnih papira na uređeno tržište, pod uvjetom da je isti valjan u skladu s odredbom članka 421.
Uz članke 409. do 411.
Člancima 409. do 411. implementirane su odredbe članaka 3. i 4. Direktive 2003/71/EZ, kojima se propisuju iznimke od obveze objave prospekta u svezi s ponudom vrijednosnih papira (članak 409.) kao i iznimke od obveze objave prospekta u svezi s uvrštenjem vrijednosnih papira na uređeno tržište (članci 410. i 411.). U iznimke od obveze objave prospekta u svezi s javnom ponudom vrijednosnih papira pobrojane u članku 409. stavku 1., potpadaju slučajevi javnih ponuda vrijednosnih papira upućenih određenoj kategoriji ulagatelja, kao što su ponude isključivo kvalificiranim ulagateljima ili ulagateljima koji stječu vrijednosne papire s pojedinačnim nominalnim iznosom od najmanje 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti, ili se radi o ponudama vrijednosnih papira ograničenom krugu ulagatelja (manje od stopedeset fizičkih ili pravnih osoba koje nisu kvalificirani ulagatelji). Ostale iznimke od obveze objave prospekta u svezi s javnom ponudom vrijednosnih papira ovise o ukupnoj naknadi za stjecanje vrijednosnih papira koja, da bi iznimka bila primjenjiva, mora iznositi najmanje 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti po ulagatelju za svaku pojedinu ponudu ili ovise o ukupnom iznosu naknade za vrijednosne papire koji se prikuplja u Europskoj uniji koji, da bi iznimka bila primjenjiva, mora biti manji od 100.000 eura u kunskoj protuvrijednosti u razdoblju od dvanaest mjeseci. Za predmetne iznimke karakteristično je da se mogu kumulirati i primjenjivati alternativno, za razliku od iznimaka od obveze objave prospekta u svezi s javnom ponudom određenih vrijednosnih papira pobrojanih u članku 409. stavku 2. U članku 409. stavku 2., valja istaknuti iznimku od obveze objave prospekta u svezi s javnom ponudom kada se radi o vrijednosnim papirima upućenim vjerovnicima na koje predstečajni sporazum odnosno stečajni plan potvrđen pravomoćnim sudskim rješenjem ima pravni učinak, kao i osobama koje su uključene u plan financijskog restrukturiranja predstečajnog odnosno stečajnog dužnika u skladu s posebnim propisima kojima se uređuje predstečajni i stečajni postupak, pod uvjetom da su predstečajnim sporazumom odnosno stečajnim planom utvrđeni broj, karakteristike i ostali bitni elementi tih vrijednosnih papira te razlozi i detalji ponude. Svrha ove iznimke je izdavateljima olakšati proces oporavka odnosno financijskog restrukturiranja u sklopu predstečajnog ili stečajnog postupka kada su ispunjeni svi prethodno navedeni uvjeti, uključujući i uvjete propisane Stečajnim zakonom (NN br. 71/15) i propisima vezanim uz navedeni zakon. Člankom 409. stavkom 3. propisuju se uvjeti pod kojima je iznimka od obveze objave prospekta u svezi s ponudom vrijednosnih papira ponuđenih, dodijeljenih ili koji će se dodijeliti bivšim ili sadašnjima članovima uprave, izvršnim direktorima ili zaposlenicima od strane njihovog poslodavca ili njegovog povezanog društva primjenjiva i na društvo osnovano u trećoj zemlji. Člankom 409. stavcima 4. do 6. propisuju se uvjeti pod kojima će se odnosno pod kojima se neće primjenjivati obveza objave prospekta, na svaku daljnju ponudu vrijednosnih papira kao i na konačnu ponudu putem financijskih posrednika. Člankom 410. propisuju se iznimke od objave prospekta u svezi s uvrštenjem vrijednosnih papira na uređeno tržište koje se u jednom se dijelu poklapaju s iznimkama od obveze objave prospekta u svezi s javnom ponudom vrijednosnih papira. Također, ovim člankom upućuje se i na iznimke od obveze objave prospekta uvrštenja propisane odredbama članka 1. stavka 5. prvog podstavka točke a), članka 1. stavka 5. prvog podstavka točke b) u skladu s člankom 1. stavkom 5. drugim podstavkom te članka 1. stavka 5. prvog podstavka točke c) Uredbe (EU) br. 2017/1129, koje se u skladu s člankom 49. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 2017/1129, izravno primjenjuju u Republici Hrvatskoj od 20. srpnja 2017. godine. Iznimke iz članka 410. gotovo su identične odredbama važećeg Zakona o tržištu kapitala kojima su u hrvatski pravni sustav prenesene odredbe članka 4. stavka 2. točaka a) do g) Direktive 2003/71/EZ. Člankom 411. propisuju se uvjeti za korištenje iznimke od obveze objave prospekta u svezi s uvrštenjem vrijednosnih papira na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj, a radi se o vrijednosnim papirima koji su već uvršteni na drugo uređeno tržište, te se istim u hrvatsko zakonodavstvo prenose odredbe članka 4. stavka 2. točke h) Direktive 2003/71/EZ.
Uz članak 412.
Člankom 412. propisuje se obveza dostave Agenciji obavijesti o iznimkama od obveze objave prospekta iz članka 409., 410. i 411. predloženog Zakona. Ova obveza postoji i prema odredbama važećeg Zakona o tržištu kapitala ali je ovim člankom predloženog Zakona detaljnije uređena u smislu rokova u kojima se obavijest dostavlja kao i dokumentacije koju je potrebno dostaviti Agenciji. Također, propisuje se ovlaštenje Agencije rješenjem utvrditi da nije riječ o iznimci od obveze objave prospekta u pojedinom slučaju ili da se radi o zlouporabi iznimke.
Uz članke 413. do 414.
Člancima 413. do 414. transponiraju se odredbe članka 5. Direktive 2003/71/EZ u hrvatski pravni sustav te je istima načelno propisana struktura prospekta koji se može izraditi kao jedinstveni dokument i kao podijeljeni prospekt koji se sastoji od više odvojenih dokumenata.
Člankom 414. transponirana je u hrvatski pravni sustav odredba članka 5. stavka 4. Direktive 2003/71/EZ kojom se propisuje pravni okvir za izradu osnovnog prospekta koji je kao opcionalan oblik prospekta moguće izraditi za potrebe izdanja, ponude ili uvrštenja samo određenih vrsta dužničkih vrijednosnih papira koji se izdaju u ponudbenom programu odnosno koji se stalno ili ponavljajuće izdaju.
Uz članke 415. do 423.
Članci 415., 416. i 417. načelno predstavljaju transponiranje odredbi članka 7. stavaka 1., 3. i 4. Direktive 2003/71/EZ, propisujući člankom 415. stavkom 1. obveznu primjenu odredbi Uredbe (EZ-a) br. 809/2004 u izradi prospekta, dok su člankom 416. propisana pravila izrade sažetka prospekta, a člankom 417. načelna pravila izrade prospekta. Člancima 418. do 420. propisuju se slučajevi svojevrsnih izuzetaka od općeg pravila za potpunošću informacija u prospektu, bilo da se radi o izostavljanju informacija u prospektu temeljem zakonom propisanih uvjeta, kao što su slučajevi izostavljanja podataka o konačnoj cijeni i broju ponuđenih vrijednosnih papira ili izostavljanje informacija o jamcu kada za vrijednosne papire jamči država članica, ili se radi o izostavljanju informacija temeljem odobrenja Agencije. Člankom 421. implementiraju se odredbe članka 9. stavaka 1. do 4. Direktive 2003/71/EZ te se propisuje rok valjanosti prospekta, osnovnog prospekta kao i registracijskog dokumenta kada se radi o podijeljenom prospektu. Člankom 422. implementiraju se odredbe članka 11. stavaka 1. do 3. Direktive 2003/71/EZ te se propisuju pravila uključivanja informacija u prospekt upućivanjem koja postoje i u odredbama važećeg Zakona o tržištu kapitala. Dosada se ovaj institut u praksi pokazao korisnim rasterećenjem, posebno za izdavatelje koji imaju prethodno uvrštene vrijednosne papire na uređenom tržištu odnosno koji potpadaju pod kontinuiranu obvezu objave informacija prema odredbama Direktive 2004/109/EZ, koje onda mogu uključiti u prospekt upućivanjem. Člankom 423. propisuju se posebna pravila izrade i odobravanja podijeljenog prospekta. Odredbe članaka 415. do 423. postoje i u važećem Zakonu tržištu kapitala te se sadržajno u ovom prijedlogu Zakona nisu značajno mijenjale.
Uz članke 424. do 427.
Člancima 424. i 427. propisuje se zakonski okvir za odgovornost za štetu temeljem objavljenog prospekta u svezi s javnom ponudom vrijednosnih papira kao i u svezi uvrštenja vrijednosnih papira na uređeno tržište, i to krug odgovornih osoba za sadržaj prospekta kao i osoba koje su ovlaštene zahtijevati popravljanje štete s naslova odgovornosti iz prospekta, sadržaj imovinskopravnog zahtjeva, vremensko ograničenje odgovornosti iz prospekta kao i zastrani rokovi za postavljanje zahtjeva za naknadu štete. Člankom 425. propisuju se pretpostavke oslobođenja odgovornosti za štetu. Ovakvim uređenjem za razliku od režima prospektne odgovornosti prema važećem Zakonu o tržištu kapitala, koji se u praksi pokazao nedovoljno određen i izvorom velike pravne nesigurnosti, nastoji se dati zadovoljavajući zakonski okvir kojima bi bile pokrivene osnovne značajke prospektne odgovornosti kao i set zakonskih pravila za popravljanje štete koju ulagatelji pretrpe zbog toga što su informacije u prospektu bitne za procjenu vrijednosnih papira, netočne ili nepotpune. Jedna od najznačajnijih novosti predstavljenih člancima 424. i 425. jest uvođenje koncepta odgovornosti za štetu zbog nepotpunosti ili netočnosti bitnih informacija u prospektu, koja počiva na namjeri ili gruboj nepažnji odgovornih osoba uz prebacivanje tereta dokazivanja na odgovorne osobe time što je oslobođenje od odgovornosti za štetu uvjetovano dokazivanjem da odgovorne osobe nisu postupale svjesno s ciljem izrade neurednog prospekta odnosno da su prilikom izrade prospekta postupale s pažnjom prosječne osobe. Nadalje, člankom 426. po prvi puta uvodi se i odgovornost za štetu u slučajevima kada prospekt nije pravovremeno objavljen odnosno kada prospekt nije uopće objavljen unatoč postojanju obveze objave prospekta. Koncept odgovornosti za ove slučajeve je u pogledu odgovornih osoba, sadržaja imovinskopravnog zahtjeva, vremenskog ograničenja odgovornosti za štetu gotovo identičan onome propisanom za slučaj kada je prospekt objavljen ali s netočnim ili nepotpunim bitnim informacijama. Člankom 427. izričito je propisana odgovarajuća primjena općih pravila građanskog prava na pitanja u svezi s popravljanjem štete koja nisu uređena odredbama glave I. dijela trećeg Zakona.
Uz članke 428. do 433.
Člancima 428. do 432. implementiraju se odredbe članka 13. Direktive 2003/71/EZ, za razliku od članka 433. kojim se, nevezano uz implementiranje odredbi Direktive 2003/71/EZ, uređuju slučajevi kada će Agencija odbiti, a kada dobaciti zahtjev za odobrenje prospekta. Člankom 428. propisana je nadležnost i odgovornost Agencije za odobrenje prospekta, dok je odredbama članka 429. propisana mogućnost prenošenja nadležnosti i odgovornosti za odobrenje prospekta na nadležno tijelo druge države članice, i obrnuto, preuzimanje nadležnosti i odgovornosti za odobrenje prospekta od nadležnog tijela druge države članice. Nadalje, odredbom članka 430. propisano je tko sve može podnijeti zahtjev za odobrenje prospekta ovisno o tome radi li se o zahtjevu za odobrenje prospekta u svezi s javnom ponudom vrijednosnih papira ili o zahtjevu za odobrenje prospekta u svezi s uvrštenjem vrijednosnih papira na uređeno tržište. Člankom 431. propisano je da nije dopušteno objaviti prospekt prije nego što bude odobren u skladu s odredbama Zakona. Člankom 432. propisani su rokovi za odobrenje prospekta sukladno odredbama članka 13. stavaka 2. i 3. Direktive 2003/71/EZ kao i način računanja rokova nakon što Agencija po zaprimanju zahtjeva utvrdi da prospekt nije izrađen u skladu s odredbama Zakona odnosno da je zahtjev nepotpun ili neuredan iz drugih razloga. Sadržajno su odredbe ovih članaka gotovo istovjetne odredbama koje postoje i u važećem Zakonu o tržištu kapitala slijedom čega ne predstavljaju nikakvu novost u odnosu na važeće zakonske odredbe.
Uz članke 434. do 438.
Člancima 434. do 438. implementiraju se odredbe članka 14. Direktive 2003/71/EZ te se istima propisuju obveze izdavatelja, ponuditelja ili podnositelja zahtjeva za uvrštenje nakon što je Agencija odobrila prospekt, a koje su uglavnom odnose na obvezu objave prospekta, obvezu obavještavanja Agencije o objavi prospekta kao i o obvezi objave obavijesti o načinu objave prospekta u svezi s javnom ponudom vrijednosnih papira. Obveza objave obavijesti o načinu na koji je prospekt objavljen propisana je i u važećem Zakonu o tržištu kapitala za slučaj kada se radilo o prospektu u svezi s uvrštenjem vrijednosnih papira na uređeno tržište, za razliku od članka 434. stavka 4. kojim je obveza objave obavijesti o načinu na koji je prospekt objavljen propisana samo kada se radi o prospektu u svezi s javnom ponudom vrijednosnih papira, što predstavlja svojevrsno administrativno i troškovno rasterećenje za izdavatelje, ponuditelje i podnositelje zahtjeva za uvrštenje u odnosu na važeće zakonsko uređenje. Odredbama članka 435. propisuju se konkretni načini objave odobrenog prospekta kao i obveza Agencije za objavom na svojim mrežnim stranicama popisa svih prospekata koje je odobrila u posljednjih dvanaest mjeseci. Člankom 436. izričito je propisano da objavljeni prospekt i dopuna prospekta sadržajno i oblikom mora biti jednaka izvorniku koji je odobrila Agencija. Člankom 437. propisana su posebna pravila objave podijeljenog prospekta dok je člankom 438. propisana dodatna obveza dostave tiskanog prospekta na zahtjev ulagatelja u slučaju kada je prospekt objavljen u elektroničkom obliku. Izuzev prethodno spomenute obveze objave obavijesti o načinu na koji je prospekt dostupan, koja je sukladno Zakonu propisana samo za prospekte u svezi s javnom ponudom vrijednosnih papira, sadržaj ovih članaka gotovo je identičan odredbama važećeg Zakona o tržištu kapitala te isti ne predstavljaju nikakvu novost u odnosu na odredbe važećih zakonskih odredaba.
Uz članak 439.
Člankom 439. u hrvatski pravni sustav implementiraju se odredbe članka 15. Direktive 2003/71/EZ te isti sadržajno ne propisuje nikakva nova pravila oglašavanja u svezi s ponudom ili uvrštenjem vrijednosnih papira na uređeno tržište osim što je izmijenjen naslov iznad članka koji sada glasi „promidžba“ umjesto naslova „oglašavanje“ iz važećeg Zakona o tržištu kapitala, sa svrhom isticanja da se ovim člankom ne uređuje samo objava oglasa u svezi s ponudom ili uvrštenjem vrijednosnih papira na uređeno tržište, već se uređuje i distribucija te razotkrivanje informacija odnosno promidžba u svezi s ponudom ili uvrštenjem vrijednosnih papira na uređeno tržište, u bilo kojem obliku.
Uz članak 440.
Člankom 440. prenose se u hrvatski pravni sustav odredbe članka 16. Direktive 2003/71/EZ te isti sadržajno ne propisuje nikakva nova pravila u svezi s objavom dopune prospekta u odnosu na odgovarajuće odredbe sadržane u važećem Zakonu o tržištu kapitala.
Uz članke 441. do 444.
Člancima 441. do 444. prenose se u hrvatski pravni sustav odredbe članaka 17. do 20. Direktive 2003/71/EZ, a istima se uređuje prekogranična ponuda i uvrštenje vrijednosnih papira, i to institut takozvanog passportinga koji je ujedno jedno od najvećih dostignuća Direktive 2003/71/EZ, uzimajući u obzir da odredbe članaka 441. i 442. omogućuju da se prospekt odobren u jednoj državi članici može koristiti za provedbu javne ponude ili uvrštenja vrijednosnih papira na uređeno tržište u drugoj ili drugim državama članicama, što predstavlja veliko administrativno i troškovno rasterećenje za izdavatelje, ponuditelje i podnositelje zahtjeva za uvrštenjem vrijednosnih papira na uređeno tržište. U prilog navedenom rasterećenju idu i pravila jezika prospekta propisana odredbama članka 443. ovisno o tome gdje se vrijednosni papiri nude odnosno uvrštavaju uz osnovno načelo da za potrebe prekogranične ponude ili uvrštenja vrijednosnih papira na uređeno tržište, nadležna tijela država članica domaćina mogu tražiti samo prijevod sažetka prospekta na njihov ili njihove nacionalne jezike, ne i prijevod cijelog prospekta. Pravila passportinga sadržana u ovim člancima su sadržajno ostala jednaka pravilima propisanim važećim Zakonom o tržištu kapitala. Odredbama članka 444. propisuje se režim koji vrijedi za izdavatelje iz trećih zemalja, a posebno uvjeti pod kojima bi Agencija kao nadležno tijelo matične države članice izdavatelja iz treće zemlje odobravala prospekt koji je izrađen u skladu s propisima treće zemlje, kao i položaj izdavatelja iz treće zemlje kada Republika Hrvatska ima položaj države članice domaćina takvog izdavatelja. Također, slično kao i u važećem Zakonu o tržištu kapitala, propisana je obveza za izdavatelje iz trećih zemalja , kada je Republika Hrvatska država članica domaćin takvog izdavatelja, sve aktivnosti vezano za javnu ponudu ili uvrštenje na uređeno tržište, provesti putem osoba koje su sukladno odredbama ovoga Zakona u Republici Hrvatskoj ovlaštene obavljati investicijske usluge iz članka 5. stavka 1. točaka 6. i 7. Zakona i koje su, zajedno s osobama koje su ih angažirale, solidarno odgovorne za ispunjenje svih obveza iz glave I. dijela trećeg Zakona kao i za štetu proizašlu iz kršenja navedenih obveza.
Uz članke 445. do 451.
Člancima 445. do 451. propisana je nadležnost Agencije za nadzorom nad poštivanjem obveza propisanih odredbama glave I. dijela trećeg Zakona, način provedbe nadzora kao i nadzorne mjere koje je Agencija ovlaštena izreći. Člankom 446. propisuje se da se na nadzor koji Agencija provodi u skladu s glavom I. dijelom trećim Zakona, na odgovarajući način primjenjuju odredbe dijela šestog glave I. Zakona kojim su propisane su opće odredbe i nadležnost Agencije u pogledu obavljanja nadzora kao i postupak obavljanja nadzora od strane Agencije. Člankom 447. propisuju se nadzorne ovlasti Agencije za provedbu nadzora nad izvršavanjem obveza propisanim odredbama glave I. dijela trećeg Zakona kao i objavljivanje izrečenih nadzornih mjera i prekršajnih sankcija vezanih uz kršenje odredbi glave I. dijela trećeg Zakona. Nadzorne mjere pobrojane u člancima 448. i 450. predstavljaju transponiranje odredbi članka 21. Direktive 2003/71/EZ. Člankom 449. Zakona propisano je pravo ulagatelja koji je prije objave nadzornih mjera iz ove glave i dijela Zakona pristao kupiti ili upisati vrijednosne papire ponuđene javnosti, odustati od kupnje ili upisa tih vrijednosnih papira. Članak 451. predstavlja transponiranje odredbi članka 23. Direktive 2003/71/EZ u hrvatski pravni sustav te se propisuje postupanje Agencije za slučaj kada Republika Hrvatska ima položaj države članice domaćina, a utvrdi kršenje odredbi glave I. dijela trećeg Zakona.
Uz članke 452. do 454.
Člancima 452. do 454. u hrvatski se pravni sustav implementiraju odredbe članka 22. Direktive 2003/71/EZ. Člankom 452. propisuje se obveza bivših ili trenutačnih članova Upravnog vijeća Agencije, zaposlenika Agencije, ovlaštenih revizora i ostalih stručnih osoba koje djeluju s ovlaštenjem Agencije, čuvanja kao povjerljivih svih podatka koje saznaju tijekom nadzora i obavljanja svojih ovlaštenja, kao i izuzeci od obveze čuvanja povjerljivih podatka. Člankom 453. propisuje se suradnja Agencije s nadležnim tijelima država članica kao i europskih nadzornih i drugih tijela, posebno u pogledu načina razmijene informacija, dok se člankom 454. posebno uređuju slučajevi kada nadležno tijelo druge države članice odbije suradnju s Agencijom ili u razumnom roku ne postupi po njezinom zahtjevu za dostavom informacija i, obratno, kada Agencija može dobiti zahtjev nadležnog tijela druge države članice za suradnjom ili razmjenom informacija.
Uz članak 455.
Ovim člankom određuju se pojmovi koji se primjenjuju u Dijelu Trećem Glavi Drugoj (članci 455. do 510. Zakona) i to sljedeći pojmovi: izdavatelj, vrijednosni papiri, dužnički vrijednosni papiri, vrijednosni papiri izdani stalno ili ponavljajuće, propisane informacije, društvo za upravljanje, elektronička sredstva, formalni sporazum, pravni subjekt i i relevantni okvir za financijsko izvještavanje. Točke 1. do 9. predmetnog članka predstavljaju prenošenje odredbi članka 2. stavka 1. točaka a), b), d), k), l), m), p) i q) i članka 2.a Direktive o transparentnosti (Direktiva 2004/109/EZ), točkom 10. precizira se relevantni okvir za financijsko izvještavanje, a točkama 11. do 14. predmetnog članka određuju se skraćenice određenih propisa Europske unije na koja se pozivaju pojedine odredbe Dijela Trećeg Glave Druge (članci 455. do 510. Zakona).
Uz članak 456.
Ovim člankom određuje se kalendar trgovinskih dana za potrebe primjene Dijela Trećeg Glave Druge (članci 455. do 510. Zakona) i obveza Agencije za objavljivanje kalendara trgovinskih dana svakog uređenog tržišta u Republici Hrvatskoj. Predmetni članak predstavlja prenošenje odredbi članka 7. Provedbene Direktive o transparentnosti (Direktiva 2007/14/EZ).
Uz članak 457.
Ovim člankom propisuje se kontrolirano društvo za potrebe primjene Dijela Trećeg Glave Druge (članci 455. do 510. Zakona) i predstavlja prenošenje odredbi članka 2. stavka 1. točke f) i članka 2. stavka 2. Direktive o transparentnosti.
Uz članke 458. do 461.
Ovim člancima se propisuju primjena i izuzeća od primjene Dijela Trećeg Glave Druge (članci 455. do 510. Zakona) te se propisuje način određivanja matične države članice izdavatelja i države članice domaćina izdavatelja. Određivanje matične države članice temelj je za određivanje primjene Dijela Trećeg Glave Druge (članci 455. do 510. Zakona), a određuje se ovisno o sjedištu izdavatelja, vrsti vrijednosnih papira koji su uvršteni na uređeno tržište i državi članici u kojoj posluju uređena tržišta na koja su uvršteni vrijednosni papiri izdavatelja. Članak 458. propisuje izuzeća od primjene Dijela Trećeg Glave Druge (članci 455. do 510. Zakona) i predstavlja prenošenje odredbi članka 1. stavka 2. i članka 2. stavka 1. točke g) podtočaka i) i ii) i točke h) Direktive o transparentnosti. Članak 459. propisuje primjenu Dijela Trećeg Glave Druge (članci 455. do 510. Zakona) i predstavlja prenošenje odredbi članka 1. stavka 1. i članka 21. stavka 2. Direktive o transparentnosti. Članak 460. propisuje način određivanja matične države članice izdavatelja i obvezu izdavatelja o javnom objavljivanju te matične države članice te predstavlja prenošenje odredbi članka 2. stavka 1. točke i) Direktive o transparentnosti. Članak 461. propisuje način određivanja države članice domaćina izdavatelja i predstavlja prenošenje odredbi članka 2. stavka 1. točke j) Direktive o transparentnosti.
Uz članke 462. do 464.
Ovim člancima se propisuje obveza sastavljanja, javnog objavljivanja i dostupnosti godišnjih izvještaja izdavatelja vrijednosnih papira te njihov sadržaj i rokovi javnog objavljivanja i dostupnosti. Člankom 462. propisuje se izdavateljeva obveza sastavljanja i javnog objavljivanja godišnjih izvještaja najkasnije u roku od četiri mjeseca od proteka poslovne godine i osiguravanja njegove dostupnosti javnosti najmanje deset godina od dana objavljivanja, zatim minimalni sastavni dijelovi godišnjeg izvještaja koje čine revidirani godišnji financijski izvještaji, godišnje izvješće (izvješće rukovodstava) i izjava o odgovornosti za sastavljanje izvještaja te obvezno objavljivanje revizorskog izvješća uz godišnji izvještaj. Godišnji izvještaj će se, počevši od 1. siječnja 2020., izrađivati u skladu s regulatornim tehničkim standardima koje izrađuje ESMA i usvaja Europska komisija i kojima se određuje jedinstveni elektronički format za izvješćivanje, pod uvjetom da su regulatorni tehnički standardi usvojeni. Predmetni članak predstavlja prenošenje odredbi članka 4. stavaka 1., 2., 4. i 7. Direktive o transparentnosti. Člankom 463. propisuje se sadržaj godišnjih financijskih izvještaja i godišnjeg izvješća za izdavatelje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koji se imaju sastavljati u skladu s nacionalnim propisima koji uređuju osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, računovodstvo poduzetnika i primjenu standarda financijskog izvještavanja i predstavlja prenošenje odredbi članka 4. stavka 3. Direktive o transparentnosti. Dodatno se za ove izdavatelje propisuje obveza da se uz godišnji izvještaj javno objavljuje i odluka nadležnog organa izdavatelja o utvrđenju godišnjih financijskih izvještaja i prijedlog odluke o upotrebi dobiti ili pokriću gubitka propisane nacionalnim propisima koji uređuju osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, a kako bi se osigurala pravovremena i potpuna informacija ulagateljima u pogledu godišnjih financijskih izvještaja izdavatelja. Člankom 464. propisuje se sadržaj godišnjih financijskih izvještaja i godišnjeg izvješća za izdavatelje sa sjedištem izvan Republike Hrvatske koji se imaju sastavljati u skladu s odgovarajućim odredbama Direktive 2013/34/EU (Računovodstvena direktiva) odnosno u skladu s nacionalnim propisom kojima se u pravni poredak odnosne države članice sjedišta izdavatelja prenose te odredbe Direktive 2013/34/EU. Predmetni članak predstavlja prenošenje odredbi članka 4. stavka 3. Direktive o transparentnosti.
Uz članke 465. do 467.
Ovim člancima se propisuje obveza sastavljanja, javnog objavljivanja i dostupnosti polugodišnjih izvještaja izdavatelja dionica i dužničkih vrijednosnih papira te njihov sadržaj i rokovi javnog objavljivanja i dostupnosti. Člankom 465. propisuje se izdavateljeva obveza sastavljanja i javnog objavljivanja polugodišnjih izvještaja za prvih šest mjeseci poslovne godine najkasnije u roku od tri mjeseca od proteka polugodišta i osiguravanja njegove dostupnosti javnosti najmanje deset godina od dana objavljivanja, zatim minimalni sastavni dijelovi polugodišnjeg izvještaja koje čine polugodišnji financijski izvještaji, izvješće rukovodstava i izjava o odgovornosti za sastavljanje izvještaja te obvezno objavljivanje uz polugodišnji izvještaj revizorskog izvješća ili izvještaja o revizijskom uvidu, ako postoje. Predmetni članak predstavlja prenošenje odredbi članka 5. stavaka 1., 2. i 5. Direktive o transparentnosti. Člankom 466. propisuje se sadržaj polugodišnjih financijskih izvještaja i izvješća rukovodstva za izdavatelje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koji se imaju sastavljati u skladu s nacionalnim propisima koji uređuju godišnje financijsko izvještavanje i predstavlja prenošenje odredbi članka 5. stavka 3. i članka 3. stavka 1.a Direktive o transparentnosti. Člankom 467. propisuje se sadržaj polugodišnjih financijskih izvještaja i izvješća rukovodstva za izdavatelje sa sjedištem izvan Republike Hrvatske u skladu s odgovarajućim odredbama Direktive 2013/34/EU odnosno u skladu s nacionalnim propisom kojima se u pravni poredak odnosne države članice sjedišta izdavatelja prenose te odredbe Direktive 2013/34/EU. Predmetni članak predstavlja prenošenje odredbi članka 5. stavaka 3. i 4. Direktive o transparentnosti i članaka 3. i 4. Provedbene Direktive o transparentnosti.
Uz članak 468.
Ovim člankom stavcima 1. do 4. propisuje se za izdavatelje dionica sa sjedištem u Republici Hrvatskoj obveza sastavljanja i javnog objavljivanja tromjesečnog izvještaja za prvo, drugo i treće tromjesečje najkasnije u roku od jednog mjeseca od proteka odnosnog tromjesečja i tromjesečnog izvještaja za četvrto tromjesečje, najkasnije u roku od dva mjeseca od proteka četvrtog tromjesečja te osiguravanje njihove dostupnosti javnosti najmanje pet godina od dana objavljivanja, zatim se propisuju minimalni sastavni dijelovi tromjesečnog izvještaja koje čine tromjesečni financijski izvještaji, izvješće rukovodstava i izjava o odgovornosti za sastavljanje izvještaja. Propisivanjem obveze izrade i objave tromjesečnih izvještaja osigurava se zadržavanja postignute razine transparentnosti poslovanja izdavatelja dionica, što je u skladu s interesima ulagatelja i zaštite integriteta hrvatskog tržišta kapitala u cjelini bez dodatnog administrativnog opterećenja izdavatelja. Predmetne odredbe predstavljaju prenošenje odredbi članka 3. stavka 1.a Direktive o transparentnosti. U postupku prenošenja Direktive 2013/50/EU u hrvatsko zakonodavstvo, provedena je analiza tržišta te prikupljanje i razmjena informacija s relevantnim dionicima (izdavateljima, operaterom uređenog tržišta – Zagrebačka burza i kvalificiranim ulagateljima) te je zaključno ocijenjeno da obzirom na trenutno stanje na tržištu kapitala u Republici Hrvatskoj obveza tromjesečnog izvještavanja za izdavatelje na uređenom tržištu ne predstavlja nerazmjeran financijski teret, posebice za male i srednje izdavatelje, da je sadržaj tromjesečnih izvještaja proporcionalan faktorima koji doprinose donošenju investicijskih odluka od strane relevantnih ulagatelja u Republici Hrvatskoj te da propisivanjem tromjesečnog izvještavanja neće doći do povećanja fokusa na kratkoročne rezultate i poslovanje izdavatelja. Ovim člankom stavkom 5. propisuje se izdavateljima dionica sa sjedištem izvan Republike Hrvatske i čije dionice su uvrštene na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj obveza sastavljanja i objavljivanja javnosti tromjesečnih izvještaja ili izjave rukovodstva, ako je nacionalnim propisom države članice ili treće zemlje u kojoj izdavatelj ima sjedište propisana obveza izrade i objave tromjesečnih izvještaja ili izjave rukovodstava, u sadržaju i u rokovima kako je propisano odnosnim nacionalnim propisom. Predmetni stavak predstavlja prenošenje odredbi članka 1. stavka 1. i članka 21. stavka 3. Direktive o transparentnosti.
Uz članak 469.
Ovim člankom propisuje se izdavateljima koji obavljaju djelatnost rudarstva i vađenja ili djelatnost sječe primarnih šuma obveza sastavljanja i objavljivanja javnosti izvještaja o plaćanjima javnom sektoru u roku od šest mjeseci od proteka poslovne godine i osiguravanja njegove dostupnosti javnosti najmanje deset godina od dana objavljivanja. Predmetni izvještaj se za izdavatelje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj sastavlja u skladu s nacionalnim propisima koji uređuju računovodstvo poduzetnika i primjenu standarda financijskog izvještavanja, a za izdavatelje sa sjedištem izvan Republike Hrvatske u skladu s poglavljem 10. Direktive 2013/34/EU, odnosno propisima države članice u kojoj izdavatelj ima sjedište kojima se u njezin pravni poredak prenose odredbe poglavlja 10. Direktive 2013/34/EU. Predmetni članak predstavlja prenošenje odredbi članka 6. Direktive o transparentnosti.
Uz članak 470.
Ovim člankom dano je ovlaštenje Agenciji da provedbenim propisom detaljnije propiše sadržaj i strukturu godišnjih, polugodišnjih i tromjesečnih izvještaja te oblik i način njihovog dostavljana Agenciji. Predmetnom odredbom se osigurava provedba odgovarajućih odredbi Zakona u vezi sa sadržajem i objavljivanjem izvještaja izdavatelja te usklađenost s drugim povezanim nacionalnim propisima (i njihovim izmjenama i dopunama) i propisima donesenih na razini Europske unije (i njihovim izmjenama i dopunama).
Uz članak 471.
Ovim člankom propisuju se izuzeća od sastavljanja i objavljivanja javnosti godišnjih, polugodišnjih i tromjesečnih izvještaja izdavatelja i predstavlja prenošenje odredbi članka 8. Direktive o transparentnosti.
Uz članak 472.
Ovim člankom propisuje se obveza izdavatelja objaviti javnosti podatke sadržane u zaprimljenoj obavijesti o promjenama u glasačkim pravima iz članka 482. stavak 1. Zakona, bez odgode, a najkasnije u roku od dva trgovinska dana od dana zaprimanja. U predmetnom članku iskorištena je mogućnost propisivanja kraćih rokova objave (dva trgovinska dana) u odnosu na rokove iz Direktive o transparentnosti (tri trgovinska dana) budući da je dosadašnja praksa na hrvatskom tržištu kapitala ukazala na potrebu skraćivanja ovih rokova radi bržeg pristupa informaciji o promjenama u glasačkim pravima izdavatelja od strane ulagatelja pri čemu se ne povećava administrativno opterećenje izdavatelja. Navedeni članak predstavlja prenošenje odredbi članka 12. stavka 6. i članka 3. stavka 1. Direktive o transparentnosti. Nije iskorištena diskrecija iz članka 12. stavka 7. Direktive o transparentnosti.
Uz članak 473.
Ovim člankom propisuje se obveza izdavatelja objaviti javnosti promjenu u broju dionica s pravom glasa i broju glasačkih prava te predstavlja prenošenje odredbi članka 15. Direktive o transparentnosti.
Uz članak 474.
Ovim člankom propisuje se obveza izdavatelja objavljivanja javnosti informacija u vezi s vlastitim dionicama. Članak 474. predstavlja prenošenje odredbi članka 14. stavka 1. Direktive o transparentnosti pri čemu je iskorištena mogućnost iz članka 3. stavka 1. Direktive o transparentnosti propisivanjem kraćih rokova objave (dva trgovinska dana)u odnosu na rokove iz Direktive o transparentnosti (četiri trgovinska dana) budući da je dosadašnja praksa na hrvatskom tržištu kapitala ukazala na potrebu skraćivanja ovih rokova radi bržeg pristupa informaciji o promjenama u vlastitim dionicama izdavatelja od strane ulagatelja pri čemu se ne povećava administrativno opterećenje izdavatelja. Isto tako, predmetnim člankom su izdavatelju propisane dodatne obveze obavještavanja javnosti u vezi s vlastitim dionicama; naime, uzimajući u obzir specifičnost hrvatskog tržišta kapitala u pogledu stjecanja i držanja vlastitih dionica, iskorištena je mogućnost iz članka 3. stavka 1. Direktive o transparentnosti za propisivanje dodatnih zahtjeva u dijelu obavještavanja o vlastitim dionicama.
Uz članak 475.
Ovim člankom propisuje se obveza izdavatelja objaviti javnosti promjene u vezi s pravima iz izdanih vrijednosnih papira i predstavlja prenošenje odredbi članka 16. Direktive o transparentnosti.
Uz članak 476.
Ovim člankom propisuje se obveza izdavateljima dionica osigurati jednako postupanje prema svim dioničarima za dionice koje su u istom položaju kao i sredstva i informacije potrebne za ostvarivanje prava dioničara te predstavlja prenošenje odredbi članka 17. Direktive o transparentnosti.
Uz članak 477.
Ovim člankom propisuje se obveza izdavateljima dužničkih vrijednosnih papira osigurati jednako postupanje prema svim imateljima jednako rangiranih dužničkih vrijednosnih papira u vezi s pravima iz tih vrijednosnih papira, kao i sredstva i informacije potrebne za ostvarivanje njihovih prava te predstavlja prenošenje odredbi članka 18. Direktive o transparentnosti. U stavku 8. članka 477. iskorištena je mogućnost iz članka 1. stavka 3. Direktive o transparentnosti te je propisano izuzeće od primjene članka 477. na vrijednosne papire koje izdaje Republika Hrvatska ili njezine jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Uz članak 478.
Ovim člankom iskorištena je mogućnost iz članka 3. stavka 1. Direktive o transparentnosti propisivanjem dodatne obveze izdavateljima sa sjedištem u Republici Hrvatskoj čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj dostavljati Agenciji podatke u vezi s korporativnim upravljanjem budući da je Agencija jedan od nositelja razvijanja korporativnog upravljanja u društvima na burzi te budući da je dosadašnja praksa na hrvatskom tržištu kapitala ukazala na potrebu prikupljanja i prezentiranja ovih podataka javnosti u cilju razvijanja svijesti o ulozi i utjecaju korporativnog upravljanja na poslovanje izdavatelja.
Uz članak 479.
Ovim člankom iskorištena je mogućnost iz članka 3. stavka 1. Direktive o transparentnosti propisivanjem dodatne obveze izdavateljima sa sjedištem u Republici Hrvatskoj čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj imati primjerene politike i procedure i poduzimati odgovarajuće primjerene mjere kojima osigurava postojanje učinkovitog procesa upravljanja i postupanja s propisanim informacijama budući da je dosadašnja praksa na hrvatskom tržištu kapitala ukazala na potrebu organiziranja učinkovitog procesa upravljanja i postupanja s propisanim informacijama u izdavateljima kao polazišnog uvjeta osiguranja pravovremenih, potpunih i točnih informacija o izdavateljima na temelju kojih ulagatelji mogu donositi informirane odluke o ulaganju na ravnopravnoj osnovi.
Uz članke 480. i 481.
Ovim člancima propisuju se nositelji odgovornosti za sastavljanje i objavljivanje propisanih informacija i solidarnost u odgovornosti tih nositelja odgovornosti za štetu koju ulagatelj pretrpi radi nepravilnog i/ili nezakonitog izvršenja tih obveza. Člankom 480. propisuje se odgovornost za uredno izvršavanje obveza u pogledu propisanih informacija onih vrijednosnih papira koje su izdavatelji sami odlučili uvrstiti na uređeno tržište i predstavlja prenošenje odredbi članka 7. Direktive o transparentnosti. Člankom 481. propisuje se odgovornost za uredno izvršavanje obveza u pogledu propisanih informacija u slučaju onih vrijednosnih papira uvrštenih na uređeno tržište bez suglasnosti izdavatelja i predstavlja prenošenje odredbi članka 7., članka 19. stavka 1., članka 20. stavka 4. i članka 21. stavka 1. Direktive o transparentnosti.
Uz članak 482.
Ovim člankom propisuje se obveza fizičkim osobama i pravnim subjektima obavještavanja o prelasku, padu ili dosezanju određenog postotka glasačkih prava u izdavatelju dionica, okolnosti nastavka obveze, izračunavanje postotka glasačkih prava i rokovi izvršavanja obveze. Obveza nastaje aktivnim postupanjem fizičke osobe ili pravnog subjekta kao posljedica stjecanja ili otpuštanja ili ostvarivanja glasačkih prave te pasivnim prelaskom, odnosno padom ili dosezanje propisanog praga koje je posljedica promjene broja glasačkih prava zbog promjene broja dionica s pravom glasa na koje je podijeljen temeljni kapital izdavatelja ili promjene broja glasačkih prava iz tih dionica. Predmetni članak predstavlja prenošenje odredbi članka 9. stavaka 1. i 2., članka 13. stavka 1.a i članka 19. stavka 3. Direktive o transparentnosti i članka 11. stavaka 3. i 5. Provedbene Direktive o transparentnosti.
Uz članke 483. do 485.
Ovim člancima propisuju se temelji za obavještavanje o promjenama u glasačkim pravima. Člankom 483. propisuje se da su temelj za obavještavanje o promjenama u glasačkim pravima dionice s pravom glasa i potvrde o deponiranim dionicama i predstavlja prenošenje odredbi članka 2. stavka 1. točke e) i članka 9. stavka 1. Direktive o transparentnosti. Člankom 484. propisuje se koji financijski instrumenti se uzimaju u obzir kao temelj za obavještavanje o promjenama u glasačkim pravima, način izračunavanja glasačkih prava koji pripada fizičkoj osobi ili pravnom subjektu koja drži te financijske instrumente, navodi se popis financijskih instrumenata koji ispunjavaju propisane uvjete te primjena odgovarajućih regulatornih tehničkih standarda koje izrađuje ESMA i usvaja Europska komisija. Predmetni članak predstavlja prenošenje odredbi članka 13. stavaka 1., 1.a, 1.b i 4. i članka 13.a stavka 2. Direktive o transparentnosti i članka 11. stavka 5. Provedbene Direktive o transparentnosti. Člankom 485. propisuje se koja se glasačka prava koje fizička osoba ili pravni subjekt ima pravo steći, otpustiti i ostvariti uzimaju u obzir kao temelj za obavještavanje o promjenama u glasačkim pravima te načini izvršavanja obveze obavještavanja o promjenama u glasačkim pravima. Predmetni članak predstavlja prenošenje odredbi članka 10. Direktive o transparentnosti i članka 8. Provedbene Direktive o transparentnosti.
Uz članak 486.
Ovim člankom propisuje se sadržaj obavijesti o promjenama u glasačkim pravima i predstavlja prenošenje odredbi članka 12. stavka 1. točaka a), b), c) i d), članka 13. stavka 1. i članka 13.a stavka 1. Direktive o transparentnosti i članka 8. stavka 2. i članka 11. stavka 3. točaka a), b), c), d), e), f) i g) Provedbene Direktive o transparentnosti. Ovim člankom stavkom 3. se propisuje dodatna obveza fizičkoj osobi ili pravnom subjektu priložiti uz obavijest koja se dostavlja Agenciji presliku isprave na temelju koje se doseže, prelazi ili pada ispod propisanih pragova u svrhu nadzora nad promjenama dioničarske strukture izdavatelja i predstavlja korištenje mogućnosti iz članka 3. stavka 1.a Direktive o transparentnosti za propisivanje dodatnih zahtjeva u dijelu obavještavanja o promjenama u glasačkim pravima.
Uz članak 487.
Ovim člankom propisuje se rok dostavljanja obavijesti o promjena u glasačkim pravima i predstavlja prenošenje odredbi članka 12. stavka 2. Direktive o transparentnosti i članka 11. stavka 4. , članka 9. i članka 11. stavka 4. Provedbene Direktive o transparentnosti, pri čemu je iskorištena mogućnost iz članka 3. stavka 1.a Direktive o transparentnosti propisivanjem kraćih rokova (dva trgovinska dana) dostave obavijesti u odnosu na rokove iz Direktive o transparentnosti (četiri trgovinska dana) budući da je dosadašnja praksa na hrvatskom tržištu kapitala ukazala na potrebu skraćivanja ovih rokova radi bržeg pristupa informaciji o promjenama u glasačkim pravima izdavatelja od strane ulagatelja pri čemu se ne povećava administrativno opterećenje fizičkih osoba ili pravnih subjekata podnositelja obavijesti.
Uz članak 488.
Ovim člankom propisuje se izuzeće pravnom subjektu za obavještavanje o promjenama u glasačkim pravima u slučaju ako je predmetnu obavijest dostavilo njegovo matično društvo ili, ako je i samo matično društvo kontrolirano društvo, njegovo matično društvo te predstavlja prenošenje odredbi članka 12. stavka 3. i članka 13. stavka 4. Direktive o transparentnosti.
Uz članke 489. do 491.
Ovim člancima propisuju se izuzeća kod izračunavanja postotka glasačkih prava u slučaju matičnog društva društva za upravljanje ili investicijskog društva. Člankom 489. propisuje se izuzeće za matično društvo društva za upravljanje ili investicijskog društva ako glasačka prava koja pripadaju društvu za upravljanje ili investicijskom društvu ta društva ostvaruju neovisno od svog matičnog društva i predstavlja prenošenje odredbi članka 12. stavaka 4. i 5. i članka 13. stavka 4. Direktive o transparentnosti. Člankom 490. propisuju se uvjeti ispunjavanja neovisnosti u pogledu ostvarivanja glasačkih prava koja pripadaju društvu za upravljanje ili investicijskom društvu kao i način dokazivanja Agenciji ove neovisnosti te predstavlja prenošenje odredbi članka 10. Provedbene Direktive o transparentnosti. Člankom 491. propisuju se uvjeti ispunjavanja neovisnosti u slučaju matičnog društva onog pravnog subjekta koji ima sjedište u trećoj zemlji kao i način dokazivanja Agenciji ove neovisnosti te predstavlja prenošenje odredbi članka 23. stavka 6. Direktive o transparentnosti i članka 23. Provedbene Direktive o transparentnosti.
Uz članak 492.
Ovim člankom propisuje se izuzeće od obveze obavještavanja o promjenama u glasačkim pravima u slučaju dionica stečenih isključivo u svrhu poravnanja i namire, dionica koje drži skrbnik u okviru pružanja usluge skrbništva, glasačkih prava u knjizi trgovanja kreditne institucije ili investicijskog društva ako ona prelaze 5% te se ne ostvaruju ili se ne koriste za utjecanje na upravljanje izdavateljem, glasačkih prava koje stječe ili otpušta održavatelj tržišta u svojstvu održavatelja tržišta i glasačkih prava stečenih u svrhu stabilizacije u skladu s propisima o zlouporabi tržišta. Predmetnim člankom se također propisuju obveze održavatelja tržišta prema Agenciji koji želi koristiti propisano izuzeće. Navedeni članak predstavlja prenošenje odredbi članka 9. stavaka 4., 5., 6., 6.a i 6.b i članka 13. stavka 4. Direktive o transparentnosti i članaka 5. i 6. Provedbene Direktive o transparentnosti.
Uz članak 493.
Ovim člankom propisuje se izuzeće od obveze obavještavanja o promjenama u glasačkim pravima u slučaju dionica koje su članice Europskog sustava središnjih banaka pribavile ili su im iste pribavljene pri izvršavanju njihovih funkcija kao monetarne vlasti, uključujući i dionice koje su članice Europskog sustava središnjih banaka pribavile ili su im ste pribavljene kao zalog ili na temelju repo ugovora ili sličnog ugovora za likvidnost odobrenog za potrebe monetarne politike ili unutar sustava plaćanja pri čemu se izuzeće primjenjuje samo za kratko vremensko razdoblje i pod uvjetom da se glasačka prava iz predmetnih dionica ne ostvaruju. Predmetni članak predstavlja prenošenje odredbi članka 11. Direktive o transparentnosti.
Uz članke 494. i 495.
Ovim člancima propisuje se jezik koji se ima koristiti kod sastavljanja i objavljivanja propisanih informacija. Člankom 494. propisuje se jezik objavljivanja propisanih informacija koje je obvezan koristiti izdavatelj. Primjena jezika određuje se u odnosu na matičnu državu članicu izdavatelja i uređena tržišta na koja su uvršteni vrijednosni papiri izdavatelja. U slučaju Republike Hrvatske kao matične države članice izdavatelja propisane informacije obvezno se objavljuju na hrvatskoj jeziku, i prema izboru izdavatelja, ili na jeziku koji je kao jezik objavljivanja javnosti određen u državama članicama domaćinima ili na jeziku koji se uobičajeno koristi na području međunarodnih financija. Predmetni članak predstavlja prenošenje odredbi članka 20. stavaka 1., 2., 3. i 6. Direktive o transparentnosti. Člankom 495. propisuju se da se obavijest o promjena u glasačkim pravima obavezno sastavlja na hrvatskom jeziku ili na jeziku koji se uobičajeno koristi na području međunarodnih financija u kojem slučaju Agencija nije ovlaštena od izdavatelja tražiti prijevod na hrvatski jezik. Predmetni članak predstavlja prenošenje odredbi članka 20. stavka 5. Direktive o transparentnosti.
Uz članke 496. i 497.
Ovim člancima propisuju se mjesta objavljivanja i dostupnosti propisanih informacija. Člankom 496. propisuje se obveza objavljivanja propisanih informacija javnosti na način koji osigurava brz pristup do propisanih informacija na ravnopravnoj osnovi te njihovo distribuiranje putem medija, zatim sigurnost dostave propisanih informacija medijima, podaci kojima izdavatelj Agenciji dokazuje izvršenje obveze dostave propisanih informacija medijima i snošenje troškova osiguranja propisanih informacija javnosti od strane izdavatelja. Predmetni članak predstavlja prenošenje odredbi članka 21. stavka 1. Direktive o transparentnosti i članka 12. Provedbene Direktive o transparentnosti. Člankom 497. propisuje se obveza istovremene objave javnosti propisanih informacija i njihove dostave Agenciji i u službeni registar propisanih informacija te ovlast Agenciji objaviti na svojoj mrežnoj stranici zaprimljene propisane informacije. Predmetni članak predstavlja prenošenje odredbi članka 19. stavka 1. i članka 21. stavka 1. Direktive o transparentnosti. Pri tome je dodatno iskorištena mogućnost iz članka 3. stavka 1. Direktive o transparentnosti propisivanjem dodatne obveze dostavljanja propisanih informacija burzi u slučaju izdavatelja čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj budući da je dosadašnja praksa na hrvatskom tržištu kapitala ukazala na burzu kao na prvo mjesto traženja informacija o izdavateljima od strane ulagatelja, a bez povećavanja administrativnog opterećenja ovim izdavateljima.
Uz članke 498. i 499.
Ovim člancima propisuje se postojanje službenog registra propisanih informacija kao sustava za prikupljanje, pohranjivanje, obradu, objavljivanje i dostupnost propisanih informacija kojeg vodi Agencija. Člankom 498. propisuju se zahtjevi i standardi koje službeni registar propisanih informacija treba ispunjavati uzimajući u obzir i regulatorne tehničke standarde koje izrađuje ESMA i usvaja Europska komisije te predstavlja prenošenje odredbi članka 21. stavka 2., članka 21.a stavaka 1 i 2. i članka 22. stavka 1. Direktive o transparentnosti. Člankom 499. propisuje se da Agencija vodi službeni registar propisanih informacija, uz mogućnost da ga vodi i druga pravna osoba koja za to dobije odobrenje Agencije te predstavlja prenošenje odredbi članka 21. stavka 2. Direktive o transparentnosti.
Uz članak 500.
Ovim člankom propisuju se obveze izdavateljima koji imaju sjedište u trećoj zemlji, a kojima je Republika Hrvatska matična država članica i predstavlja prenošenje odredbi članka 9. stavka 2. i članka 23. stavka 3. Direktive o transparentnosti.
Uz članke 501. do 504.
Ovim člancima propisuje se nadzor u vezi propisanih informacija kojeg je Agencija ovlaštena provoditi s ciljem osiguranja urednog ispunjavanja obveza propisanih Dijelom Trećim Glavom Drugom (članci 455. do 510. Zakona), a što je osnovna pretpostavka uređenosti i učinkovitosti tržišta kapitala i povjerenja ulagatelja u izdavatelja i tržište kapitala kao cjelinu. Člankom 501. propisuje se nadležnost Agencije za provođenje nadzora nad izvršavanje obveza propisanih Dijelom Trećim Glavom Drugom (članci 455. do 510. Zakona) i primjena nacionalnih propisa kojima se uređuje zaštita osobnih podataka te predstavlja prenošenje odredbi članka 24. stavka 1. i članka 28.c Direktive o transparentnosti. Člankom 502. propisuju se nadležne ovlasti Agencije u svrhu nadzora nad izvršavanjem obveza propisanih Dijelom Trećim Glavom Drugom (članci 455. do 510. Zakona), a koje uključuju ovlast Agenciji zahtijevati, prikupljati i provjeravati sve potrebne podatke, isprave, očitovanja, izjave, dokumentaciju i druge obavijesti od svih obveznika i ostalih osoba koje mogu imati saznanja od interesa za nadzor te provoditi neposredan nadzor na području Republike Hrvatske. Predmetni članak predstavlja prenošenje odredbi članka 24. stavka 4. točaka a), b), c), f), h) i i) i članka 26. stavka 6. Direktive o transparentnosti. Člankom 502. stavkom 1. točkom 8. Zakona propisuje se ovlast Agenciji provjeravati jesu li informacije iz ove glave Zakona sastavljene u skladu s relevantnim izvještajnim okvirom te poduzimati odgovarajuće primjerene mjere ako to nije slučaj. Predmetni postupak provjere i poduzimanja odgovarajućih mjera u odnosu na financijske informacije detaljnije je propisan odgovarajućim smjernicama ESMA, točnije Smjernicama ESMA-e o provedbi odredaba koje se odnose na financijske informacije (28/10/2014| ESMA/2014/1293hr). Predmetnim Smjernicama se tako, između ostalog, definiraju odgovarajući pojmovi (odgovarajući okvir za financijsko izvještavanje, usklađeni dokumenti, financijske informacije, ispitivanje financijskih informacija neograničenog opsega, usredotočeno ispitivanje financijskih informacija), određuje se područje provedbe, propisuju karakteristike nadležnih tijela koja provide ove postupke (osobito u pogledu dostatnosti ljudskih i financijskih resursa i neovisnosti od vlada, izdavatelja, revizora, operatera na uređenom tržištu i drugih sudionika na tržištu), postavljaju se načini odabira modela izbora predmeta provjere, utvrđuje se postupak ispitivanja (provjere), definiraju se minimalne provedbene mjere koje bi nadležna tijela trebala imati ovlast izricati te europska koordinacija s ciljem postizanja visoke razine usklađenosti postupanja nadležnih tijela. Izjavljivanjem potpune usklađenosti s predmetnim smjernicama ESMA-e Agencija će biti obvezna uključiti ih u svoju nadzornu praksu u pogledu provjere sastavljanja financijskih informacija u skladu s odgovarajućim okvirom za financijsko izvještavanje. Člankom 503. propisuju se nadzorne mjere koje je Agencija ovlaštena izricati u slučaju neizvršavanja obveza u pogledu godišnjih, polugodišnjih i tromjesečnih izvještaja te obavijesti o promjenama u glasačkim pravima te nadzorne mjere koje je Agencija ovlaštena izricati u svim slučajevima kršenja odredbi Dijela Trećeg Glave Druge (članci 455. do 510. Zakona), kao što je izricanje opomene, nalaganje poduzimanja radnji koje pridonose uspostavljanju zakonitosti i/ili ispravljanju nepravilnosti te obustavljanje i zabrana trgovanja vrijednosnim papirima izdavatelja ako su prekršene ili ako postoji opravdana sumnja da su prekršene odredbe Dijela Trećeg Glave Druge (članci 455. do 510. Zakona). Predmetni članak predstavlja prenošenje odredbi članka 24. stavka 4. točke d), e) i g), članaka 28.a i 28.b. Direktive o transparentnosti. Člankom 504. propisuju se okolnosti koje je Agencija obvezna uzeti u obzir kod odlučivanja o vrsti radnje koju će poduzeti, odnosno vrsti mjera koje će izreći i predstavlja prenošenje odredbi članka 28.c Direktive o transparentnosti.
Uz članak 505.
Ovim člankom propisuju se okolnosti obustavljanja glasačkih prava u slučaju neobavještavanja o prelascima propisanih pragova u glasačkim pravima, kao jedna od krajnjih odvraćajućih mjera koja bi se koristila iznimno u slučajevima težih oblika kršenja (primjerice, u slučaju prikrivanja vlasništva i sl.), a vodeći računa da se izdavatelj ne dovodi u nepovoljan položaj zbog mogućnosti pobijanja odluka glavne skupštine na kojima se glasačka prava (ne)ostvaruju. Predmetni članak predstavlja prenošenje odredbi članka 28.b Direktive o transparentnosti.
Uz članak 506.
Ovim člankom propisuje se obveza Agenciji bez nepotrebnog odlaganja javno objaviti sve odluke o mjerama koje su donesene radi utvrđenih kršenja obveza objavljivanja javnosti vezanih uz pojedinog izdavatelja, navodeći najmanje informacije o vrsti i karakteru kršenja i identitetu fizičke osobe ili pravnog subjekta odgovorenog za kršenje s tim da Agencija može odgoditi objavu odluke o mjerama ili ih može objaviti bez navođenja podataka koji bi omogućili identifikaciju osobe, u skladu s odgovarajućim propisom, ako je, u slučaju ako se odluka odnosi na fizičku osobu, objava osobnih podataka nerazmjerna s obveznom prethodnom ocjenom proporcionalnosti takve objave i/ili ako bi objava značajno ugrozila stabilnost financijskog sustava ili službenu istragu koja je u tijeku i/ili ako bi objava mogla prouzročiti, u mjeri u kojoj je to moguće utvrditi, nerazmjernu i ozbiljnu štetu uključenim institucijama ili fizičkim osobama. Predmetni članak predstavlja prenošenje odredbi članka 29. stavka 1. Direktive o transparentnosti.
Uz članak 507.
Ovim člankom propisuje se postupak nadzora koji provodi Agencija. Predmetnim člankom se utvrđuje način na koji se postupak nadzora provodi.
Uz članak 508.
Ovim člankom propisuje se postupanje Agencije u izvršavanju nadzornih ovlasti u slučaju kada je Republika Hrvatska država članica domaćin na način da će Agencija o utvrđenim nepravilnostima i/ili nezakonitostima izvijestiti nadležno tijelo matične države članice izdavatelja i ESMA-u, a ako se unatoč mjerama oduzetim od strane tog nadležnog tijela ili ako se takve mjere pokažu nedostatnim, i dalje nastave kršiti odredbe o objavljivanju informacija javnosti, Agencija je ovlaštena, s ciljem zaštite ulagatelja, nakon što o tome izvijesti nadležno tijelo matične države članice izdavatelja, poduzeti odgovarajuće radnje koje pridonose uspostavljanju zakonitosti, te izreći mjeru u okviru propisanih nadzornih mjera. Predmetni članak predstavlja prenošenje odredbi članka 26. stavka 1. Direktive o transparentnosti.
Uz članak 509.
Ovim člankom propisuje se suradnja i razmjena povjerljivih podataka Agencije s nadležnim tijelima drugih država članica, ESMA-om, ESRB-om i nadležnim tijelima trećih zemalja. Predmetni članak predstavlja prenošenje odredbi članka 25. Direktive o transparentnosti.
Uz članak 510.
Ovim člankom propisana je ovlast Agenciji provedbenim propisom detaljnije urediti provedbu uputa i provedbenih mjera koje je u vezi s obvezama propisanim ovom glavom Zakona (članci 455. do 510. Zakona) donijela Europska komisija u skladu s postupkom navedenim u članku 27. stavku 2. ili u skladu s člankom 27. stavcima 2.a, 2.b i 2.c i uvjetima iz članaka 27.a i 27.b Direktive 2004/109/EZ. Predmetnim člankom osigurava se potpuna i pravovremena primjena svih propisa u pogledu područja uređenog Dijelom Trećim Glavom Drugom (članci 455. do 510. Zakona).
OBRAZLOŽENJE DIJELA ČETVRTOG
Uz članke 511. do 512.
Navedenim se člancima određuje Agencija kao jedinstveno tijelo koje će osiguravati primjenu Uredbe (EU) br. 596/2014 na području Republike Hrvatske te se utvrđuje nadležnost i djelokrug rada Agencije radi usklađivanja s člankom 22. Uredbe (EU) br. 596/2014.
Uz članke 513. do 514.
Navedenim se člancima uređuje postupak nadzora koji provodi Agencija te suradnja Agencije s pravosudnim i drugim tijelima s ciljem omogućavanja provedbe ovlasti iz članka 23. Uredbe (EU) br. 596/2014.
Uz članak 515.
Propisana je zabrana trgovanja na temelju povlaštenih informacija kao i njezino nezakonito objavljivanje sukladno članku 14. Uredbe (EU) br. 596/2014 te zabrana manipuliranja tržištem sukladno članku 15. Uredbe (EU) br. 596/2014.
Uz članke 516. do 517.
Člankom 516. kojim se osigurava usklađivanje s člankom 32. Uredbe (EU) br. 596/2014 propisano je prijavljivanje kršenja te uspostava mehanizama za prijavljivanje stvarnih ili potencijalnih kršenja Uredbe (EU) br. 596/2014. Također, utvrđena je obveza poslodavaca, koji obavljaju djelatnosti koje su uređene propisima o financijskim uslugama, za uspostavljanjem odgovarajućih unutarnjih postupaka prema kojima njihovi zaposlenici mogu prijaviti kršenja Uredbe (EU) br. 596/2014.
Člankom 517. izdavateljima je propisana obveza izrade internih akata kojima se uređuje postupanje s povlaštenim informacijama u cilju učinkovitog procesa upravljanja povlaštenim informacijama.
Uz članke 518. do 519.
Navedenim se člancima određuju nadzorne mjere koje može izreći Agencija u slučajevima kršenja Uredbe (EU) br. 596/2014. Između ostalog, uređuje se i pitanje okolnosti koje je Agencija dužna uzeti u obzir prilikom izricanja istih. Navedenim se odredbama osigurava provedba članka 30. i članka 31. stavka 1. Uredbe (EU) br. 596/2014.
Uz članke 520. do 521.
Navedenim člancima o načinu objave odluke o nadzornim mjerama i prekršajnim sankcijama osigurava se usklađivanje s člankom 34. Uredbe (EU) br. 596/2014
Uz članak 522.
Člankom 522. propisana je suradnja i razmjena informacija između Agencije i Državnog odvjetništva Republike Hrvatske čime se osigurava provedba članka 33. Uredbe (EU) br. 596/2014 u pogledu razmjene podataka s ESMA – om.
OBRAZLOŽENJE DIJELA PETOG
Uz članke 523. do 527.
Navedenim se člancima, unutar Poglavlja 1. Dijela Petog Zakona, koje uređuje nematerijalizirane vrijednosne papire i druge financijske instrumente, određuju opći pojmovi, odnosno definicije koje se koriste unutar poglavlja, prije svega nematerijalizirani vrijednosni papira, te se uređuje njihovo izdavanje i upis. Daje se nova definicija nematerijaliziranog vrijednosnog papira, koja je sada usredotočena na činjenicu njegova vođenja u obliku elektroničkog zapisa. Uvodi se i pojam imobiliziranog vrijednosnog papira, a sve uslijed definiranja središnjeg depozitorija prema Uredbi (EU) br. 909/2014, kao pravne osobe koja upravlja sustavom za namiru vrijednosnih papira. Naime, Uredba (EU) br. 909/2014 u članku 3. stavku 1. određuje nematerijalizirani oblik vrijednosnih papira, navodeći da prenosivi vrijednosni papiri, koji su uvršteni za trgovanje ili se njima trguje na mjestima trgovanja, moraju biti prikazani u nematerijaliziranom obliku kao imobilizacija ili nakon izravnog izdanja u nematerijaliziranom obliku. Odlučeno je da se zbog pravne sigurnosti, transparentnosti i veće sigurnosti izdavatelja i ulagatelja zadrži postojeća šira obveza i određenje izdavanja vrijednosnih papira u nematerijaliziranom obliku, nego što to predviđa Uredba (EU) br. 909/2014 (koja se trenutno orijentira samo na prenosive vrijednosne papire). Pritom se nastojalo naglasiti da je ovaj Zakon lex specialis za nematerijalizirane vrijednosne papire pa je izričito predviđeno koje se odredbe Zakona o obveznim odnosima ne odnose na nematerijalizirane vrijednosne papire (jer prije svega imaju svoj ekvivalent u odredbama ovoga Zakona - npr. bitni sastojci vrijednosnih papira, kome pripada pravo iz vrijednosnog papira, prijenos i sl.). Nadalje se točno definiraju svi subjekti u Republici Hrvatskoj koji su dužni izdati prenosive vrijednosne papire u nematerijaliziranom obliku, dakle neposredno i isključivo kao nematerijalizirane vrijednosne papire (npr. svi subjekti nadzora Agencije, Republika Hrvatska, jedinice lokalne i područne samouprave, Hrvatska narodna banka i sl.). Suprotno njima, za sve ostale za koje ne postoji izričita obveza izdavanja u nematerijaliziranom obliku, ostavljena je mogućnost da izaberu hoće li svoje vrijednosne papire inicijalno izdati u nematerijaliziranom obliku ili ih izdati u ispravi pa imobilizirati. Za one za koje je propisana izričita obveza izdavanja u nematerijaliziranom obliku je određeno da ako ih ne izdaju na taj način, papiri koje izdaju se uopće neće smatrati vrijednosnim papirima. Sukladno obvezi iz Uredbe (EU) br. 909/2014, predviđena je obveza upisa prenosivih vrijednosnih papira u nematerijaliziranom obliku u središnjem depozitoriju prije ili najkasnije na namjeravani datum namire, ako se u Republici Hrvatskoj na nekom od mjesta trgovanja sklopi transakcija s tim prenosivim vrijednosnim papirima.
Uz članke 528. do 531.
Mijenja se dosadašnji koncept promatranja zakonitog imatelja nematerijaliziranoga vrijednosnog papira. S obzirom na to da bi se zakonitim imateljem nematerijaliziranoga vrijednosnog papira trebao smatrati prvenstveno subjekt kojem pripada potraživanje, odnosno pravo iz tog papira, sada je to jasno i naznačeno. Podredno je naznačeno da se nematerijalizirani vrijednosni papiri vode na računu kod središnjeg depozitorija, i to računu koji, u pravilu, glasi baš na ime njihovog zakonitog imatelja. No, to pravilo ima i iznimku, jer zakoniti imatelj nematerijaliziranoga vrijednosnog papira ne mora nužno biti osoba na čije ime glasi račun nematerijaliziranih vrijednosnih papira otvoren u središnjem depozitoriju. To osobito vrijedi za slučajeve skrbništva, zastupništva ili povjereništva, gdje netko treći drži vrijednosne papire za zakonitog imatelja, a često i ostvaruje prava iz nematerijaliziranog vrijednosnog papira u ime i za račun zakonitog imatelja ili samo za račun zakonitog imatelja, a na temelju posebnog odnosa sa zakonitim imateljem. U odnosu na bitne sastojke nematerijaliziranih vrijednosnih papira naznačeno da se ti bitni sastojci upisuju u središnji depozitorij ili drugi registar propisan posebnim zakonom, već ovisno o vrsti financijskog instrumenta. Također je navedeno da se ti sastojci upisuju kada je to primjenjivo, opet uzevši u obzir različite vrste financijskih instrumenata. Prijenos i stjecanje nematerijaliziranih vrijednosnih papira spojeni su obzirom da nema stjecanja bez prijenosa, odnosno da je prijenos preduvjet stjecanja, s time da se, navodeći da se nematerijalizirani vrijednosni papiri stječu na temelju valjanog pravnog posla, ističe kako se oni ne stječu u trenutku sklapanja tog pravnog posla, nego u trenutku upisa samog nematerijaliziranog vrijednosnog papira na račun nematerijaliziranog vrijednosnog papira stjecatelja ili osobe koja vrijednosni papir drži za stjecatelja (upis na račun u središnjem depozitoriju je konstitutivne naravi). Također je naglašena razlika stjecanja do kojeg dolazi uz posredovanje sudionika sustava poravnanja i namire, u odnosu na stjecanje bez takvog posredovanja. Zakonom se više ne propisuje da je založnom vjerovniku uvijek dopušteno namirivanje zalogom osigurane tražbine izvansudskim putem, nego samo da je to dopušteno, čime se Zakon nastojalo uskladiti s odredbom članka 337. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, koja zahtijeva izričiti pristanak dužnika za takvo namirenje, kako bi se više zaštitilo prava dužnika, ali i naglasilo da je i u smislu izvansudskog namirenja ovaj Zakon lex specialis u odnosu na Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima te da isključuje potrebu izričitog pristanka dužnika na izvansudsko namirenje, već zahtjeva da takvo postupanje ugovorne strane ugovorom nisu eksplicitno isključile.
Uz članke 532. do 534.
Ovim se člancima određuje pojam potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima, daje se njegova definicija, određuje se tko može biti izdavatelj potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima, uređuju se uvjeti za izdavanje potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima te se određuje da se ista izdaje kao nematerijalizirani vrijednosni papir.
Uz članke 535. do 541.
Ovim se člancima uređuje Poglavlje 2. ovoga dijela Zakona na način da se propisuju odredbe o sustavu poravnanja i/ili namire nematerijaliziranih vrijednosnih papira te se definira pojam poravnanja i pojam novacije, uz posredovanje središnje druge ugovorne strane ili bez njenog posredovanja. Također se definiraju i sustavi poravnanja i sustavi namire kojima upravljaju operater sustava poravnanja (središnja druga ugovorna strana ili druga pravna osoba koja za to dobije odobrenje Agencije, a ne pruža usluge središnje druge ugovorne strane u smislu Uredbe (EU) br. 648/2012) i operater sustava namire (središnje depozitorij). Nadalje je bilo potrebno definirati koje su posljedice otvaranja postupka zbog insolventnosti nad sudionikom u sustavu poravnanja i/ili namire odnosno drugom pravnom osobom koja sklapa transakcije koje se poravnavaju u sustavu poravnanja i/ili namire te u tom smislu odrediti da otvaranje takvog postupka neće utjecati na sredstva tog subjekta koja su potrebna za izvršenje namire transakcija koje se za sustav poravnanja i/ili namire smatraju prihvaćenima i konačnima. Također je bilo potrebno definirati posljedice koje otvaranje postupka zbog insolventnosti ima na primatelja financijskog osiguranja sukladno zakonu kojim se uređuje financijsko osiguranje te u tom smislu definirati da pokretanje navedenog postupka nema posljedice na primatelja financijskog osiguranja u dijelu u kojem su sredstva iz financijskog osiguranja potrebna za izvršenje namire transakcija koje se za sustav poravnanja i/ili namire smatraju prihvaćenima i konačnima. Odredbe članka 537. isključuju primjenu i privremenih mjera (zabrana) iz ovog Zakona i Zakona o kreditnim institucijama, a koje se odnose na investicijska društva i kreditne institucije nad kojima se pokrene postupak radi insolventnosti, na namiru transakcija koje su izvršene na tržištu kapitala i prihvaćene u sustavu poravnanja i namire financijskih instrumenata. U odredbama Zakona je bilo potrebno urediti i status kolaterala koji prima središnja druga ugovorna strana od članova i njihovih klijenata ili koji prima operater sustava namire ili plaćanja (u smislu njegovog isključenja iz stečajne mase člana ili drugog sudionika u sustavu nad kojim je pokrenut postupak radi insolventnosti). U odredbama Zakona je, radi zaštite imovine klijenata i članova središnje druge ugovorne strane koja posluje sukladno odredbama Uredbe (EU) br. 648/2012, bilo potrebno definirati pravne posljedice pokretanja postupka radi insolventnosti nad središnjom drugom ugovornom stranom u odnosu na imovinu članova i klijenata članova koju drži središnja druga ugovorna strana.
Uz članke 542. do 557.
Članci od 542. do 557. sadrže posebne odredbe koje se odnose na središnje druge ugovorne strane koje su dobile odobrenje za rad od strane Agencije. Ove odredbe dodatno uređuju određena područja iz Uredbe (EU) br. 648/2012 koje je radi pravne sigurnosti i osiguranja provedivosti u zakonskom okviru Republike Hrvatske bilo potrebno urediti i nacionalnim zakonom.
Uz članke 542. do 546.
Bilo je potrebno preciznije urediti proces stjecanja kvalificiranih udjela u središnjim drugim ugovornim stranama, kao i postupak koji Agencija primjenjuje, posljedice protupropisnog stjecanja kvalificiranog udjela, te ovlast Agencije da donese provedbeni akt kojim se detaljnije propisuje dokumentacija koja se Agenciji mora dostaviti kod stjecanja kvalificiranog udjela. Ovi članci uređuju i ostvarivanje prava glasa nadležnih tijela iz Republike Hrvatske u kolegiju regulatora središnje druge ugovorne strane, s tim da je predviđena derogacija nacionalnog propisa ako propisi Europske unije eksplicitno predvide drugačije uređenje, a da bi se izbjegla potreba za naknadnim intervencijama u tekst Zakona. Predviđena je ovlast Agencije da središnjoj drugoj ugovornoj strani naloži održavanje viših razina kapitalnih zahtjeva i raspoloživosti ostalih vlastitih sredstava koje služe za pokriće rizika neispunjenja obveza od strane članova sustava poravnanja, kao i održavanje viših razina likvidnih sredstava od onih koji su kao minimalni predviđeni Uredbom (EU) br. 648/2012. Ova ovlast se ima koristiti u kombinaciji s mjerama za poboljšanje financijskih sredstava i likvidnosti središnje druge ugovorne strane koje su predviđene člankom 554. Uvedena je obveza obavještavanja Agencije od strane središnje druge strane o zaprimanju zahtjeva za pristup od strane mjesta trgovanja, a da bi se osiguralo da Agencija može adekvatno nadzirati zahtjev iz Uredbe (EU) br. 648/2012 da se pristup osigurava na nediskriminirajućoj i transparentnoj osnovi.
Uz članke 547. i 548.
Ovim člancima uređuje se obveza sastavljanja financijskih izvještaja središnje druge ugovorne strane i revizija za potrebe Agencije, uređen je opseg obavljanja revizije godišnjih financijskih izvještaja središnje druge ugovorne strane, ovlaštenja i vrsta revizora koji ju može obaviti, ovlasti Agencije u odnosu na dostavljeno revizorsko izvješće i izmjenu revizora koji ga je dužan sastaviti, ocjena poslovanja središnje druge ugovorne strane koja mora biti pokrivena revizorskim izvješće te mogućnost odbijanja ocjene od strane Agencije. Također se uređuju obavijesti i izvješća koja je središnja druga ugovorna strana dužna tromjesečno dostavljati Agenciji. Agenciji je dana ovlast da pravilnikom propiše strukturu, sadržaj, način i rokove dostavljanja navedenih izvještaja.
Uz članke 549. do 551.
Ovim člancima uređuje se izdvajanje aktivnosti i procesa središnje druge ugovorne strane, upravljačka tijela središnje druge ugovorne strane, i to uprava, nadzorni odbor i više rukovodstvo, te se Agenciji daje ovlast da pravilnikom detaljnije propiše i uvjete za članstvo u upravi i nadzornom odboru te višem rukovodstvu središnje druge ugovorne strane, koristeći kao podlogu utvrđenja navedena u članku 27. Uredbe (EU) br. 648/2012. Nadalje su uređena operativna pravila rada i naknade za usluge središnje druge ugovorne strane na način da se upućuje na odgovarajuću primjenu odredbi 566. i 567. ovoga Zakona koji jednaku materiju uređuju u odnosu na središnji depozitorij, sve u cilju što je moguće većeg ujednačavanja postupaka koji su propisani za subjekte nadzora Agencije.
Uz članak 552.
Člankom 552. ovoga Zakona utvrđena je opća ovlast Agencije da središnjoj drugoj ugovornoj strani nalaže izvršenje mjera koje su primjerene i nužne kako bi se osigurala kontinuirana usklađenost središnje druge ugovorne strane i njenog poslovanja sa zahtjevima iz Uredbe (EU) br. 684/2012, prije svega usklađenost po pitanju organizacijske strukture i organizacijskih zahtjeva kakvi su određeni Uredbom (EU) br. 684/2012. Nalaganje odgovarajućih mjera od strane Agencije bi prije svega bilo usmjereno na smanjenje rizika određenih aktivnosti središnje druge ugovorne strane, njenih sustava i procesa ili zabranu sudjelovanja u onim poslovima ili uslugama koje nudi, a koje nisu u skladu sa zahtjevima utvrđenim Uredbom (EU) br. 684/2012.
Uz članak 553.
Člankom 553. stavkom 1. propisano je što sve treba sadržavati zahtjev za izdavanje odobrenja za pružanje usluga središnje druge ugovorne strane koji se podnosi Agenciji. Stavkom 2. propisana je ovlast Agencije da zatraži dostavu dodatnih dokumenata i informacija, izuzev onih navedenih u stavku 1. ovoga članka, ako procijeni da su isti potrebni kako bi se odlučilo o podnesenom zahtjevu. Stavkom 3. dana je ovlast Agenciji da pravilnikom detaljnije propiše sadržaj, format i način dostave zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka.
Uz članak 554.
Člankom 554. uređuju se mjere za poboljšanje financijskih sredstava i likvidnosti središnje druge ugovorne strane. Tako se stavkom 1., za slučaj da se pokaže da središnja druga ugovorna strana neće biti u mogućnosti kontinuirano ispunjavati uvjete iz Uredbe (EU) br. 684/2012, propisuju odgovarajuće mjere za poboljšanje adekvatnosti vlastitih sredstava i likvidnosti čije poduzimanje Agencija može naložiti središnjoj drugoj ugovornoj strani, dok se stavkom 2. propisuju pretpostavke čije ispunjenje može ukazati da središnja druga ugovorna strana neće biti u mogućnosti kontinuirano ispunjavati uvjete iz Uredbe (EU) br. 684/2012 i potrebu poduzimanja navedenih mjera. Stavkom 4. i 5. se propisuju dodatne mjere koje Agencija može naložiti središnjoj drugoj ugovornoj strani kada se pokaže da mjere iz stavka 1. ovoga članka nisu dovoljne da osiguraju da će središnja druga ugovorna strana biti u mogućnosti kontinuirano ispunjavati uvjete iz stavka 1. ovoga članka. Pritom se poseban naglasak stavlja na posebnu mjere iz stavka 5. točaka 1. i 3. ovoga članka da Agencija može zabraniti ili ograničiti isplate dobiti dioničarima središnje druge ugovorne strane, kao i zabraniti isplate varijabilnih vrsta naknade zaposlenicima, upravi i višem rukovodstvu ili ograničiti takve isplate na određeni postotak godišnje dobiti, te u slučaju postupanja suprotno nalogu Agencije takve odluke središnje druge ugovorne strane neće proizvoditi pravne učinke. Stavkom 10. je dana ovlast Agenciji da pravilnikom propiše na koji način će procjenjivati značajnost okolnosti iz stavka 2. ovoga članka, kao i pokazatelje trenda temeljem kojih će odlučiti o nalaganju izvršenja određene mjere središnjoj drugoj ugovornoj strani.
Uz članak 555.
Člankom 555. ovoga Zakona, a vezano za kontinuitet poslovanja središnje druge ugovorne strane utvrđen odredbama članka 34. Uredbe (EU) br. 684/2012, uređuje se plan oporavka središnje druge ugovorne strane koji je dužna donijeti uprava središnje druge ugovorne strane. Njime je potrebno utvrditi mjere koje je potrebno poduzeti radi poboljšanja poslovanja ili stabilnosti financijskog položaja društva u slučaju njegovog značajnog pogoršanja. Plan oporavka se obvezno dostavlja Agenciji, kao i svaka njegova naknadna izmjena ili dopuna te je Agencija ovlaštena naložiti njegove izmjene ako smatra da ciljevi, faze provedbe i rokovi za implementaciju koji su predviđeni planom oporavka nisu dovoljni da se osigura ponovno uspostavljanje održivosti redovnog poslovanja i stabilnosti financijskog položaja središnje druge ugovorne strane ili ako se središnja druga ugovorna strana ne pridržava ciljeva, faza provedbe i rokova za implementaciju koji su predviđeni planom oporavka. Stavkom 7. ovoga članka Agenciji je dana ovlast da pravilnikom detaljnije propiše izradu, sadržaj i dostavu planova oporavka Agenciji.
Uz članak 557.
Člankom 557. uređuje se pravo člana burze, odnosno MTP-a da izabere drugi sustav poravnanja i/ili namire njegovih obveza nastalih na temelju transakcija na uređenom tržištu, odnosno na MTP-u kojim upravlja te dužnost burze, odnosno operatera MTP-a da mu to omogući, sve pod uvjetom da između sustava poravnanja i/ili namire koji je izabrala burza, odnosno operater MTP-a i sustava koji je izabrao član burze, odnosno MTP-a, postoji odgovarajuća povezanost koja osigurava učinkovito i ekonomično poravnanje i namiru predmetne transakcije te ako je Agencija članu burze, odnosno MTP-a, izdala prethodnu suglasnost za poravnanje i/ili namiru putem sustava koji je izabrao.
Uz članke 558. do 562.
Od članka 558. Zakona počinje Poglavlje 4. Dijela Petog koje uređuje središnje depozitorije vrijednosnih papira. Navedenim se poglavljem osiguravaju uvjeti za provedbu Glave III. Uredbe (EU) br. 909/2014. Tako se člankom 558. uređuje definicija središnjeg depozitorija vrijednosnih papira na način kako je ista određena odredbom članka 2. stavka 1. točke 1. Uredbe (EU) br. 909/2014. Središnjim depozitorijem tako može biti samo pravna osoba koja obavezno upravlja sustavom za namiru vrijednosnih papira (usluga namire) i pored toga pruža još:
1. ili uslugu početnog evidentiranja u sustav u nematerijaliziranom obliku (bilježnička usluga)
2. ili uslugu osiguravanja i vođenja računa vrijednosnih papira na najvišoj razini (usluga središnjeg vođenja računa),
3. ili obje navedene usluge.
Nadalje se definira koje sve pravne osobe mogu obavljati poslove središnjeg depozitorija u Republici Hrvatskoj, na koji se način podnosi zahtjev za izdavanjem odobrenja za pružanje usluga iz Priloga Uredbe (EU) br. 909/2014, Odjeljka A i B, kao i forma toga zahtjeva i njegovih priloga. U slučaju da središnji depozitorij želi obavljati i pomoćne usluge bankovnog tipa, navedene u Odjeljku C Priloga Uredbe (EU) br. 909/2014, tada će zahtjev za izdavanje odobrenja morati podnijeti Hrvatskoj narodnoj banci. Također se propisuju i nadzorne ovlasti Agencije nad središnjim depozitorijima iz drugih država članica, koji putem podružnice pružaju svoje usluge na području Republike Hrvatske te se uređuje suradnja Agencije s nadležnim i relevantnim tijelima drugih država članica Europske unije do koje je moguće doći u postupku izdavanja odobrenja za rad središnjem depozitoriju vrijednosnih papira, bilo da s njima sklopi sporazume o suradnji i razmjeni informacija, bilo da na temelju tih sporazuma uspostavi kolegij regulatora. Obzirom da je Uredbom (EU) br. 909/2014 tržište Europske unije dodatno otvoreno, ne samo za sve članice Europske unije, već i za treće zemlje čiji su pravni i nadzorni okviri priznati kao jednakovrijedni Uredbi (EU) br. 909/2014, također se omogućuje Agenciji sklopiti sporazume o suradnji i razmjeni informacija i s nadležnim tijelima središnjih depozitorija iz trećih zemalja te ESMA-om, ako se u budućnosti pojave takvi središnji depozitoriji iz trećih zemalja koji odluče pružati svoje usluge na području Republike Hrvatske.
Uz članke 563. do 565.
Računi nematerijaliziranih vrijednosnih papira i njihove vrste koje su do sada bile u poglavlju kojim su uređeni nematerijalizirani vrijednosni papiri, prebačeni su u novo Poglavlje 4. o središnjem depozitoriju, obzirom da se radi o računima koji će se voditi upravo u središnjem depozitoriju vrijednosnih papira, s time da je izbačena odredba koja je određivala vrste računa te je isto odlučeno ostaviti operativnim pravilima rada svakog pojedinog središnjeg depozitorija (zbog otvaranja EU tržišta kako se inozemne središnje depozitorije ne bi stavilo u nepovoljniji položaj ako ne nude neki od računa koji su predviđeni izravno zakonom). Također se uvodi i međunarodno priznati pristup određivanja primjenjivog (mjerodavnog) prava, tzv. PRIMA ( Place of the Relevant Intermediary Approach ) pristup kojim se određuje da se na račun nematerijaliziranih vrijednosnih papira primjenjuje pravo države u kojoj je sjedište središnjeg depozitorija u kojem je taj račun otvoren. Uzimajući u obzir dodatno otvaranje tržišta EU, izdavateljima nematerijaliziranih vrijednosnih papira se pruža mogućnost slobode odabira središnjeg depozitorija u koji će upisati svoje nematerijalizirane vrijednosne papire, odnosno prijenosa istih (svih ili dijela izdanja) u drugi središnji depozitorij po izboru, a čime se osiguravaju uvjeti za provedbu članka 49. Uredbe (EU) br. 909/2014. Budući da je takvim uređenjem otvorena i mogućnost stranih izdavatelja da svoje vrijednosne papire upišu u središnji depozitorij sa sjedištem na području Republike Hrvatske, oni takav upis moraju biti u mogućnosti ostvariti neovisno o tome koliko je „njihovo pravo“ jednako pravu Republike Hrvatske i ispunjavaju li njihovi vrijednosni papiri sve uvjete koji se traže ovim Zakonom. Stoga je propisan izuzetak za sve vrijednosne papire stranih izdavatelja koji na temelju prava države izdavatelja ne moraju imati sve sastojke koji ih čine vrijednosnim papirom prema pravu Republike Hrvatske da se smatraju vrijednosnim papirom kako je isti definiran ovim Zakonom.
Uz članke 566. do 569.
Ovim su člancima uređena operativna pravila rada središnjih depozitorija, naknade koje naplaćuju za usluge koje pružaju, dostupnost podataka iz središnjeg depozitorija te obveza obavještavanja i objava podataka o nematerijaliziranim vrijednosnim papirima. Sa svrhom veće transparentnosti rada središnjeg depozitorija, propisana je obveza središnjeg depozitorija da sa sadržajem, izmjenom i dopunom svojih akata, u vidu svojevrsnih konzultacija, upozna sve svoje članove, bilo da se radi o operativnim pravilima rada ili o cjeniku kojim propisuje naknade koje naplaćuje, te se propisuje obveza da o tome središnji depozitorij i svaki puta pravovremeno obavijesti Agenciju.
Uz članke 570. do 582.
Ovim se člancima uređuju upravljačka tijela središnjeg depozitorija, na način kako je to određeno izravno primjenjivim odredbama članka 27. Uredbe (EU) br. 909/2014, te se uređuje i periodičko izvještavanje Agencije od strane središnjeg depozitorija te financijski izvještaji središnjeg depozitorija. Prvenstveno se uređuje uprava i uvjeti za članstvo u upravi središnjeg depozitorija, kao i dužnosti i odgovornosti uprave. Pritom je propisano da zahtjev za suglasnošću Agencije za imenovanje članom uprave središnjeg depozitorija ne podnose budući članovi uprave sami za sebe, nego to radi nadzorni odbor, odnosno članovi društva u trenutku osnivanja središnjeg depozitorija, koji su onda prethodno dužni učiniti procjenu predloženih kandidata i utvrditi njihovu primjerenost za imenovanje u upravu. Na taj se način željelo teret procjene i utvrđivanja primjerenosti kandidata za članove uprave središnjeg depozitorija staviti na samo društvo koje ga i predlaže pa Agencija ne bi bila ta koja procjenjuje kandidate i izdaje im odobrenje za članstvo u upravi, već uvidom u procjenu prikladnosti koju je izradilo samo društvo, daje svoju suglasnost. Također su propisani i uvjeti za članstvo u nadzornom odboru središnjeg depozitorija, posebni odbori unutar nadzornog odbora (odbor za nagrađivanje, revizorski odbor i odbor za rizike), nositelji ključnih funkcija u središnjem depozitoriju, dioničari i imatelji kontrolnih udjela te ovlasti Agencije da središnjem depozitoriju izdaje naloge i mjere u slučaju organizacijskih nedostataka. Vezano za periodičko izvještavanje Agencije, predviđa se odredba koja Agenciji daje ovlast da podzakonskim aktom propiše frekvenciju i rokove izvještavanja Agencije od strane središnjeg depozitorija vezano za podatke iz članka 41. stavka 1. Uredbe Komisije (EU) 2017/392. Napominje se da za svaki od ovih izvještaja postoji format koji je propisan Uredbom Komisije (EU) 2017/394. Isti format se mora koristiti i za češće izvještavanje (češće od razine godine). Također se uređuje i obveza sastavljanja financijskih izvještaja središnjeg depozitorija i njihove revizije. Središnji depozitorij („središnje klirinško depozitarno društvo/operater sustava namire) je člankom 3. stavkom 1. Zakona o računovodstvu stavljen na popis „subjekata od javnog interesa“, te je dužan primjenjivati međunarodne standarde financijskog izvještavanja (članak 17. stavak 3. Zakona o računovodstvu). Odredbama je Agenciji dana ovlast da pravilnikom detaljnije propiše strukturu, sadržaj, način i rokove dostave godišnjeg financijskog izvještaja i godišnjeg izvješća, revizorskog izvješća o obavljenoj reviziji godišnjih financijskih izvještaja, kao i kontni plan.
Uz članke 583. do 621.
Sukladno članku 22. stavku 3. Uredbe (EU) br. 909/2014, Agencija, kao nadležno tijelo, ima obvezu osigurati, uspostaviti i održavati odgovarajući plan sanacije za svaki središnji depozitorij kako bi se osigurao kontinuitet barem njegovih osnovnih funkcija, uzimajući u obzir veličinu, sistemski značaj, prirodu, opseg i složenost aktivnosti dotičnog središnjeg i svih relevantnih planova sanacije koji su uspostavljeni u skladu s zakonom kojim je uređena sanacija kreditnih institucija i investicijskih društava.
U recitalu 27. CSDR-a se navodi: „ Središnji depozitoriji bi trebali imati planove oporavka kako bi se osigurao kontinuitet njihovih ključnih operacija. Ne dovodeći u pitanje Direktivu 2014/59/EU (BRRD) Europskog parlamenta i Vijeća (11), nadležna tijela trebala bi osigurati uspostavu i održavanje odgovarajućeg plana sanacije za svaki središnji depozitorij u skladu s relevantnim nacionalnim pravom .“
U velikom broju država članica, središnji depozitoriji također imaju bankarsku dozvolu te automatski ulaze u opseg primjene Direktive 2014/59/EU (BRRD) , te njihova nadležna i sanacijska tijela već imaju uspostavljene sanacijske planove za takve CSD-ove, kao i direktno primjenjivi pravni okvir. S obzirom da jedini postojeći središnji depozitorij u Republici Hrvatskoj trenuno nema bankarsku dozvolu, na isti se ne primjenjuj odredbe Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, a u trenutnom zakonskom okviru RH ne postoje ekvivalentne odredbe za središnje depozitorije. U tom smislu, a da bi se osigurala provedba odredbe članka 22. stavka 3. Uredbe (EU) br. 909/2014, bilo je potrebno u odredbama ovog Zakona predvidjeti okvir za sanaciju središnjih depozitorija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, postupak, instrumente sanacije, ovlasti Agencije i zaštitne mjere, te u obzir uzeti i međunarodno dogovorene standarde ( FSB Key Atributes of Effective Resolution Regimes for Financial institutions ), a da bi se osigurala međunarodna konvergencija propisa. U tekstu zakona se, gdje je god moguće i primjenjivo, koriste reference na Zakon o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, s uvažavanjem razlika između tih institucija i središnjih depozitorija. Nekoliko bitnih razlika uključuju i sljedeće.
- za razliku od Zakona o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava, Agencija je predviđena kao jedino sanacijsko tijelo, te je bilo potrebno predvidjeti da ovlasti DAB-a u dijelu provođenja sanacijskog plana i korištenja sanacijskih instrumenata ima Agencija,
- u prijedlogu zakona se ne predlaže da se za potrebe sanacije središnjeg depozitorija osnuje sanacijski fond (radi troškovne komponente)
- s obzirom da nema sanacijskog fonda, u prijedlogu zakona se mora razriješiti na koji način će se ispunjavati „NCWO princip“ („ no creditor worse off than in insolvency“ - FSB Key Atributes of Effective Resolution Regimes for Financial institutions ); Zakon o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava predviđa da će se dioničare i vjerovnike obeštetiti iz sanacijskog fonda, što ovdje trenutno nije mogućnost (sve dok središnji depozitorij ujedno i nema dozvolu za obavljanje pomoćnih usluga bankarskog tipa u smislu Priloga Uredbe (EU) br. 909/2014, Odjeljka C),
- kao dodatni sanacijski alat, prijedlog zakona predviđa da Agencija ima ovlast sudionike središnjeg depozitorija pozvati na jednokratnu uplatu do maksimalnog iznosa od 3 milijuna kuna, čime bi se izbjeglo da sudionici (članovi) središnjeg depozitorija imaju potencijalno neograničenu izloženost prema istome – s tim da bi se taj iznos proporcionalno rasporedio među sudionicima, a s obzirom na iznos namirenih instrukcija tih sudionika u zadnjih godinu dana (ovo s obzirom da je upravljanje sustavom namire Uredbom određeno kao osnovna djelatnost središnjeg depozitorija),
- kako bi se osiguralo da se sudionike prikladno obešteti, predviđeno je da središnji depozitorij obvezno istima izdaje vlasničke instrumente proporcionalno isplaćenim iznosima, osim ako bi bilo prikladnije takvo obeštećenje provesti kroz sudjelovanje članova u budućim prihodima središnjeg depozitorija, ili kroz prijeboj budućih potraživanja,
- tekst zakona predviđa da će se dioničare i vjerovnike koji su pogođeni korištenjem sanacijskih instrumenata obeštetiti temeljem sredstava koje Agencija ima ovlast prikupiti kao sanacijsko tijelo.
Uz članke 622. do 627.
Ovim se člancima uvodi novo Poglavlje 6. unutar Dijela Petog, a kako bi se propisao nadzor koji Agencija provodi nad središnjom drugom ugovornom stranom, središnjim depozitorijem, operaterom sustava poravnanja koji nije središnja druga ugovorna strana te drugim registrom. Agencija provodi nadzor nad poslovanjem središnje druge ugovorne strane izravnom primjenom odredbi Uredbe (EU) br. 648/2012 te regulatornih i provedbenih tehničkih standarda donesenih na temelju Uredbe (EU) br. 648/2012. Dodatno je propisano da Agencija provodi nadzor prema odredbama Dijela Šestog, Glave I. ovoga Zakona, kojim su propisani postupak nadzora koji provodi Agencija, način obavljanja nadzora, osobe ovlaštene za nadzor, dostavljanje podataka na zahtjev Agencije, kontrola informacijskog sustava, obavijest o neposrednom nazoru, dostava obavijesti o neposrednom nazoru, neposredan nadzor poslovanja, uvjeti za obavljanje neposrednog nadzora, okončanje postupka nadzora, prigovor, razlozi i sadržaj prigovora, izricanje nadzornih mjera, posredni nadzor, zapisnik o posrednom nadzoru te naknada za nadzor. Nadalje, Zakonom o provedbi Uredbe(EU) br. 909/2014 utvrđene su ovlasti Agencije kod provođenja nadzora nad provedbom predmetne Uredbe (EU) br. 909/2014 i nadzora nad središnjim depozitorijem. Stoga je ovim poglavljem bilo potrebno i propisati da Agencija provodi nadzor nad poslovanjem središnjeg depozitorija izravnom primjenom odredbi Uredbe (EU) br. 909/2014 te regulatornih i provedbenih tehničkih standarda donesenih na temelju Uredbe (EU) br. 909/2014. Dodatno je također propisano da Agencija provodi nadzor prema odredbama Dijela Šestog, Glave I. Zakona o tržištu kapitala. Nadalje se propisuju nadzorne mjere za središnju drugu ugovornu stranu i središnji depozitorij, ovlast i uvjeti ukidanja rješenja kojim je izdano odobrenje za rad središnjoj drugoj ugovornoj strani, odnosno središnjem depozitoriju, propisuje se sadržaj i obveze središnje druge ugovorne strane, odnosno središnjeg depozitorija vezano za izvještaj o otklanjanju nezakonitost te uvjeti i način provođenja nadzora nad sustavom poravnanja koji nije središnja druga ugovorna strana te nad drugim registrom i izricanje nadzornih mjera.
Uz članke 628. do 680.
Ovim člancima uređuje se ustrojstvo i poslovanje Središnjeg klirinškog depozitarnog društva d.d., unutar Poglavlja 7. Dijela Petog ovoga Zakona, a koje je u prijelaznim i završnim odredbama označeno kao privremeno poglavlje koje će se primjenjivati sve do trenutka kada Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. od Agencije dobije ili ne dobije odobrenje za pružanje usluga središnjeg depozitorija vrijednosnih papira sukladno odredbama Uredbe (EU) br. 909/2014. Međutim, neovisno o tome uskladi li se ili ne Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. s odredbama Uredbe (EU) br. 909/2014, cijelo ovo Poglavlje Zakona prestaje važiti s danom donošenja odluke Agencije o izdavanju ili neizdavanju odobrenja za rad Središnjem klirinškom depozitarnom društvu d.d. Razlog tome je činjenica da Uredba (EU) br. 909/2014 primarno definira središnji depozitorij kao upravitelja sustavom namire koji ujedno pruža bar jednu od ostale dvije glavne usluge iz Uredbe (EU) br. 909/2014. Članak 18. stavak 2. Uredbe (EU) br. 909/2014 eksplicitno zabranjuje da sustavom namire upravlja bilo tko drugi osim središnjeg depozitorija (sustavima za namiru vrijednosnih papira mogu upravljati isključivo središnji depozitoriji koji imaju odobrenje za rad, uključujući središnje banke koje djeluju kao središnji depozitorij). Dakle, ako se Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. ne uskladi s odredbama Uredbe (EU) br. 909/2014, u Republici Hrvatskoj nema druge pravne osobe koja može pružati usluge namire vrijednosnih papira i samim time odredbe ovog Poglavlja Zakona postaju bespredmetne. Ako Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. uopće ne podnese Agenciji zahtjev za izdavanje odobrenja za rad u skladu s odredbama članka 16. Uredbe (EU) br. 909/2014, Agencija će mu oduzeti odobrenje za rad te i u tom slučaju, a zbog istih razloga, ovo Poglavlje Zakona prestaje važiti s danom donošenja takve odluke Agencije. Odredbama članaka ovog Poglavlja 7. uređuju se tako djelatnosti Središnjeg klirinškog depozitarnog društva d.d., njegov temeljni kapital, dionice, uprava, nadzorni odbor, imatelji kvalificiranih udjela u Središnjem klirinškom depozitarnom društvu d.d., organizacijski zahtjevi za vođenje njegovog poslovanja, upravljanje rizicima, izdvajanje poslovnih procesa, čuvanje i pohrana podataka, objava podataka o nematerijaliziranim vrijednosnim papirima, pravila, upute i naknada za usluge koje Središnje klirinško depozitarno društvo d.d. pruža, izdavanje, ukidanje i proširenje njegovog odobrenja za rad, zatim članovi i vrste članstva, nadzor nad članovima, njihova imovina i jamstveni fond, kao i nadzor Agencije nad Središnjim klirinškim depozitarnim društvom d.d., što uključuje odredbe o nadležnosti Agencije za nadzor, predmetu nadzora, nadzornim mjerama te otklanjanju utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti, uz izvještaj i rješenje Agencije o takvom otklanjanju.
OBRAZLOŽENJE DIJELA ŠESTOG
Uz članke 681. do 684.
Ovim člancima propisane su opće odredbe i nadležnost Agencije u pogledu obavljanja nadzora, s ciljem provjere zakonitosti poslovanja te kada je to primjenjivo, procjene sigurnosti i stabilnosti poslovanja subjekata nadzora, a radi zaštite interesa ulagatelja i javnog interesa, stabilnosti financijskog sustava te promicanja i očuvanja povjerenja u tržište kapitala. Navedenim člancima također je propisan i nadzor nad primjenom drugih relevantnih propisa, utvrđeni su subjekti nadzora, kao i način prikupljanja podataka od strane Agencije za potrebe izvršavanja njezinih nadzornih ovlasti.
Uz članke 685. do 697.
Ovim člancima propisan je postupak obavljanja nadzora od strane Agencije. Detaljno je propisan postupak neposrednog i posrednog nadzora te su utvrđene osobe ovlaštene za provođenje nadzora od strane Agencije. Također, propisana je obveza dostavljanja pisane obavijesti o izravnom nadzoru subjektu nadzora prije početka obavljanja neposrednog nadzora i njezin minimalni sadržaj, kao i obveze subjekata nadzora prilikom kontrole informacijskog sustava. Nadalje, propisani su razlozi i obvezan sadržaj prigovora protiv zapisnika o provedenom nadzoru te nadzorne mjere koje Agencija može izreći u postupku nadzora. Navedene su mjere ujednačavanja nadzorne prakse, kao i obveza Agencije javno objaviti podatke o svakoj izrečenoj nadzornoj mjeri zbog počinjenja prekršaja, uključujući i nepravomoćna rješenja o izricanju nadzornih mjera, a koja su donesena u postupcima nadzora koje provodi Agencija, uz naznaku da se radi o nepravomoćnim rješenjima.
OBRAZLOŽENJE DIJELA SEDMOG
Uz članke 698. do 726.
Prekršajnim odredbama predviđene su sankcije kojima će se osigurati poštivanje svih obveza, kažnjavanje nedopuštenog ponašanja te općenito provedba odredbi Prijedloga zakona u cilju ostvarivanja svih njegovih temeljnih načela. Prekršaje odredbe razdvojene su s obzirom na osobe koje prekršaje mogu počiniti, te na lakše i teže prekršaje za pojedine kategorije osoba, kako bi se osiguralo da zapriječene kazne za pojedine prekršaje i kategorije osoba budu učinkovite, razmjerne i da djeluju destimulirajuće na osobe koje prekršaje mogu počiniti.
Ovakvo zakonsko rješenje predstavlja usklađenje sa pravnom stečevinom Europske Unije i sa svim direktivama i uredbama kojima se ta pravna stečevina implementira odnosno čija primjena se osigurava u zakonodavstvu Republike Hrvatske.
OBRAZLOŽENJE DIJELA OSMOG
Uz članke 727. do 738.
Ovim člancima propisane su prijelazne i završne odredbe Prijedloga zakona te je utvrđen rok za donošenje provedbenih propisa Agencije propisanih ovim Prijedlogom zakona.
S obzirom da je došlo do promjena kadrovskih uvjeta za pružanje investicijskih usluga te da Agencija više ne izdaje odobrenja za obavljanje poslova brokera i investicijskog savjetnika, člankom 729. ovoga prijedloga Zakona uređen je kontinuitet obavljanja poslova osobama koje na dan stupanja na snagu Zakona imaju važeća odobrenja za obavljanje tih poslova, na način da se odobrenja, ali i ispiti koji su položeni kod Agencije priznaju kao primjerene kvalifikacije za obavljanje tih poslova, koji su na nešto drugačiji način, a uslijed promjena EU regulative u tom dijelu, definirani odredbama članka 96. stavka 2. prijedloga Zakona.
Člankom 738. uređen je prestanak važenja Zakona o tržištu kapitala (Narodne novine, br. 88/08, 146/08, 74/09, 54/13, 159/13, 18/15, 110/15 i 123/16).
Člankom 739. propisano je stupanje na snagu ovoga Prijedloga zakona.
Komentari