I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona o tržištu kapitala sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1., a u vezi sa člankom 49. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 85/2010 – pročišćeni tekst i 5/2014 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Područje tržišta kapitala u Republici Hrvatskoj uređeno je Zakonom o tržištu kapitala (Narodne novine, br. 88/2008, 146/2008, 74/2009, 54/2013, 159/2013, 18/2015, 110/2015 i 123/2016; u daljnjem tekstu: Zakon) koji je donesen 28. srpnja 2008. godine, a stupio je na snagu 1. siječnja 2009. godine.

Njegovim donošenjem stvoreni su ključni preduvjeti za integraciju financijskog tržišta u jedinstveno tržište država članica Europske unije.

Odredbama Zakona uređeno je područje poslovanja osoba ovlaštenih za obavljanje poslova s financijskim instrumentima, uvjeti za organizirano trgovanje financijskim instrumentima, postupak izdavanja vrijednosnih papira javnom ponudom, zaštita ulagatelja i nositelja prava iz vrijednosnih papira, uređeni su nematerijalizirani vrijednosni papiri te ustrojstvo i ovlaštenja središnjeg klirinško depozitarnog društva i burze, uređena su prava i obveze sudionika na tržištu kapitala, postupak nadzora od strane Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (u daljnjem tekstu: Agencija) te suradnja nadležnih tijela.

Zakon se do sada mijenjao sedam puta prvenstveno u svrhu daljnjeg usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije (koja je u području tržišta kapitala vrlo dinamična i podložna promjenama), odnosno stvaranja preduvjeta za potpunu integraciju financijskog tržišta Republike Hrvatske u jedinstveno tržište država članica Europske unije. Pristupanjem punopravnom članstvu Europske unije, stupile su na snagu odredbe kojima je omogućena liberalizacija tržišta kapitala i prekogranična suradnja.

Republika Hrvatska postala je dio jedinstvenog unutarnjeg tržišta Europske unije te je obvezna kontinuiranim usklađenjima svog regulatornog okvira omogućiti istovjetnu primjenu odredaba propisa Europske unije kao i u drugim državama članicama.

Zbog potrebe za daljnjim usklađivanjem hrvatskog regulatornog okvira tržišta kapitala s propisima Europske unije iz predmetnog područja, a kako bi se zbog brojnih prethodnih izmjena Zakona izbjegla njegova nepreglednost, pristupilo se izradi Prijedloga Zakona o tržištu kapitala (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona).

Odredbama Prijedloga zakona u odnosu na važeći Zakon dodatno je uređeno područje poslovanja osoba ovlaštenih za obavljanje poslova s financijskim instrumentima, detaljnije su propisani uvjeti trgovanja financijskim instrumentima te su propisani uvjeti trgovanja robnim izvedenicama, emisijskim jedinicama i izvedenicama na emisijske izvedenice. Uveden je institut pružatelja usluga dostave podataka, s ciljem maksimiziranja transparentnosti i smanjenja fragmentacije podataka. Unaprijeđena je zaštita ulagatelja s ciljem osnaživanja okvira za pružanje usluga investicijskog savjetovanja i upravljanja portfeljem, kao i poboljšanja kvalitete informacija koji se daju klijentima vezano uz investicijske usluge koje im se pružaju. Uvode se veći regulatorni zahtjevi obzirom na razvoj tehnologije i tržišne infrastrukture, a vezano uz nove trgovinske platforme i visokofrekventno i algoritamsko trgovanje. Uređeni su nematerijalizirani vrijednosni papiri te ustrojstvo i ovlaštenja središnjeg depozitorija vrijednosnih papira, središnje druge ugovorne strane i burze te prava i obveze sudionika na tržištu kapitala, posebno u području zabrane trgovanja na temelju povlaštenih informacija, nezakonitog objavljivanja povlaštenih informacija i manipuliranja (zlouporabe) tržištem. S ciljem povećanja transparentnosti povećane su obveze za izvještavanjem Agencije i Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala (dalje: ESMA). Također, postrožene su mjere i sankcije koje mogu biti poduzete protiv pravnih i fizičkih osoba sudionika na tržištu kapitala te su propisani alati za provedbu mjera koje je Europska komisija dodijelila ESMA-i.

Novine koje donosi ovaj Prijedlog zakona u odnosu na važeći Zakon, prvenstveno su vezane uz usklađivanje hrvatskog regulatornog okvira za tržište kapitala s:

- Direktivom 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU - tzv. Direktiva MiFID II i

- Direktivom (EU) 2016/1034 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. lipnja 2016. o izmjeni Direktive 2014/65/EU o tržištu financijskih instrumenata – tzv. Quick fix direktivom.

U odnosu na važeći regulatorni okvir kojim je implementirana direktiva 2004/39/EZ (dalje: MiFID I) iz 2007., a kojom je propisano pružanje investicijskih usluga te trgovanje financijskim instrumentima od strane kreditnih institucija i investicijskih društava te poslovanje tradicionalnih burzi i alternativnih trgovinskih mjesta, čiji su nedostaci postali vidljivi tijekom financijske krize, Direktiva 2014/65/EU (dalje: MiFID II) pruža značajno proširenje regulatornog opsega i uvodi stroža pravila za investicijska društva (uključujući kreditne institucije i druge pružatelje investicijskih usluga), kao i za organizirana tržišta i pružatelje usluga dostave podataka. U skladu s navedenim, direktiva MiFID II u odnosu na direktivu MiFID I donosi značajne promjene u tri specifična područja, točnije:

- uvodi veće regulatorne zahtjeve od postojećih uzimajući u obzir razvoj tehnologije i tržišne infrastrukture u industriji financijskih usluga (kao što je pojava novih trgovinskih platformi i rast visokofrekventnih i algoritamskih trgovanja),

- nastoji unaprijediti sustav zaštite ulagatelja, obzirom na uočene nedostatke tijekom financijske krize te

- ima za cilj maksimiziranje transparentnosti i smanjenje fragmentacije podataka, kako bi svi dionici na tržištu, a posebno ulagatelji, mogli donositi informirane odluke te kako bi se unaprijedila učinkovitost financijskog sustava.

Prenošenjem direktive MiFID II u hrvatski zakonodavni okvir uvode se sljedeće novine:

- uvode se nove tržišne strukture i proširuje opseg korištenja subjekata posebne namjene na tim tržišnim strukturama,

- uvode se OTC transakcije i za robne izvedenice,

- pojačana je potreba za transparentnošću i izvještavanjem prije i poslije trgovanja,

- unaprijeđena je zaštita ulagatelja poboljšanjem prodajnih pravila i uvođenjem obveze za pružanjem kvalitetnijih informacija klijentima,

- detaljnije su propisane ovlasti nadzornih tijela matičnih država članica i država članica domaćina, kao i organizacijski zahtjevi u pogledu organizacijskih odgovornosti uprave i upravljačkih tijela,

- postavljena su pravila za treće zemlje koje žele trgovati unutar Europske unije te

- su utvrđene zabrane i ograničenja pozicijskih limita, kao i sankcije za njihovo nepoštivanje.

Direktivom MiFID II propisano je da se na tržišne strukture primjenjuju jednaki zahtjevi za transparentnošću prije i poslije trgovanja, kao i jednaka organizacija i nadzor. Također, kako bi se povećala transparentnost, konkurencija i zaštita ulagatelja, navedenom direktivom propisana je potreba osiguravanja kvalitetnih i dostupnih podataka s pojedinih tržišta, na temelju kojih sudionici na tržištu donose investicijske odluke. Pritom je potrebno voditi računa o prikladnom formatu podataka, troškovima njihovog prikupljanja i obrade. Nadalje, prošireni su zahtjevi o transparentnosti prije i/ili poslije trgovanja na veći broj financijskih instrumenata, uključujući obveznice i strukturirane financijske proizvode, kao i na izvedenice koje ispunjavaju određene uvjete neovisno gdje je trgovanje provedeno.

Vezano uz zaštitu ulagatelja, direktiva MiFID II dodatno postrožuje okvir za pružanje usluga investicijskog savjetovanja i upravljanja portfeljem te uvodi zabranu dodatnih poticaja kod neovisnog investicijskog savjetovanja i upravljanja portfeljem. Jednako tako, vezano uz organizacijske zahtjeve, ova direktiva proširuje kriterije za odabir i utvrđivanje primjerenosti upravljačkog tijela investicijskog društva.

Nadalje, Direktiva MiFID II u pogledu pružanja investicijskih usluga subjekata iz trećih zemalja na tržištima kapitala Europske unije propisuje diskreciju nacionalnih zakonodavnih okvira i zahtjeva, pri čemu su navedeni subjekti za pružanje investicijskih usluga u Europskoj uniji obvezni osnovati podružnicu. Vezano uz prekršajne odredbe, subjekti iz trećih zemalja ne smiju imati povlašteni tretman u odnosu na subjekte iz država članica.

Također, ovom direktivom uvodi se pojam trgovanja pozicijskim limitima odnosno ograničenja trgovanja robnim izvedenicama, emisijskim jedinicama i izvedenicama na emisijske izvedenice, kao i sankcije za njihovo nepoštivanje.

Nadalje, detaljnije su propisane mjere i sankcije koje će se primjenjivati na one fizičke i/ili pravne osobe sudionike tržišta kapitala, koje su odgovorne za određene prekršaje.

Što se pak tiče Direktive (EU) 2016/1034, tzv. Quick Fix Direktive, njome je, zbog kompleksnih tehnoloških zahtjeva vezanih uz prilagodbu sudionika tržišta kapitala brojnim regulatornim zahtjevima iz direktive MiFID II, prolongirana primjena iste te je omogućeno državama članicama prenošenje direktive MiFID II u nacionalno zakonodavstvo do 3. srpnja 2017., s primjenom od 3. siječnja 2018. (osim odredaba koje se odnose na rokove izrade izvješća ESMA-e prema Europskoj komisiji, koje u odnosu na datume navedene u direktivi MiFID II stupaju na snagu godinu dana kasnije).

Nadalje, ovim Prijedlogom zakona također se omogućuje potpuna provedba sljedećih Uredbi Europske unije, koje imaju direktnu primjenu od dana stupanja na snagu u svim zemljama Euroske unije:

- Uredbe (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištima financijskih instrumenata i izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012

- Uredbe (EU) 2016/1033 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. lipnja 2016. o izmjeni Uredbe (EU) br. 600/2014 o tržištima financijskih instrumenata, Uredbe (EU) br. 596/2014 o zlouporabi tržišta i Uredbe (EU) br. 909/2014 o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira

- Uredbe (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o zlouporabi tržišta (Uredba o zlouporabi tržišta) te stavljanju izvan snage Direktive 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i direktiva Komisije 2003/124/EZ, 2003/125/EZ i 2004/72/EZ

- Uredba (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju

- Uredba (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012

- Uredba (EU) 2017/1129 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja za trgovanje na uređenom tržištu te stavljanju izvan snage Direktive 2003/71/EZ

na način da se za iste utvrđuju nadležna tijela, područje rada i ovlasti nadležnih tijela za provedbu predmetnih uredbi, kao i odgovarajuće prekršajne odredbe.

U skladu s navedenim, ovim Prijedlogom zakona omogućuje se provedba odredbi Uredbe (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištima financijskih instrumenata i izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (dalje: MiFIR), koja zajedno s direktivom MiFID II čini jedinstveni zakonodavni okvir za sudionike na tržištu kapitala Europske unije (investicijska društva, kreditne institucije, financijske druge ugovorne strane, nefinancijske druge ugovorne strane, središnje druge ugovorne strane i osobe koje imaju vlasnička prava na referentne vrijednosti). Navedenom uredbom uspostavljaju se jedinstveni zahtjevi s obzirom na: objavljivanje podataka o trgovanju, izvješćivanje nadležnih tijela o transakcijama, trgovanje izvedenicama na organiziranim mjestima te ne diskriminirajući pristup poravnanju i trgovanju referentnim vrijednostima. Nadalje, detaljnije su propisane ovlasti nadležnih tijela, ESMA-e i Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) te ovlasti ESMA-e u pogledu kontrola nad upravljanjem pozicijama i ograničenjima pozicija, kao i pružanje investicijskih usluga ili obavljanje aktivnosti od strane društava iz trećih zemalja s podružnicom ili bez nje, koja djeluju u skladu s mjerodavnom odlukom o jednakovrijednosti Europske Komisije.

Odredbama Uredbe (EU) 2016/1033 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. lipnja 2016. o izmjeni Uredbe (EU) br. 600/2014 o tržištima financijskih instrumenata, Uredbe (EU) br. 596/2014 o zlouporabi tržišta i Uredbe (EU) br. 909/2014 o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira nomotehnički su izmijenjene određene pogreške u tekstu Uredbe MiFIR te je zbog kompleksnih tehnoloških zahtjeva vezanih uz prilagodbu sudionika tržišta kapitala brojnim regulatornim zahtjevima iz predmetne uredbe odgođena primjena iste u državama članicama sa 3. srpnja 2017. na 3. siječnja 2018. (osim odredaba koje su se trebale primjenjivati od 3. siječnja 2019., koje stupaju na snagu 3. siječnja 2020.). Također, navedenom uredbom propisani su rokovi primjene pojedinih odredbi Uredbe (EU) br. 596/2014 o zlouporabi tržišta (dio odredbi primjenjiv je od 3. srpnja 2016., a dio od 3. siječnja 2018. godine).

Nadalje, Prijedlogom zakona omogućuje se provedba odredbi Uredbe (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o zlouporabi tržišta (Uredba o zlouporabi tržišta) te stavljanju izvan snage Direktive 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i direktiva Komisije 2003/124/EZ, 2003/125/EZ i 2004/72/EZ, čime se uspostavlja zajednički regulatorni okvir za zabranu trgovanja na temelju povlaštenih informacija, nezakonitog objavljivanja povlaštenih informacija i manipuliranja tržištem (zlouporaba tržišta), kao i mjere za sprečavanje zlouporabe tržišta kako bi se osigurao integritet financijskih tržišta unutar Unije te povećala zaštita ulagatelja i povjerenje u ta tržišta.

Nadalje, Prijedlogom zakona omogućuje se i provedba odredbi Uredbe (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012, čime se utvrđuju jedinstveni zahtjevi za namiru financijskih instrumenata u Uniji i pravila za organizaciju i ponašanje središnjih depozitorija vrijednosnih papira (CSD-ova) za promicanje sigurne, učinkovite i neometane namire svih financijskih instrumenata i djelatnosti CSD-ova.

Dana 20. srpnja 2017. stupila je na snagu Uredba (EU) 2017/1129 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja za trgovanje na uređenom tržištu te stavljanju izvan snage Direktive 2003/71/EZ (dalje: nova Uredba o prospektu), koja je u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama. Ono što je značajno kod nove Uredbe o prospektu je stupnjevita primjena pojedinih odredbi Uredbe, propisana člankom 49. nove Uredbe o prospektu, pa se jedan set odredbi nove Uredbe o prospektu primjenjuje od 20. srpnja 2017., drugi set odredbi primjenjuje se od 21. srpnja 2018., a treći set odredbi koji je ujedno najveći te se odnosi na preostale odredbe nove Uredbe o prospektu, primjenjuje se od 21. srpnja 2019. godine.

Nova Uredba o prospektu predstavlja glavni dio plana Europske komisije za uspostavu unije tržišta kapitala te će ista od 21. srpnja 2019. u cijelosti zamijeniti dosadašnji prospektni regulatorni okvir koji trenutačno čine Direktiva o prospektu 2003/71/EZ i sve njezine naknadne izmjene i dopune, Uredbu (EU) br. 809/2004 i sve njezine naknadne izmjene i dopune, uključujući i dva seta regulatornih tehničkih standarda propisanih Delegiranom Uredbom (EU) br. 382/2014 i Delegiranom Uredbom (EU) br. 2016/301 (RTS-ovi).

Prijedlog zakona sadrži odredbe kojima su u hrvatski pravni sustav prenesene važeće odredbe Direktive o prospektu 2003/71/EZ i svih njezinih naknadnih izmjena i dopuna, odredbe kojima se omogućava provedba Uredbe (EU) br. 809/2004 i svih njezinih naknadnih izmjena i dopuna i RTS-ova kao i odredbe kojima se omogućava primjena pojedinih odredbi nove Uredbe o prospektu za koje je člankom 49. navedene uredbe propisano da se počinju primjenjivati od 20. srpnja 2017. te od 21. srpnja 2018. godine. Odredbe nove Uredbe o prospektu koje se primjenjuju od 20. srpnja 2017. odnose se na iznimke od obveze objave prospekta u svezi s uvrštenjem vrijednosnih papira na uređeno tržište, dok se odredbe nove Uredbe o prospektu koje se počinju primjenjivati od 21. srpnja 2018. odnose na izuzeće javnih ponuda vrijednosnih papira ukupne vrijednosti u Europskoj uniji manje od 1 000 000 EUR-a koja se izračunava tijekom razdoblja od 12 mjeseci, od primjene odredbi nove Uredbe o prospektu.

Dijelom Trećim Glavom Drugom (članci 455. do 510. Prijedloga zakona) nastavlja se usklađenje hrvatskog regulatornog okvira za tržište kapitala s pravnom stečevinom Europske unije u pogledu informacija o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište u Europskoj uniji, odnosno usklađenje s odredbama:

1) Direktive 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2004. o usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u vezi s informacijama o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu i o izmjeni Direktive 2001/34/EZ (dalje: Direktiva o transparentnosti), kako je posljednje izmijenjena Direktivom 2013/50/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2013. o izmjenama Direktive 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u vezi s informacijama o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu, Direktive 2003/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja u trgovanje i Direktive Komisije 2007/14/EZ o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredbi Direktive 2004/109/EZ i

2) Direktive Komisije 2007/14/EZ od 8. ožujka 2007. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredbi Direktive 2004/109/EZ o usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u odnosu na informacije o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu (dalje: Provedbena Direktiva o transparentnosti).

Naime, regulatorni okvir objavljivanja informacija o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište kako ga predviđa Direktiva o transparentnosti i Provedbena Direktiva o transparentnosti u Republici Hrvatskoj postavljen je 2008. stupanjem na snagu Zakona te je u cijelosti usklađen s posljednjim izmjenama Direktive o transparentnosti iz 2013. godine.

Kako bi se u Republici Hrvatskoj, koja je dio jedinstvenog unutarnjeg tržišta Europske unije, nastavila istovjetna primjena odredbi propisa Europske unije kao i u drugim državama članicama u pogledu informacija o izdavateljima čiju su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište, ovim Zakonom prenose se u hrvatski pravni sustav odredbe Direktive o transparentnosti i Provedbene Direktive o transparentnosti, uz uvažavanje prava Republike Hrvatske kao matične države članice za propisivanjem strožih zahtjeva u pogledu određenih obveza uzimajući u obzir specifičnosti hrvatskog tržišta kapitala, posebice vodeći računa o malim i srednjim izdavateljima koji prikupljaju sredstva u Europskoj uniji, uz istovremeno zadržavanje dosegnute razine transparentnosti, pri čemu ne dolazi do dodatnog administrativnog opterećenja izdavatelja niti ostalih sudionika na tom tržištu kapitala.

Zaključno, ovim Prijedlogom zakona osigurava se daljnje pravno uređenje/usklađenje hrvatskog tržišta kapitala s pravnom stečevinom Europske unije i europskim standardima.

Naime, pravno područje tržišta kapitala u Europskoj uniji vrlo je dinamično i podložno čestim promjenama, tako da je navedeno usklađivanje odredbi Prijedloga zakona s prethodno navedenim propisima, kao i podzakonskih akata koje će temeljem istoga uslijediti, očekivano.

III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske.

IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O TRŽIŠTU KAPITALA

Sukladno člancima 183. i 189. Poslovnika Hrvatskoga sabora (Narodne novine, broj 81/2013 i 113/2016) predlaže se donošenje ovoga Prijedloga zakona u redovnom postupku.

NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O TRŽIŠTU KAPITALA

DIO PRVI

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovaj Zakon uređuje:

1. odobrenje za rad i poslovanje investicijskog društva i drugih osoba ovlaštenih za pružanje investicijskih usluga

2. odobrenje za rad i poslovanje tržišnog operatera i uređenog tržišta

3. odobrenje za rad i poslovanje pružatelja usluge dostave podataka

4. uvjete za ponudu vrijednosnih papira javnosti i uvrštenje vrijednosnih papira na uređeno tržište

5. obveze u vezi objavljivanja informacija o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište

6. zabranu zlouporabe tržišta

7. pohranu financijskih instrumenata i poravnanje i namiru poslova s financijskim instrumentima

8. suradnju nadležnih tijela i

9. ovlasti i postupanje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga pri provođenju ovoga Zakona.

Prijenos propisa Europske unije

Članak 2.

(1) Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive:

1. Direktiva 97/9/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 3. ožujka 1997. o sustavima naknada štete za investitore (SL L 84, 26.3.1997.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 97/9/EZ)

2. Direktiva 98/26/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 1998. o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru vrijednosnih papira (SL L 166, 11.6.1998.), kako je posljednje izmijenjena Uredbom (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012 (Tekst značajan za EGP) (SL L 257, 28.8.2014.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 98/26/EZ)

3. Direktiva 2003/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 4. studenoga 2003. o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja u trgovanje te o izmjeni Direktive 2001/34/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 345, 31.12.2003.) kako je posljednje izmijenjena Direktivom 2014/51/EU Europskog Parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni direktiva 2003/71/EZ i 2009/138/EZ te uredbi (EZ) br. 1060/2009, (EU) br. 1094/2010 i (EU) br. 1095/2010 u pogledu ovlasti Europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) i Europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala) (SL L 153, 22.5.2014.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2003/71/EZ)

4. Direktiva 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2004. o usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u vezi s informacijama o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu i o izmjeni Direktive 2001/34/EZ (SL L 390, 31.12.2004.) kako je posljednje izmijenjena Direktivom 2013/50/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2013. o izmjenama Direktive 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u vezi s informacijama o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu, Direktive 2003/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja u trgovanje i Direktive Komisije 2007/14/EZ o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredbi Direktive 2004/109/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 294, 6.11.2013.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2004/109/EZ)

5. Direktiva Komisije 2007/14/EZ od 8. ožujka 2007. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredbi Direktive 2004/109/EZ o usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u odnosu na informacije o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu (SL L 69, 9.3.2007.) kako je posljednje izmijenjena Direktivom 2013/50/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2013. o izmjenama Direktive 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u vezi s informacijama o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu, Direktive 2003/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja u trgovanje i Direktive Komisije 2007/14/EZ o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredbi Direktive 2004/109/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 294, 6.11.2013.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2007/14/EZ)

6. Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 176, 27.6.2013.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2013/36/EU)

7. Direktiva 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 173, 12.6.2014.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2014/59)

8. Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (preinačena) (Tekst značajan za EGP) (SL L 173, 12.6.2014.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2014/65/EU)

9. Direktiva (EU) 2016/1034 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. lipnja 2016. o izmjeni Direktive 2014/65/EU o tržištu financijskih instrumenata (Tekst značajan za EGP) (SL L 175, 30.6.2016.) (dalje: Direktiva (EU) 2016/1034)

10. Delegirana direktiva Komisije (EU) 2017/593 od 7. travnja 2016. o dopuni Direktive 2014/65 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi sa zaštitom financijskih instrumenata i novčanih sredstava koja pripadaju klijenatima, obvezama upravljanja proizvodima i pravilima koja se primjenjuju na davanje ili primanje naknada, provizija ili novčanih ili nenovčanih koristi (Tekst značajan za EGP)(SL 87, 31.3.2017.)

(2) Ovim se Zakonom detaljnije uređuje provedba sljedećih uredbi Europske unije:

1. Uredba Komisije (EZ) br. 809/2004 od 29. travnja 2004. o provedbi Direktive 2003/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu informacija koje sadrže prospekti te o njihovom obliku, upućivanju na informacije i objavljivanju takvih prospekata i distribuciji oglasa (Tekst značajan za EGP) kako je posljednje izmijenjena Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2016/301 оd 30. studenoga 2015. o dopuni Direktive 2003/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za odobrenje i objavu prospekta i distribuciju oglasa te o izmjeni Uredbe Komisije (EZ) br. 809/2004 (Tekst značajan za EGP) (SL L 58, 4.3.2016.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 809/2004).

2. Uredba (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (Tekst značajan za EGP) (SL L 201, 27.7. 2012.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 648/2012)

3. Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (Tekst značajan za EGP) (SL L 176, 27.6.2013.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 575/2013)

4. Uredba (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o zlouporabi tržišta (Uredba o zlouporabi tržišta) te stavljanju izvan snage Direktive 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i direktiva Komisije 2003/124/EZ, 2003/125/EZ i 2004/72/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 173, 12. 6. 2014.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 596/2014)

5. Uredba (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištima financijskih instrumenata i izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (Tekst značajan za EGP) (SL L 173, 12.6.2014.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 600/2014)

6. Uredba (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012 (Tekst značajan za EGP) (SL L 257, 28. 8. 2014.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 909/2014)

7. Uredba (EU) 2016/1033 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. lipnja 2016. o izmjeni Uredbe (EU) br. 600/2014 o tržištima financijskih instrumenata, Uredbe (EU) br. 596/2014 o zlouporabi tržišta i Uredbe (EU) br. 909/2014 o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira (Tekst značajan za EGP) (SL L 175, 30.6.2016.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 2016/1033)

8. Uredba (EU) 2017/1129 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja za trgovanje na uređenom tržištu te stavljanju izvan snage Direktive 2003/71/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 168, 30.6.2017.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 2017/1129)

(3) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga je nadležna i odgovorna za provedbu i nadzor primjene ovoga Zakona i uredbi Europske unije iz stavka 2. ovoga članka te je ovlaštena donositi provedbene propise radi provedbe uredbi Europske unije iz stavka 2. ovoga članka u slučajevima kada pojedina Uredba ili ovaj Zakon na to ovlašćuju, radi provedbe provedbenih i regulatornih tehničkih standarda i usklađivanja sa smjernicama i preporukama koje su ovlaštene donositi europska nadzorna tijela u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1093/2010 i člankom 16. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

(4) Smjernice koje europska nadzorna tijela donose u skladu sa svojim ovlastima, obvezujuće su za Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga i osobe čije su obveze definirane odredbama ovoga Zakona i relevantnih propisa, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

a) da se, sukladno proceduri propisanoj uredbama kojima se osnivaju europska nadzorna tijela, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga očitovala da se obvezuje u cijelosti ili djelomično pridržavati odredbi pojedine smjernice ili da se do određenog roka namjerava uskladiti s pojedinom smjernicom

b) da je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga na svojoj mrežnoj stranici objavila obavijest o očitovanju iz točke a) ovoga stavka

pri čemu je stupanje na snagu i početak primjene određen pojedinom smjernicom.

(5) O zadaćama i odgovornostima koje su joj dodijeljene ovim Zakonom, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga obavještava Europsku komisiju, ESMA-u i nadležna tijela država članica.

Pojmovi upotrijebljeni u ovome Zakonu

Članak 3.

(1) Pojedini pojmovi koji se upotrebljavaju u ovom Zakonu imaju sljedeće značenje:

1) Agencija je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga čije su nadležnosti i djelokrug rada propisani Zakonom o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga i ovim Zakonom.

2) financijski instrumenti su:

a) prenosivi vrijednosni papiri,

b) instrumenti tržišta novca,

c) udjeli u subjektima za zajednička ulaganja,

d) izvedenice u koje se ubrajaju:

– opcije (options), budućnosnice (futures), zamjene (swaps), kamatni unaprijedni ugovori (forward rate agreements) i svi drugi ugovori o izvedenicama koji se odnose na vrijednosne papire, valute, kamatne stope ili prinose, emisijske jedinice ili druge izvedene instrumente financijske indekse ili financijske mjerne veličine koje se mogu namiriti fizički ili u novcu,

– opcije (options), budućnosnice (futures), zamjene (swaps), unaprijedni ugovori i svi drugi ugovori o izvedenicama koji se odnose na robu, a moraju se namiriti u novcu ili se mogu namiriti u novcu na zahtjev jedne ugovorne strane, osim zbog povrede ili drugog razloga za raskid ugovora

– opcije, budućnosnice, zamjene i bilo koji drugi ugovori o izvedenicama koji se odnose na robu, a mogu se namiriti fizički, pod uvjetom da se njima trguje na uređenom tržištu, MTP-u ili OTP-u, osim onih koji se odnose na veleprodajne energetske proizvode kojima se trguje na organiziranoj trgovinskoj platformi i koji se moraju namiriti fizički u skladu s uvjetima iz članka 5. Uredbe EU 2398

– opcije, budućnosnice, zamjene, unaprijedni ugovori i bilo koji drugi ugovori o izvedenicama koji se odnose na robu, a mogu se namiriti fizički, ako nisu navedeni u alineji 3. podtočke d. ove točke i ako nemaju komercijalnu namjenu, koji imaju obilježja drugih izvedenih financijskih instrumenata

– izvedeni instrumenti za prijenos kreditnog rizika

– financijski ugovori za razlike (eng. financial contracts for differences )

– opcije, budućnosnice, zamjene, kamatni unaprijedni ugovori i bilo koji drugi ugovori o izvedenicama koji se odnose na klimatske varijable, vozarine, stope inflacije ili druge službene ekonomske statističke podatke, a moraju se namiriti u novcu ili se mogu namiriti u novcu na zahtjev jedne ugovorne strane, osim zbog povrede ili drugog razloga za raskid ugovora, kao i bilo koji drugi ugovori o izvedenicama koji se odnose na imovinu, prava, obveze, indekse i mjerne veličine koje nisu navedene u ovoj točki, a koji imaju obilježja drugih izvedenih financijskih instrumenata uzimajući u obzir, između ostalog, trguje li se njima na uređenom tržištu, multilateralnoj trgovinskoj platformi ili organiziranoj trgovinskoj platformi

- emisijske jedinice koje se sastoje od bilo kojih jedinica priznatih za usklađenost sa zahtjevima zakona koji uređuje zaštitu okoliša (sustav trgovanja emisijama).

3) prenosivi vrijednosni papiri su one vrste vrijednosnih papira koji su prenosivi na tržištu kapitala, kao što su:

a) dionice i drugi ekvivalentni vrijednosni papiri koji predstavljaju udio u kapitalu ili članskim pravima u društvu ili drugom subjektu, te potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima za dionice

b) obveznice i drugi oblici sekuritiziranog duga, uključujući i potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima za takve vrijednosne papire

c) svi ostali vrijednosni papiri koji daju pravo na stjecanje ili prodaju prenosivih vrijednosnih papira ili koji se namiruju u novcu pozivanjem na prenosive vrijednosne papire, valute, kamatne stope ili prinose, robu ili druge indekse ili mjerne veličine.

Instrumenti plaćanja ne smatraju se prenosivim vrijednosnim papirima u smislu točke 3. ovoga članka.

4) potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima su vrijednosni papiri koji su prenosivi na tržištu kapitala i koji predstavljaju vlasništvo vrijednosnih papira inozemnog izdavatelja, a koji se mogu uvrstiti na uređeno tržište i kojima se može trgovati neovisno o vrijednosnim papirima inozemnog izdavatelja.

5) instrumenti tržišta novca su one vrste instrumenata kojima se uobičajeno trguje na tržištu novca, kao što su trezorski, blagajnički i komercijalni zapisi i certifikati o depozitu, osim instrumenata plaćanja.

6) strukturirani depozit je depozit kako je definiran zakonom kojim se uređuje sustav osiguranja depozita, kod kojeg se glavnica u cijelosti isplaćuje po dospijeću, a kamata ili premija se isplaćuje ili podliježe riziku u ovisnosti o formuli koja može uključivati elemente kao što su:

a) indeks ili kombinacija indeksa, osim ako se radi o depozitu s promjenjivom kamatnom stopom čiji je povrat izravno povezan s indeksom kamatne stope poput Euribora ili Libora

b) financijski instrumenti ili kombinacija financijskih instrumenata

c) roba ili kombinacija robe ili druge materijalne ili nematerijalne nezamjenjive imovine ili

d) devizni tečaj ili kombinacija deviznih tečajeva.

7) fond kojim se trguje na burzi ili ETF je fond čijom se najmanje jednom klasom udjela ili rodom dionica tijekom dana trguje na najmanje jednom mjestu trgovanja i s najmanje jednim održavateljem tržišta koji poduzima mjere kojima se osigurava da cijena udjela ili dionica na tom mjestu trgovanja bitno ne odstupa od neto vrijednosti imovine po udjelu odnosno dionici, i ako je primjenjivo, indikativne neto vrijednosti imovine po udjelu odnosno dionici.

8) certifikati su certifikati kako su definirani u članku 2. stavku 1. točki (27) Uredbe (EU) br. 600/2014.

9) strukturirani financijski proizvodi su strukturirani financijski proizvodi kako su definirani u članku 2. stavku 1. točki (28) Uredbe (EU) br. 600/2014.

10) izvedenice su izvedenice kako su definirane u članku 2. stavku 1. točki (29) Uredbe (EU) br. 600/2014.

11) robne izvedenice su robne izvedenice kako su definirane u članku 2. stavku 1. točki (30) Uredbe (EU) br. 600/2014.

12) ugovori o energetskim izvedenicama su opcije, budućnosnice, zamjene i svaki drugi ugovor o izvedenicama iz stavka 1. točke 2. podtočke d. alineje 3. koji se odnosi na ugljen ili naftu, kojim se trguje na OTP-u i koji se mora fizički namiriti.

13) OTC izvedenica ili ugovor o OTC izvedenicama je OTC izvedenica ili ugovor o OTC izvedenicama kako je definiran člankom 2. točkom 7. Uredbe (EU) br. 648/2012.

14) veleprodajni energetski proizvod je veleprodajni energetski proizvod kako je definiran u članku 2. točki 4. Uredbe (EU) br. 1227/2011.

15) poljoprivredne robne izvedenice su ugovori o izvedenicama koji se odnose na proizvode nabrojane u članku 1. Uredbe (EU) br. 1308/2013 i njezinom Prilogu I., Dijelovima I. do XX. I XXIV/1.

16) nematerijalizirani oblik je nematerijalizirani oblik kako je definiran člankom 2. stavkom 1. točkom 4. Uredbe (EU) br. 909/2014.

17) imobilizacija je imobilizacija kako je definirana člankom 2. stavkom 1. točkom 3. Uredbe (EU) br. 909/2014.

18) investicijsko društvo je svaka pravna osoba čija je redovna djelatnost pružanje jedne ili više investicijskih usluga trećim osobama i/ili obavljanje jedne ili više investicijskih aktivnosti na profesionalnoj osnovi.

19) investicijsko savjetovanje je davanje osobnih preporuka u smislu članka 9. Uredbe (EU) 2398 klijentu koje se odnose na jednu ili više transakcija financijskim instrumentima, na zahtjev klijenta ili na inicijativu investicijskog društva.

20) izvršavanje naloga za račun klijenata je postupanje s ciljem ugovaranja kupnje ili prodaje jednog ili više financijskih instrumenata za račun klijenata, uključujući sklapanje ugovora o prodaji financijskih instrumenata koje izdaje investicijsko društvo ili kreditna institucija prilikom izdavanja tih financijskih instrumenata.

21) trgovanje za vlastiti račun je trgovanje koristeći se vlastitim kapitalom iz kojeg proizlaze transakcije s jednim ili više financijskih instrumenata.

22) upravljanje portfeljem je upravljanje portfeljima koji uključuju jedan ili više financijskih instrumenata, na individualnoj i diskrecijskoj osnovi, u skladu s ovlaštenjem/nalogom klijenta.

23) klijent je svaka fizička ili pravna osoba kojoj investicijsko društvo pruža investicijske ili pomoćne usluge.

24) kreditna institucija je kreditna institucija kako je definirana u točki (1) članka 4(1) Uredbe EU broj 575/2013.

25) društvo za upravljanje je društvo za upravljanje kako je definirano zakonom koji uređuje uvjete osnivanja i rada otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom i društava za upravljanje koja njima upravljaju.

26) financijska druga ugovorna strana je financijska druga ugovorna strana kako je definirana u članku 2. točki 8. Uredbe (EU) br. 648/2012.

27) nefinancijska druga ugovorna strana je nefinancijska druga ugovorna strana kako je definirana u članku 2. točki 9. Uredbe (EU) br. 648/2012.

28) multilateralni sustav je svaki sustav ili platforma koja omogućava interakciju ponuda za kupnju i ponuda za prodaju financijskih instrumenata više zainteresiranih trećih strana.

29) sistematski internalizator je investicijsko društvo koje, bez da upravlja multilateralnim sustavom, na organiziranoj, učestaloj, sustavnoj i značajnoj osnovi trguje za vlastiti račun izvršavajući naloge klijenata izvan uređenog tržišta, MTP-a ili OTP-a. Je li riječ o trgovanju na učestaloj i sustavnoj osnovi ili ne utvrđuje se na temelju broja OTC transakcija financijskim instrumentom koje je investicijsko društvo sklopilo za vlastiti račun izvršavajući naloge klijenata. Je li riječ o trgovanju na značajnoj osnovi ili ne utvrđuje se ili prema udjelu OTC trgovanja investicijskog društva pojedinim financijskim instrumentom u ukupnom trgovanju investicijskog društva tim financijskim instrumentom ili prema udjelu OTC trgovanja investicijskog društva pojedinim financijskim instrumentom u ukupnom trgovanju tim financijskim instrumentom na području Europske unije. Definicija sistemskog internalizatora primjenjuje se samo kad investicijsko društvo prijeđe unaprijed određene granice za učestalost, sustavnost i značajnost trgovanja ili kad investicijsko društvo odluči poslovati kao sistemski internalizator u smislu odredbi ovoga Zakona.

30) internalizator namire je internalizator namire kako je definiran u članku 2. stavku 1. točki 11. Uredbe (EU) br. 648/2012.

31) održavatelj tržišta je osoba koja se na financijskom tržištu kontinuirano predstavlja da je voljna trgovati za vlastiti račun tako da kupuje i prodaje financijske instrumente koristeći se vlastitim kapitalom po cijenama koje sama odredi.

32) vezani zastupnik je fizička ili pravna osoba koja pod punom i bezuvjetnom odgovornošću samo jednog investicijskog društva za čiji račun nastupa obavlja poslove vezanog zastupnika propisane ovim Zakonom.

33) uređeno tržište je multilateralni sustav koji u sustavu i prema unaprijed poznatim i nediskrecijskim pravilima spaja ili omogućuje spajanje ponuda za kupnju i ponuda za prodaju financijskih instrumentima trećih strana tako da nastaje ugovor s financijskim instrumentima uvrštenim u trgovanje po pravilima toga sustava i/ili u samom sustavu, pod uvjetom da uređeno tržište i/ili tržišni operater koji ga vodi ili njime upravlja ima odobrenje za rad i redovito posluje u skladu s odredbama dijela Drugoga Glave II. ovoga Zakona.

34) multilateralna trgovinska platforma ili MTP je multilateralni sustav kojim upravlja investicijsko društvo ili tržišni operater, koji u sustavu i prema unaprijed poznatim i nediskrecijskim pravilima spaja ili omogućuje spajanje ponuda za kupnju i ponuda za prodaju financijskih instrumentima trećih tako da nastaje ugovor u skladu s odredbama Dijela drugoga Glave III. Poglavlja VII. ovoga Zakona.

35) organizirana trgovinska platforma ili OTP je multilateralni sustav, koji nije uređeno tržište ili MTP, koji omogućuje da se u tom sustavu susretnu ponude za kupnju i ponude za prodaju obveznica, strukturiranih financijskih proizvoda, emisijskih jedinica ili izvedenica više zainteresiranih trećih strana tako da nastaje ugovor u skladu s odredbama Dijela drugoga Glave III. Poglavlja VII. ovoga Zakona.

36) mjesto trgovanja je uređeno tržište, MTP ili OTP.

37) tržišni operater je osoba ili osobe koje vode i/ili upravljaju poslovanjem uređenoga tržišta. Tržišni operater može biti i samo uređeno tržište.

38) likvidno tržište je tržište za određeni financijski instrument ili klasu financijskih instrumenata ako, uzimajući u obzir specifičnosti tržišne strukture određenog financijskog instrumenta ili određene klase financijskih instrumenata, postoji kontinuirani interes za kupnju i prodaju, koji se procjenjuje temeljem:

a) prosječne učestalosti i veličine transakcija u različitim tržišnim uvjetima, uzimajući u obzir prirodu i životni ciklus proizvoda unutar određene klase financijskih instrumenata

b) broja i vrste sudionika na tržištu, uključujući omjer sudionika na tržištu i financijskih instrumenata kojima se trguje za pojedini proizvod

c) prosječnu veličinu raspona cijena, ako je dostupna.

39) središnja druga ugovorna strana je središnja druga ugovorna strana kako je definirana u članku 2. točkama 1. do 29. Uredbe (EU) br. 648/2012 te zakonom kojim se uređuje konačnost namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata.

40) središnji depozitorij vrijednosnih papira ili CSD je središnji depozitorij vrijednosnih papira ili CSD kako je definiran u članku 503. ovoga Zakona.

41) CSD treće zemlje je CSD treće zemlje kako je definiran u članku 2. stavku 1. točki 2. Uredbe (EU) br. 909/2014.

42) rastuće tržište malih i srednjih poduzeća je MTP koji je registriran kao tržište malih i srednjih poduzeća u skladu s odredbom 352. ovoga Zakona.

43) mala i srednja poduzeća su društva koja su, na bazi kotacija na kraju godine, u prethodne tri kalendarske godine imale prosječnu tržišnu kapitalizaciju manju od 1 600 000 000 kuna.

44) limitirani nalog je nalog za kupnju ili prodaju određene količine financijskih instrumenata po određenoj cijeni ili cijeni koja je od nje povoljnija.

45) trajni medij je svako sredstvo koje klijentu omogućuje pohranjivanje podataka koji su mu osobno upućeni tako da mu budu dostupni za buduću uporabu tijekom razdoblja koje je prikladno s obzirom na svrhu tih podataka i koje omogućuje neizmijenjenu reprodukciju pohranjenih podataka.

46) matično društvo je matično društvo u smislu zakona koji uređuje računovodstvo poduzetnika i primjenu standarda financijskog izvještavanja.

47) društvo kći je ovisno društvo odnosno društvo kći u smislu zakona koji uređuje računovodstvo poduzetnika i primjenu standarda financijskog izvještavanja uključujući društvo kći ovisnog društva odnosno društva kćeri krajnjeg matičnog društva.

48) grupa je grupa kako je definirana u smislu zakona koji uređuje računovodstvo poduzetnika i primjenu standarda financijskog izvještavanja.

49) uska povezanost je situacija u kojoj su dvije ili više fizičkih ili pravnih osoba povezane na bilo koji od sljedećih načina:

a) sudjelujući udio u obliku vlasništva, izravnog ili putem kontrole, nad 20% ili više glasačkih prava ili kapitala društva

b) kontrola, što znači odnos između matičnog društva i društva kćeri na način kako je definirano u smislu zakona koji uređuje računovodstvo poduzetnika i primjenu standarda financijskog izvještavanja, ili sličan odnos između fizičke ili pravne osobe i društva, društva kćeri drugog društva kćeri koje se također smatra društvom kćeri matičnog društva koje je na čelu tih društava

c) činjenica da su obje ili sve osobe stalno povezane s istom trećom osobom odnosom kontrole.

50) više rukovodstvo su fizičke osobe koje obavljaju izvršne funkcije u investicijskom društvu, tržišnom operateru ili pružatelju usluga dostave podataka, koje su zadužene i upravljačkom organu odgovorne za svakodnevno upravljanje društvom, uključujući provedbu politika koje se odnose na distribuciju proizvoda i usluga klijentima od strane društva ili osoba koje djeluju za račun društva.

51) trgovanje za vlastiti račun uparivanjem naloga je transakcija kod koje se posrednik postavlja između kupca i prodavatelja na način da se tijekom izvršenja transakcije ne izlaže tržišnom riziku, pri čemu se izvršenje za obje strane događa istodobno, a transakcija je zaključena po cijeni pri kojoj posrednik ne ostvaruje ni dobit ni gubitak, osim unaprijed dogovorene provizije ili naknade za transakciju.

52) algoritamsko trgovanje znači trgovanje financijskim instrumentima na način da računalni algoritam automatski određuje pojedinačne parametre naloga, kao što je odluka da se pokrene postupak davanja naloga, trenutak davanja naloga, cijena ili količina ili način upravljanja nalogom nakon njegovog davanja, uz ograničenu ljudsku intervenciju ili bez nje. Algoritamsko trgovanje ne obuhvaća sustave koji se koriste samo za usmjeravanje naloga na jedno ili više mjesta trgovanja ili za obradu naloga bez određivanja parametara trgovanja ili za potvrdu naloga ili obradu izvršenih transakcija nakon trgovanja.

53) tehnika visokofrekventnog algoritamskog trgovanja je tehnika algoritamskog trgovanja koju obilježava:

a) infrastruktura namijenjena tome da se na najmanju moguću mjeru skrati mrežnu i druge vrste latentnosti, uključujući najmanje jednu od sljedećih mogućnosti za algoritamski unos naloga: kolokaciju, držanje datoteka na poslužitelju u neposrednoj blizini ili vrlo brz izravni elektronički pristup

b) sustavno pokretanje postupka davanja, davanje, usmjeravanje ili izvršavanje naloga bez ljudske intervencije za pojedinačne transakcije ili naloge i

c) velik broj unutardnevnih poruka koje predstavljaju naloge, ponude i otkazivanja.

54) izravni elektronički pristup je mehanizam u kojem član ili sudionik ili klijent mjesta trgovanja dozvoljava određenoj osobi da se koristi njegovom oznakom u trgovinskom sustavu kako bi mogla elektroničkim putem slati naloge u vezi financijskog instrumenta izravno na mjesto trgovanja, uključujući mehanizam u kojem se osoba koristi infrastrukturom člana ili sudionika ili klijenta ili bilo kojim sustavom povezivanja kojim se član ili sudionik ili klijent koristi za prijenos naloga (izravan pristup tržištu) i mehanizam u kojem se osoba ne koristi tom infrastrukturom (sponzorirani pristup).

55) međusektorska prodaja je ponuda investicijskih usluga zajedno s drugom uslugom ili proizvodom kao dio paketa ili kao uvjet za taj ugovor ili paket.

56) ovlašteni sustav objavljivanja ili APA je osoba koja je na temelju ovoga Zakona ovlaštena pružati uslugu objavljivanja izvješća o trgovanju za račun investicijskih društava u skladu s člancima 20. i 21. Uredbe (EU) br. 600/2014.

57) pružatelj konsolidiranih podataka o trgovanju ili CTP je osoba koja je na temelju ovoga Zakona ovlaštena pružati uslugu prikupljanja izvješća o trgovanju financijskim instrumentima navedenim u člancima 6., 7., 10., 12., 13., 20. i 21. Uredbe (EU) br. 600/2014 od uređenih tržišta, MTP-a, OTP-a i APA-a i njihovog konsolidiranja u kontinuirane elektroničke tijekove podataka u realnom vremenu, koji pružaju podatke o cijeni i volumenu za svaki financijski instrument.

58) ovlašteni mehanizam izvještavanja ili ARM je osoba koja je na temelju ovoga Zakona ovlaštena pružati uslugu dostave podataka o transakcijama nadležnim tijelima ili ESMA-i za račun investicijskih društava.

59) matična država članica je:

1. za investicijsko društvo:

a) ako je investicijsko društvo fizička osoba, država članica u kojoj mu se nalazi glavni ured

b) ako je investicijsko društvo pravna osoba, država članica u kojoj mu se nalazi registrirano sjedište

c) ako investicijsko društvo prema svojem nacionalnom pravu nema registrirano sjedište, država članica u kojoj mu se nalazi glavni ured

2. za uređeno tržište država članica u kojoj je registrirano uređeno tržište ili, ako prema pravu države članice uređeno tržište nema registrirano sjedište, država članica u kojoj mu se nalazi glavni ured

3. Za APA-e, CTP-a ili ARM-a:

a) ako je APA, CTP ili ARM fizička osoba, država članica u kojoj mu se nalazi glavni ured

b) ako je APA, ARM ili CTP pravna osoba, država članica u kojoj mu se nalazi registrirano sjedište

c) ako APA, ARM ili CTP prema svom nacionalnom pravu nema registrirano sjedište, država članica u kojoj mu se nalazi glavni ured

4. za središnji depozitorij kako je definirano člankom 2. stavkom 1. točkom 23. Uredbe (EU) broj 909/2014.

60) država članica domaćin je država članica, različita od matične države članice:

a) za investicijsko društvo, država članica u kojoj investicijsko društvo ima podružnicu ili obavlja investicijske usluge i/ili aktivnosti

b) za uređeno tržište, država članica u kojoj uređeno tržište kroz odgovarajuće mehanizme olakšava članovima s udaljenim pristupom ili sudionicima sa nastanom u toj državi članici pristup trgovanju u svom sustavu

c)za središnji depozitorij, država članica u kojoj središnji depozitorij ima podružnicu ili pruža usluge kao CSD.

61) društvo iz treće zemlje je društvo koje bi bilo kreditna institucija koja pruža investicijske usluge ili obavlja investicijske aktivnosti ili investicijsko društvo da mu se glavni ured ili registrirano sjedište nalazi u Europskoj uniji.

62) javni izdavatelj je jedan od sljedećih subjekata koji izdaje dužničke instrumente:

a) Europska unija

b) država članica, uključujući i vladin odjel, agenciju ili subjekt posebne namjene te države članice

c) u slučaju federalne države članice, član federacije

d) subjekt posebne namjene za nekoliko država članica

e) međunarodna financijska institucija koju su osnovale dvije ili više država članica, a koja ima za cilj osigurati financiranje i pružiti financijsku pomoć svojim članovima kojima prijete ozbiljne financijske poteškoće ili koje kroz njih prolaze ili

f) Europska investicijska banka.

63) javni dužnički instrument je dužnički instrument koji izdaje javni izdavatelj

64) pružatelj usluga dostave podataka je APA, CTP ili ARM.

65) država članica je država članica Europske unije i država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru.

66) ovlašteni revizor je ovlašteni revizor kako je definiran propisima koji uređuju obavljanje revizije financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja.

67) sudionik u sustavu poravnanja i/ili namire je sudionik u smislu posebnog zakona kojim se uređuje konačnost namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata.

68) sudionik u platnom sustavu je sudionik sustava u smislu posebnog zakona kojim se uređuje konačnost namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata.

69) zbirni računi koji se koriste za poravnanje transakcija su zbirni računi u smislu Uredbe (EU) br. 648/2012.

70) račun za namiru je račun za namiru u smislu posebnog zakona kojim se uređuje konačnost namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata.

71) poravnanje je postupak uspoređivanja podataka po sklopljenim pravnim poslovima s nematerijaliziranim vrijednosnim papirima, utvrđivanje rokova podmirenja tih pravnih poslova te izračun obveza za namiru, koji se provodi uz ili bez posredovanja središnje druge ugovorne strane. Kada se poravnanje provodi uz posredovanje središnje druge ugovorne strane, označava postupak koji je definiran u članku 2. stavku 3. Uredbe (EU) br. 648/2012.

72) član sustava poravnanja je član sustava poravnanja kojim upravlja središnja druga ugovorna strana kako je definirano u članku 2. stavku 1. točki 14. Uredbe (EU) broj 648/2012.

73) namira je namira kako je definirana u članku 2. stavku 1. točki 7. Uredbe (EU) br. 909/2014.

74) kvalificirani udio je svaki neposredni ili posredni udio u investicijskom društvu koji predstavlja 10% ili više udjela u kapitalu ili glasačkim pravima kako je propisano člancima 482., 483., 485. i 492. ovoga Zakona, uzimajući u obzir uvjete grupiranja kod izračunavanja tih prava propisanih člancima 489. i 490. ovoga Zakona, ili koji omogućava ostvarivanje značajnog utjecaja na upravljanje investicijskim društvom.

75) podružnica investicijskog društva je svako mjesto poslovanja različito od mjesta glavnog ureda, koje je dio investicijskog društva, nema pravnu osobnost i koje obavlja investicijske usluge i/ili aktivnosti i koje ujedno može pružati pomoćne usluge za koje investicijsko društvo ima odobrenje; sva mjesta poslovanja koje investicijsko društvo iz druge države članice ima u Republici Hrvatskoj smatrat će se jednom podružnicom u smislu ovoga Zakona.

76) podružnica središnjeg depozitorija je mjesto poslovanja koje je definirano u članku 2. stavku 1. točki 25. Uredbe (EU) broj 909/2014.

77) nadležno tijelo države članice je nadležno tijelo pojedine države članice koje je temeljem propisa te države članice nadležno za provedbu propisa iz članka 2. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.

78) kvalificirani novčani fond je subjekt za zajednička ulaganja kojemu je izdano odobrenje za rad na temelju Direktive 2009/65/EZ ili koji podliježe nadzoru i, ako je to primjenjivo, kojemu je odobrenje za rad izdalo nadležno tijelo na temelju zakonodavstva države članice, a koji ispunjava sve sljedeće uvjete:

1. njegov primarni cilj ulaganja mora biti održavanje neto vrijednosti imovine subjekta, neprekidno na nominalnoj vrijednosti (neto bez dobiti) ili na vrijednosti inicijalnog ulaganja ulagatelja plus dobit

2. mora, u cilju ostvarivanja tog primarnog cilja ulaganja, ulagati isključivo u instrumente tržišta novca visoke kvalitete, s dospijećem ili preostalim dospijećem od najviše 397 dana ili uz redovita usklađivanja prinosa u skladu s takvim dospijećem i s ponderiranim prosječnim dospijećem od 60 dana. Taj cilj može ostvariti i pomoćnim ulaganjem u depozite kod kreditnih institucija

3. mora osigurati likvidnost putem namire istog ili sljedećeg dana.

79) lokalna pravna osoba je lokalna pravna osoba kako je definirana člankom 4. stavkom 1. točkom (4) Uredbe (EU) br. 575/2013.

80) financijska institucija je financijska institucija kako je definirana člankom 4. stavkom 1. točkom (26) Uredbe (EU) br. 575/2013.

81) matični financijski holding u RH je financijski holding koji sam nije društvo kći institucije koja je odobrenje za rad dobila u Republici Hrvatskoj ili financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga koji je osnovan u Republici Hrvatskoj.

82) matični financijski holding iz EU je matični financijski holding iz EU-a, kako je definiran člankom 4. stavkom 1. točkom (31) Uredbe (EU) br. 575/2013.

83) matična institucija u RH je institucija u Republici Hrvatskoj koja ima instituciju ili financijsku instituciju koja je društvo kći ili koja ima sudjelujući udio u takvoj instituciji ili financijskoj instituciji te koja sama nije društvo kći neke druge institucije koja je dobila odobrenje za rad u Republici Hrvatskoj ili financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga koji je osnovan u Republici Hrvatskoj.

84) matična institucija iz EU je matična institucija iz EU-a kako je definirana člankom 4. stavkom 1. točkom (29) Uredbe (EU) br. 575/13.

85) društvo za pomoćne usluge je društvo za pomoćne usluge kako je definirano člankom 4. stavkom 1. točkom (18) Uredbe (EU) br. 575/2013.

86) financijski holding je financijski holding kako je definiran člankom 4. stavkom 1. točkom (20) Uredbe (EU) br. 575/2013.

87) mješoviti holding je mješoviti holding kako je definiran člankom 4. stavkom 1. točkom (22) Uredbe (EU) br. 575/2013.

88) mješoviti financijski holding je mješoviti financijski holding kako je definirano zakonom koji uređuje dodatni nadzor kreditnih institucija, društava za osiguranje i investicijskih društava u financijskom konglomeratu.

89) sudjelovanje označava sudjelovanje neke osobe u drugoj pravnoj osobi ako:

a) ima izravna ili neizravna ulaganja na temelju kojih sudjeluje s 20% udjela ili više u kapitalu te pravne osobe ili glasačkim pravima u toj pravnoj osobi ili

b) ima udjel u kapitalu te pravne osobe ili u glasačkim pravima u toj pravnoj osobi manji od 20%, a stečen je s namjerom da, na temelju trajne povezanosti s tom pravnom osobom, omogući utjecaj na njezino poslovanje.

90) društva povezana zajedničkim vođenjem su društva koja nisu povezana na način iz članka 3. stavka 1. točaka 48. i 49. ovoga Zakona, već su povezana na jedan od sljedećih načina:

a) društva su ravnopravna i povezana zajedničkim vođenjem, u skladu sa sklopljenim ugovorom ili odredbama statuta

b) većina članova uprave ili nadzornog odbora tih društava su iste osobe

91) konsolidirajuće nadzorno tijelo je konsolidirajuće nadzorno tijelo kako je definirano člankom 4. stavkom 1. točkom (41) Uredbe (EU) br. 575/2013.

92) matični mješoviti financijski holding u RH je mješoviti financijski holding koji sam nije društvo kći institucije koja je odobrenje za rad dobila u Republici Hrvatskoj ili financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga koji je osnovan u Republici Hrvatskoj.

93) matični mješoviti financijski holding iz EU je matični mješoviti financijski holding iz EU kako je definiran člankom 4. stavkom 1. točkom (33) Uredbe (EU) br. 575/2013.

94) institucija je institucija kako je definirana člankom 4. stavkom 1. točkom (3) Uredbe (EU) br. 575/2013.

95) sistemski rizik je rizik poremećaja u financijskom sustavu koji bi mogao imati ozbiljne negativne posljedice za financijski sustav i realno gospodarstvo.

96) rizik modela je mogući gubitak koji bi institucija mogla pretrpjeti zbog odluka koje bi se prvenstveno mogle temeljiti na rezultatima internih modela, i to zbog pogrešaka u oblikovanju, primjeni ili upotrebi tih modela.

97) subjekt financijskog sektora je subjekt financijskog sektora kako je definiran člankom 4. stavkom 1. točkom (27) Uredbe (EU) br. 575/2013.

98) sistemski važna institucija je Matična institucija iz EU, Matični financijski holding iz EU, Matični mješoviti financijski holding iz EU ili Institucija čija bi propast ili slabo poslovanje moglo dovesti do sistemskog rizika.

99) konsolidirani položaj je konsolidirani položaj kako je definiran člankom 4. stavkom 1. točkom (47) Uredbe (EU) br. 575/2013.

100) konsolidirana osnova je konsolidirana osnova kako je definirana člankom 4. stavkom 1. točkom (48) Uredbe (EU) br. 575/2013.

101 ) potkonsolidirana osnova je potkonsolidirana osnova kako je definirana člankom 4. stavkom 1. točkom (49) Uredbe (EU) br. 575/2013.

102) smanjenje kreditnog rizika je smanjenje kreditnog rizika kako je definirano člankom 4. stavkom 1. točkom (57) Uredbe (EU) br. 575/2013.

103) financijska poluga je financijska poluga kako je definirana člankom 4. stavkom 1. točkom (93) Uredbe (EU) br. 575/2013.

104) vanjska institucija za procjenu kreditnog rizika je vanjska institucija za procjenu kreditnog rizika kako je definirana člankom 4. stavkom 1. točkom (98) Uredbe (EU) br. 575/2013.

105) interni pristupi su pristupi zasnovani na internim rejting-sustavima iz članka 172. stavka 1. ovoga Zakona, pristup internih modela iz članka 221. Uredbe (EU) br. 575/2013, pristup vlastitih procjena iz članka 225. Uredbe (EU) br. 575/2013, napredni pristupi iz članka 312. stavka 2. Uredbe (EU) br. 575/2013, metoda internih modela iz članaka 283. i 363. Uredbe (EU) br. 575/2013 i pristup interne procjene iz članka 259. stavka 3. Uredbe (EU) br. 575/2013.

106 ) matično investicijsko društvo u RH je investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje ima instituciju ili financijsku instituciju koja je društvo kći ili koja ima sudjelujući udio u takvoj instituciji ili financijskoj instituciji te koja sama nije društvo kći neke druge institucije koja je dobila odobrenje za rad u Republici Hrvatskoj ili financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga koji je osnovan u Republici Hrvatskoj.

107) matično investicijsko društvo iz EU je matično investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili bilo kojoj drugoj državi članici koje nije društvo kći neke druge institucije koja je odobrenje za rad dobila u bilo kojoj državi članici ili financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga koji je osnovan u bilo kojoj državi članici.

108) mjere za sprječavanje krize su ovlasti za izravno uklanjanje nedostataka ili prepreka oporavku u skladu s člankom 179. stavcima 8. do 11. ovoga Zakona, primjena mjera rane intervencije u skladu s člancima 229. i 230. ovoga Zakona, imenovanje posebnog povjerenika u skladu s člankom 232. ovoga Zakona kao i izvršavanje ovlasti za rješavanje ili uklanjanje prepreka mogućnosti sanacije ili izvršavanje ovlasti otpisa ili konverzije u skladu sa zakonom kojim se uređuje sanacija investicijskih društava.

109) EIOPA je Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje, osnovano Uredbom (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje), o izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i o stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/79/EZ (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 1094/2010).

110) EBA je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, osnovano Uredbom (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/78/EZ (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 1093/2010).

111) ESMA je Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala, osnovano Uredbom (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ (EU).

112) Europska nadzorna tijela su ESMA, EIOPA i EBA.

113) ESRB je Europski odbor za sistemske rizike osnovan Uredbom (EU) br. 1092/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o makrobonitetnom nadzoru financijskog sustava Europske unije i osnivanju Europskog odbora za sistemske rizike.

114) relevantni propisi su ovaj Zakon, propisi doneseni temeljem ovoga Zakona, kao i drugi propisi i uredbe Europske unije za čiju je provedbu kao nadležno tijelo ovlaštena Agencija.

115) povezane osobe su dvije ili više pravnih ili fizičkih osoba i članovi njihovih užih obitelji koji su, ako se ne dokaže drugačije, za investicijsko društvo jedan rizik jer:

1. jedna od njih ima, izravno ili neizravno, kontrolu nad drugom odnosno drugima ili

2. su međusobno povezane tako da postoji velika vjerojatnost da će zbog pogoršanja ili poboljšanja gospodarskog i financijskog stanja jedne osobe doći do pogoršanja ili poboljšanja gospodarskog i financijskog stanja jedne ili više drugih osoba, osobito ako između njih postoji mogućnost prijenosa gubitka, dobiti, kreditne sposobnosti ili ako poteškoće u izvorima financiranja, odnosno podmirivanju obveza jedne osobe mogu prouzročiti poteškoće u izvoru financiranja, odnosno podmirivanja obveza jedne ili više drugih osoba.

116) osobe koje djeluju zajednički su:

1. fizičke ili pravne osobe koje surađuju međusobno ili s investicijskim društvom na temelju sporazuma, izričitoga ili prešutnoga, usmenoga ili pisanoga, čiji je cilj stjecanje dionica s pravom glasa ili usklađeno ostvarivanje prava glasa ili

2. pravne osobe koje su međusobno povezane u smislu odredbi zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava.

Smatra se da djeluju zajednički:

1. osobe koje povezuju samo okolnosti u svezi sa stjecanjem dionica, a koje ukazuju na usklađenost u stjecanju dionica ili u zajedničkoj namjeri osoba

2. članovi uprava ili nadzornih odbora društava koja djeluju zajednički ili

3. članovi uprave ili nadzornog odbora s društvima u kojima su članovi tih tijela.

Pravne osobe te fizičke i/ili pravne osobe djeluju zajednički kada fizička i/ili pravna osoba ima:

1. izravno ili neizravno više od 25% udjela u temeljnom kapitalu iste pravne osobe

2. izravno ili neizravno više od 25% glasačkih prava u glavnoj skupštini iste pravne osobe

3. pravo upravljanja poslovnim i financijskim politikama iste pravne osobe na temelju ovlasti iz statuta ili sporazuma ili

4. izravno ili neizravno prevladavajući utjecaj na vođenje poslova i donošenje odluka.

117) relevantna osoba je relevantna osoba kako je definirana člankom 2. stavkom 1. točkom 1. Uredbe EU 2398.

118) financijski analitičar je financijski analitičar kako je je definiran člankom 2. stavkom 1. točkom 2. Uredbe EU 2398.

119) izdvajanje poslovnih procesa je izdavanja poslovnih procesa kako je kako je definirano člankom 2. stavkom 1. točkom 3. Uredbe EU 2398.

120) osoba u rodbinskom odnosu s relevantnom osobom je osoba u rodbinskom odnosu s relevantnom osobom kako je definirana člankom 2. stavkom 1. točkom 3a. Uredbe EU 2398.

121) transakcija financiranja vrijednosnih papira je transakcija financiranja vrijednosnih papira kako je definirano člankom 3. stavkom 11. Uredbe (EU) 2015/2365 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira i ponovne uporabe te o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (Tekst značajan za EGP) (SL L 337, 23.12.2015.).

122) primici su primici kako su definirani člankom 2. stavkom 1. točkom 5. Uredbe EU 2398.

123) roba je roba kako je definirana člankom 2. stavkom 1. točkom 6. Uredbe EU 2398.

124) osobna transakcija je osobna transakcija kako je definirano člankom 28. Delegirane Uredbe Komisije (EU) 2017/565 od 25. travnja 2016. o dopuni Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s organizacijskim zahtjevima i uvjetima poslovanja investicijskih društava te izrazima definiranima za potrebe te Direktive (Tekst značajan za EGP) (SL 87/1, 31.3.2017.)(dalje: Uredba (EU) br. 2017/565)

125) regulatorni kapital je regulatorni kapital kako je definiran člankom 4. stavkom 1. točkom (118) Uredbe (EU) br. 575/2013.

126) pozicijski rizik je rizik gubitka koji proizlazi iz promjene cijene financijskog instrumenta ili, u slučaju izvedenog financijskog instrumenta, iz promjene cijene odnosne varijable. Pozicijski rizik dijeli se na:

1. opći pozicijski rizik – rizik gubitka koji proizlazi iz promjene cijene financijskog instrumenta uslijed promjene razine kamatnih stopa ili većih promjena na tržištu kapitala neovisno o bilo kojoj specifičnoj karakteristici tog financijskog instrumenta

2. specifični pozicijski rizik – rizik gubitka koji proizlazi iz promjene cijene financijskog instrumenta uslijed činjenica vezanih uz njegova izdavatelja, odnosno u slučaju izvedenog financijskog instrumenta, činjenica u svezi izdavatelja temeljnog financijskog instrumenta.

127) rizik namire i rizik druge ugovorne strane su rizici gubitka koji proizlaze iz neispunjavanja obveza druge ugovorne strane na temelju pozicija iz knjige trgovanja.

128) rizik prekoračenja dopuštenih izloženosti je rizik gubitka zbog prekoračenja izloženosti prema jednoj osobi ili grupi povezanih osoba na temelju pozicija iz knjige trgovanja.

129) valutni rizik je rizik gubitka koji proizlazi iz promjene tečaja valuta.

130) robni rizik je rizik gubitka koji proizlazi iz promjene cijene robe.

131) kreditni rizik je rizik gubitka koji nastaje zbog neispunjavanja novčane obveze osobe prema investicijskom društvu.

132) rizik likvidnosti je rizik gubitka koji proizlazi iz postojeće ili očekivane nemogućnosti investicijskog društva da podmiri svoje novčane obveze u roku dospijeća.

133) operativni rizik je operativni rizik kako je definiran člankom 4. stavkom 1. točkom (52) Uredbe (EU) br. 575/2013.

134) rizik prekomjerne financijske poluge je rizik prekomjerne financijske poluge definiran člankom 4. stavkom 1. točkom (94) Uredbe (EU) br. 575/2013.

135) interni kapital je kapital kojeg investicijsko društvo ocijeni adekvatnim u odnosu na vrstu i razinu rizika kojima je ili bi moglo biti izloženo u svom poslovanju.

136) investicijsko istraživanje je investicijsko istraživanje kako je definirano u članku 36. Uredbe EU 2398.

137) značajno investicijsko društvo je:

1. investicijsko društvo koje kumulativno ispunjava sljedeće uvjete:

a) prosječni iznos imovine na kraju prethodne tri poslovne godine iskazan u revidiranim financijskim izvještajima prelazi iznos od 200 000 000 kuna i

b) prosječni ukupni prihodi za prethodne tri poslovne godine iskazani u revidiranim financijskim izvještajima prelaze iznos od 50 000 000 kuna, odnosno

2. ono koje Agencija svojim rješenjem proglasi značajnim s obzirom na veličinu, unutarnju organizaciju i prirodu, opseg i složenost poslovanja.

138) značajni tržišni operater je onaj kojeg Agencija svojim rješenjem proglasi značajnim s obzirom na veličinu, unutarnju organizaciju i prirodu, opseg i složenost poslovanja.

139) treća zemlja je država koja nije država članica.

140) Vijeće za financijsku stabilnost je vijeće za financijsku stabilnost kako je definirano zakonom kojim se uređuje osnivanje, način rada i nadležnost Vijeća za financijsku stabilnost.

141) Unija obuhvaća područje Europske unije i Europskog gospodarskog prostora.

142) investicijski proizvod je financijski instrument odnosno strukturirani depozit kako je definirano ovim Zakonom.

143) Uredba (EU) br. 1095/2010 je Uredba (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ.

144) Revizija za potrebe Agencije obuhvaća revizijske angažmane u svezi obavljanja povezanih usluga sa revizijom godišnjih financijskih izvještaja, izražavanja uvjerenja, prema posebnim zahtjevima Agencije

145) Revizor – pojam revizor obuhvaća revizorsko društvo i samostalnog revizora kako su definirani zakonom koji uređuje reviziju.

DIO DRUGI

TRŽIŠTA FINANCIJSKIH INSTRUMENATA

GLAVA I.

ODOBRENJE ZA RAD I UVJETI ZA OBAVLJANJE INVESTICIJSKIH USLUGA I AKTIVNOSTI

POGLAVLJE I.

UVJETI I POSTUPCI ZA IZDAVANJE ODOBRENJA ZA RAD

ODJELJAK 1.

Područje primjene

Izuzeća

Članak 4.

(1) Odredbe ovoga Zakona o odobrenju za rad i uvjetima za obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti ne primjenjuju se na:

1. društvo za osiguranje ili društvo koje se bavi reosiguranjem i retrocesijom prema propisima koji uređuju poslovanje tih društava, kada obavlja djelatnosti u skladu s tim propisima

2. osobu koja investicijske usluge pruža isključivo svom matičnom društvu, svom društvu kćeri ili drugim društvima kćeri svoga matičnog društva

3. osobu koja investicijske usluge obavlja povremeno u sklopu obavljanja svoje profesionalne djelatnosti ako je obavljanje te djelatnosti propisano zakonom, drugim propisom ili etičkim kodeksom koji ne isključuje mogućnost obavljanja takve usluge, ako su ispunjeni uvjeti propisani člankom 4. Uredbe (EU) br. 2017/565.

4. osobu koja za vlastiti račun trguje financijskim instrumentima koji nisu robne izvedenice ili emisijske jedinice ili izvedenice na emisijske jedinice i koja ne obavlja niti jednu drugu investicijsku uslugu ili aktivnost u odnosu na financijske instrumente koji nisu robne izvedenice ili emisijske jedinice ili izvedenice na emisijske jedinice osim ako ta osoba:

- djeluje kao održavatelj tržišta

- djeluje kao član ili sudionik uređenog tržišta ili MTP-a s jedne strane, ili kao osoba s izravnim elektroničkim pristupom mjestu trgovanja, s druge strane, osim ako je riječ o nefinancijskom subjektu koji na mjestu trgovanja izvršava transakcije koje su objektivno mjerljive u pogledu smanjenja rizika izravno povezanih s njegovim poslovnim aktivnostima ili aktivnostima vlastitog financiranja tog nefinancijskog subjekta ili njegove grupe;- primjenjuje tehniku visokofrekventnog algoritamskog trgovanja ili

- trguje za vlastiti račun izvršavajući naloge klijenata.

Osoba koja je izuzeta u skladu s točkama 1., 10. i 11. ovoga stavka ne mora ispunjavati uvjete iz ove točke kako bi bile izuzete u smislu ovoga članka.

- te osobe na godišnjoj razini izvještavaju Agenciju o tome da se koriste izuzećem iz ove točke na način i u rokovima propisanima provedbenim propisom Agencije iz stavka 6. ovoga članka.

5. operatera koji ima obvezu usklađivanja s Direktivom 2003/87/EZ i koji, kada trguje emisijskim jedinicama, ne izvršava naloge klijenata i koji ne obavlja niti jednu investicijsku uslugu ili aktivnost osim trgovanja za vlastiti račun, pod uvjetom da ne koristi tehniku visokofrekventnog algoritamskog trgovanja

6. osobu koja obavlja investicijske usluge koje se sastoje isključivo od upravljanja programima sudjelovanja zaposlenika u ulaganju u financijske instrumente društva u kojemu su zaposleni

7. osobu koja obavlja investicijske usluge koje se sastoje isključivo od upravljanja programima sudjelovanja zaposlenika u ulaganju i investicijskih usluga isključivo za matična društva ili za druga ovisna društva matičnih društava

8. članice Europskog sustava središnjih banaka i druga nacionalna tijela koja obavljaju slične funkcije u Europskoj uniji, te druga javna tijela zadužena za upravljanje ili posredovanje pri upravljanju javnim dugom u Uniji i međunarodne financijske institucije koje su osnovale dvije ili više država članica a koje imaju svrhu mobiliziranja sredstava financiranja i pružanja financijske pomoći svojim članicama koji se nalaze u ozbiljnim financijskim problemima ili im oni prijete

9. subjekt za zajednička ulaganja i mirovinski fond, njihovoga depozitara, društvo za upravljanje i osobu koja njime upravlja

10. osobu koja za vlastiti račun, uključujući i u slučaju da djeluje kao održavatelj tržišta, trguje robnim izvedenicama, emisijskim jedinicama ili izvedenicama na emisijske jedinice, osim ako trguje za vlastiti račun izvršavajući naloge klijenata, te osobu koja klijentima ili dobavljačima iz svoje redovite djelatnosti pruža investicijske usluge u odnosu na robne izvedenice, emisijske jedinice ili izvedenice na emisijske jedinice, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti detaljnije propisani Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2017/592 оd 1. prosinca 2016. o dopuni Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za kriterije za utvrđivanje kada se aktivnost treba smatrati pomoćnom uz redovnu djelatnost (Tekst značajan za EGP) (dalje u tekstu: Uredba (EU) br. 2017/592:

- svako trgovanje zasebno i na zbirnoj osnovi predstavlja pomoćnu aktivnost redovnoj djelatnosti osobe na razini grupe, a redovna djelatnost te osobe nije obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti u smislu ovoga Zakona, bankovne aktivnosti u smislu zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija ili održavanje tržišta u odnosu na robne izvedenice

- ne koristi tehniku visokofrekventnog algoritamskog trgovanja i

- te osobe na godišnjoj razini izvještavaju Agenciju o tome da se koriste izuzećem iz ove točke na način i u rokovima propisanima provedbenim propisom Agencije iz stavka 6. ovoga članka.

11. osobu koja investicijski savjet pruži tijekom obavljanja druge profesionalne djelatnosti koja nije propisana ovim Zakonom, pod uvjetom da se investicijski savjet posebno ne naplaćuje

12. operatera sustava prijenosa kao što je definirano u članku 2. stavku 4. Direktive 2009/72/EZ ili članku 2. stavku 4. Direktive 2009/73/EZ kada izvršavaju svoje zadaće prema tim direktivama ili prema Uredbi (EZ) br. 714/2009 ili prema Uredbi (EZ) br. 715/2009 ili prema mrežnim kodeksima ili smjernicama koje su usvojene u skladu s tim uredbama, sve osobe koje djeluju kao operateri u njihovo ime koje izvršavaju svoju zadaću u okviru tih pravnih akata ili mrežnih kodeksa ili smjernica usvojenih u skladu s tim uredbama, i bilo koji operater ili upravitelj mehanizma za energetsku ravnotežu ili transportne mreže ili sustava koji održava ravnotežu između isporuke i korištenja energije pri izvršavanju tih zadaća. Ova se iznimka primjenjuje samo na osobe koje sudjeluju u aktivnostima iz ove točke samo u slučaju kad obavljaju investicijske aktivnosti ili pružaju investicijske usluge u vezi s robnim izvedenicama kako bi obavljale te aktivnosti. Ova se iznimka ne primjenjuje na djelovanje/poslovanje sekundarnog tržišta, uključujući platformu za sekundarno trgovanje pravima financijskog prijenosa

13. središnji depozitoriji, osim kako je propisano člankom 73. Uredbe (EU) br. 909/2014.

(2) Prava o obavljanju investicijskih usluga i aktivnosti propisana ovim Zakonom, ne primjenjuju se za pružanje usluga u svojstvu druge ugovorne strane, u transakcijama javnih tijela koja upravljaju javnim dugom ili članice Europskog sustava središnjih banaka koje obavljaju dužnosti utvrđene Ugovorom o osnivanju Europske zajednice i Protokolu broj 4. uz Statut Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke ili obavljaju slične funkcije prema propisima država članica.

(3) U svrhu dokazivanja opravdanosti korištenja izuzeća iz ovoga članka, osobe iz stavka 1. točke 4. ovoga članka dužne su na zahtjev Agencije dostaviti, ako je primjenjivo:

- potvrdu uređenog tržišta ili MTP-a na kojem sklapaju transakcije da ne obavljaju aktivnosti održavatelja tržišta

- potvrdu investicijskog društva posredstvom kojeg sklapaju transakcije da ne koriste izravni elektronički pristup mjestu trgovanja

- potvrdu investicijskog društva posredstvom kojeg sklapaju transakcije da ne koriste tehniku visokofrekventnog algoritamskog trgovanja.

(4) Osobe iz stavka 1. točke 10. ovoga članka dužne su u sklopu godišnje obavijesti Agenciji dostaviti i potvrdu uređenog tržišta ili MTP-a na kojem sklapaju transakcije, odnosno investicijskog društva posredstvom kojeg sklapaju transakcije da ne koriste tehniku visokofrekventnog algoritamskog trgovanja.

(5) Osobe iz stavka 1. točke 10. ovoga članka dužne su na zahtjev Agencije dostaviti opis razloga iz kojih smatraju da aktivnosti koje obavljaju predstavljaju pomoćnu aktivnost redovnoj djelatnosti te osobe na razini grupe, kao i relevantnu popratnu dokumentaciju.

(6) Agencija donosi provedbeni propis kojim se propisuje način, format i rokovi za izvještavanje Agencije o korištenju izuzeća iz stavka 1. točaka 4. i 10. ovoga članka, kao i minimalni sadržaj takve obavijesti.

Investicijske usluge i aktivnosti i pomoćne usluge

Članak 5.

(1) Investicijske usluge i aktivnosti u smislu ovoga Zakona su:

1. zaprimanje i prijenos naloga u vezi jednog ili više financijskih instrumenata

2. izvršavanje naloga za račun klijenta

3. trgovanje za vlastiti račun

4. upravljanje portfeljem

5. investicijsko savjetovanje

6. pokroviteljstvo i/ili usluge provedbe ponude financijskih instrumenata uz obvezu otkupa

7. usluge provedbe ponude, odnosno prodaje financijskih instrumenata bez obveze otkupa

8. upravljanje MTP-om i

9. upravljanje OTP-om.

(2) Pomoćne usluge u smislu ovoga Zakona su:

1. pohrana i administriranje financijskih instrumenata za račun klijenata, uključujući i poslove skrbništva i sa skrbništvom povezane usluge, kao što su upravljanje novčanim sredstvima ili instrumentima osiguranja, isključujući uslugu središnjeg vođenja računa u smislu točke 2. dijela A Priloga Uredbe (EU) br. 909/2014

2. odobravanje kredita ili zajma ulagatelju kako bi mu se omogućilo zaključenje transakcije s jednim ili više financijskih instrumenata, ako je u transakciju uključeno društvo koje odobrava zajam ili kredit

3. savjetovanje o strukturi kapitala, poslovnim strategijama i povezanim pitanjima, te savjetovanje i usluge povezane sa spajanjima i stjecanjima

4. usluge deviznog poslovanja kada su povezane sa obavljanjem investicijskih usluga

5. investicijsko istraživanje i financijska analiza, te drugi oblici općih preporuka koje se odnose na transakcije s financijskim instrumentima

6. usluge vezane uz usluge pokroviteljstva i

7. usluge koje po svojoj naravi odgovaraju uslugama iz stavka 1. i stavka 2. točaka 1. do 6. ovoga članka, vezane za temeljnu imovinu izvedenica iz članka 3. stavka 1. točke 2. podtočke d. alineje 2., 3., 4. i 7. ovoga Zakona kada su povezane sa pružanjem investicijskih ili pomoćnih usluga.

Obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti u Republici Hrvatskoj

Članak 6.

(1) Investicijske usluge i aktivnosti iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona u Republici Hrvatskoj može obavljati:

1. investicijsko društvo koje je za to dobilo odobrenje u skladu s ovim Zakonom

2. investicijsko društvo iz države članice koje je u skladu s ovim Zakonom ovlašteno putem podružnice ili izravno obavljati investicijske usluge i aktivnosti u Republici Hrvatskoj

3. podružnica društva iz treće zemlje koja dobila odobrenje za rad u skladu s ovim Zakonom ili je za to ovlaštena temeljem Uredbe (EU) br. 600/2014

4. kreditna institucija koja je za to dobila odobrenje Hrvatske narodne banke na temelju prethodne suglasnosti Agencije u skladu s ovim Zakonom i

5. kreditna odnosno financijska institucija iz druge države članice koja je u skladu sa zakonom koji uređuje poslovanje kreditnih institucija ovlaštena pružati financijske usluge u Republici Hrvatskoj.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka:

1. usluge iz članka 5. stavka 1. točaka 8. i 9. ovoga Zakona može obavljati i tržišni operater i burza koji su za to dobili odobrenje u skladu s ovim Zakonom

2. usluge iz članka 5. stavka 1. točaka 4. i 5. ovoga Zakona može obavljati i društvo za upravljanje koje je za to dobilo odobrenje nadležnog tijela u skladu s posebnim propisima kojima se uređuje njihovo poslovanje

3. usluge iz članka 5. stavka 1. točaka 1. i 5. u odnosu na prenosive vrijednosne papire i udjele u subjektima za zajednička ulaganja može obavljati tržišni posrednik koji je za to dobio odobrenje Agencije u skladu s člankom 132. ovoga Zakona.

Područje primjene i primjena odredbi na ostale subjekte

Članak 7.

(1) Na osobu koja primjenjuje izuzeće iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona primjenjuju se odredbe glave V. ovoga dijela Zakona.

(2) Na osobu koja primjenjuje izuzeće iz članka 4. stavka 1. točaka 1., 5., 9. i 10. ovoga Zakona primjenjuju se odredbe članaka 82. do 85. ovoga Zakona.

(3) Na društvo za upravljanje koje prema članku 6. stavku 2. točka 3. ovoga Zakona pruža investicijske usluge primjenjuje se sljedeće:

1. članci 30., 31. i 36. ovoga Zakona

2. članci 50. do 85. ovoga Zakona

3. članci 86. do 129. ovoga Zakona, u mjeri u kojoj je primjenjivo za investicijske usluge koje obavlja

4. odredbe o nadzoru Agencije i izricanju nadzornih mjera

5. odredbe u kojima je primjena na društvo za upravljanje izrijekom propisana i

6. prekršajne odredbe, kada je to posebno propisano.

(4) Na kreditnu instituciju iz članka 6. stavka 1. točke 4. primjenjuje se sljedeće:

1. izuzeće iz stavka 2. članka 4. ovoga Zakona

2. članci 30., 31. i 36. ovoga Zakona

3. izdavanje prethodne suglasnosti iz članka 46. ovoga Zakona

4. članci 50. do 85. ovoga Zakona

5. članci 86. do 129. ovoga Zakona

6. odredbe o nadzoru Agencije i izricanju nadzornih mjera

7. odredbe u kojima je primjena na kreditnu instituciju izrijekom propisana i

8. prekršajne odredbe, kada je to posebno propisano.

(5) Na investicijsko društvo i kreditnu instituciju kada prodaje ili klijente savjetuje vezano za strukturirane depozite, u odnosu na strukturirane depozite primjenjuje se sljedeće:

1. obaveze iz članka 31. ovoga Zakona

2. obaveza sudjelovanja u fondu za zaštitu ulagatelja u skladu s člankom 36. ovoga Zakona

3. članci 54., 57., 58., 60. do 76. ovoga Zakona

4. članci 86. do 120. ovoga Zakona

5. 126. do 129. ovoga Zakona

6. odredbe o nadzoru Agencije i izricanju nadzornih mjera

7. odredbe u kojima je primjena na strukturirane depozite izrijekom propisana i

8. prekršajne odredbe, kada je to posebno propisano.

(6) Na društvo za upravljanje kada prodaje vlastite udjele primjenjuju se sljedeće:

1. članci 86. do 99. ovoga Zakona

2. odredbe o nadzoru Agencije i izricanju nadzornih mjera i

3. odredbe u kojima je primjena na društvo za upravljanje kada prodaje vlastite udjele izrijekom propisana.

(7) Sva investicijska društva i kreditne institucije koje na organiziran, učestao i sustavan način te u znatnoj mjeri trguju za vlastiti račun kada izvršavaju naloge klijenata izvan uređenog tržišta, MTP-a ili OTP-a dužne su poslovati u skladu s glavom III. Uredbe (EU) br. 600/2014.

(8) Ne dovodeći u pitanje članke 23. i 28. Uredbe (EU) br. 600/2014, sve transakcije fianancijskim instrumentima iz stavka 7. ovoga članka koje nisu zaključene na multilateralnim sustavima ili sistemskim internalizatorima moraju biti usklađene s odgovarajućim odredbama glave II. Uredbe (EU) br. 600/2014.

ODJELJAK 2.

Uvjeti za osnivanje investicijskog društva

Primjena odredbi

Članak 8.

(1) Investicijsko društvo osniva se i posluje kao društvo s ograničenom odgovornošću ili dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

(2) Na investicijsko društvo primjenjuju se odredbe zakona koji uređuje poslovanje trgovačkih društava, osim ako nije drugačije propisano ovim Zakonom.

(3) Na poslovne udjele i imatelje poslovnih udjela investicijskog društva koje je osnovano i posluje kao društvo s ograničenom odgovornošću na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ovoga Zakona koje se odnose na dionice i dioničare investicijskog društva.

Inicijalni kapital

Članak 9.

(1) Iznos minimalnog inicijalnog kapitala investicijskog društva ovisi o vrsti i opsegu investicijskih usluga i aktivnosti za koje investicijsko društvo traži odobrenje Agencije.

(2) Dionice investicijskog društva moraju biti u cijelosti uplaćene u novcu prije upisa osnivanja ili upisa povećanja inicijalnog kapitala u sudski registar, a dionice koje čine inicijalni kapital ne mogu biti izdane prije uplate punog iznosa za koji se izdaju.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, dionice investicijskog društva ne moraju biti uplaćene u novcu ako se inicijalni kapital povećava:

1. zbog provođenja statusnih promjena u kojima sudjeluje investicijsko društvo koje je za to dobilo prethodno odobrenje Agencije ili

2. pretvaranjem instrumenata kapitala, odnosno druge novčane obveze investicijskog društva u inicijalni kapital u skladu s ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013.

(4) Imatelji dionica u investicijskom društvu dužni su pri ostvarivanju svojih prava djelovati u interesu investicijskog društva.

Minimalni inicijalni kapital

Članak 10.

(1) Inicijalni kapital investicijskog društva iznosi najmanje 6 milijuna kuna.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka:

1. inicijalni kapital investicijskog društva koje drži novac ili financijske instrumente klijenata i nema odobrenje za obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti iz članka 5. stavka 1. točke 3. i/ili 6. iznosi najmanje 1 milijun kuna

2. inicijalni kapital investicijskog društva koje ne drži novac ili financijske instrumente klijenta i nema odobrenje za obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti iz članka 5. stavka 1. točke 3. i/ili 6. iznosi najmanje 400.000 kuna

3. investicijsko društvo koje ne drži novac ili financijske instrumente klijenta, a ima odobrenje isključivo za pružanje usluga iz članka 5. stavka 1. točaka 1. i 5. mora imati:

a. inicijalni kapital u iznosu od najmanje 400.000 kuna ili

b. osiguranje profesionalne odgovornosti u iznosu najmanje 8.000.000 kuna za svaki pojedinačni odštetni zahtjev ili ukupno 12.000.000 kuna godišnje za sve odštetne zahtjeve ukupno ili

c. kombinaciju inicijalnog kapitala i osiguranja profesionalne odgovornosti u iznosu koji je jednak pokriću pod točkama 1. ili 2. ovoga stavka.

(3) Investicijsko društvo koje je osim za poslove iz stavka 2. točke 3. ovoga članka ovlašteno i za posredovanje u osiguranju kako je definirano propisima kojima se uređuju uvjeti za osnivanje i poslovanje društava za osiguranje, mora uz te uvjete, za pokriće usluga iz članka 5. stavka 1. točaka 1. i 5. ovoga Zakona imati raspoloživo:

1. inicijalni kapital u iznosu od najmanje 200.000 kuna ili

2. osiguranje od profesionalne odgovornosti u iznosu najmanje 4.000.000 kuna za svaki pojedinačni odštetni zahtjev ili ukupno 6.000.000 kuna godišnje za sve odštetne zahtjeve ukupno ili

3. kombinaciju inicijalnog kapitala i osiguranja od profesionalne odgovornosti u iznosu koji je jednak pokriću pod točkama 1. ili 2. ovoga stavka.

(4) Iznimno od stavaka 1. do 3. ovoga članka, inicijalni kapital lokalne pravne osobe koja koristi slobodu poslovnog nastana ili slobodu pružanja usluga kako je propisano ovim Zakonom, iznosi najmanje 400.000 kn.

Članak 11.

(1) Investicijsko društvo iz članka 10. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona koje ima odobrenje za obavljanje investicijske usluge iz točke 2. stavka 1. članka 5. ovoga Zakona može držati financijske instrumente za vlastiti račun samo ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

1. takva pozicija nastane isključivo kao posljedica neuspjeha investicijskog društva da uredno izvrši nalog klijenta

2. ukupna tržišna vrijednost takvih pozicija ne premašuje gornju granicu od 15% inicijalnog kapitala investicijskog društva

3. investicijsko društvo ispunjava zahtjeve propisane dijelom četvrtim Uredbe (EU) br. 575/2013

4. takve su pozicije slučajne i privremene prirode te strogo ograničene na vrijeme potrebno za izvršenje transakcije.

(2) Ulaganje kapitala investicijskog društva radi stjecanja i držanja financijskih instrumenata kojima se aktivno ne trguje, ne smatra se trgovanjem za vlastiti račun u smislu članka 10. ovoga Zakona i ovoga članka.

Suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela

Članak 12.

(1) Svaka fizička ili pravna osoba, grupa povezanih osoba ili osobe koje zajednički djeluju (namjeravani stjecatelj), koje namjeravaju izravno ili posredno steći ili povećati udjel u investicijskom društvu, što bi rezultiralo time da visina udjela u kapitalu ili u glasačkim pravima dosegne ili premaši 20%, 30% ili 50%, ili da investicijsko društvo postane društvo kći te osobe (namjeravano stjecanje), dužna je Agenciji podnijeti zahtjev za izdavanje suglasnosti za namjeravano stjecanje.

(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati podatke o visini udjela koji se namjerava steći i svu dokumentaciju propisanu Uredbom i provedbenim propisom Agencije iz članka 17. stavka 4. ovoga Zakona.

Izvještavanje Agencije

Članak 13.

(1) Svaka fizička ili pravna osoba koja namjerava izravno ili posredno otpustiti kvalificirani udjel u investicijskom društvu dužna je o tome prethodno izvijestiti Agenciju pisanim putem, navodeći visinu udjela koji namjerava otpustiti.

(2) Svaka fizička ili pravna osoba koja namjerava svoj udjel u investicijskom društvu smanjiti na način da se udio u kapitalu ili glasačkim pravima te osobe smanji ispod granice od 20%, 30% ili 50%, ili da investicijsko društvo prestaje biti društvo kćer te osobe dužna je o tome prethodno izvijestiti Agenciju pisanim putem, navodeći visinu udjela koji namjerava otpustiti.

Članak 14.

Kod odlučivanja o zahtjevu iz članka 12. ovoga Zakona i pri procjeni visine kvalificiranog udjela neće se uzeti u obzir glasačka prava ili dionice koje investicijsko društvo ili kreditna institucija drže kao rezultat pružanja investicijske usluge iz članka 5. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona, pod uvjetom da se ta prava ne koriste za ostvarivanja utjecaja na upravljanje te da se navedene dionice ne drže dulje od godine dana od dana stjecanja.

Članak 15.

(1) Agencija će se prije donošenja odluke o suglasnosti savjetovati s drugim nadležnim tijelom ako je namjeravani stjecatelj:

1. kreditna institucija, društvo za životno osiguranje, društvo za osiguranje, društvo za reosiguranje, investicijsko društvo ili društvo za upravljanje kojem je odobrenje za rad izdano u drugoj državi članici ili je za stjecatelja nadležno drugo nadzorno tijelo

2. matično društvo kreditne institucije, društva za životno osiguranje, društva za osiguranje, društva za reosiguranje, investicijskog društva ili društva za upravljanje kojem je odobrenje za rad izdano u drugoj državi članici ili je za stjecatelja nadležno drugo nadzorno tijelo ili

3. fizička ili pravna osoba koja kontrolira kreditnu instituciju, društvo za životno osiguranje, društvo za osiguranje, društvo za reosiguranje, investicijsko društvo ili društvo za upravljanje kojem je odobrenje za rad izdano u drugoj državi članici ili je za stjecatelja nadležno drugo nadzorno tijelo.

(2) Agencija od drugog nadležnog tijela može zatražiti sve podatke relevantne za donošenje odluke o suglasnosti za namjeravano stjecanje. Drugo nadležno tijelo dužno je Agenciji dostaviti i druge podatke kojima raspolaže, a nužni su za donošenje odluke o suglasnosti za namjeravano stjecanje.

(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, Agencija će u obrazloženju odluke o suglasnosti za namjeravano stjecanje navesti mišljenje drugog nadležnog tijela.

Članak 16.

(1) Ako investicijsko društvo sazna za stjecanje ili otpuštanje udjela koji će izazvati prelazak ili smanjenje ispod 20%, 30% ili 50%, dužno je o tome bez odgode izvijestiti Agenciju.

(2) Investicijsko društvo dužno je jednom godišnje Agenciji dostaviti popis imena svih dioničara, kao i imatelja kvalificiranih udjela s veličinom pojedinih udjela, sa stanjem na dan 1. siječnja tekuće godine, najkasnije do 31. ožujka tekuće godine.

Podaci potrebni za izdavanje suglasnosti za namjeravano stjecanje

Članak 17.

(1) Za potrebe odlučivanja o izdavanju suglasnosti podnositelj zahtjeva dužan je dostaviti Agenciji podatke propisane Uredbom Komisije kojom se uređuje popis informacija koje je namjeravani stjecatelj dužan dostaviti prilikom stjecanja kvalificiranog udjela donesenom na temelju članka 12(8) Direktive 2014/65/EU i provedbenim propisom iz stavka 4. ovoga članka.

(2) Agencija će u postupku odlučivanja voditi računa da je opseg podataka potrebnih za odlučivanje o zahtjevu iz članka 12. ovoga Zakona razmjeran i prilagođen prirodi namjeravanog stjecatelja i namjeravanog stjecanja.

(3) Agencija u postupku odlučivanja neće tražiti niti procjenjivati podatke koji nisu važni za bonitetnu ocjenu namjeravanog stjecatelja odnosno namjeravanog stjecanja.

(4) Agencija donosi provedbeni propis kojim detaljnije propisuje opseg potrebnih podataka iz stavka 1. ovoga članka i detaljniji popis dokumentacije koji se prilaže zahtjevu iz članka 12. ovoga Zakona.

Postupak odlučivanja o suglasnosti

Članak 18.

(1) Agencija će u roku od dva radna dana od primitka urednog zahtjeva iz članka 12. ovoga Zakona podnositelju izdati pisanu potvrdu o zaprimanju zahtjeva.

(2) Urednim zahtjevom iz stavka 1. ovoga članka smatra se zahtjev kojem je priložena dokumentacija iz članka 17. stavka 1. ovoga Zakona, te ako Agencija zatraži dodatnu dokumentaciju, dokumentacija iz članka 17. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Agencija će postupak odlučivanja o suglasnosti provesti u roku od šezdeset radnih dana od dana kada je namjeravani stjecatelj zaprimio potvrdu iz stavka 1. ovoga članka (razdoblje procjene).

(4) Pisana potvrda iz stavka 1. ovoga članka sadrži i naznaku datuma isteka razdoblja procjene.

Dopuna zahtjeva

Članak 19.

(1) Agencija može od podnositelja zahtjeva pisanim putem prema potrebi, a najkasnije pedeseti radni dan razdoblja procjene, zatražiti dodatne podatke potrebne za procjenu, uz detaljno navođenje potrebnih podataka.

(2) Razdoblje procjene se prekida od dana kada podnositelj zahtjeva zaprimi zahtjev Agencije iz stavka 1. ovoga članka do dana zaprimanja odgovora od podnositelja zahtjeva, pri čemu prekid može trajati najdulje dvadeset radnih dana.

(3) Daljnji zahtjevi Agencije za nadopunom ili pojašnjenjem podataka ne prekidaju razdoblje procjene.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, razdoblje procjene može se prekinuti najviše do trideset radnih dana ako je podnositelj zahtjeva:

1. fizička ili pravna osoba sa sjedištem ili prebivalištem u trećoj zemlji ili čije je poslovanje uređeno zakonodavstvom treće zemlje

2. fizička ili pravna osoba koja ne podliježe nadzoru po propisima Europske unije koji uređuju poslovanje investicijskih društava ili propisima koji uređuju osnivanje i rad otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom i njihovih društava za upravljanje, alternativnih investicijskih fondova i njihovih društava za upravljanje, društava za osiguranje, društva za reosiguranje i kreditnih institucija.

Rokovi za odlučivanje o suglasnosti

Članak 20.

(1) Agencija o zahtjevu iz članka 12. ovoga Zakona odlučuje rješenjem.

(2) Agencija je dužna o zahtjevu iz članka 12. ovoga Zakona odlučiti unutar razdoblja procjene.

(3) Ako Agencija unutar razdoblja procjene ne odbije zahtjev za izdavanje suglasnosti smatrat će se da je stjecanje odobreno.

(4) U rješenju kojim se izdaje suglasnost za namjeravano stjecanje može se odrediti krajnji rok do kojeg se namjeravano stjecanje mora provesti. Taj rok Agencija na zahtjev namjeravanog stjecatelja iz opravdanih razloga može produljiti.

Odlučivanje o suglasnosti za namjeravano stjecanje

Članak 21.

(1) Pri odlučivanju o izdavanju suglasnosti za namjeravano stjecanje, u svrhu provjere hoće li se investicijskim društvom upravljati pažnjom dobrog stručnjaka, a s obzirom na vjerojatni utjecaj namjeravanog stjecatelja na investicijsko društvo, procjenjuje se primjerenost namjeravanog stjecatelja i financijska stabilnost namjeravanog stjecanja prema sljedećim kriterijima:

1. ugledu namjeravanog stjecatelja

2. ugledu, stručnim znanjima, sposobnostima i iskustvu osobe koje stjecatelj namjerava predložiti kao članove uprave ili nadzornog odbora investicijskog društva

3. financijskoj stabilnosti namjeravanog stjecatelja, posebno u odnosu na poslovanje investicijskog društva u kojemu se stjecanje predlaže

4. mogućnostima investicijskog društva da se pridržava, odnosno nastavi pridržavati odredbi ovoga Zakona, drugih relevantnih propisa a posebno Uredbe (EU) br. 575/2013, propisa kojima se uređuje poslovanje financijskih konglomerata te, ako je to primjenjivo, ostalih propisa Europske unije, a posebno prema tome ima li grupa čijim će članom postati investicijsko društvo strukturu koja omogućava učinkovito provođenje nadzora, djelotvornu razmjenu podataka između nadležnih nadzornih tijela i određivanje podjele odgovornosti među nadležnim tijelima te

5. prema tome postoje li opravdani razlozi za sumnju, u skladu s propisima o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma, da se u vezi s namjeravanim stjecanjem provodi ili pokušava provesti pranje novca ili financiranje terorizma, ili da namjeravano stjecanje može povećati rizik od provođenja pranja novca ili financiranja terorizma.

(2) U postupku odlučivanja Agencija neće postavljati prethodne uvjete u vezi s visinom udjela koje stjecatelj namjerava steći niti će se zahtjev za izdavanje suglasnosti za namjeravano stjecanje procjenjivati s osnova gospodarskih potreba tržišta.

Razlog za odbijanje zahtjeva za izdavanje suglasnosti za namjeravano stjecanje

Članak 22.

Agencija će zahtjev za izdavanje suglasnosti za namjeravano stjecanje odbiti rješenjem ako ocijeni da postoje opravdani razlozi za to temeljem kriterija propisanih člankom 21. stavkom 1. ovoga Zakona ili ako temeljem dostavljenih podataka nije moguće utvrditi da su ti kriteriji ispunjeni.

Pravne posljedice stjecanja bez odobrenja i ukidanje suglasnosti za namjeravano stjecanje

Članak 23.

(1) Ako osoba stekne udio u investicijskom društvu bez suglasnosti Agencije, Agencija će joj rješenjem naložiti da proda dionice ili poslovne udjele koje je stekla bez suglasnosti te da dostavi dokaz o prodaji i, ako je poznato, podatke o kupcu.

(2) Agencija će rješenjem iz stavka 1. ovoga članka odrediti rok za prodaju, koji ne može biti kraći od tri mjeseca niti duži od devet mjeseci.

(3) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se osobama iz stavka 1. ovoga članka, investicijskom društvu, nadležnom trgovačkom sudu i središnjem depozitoriju.

(4) Od trenutka izvršnosti rješenja iz stavka 1. ovoga članka, stjecatelj ne može ostvarivati prava niti iz jedne dionice za kojeg je naložena prodaja, a kvorum za valjano odlučivanje i potrebna većina za donošenje odluka glavne skupštine računaju se u odnosu na inicijalni kapital umanjen za iznos dionica na temelju kojih stjecatelj ne može ostvarivati pravo glasa.

(5) Investicijsko društvo dužno je:

1. osigurati da stjecatelj iz stavka 1. ovoga članka ne ostvaruje nikakva prava niti iz jedne dionice za koji je naložena prodaja, te

2. od primitka rješenja iz stavka 1. ovoga članka do isteka roka određenog u skladu sa stavkom 3. ovoga članka jednom mjesečno izvještavati Agenciju o svim promjenama imatelja udjela.

(6) U izreci rješenja iz stavka 1. ovoga članka Agencija će se navesti i:

1. da će se izreka javno objaviti i

2. da stjecatelj ne može ostvarivati prava niti iz jedne dionice ili poslovnog udjela za koji je naložena prodaja.

Ukidanje suglasnosti za namjeravano stjecanje

Članak 24.

(1) Agencija rješenjem može ukinuti zakonito rješenje kojim je izdana suglasnost za namjeravano stjecanje:

1. ako je stjecatelj suglasnost dobio na osnovi neistinitih ili netočnih podataka

2. ako stjecatelj krši obveze propisane ovim Zakonom vezano za nadzor nad konsolidiranoj osnovi odnosno ako ne postupi u skladu s rješenjem Agencije ili drugog tijela nadležnog za nadzor na konsolidiranoj osnovi kojim se nalaže uklanjanje određenih nedostataka

3. ako nakon izdavanja suglasnosti nastupe okolnosti koje bi, da su postojale u vrijeme odlučivanja, bile razlog za odbijanje zahtjeva iz članka 22. ovoga Zakona ili

4. ako se stjecatelj koristi svojim utjecajem protivno dobrom i razboritom upravljanju investicijskim društvom ili ne postupa s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika.

(2) Agencija će rješenjem ukinuti zakonito rješenje kojim je izdana suglasnost za namjeravano stjecanje ako namjeravani stjecatelj u roku određenom prema članku 20. stavku 3. ovoga Zakona:

1. u cijelosti, ako ne stekne dionice ili poslovne udjele u investicijskom društvu na temelju kojih bi dosegnuo najmanje 10% udjela u kapitalu ili glasačkim pravima

2. djelomično, ako stekne dionice ili poslovne udjele u investicijskom društvu koji čine najmanje 10% udjela u kapitalu ili glasačkim pravima, ali manje od udjela za koji je izdana suglasnost, u preostalom dijelu za koji je dobio suglasnost.

(3) Kada Agencija donosi rješenje kojim se ukida suglasnost za namjeravano stjecanje, suglasnost je ukinuta danom dostave rješenja Agencije kojim se ukida odobrenje za rad.

(4) Ovlast Agencije da ukine svoje zakonito rješenje u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka nije ograničena rokom.

Privremena zabrana ostvarivanja prava glasa

Članak 25.

(1) Agencija može imatelju kvalificiranog udjela rješenjem privremeno zabraniti ostvarivanje prava glasa iz udjela ako postoji mogućnost da se netko koristi svojim utjecajem tako da to bude protivno obvezi dobrog i razboritog upravljanja investicijskim društvom ili da neće postupati pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika.

(2) Privremena zabrana iz stavka 1. ovoga članka ne može trajati dulje od 12 mjeseci.

(3) Na privremenu zabranu iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe članka 23. stavka 4. i stavka 5. točke 1. ovoga Zakona.

Uprava i nadzorni odbor investicijskog društva

Članak 26.

(1) Investicijsko društvo mora imati upravu, a značajno investicijsko društvo mora imati upravu i nadzorni odbor.

(2) Na upravu i nadzorni odbor investicijskog društva osim odredbi ovoga Zakona primjenjuju se odredbe zakona koji uređuje osnivanje trgovačkih društava.

(3) Uprava investicijskog društva mora skupno raspolagati stručnim znanjima, sposobnostima i iskustvom potrebnim za samostalno i neovisno vođenje poslova investicijskog društva, a posebno za razumijevanje poslova i značajnih rizika investicijskog društva.

(4) Nadzorni odbor značajnog investicijskog društva mora skupno raspolagati stručnim znanjima, sposobnostima i iskustvom potrebnim za samostalno i neovisno nadziranje poslova investicijskog društva, a posebno za razumijevanje poslova i značajnih rizika investicijskog društva.

(5) Investicijsko društvo dužno je bez odgađanja, a najkasnije u roku od tri radna dana Agenciju izvijestiti o prestanku mandata pojedinog člana uprave ili nadzornog odbora te navesti razloge za prestanak mandata.

(6) Kada investicijsko društvo ima upravni odbor u smislu zakona koji uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava, odredbe ovoga Zakona koje se odnose na članove uprave odnosno nadzornog odbora primjenjuju se na odgovarajući način na izvršne direktore odnosno članove upravnog odbora investicijskog društva.

Uprava investicijskog društva

Članak 27.

(1) Uprava investicijskog društva mora imati najmanje dva člana koji vode poslove i zastupaju investicijsko društvo. Jedan od članova uprave mora biti imenovan za predsjednika uprave.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, uprava investicijskog društva iz članka 9. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, može imati samo jednog člana, ako dokaže da ima propisane i implementirane dodatne mjere i postupke kojima se pri donošenju odluka osigurava dobro i razborito upravljanje investicijskim društvom i uzimaju u obzir interesi klijenata i integritet tržišta.

(3) Najmanje jedan član uprave mora obavljati poslove upravljanja investicijskim društvom u punom radnom vremenu.

(4) Ako osnivačkim aktom investicijskog društva nije drukčije određeno, članovi uprave vode poslove i zastupaju investicijsko društvo zajedno.

(5) Uprava je dužna voditi poslove investicijskog društva s područja Republike Hrvatske.

(6) Uprava investicijskog društva može ovlastiti prokurista za zastupanje investicijskog društva, odnosno sklapanje ugovora i poduzimanje pravnih radnji u ime i za račun investicijskog društva koje proizlaze iz usluga i aktivnosti za koje je investicijsko društvo dobilo odobrenje za rad, ali samo zajedno s barem jednim članom uprave investicijskog društva.

(7) Uprava investicijskog društva dužna je pri upisu prokurista u sudski registar upisati i ograničenje prokure.

(8) Uvjete koje treba ispunjavati osoba kojoj se daje prokura, vrsta i način davanja prokure, opseg ovlasti iz prokure, uključujući i ograničenja u poduzimanju određenih radnji od strane prokurista, utvrđuje se osnivačkim aktom investicijskog društva.

(9) Najmanje jedan član uprave mora poznavati hrvatski jezik tečno u govoru i pismu da bi mogao obavljati tu funkciju.

Uvjeti za članstvo u upravi investicijskog društva

Članak 28.

(1) Član uprave investicijskog društva može biti osoba koja u svakom trenutku dok obnaša tu dužnost:

1. ispunjava uvjete za člana uprave propisane zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava

2. ima dobar ugled

3. ima odgovarajuća stručna znanja, sposobnost i iskustvo potrebno za vođenje poslova investicijskog društva

4. nije u sukobu interesa u odnosu na investicijsko društvo, članove nadzornog odbora ako ih ima, nositelje ključnih funkcija i više rukovodstvo investicijskog društva

5. za koju je na osnovi dosadašnjeg ponašanja moguće opravdano zaključiti da će pošteno i savjesno obavljati poslove člana uprave investicijskog društva i

6. može posvetiti dovoljno vremena ispunjavanju dužnosti iz svoje nadležnosti u investicijskom društvu.

(2) Uprava investicijskog društva odnosno nadzorni odbor značajnog investicijskog društva dužno je donijeti i primjenjivati primjerenu politiku za izbor i procjenu ispunjenja uvjeta za članove uprave investicijskog društva. Ta politika mora kao jedan od kriterija za odabir članova uprave postaviti širok raspon kvaliteta i kompetencija, kao i promicanje raznolikosti uprave.

(3) Agencija podatke o pravomoćnoj osuđivanosti za kaznena djela i prekršaje u Republici Hrvatskoj za osobe za koje je podnesen zahtjev u skladu s člankom 29. ovoga Zakona pribavlja iz kaznene, odnosno prekršajne evidencije na temelju obrazloženog zahtjeva ili iz Europskog sustava kaznenih evidencija u skladu sa zakonom kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija.

(4) Ako je to primjereno, Agencija će u svrhu provjere uvjeta iz ovoga članka provjeriti podatke o izrečenim sankcijama u evidencijama Europskih nadzornih tijela.

(5) Agencija donosi provedbeni propis kojim se pobliže uređuju:

1. uvjeti iz stavka 1. ovoga članka

2. kriterije za procjenu ispunjavanja uvjeta za izdavanje suglasnosti

3. dokumentacija koja se prilaže zahtjevu za izdavanje suglasnosti za imenovanje člana uprave

4. sadržaj politike iz stavka 2. ovoga članka i dinamika procjene ispunjenja uvjeta za članove uprave investicijskog društva

5. pojam dovoljnog vremena kojeg član uprave posvećuje obavljanju svojih funkcija, s obzirom na pojedinačne okolnosti i prirodu, opseg i složenost investicijskog društva i

6. pojmovi odgovarajućih stručnih znanja, sposobnosti i iskustva potrebnog za vođenje poslova investicijskog društva.

Suglasnost za imenovanje

Članak 29.

(1) Članom uprave u investicijskom društvu može biti imenovana samo osoba koja je dobila suglasnost Agencije za imenovanje.

(2) Podnositelj zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka je nadzorni odbor, odnosno članovi društva, za mandat koji ne može biti duži od pet godina.

(3) Smatra se da mandat člana uprave počinje teći od dana imenovanja za člana uprave od strane članova ili nadzornog odbora investicijskog društva.

(4) Agencija može suglasnost iz ovoga članka izdati za mandat kraći od traženog.

(5) Iznimno, ako člana uprave investicijskog društva imenuje nadležni sud u skladu s odredbama zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, njegov mandat ne može trajati duže od šest mjeseci, ali i u tom slučaju osoba koja se imenuje mora ispunjavati uvjete iz članka 28. ovoga Zakona.

(6) Investicijsko društvo dužno je osigurati da zahtjev za izdavanje suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka Agenciji bude podnesen najmanje tri mjeseca prije isteka mandata pojedinom članu uprave.

(7) Investicijsko društvo dužno je osigurati da novi zahtjev za izdavanje suglasnosti za imenovanje bude podnesen Agenciji najkasnije u roku od trideset dana od dana primitka obavijesti o ukidanju, prestanku ili odbijanju izdavanja suglasnosti za imenovanje, kao i uvijek u situaciji kada investicijsko društvo ne ispunjava uvjet o najmanjem potrebnom broju članova uprave u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(8) Podnositelj zahtjeva za izdavanje suglasnosti dužan je prije podnošenja zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka u skladu s politikom iz članka 28. stavka 2. ovoga Zakona izvršiti procjenu osobe za čije imenovanje traže suglasnost Agencije.

(9) Podnositelj zahtjeva dužan je zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka priložiti procjenu iz stavka 7. ovoga članka, dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 28. ovoga Zakona te provedbenog propisa iz članka 28. stavka 5. ovoga Zakona te program vođenja investicijskog društva za mandatno razdoblje za koje se traži suglasnost.

(10) U postupku odlučivanja o suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka Agencija može zatražiti da kandidat za člana uprave investicijskog društva predstavi program vođenja poslova investicijskog društva za mandatno razdoblje u odnosu na poslove iz njegove nadležnosti.

(11) Osoba za koju je Agencija izdala suglasnost za imenovanje dužna je prije nego što bude imenovana na tu dužnost u drugom investicijskom društvu ponovno dobiti suglasnost Agencije, kao i u slučaju produljenja mandata u istom investicijskom društvu.

(12) Agencija rješenjem odlučuje o izdavanju suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka na temelju:

1. procjene i dokumentacije iz stavka 9. ovoga članka

2. programa vođenja poslova iz stavka 9. ovoga članka i

3. ostalih podataka kojima raspolaže.

(13) Agencija će rješenjem odbiti izdavanje suglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave ako:

1. utvrdi da kandidat ne ispunjava uvjete iz članka 28. ovoga Zakona i provedbenog propisa iz članka 28. stavka 5. ovoga Zakona

2. podaci iz stavka 12. ovoga članka upućuju na to da predložena osoba za člana uprave nije primjerena za obavljanje te funkcije ili

3. su u zahtjevu navedeni netočni, neistiniti ili podaci koji dovode u zabludu.

Dužnosti i odgovornost uprave

Članak 30.

(1) Osim općih dužnosti i odgovornosti propisanih zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, uprava investicijskog društva ima dužnosti i odgovornosti propisane ovim Zakonom.

(2) Uprava je dužna osigurati da investicijsko društvo posluje u skladu s relevantnim propisima i pravilima struke .

(3) Uprava je dužna osigurati provođenje nadzornih mjera koje je naložila Agencija u skladu sa svojim nadležnostima i ovlastima iz ovoga Zakona i drugih relevantnih propisa.

(4) Uprava je dužna uspostaviti i primjenjivati djelotvoran i pouzdan sustav upravljanja, što uključuje i raspodjelu dužnosti te sprječavanje sukoba interesa, na način da se promiču integritet tržišta i interesi klijenata investicijskog društva.

(5) Uprava je u skladu sa člankom 25. Uredbe (EU) br. 2017/565 dužna procjenjivati i periodički preispitivati učinkovitost politika i postupaka investicijskog društva usvojenih u svrhu usklađenja s relevantnim propisima.

Sustav upravljanja investicijskog društva

Članak 31.

(1) Sustav upravljanja iz članka 30. stavka 4. ovoga Zakona mora posebice osiguravati odgovornost uprave za definiranje, odobravanje i nadzor:

1. strateških ciljeva društva, strategije upravljanja rizicima i internog upravljanja

2. integriteta računovodstvenog sustava i sustava financijskog izvještavanja, kao i financijske i operativne kontrole i usklađenosti sa zakonom i primjenjivim standardima

3. procesa javne objave i priopćavanja podataka u skladu s odredbama ovoga Zakona

4. ustrojstva društva za obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti te pomoćnih usluga, uključujući vještine, znanje i stručnost višeg rukovodstva i radnika, resurse, postupke i mehanizme društva za obavljanje usluga i aktivnosti, uzimajući u obzir opseg i složenost svog poslovanja

5. politika koje se odnose na usluge, aktivnosti, proizvode i poslovanje društva, u skladu s tolerancijom na rizik društva i karakteristikama i potrebama klijenata društva, uključujući provođenje primjerenog testiranja otpornosti na stres, prema potrebi

6. politiku primitaka osoba uključenih u pružanje usluga klijentima, čiji je cilj poticanje odgovornog poslovnog ponašanja, korektnog postupanja prema klijentima, kao i izbjegavanje sukoba interesa u odnosu s klijentima.

(2) Uprava investicijskog društva dužna je pratiti i periodički, a najmanje jednom godišnje, procjenjivati učinkovitost sustava upravljanja s obzirom na odgovornosti iz stavka 1. ovoga članka te poduzimati primjerene mjere za ispravljanje uočenih nedostataka.

(3) Investicijsko društvo dužno je javno objaviti na koji se način uskladilo s odredbama o:

1. sustavu upravljanja iz članka 30. stavka 4. ovoga Zakona

2. sastavu, dužnostima i odgovornostima uprave i ako je to primjereno, nadzornog odbora propisanim ovim člankom i člancima 27., 28. i 33. ovoga Zakona

3. obvezi investicijskog društva da osnuje odbor za primitke, odbor za imenovanja i odbor za rizike na način propisan člankom 34. ovoga Zakona i provedbenim propisom donesenim na temelju članka 34. stavka 9. ovoga Zakona

4. politikama primitaka iz članka 56. ovoga Zakona na način propisan provedbenim propisom donesenim na temelju članka 56. stavka 5. ovoga Zakona.

(4) Investicijsko društvo dužno je, osim podataka iz stavka 3. ovoga članka objavljivati opće podatke o područjima iz svog poslovanja kako je propisano dijelom VIII. Uredbe (EU) br. 575/2013.

(5) Smatra se da su podaci iz stavaka 3. i 4. ovoga članka javno objavljeni ako se nalaze i redovito ažuriraju na mrežnim stranicama investicijskog društva.

(6) Agencija donosi provedbeni propis kojim pobliže uređuje učestalost i rokove javnog objavljivanja podataka iz ovoga članka.

Opomena članu uprave

Članak 32.

(1) Agencija može odgovornoj osobi u upravi investicijskog društva rješenjem izreći pisanu opomenu ako investicijsko društvo ne izvrši naložene mjere na način i u rokovima utvrđenima rješenjem Agencije.

(2) Pisana opomena iz stavka 1. ovoga članka izriče se osobi odgovornoj u vrijeme obveze izvršavanja naloženih mjera, neovisno o tome je li u trenutku izricanja opomene ta osoba i dalje član uprave investicijskog društva.

Ukidanje suglasnosti za imenovanje člana uprave

Članak 33.

(1) Agencija će rješenjem ukinuti zakonito rješenje kojim je dana suglasnost za obavljanje funkcije člana uprave:

1. ako je suglasnost izdana na temelju neistinite ili netočne dokumentacije ili neistinito predstavljenih činjenica koji su bitne za obavljanje funkcije člana uprave,

2. ako član uprave krši odredbe o dužnostima uprave iz zakona koji uređuje poslovanje trgovačkih društava čija je posljedica opoziv člana uprave

3. ako član uprave prestane ispunjavati uvjete za člana uprave propisane člankom 28. ovoga Zakona

4. ako je članu uprave izrečena treća opomena iz članka 32. ovoga Zakona unutar razdoblja od pet godina

5. ako je investicijskom društvu uvedena posebna ili sanacijska uprava

6. ako kandidat u roku od šest mjeseci od izdavanja suglasnosti ne bude imenovan ili ne stupi na dužnost na koju se suglasnost odnosi

7. ako članu uprave prestane dužnost na koju se suglasnost odnosi, i to s danom prestanka dužnosti ili

8. ako članu uprave istekne ugovor o radu, s danom isteka ugovora.

(2) Agencija može rješenjem ukinuti zakonito rješenje kojim je dana suglasnost za obavljanje funkcije člana uprave:

1. ako kao član uprave nije osigurao provođenje ili nije proveo nadzorne mjere koje je naložila Agencija

2. ako utvrdi da je član uprave u sukobu interesa zbog kojeg ne može ispunjavati svoje dužnosti pažnjom dobrog stručnjaka

3. ako član uprave učestalo ne ispunjava obvezu utvrđivanja i ocjenjivanja učinkovitosti politika, mjera ili internih procedura vezanih za usklađenost investicijskog društva s ovim Zakonom ili obvezu poduzimanja odgovarajućih mjera u cilju ispravljanja nedostataka, odnosno nepravilnosti u poslovanju investicijskog društva.

(3) U slučajevima iz stavka 3. ovoga članka, Agencija može i posebnom nadzornom mjerom privremeno zabraniti obavljanje funkcije člana uprave investicijskog društva.

(4) Ako Agencija ukine rješenje kojim je izdana suglasnost za imenovanje, nadzorni odbor odnosno članovi društva dužni su bez odgode donijeti odluku o opozivu tog člana uprave te imenovati njegovog zamjenika, bez suglasnosti Agencije, na rok od najviše tri mjeseca.

(5) Investicijsko društvo dužno je osigurati da novi zahtjev za izdavanje suglasnosti za imenovanje bude podnesen Agenciji najkasnije u roku od trideset dana od dana primitka obavijesti o ukidanju, prestanku ili odbijanju izdavanja suglasnosti za imenovanje, kao i uvijek u situaciji kada investicijsko društvo ne ispunjava uvjet o najmanjem potrebnom broju članova uprave u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(6) Agencija će rješenje iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dostaviti bez odgode nadležnom trgovačkom sudu.

(7) Kada Agencija donosi rješenje kojim se ukida suglasnost za imenovanje člana uprave suglasnost je ukinuta danom dostave rješenja Agencije kojim se ukida suglasnost za imenovanje člana uprave.

(8) Ovlast Agencije da ukine svoje zakonito rješenje u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka nije ograničena rokom.

(9) Suglasnost za imenovanje člana uprave prestaje ako:

1. osoba u roku od 6 mjeseci od izdavanja odobrenja ne bude imenovana ili ne stupi na dužnost na koju se odobrenje odnosi, protekom navedenog roka

2. osobi prestane dužnost na koju se odobrenje odnosi, s danom prestanka dužnosti ili

3. osobi prestane radni odnos u investicijskom društvu, s danom prestanka radnog odnosa.

(10) Ako nastupi razlog iz stavka 9. ovoga članka, Agencija će donijeti rješenje kojim se ukida suglasnost za imenovanje člana uprave investicijskog društva.

Nadzorni odbor i odbori u značajnom investicijskom društvu

Članak 34.

(1) Investicijsko društvo koje je značajno s obzirom na veličinu, unutarnju organizaciju i prirodu, opseg i složenost poslovanja, što svojim rješenjem utvrđuje Agencija, dužno je ustrojiti nadzorni odbor iz članka 26. stavka 3. ovoga Zakona, a unutar njega:

1. odbor za imenovanja

2. odbor za primitke i

3. odbor za rizike.

(2) Članovi nadzornog odbora značajnog investicijskog društva moraju zajedno imati stručna znanja, sposobnosti i iskustvo potrebno za neovisno i samostalno nadziranje poslova investicijskog društva, a posebice razumijevanje poslova i ključnih rizika investicijskog društva.

(3) Svaki član nadzornog odbora dužan je djelovati otvoreno, pošteno i neovisno kako bi mogao učinkovito procjenjivati, nadzirati i pratiti odluke uprave.

(4) Član nadzornog odbora značajnog investicijskog društva može biti osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:

1. koja ima dobar ugled

2. koja ima odgovarajuća stručna znanja, sposobnost i iskustvo potrebno za ispunjavanje obveza iz svoje nadležnosti

3. koja nije u sukobu interesa u odnosu na investicijsko društvo, dioničare, članove nadzornog odbora, nositelje ključnih funkcija i više rukovodstvo investicijskog društva

4. koja može posvetiti dovoljno vremena ispunjavanju obveza iz svoje nadležnosti i

5. koja može biti član nadzornog odbora prema zakonu koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava.

(5) Nadležnosti nadzornog odbora značajnog investicijskog društva, osim onih propisanih zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava su i sljedeće:

1. daje suglasnost upravi na poslovnu politiku investicijskog društva

2. daje suglasnost upravi na strateške ciljeve investicijskog društva

3. daje suglasnost upravi na financijski plan investicijskog društva

4. daje suglasnost upravi na strategije i politike preuzimanja rizika i upravljanje njima, uključujući rizike koji proizlaze iz makroekonomskog okruženja u kojima investicijsko društvo posluje

5. daje suglasnost upravi na strategije i postupke procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala investicijskog društva

6. daje suglasnost upravi na akt o unutarnjoj reviziji i na godišnji plan rada unutarnje revizije i

7. donosi odluke o drugim pitanjima određenim ovim Zakonom.

(6) Članovi odbora iz stavka 1. točaka 1. do 3. ovoga članka imenuju se iz redova članova nadzornog odbora. Svaki od odbora mora imati najmanje tri člana, od kojih je jedan predsjednik.

(7) Odbor za primitke mora se uspostaviti na način koji investicijskom društvu omogućuje donošenje stručne i neovisne prosudbe o politikama i praksama vezanim za primitke te o utjecaju primitaka na upravljanje rizicima, kapitalom i likvidnošću.

(8) Članovi odbora za rizike moraju imati primjereno znanje, vještine i stručnost kako bi u potpunosti razumjeli i pratili strategiju rizika i sklonost preuzimanju rizika investicijskog društva.

(9) Agencija provedbenim propisom detaljnije propisuje ovlasti i dužnosti iz stavaka 2. i 5. ovoga članka.

Nositelji ključnih funkcija

Članak 35.

(1) Investicijsko društvo dužno je identificirati ključne funkcije u društvu, odnosno one osobe koje obnašaju funkcije koje im omogućavaju značajan utjecaj na upravljanje investicijskim društvom, a nisu članovi uprave ili nadzornog odbora.

(2) Uprava investicijskog društva iz stavka 1. ovoga članka dužna je donijeti primjerene politike za izbor i procjenu primjerenosti nositelja ključnih funkcija.

(3) Ako investicijsko društvo procijeni da nositelj ključne funkcije u investicijskom društvu nije primjeren, dužno je poduzeti primjerene mjere.

(4) Agencija će provedbenim propisom iz članka 28. stavka 5. ovoga Zakona propisati uvjete i kriterije za procjenu ispunjavanja uvjeta iz stavka 2. ovoga Zakona.

Članstvo u Fondu za zaštitu ulagatelja

Članak 36.

(1) Članstvo u Fondu za zaštitu ulagatelja, u skladu s glavom II. ovoga dijela Zakona obavezno je za sljedeća društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja su ovlaštena držati financijske instrumente ili novčana sredstva klijenata, a obavljaju investicijske usluge i aktivnosti iz članka 5. stavka 1. odnosno pomoćnu uslugu iz članka 5. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona:

1. investicijsko društvo

2. kreditnu instituciju koja obavlja investicijske usluge i aktivnosti na temelju zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija i

3. društvo za upravljanje, kada pruža investicijske usluge iz članka 5. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona.

(2) Članstvo u Fondu za zaštitu ulagatelja obavezno je i za investicijsko društvo odnosno kreditnu instituciju kada prodaje strukturirane depozite.

ODJELJAK 3.

Odobrenje za rad

Djelatnost investicijskog društva

Članak 37.

(1) Investicijsko društvo može obavljati one djelatnosti za koje je dobilo odobrenje Agencije prema odredbama ovoga Zakona.

(2) Investicijsko društvo ne smije obavljati niti jednu drugu djelatnost, osim ako je za to dobilo odobrenje nadležnog tijela prema posebnim propisima.

(3) U sudski registar ne može se upisati tvrtka koja sadrži riječi “investicijsko društvo” ili izvedenice te riječi, ako pravna osoba nema odobrenje iz članka 38. ovoga Zakona.

(4) U sudski registar ne može se kao djelatnost upisati investicijske usluge i aktivnosti iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona bez odobrenja izdanog u skladu s člankom 38. ovoga Zakona ili drugog odgovarajućeg odobrenja nadležnog tijela.

(5) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članaka, osobe iz članka 4. stavaka 4., 9., 11. i 12. u sudski registar mogu kao djelatnost upisati investicijsku aktivnost iz članka 5. stavka 3. ovoga Zakona, o čemu su dužne izvijestiti Agenciju u skladu s člankom 4. ovoga Zakona.

Odobrenje za rad

Članak 38.

(1) Agencija rješenjem izdaje odobrenje za rad investicijskom društvu ako su za to ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom.

(2) Agencija investicijskom društvu izdaje odobrenje za rad za:

1. obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona i s njima povezanih pomoćne usluge iz članka 5. stavka 2. ovoga Zakona

2. obavljanje dodatnih djelatnosti koje prema ocjeni Agencije u skladu s provedbenim propisom iz stavka 8. ovoga članka ne utječu negativno na obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti

3. obavljanje usluga dostave podataka u skladu s glavom IV. ovoga dijela Zakona.

(3) Odobrenje za rad investicijskog društva ne može sadržavati odobrenje za obavljanje samo pomoćnih usluga ili dodatnih djelatnosti.

(4) Izreka odobrenja iz stavka 1. ovoga članka sadrži obavezno i:

1. naznaku je li investicijsko društvo ovlašteno držati novac i/ili financijske instrumente klijenta

2. suglasnost za predložene članove uprave, uz naznaku trajanja mandata za koji je suglasnost izdana

3. odobrenje za imatelja kvalificiranog udjela u investicijskom društvu.

(5) Nakon dobivanja odobrenja za rad investicijsko društvo može usluge i aktivnosti za koje je odobrenje za rad izdano upisati u sudski registar kao djelatnost.

(6) Odobrenje za rad omogućuje investicijskom društvu da na području druge države članice, na temelju prava poslovnog nastana, putem podružnice ili izravno, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, obavlja usluge i aktivnosti iz članka 5. ovoga Zakona za koje je odobrenje izdano.

(7) Odobrenje za obavljanje usluga dostave podataka iz glave IV. ovoga dijela Zakona omogućuje investicijskom društvu obavljanje te djelatnosti na području Europske unije.

(8) Agencija provedbenim propisom propisuje kriterije za procjenu iz stavka 2. točke 2. ovoga članka.

Proširenje odobrenja za rad

Članak 39.

(1) Investicijsko društvo koje ima odobrenje za rad u skladu s člankom 38. ovoga Zakona, može zatražiti proširenje odobrenja za rad na usluge iz članka 5. stavaka 1. i 2. te na dodatne djelatnosti.

(2) Investicijsko društvo koje ima odobrenje za pružanje investicijske usluge iz članka 5. stavka 1. točaka 8. ili 9. može zatražiti proširenje odobrenja za obavljanje usluga dostave podataka iz glave IV. ovoga dijela Zakona.

(3) Na podnošenje zahtjeva i proširenje odobrenja za rad na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ovoga Zakona koje se odnose na izdavanje odobrenja za rad investicijskom društvu.

(4) Sva naknadna odobrenja investicijskom društvu na temelju ovoga članka smatraju se sastavnim dijelom odobrenja za rad iz članka 38. ovoga Zakona.

Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad

Članak 40.

(1) Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad podnose osnivači.

(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka može podnijeti i uprava već osnovanog društva za koje se traži odobrenje za rad.

(3) Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad podnosi se na obrascu i u obliku propisanom Uredbom Komisije kojom su propisani jedinstveni formati, predlošci i postupci za obavještavanje ili pružanje informacija vezano za postupke izdavanja odobrenja za rad donesenom temeljem članka 7(5) Direktive 2014/65/EU i provedbenim propisom Agencije iz stavka 7. ovoga članka.

(4) Zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad podnositelj zahtjeva dužan je priložiti sve podatke propisane Uredbom Komisije kojom su propisane informacije i zahtjevi koji se odnose na izdavanje odobrenja na rad, donesenom temeljem članka 7(4) Direktive 2014/65/EU koji su Agenciji potrebni za odlučivanje o tome da li je investicijsko društvo ustrojilo sve mehanizme koji osiguravaju da će svi uvjeti propisani ovim Zakonom biti ispunjeni, kao i sve dodatne podatke koje ocijeni potrebnim prilikom odlučivanja ispunjava li podnositelj zahtjeva uvjete propisane ovim Zakonom

(5) Sadržaj podataka koje je potrebno dostaviti Agenciji prema odredbama ovoga članka propisani su Uredbom Komisije kojom su propisane informacije i zahtjevi koji se odnose na izdavanje odobrenja na rad, donesenom temeljem članka 7(4) Direktive 2014/65/EU i provedbenim propisom Agencije iz stavka 7. ovoga članka.

(6) Ako se zahtjev iz stavka 1. ovoga članka odnosno članka 39. ovoga Zakona odnosi na usluge dostave podatka iz glave IV. ovoga dijela Zakona, podnositelj zahtjeva dužan je priložiti sve podatke kako je propisano provedbenim propisom iz članka 360. stavka 6. ovoga Zakona.

(7) Agencija provedbenim propisom detaljnije uređuje popis podataka i dokumentacije iz ovoga članka.

Odlučivanje o zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad

Članak 41.

(1) Agencija će izdati rješenje o odobrenju za rad investicijskom društvu ako iz zahtjeva i podataka iz članka 40. ovoga Zakona proizlazi da su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

1. uvjeti koji se odnose na oblik društva i kapital

2. uvjeti za primjerenost dioničara i imatelja kvalificiranog udjela iz članka 21. ovoga Zakona

3. uvjeti iz članka 28. ovoga Zakona, a koji se odnose na predložene članove uprave

4. ustrojeni su svi mehanizmi koji osiguravaju da će biti ispunjeni svi uvjeti iz ovoga Zakona koji se odnose na opće organizacijske uvjete kako je propisano člancima 50. do 85. ovoga Zakona, i provedbenim propisima Agencije donesenim na temelju njih

5. članstvo u Fondu za zaštitu ulagatelja, kada je takva obveza za društvo propisana člankom 36. ovoga Zakona

6. ako se radi o značajnom investicijskom društvu, uvjeti koji se odnose na sastav i ovlasti nadzornog odbora kako je propisano člankom 34. ovoga Zakona

7. ako se zahtjev odnosi na usluge iz članka 5. stavka 1. točaka 8. ili 9. te uvjete iz članaka 344. do 350. ovoga Zakona

8. ako se zahtjev odnosi na usluge dostave podataka, uvjete iz članka 361. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona i

9. ako se zahtjev odnosi na dodatne djelatnosti, uvjete iz provedbenog propisa Agencije iz članka 38. stavka 8. ovoga Zakona.

(2) Kada postoji odnos uske povezanosti između investicijskog društva i drugih fizičkih ili pravnih osoba, Agencija će odobrenje za rad iz stavka 1. ovoga članka izdati ako odnos uske povezanosti ne onemogućava obavljanje nadzora nad investicijskim društvom.

Članak 42.

(1) O zahtjevu iz članka 40. ovoga Zakona Agencija će odlučiti u roku od šest mjeseci od dana zaprimanja urednog zahtjeva. Zahtjev je uredan ako sadrži sve podatke potrebne za odlučivanje propisane člankom 40. ovoga Zakona.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ako se zahtjev iz članka 39. ovoga Zakona odnosi samo na dodatne djelatnosti iz provedbenog propisa iz članka 38. stavka 8. ovoga Zakona, Agencija će o tom zahtjevu odlučiti u roku od 60 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva.

(3) Ako podnositelj zahtjeva u roku koji odredi Agencija ne ukloni nedostatke zahtjeva, smatrat će se da je odustao od zahtjeva.

(4) Ako nisu ispunjeni svi uvjeti iz članka 41. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona u odnosu na usluge i aktivnosti za koje se odobrenje za rad traži, odobrenje za rad može se ograničiti na one usluge i aktivnosti iz zahtjeva za koje su organizacijski uvjeti ispunjeni.

(5) Pri utvrđivanju ispunjavanja uvjeta iz članka 41. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, na odgovarajući način se primjenjuju odredbe ovoga Zakona koje se odnose na izdavanje suglasnosti za namjeravano stjecanje iz članaka 12. do 22. ovoga Zakona.

(6) Pri utvrđivanju ispunjavanja uvjeta iz članka 41. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, na odgovarajući način se primjenjuju odredbe ovoga Zakona koje se odnose na izdavanje suglasnosti za imenovanje člana uprave iz članka 29. ovoga Zakona.

(7) Agencija o svakom rješenju iz članka 41. izvještava ESMA-u.

Odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad

Članak 43.

(1) Agencija će rješenjem odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za rad:

1. ako postoji razlog za odbijanje namjeravanog stjecanja iz članka 22. ovoga Zakona

2. ako bi obavljanje nadzora prema odredbama ovoga Zakona moglo biti otežano ili onemogućeno zbog uske povezanosti investicijskog društva s drugim pravnim ili fizičkim osobama, posebno iz razloga propisanim člankom 10. Uredbe Komisije kojom su propisane informacije i zahtjevi koji se odnose na izdavanje odobrenja na rad, donesene temeljem članka 7(4) Direktive 2014/65/EU

3. ako u odnosu na osobe predložene za članove uprave postoje razlozi za odbijanje izdavanja suglasnosti za imenovanje iz članka 29. stavka 13. ovoga Zakona

4. ako iz zahtjeva i podataka iz članka 40. stavka 2. ovoga Zakona proizlazi da društvo nije poduzelo sve potrebne korake kako bi se organizacijski, tehnički i kadrovski ustrojilo na način da ispunjava organizacijske uvjete propisane ovim Zakonom, Uredbom (EU) br. 2017/565 i provedbenim propisima donesenim na temelju njih u odnosu na djelatnosti za koje se odobrenje za rad traži

5. ako se zahtjev odnosi na usluge dostave podataka iz glave IV. ovoga dijela Zakona, ako iz zahtjeva iz članka 40. stavka 6. ovoga Zakona proizlazi da društvo ne ispunjava uvjete iz članka 41. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona

6. ako iz zahtjeva i podataka iz članka 40. stavka 2. ovoga Zakona proizlazi da investicijsko društvo ne ispunjava druge uvjete propisane člankom 41. i 42. ovoga Zakona ili

7. ako iz zahtjeva i podataka iz članka 40. stavka 2. ovoga Zakona proizlazi da investicijsko društvo neće biti fizički prisutno u Republici Hrvatskoj ili da se poslovi investicijskog društva neće voditi s područja Republike Hrvatske.

(2) Pri odlučivanju o zahtjevu Agencija neće uzimati u obzir gospodarske potrebe tržišta.

Prestanak važenja odobrenja za rad

Članak 44.

(1) Odobrenje za rad investicijskom društvu prestaje:

1. danom otvaranja likvidacije investicijskog društva

2. danom donošenja odluke o otvaranju stečajnog postupka nad investicijskim društvom ili

3. danom upisa novog investicijskog društva u slučaju spajanja investicijskih društava,

(2) Nastupanjem ololnosti iz stavka 1. ovoga članka prestaju važiti i sva ostala prava iz drugih odobrenja investicijskom društvu izdana prema odredbama ovoga Zakona.

(3) O svakom prestanku važenja odobrenja za rad Agencija će izvijestiti ESMA-u, burzu, operatera MTP-a i OTP-a, središnje klirinško depozitarno društvo, središnju drugu ugovornu stanu, nadležni trgovački sud i operatera Fonda za zaštitu ulagatelja, ako je to primjenjivo.

(4) Ako nastupi okolnost iz stavka 1. ovoga članka, Agencija će donijeti rješenje kojim se ukida odobrenje za rad i ostala rješenja izdana investicijskom rješenju temeljem odredbi ovoga Zakona od dana nastupanja okolnosti iz stavka 1. ovoga članka.

Razlozi za ukidanje odobrenja za rad

Članak 45.

(1) Agencija će rješenjem ukinuti zakonito rješenje kojim je izdano odobrenje za rad:

1. ako je investicijskom društvu odobrenje za rad izdano na temelju neistinite ili netočne dokumentacije ili neistinito predstavljenih činjenica koji su bitne za poslovanje investicijskog društva

2. ako investicijsko društvo ne počne poslovati unutar 12 mjeseci od izdavanja odobrenja,

3. ako investicijsko društvo Agenciji dostavi obavijest u pisanom obliku da više ne namjerava obavljati usluge i aktivnosti iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona, ili

4. ako investicijsko društvo prestane ispunjavati uvjete pod kojima je odobrenje za rad izdano.

(2) Agencija može rješenjem ukinuti odobrenje za rad investicijskom društvu:

1. ako investicijsko društvo šest mjeseci uzastopno ne obavlja usluge i aktivnosti iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona za koje je odobrenje za rad izdano

2. ako investicijsko društvo više ne ispunjava bonitetne zahtjeve iz dijela trećeg, četvrtog ili šestog Uredbe (EU) br. 575/2013, ili zahtjeve vezane uz visinu regulatornog kapitala koje je svojim rješenjem naložila Agencija u skladu s člancima 214. i 221. ovoga Zakona, ili posebne zahtjeve vezane uz likvidnost u skladu s člankom 223. ovoga Zakona

3. ako investicijsko društvo na bilo koji način Agenciji onemogućuje nadzor svojega poslovanja

4. ako investicijsko društvo sustavno i teško krši odredbe ovoga Zakona ili Uredbe (EU) br. 600/2014 kojima se uređuju uvjeti poslovanja investicijskog društva ili

5. ako investicijsko društvo sustavno i teško krši organizacijske uvjete propisane odredbama članaka 50. do 84. ovoga Zakona ili Uredbe (EU) br. 2017/565.

6. investicijsko društvo ne postupi u skladu s rješenjem kojim Agencija nalaže nadzorne mjere iz članka 220. ovoga Zakona i/ili dodatne nadzorne mjere za upravljanje rizicima iz članka 221. ovoga Zakona.

(3) Kada investicijsko društvo ne ispunjava organizacijske, tehničke, kadrovske ili druge uvjete za pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti te drugih djelatnosti za koje mu je odobrenje za rad izdano, umjesto ukidanja odobrenja za rad, Agencija može rješenjem zabraniti obavljanje samo onih investicijskih usluga ili aktivnosti za koje investicijsko društvo više ne ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom i drugim relevantnim propisima.

(4) Kada prilikom obavljanja usluga dostave podataka iz glave IV. ovoga dijela Zakona nastupe okolnosti iz članka 364. stavka 3. točke 2. ovoga Zakona, Agencija može investicijskom društvu rješenjem zabraniti pružanje samo tih usluga.

(5) Rješenjem iz stavaka 1. i 2. ovoga članka Agencija može naložiti prenošenje nedovršenih investicijskih usluga, a posebno neizvršenih naloga na drugo investicijsko društvo, uz suglasnost tog drugog društva, te detaljnije urediti prava i obveze tog drugog investicijskog društva u odnosu na povjerene naloge.

(6) Rješenjem iz stavaka 1. i 2. ovoga članka Agencija može, u svrhu zaštite interesa klijenata investicijskog društva, naložiti mjere postupanja s financijskim instrumentima ili novčanim sredstvima klijenata koje u trenutku donošenja tog rješenja drži ili kojima upravlja ili administrira investicijsko društvo.

(7) Kada Agencija donosi rješenje kojim se ukida izdano odobrenje za rad, odobrenje za rad je ukinuto danom dostave rješenja Agencije kojim se ukida odobrenje za rad.

(8) Od dana kada je odobrenje za rad ukinuto, odnosno od dana prestanka važenja odobrenja, investicijsko društvo ne smije sklopiti, započeti obavljati ili obaviti niti jednu uslugu ili aktivnost za koje je odobrenje za rad ukinuto odnosno prestalo važiti.

(9) O ukidanju odobrenja za rad Agencija će izvijestiti ESMA-u, burzu, operatera MTP-a i OTP-a, središnje klirinško depozitarno društvo, središnju drugu ugovornu stanu, nadležni trgovački sud i operatera Fonda za zaštitu ulagatelja, ako je to primjenjivo.

(10) Ovlast Agencije da ukine svoje zakonito rješenje u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka nije ograničena rokom.

Prethodna suglasnost kreditnoj instituciji

Članak 46.

(1) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj može obavljati investicijske usluge i aktivnosti i s njima povezane pomoćne usluge iz članka 5. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, za koje je dobila odobrenje Hrvatske narodne banke, uz prethodnu suglasnost Agencije o ispunjavanju uvjeta za obavljanje tih usluga i aktivnosti.

(2) Kreditna institucija koja obavlja investicijske usluge iz članka 5. stavka 1. točaka 8. ili 9., može obavljati usluge dostave podataka iz glave IV. ovoga dijela Zakona, za koje je dobila odobrenje Hrvatske narodne banke, uz prethodnu suglasnost Agencije o ispunjavanju uvjeta za obavljanje tih usluga.

(3) Agencija će izdati rješenje o prethodnoj suglasnosti iz stavka 1. ovoga članaka na temelju zahtjeva kreditne institucije, ako kreditna institucija ispunjava uvjete iz članka 41. stavka 1. točaka 4. i 5. ovoga Zakona, te članka 41. stavka 2., ako je to primjenjivo.

(4) Agencija će izdati prethodnu suglasnost iz stavka 2. ovoga članaka na temelju zahtjeva kreditne institucije, ako kreditna institucija ispunjava uvjete iz članka 41. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona.

(5) O zahtjevu za izdavanje prethodne suglasnosti Agencija će odlučiti u roku od šezdeset dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva.

(6) Na izdavanje, prestanak i ukidanje prethodne suglasnosti na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članaka 38. do 45. ovoga Zakona.

Statusne promjene investicijskog društva

Članak 47.

(1) Investicijsko društvo uključeno u spajanje ili podjelu društva ili drugu statusnu promjenu prema odredbama zakona koji uređuje poslovanje trgovačkih društava mora za spajanje, podjelu ili drugu statusnu promjenu prije upisa iste u sudski registar dobiti prethodno odobrenje Agencije.

(2) Ako uslijed statusne promjene u kojoj sudjeluje investicijsko društvo nastane novo društvo koje namjerava obavljati investicijske usluge i aktivnosti, to društvo mora dobiti odobrenje za rad u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(3) Na postupak odlučivanja o odobrenjima iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o izdavanju odobrenja za rad investicijskom društvu.

(4) Agencija će rješenjem odbiti izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka ako ocijeni da bi zbog toga moglo doći do narušavanja sigurnosti i stabilnosti poslovanja investicijskog društva.

(5) Agencija provedbenim propisom detaljnije uređuje kriterije za procjenu ispunjavanja uvjeta za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka.

Registar osoba ovlaštenih obavljati investicijske usluge i aktivnosti

Članak 48.

(1) Agencija vodi registar svih osoba koje su prema odredbama ovoga Zakona ovlaštene obavljati investicijske usluge i aktivnosti na području Republike Hrvatske.

(2) Registar iz stavka 1. ovoga članka je javno dostupan i sadrži ažurirane podatke o ovlaštenim osobama i uslugama i aktivnostima koje te osobe obavljaju.

(3) Agencija provedbenim propisom detaljnije uređuje sadržaj, oblik i način vođenja registra iz stavka 1. ovoga članka.

Likvidacija i stečaj investicijskog društva

Članak 49.

(1) Na postupak likvidacije investicijskog društva primjenjuju se odredbe zakona kojima se uređuje poslovanje trgovačkih društava, osim ako nije drukčije propisano ovim Zakonom.

(2) Ako likvidatori utvrde postojanje stečajnog razloga, dužni su bez odgađanja podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka i o tome odmah izvijestiti Agenciju.

(3) Uprava, odnosno likvidatori investicijskog društva dužni su Agenciju izvijestiti o odluci o prestanku investicijskog društva ili o promjeni djelatnosti na način da društvo više ne obavlja investicijske usluge i aktivnosti, sljedećeg radnog dana nakon donošenja odluke.

(4) Agencija na temelju obavijesti iz stavka 3. ovoga članka donosi rješenje kojim ograničava važenje odobrenja za rad na poslove koji su potrebni radi provedbe likvidacije investicijskog društva, a o kojoj će izvijestiti nadležni trgovački sud, burzu, središnje klirinško depozitarno društvo, operatera središnjeg registra i operatera sustava poravnanja ili namire, ako je to primjenjivo.

(5) Nakon započete likvidacije investicijsko društvo može obavljati još samo poslove određene rješenjem iz stavka 4. ovoga članka.

(6) Ako se rješenje iz stavka 4. ovoga članka odnosi na investicijsko društvo koje ima podružnicu u državi članici, Agencija je dužna prije izdavanja odluke izvijestiti nadležno tijelo države članice.

(7) Obavijest iz stavka 6. ovoga članka mora sadržavati pravne posljedice i stvarne učinke donesenog rješenja.

(8) Ako zbog zaštite interesa klijenata investicijskog društva ili zbog drugih javnih interesa nije moguće odgoditi donošenje odluke iz stavka 4. ovoga članka, Agencija je dužna o tome izvijestiti nadležno tijelo države članice odmah po donošenju odluke.

POGLAVLJE II.

ORGANIZACIJSKI UVJETI ZA OBAVLJANJE INVESTICIJSKIH USLUGA I AKTIVNOSTI

 ODJELJAK 1.

Opći organizacijski uvjeti

Kontinuirano ispunjavanje organizacijskih uvjeta

Članak 50.

(1) Investicijsko društvo dužno je u svakom trenutku ispunjavati organizacijske uvjete kako je propisano člancima 21. do 43. Uredbe (EU) br. 2017/565, uzimajući u obzir prirodu, opseg i složenost poslovanja kao i prirodu i opseg investicijskih usluga i aktivnosti koje obavlja.

(2) U svrhu ispunjavanja uvjeta iz stavka 1. ovoga članka investicijsko društvo dužno je:

1. uspostaviti, provoditi, održavati te redovito ažurirati, procjenjivati i nadzirati postupke odlučivanja i organizacijsku strukturu u kojima se jasno i na dokumentirani način utvrđuju linije izvještavanja i dodjeljuju funkcije i nadležnosti

2. uspostaviti, provoditi, održavati te redovito ažurirati, procjenjivati i nadzirati postupke koji osiguravaju da su relevantne osobe upoznate s postupcima koje moraju poštivati za pravilno izvršavanje svojih dužnosti i odgovornosti

3. uspostaviti, provoditi i održavati primjerene mehanizme unutarnje kontrole, čija je namjena osiguravanje usklađenosti s odlukama i postupcima na svim razinama investicijskog društva

4. zapošljavati osobe s vještinama, znanjem i stručnošću koji su potrebni za izvršavanje dodijeljenih zaduženja i zadataka

5. uspostaviti, provoditi i održavati učinkovit sustav internog izvještavanja i priopćavanja informacija na svim relevantnim razinama investicijskog društva

6. održavati primjerenu i urednu evidenciju svojeg poslovanja i unutarnje organizacije i

7. osigurati da obavljanje višestrukih funkcija povjerenih relevantnim osobama ne sprječava te osobe da izvršavaju bilo koju od tih funkcija na ispravan, pošten i profesionalan način.

(3) O svakoj promjeni okolnosti o kojima ovisi primjena odredbi iz stavka 1. ovoga članka investicijsko društvo dužno je bez odgađanja izvijestiti Agenciju.

(4) Investicijsko društvo dužno je pratiti i na redovnoj osnovi procjenjivati primjerenost i učinkovitost ustrojenih sustava i postupaka iz stavka 2. ovoga članka, te poduzimati odgovarajuće mjere za uklanjanje nedostataka.

Računovodstvene politike i postupci

Članak 51.

(1) Investicijsko društvo dužno je ustrojiti, dokumentirati, primjenjivati i redovito održavati primjerene računovodstvene politike i postupke.

(2) Računovodstvene politike i postupci iz stavka 1. ovoga članka moraju investicijskom društvu omogućavati da, u skladu s odredbama ovoga Zakona i provedbenih propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, Agenciji dostavljaju financijske izvještaje koje daju istinit i vjeran prikaz financijskog položaja investicijskog društva i koji su u skladu s primjenjivim računovodstvenim standardima i pravilima.

(3) Investicijsko društvo dužno je pratiti i redovito procjenjivati primjerenost i učinkovitost politika i postupaka iz stavka 1. ovoga članka.

Sigurnost i zaštita podataka i neprekidnost poslovanja

Članak 52.

(1) Ne dovodeći u pitanje ovlast Agencije da na temelju odredbi ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 600/2014 zatraži pristup komunikaciji, investicijsko društvo dužno je, uzimajući u obzir vrstu podataka o kojima je riječ, uspostaviti primjerene sigurnosne mehanizme koji:

1. osiguravaju sigurnost i ovjeru sredstava putem kojih se prenose podaci

2. na najmanju moguću mjeru smanjuju rizik netočnosti podataka i neovlaštenog pristupanja i

3. sprječava odavanje podataka održavajući u svakom trenutku njihovu povjerljivost.

(2) Investicijsko društvo dužno je ustrojiti, dokumentirati, primjenjivati i redovito održavati učinkovite mjere i postupke za nadzor i zaštitu informacijskog sustava i sustava za elektroničku obradu podataka.

(3) Investicijsko društvo dužno je, u skladu s obvezom iz članka 21. stavka 3. Uredbe (EU) br. 2017/565 primjerenim i proporcionalnim sustavima, sredstvima i postupcima osigurati neprekidno i redovito obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti.

(4) Investicijsko društvo dužno je donijeti, provoditi i održavati primjerenu politiku kontinuiteta poslovanja u skladu s uvjetima iz članka 21. stavka 3. Uredbe (EU) br. 2017/565.

Nadležnost viših rukovoditelja i nadzorne funkcije

Članak 53.

(1) Investicijsko društvo dužno je prilikom internog raspoređivanja funkcija definirati odgovornosti viših rukovoditelja i, kada je to primjereno, osoba koje obavljaju nadzornu funkciju u odnosu na obveze investicijskog društva definirane relevantnim propisima.

(2) Investicijsko društvo dužno je osigurati da viši rukovoditelji i, ako je to primjereno, nadzorna funkcija društva imaju zadaće i odgovornosti definirane člankom 25. Uredbe (EU) br. 2017/565.

Praćenje usklađenosti

Članak 54.

(1) Investicijsko društvo dužno je propisati i primjenjivati te redovito ažurirati, procjenjivati i nadzirati primjerene politike i postupke koji osiguravaju najmanje da investicijsko društvo i relevantne osobe društva postupaju u skladu sa svojim obvezama propisanima ovim Zakonom, Uredbom (EU) br. 596/2014, Uredbom (EU) br. 600/2014, te provedbenim propisima koje na temelju njih donosi Agencija.

(2) Politike i postupci iz stavka 1. ovoga članka posebno moraju osigurati poštivanje onih odredbi koje uređuju osobne transakcije relevantnih osoba.

(3) Investicijsko društvo dužno je u svrhu provedbe i nadzora politika i postupaka iz stavka 1. i 2. ovoga članka ustrojiti trajnu i učinkovitu funkciju praćenja usklađenosti čije su ovlasti i odgovornosti propisane člankom 22. stavcima 2. i 3. Uredbe (EU) br. 2017/565i provedbenim propisom Agencije iz stavka 7. ovoga članka.

(4) Kada investicijsko društvo ispunjava uvjete za izuzeće iz članka 22. stavka 4. Uredbe (EU) br. 2017/565, i isto odluči koristiti, o tome je dužno prethodno izvijestiti Agenciju.

(5) Agencija može rješenjem zabraniti korištenje izuzeća iz stavka 5. ovoga članka, ako iz dostavljene obavijesti ne proizlazi da investicijsko društvo ispunjava uvjete za izuzeće, u roku od 30 dana od primitka obavijesti iz stavka 4. ovoga članka.

(6) Funkcija praćenja usklađenosti Agenciji najmanje jednom godišnje dostavlja izvještaj o usklađenosti investicijskog društva s relevantnim propisima.

(7) Agencija provedbenim propisom detaljnije uređuje oblik, sadržaj i rokove dostave izvještaja iz stavka 6. ovoga članka.

Upravljanje rizicima i interna revizija

Članak 55.

(1) U svrhu upravljanja rizicima društvo je dužno poduzeti mjere propisane člankom 23. Uredbe (EU) br. 2017/565.

(2) Ako je to primjereno i razmjerno s obzirom na prirodu, opseg i složenost poslovanja i prirodu i raspon investicijskih usluga i aktivnosti koje obavlja, investicijsko društvo dužno je ustrojiti funkciju upravljanja rizicima s ovlastima i odgovornostima u skladu s člankom 23. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 2017/565.

(3) Ako je to primjereno i razmjerno s obzirom na prirodu, opseg i složenost poslovanja i prirodu i raspon investicijskih usluga i aktivnosti koje obavlja, investicijsko društvo dužno je ustrojiti funkciju unutarnje revizije s ovlastima i odgovornostima u skladu s člankom 24. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 2017/565.

Politike primitaka i njihova primjena

Članak 56.

(1) Investicijsko društvo dužno je, uzimajući u obzir veličinu društva, unutarnju organizaciju, prirodu, opseg i složenost poslovanja, propisati, implementirati i primjenjivati jasne politike primitaka za sve kategorije radnika, upravu, nadzorni odbor i druge relevantne osobe.

(2) Politika primitaka i primjena te politike mora biti u skladu s člankom 27. Uredbe (EU) br. 2017/565 a posebno :

1. biti u skladu s primjerenim i djelotvornim upravljanjem rizicima

2. promicati primjereno i djelotvorno upravljanje rizicima

3. ne poticati preuzimanje rizika koje prelazi razinu prihvatljivog rizika

4. biti u skladu s poslovnom strategijom, ciljevima, vrijednostima i dugoročnim interesima investicijskog društva

5. obuhvaćati mjere za sprečavanje sukoba interesa, uključujući sprječavanje sukoba interesa pri utvrđivanju primitaka radnika koji obavljaju poslove kontrolnih funkcija.

(3) Način utvrđivanja primanja i procjena radne uspješnosti osoba iz stavka 1. ovoga članka ne smije ugrožavati obvezu društva da djeluje u najboljem interesu klijenta.

(4) Agencija donosi provedbeni propis kojim detaljnije uređuje pravila, postupke i kriterije u vezi s politikama primitaka, a posebno:

1. definiciju primitaka radnika

2. zahtjeve vezane uz primitke radnika te način i opseg primjene tih zahtjeva i

3. način i rokove izvješćivanja Agencije o primicima.

Osobne transakcije

Članak 57.

(1) Investicijsko društvo dužno je uspostaviti, provoditi i održavati primjerene postupke u cilju sprječavanja aktivnosti propisanih člankom 29. stavcima 2., 3. i 4. Uredbe (EU) br. 2017/565.

(2) Postupci iz stavka 1. ovoga članka moraju osiguravati, u skladu s člankom 29. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 2017/565:

1. da je svaka relevantna osoba upoznata s ograničenjima povezanima s osobnim transakcijama i mjerama koje je društvo usvojilo u skladu sa stavkom 1. ovoga članaka

2. da je društvo bez odgode obaviješteno o svakoj osobnoj transakciji koju sklopi relevantna osoba i

3. da društvo vodi evidencije o svim osobnim transakcijama o kojima je obavješteno ili o kojima ima saznanja, uključujući sva ovlaštenja i zabrane u vezi s pojedinom transakcijom.

Upravljanje sukobima interesa

Članak 58.

(1) Investicijsko društvo dužno je poduzimati primjerene mjere za utvrđivanje i sprječavanje sukoba interesa koji se pojavljuju tijekom pružanja jedne ili više investicijskih i pomoćnih usluga između:

1. interesa investicijskog društva, uključujući upravu, više rukovoditelje, zaposlenike, vezane zastupnike i svaku osobu koja je izravno ili neizravno povezana s društvom ili navedenim osobama putem kontrole s jedne strane, i interesa klijenta investicijskog društva s druge strane, te

2. interesa klijenata investicijskog društva međusobno.

(2) Sukobi interesa iz stavka 1. ovoga članka uključuju i sukobe interesa koji proizlaze iz strukture politike primitaka investicijskog društva te one koji proizlaze iz okolnosti u kojima investicijsko društvo od trećih osoba prima dodatne poticaje u smislu ovoga Zakona.

(3) Investicijsko društvo dužno je uspostaviti djelotvorne organizacijske i administrativne mehanizme koji osiguravaju poduzimanje svih potrebnih mjera kako bi se spriječilo da sukobi interesa prepoznati u skladu sa stavkom 1. ovoga članka i člankom 33. Uredbe (EU) br. 2017/565 negativno utječu na interese klijenta.

(4) Investicijsko društvo dužno je usvojiti, implementirati i provoditi učinkovitu pisanu politiku upravljanja sukobima interesa u skladu s primjenjivim uvjetima iz članka 34. do 43. Uredbe (EU) br. 2017/565.

(5) Kada organizacijske mjere i postupci iz ovoga članka nisu dovoljni da bi se u razumnoj mjeri osiguralo sprječavanje nastanka rizika od nastanka štete za interese klijenta, investicijsko društvo je dužno klijentu na trajnom mediju na jasan i razumljiv način, u skladu sa stavkom 4. člankom 34. Uredbe (EU) br. 2017/565 priopćiti vrstu i/ili izvor sukoba interesa i korake koje je društvo poduzelo kako bi se ti rizici ublažili prije poduzimanja bilo kakvih poslovnih aktivnosti za račun klijenta,

(6) Priopćenje iz stavka 5. ovoga članka mora sadržavati dovoljno podataka na temelju kojih klijent, s obzirom na kategoriju u koju je razvrstan, može donijeti informiranu odluku o usluzi u kontekstu okolnosti iz kojih sukob interesa proizlazi.

(7) Investicijsko društvo dužno je u skladu s člankom 35. Uredbe (EU) br. 2017/565 voditi evidencije o uslugama i aktivnostima koje obavlja, a iz kojih može proizaći rizik štete za klijente.

Izdvajanje poslovnih procesa

Članak 59.

(1) Kada investicijsko društvo na treću osobu izdvoji operativne funkcije koje su u smislu članka 30. Uredbe (EU) br. 2017/565ključne za neprekidno i uredno pružanje investicijskih usluga klijentima ili obavljanje investicijskih aktivnosti, dužno je poduzeti sve razumne mjere da bi se izbjegao nepotrebni dodatni operativni rizik, pod uvjetima propisanima člancima 31. i 32. Uredbe (EU) br. 2017/565.

(2) Investicijsko društvo ne smije izdvojiti značajne operativne funkcije na način koji bi onemogućio ili znatno otežao kvalitetno provođenje sustava internih kontrola ili provođenje nadzora nad poslovanjem društva u skladu s ovim Zakonom.

(3) O svakom izdvajanju značajnih operativnih funkcija investicijsko društvo dužno je prethodno izvijestiti Agenciju.

(4) Investicijsko društvo dužno je o svim promjenama uvjeta izdvajanja poslovnog procesa iz stavka 1. ovoga članka prethodno izvijestiti Agenciju, uz dokaz da su ispunjeni uvjeti propisani člankom 31. Uredbe (EU) br. 2017/565.

ODJELJAK 2.

Posebni organizacijski uvjeti za upravljanje investicijskim proizvodima 

Posebni organizacijski uvjeti za proizvođače investicijskih proizvoda

Članak 60.

(1) Investicijsko društvo koje proizvodi, razvija, izdaje ili dizajnira investicijski proizvod namijenjen za prodaju klijentima (proizvođač) dužno je ustrojiti, primjenjivati i periodički preispitivati postupke kojima se unutar društva odobrava svaki pojedini investicijski proizvod, kao i značajne promjene i prilagodbe postojećeg investicijskog proizvoda, prije nego što se taj proizvod stavi na tržište ili distribuira klijentima (upravljanje proizvodima).

(2) Proizvođač je dužan osigurati da je postupak upravljanja proizvodima u skladu s odredbama ovoga Zakona i provedbenog propisa iz članka 73. ovoga Zakona, a posebno da taj postupak:

1. za svaki pojedini proizvod detaljnije definira ciljno tržište krajnjih klijenata unutar relevantne kategorije klijenata

2. sadržava procjenu svih rizika relevantnih za ciljno tržište utvrđeno u skladu s odredbama ovoga Zakona i

3. osigurava da je planirana distribucijska strategija u skladu s definiranim ciljnim tržištem.

(3) Proizvođač je dužan svim distributerima omogućiti pristup svim potrebnim podacima o samom proizvodu i postupku upravljanja proizvodima, uključujući podatke o ciljnom tržištu, kako bi se osiguralo da je distribucija proizvoda u skladu s potrebama, obilježjima i ciljevima utvrđenog ciljnog tržišta.

(4) Podaci iz stavka 3. ovoga članka moraju uključivati podatke o primjerenim kanalima distribucije proizvoda, postupku odobravanja proizvoda i procjeni ciljnog tržišta, prikazane na način koji distributeru omogućuje da ispravno razumije, preporučuje ili prodaje taj proizvod.

Obveze upravljanja proizvodima za proizvođača

Članak 61.

(1) Proizvođač je dužan u vezi s upravljanjem proizvodima pridržavati se zahtjeva iz ovoga Zakona u mjeri koja je primjerena i proporcionalna i ako je to primjenjivo s obzirom na narav investicijskog proizvoda, investicijske usluge i ciljnog tržišta za svaki pojedini proizvod.

(2) Uprava proizvođača mora provoditi učinkovitu kontrolu nad postupkom upravljanja proizvodima.

(3) Proizvođač je dužan osigurati da postupak upravljanja proizvodima bude usklađen sa uvjetima relevantnih propisa koji se odnose na upravljanje sukobima interesa, uključujući primitke od rada relevantnih osoba.

(4) Proizvođač je dužan osigurati da dizajn investicijskog proizvoda, uključujući njegove značajke, nema negativan utjecaj na krajnje klijente te da ne dovodi do ugrožavanja integriteta tržišta na način da društvu omogućava umanjivanje ili prenošenje vlastitih rizika ili izloženosti na odnosnu imovinu proizvoda ako investicijsko društvo drži tu odnosnu imovinu za vlastiti račun.

(5) Proizvođač koji pri stvaranju, razvoju, izdavanju ili dizajnu proizvoda između ostalog surađuje sa subjektom koji nije ovlašten prema odredbama ovoga Zakona obavljati investicijske usluge ili aktivnosti ili nema odobrenje u smislu nacionalnog propisa države članice kojim je implementirana Direktiva 2014/65/EU ili sa subjektom iz treće zemlje, dužan je s tim subjektom sklopiti pisani sporazum kojim se uređuju međusobna prava i obveze.

Ostale obveze proizvođača

Članak 62.

(1) Proizvođač je dužan analizirati potencijalne sukobe interesa za svaki proizvedeni investicijski proizvod, a posebno je dužan razmotriti može li doći do negativnog utjecaja na krajnjeg klijenta ako klijent:

1. preuzme izloženost suprotnu od izloženosti koju je prethodno držalo samo društvo ili

2. preuzme izloženost suprotnu od izloženosti koju društvo želi/namjerava držati nakon prodaje proizvoda.

(2) Proizvođač je dužan prije nego što donese odluku o plasmanu proizvoda razmotriti može li proizvod biti prijetnja redovnom funkcioniranju ili stabilnosti financijskih tržišta.

(3) Proizvođač je dužan osigurati da relevantno osoblje uključeno u postupak proizvodnje raspolaže stručnim znanjem potrebnim za razumijevanje obilježja i rizika investicijskog proizvoda.

Obveze funkcije usklađenosti u postupku upravljanja proizvodima