I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Ovršnog zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10. - pročišćeni tekst i 5/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske; dalje u tekstu: Ustav).

II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE DONOŠENJA ZAKONA

a) Ocjena stanja i osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom

Prvi Ovršni zakon („Narodne novine“, broj 57/96.; dalje u tekstu: OZ/16) donesen je 28. lipnja 1996.

OZ/16 je bio prvi Ovršni zakon koji je donesen nakon osamostaljenja i stjecanja neovisnosti Republike Hrvatske, a kojim je na jedinstven način uređen institut prisilne naplate tražbina.

Drugi Ovršni zakon (Narodne novine“, 139/10.; dalje u tekstu: OZ/10) donesen je 23. studenoga 2010., paralelno sa Zakonom o javnim ovršiteljima („Narodne novine“, broj 139/10.). Ta dva Zakona trebala su biti osnova novog ovršnopravnog sustava u kojem su temeljnu ulogu trebali imati javni ovršitelji.

OZ 10 u najvećem dijelu svojih odredaba nije nikada stupio na snagu.

Trenutno važećim (trećim) Ovršnim zakonom („Narodne novine“, broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 73/17.; dalje u tekstu OZ/12) uređen je postupak prisilnog ostvarenja tražbina i postupak dobrovoljnog sudskog i javnobilježničkog osiguranja tražbina te se njime uređuju i materijalnopravni odnosi koji se zasnivanju na temelju ovršnih postupaka.

OZ/12, zajedno sa Zakonom o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima („Narodne novine“, broj 68/18.) čini zakonodavni okvir za provedbu izvansudske ovrhe, koju u najvećoj mjeri provodi Financijska agencija.

Od stupanja na snagu prvog Ovršnog zakona iz 1996. (OZ/96), preko drugog Ovršnog zakona iz 2010. (OZ/10), pa do trećeg Ovršnog zakona iz 2012. (OZ/12), uređenje ovršnog sustava, odnosno ovršnog prava Republike Hrvatske doživjelo je oko 25 izmjena.

Zbog uočenih poteškoća u primjeni postojećeg OZ/12 i potrebe njegovog usklađivanja s drugim zakonima kako bi se dobila horizontalna usklađenost zakonodavnog sustava, predlaže se izrada novog Zakona radi pojednostavljenja (povećanja efikasnosti) provedbe ovršnog postupka uz jačanje zaštite dostojanstva ovršenika i manje troškove postupka, odnosno novo uređenje ovršnog sustava.

Predloženim Zakonom također se uređuje uloga svih sudionika postupka uvažavajući najviše europske standarde i postojeće vrijednosti hrvatskog pravnog sustava, koji cilj nije moguće bez donošenja novog Zakona.

Postojeći sustav ovrhe na temelju vjerodostojne isprave ne omogućuje da se rješenje o ovrsi koje je doneseno od strane javnog bilježnika izravno provede u državama članicama Europske unije (Presuda Suda Europske unije (drugo vijeće) u predmetu Pula Parking d.o.o. protiv Svena Klausa Tederahna, C-551/15 od 9. ožujka 2017.; Presuda Suda Europske unije (drugo vijeće) u predmetu Ibrica Zulfikarpašić protiv Slavena Gajera, C-484/15 od 9. ožujka 2017.).

Sukladno navedenom, ovim Zakonom uvodi se novi ovršni postupak na temelju vjerodostojne isprave te se predloženim zakonodavnim rješenjem ovršni postupak na temelju vjerodostojne isprave stavlja pod nadzor suda (sudska kontrola). Sud će biti opće i redovno nadležno tijelo, ali zbog rasterećenja sudova zadržavaju se javni bilježnici kao povjerenici suda.

Ovim Zakonom se predlaže da se ovršni postupak na temelju vjerodostojne isprave pokreće podnošenjem prijedloga nadležnom sudu. Sud će nakon što zaprimi uredan prijedlog ovrhovoditelja kroz automatsku dodjelu spisa dodijeliti spis javnom bilježniku prema abecednom redu.

Radi jačanja zaštite ovršenika Zakonom se predlaže rješenje u kojem će javni bilježnik kada zaprimi uredan prijedlog ovrhovoditelja zaključkom pozvati ovršenika da u roku od 15 dana ispuni svoju obvezu prema ovrhovoditelju ili da se u tom roku očituje osporava li i u kojem dijelu ovrhovoditeljevu tražbinu.

Ako ovršenik podmiri tražbinu ili se s ovrhovoditeljem drugačije sporazumi snositi će samo minimalan iznos na ime troška postupka ovrhovoditelju.

Ako ovršenik ne ospori prijedlog za ovrhu, javni bilježnik će izraditi nacrt odluke za suca i dostaviti ga elektroničkim putem sudu u strojno čitljivom obliku, s time da ovršenik ima pravo izjaviti žalbu protiv rješenja o ovrsi.

Rješenje o ovrsi izdaje sud i rješenje o ovrsi na novčanoj tražbini ovršenika mora sadržavati obavijest/uputu ovršeniku u vezi s primanjima i naknadama koja su izuzeta od ovrhe ili na kojima je ovrha ograničena.

Predloženim zakonskim rješenjem sve će odluke suda biti donesene u kontradiktornom postupku (odnosi se i na odluke u čijem donošenju sudjeluju javni bilježnici kao pomoćnici suda) te će biti provedive u državama članicama Europske unije.

S ciljem pojednostavljenja i moderniziranja ovršnog postupka uvodi se elektronička komunikacija, uređuju se žalbeni razlozi i definiraju odluke protiv kojih je moguće izjaviti reviziju. Uz navedeno uvode se elektronički obrasci kako bi ovršni postupak bio jasniji, dostupniji i transparentniji za sve stranke i sudionike u ovršnom postupku.

Također se smanjuju troškovi postupka na način da se brišu odredbe o određivanju predvidivih troškova postupka, potvrda o ovršnosti se izdaje automatizmom, slijedom čega više nema troška izdavanja te potvrde. Uz navedeno, Zakonom se fiksiraju sudske pristojbe na rješenje o ovrsi na način da se za tražbine do 5.000,00 kuna plaća 200,00 kuna za tražbine iznad 5.000,00 kn plaća se 300,00 kuna sudskih pristojbi.

Isto tako, predviđena su poboljšanja odredbi o dostavi jer nakon dva bezuspješna pokušaja  dostava se vrši putem oglasne ploče uz obvezno slanje obavijesti dužniku u poštanski sandučić i osobni korisnički pretinac e-Građani.

Radi zaštite dostojanstva dužnika Zakonom se predlaže da se ovrha radi ispražnjenja i predaje nekretnine u pravilu ne provodi u razdoblju od 1. studenoga do 1. travnja, osim ako za to postoji opravdan razlog.

Zakonom se povećava broj primanja koja su izuzeta od ovrhe, kao što su: božićnica, uskrsnica, regres, terenski dodatak, pomorski dodatak, sindikalne socijalne pomoći i pozajmice, dnevnice i naknade za službeni put u inozemstvo, naknade za korištenje privatnog auta u službene svrhe, naknade za odvojeni život. Ujedno je Zakonom propisano da suglasnost kojom se dopušta pljenidba i/ili prijenos plaće, odnosno drugog stalnog novčanog primanja za iznos koji je izuzet od ovrhe ne proizvodi pravne učinke.

S ciljem administrativnog rasterećenja poslodavaca i Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Zakonom isti se oslobađaju od poslova provedbe ovrhe na plaći i mirovini te prestaju biti tijela u postupku koja provode ovrhu. Predlaže se novo uređenje provedbe ovrhe na novčanim sredstvima i to centralizirana provedba ovrhe na novčanim sredstvima putem Financijske agencije (dalje u tekstu FINA) koja ovrhu provodi pod nadzorom suda u skladu s jedinstvenim redoslijedom (prvenstvenim redom) čime se povećava razina sigurnosti. Predloženim zakonskim uređenjem poslodavcima ostaje samo obveza distribucije (uplata na račun) prema nalogu suda/FINA-e iznosa plaće koji je izuzet od ovrhe.

Ovim zakonom zadržava se trenutno zakonsko uređenje da se radi ostvarenja novčane tražbine ovrha ne može provesti na nekretnini u kojoj ovršenik stanuje s time da se propisuje iznimka da se na nekretnini u kojoj ovršenik stanuje može provesti ovrha ako sud utvrdi da bi, nakon što se namiri ovrhovoditelj i druge osobe kojima pripada pravo na namirenje prodajom nekretnine, iz ostatka kupovnine ovršenik mogao kupiti nekretninu u kojoj može stanovati sa članovima svojeg kućanstva. Nadalje, Zakonom se povećava iznos glavnice tražbine radi čijeg namirenja ovrha na nekretnini nije dopuštena i to na iznos od 40.000,00 kuna.

S obzirom na to da su u provedbi elektroničke javne dražbe nekretnina uočene poteškoće,  ovim zakonom poboljšava se i olakšava postupak prodaje nekretnina.

Uređuje se postupak prodaje pokretnina putem javnih komisionara s obzirom na to da navedeni institut nije zaživio u praksi.

U primjeni je uočeno da se institut sudskog i javnobilježničkog osiguranja prijenosom vlasništva na stvari i prijenosom prava ne koristi u praksi u dovoljnoj mjeri te omogućuje određene zloupotrebe (osobe za relativno niski iznos potraživanja postaju punopravni vlasnici nekretnina, otežana provedba ovrhe) pa se ovim zakonom napušta navedeni institut.

Uređuju se i dorađuju odredbe koje su do sada bile sadržane u posebnom propisu - Zakon o upisniku sudskih i javnobilježničkih osiguranja tražbina vjerovnika na pokretnim stvarima i pravima („Narodne novine“, broj 121/05.). Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o upisniku sudskih i javnobilježničkih osiguranja tražbina vjerovnika na pokretnim stvarima i pravima.

Konačno, prijelaznim i završnim odredbama Zakona propisuje se da će se provedba ovrhe na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima koja je započela do stupanja na snagu ovoga Zakona dovršiti prema odredbama zakona koji je bio na snazi u vrijeme njihova pokretanja a to znači da će isplatitelj plaće, odnosno drugog stalnog novčanog primanja nastaviti plijeniti i isplaćivati plaću, odnosno drugo stalno primanje na temelju potvrđene privatne izjave kojom je dužnik dao suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni njegova plaća, odnosno drugo stalno novčano primanje, a koju je zaprimio do dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Isto tako postupak radi namirenja dospjele tražbine predlagatelja osiguranja osigurane sudskim ili javnobilježničkim sporazumom o osiguranju prijenosom vlasništva na stvari i prijenosom prava provodi se na temelju odredbi ovršnog zakona koje su važile u vrijeme sklapanja sporazuma.

b) Posljedice donošenja Zakona

Prvenstveno treba istaknuti kako je ovaj Zakon nastavak mjera Vlade Republike Hrvatske usmjerenih rješavanju problema blokiranih građana, koji je započet paketom mjera koji se sastoji od tri zakona, i to Zakona o otpustu dugova fizičkim osobama, Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima i Zakona o izmjenama i dopunama zakona o stečaju potrošača, usvojenim u srpnju 2018.

Navedeni paket mjera je bio usmjeren rješavanju problema dijela građana s blokiranim računima i to kroz: ex lege otpust dugova, dobrovoljni otpust dugova za koji se vjerovnicima koji na to pristanu zakonom utvrđeni iznos priznaje kao porezno priznati rashod, odnosno ne uzima se za oporezivi primitak, kroz obustavu provedbe ovrhe koja se provodi na novčanoj tražbini po računu i oslobođenjem od obveza osoba koje imaju blokirane račune duže od tri godine, a čiji iznos glavnice duga iznosi do 20.000,00 kuna kroz institut jednostavnog postupka stečaja potrošača.

Predvidive posljedice koje će proisteći donošenjem ovoga Zakona sastoje se prije svega u uravnoteženju postojećeg sustava ovrhe, kao i njegovom dodatnom unaprjeđenju uz uvažavanje potrebe da se ovršni postupak provodi brzo, učinkovito i ekonomično te da se štiti dostojanstvo ovršenika i osigura da provedba za njega bude što manje nepovoljna.

Ovim Zakonom:

- ovršni postupak se vraća pod isključivi nadzor suda, odnosno sudska nadležnost je pravilo,

- postupak se pokreće i vodi korištenjem sredstava elektroničke komunikacije te korištenjem propisanih obrazaca, čime se postupak pojednostavljuje

- povećava se razina zaštite dužnika na način da se uvodi predpostupak, odnosno prije donošenja rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave dužnik se prethodno opominje te

- povećava se stupanj sigurnosti dostave pismena, s obzirom da je to bio jedan od učestalijih prigovora ovršenika

- troškovi postupka se višestruko smanjuju te fiksiraju

- uvodi se pravilo da se ovršenik ne može deložirati iz nekretnine u kojoj živi u zimskom razdoblju (zaštita prava na dom) te

- proširenjem kruga primanja izuzetih od ovrhe omogućava se ovršenicima pravo na dostojanstven život.

III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona sredstva su osigurana u okviru Razdjela 110 – Ministarstvo pravosuđa, na kapitalnom projektu K629169, stavka 3238 u znosu od 1.016.800,00 kuna za razvoj aplikativnog rješenaj i unprijeđenje postojećeg sustava te nije potrebno osigurati dodatna sredstva u prijedlogu Državng proračuna Republike Hrvatske za 2019. i u projekcijma za 2020. i 2021. godinu.

NACRT PRIJEDLOGA OVRŠNOG ZAKONA

Dio prvi

Glava prva
OSNOVNE ODREDBE

Predmet Zakona

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuju materijalnopravni i procesnopravni odnosi koji nastaju u tijeku i u povodu ovršnih postupaka i postupaka osiguranja, osim ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.

(2) Ovim se Zakonom uređuje vođenje Jedinstvenog registra računa te postupanje poslovnog subjekta u uvjetima blokade njegova računa.

Značenje pojmova

Članak 2.

Pojedini pojmovi upotrijebljeni u ovom Zakonu imaju ova značenja:

1. „ovršni postupak“ označava izvanparnični sudski postupak koji se provodi radi prisilnog ostvarenja tražbina na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava

2. „postupak osiguranja“ označava izvanparnični sudski ili javnobilježnički postupak koji se provodi radi prisilnog ili dobrovoljnog osiguranja tražbine  

3. „ tražbina“ označava pravo na neko davanje, činjenje, nečinjenje ili trpljenje

4. „ ovrhovoditelj“ označava osobu koja je pokrenula ovršni postupak radi prisilnog ostvarenja svoje tražbine, zatim tijelo ili osobu koja je po zakonu ovlaštena pokrenuti postupak radi prisilnog ostvarenja tražbine treće osobe, osobu u čiju je korist taj postupak pokrenut po službenoj dužnosti te osoba u čiju korist je podnesen zahtjev za provedbu ovrhe na novčanim sredstvima.

5. „ predlagatelj osiguranja“ označava osobu koja je pokrenula postupak osiguranja svoje tražbine, zatim tijelo ili osobu koja je po zakonu ovlaštena pokrenuti postupak osiguranja tražbine treće osobe te osobu u čiju je korist taj postupak pokrenut po službenoj dužnosti

6. „ ovršenik“ označava osobu protiv koje se ostvaruje tražbina

7. „ protivnik osiguranja“ označava osobu protiv koje se tražbina osigurava

8. „ stranka“ označava ovrhovoditelja i ovršenika te predlagatelja osiguranja i protivnika osiguranja

9. „ sudionik“ označava osobu koja u postupku ovrhe ili osiguranja nije stranka, a u postupku sudjeluje zbog toga što se u njemu odlučuje o nekom njezinom pravu ili zbog toga što za to ima pravni interes

10. „ rješenje o ovrsi“ označava rješenje kojim je u cijelosti ili djelomice prihvaćen prijedlog za ovrhu ili kojim se po službenoj dužnosti određuje ovrha

11. „ rješenje o osiguranju“ označava rješenje kojim je u cijelosti ili djelomice prihvaćen prijedlog za osiguranje ili kojim se po službenoj dužnosti određuje osiguranje

12. „ sredstva ovrhe i osiguranja“ su ovršne radnje, odnosno radnje osiguranja ili sustav takvih radnji kojima se po zakonu tražbina prisilno ostvaruje ili osigurava

13. „ predmet ovrhe i osiguranja“ su stvari i prava na kojima se po zakonu može provesti ovrha radi ostvarenja tražbine ili njezina osiguranja

14. „ovršna sudska odluka“ jest presuda, rješenje, platni nalog ili druga odluka donesena u postupku pred nacionalnim sudom, pravorijek donesen pred arbitražnim sudom te svaka odluka koju je donio sud države članice Europske unije odnosno osoba ili tijelo (služba) koje se na temelju uredbi Europske unije koje se izravno primjenjuje na području Republike Hrvatske izjednačuju sa sudovima država članica Europske unije, bez obzira kako se naziva, uključujući nalog, naredbu, odluku ili nalog o izvršenju, kao i odluku o utvrđivanju troškova, koju izdaje sudski službenik

15. „ovršna sudska nagodba“ jest sudska nagodba sklopljena u postupku pred nacionalnim sudom, arbitražnim sudom ili sudom države članice Europske unije odnosno osobe ili tijela (službe) koje se na temelju uredbi Europske unije koje se izravno primjenjuje na području Republike Hrvatske izjednačuju sa sudovima država članica Europske unije

16. „ovršna odluka upravnoga tijela“ jest rješenje i zaključak koji su u upravnom postupku donijeli tijelo državne uprave ili pravna osoba s javnim ovlastima

17. „ovršna upravna nagodba“ jest nagodba zaključena u upravnom postupku pred tijelom državne uprave ili pred pravnom osobom s javnim ovlastima

18. „osnova za plaćanje“ jest ovršna odluka domaćeg suda ili upravnog tijela koja ima potvrdu ovršnosti, ovršna nagodba sklopljena pred domaćim sudom ili upravnim tijelom, ovršna nagodba postignuta u postupku mirnog rješenja spora na temelju zakona kojim se uređuje parnični postupak, zadužnica, bjanko-zadužnica, europski ovršni naslov i europski platni nalog, a koji glase na ispunjenje određene novčane tražbine, obračun poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine, rješenje o ovrsi, rješenje o osiguranju, nalog Ministarstva financija za naplatu po aktiviranom državnom jamstvu, nalog za pljenidbu u postupku prisilnog izvršenja pravomoćno izrečene novčane kazne u kaznenom i prekršajnom postupku i svaka druga odluka nadležnog tijela kojom se u cijelosti ili djelomice prihvaća prijedlog za provedbu ovrhe

19. „sudski ovršitelj“ označava sudskog službenika koji po nalogu suda neposredno poduzima pojedine radnje u ovršnom postupku ili postupku osiguranja

20. „ Financijska agencija“ (u daljnjem tekstu: Agencija) označava pravnu osobu osnovanu prema posebnom zakonu koja po ovom Zakonu i/ili po nalogu suda poduzima pojedine radnje u ovršnom postupku, postupku osiguranja ili provodi ovrhu na novčanim sredstvima

21. „ javni bilježnik“ označava osobu od javnog povjerenja koja po ovom Zakonu i/ili po nalogu suda kao povjerenik suda može poduzimati pojedine radnje u ovršnom postupku ili postupku osiguranja, odnosno osoba od javnog povjerenja koja je po ovom Zakonu ovlaštena samostalno poduzimati radnje u postupku osiguranja

22. „banka“ jest kreditna institucija, osnovana prema zakonu kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija, pod kojom se podrazumijeva banka, štedna banka i podružnica strane banke sa sjedištem u Republici Hrvatskoj

23. „ javno ovjerovljena isprava“ ili „ ovjerovljena isprava“ označava ispravu na kojoj je potpis davatelja izjave ovjerovio javni bilježnik ili koja druga osoba ili tijelo s javnim ovlastima u čijoj je to nadležnosti, odnosno, ispravu koju je davatelj elektronički potpisao

24. „ registar“, „upisnik“, „očevidnik“ ili „evidencija“ označava svaku bazu podataka koja se vodi o dužniku i/ili stvarima i pravima koja čine dužnikovu imovinu, neovisno od toga da li se podaci vode u materijaliziranom ili elektroničkom obliku

25. „ č lanovi kućanstva“ su bračni ili izvanbračni drug, djeca i ostali srodnici u pravoj i pobočnoj liniji, srodnici po tazbini i druge osobe neovisno o stupnju i vrsti srodstva, a koje žive u istom stambenom prostoru s podnositeljem zahtjeva za pravnu pomoć, zajednički snose troškove i zadovoljavaju potrebe zajedničkog života; članom kućanstva smatra se i dijete koje ne živi u istom stambenom prostoru s podnositeljem zahtjeva, a nalazi se na redovitom školovanju, do kraja propisanog redovitog školovanja, a najkasnije do navršene 26. godine života

26. „prosječna netoplaća u Republici Hrvatskoj“ jest prosječan iznos mjesečne netoplaće isplaćene po jednom zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj, za razdoblje siječanj – kolovoz tekuće godine, koju je dužan utvrditi Državni zavod za statistiku i objaviti u „Narodnim novinama“ najkasnije do 31. prosinca za tekuću godinu, radi primjene u idućoj godini

27. „ institucija za platni promet “ jest pravna osoba koja na temelju zakona koji uređuje platni promet može pružati usluge platnog prometa u Republici Hrvatskoj

28. „ poslovni subjekt “ je pravna osoba, fizička osoba koja obavlja registriranu gospodarsku djelatnost i fizička osoba koja se bavi slobodnim zanimanjem

29. „ potrošač“ je fizička osoba koja ne obavlja registriranu gospodarsku djelatnost i koja se ne bavi slobodnim zanimanjem

30. „ nalog “ jest nalog koji Agencija na temelju osnove za plaćanje daje banci i Hrvatskoj narodnoj banci da prema podacima sadržanima u tom nalogu izvrši pljenidbu novčanih sredstava na računu ovršenika, izvrši plaćanje s računa ovršenika na račun ovrhovoditelja ili drugi račun naveden u osnovi za plaćanje, provede odluku nadležnog tijela kojom je određena mjera osiguranja na novčanim sredstvima po računima i oročenim novčanim sredstvima, izvrši blokadu, odnosno deblokadu računa ovršenika ili obavi drugu radnju radi izvršenja osnove za plaćanje

31. „ račun “ jest transakcijski račun u smislu zakona kojim se uređuje platni promet na kojem se u banci vode novčana sredstva u domaćoj i stranoj valuti, odnosno na kojem se u Hrvatskoj narodnoj banci vode novčana sredstva Republike Hrvatske u domaćoj i stranoj valuti, račun na kojem se u Hrvatskoj narodnoj banci vode novčana sredstva banke, novčani polog i ulog na štednju po viđenju

32. „ oročena novčana sredstva “ jesu novčana sredstva po ugovoru o oročenom novčanom pologu i oročenom ulogu na štednju, uključujući i stambeni štedni ulog i depozite u kreditnim unijama

33. „ blokada računa “ jest zabrana isplate i prijenosa novčanih sredstava s računa ovršenika, osim izvršenja naloga na temelju ovoga Zakona

34. „ račun specifične namjene “ jest račun odnosno oročena novčana sredstva na kojima se na temelju posebnog propisa vode novčana sredstva odvojeno od imovine osobe koja upravlja tim sredstvima i koji je odgovarajuće označen u Jedinstvenom registru računa

35. „ donositelj osnove za plaćanje “ jest ovlašteno tijelo koje je donijelo odluku odnosno izdalo ili potvrdilo ispravu koja se smatra osnovom za plaćanje

36. „ podnositelj osnove za plaćanje “ jest ovrhovoditelj, odnosno osoba koja je podnijela osnovu za plaćanje

37. „ jedinstveni identifikacijski podatak “ jest jedinstveni matični broj građana, matični broj koji dodjeljuje Državni zavod za statistiku, matični broj subjekta iz sudskog registra odnosno drugi brojčani identifikacijski podatak koji je jedinstven za određenu fizičku ili pravnu osobu, pomoću kojega Agencija može na temelju dostupnih joj podataka iz službenih evidencija nedvojbeno utvrditi osobni identifikacijski broj te osobe.

38. „ nadležno tijelo “ jest tijelo koje je na temelju zakona ovlašteno donositi, odnosno izdavati i podnositi osnovu za plaćanje i voditi postupak radi provedbe ovrhe i osiguranja

39. „Upisnik osiguranja tražbina na pokretnim stvarima i pravima“ jest javna knjiga u koju se upisuju prava i mjere propisane ovim ili drugim Zakonom, koje se ne upisuju u koju drugu javnu knjigu (u daljnjem tekstu: Upisnik osiguranja tražbina).

Pokretanje postupka

Članak 3.

(1) Ovršni postupak pokreće se prijedlogom ovrhovoditelja, a postupak osiguranja prijedlogom predlagatelja osiguranja.

(2) Ovršni postupak i postupak osiguranja pokreću se i po službenoj dužnosti kada je to zakonom određeno.

(3) Kada po zakonu ovlašteno tijelo ili osoba pokrene ovršni postupak ili postupak osiguranja, odnosno kada je postupak pokrenut po službenoj dužnosti, osoba radi čije tražbine je postupak pokrenut ne može poduzimati radnje koje bi sprječavale provedbu postupka.

(4) Ako tijelo ili osoba iz stavka 3. ovoga članka odluči povući prijedlog kojim je postupak pokrenut, odnosno ako sud odluči obustaviti postupak pokrenut po službenoj dužnosti, osoba radi čije tražbine je postupak pokrenut može preuzeti vođenje postupka ako u roku od 15 dana od dana kada joj je dostavljena obavijest o povlačenju prijedloga odnosno o namjeri da se postupak obustavi izjavi da preuzima vođenje postupka.

(5) Kada sud pokreće ovršni postupak ili postupak osiguranja po službenoj dužnosti tijelo ili osoba koja dostavi sudu ovršnu ispravu ili obavijesti o postojanju razloga za pokretanje postupka po službenoj dužnosti nema položaj stranke u postupku.

Predmet na kojem ovrha i osiguranje nisu dopušteni

Članak 4.

(1) Predmet ovrhe i osiguranja ne mogu biti:

- stvari i prava izvan prometa te druge stvari i prava za koje je to zakonom određeno

- tražbine po osnovi poreza i drugih pristojbi

- objekti, oružje i oprema namijenjeni obrani  

- oprema i objekti namijenjeni radu tijela državne uprave, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravosudnih tijela.

(2) Može li neka stvar ili pravo biti predmet ovrhe ili osiguranja, odnosno je li ovrha ili osiguranje na nekoj stvari ili pravu ograničeno, ocjenjuje se s obzirom na okolnosti koje postoje u vrijeme podnošenja prijedloga kojim se pokreće postupak, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.

(3) Ovršne radnje i radnje osiguranja mogu se neposredno provesti i protiv ovršenika odnosno protivnika osiguranja u skladu sa zakonom.

Zaštita dostojanstva ovršenika odnosno protivnika osiguranja

Članak 5.

(1) Pri provedbi ovrhe i osiguranja pazit će se na dostojanstvo ovršenika i protivnika osiguranja te na to da ovrha odnosno osiguranje za njega budu što manje nepovoljni.

(2) Ovrha radi naplate novčane tražbine ili osiguranje takve tražbine u pravilu će se provesti prvo na dužnikovim novčanim tražbinama, osim ako namirenje odnosno osiguranje prema navedenom redoslijedu ne bi bilo pravično.

Načelo razmjernosti. Načelo pravičnosti

Članak 6.

(1) Sud određuje ovrhu odnosno osiguranje onim sredstvom i na onim predmetima koji su navedeni u prijedlogu kojim se pokreće postupak, osim ako ocijeni da bi provedba ovrhe odnosno osiguranja narušila pravičnu ravnotežu između interesa stranaka.

(2) Ako je predloženo više sredstava ili više predmeta ovrhe odnosno osiguranja, sud može po službenoj dužnosti ili na prijedlog ovršenika odnosno protivnika osiguranja ograničiti ovrhu odnosno osiguranje na neka od tih sredstava ili predmeta, ako su dovoljni za ostvarenje ili osiguranje tražbine i ako ocijeni da provedba ovrhe odnosno osiguranja ne bi narušila pravičnu ravnotežu između interesa stranaka.

(3) Pri ocjeni je li narušena pravična ravnoteža između interesa stranaka sud će uzeti u obzir okolnosti slučaja, a osobito:

– postoje li druga sredstva i predmeti ovrhe i osiguranja kojima se tražbina može u cijelosti ili u pretežnom dijelu ostvariti ili osigurati

– je li ovrhovoditelj odnosno predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim da bi ovrha odnosno osiguranje drugim sredstvima ili na drugim predmetima bilo bezuspješno

– je li vrijednost tražbine koja se ostvaruje ili osigurava nerazmjerno manja od vrijednosti predmeta ovrhe odnosno osiguranja.

Promjena sredstva i predmeta ovrhe

Članak 7.

(1) Ako se rješenje o ovrsi ili osiguranju određenim sredstvom ili na određenom predmetu ne može provesti, ovrhovoditelj odnosno predlagatelj osiguranja može radi namirenja ili osiguranja iste tražbine, u istom postupku, predložiti novo sredstvo ili predmet ovrhe odnosno osiguranja.

(2) Prijedlog za ovrhu i osiguranje iz stavka 1. ovoga članka ovrhovoditelj odnosno predlagatelj osiguranja može podnijeti u roku od 30 dana od dana obavijesti suda o nemogućnosti provedbe ovrhe odnosno osiguranja.

(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka sud će:

- donijeti novo rješenje o ovrsi odnosno osiguranju i ovrhu odnosno osiguranje nastaviti na temelju tog rješenja te

- obustaviti ovrhu odnosno osiguranje ranije predloženim sredstvom i na ranije predloženom predmetu ovrhe odnosno osiguranja.

(4) Žalba protiv novoga rješenja o ovrsi iz stavka 3. ovoga članka ne može se izjaviti iz razloga zbog kojih se mogla izjaviti protiv prijašnjeg rješenja o ovrsi.

(5) Žalba nakon proteka roka protiv novoga rješenja o ovrsi iz stavka 3. ovoga članka može se podnijeti samo ako su razlozi zbog kojih se podnosi nastali nakon vremena kad se više nisu mogli iznijeti u roku za žalbu protiv prethodnoga rješenja o ovrsi.

(6) Na prijedlog iz stavka 1. ovoga članka i rješenje iz stavka 3. podstavka 1. ovoga članka ne plaća se sudska pristojba.

Ovrha i osiguranje na imovini strane države

Članak 8.

(1) Na imovini strane države u Republici Hrvatskoj ne može se odrediti ni provesti ovrha ili osiguranje bez prethodne suglasnosti ministra nadležnog za poslove pravosuđa, uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za vanjske poslove, osim ako je strana država pristala na ovrhu, odnosno osiguranje.

(2) Sud će odbaciti prijedlog kojim se pokreće postupak na imovini strane države u Republici Hrvatskoj ako uz prijedlog nije podnesena suglasnost iz stavka 1. ovoga Zakona, odnosno pristanak strane države.

(3) Suglasnost iz stavka 1. ovoga članka nije upravni akt.  

Podnesci i ročišta

Članak 9.

(1) U ovršnom postupku i postupku osiguranja sud postupa na temelju podnesaka i drugih pismena, a može održati i ročište kada je to ovim Zakonom određeno ili kad smatra da je održavanje ročišta svrhovito.

(2) O ročištu, umjesto zapisnika, sud može sastaviti službenu bilješku.

(3) Sud će izvan ročišta saslušati stranku ili sudionika u postupku ako je to predviđeno ovim Zakonom, ili ako smatra da je to potrebno radi razjašnjenja pojedinih pitanja ili očitovanja o nekom prijedlogu stranke.

(4) Izostanak jedne ili obiju stranaka te sudionika s ročišta, ili njihovo neodazivanje pozivu suda radi saslušanja, ne sprječava sud da i dalje postupa.

(5) Podnesci u ovršnom postupku podnose se u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

(6) Kada je ovim Zakonom propisano da se podnesak podnosi na propisanom obrascu, stranka ili sudionik koji podnesak nije podnio na propisanom obrascu nema pravo na naknadu troškova za sastavljanje tog podneska, osim ako uz podnesak ne navede razloge zbog kojih propisani obrazac nije podoban za podnošenje tog podneska.

(7) Kada je ovim Zakonom propisano da se podnesak podnosi na propisanom obrascu elektroničkim putem u strojno čitljivom obliku, sud će odbaciti podnesak stranke ili sudionika koji nije podnesen elektroničkim putem na propisanom obrascu.

(8) Pravne osobe obvezne su u ovršnom postupku i postupku osiguranja podneske podnositi elektroničkim putem odgovarajućom primjenom pravila o podnošenju podnesaka u parničnom postupku.

Privremeni zastupnik

Članak 10.

(1) U slučaju prekida ovršnog postupka ili postupka osiguranja sud može, na prijedlog stranke ili po službenoj dužnosti, ako je to potrebno radi zaštite prava i interesa koje od stranaka, postaviti privremenoga zastupnika stranci u odnosu na koju je nastao razlog zbog kojega je došlo do prekida.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, sud će nastaviti prekinuti postupak i prije nego što prestane razlog zbog kojeg je došlo do prekida postupka.

Sastav suda i odluke

Članak 11.

(1) U prvom i drugom stupnju ovršni postupak i postupak osiguranja vodi i odluke donosi sudac pojedinac ili sudski savjetnik, ako ovim Zakonom nije određeno da postupak vodi javni bilježnik.

(2) Ako se o prisilnom ispunjenju ili osiguranju odlučuje u parničnom, kaznenom ili nekom drugom sudskom postupku takve odluke sud donosi u sastavu u kojemu vodi taj sudski postupak.

(3) U ovršnom postupku i postupku osiguranja sud donosi odluke u obliku rješenja i zaključka.

(4) Sud zaključkom odlučuje o upravljanju postupkom i o drugim pitanjima kad je to  određeno ovim Zakonom.

Žalba i prigovor

Članak 12.

(1) Protiv rješenja donesenog u prvom stupnju može se podnijeti žalba, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(2) Žalba se podnosi u roku od osam dana od dana dostave prvostupanjskog rješenja, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(3) Žalba ne odgađa provedbu rješenja, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(4) Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(5) Stranka ili sudionik u postupku mogu podnijeti prigovor kojim traže od suda da otkloni nepravilnosti u provedbi ovrhe ili osiguranja.

Postupanje suda povodom podnesene žalbe i prigovora

Članak 13.

(1) Ako je protiv rješenja dopuštena žalba, prvostupanjski sud će, ako nije ovlašten samostalno odlučivati po žalbi, spis sa žalbom dostaviti drugostupanjskom sudu.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, ako je moguće nastaviti s provedbom ovrhe ili osiguranja do donošenja odluke drugostupanjskog suda, prvostupanjski sud će drugostupanjskom sudu dostaviti presliku spisa sa žalbom. Dok drugostupanjski sud ne donese odluku o žalbi, prvostupanjski sud poduzimat će one radnje koje je ovlašten poduzimati prije pravomoćnosti pobijanoga rješenja, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. 

(3) Ako je podnesen pravni lijek protiv zaključka protiv kojeg pravni lijek nije dopušten, sud će odluku o nedopuštenosti pravnog lijeka donijeti zajedno s odlukom kojom se utvrđuje, odnosno završava postupak ovrhe, odnosno osiguranja.

(4) Prvostupanjski sud će zaključkom ukinuti nezakonite i nepravilne radnje u provedbi ovrhe ili osiguranja te tijelu ili osobi koja provodi ovrhu dati obvezujuću uputu.

Revizija, ponavljanje postupka i povrat u prijašnje stanje

Članak 14.

(1) Protiv drugostupanjskog rješenja donesenog po žalbi protiv rješenja o ovrsi, rješenja o protuovrsi i rješenja o obustavi ili dovršetku ovršnog postupka revizija se može podnijeti ako  Vrhovni sud Republike Hrvatsker dopusti reviziju odgovarajućom primjenom pravila parničnog postupka. Protiv ostalih drugostupanjskih rješenja u ovršnom postupku revizija nije dopuštena.

(2) Protiv drugostupanjskog rješenja donesenog po žalbi protiv rješenja o osiguranju revizija nije dopuštena.

(3) Protiv pravomoćne odluke donesene u ovršnom postupku i postupku osiguranja nije dopušteno ponavljanje postupka.

(4) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, može se prema pravilima parničnog postupka tražiti ponavljanje postupka protiv platnog naloga iz rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave.

(5) Povrat u prijašnje stanje dopušten je samo zbog propuštanja roka za žalbu.

Žurnost

Članak 15.

U ovršnom postupku i postupku osiguranja sud je dužan postupati žurno.

Sudska dostava

Članak 16.

(1) Pravnoj osobi i odvjetniku dostava se obavlja elektroničkim putem u pretinac odgovarajućom primjenom pravila o dostavi u parničnom postupku.

(2) Fizičkoj osobi koja obavlja određenu upisanu djelatnost (obrtnici, trgovci pojedinci, liječnici itd.), kada se dostava obavlja u vezi s tom djelatnošću, i odgovornoj fizičkoj osobi u pravnoj osobi, kada se dostava obavlja u vezi s tom funkcijom, dostava se obavlja na adresu upisanog sjedišta.

(3) Fizičkoj osobi koja ne obavlja određenu upisanu djelatnost i fizičkoj osobi koja obavlja određenu upisanu djelatnost, kada se dostava ne obavlja u vezi s tom djelatnošću, dostava se obavlja na adresi prebivališta u Republici Hrvatskoj prema podacima o prebivalištu iz evidencija ministarstva nadležnog za unutarnje poslove.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, ako je osoba prijavila boravište u kojem drugom mjestu u Republici Hrvatskoj ili je prijavila koje drugo mjesto ili način na koji joj se dostava može obaviti, dostava toj osobi obavlja se na adresi njezina upisana boravišta, odnosno na drugom prijavljenom mjestu ili na drugi prijavljeni način.

(5) Osobi koja nema prebivalište ili boravište u Republici Hrvatskoj ili nije prijavila koje drugo mjesto ili način na koji joj se dostava može obaviti, dostava se obavlja na adresu navedenu u prijedlogu kojim se pokreće postupak.

(6) Ako dostava na adresu iz stavaka 2. do 5. ovoga članka bude bezuspješna, pismeno će se pokušati dostaviti još jednom u roku koji ne može biti kraći 30 dana, a ako ponovljena dostava bude bezuspješna, dostava će se obaviti isticanjem pismena koje je trebalo dostaviti na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova. Smatrat će se da je dostava obavljena osmoga dana od dana isticanja pismena na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova.

(7) Kada se dostava obavlja isticanjem pismena na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova, sud će na adresu iz stavka 2. do 5. ovoga članka dostaviti obavijest o danu isticanja pismena na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova ubacivanjem u poštanski sandučić.

(8) Kada je to moguće, obavijest iz stavka 7. ovoga članka dostavlja se i u osobni korisnički pretinac fizičke osobe kojemu se pristupa putem s redišnjeg internetskog mjesta za jednostavan pristup svim informacijama iz javne uprave Republike Hrvatske (Središnji državni portal).

(9) Na zahtjev ovrhovoditelja odnosno predlagatelja osiguranja dostavu ovršeniku odnosno protivniku osiguranja može obaviti javni bilježnik. Troškove javnobilježničke dostave nije dužan naknaditi ovršenik odnosno protivnik osiguranja, a na radnje poduzete u vezi s dostavom preko javnog bilježnika na temelju ovoga Zakona ne plaćaju se javnobilježničke pristojbe.

(10) Javni bilježnik dostavu može obaviti na svojem službenom području neposredno tako da pismeno uruči primatelju osobno i o tome sastavi zapisnik. Dostavu izvan svojeg službenog područja javni bilježnik može obaviti tako da pismeno koje se treba dostaviti proslijedi javnom bilježniku na čijem se službenom području nalazi adresa primatelja uz zamolbu za osobno uručenje. Javni bilježnik dostavu može obaviti i putem pošte.

(11) Javnom bilježniku i Agenciji dostava se obavlja elektroničkim putem.

(12) Ako je ovim Zakonom propisano da javni bilježnik ili Agencija dostavu obavlja putem suda, javni bilježnik ili Agencija će pismeno dostaviti sudu elektroničkim putem radi dostave, a sud će dostavu obaviti u skladu s pravilima o sudskoj dostavi.

Troškovi postupka

Članak 17.

(1) Troškove postupka u vezi s određivanjem i provedbom ovrhe i osiguranja predujmljuje ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(2) Ovrhovoditelj odnosno predlagatelj osiguranja dužan je troškove postupka predujmiti u roku koji odredi sud. Ako troškovi ne budu predujmljeni u tom roku, sud će obustaviti ovrhu odnosno osiguranje, osim ako se postupak može nastaviti bez provođenja radnje za koju nije uplaćen predujam.

(3) Troškove postupka koji je sud pokrenuo po službenoj dužnosti prethodno predujmljuje sud iz svojih sredstava.

(4) Ovršenik odnosno protivnik osiguranja dužni su ovrhovoditelju odnosno predlagatelju osiguranja naknaditi troškove koji su bili potrebni za ovrhu ili osiguranje.

(5) Ovrhovoditelj odnosno predlagatelj osiguranja dužni su ovršeniku odnosno protivniku osiguranja naknaditi troškove koje su im neosnovano prouzročili.

(6) Zahtjev za naknadu troškova stranka je dužna podnijeti u roku od osam dana od dana kada su troškovi nastali, a najkasnije do donošenja odluke kojom se postupak dovršava. Iznimno, ako je odluka kojom se postupak dovršava donesena prije isteka roka od osam dana od dana kada su troškovi nastali, z ahtjev za naknadu troškova može se podnijeti u roku od osam dana od dana dostave obavijesti ili odluke o dovršetku postupka.

(7) Iznosi troškova postupka koji se mogu tražiti od protivne stranke određeni su posebnom glavom ovoga Zakona.

Jamčevina

Članak 18.

(1) Kad je ovim Zakonom propisano davanje jamčevine, ona se daje u gotovom novcu. Iznimno, sud može odobriti davanje jamčevine u obliku bankarske garancije, vrijednosnih papira koji imaju burzovnu vrijednost, dragocjenosti čiju je vrijednost lako utvrditi na tržištu i koje se mogu brzo i jednostavno unovčiti, odnosno drugo sredstvo osiguranja.

(2) Republika Hrvatska, općine, gradovi i županije te državna tijela nisu dužni dati jamčevinu kad u postupku sudjeluju kao stranke.

(3) Na stvarima koje su predane kao jamčevina protivna stranka stječe zakonsko založno pravo. Ako su kao jamčevina ponuđeni nematerijalizirani vrijednosni papiri sud će ovjerovljenu izjavu osobe koja daje jamčevinu da je suglasna da se radi osiguranja tražbine za koju se daje jamčevina upiše založno pravo bez odgode dostaviti Središnjem klirinškom depozitarnom društvu, radi upisa založnog prava, uz točnu naznaku količine i vrste vrijednosnica, te osobe založnog dužnika i založnog vjerovnika.

(4) Ako sud u ovršnom postupku ili postupku osiguranja odlučuje o pravu protivne stranke na naknadu štete ili troškova postupka u vezi s radnjom zbog poduzimanja koje je jamčevina dana, na njezin će prijedlog istim rješenjem odlučiti i o naplati utvrđene tražbine iz te jamčevine.

Novčana kazna i kazna zatvora kao sredstvo ovrhe ili osiguranja

Članak 19.

(1) Kad je ovim Zakonom novčana kazna predviđena kao sredstvo ovrhe ili osiguranja, ta se kazna može izreći fizičkim osobama u iznosu od 1.000,00 do 30.000,00 kuna, a pravnim osobama u iznosu od 10.000,00 do 100.000,00 kuna.

(2) Ako se novčana kazna kao sredstvo ovrhe ili osiguranja izriče pravnoj osobi, sud će izreći novčanu kaznu i odgovornim osobama u pravnoj osobi ako utvrdi da zbog njihovog čina ili propusta pravna osoba nije ispunila obvezu.

(3) Ako fizička osoba kojoj je izrečena novčana kazna ne plati kaznu u roku koji je određen odlukom suda, nakon bezuspješnog pokušaja prisilne naplate na novčanim sredstvima, ta će se kazna zamijeniti zatvorskom kaznom po pravilima kaznenoga prava o zamjeni novčane kazne zatvorskom kaznom. Ukupan zbroj zatvorskih kazni kojima su nekoj osobi zamijenjene izrečene novčane kazne ne može u istom postupku prijeći šest mjeseci, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(4) Kad je ovim Zakonom predviđeno da se zatvorska kazna može izreći kao sredstvo ovrhe ili osiguranja, ta se kazna može pojedinačno izreći u trajanju do tri mjeseca, s time da ukupni zbroj pojedinačno izrečenih zatvorskih kazni u istome ovršnom postupku ne može prijeći šest mjeseci, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(5) Zatvorska kazna izrečena prema odredbama ovoga Zakona izvršava se na način propisan za izvršenje zatvorske kazne izrečene u kaznenom postupku.

(6) Ako se osoba kojoj je sud, u skladu s ovim Zakonom, zaprijetio novčanom kaznom ili kaznom zatvora ne pokori nalogu suda, sud će joj izreći tu kaznu i, u slučaju potrebe, zaprijetiti joj takvim novim kaznama te ih izricati sve dok ta osoba ne postupi po nalogu suda.

(7) Izrečena kazna ne može se zamijeniti radom za opće dobro.

(8) Izrečenu novčanu kaznu i zatvorsku kaznu sud će izvršiti po službenoj dužnosti, a troškovi izvršenja padaju na teret državnoga proračuna.

Novčana kazna i kazna zatvora zbog sprečavanja provedbe ovrhe ili osiguranja

Članak 20.

(1) Sud može zaprijetiti novčanom kaznom pravnim osobama, a odgovornim osobama u pravnoj osobi i drugim fizičkim osobama novčanom kaznom ili kaznom zatvora, ili kazniti novčanom kaznom pravnu osobu, odnosno kazniti novčanom kaznom ili zatvorskom kaznom odgovorne osobe u pravnoj osobi i druge fizičke osobe:

1. ako protivno nalogu ili zabrani suda poduzmu određene radnje s ciljem skrivanja, oštećenja ili uništenja imovine ovršenika ili protivnika osiguranja

2. ako poduzmu čine nasilja ili čine kojima mogu teško oštetiti ili ugroziti prava, sigurnost i dostojanstvo ovrhovoditelja i predlagatelja osiguranja ili drugih osoba koje sudjeluju u postupku ovrhe ili osiguranja

3. ako protivno nalogu ili zabrani suda poduzmu radnje koje mogu dovesti do nenadoknadive ili teško nadoknadive štete za ovrhovoditelja ili predlagatelja osiguranja

4. ako poduzmu radnje kojima se sud, sudski ovršitelj ili druge ovlaštene osobe ometaju u provedbi ovršnih radnji ili radnji osiguranja

5. te u drugim slučajevima predviđenim zakonom.

(2) Sud može zaprijetiti novčanom kaznom ili zatvorskom kaznom osobama iz stavka 1. ovoga članka i u slučaju ako postoji osnovana bojazan da bi pravna ili fizička osoba mogla počiniti kažnjivu radnju iz stavka 1. ovoga članka, pri čemu može tim osobama naložiti ili zabraniti poduzimanje određenih radnji.

(3) Zatvor iz stavka 1. ovoga članka može, na temelju jedne odluke kojom je određen, trajati najduže trideset dana. Tijekom istoga postupka može se, u slučaju potrebe, protiv iste osobe ponovno odrediti zatvor. Ukupno trajanje zatvora određenoga protiv neke osobe tijekom istoga postupka ne može biti duže od šest mjeseci.

(4) Sud će pri odabiru kazne ili prijetnji kaznom, odnosno odabiru vrste kazne, primijeniti blažu kaznu ako se njome može ostvariti ista svrha.

(5) O kažnjavanju novčanom kaznom i kaznom zatvora odlučuje sud rješenjem. Na rješenje o kažnjavanju dopuštena je žalba u roku od tri dana. O žalbi na rješenje o kažnjavanju odlučuje sud drugoga stupnja u roku od tri dana.

(6) Žalba iz stavka 5. ovoga članka odgađa ovršnost rješenja.

(7) Na izvršenje novčane kazne i kazne zatvora izrečene po ovom članku na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 19. ovoga Zakona.

(8) Novčana kazna i zatvorska kazna u smislu odredaba ovoga članka bez utjecaja su na kaznenu ili prekršajnu odgovornost osoba koje su u ovršnom postupku ili postupku osiguranja kažnjene novčanom kaznom ili zatvorskom kaznom, ali će se kazna izrečena prema odredbama ovoga Zakona uračunati u kaznu izrečenu u kaznenom postupku.

(9) Na kažnjavanje osobe koja vrijeđa sud, stranku ili drugoga sudionika u postupku ovrhe ili osiguranja na odgovarajući način se primjenjuju pravila parničnog postupka o kažnjavanju osoba koje u podnescima vrijeđaju sud, stranku ili drugog sudionika u postupku.

Dužnost davanja podataka o dužniku i dužnikovoj imovini

Članak 21.

(1) Državna tijela i pravne osobe s javnim ovlastima dužni su sudu ili osobi koja tvrdi da namjerava pokrenuti ovršni postupak ili postupak osiguranja u roku od osam dana od dana kada su zaprimili zahtjev dati podatak o tome je li neka osoba upisana u registar, upisnik odnosno evidenciju koju vode, uz podatak za identifikaciju stvari odnosno prava koja ulaze u dužnikovu imovinu, ako podaci koji se traže nisu zakonom utvrđeni kao tajni.

(2) Na zahtjev suda osoba za koju ovrhovoditelj tvrdi da je ovršenikov dužnik ili da se neki dijelovi njegove imovine nalaze kod nje dužna je u roku od osam dana izjasniti se o tome ima li ovršenik i kakvu tražbinu protiv nje, odnosno nalaze li se i koji dijelovi njegove imovine kod nje.

(3) Ministarstvo financija, Porezna uprava dužna je u roku od osam dana, na zahtjev osobe koja tvrdi da radi naplate novčane tražbine po osnovi radnog odnosa koja je utvrđena u bruto iznosu namjerava pokrenuti ovršni postupak, dati podatke iz članka 223. ovoga Zakona.

(4) Tijela i osobe iz stavka 1. ovoga članka nisu dužne postupiti po zahtjevu osobe koja traži podatke dok im prethodno ne budu podmireni troškovi za poduzimanje radnje.

(5) Podnositelj zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka dužan je u zahtjevu za davanje podataka navesti tražbinu radi čijeg će ostvarenja ili osiguranja pokrenuti ovršni postupak odnosno postupak osiguranja te priložiti ispravu na kojoj se ona temelji.

(6) Osobe i tijela iz stavka 1. ovoga članka ne smiju obavijestiti ovršenika odnosno protivnika osiguranja da su ti podaci traženi.

Ovrha stranih odluka i stranih javnih isprava

Članak 22.

(1) Ovrha na temelju odluke stranoga suda, stranog upravnog ili drugog tijela i ovrha na temelju javnih isprava stranog upravnog ili drugog tijela može se odrediti i provesti u Republici Hrvatskoj ako takva odluka ili javna isprava ispunjava pretpostavke za priznanje ili ako je to propisano zakonom, međunarodnim sporazumom ili pravnim aktom Europske unije koji se u Republici Hrvatskoj izravno primjenjuje.

(2) Ako je zakonom, međunarodnim sporazumom ili pravnim aktom Europske unije koji se u Republici Hrvatskoj izravno primjenjuje propisano da će se ovrha na temelju odluke stranog suda, stranog upravnog ili drugog tijela i ovrha na temelju javnih isprava stranog upravnog ili drugog tijela odrediti bez potrebe za njihovim priznanjem, provedba ovrhe na temelju odluke stranog suda, stranog upravnog ili drugog tijela i ovrhe na temelju javnih isprava stranog upravnog ili drugog tijela dopuštena je u Republici Hrvatskoj ako odluka ili javna isprava ispunjava zakonom, međunarodnim sporazumom ili pravnim aktom Europske unije koji se u Republici Hrvatskoj izravno primjenjuje propisane uvjete.

Primjena odredaba drugih zakona

Članak 23.

(1) U ovršnom postupku i postupku osiguranja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku, ako ovim ili drugim zakonom nije drugačije određeno.

(2) Na materijalnopravne pretpostavke i posljedice provedbe ovršnoga postupka i postupka osiguranja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe zakona kojima se uređuju stvarna prava, odnosno obvezni odnosi.

Dio drugi
OVRHA

Razdjel prvi
  ZAJEDNIČKE ODREDBE

Glava druga
  OVRŠNA I VJERODOSTOJNA ISPRAVA

Osnove za određivanje ovrhe

Članak 24.

Ovrha se određuje na temelju ovršne ili vjerodostojne isprave, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

Ovršna isprava

Članak 25.

Ovršne isprave jesu:

1. ovršna sudska odluka i ovršna sudska nagodba

2. ovršna nagodba iz članka 186.a Zakona o parničnom postupku,

3. ovršna odluka arbitražnog suda

4. ovršna odluka donesena u upravnom postupku i ovršna nagodba sklopljena u upravnom postupku ako glase na ispunjenje novčane obveze, ako zakonom nije drukčije određeno

5. ovršna javnobilježnička isprava

6. nagodba sklopljena u postupku pred sudovima časti pri komorama u Republici Hrvatskoj te nagodba sklopljena u postupku mirenja u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje postupak mirenja

7. druga isprava koja je zakonom određena kao ovršna isprava.

Ovršnost sudske odluke i odluke donesene u upravnom postupku

Članak 26.

(1) Sudska odluka kojom je naloženo ispunjenje tražbine na neko davanje ili činjenje ovršna je ako je postala pravomoćna i ako je protekao rok za dobrovoljno ispunjenje. Rok za dobrovoljno ispunjenje teče od dana dostave odluke ovršeniku, ako zakonom nije drukčije određeno.

(2) Sudska odluka kojom je naloženo ispunjenje tražbine na neko trpljenje ili nečinjenje (propuštanje) ovršna je ako je postala pravomoćna, osim ako je u ovršnoj ispravi određen poseban rok za usklađivanje ponašanja ovršenika s njegovom obvezom.

(3) Sudska odluka kojom se oduzima imovinska korist ovršna je ako je postala pravomoćna i sadrži podatke po posebnim pravilima koja uređuju njezin sadržaj.

(4) Odluka donesena u upravnom postupku ovršna je ako je postala ovršna po pravilima koja uređuju taj postupak.

(5) Na temelju ovršne odluke koja je postala ovršna u jednom dijelu, ovrha se može odrediti samo u odnosu na taj dio.

(6) Ovrha će se odrediti na temelju sudske odluke koja nije postala pravomoćna ako je zakonom propisano da žalba ili koji drugi pravni lijek ne zadržava ovrhu.

Ovršnost sudske odnosno upravne nagodbe

Članak 27.

(1) Sudska, odnosno upravna nagodba ovršna je ako je tražbina koju prema njoj treba ispuniti dospjela.

(2) Dospijeće tražbine dokazuje se zapisnikom o nagodbi ili javnom ispravom ili po zakonu ovjerovljenom ispravom.

(3) Dospijeće koje se ne može dokazati na način iz stavka 2. ovoga članka dokazuje se pravomoćnom odlukom donesenom u parničnom postupku kojom se utvrđuje dospijeće.

(4) Na temelju nagodbe koja je postala ovršna u jednom dijelu ovrha se može odrediti samo u odnosu na taj dio.

Ovršnost javnobilježničke isprave

Članak 28.

(1) Javnobilježnička isprava ovršna je ako je postala ovršna po posebnim pravilima koja uređuju ovršnost takve isprave.

(2) Na temelju javnobilježničke isprave koja je postala ovršna u jednom dijelu ovrha se može odrediti samo u odnosu na taj dio.

Podobnost ovršne isprave za ovrhu

Članak 29.

(1) Ovršna isprava podobna je za ovrhu ako su u njoj naznačeni vjerovnik i dužnik te predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja obveze.

(2) Ako je ovršna isprava odluka kojom je naloženo ispunjenje tražbine na neko davanje ili činjenje, u njoj mora biti određen i rok za dobrovoljno ispunjenje.

(3) Ako u ovršnoj ispravi iz stavka 2. ovoga članka nije određen rok za dobrovoljno ispunjenje, taj rok određuje sud rješenjem o ovrsi.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka sud će predloženu ovrhu odrediti uz uvjet da ovršenik, u roku koji mu je određen, ne ispuni svoju obvezu.

(5) Ako je prema ovršnoj ispravi vjerovnik ovlašten odrediti opseg ili vrijeme ispunjenja tražbine, vjerovnik će opseg ili vrijeme ispunjenja tražbine odrediti u prijedlogu za ovrhu.

(6) Ako je prema ovršnoj ispravi treća osoba ovlaštena odrediti opseg ili vrijeme ispunjenja tražbine, smatrat će se da je ta osoba odredila opseg ili vrijeme ispunjenja tražbine ako je to učinila u javnoj ili javno ovjerovljenoj ispravi.

Određivanje i naplata zateznih kamata