Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu Nacionalnog programa razvoja palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj 2017. – 2020.

Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
INGRID TOMLJANOVIĆ NACIONALNI PROGRAM  RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2017. -2020. Nacionalni program razvoja palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj 2017.-2020. bilo bi neophodno uvrstiti ljekarnika kao dio tima. Sukladno tome, podržavam i stav Hrvatske ljekarničke komore, Odbijen Ljekarnik nije dio palijativnog tima za ugovaranje s HZZO-om, ali je dio multidisciplinarnog palijativnog tima, u smislu suradnje s izabranim doktorom primarne zdravstvene zaštite u palijativnoj skrbi pacijenta.
Hrvatska ljekarnička komora NACIONALNI PROGRAM  RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2017. -2020. Vijeće Europe i Nacionalni savjetodavni komitet za palijativnu skrb izradilo je popis zahtjeva za osobljem u službama specijalističke palijativne skrbi. Prema tom popisu - osim medicinskih sestara i liječnika – ljekarnici trebaju biti dostupni u punom radnom vremenu, u dijelu radnog vremena ili u redovito vrijeme u službi specijalističke palijativne skrbi (reference: European Journal of palliative care, 2009; 16(6) 279; Bijela knjiga o standardima i normativima za hospicijsku i palijativnu skrb u Europi; Preporuke Europskog udruženja za palijativnu skrb). Sukladno tome, te budući da ljekarnici u Republici Hrvatskoj čine važnu kariku u pružanju cjelovite zdravstvene skrbi, uključujući i palijativnu skrb, smatramo da je od iznimne važnosti uvrsiti ljekarnika u palijativne timove opisane u Nacionalnom programu razvoja palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj 2017.-2020. Odbijen Ljekarnik nije dio palijativnog tima za ugovaranje s HZZO-om, ali je dio multidisciplinarnog palijativnog tima, u smislu suradnje s izabranim doktorom primarne zdravstvene zaštite u palijativnoj skrbi pacijenta.
Mirela Grgić NACIONALNI PROGRAM  RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2017. -2020. Strateški plan stavlja naglasak na uključivanje svih dionika važnih u organizaciji i pružanju fizičke, psihosocijalne skrbi i duhovne skrbi za bolesnika i njegovu obitelj, ali i u edukaciji, podizanju svijesti naroda te važnosti lokalne zajednice i lokalne samouprave. Želim podsjetiti da je Članakom 6. Zakona o ljekarništvu propisano : U obavljanju ljekarničke djelatnosti magistri farmacije, u suradnji s drugim zdravstvenim radnicima, provode ljekarničku skrb u cilju postizanja boljih farmakoterapijskih učinaka i promicanja racionalne uporabe lijekova i medicinskih proizvoda te aktivno sudjeluju u sprječavanju bolesti i zaštiti zdravlja. Ljekarnička skrb obuhvaća: – racionalizaciju troškova za određene terapijske protokole, – unapređivanje farmakoterapijskih postupaka i postizanje terapijskih ciljeva, – praćenje, izbjegavanje ili smanjivanje nuspojava lijekova, – izbjegavanje interakcija, terapijskog dupliciranja ili pojave alergija, – skrb nad pridržavanjem terapijskih protokola od strane pacijenata, – poboljšanje učinka kliničkog liječenja i – provođenje preventivnih mjera očuvanja i zaštite zdravlja. Dakle ljekarničku skrb provode ljekarnici, pacijentima najdostupniji zdravstveni djelatnici, a često i jedini dostupni u trenutku kada je to pacijentu najpotrebnije. Kako onda niti jednom u Strateškom planu nije spomenut ljekarnik? Gdje je nestao ljekarnik ? Odbijen Ljekarnik nije dio palijativnog tima za ugovaranje s HZZO-om, ali je dio multidisciplinarnog palijativnog tima, u smislu suradnje s izabranim doktorom primarne zdravstvene zaštite u palijativnoj skrbi pacijenta.
Marija Vinković NACIONALNI PROGRAM  RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2017. -2020. Budući da ljekarnici u Republici Hrvatskoj čine važnu kariku u pružanju cjelovite zdravstvene skrbi, uključujući i palijativnu skrb, smatramo da bi u Nacionalni program razvoja palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj 2017.-2020. bilo neophodno uvrstiti ljekarnika kao dio tima. Sukladno tome, podržavam i stav Hrvatske ljekarničke komore, U vremenu kada stanovništvo Hrvatske stari, mladi odlaze van, moramo razmisliti: kako dalje? Ljekarnici su dio primarne zdravstvene zaštite i najdostupniji zdravstveni djelatnici. Odbijen Ljekarnik nije dio palijativnog tima za ugovaranje s HZZO-om, ali je dio multidisciplinarnog palijativnog tima, u smislu suradnje s izabranim doktorom primarne zdravstvene zaštite u palijativnoj skrbi pacijenta.
Dom zdravlja Vukovar NACIONALNI PROGRAM  RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2017. -2020. Koordinator sustava palijativne skrbi treba biti medicinska sestra diplomirana ili magistra sestrinstva , s obzirom na navedene kompetencije medicinskih sestara u Zakonu o sestrinstvu.( sa završenim svim edukacijama iz palijativne skrbi na CEPAMET-u, te menadžmentom za volontere. Djelomično prihvaćen Koordinator sustava palijativne skrbi treba biti diplomirana medicinska sestra/ magistra sestrinstva, a najmanje prvostupnica sestrinstva, dok se ne steknu uvjeti za visoku stručnu spremu.
Dom zdravlja Vukovar NACIONALNI PROGRAM  RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2017. -2020. U rad palijativnog tima obvezno ugovoriti osim liječnika specijaliste i DVIJE medicinske sestre prvostupnice kako bi palijativna zdravstvena skrb bila dostupna 24sata 7 dana u tjednu ( pripravnost vikendima i blagdanima). Svi članovi tima trebaju imati završene edukacije na CEPAMET-u. Djelomično prihvaćen U mobilnom palijativnom timu uz dr. i ms u prvoj smjeni, predloženo je dodati jednu prvostupnicu sestrinstva u drugoj smjeni., uz uvjet prethodnog rada s teškim bolesnicima ili osiguranu stručnu podršku od strane medicinske sestre za medicinske sestre bez radnog iskustva u trajanju od šest mjeseci). Svi dionici u pružanju palijativne skrbi trebaju imati dodatnu edukaciju iz palijativne skrbi.
Dom zdravlja Vukovar NACIONALNI PROGRAM  RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2017. -2020. Omogućiti Domovima zdravlja ugovaranje stacionara- dnevnog boravka za palijativne pacijente, obzirom na broj stanovnika određene županije. Odbijen Nije opravdano s obzirom na nezadovoljavanje minimalnih uvjeta. Stacionari su predviđeni samo u domovima zdravlja koji već imaju opće stacionare i zadovoljene min. uvjete, a dnevni boravci nisu opravdani za umiruće pacijente, koji zbog zdravstvenog stanja ne mogu niti dolaziti u njih ( nije jasan niti sadržaj aktivnosti dnevnog boravka niti struktura zaposlenih).
Karlovačka županija NACIONALNI PROGRAM  RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2017. -2020. Projektni tim za palijativnu skrb Karlovačke županije Predlažemo da se u Nacionalnom programu razvoja palijativne skrbi u RH 2017.-2020 izmjeni procijenjeni broj palijativnih postelja za Karlovačku županiju i da on bude 20-25 postelja i to zbog niže navedenih razloga: 1.Mišljenja smo da je za svaku županiju bilo korisno napraviti procjenu potreba za palijativnom skrbi koja se temelji na broju umrlih od pojedinih palijativnih dijagnoza (metode objavljene u literaturi). Takova procjena potreba, uz analizu i ostalih čimbenika koji utječu na procjenu potrebe za palijativnom skrbi (starost stanovništva, obiteljska i društvena podrška, socio-ekonomske i kulturne prilike, zemljopisne značajke) omogućila bi i učinkovitiju raspodjelu palijativnih postelja u pojedinim županijama jer procjena potreba za palijativnim kapacitetima temeljena na preporuci Europskog udruženja za palijativnom skrbi 80-100 kreveta /1 mil stanovnika ima određenih nedostataka. Karlovačka županija ima veću stopu smrtnosti, veći udio procijenjenih palijativnih bolesnika od pojedinih županija, a procijenjena potreba za palijativnim posteljama u nekim županijama je ista ili čak i veća jer se temelji samo na broju stanovnika. Analizirajući procijenjeni broj palijativnih bolesnika i palijativne postelje u Nacionalnom programu razvoja palijativne skrbi u RH 2017.-2020 u pojedinim županijama vidljivo je da Karlovačka županija ima najveći broj palijativnih bolesnika na jednu palijativnu postelju. Tako je u Karlovačkoj županiji čak 34% veći broj palijativnih bolesnika na jednu palijativnu postelju u odnosu na neke županije. 2. Sukladno uputama Ministarstva zdravstva Karlovačka županija izradila je i usvojila Strategiju razvoja palijativne skrbi na svom području za razdoblje 2015. -2018. iz koje su proizašli akcijski planovi i izvješća o provedenim aktivnostima za svaku godinu. Na osnovu navedenih dokumenata došlo je do implementacije i povezivanja svih dionika u sustavu skrbi palijativnog bolesnika. Kako procjena potreba za palijativnom skrbi ne bi ostala samo na preporučenim metodama (mortalitet, morbiditet, starost stanovništva i dr.) kao osnovni alat prepoznavanja palijativnog bolesnika te evaluaciju stvarnih potreba Projektni tim za palijativnu skrb Karlovačke županije u suradnji sa svim dionicima proveo je stručnu edukaciju i kao osnovni alat prepoznavanja palijativnog bolesnika uveo SPICT ALAT, informirani pristanak kao i obvezno šifriranje uz glavnu dijagnozu palijativnog bolesnika. Za 2015.god. učinjena je prva evaluacija potreba za palijativnom skrbi na području Karlovačke županije na osnovu registriranih palijativnih bolesnika SPICT ALATOM i vidljivo je da su potrebe za palijativnom skrbi, pa tako i za palijativnim posteljama veće od procijenjenih Nacionalnom programu razvoja palijativne skrbi u RH 2017.-2020. Povećanjem broja postelja smanjilo bi se sada već prisutno čekanje registriranih palijativnih bolesnika na smještaj u bolnicu zbog popunjenih kapaciteta. 3. Specijalna bolnica za produženo liječenje Duga Resa ima ugovoreno 10 palijativnih kreveta sa 100%-tnom popunjenošću. Obzir da je to bolnica za produženo liječenje preko 30% bolesnika liječi se u terminalnoj fazi bolesti i s postojećim kapacitetima (10 palijativnih kreveta) nije moguće osigurati odgovarajuću palijativnu skrb za sve kojima je ona potrebna. U procjeni potrebnih kapaciteta za palijativnom skrbi za županiju svakako treba uzeti u obzir da je u Specijalnoj bolnici za produženo liječenje Duga Resa 44% od ukupno hospitaliziranih palijativnih bolesnika registrirano izvan Karlovačke županije. Time se ova bolnička ustanova prirodno profilira kao regionalni centar za hospitalno zbrinjavanje palijativnih bolesnika. Odbijen Ljekarnik nije dio palijativnog tima za ugovaranje s HZZO-om, ali je dio multidisciplinarnog palijativnog tima, u smislu suradnje s izabranim doktorom primarne zdravstvene zaštite u palijativnoj skrbi pacijenta.
Karlovačka županija NACIONALNI PROGRAM  RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2017. -2020. Projektni tim za palijativnu skrb Karlovačke županije Budući da ljekarnici u Republici Hrvatskoj čine važnu kariku u pružanju cjelovite zdravstvene skrbi, uključujući i palijativnu skrb, smatramo da bi u Nacionalni program razvoja palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj 2017.-2020. bilo neophodno uvrstiti ljekarnika kao dio tima. Prihvaćen Prihvaćen.
Pravobranitelj za osobe s invaliditetom NACIONALNI PROGRAM  RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2017. -2020. Pravobraniteljica za osobe s invaliditetom podržava donošenje Nacionalnog programa razvoja palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj 2017-2020. I prepoznavanje važnosti osiguravanja palijativne skrbi za djecu. Mišljenja smo kao je potrebno u svrhu unaprjeđenja palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj donijeti odgovarajuću zakonodavnu regulativu, prvenstveno donošenje Zakona o palijativnoj skrbi koji bi na jednom mjestu regulirao i objedinio potrebnu organizaciju mreže palijativne skrbi na svim razinama i oblicima. U dijelu koji se odnosi na procjenu potreba za palijativnom skrbi u Republici Hrvatskoj u tablici 3. koja se odnosi na procjenu po županijama naglašavamo kako je Šibensko-kninska županija zapostavljena zbog razloga što se radi o dva veća grada koji su dosta udaljena teritorijalno dislocirana jedan od drugog, te koji u okolici imaju dosta manjih gradova i općina koje pokrivaju te kao posljedicu Domovinskog rata imaju veliki broj branitelja i HRVI. Zbog navedenog predlažemo da se dodatno osigura još po jedan koordinator te jedan mobilni palijativni tim za navedenu županiju. Kod prikaza postojećih resursa u palijativnoj skrbi nedostaje trenutni prikaz palijativnih kreveta (postelja) u Republici Hrvatskoj, te možda bi navedene bilo bolje zamijeniti sa prikazom palijativnih odjela u zdravstvenim i inim ustanovama. U tablici „Načela u organiziranju sustava palijativne skrbi“, koja se odnosi na točku 1., smatramo kako palijativnu skrb treba obuhvaćati zbrinjavanja palijativnih bolesnika u zdravstvenom sustavu na svim razinama, a ne samo na primarnoj i bolničkoj razini. Osim zdravstvenog sustava uključen bi bio i sustav socijalne skrbi, kao i sustav hospicija čiji osnivači mogu biti i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili vjerske ili privatne ustanove i zaklade. Međutim, preduvjet za dobar rad ovih ustanova je dobra povezanost hospicija s sustavom za palijativnu skrb na primarnoj razini s jedne, i zdravstvenim sustavom na sekundarnoj razini s druge strane. Navedeno s obzirom da hrvatsko stanovništvo je stanovništvo starije populacije (sve veći i veći je broj stanovništva starije dobi). Kod dijela Organizacijski oblici palijativne skrbi predlažemo da se razmotri osnivanje Nacionalnog centra za palijativnu skrb. Nacionalni centar na razini države koordinirao bi rad ostalih koordinatora/Centara i Ustanova na regionalnoj razini te bi bio središte i jedna poveznica i umrežavanje svih sustava zdravstvenog, socijalnog i ostalih (civilno društvo, vjerske zajednice, lokalna vlast) ali i središte za edukaciju, upravljanje, i koordinaciju svim aktivnostima na uspostavi i razvoju palijativne skrbi u Hrvatskoj. Glede mobilnog tima, s obzirom da isti pruža skrb za palijativne bolesnike 24 sata, te da se iz samog naziva iščitava da je on: „Mobilni palijativni tim“ sa naglaskom na tim ljudi čime on ne bi smio imati minimalno samo dva člana, već minimalno tri ili čak i više članova, od čega bi tu obavezno bio liječnik specijalista s posebnom edukacijom iz palijativne skrbi i njegov zamjenik, te dvije medicinske sestre također educirane za rad u specijalističkoj palijativnoj skrbi. Ujedno predlaže dopunu u djelu teksta pod naslovom: Vulnerabilne skupine-Pedijatrijska palijativna skrb, dodavanjem riječi: „ i dječja“, budući da su Nacionalnim programom obuhvaćena i djeca iznad sedam godina starosti, na način da naslov te grupe vulnerabilnih skupina glasi: Pedijatrijska i dječja palijativna skrb. Kod stavke: provedba nacionalnog programa razvoja palijativne skrbi – Akcijski plan u tablici ciljevi – zakonodavni okvir, u aktivnosti ispred: Izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti, ubaciti: donošenje Zakona o palijativnoj skrbi. U tablici – cilj: Organizacija mreže PS, u aktivnost: Uspostava elemenata organizacije sustava palijativne skrbi: u prvu točku ubaciti: ● Nacionalni centar za palijativnu skrb Djelomično prihvaćen Palijativna skrb definirana je Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i nije potreban poseban Zakon o palijativnoj skrbi, ali je u planu donošenje podzakonskih akata. Prihvaća se povećanje u ŠKŽ za jednog koordinatora za palijativnu skrb i jednog mobilnog palijativnog tima. Ugovaraju se palijativne postelje. Ujedno, u Mreži javne zdravstvenu službe iskazane su palijativne postelje po zdravstvenim ustanovama, prema Pravilniku o minimalnim uvjetima. Bolnička razina uključuje sekundarnu i tercijarnu razinu i uz primarnu razinu na taj način su obuhvaćene sve razine zdravstvene zaštite. Centri za socijalnu skrb i domovi za starije prepoznati su i navedeni u tablici 1. kao službe koje osiguravaju palijativni pristup. Trenutno se uspostavlja sustav palijativne skrbi i organizacijski oblici palijativne skrbi. Nije jasna uloga Centra. Trenutno ne postoje preduvjeti za prihvaćanje prijedloga. Minimalni uvjeti za mobilni palijativni tim definirani su Pravilnikom o minimalnim uvjetima i u navedenom sastavu se ugovora s HZZO-om. A puni sastav mulitidisciplirnog palijativnog tima definiran je prema Europskoj Bijeloj knjizi standarda i normativa u palijativnoj skrbi i županija ima mogućnost financiranja nadstandarda. Prijedlog sastava mobilnog palijativnog tima: doktor medicine specijalist s dodatnom edukacijom iz palijativne skrbi ili doktor medicine s dodatnom edukacijom iz palijativne skrbi ili s odgovarajućim radnim iskustvom u palijativnoj skrbi odnosno, za doktore medicine koji nemaju radnog iskustva u palijativnoj skrbi, uz osiguranu stručnu podršku doktora medicine specijalista iz zdravstvene ustanove koja obavlja djelatnost palijativne skrbi i dvije prvostupnice sestrinstva s dodatnom edukacijom iz palijativne skrbi, za rad u 1. i 2. smjeni (uz uvjet prethodnog rada s teškim bolesnicima ili osiguranu stručnu podršku od strane medicinske sestre za medicinske sestre bez radnog iskustva u trajanju od šest mjeseci). Konačni prijedlog je: palijativna skrb za djecu (0-18 godina). Palijativna skrb definirana je Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i nije potreban poseban Zakon o palijativnoj skrbi, ali je u planu donošenje podzakonskih akata. Trenutno ne postoje preduvjeti za prihvaćanje prijedloga za osnivanje Nacionalnog centra za palijativnu skrb. U tijeku je uspostava sustava palijativne skrbi i organizacijskih oblika palijativne skrbi.
Spomenka Tomek-Roksandić NACIONALNI PROGRAM  RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2017. -2020., Definicija palijativne skrbi IZA TEKSTA Kontinuitet razvoja koji pružaju smjernice za razdoblje 2014-2016. i 2017-2020. omogućit će županijama da prema svojim specifičnostima, potrebama i resursima analiziraju dosadašnja postignuća, ponovno sagledaju potrebe za palijativnom skrbi te nastave započete aktivnosti i razviju nove elemente potrebne u razvoju cjelovite palijativne skrbi u svojoj lokalnoj zajednici . DODATI DALJNI TEKST---- Za osnove izradbe strateškog akcijskog plana palijativne skrbi u Hrvatskoj, a osobito u odnosu na palijativno gerijatrijsku skrb za oboljele gerijatrijske bolesnike od Alzheimerove bolesti korišten je prvi sveučilišni udžbenik „Alzheimerova bolest i druge demencije - rano otkrivanje i zaštita zdravlja“,(str 263-269). Odbijen Ne prihvaća se, jer se isti nije koristio u izradi dokumenta.
Zagrebačka županija NACIONALNI PROGRAM  RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2017. -2020., Definicija palijativne skrbi U dijeli teksta Razina palijativne skrbi, pod točkom 2. iza bolnica dodati: i volonteri educirani za provođenje palijativne skrbi Prihvaćen Uvrstit će se tekst iz tablice 1. u opisni dio teksta o volonterima kod opće palijativne skrbi.
Zagrebačka županija NACIONALNI PROGRAM  RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2017. -2020., Definicija palijativne skrbi U Tablici 1. u 3. stupcu, koji se odnosi na primarnu zdravstvenu zaštitu iza centri za socijalnu skrb nužno bi bilo dodati ljekarne Odbijen U 3. stupcu navedene su službe koje skrbe u kuci bolesnika i provode palijativni pristup.
Zagrebačka županija NACIONALNI PROGRAM  RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2017. -2020., Definicija palijativne skrbi U Tablici 1. u 4 stupcu, u dijelu koji se odnosi na specijalističku palijativnu skrb se u dokumentu spominje kako volonterski timovi sudjeluju u svim razinama palijativne skrbi, potrebno je definirati koje je temeljno obrazovanje volontera, odnosno koju su edukaciju prošli, a da bi mogli sudjelovati u specijalističkoj palijativnoj skrbi. Djelomično prihvaćen Volonteri koji se bave isključvo palijativnom skrbi provode specijalističku palijativnu skrb. Djelokrug rada volontera definiran je Zakonom o volonterstvu
INGRID TOMLJANOVIĆ NACIONALNI PROGRAM  RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2017. -2020., Definicija palijativne skrbi Podržavam stav Hrvatske ljekarničke komore, Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
Franjo Kroneisl NACIONALNI PROGRAM  RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2017. -2020., Procjena potreba za palijativnom skrbi u Republici Hrvatskoj Hrvatsko društvo za palijativnu medicinu Hrvatskog liječničkog zbora Važno je odvojiti broj koordinatora od broja mobilnih palijativnih timova, s obzirom da rade potpuno različite poslove (koordinatori su isključivo organizatori i komuniciraju sa svim razinama skrbi i dionicima u procesu dok mobilni palijativni timovi zbrinjavaju pacijente na terenu) - po modelu dostupnosti 7/24 365 dana u godini, na što se treba voditi računa. S obzirom na geografsku konfiguraciju (dislociranost) pojedinih županija potrebno je povećati broj koordinatora (Požeško-slavonska i Šibensko-kninska trebaju definitivno zbog dislociranosti dobiti još po jednog koordinatora) Neovisno o preporukama Europskog udruženja za palijativnu skrb, pri procjeni potreba za palijativnim kapacitetima po županijama valja voditi računa o starosnoj dobi stanovništva, samačkim i staračkim domaćinstvima (npr. Dalmatinska Zagora i otoci, seoska domaćinstva, domaćinstva s iseljenim mladima, "pasivni" krajevi). Prihvaćen Prihvaća se odvajanje broja koordinatora za palijativnu skrb i mobilnog palijativnog tima u tablici 3. Prihvaća se povećanje broja kooridinatora i mobilnog palijativnog tima u ŠKŽ i PSŽ. Neovisno o preporukama Europskog udruženja za palijativnu skrb, pri procjeni potreba za palijativnim kapacitetima po županijama valja voditi računa o starosnoj dobi stanovništva, samačkim i staračkim domaćinstvima (npr. Dalmatinska Zagora i otoci, seoska domaćinstva, domaćinstva s iseljenim mladima, "pasivni" krajevi).
Franjo Kroneisl NACIONALNI PROGRAM  RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2017. -2020., Prikaz postojećih resursa u palijativnoj skrbi Hrvatsko društvo za palijativnu medicinu Hrvatskog liječničkog zbora Nema konkretnog izjašnjavanja kako će se provoditi edukacija profesionalaca koji se isključivo bave palijativnom medicinom (specijalistička palijativna skrb) - plan za specijalizaciju ili subspecijalizaciju iz palijativne medicine u dugoročnom planiranju je neophodan. Potrebno je definirati dodatnu edukaciju u palijativnoj skrbi te se predlaže u Nacionalni program uvrstiti pojam dodatna edukacija koja sadržava najmanje: - osnove palijativne skrbi, - psihološke aspekte palijativne skrbi, - komunikacijske vještine sa oboljelima od neizlječivih bolesti i - edukaciju o demencijama. Edukaciju zasad provodi jedino Centar za palijativnu medicinu, medicinsku etiku i komunikacijske vještine (CEPAMET) Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. "Nadalje, edukacije o palijativnoj skrbi često se u obliku radionica, predavanja ili tečajeva održavaju u bolnicama, domovima zdravlja, domovima za starije te drugim ustanovama u organizaciji samih ustanova za svoje djelatnike." Nije definirano tko i s kojom edukacijom može predavati/educirati o palijativnoj skrbi u radionicama, na predavanjima i tečajevima. Predavači moraju imati licencu za edukaciju od Ministarstva zdravstva verificiranu od strane Povjerenstva za palijativnu skrb Ministarstva zdravstva. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća za iduće razdoblje. Edukacija za specijalističku palijativnu skrb temelji se na 10 domena Bijele knjige EAPC. Edukaciju su u nadležnosti sveučilišta i veleučilišta. Dodatna edukacija regulirat će se posebnim dokumentom na razini sveučilišta i veleučilišta. Medicinski fakulteti – povjerenstva za trajnu edukaciju - odobravaju poslijediplomske tečajeve I. kategorije i poslijediplomske studije, pa tako i za palijativnu skrb.
Franjo Kroneisl NACIONALNI PROGRAM  RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2017. -2020., Prikaz postojećih resursa u palijativnoj skrbi Hrvatsko društvo za palijativnu medicinu Hrvatskog liječničkog zbora "Do definiranja i usvajanja hrvatskih nacionalnih smjernica Ministarstvo zdravstva je uputilo preporuke za korištenje postojećih priznatih svjetskih i europskih smjernica o prepoznavanju palijativnog bolesnika (SPICT, GSF-PIG (GoldStandards Framework - PrognosticIndicatorGuidance, CriSTAL). Koriste se i drugi alati i smjernice za priopćavanje loših vijesti, sagledavanju simptoma, pružanju pojedinih oblika skrbi i dr." Potrebno je navesti najčešće rabljene alate i smjernice koji se koriste u RH: SPIKES protokol, Karnofsky skala procjene općeg tjelesnog stanja, ECOG-skala i SPICT - Alat za indikatore suportivne i palijativne skrbi. Odbijen Kod navoda europskih smjernica navedeno je da se koriste i drugi alati i smjernice za priopćavanje loše vijesti, sagledavanje simptoma, pružanje pojedinih oblika skrbi i dr., čime su obuhvaćene i smjernice koje nisu imenom navedene.
Hrvatska ljekarnička komora NACIONALNI PROGRAM  RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2017. -2020., Prikaz postojećih resursa u palijativnoj skrbi Potrebno je da se među fakultete koji imaju dodatne predmete o palijativnoj skrbi doda i Farmaceutsko-biokemijski fakultet u Zagrebu, budući da se palijativna skrb sluša u sklopu obveznog predmeta ljekarnička skrb. Prihvaćen Prihvaćen.
Hrvatska ljekarnička komora NACIONALNI PROGRAM  RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2017. -2020., Prikaz postojećih resursa u palijativnoj skrbi Potrebno je dodati Hrvatsku ljekarničku komoru na popis strukovnih komora koje sudjeluju u inicijativi izrade programa za edukaciju i kataloga kompetencija u palijativnoj skrbi budući da i Hrvatska ljekarnička komora sudjeluje u istoj. Prihvaćen Prihvaćen.
HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA NACIONALNI PROGRAM  RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2017. -2020., Prikaz postojećih resursa u palijativnoj skrbi U poglavlju Prikaz postojećih resursa u palijativnoj skrbi iza rečenice koja glasi: „Neki fakulteti kao Medicinski fakultet u Zagrebu (CEPAMET), Splitu i Osijeku te Fakultet zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci i Hrvatsko katoličko sveučilište u Zagrebu imaju dodatne predmete o palijativnoj skrbi ili tečajeve trajnog usavršavanja za sve profesionalce i volontere koji sudjeluju u palijativnoj skrbi.“ predlažemo dodati sljedeći tekst: „Liječnici obiteljske medicine tijekom specijalističkog poslijediplomskog studija te specijalizacije obiteljske medicine stječu primjerenu edukaciju za pružanje opće palijativne skrbi kao što je definirano u programu specijalizacije obiteljske medicine. Taj je program oblikovan prema europskim preporukama koje su utemeljene na Europskoj definiciji obiteljske medicine (engl. European definition of Family Medicine: Core competencies and Characteristics).“ Odbijen Svi članovi palijativnog tima moraju imati dodatnu edukaciju iz palijativne skrbi. Ne može se izuzimati pojedina specijalizacija, veliki je broj specijalizacija koje imaju edukaciju iz palijativne skrbi, a nisu izdvojene ( npr. onkolozi, neurolozi, anesteziolozi i dr.). Ujedno, u specijalsitičkom usavršavanju obiteljskih doktora nije obuhvaćena dodatna edukacija iz palijativne skrbi za djecu.
Zagrebačka županija NACIONALNI PROGRAM  RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2017. -2020., Prikaz postojećih resursa u palijativnoj skrbi U dijeli teksta koji se odnosi na edukaciju iz palijativne skrbi u rečenici :“ Neki fakulteti kao Medicinski fakultet u Zagrebu (CEPAMET), Splitu i Osijeku “ iza riječi Osijek dodat Farmaceutsko-biokemijski fakultet, (Primjer dosadašnjih aktivnosti: PROGRAM STRUČNOG SKUPA „EDUKACIJA LJEKARNIKA ZA POTPORNO I PALIJATIVNO LIJEČENJE“ SUBOTA 25.02. 2017., ZAGREB, Farmaceutsko-biokemijski fakultet, Ante Kovačića 1) Prihvaćen Prihvaćen.
Zagrebačka županija NACIONALNI PROGRAM  RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2017. -2020., Prikaz postojećih resursa u palijativnoj skrbi U dijelu teksta gdje su pobrojane strukovne komore dodati i Hrvatsku ljekarničku komoru koja je pokrenula inicijativu i osnovala "Povjerenstvo za palijativnu skrb". Prihvaćen Prihvaćen.
Ured Pučke pravobraniteljice NACIONALNI PROGRAM  RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2017. -2020., Načela u organiziranju sustava palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj Iz točaka 2. i 3. tabele naziva „Načela u organiziranju sustava palijativne skrbi“ proizlazi da će njegovi nosioci biti postojeći elementi sustava zdravstvene zaštite na primarnoj i bolničkoj razini te ustanove socijalne skrbi, bez upostavljanja novog/dodatnog sustava, već isključivo prenamjenom postojećih prostornih i ljudskih resursa. Nadalje se navodi da se, tek ukoliko prenamjenama i unapređenjima postojećih resursa nije moguće osigurati kvalitetnu palijativnu skrb, mogu razviti dopunski ili novi sustavi ili modeli. Postavlja se pitanje je li prenamjena postojećih kapaciteta kvalitetno rješenje za rješavanje pitanja palijativne skrbi, a s obzirom da se zapravo (pre)mali broj djelatnika i prostorija može prenamijeniti, a da navedena prenamjena ne poluči negativne učinake na duljinu lista čekanja pojedinih pregleda i zahvata te na učinkovitost zdravstvenog sustava. Smatramo da je, da bi se kvalitetno riješilo pitanje palijativne skrbi, potrebno opremiti nove prostorije i zaposliti novo osoblje. U točki 7. tabele navedeno je da standardi i normativi za rad s palijativnim pacijentima trebaju biti drugačiji u odnosu na skrb za ostale pacijente, ali bez negativnog utjecaja na pravednost u korištenju zdravstvene zaštite. Međutim, nigdje u tekstu Nacionalnog programa nije pojašnjeno u kojem smislu su ta načela drugačija u odnosu na ostale pacijente. S druge strane, Zakon o zdravstvenoj zaštiti (NN 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14 , 154/14, 70/16), kao načela/standarde zdravstvene zaštite određuje sveobuhvatnost, kontinuiranost, dostupnost i cjeloviti pristup u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a specijalizirani pristup u specijalističko-konzilijarnoj i bolničkoj zdravstvenoj zaštiti. Ta načela se, sukladno članku 3. koji obvezuje da svaka osoba ima pravo na zdravstvenu zaštitu i na mogućnost ostvarenja najviše moguće razine zdravlja, u skladu s odredbama tog Zakona i Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, primjenjuje na sve korisnike pod jednakim uvjetima. Obzirom na navedeno, te odredbe Zakona o suzbijanju diskriminacije koji jamči i zaštitu od diskriminacije temeljem zdravstvenog stanja, ista načela i standardi trebaju se primjenjivati i u organizaciji sustava palijativne skrbi, a propisani normativi moraju biti prilagođeni stvarnim zahtjevima skrbi i potrebama palijativnih pacijenata i njihovih obitelji. Mišljenja smo kako u načelima palijativne skrbi treba biti jasno i precizno navedeno kako se normative i organizaciju rada u sustavu palijativne skrbi treba prilagoditi zahtjevnim potrebama ove skupine korisnika čije je zdravlje do temelja narušeno i često su starije životne dobi. Nije sasvim jasna niti točka 9. navedenih načela koja ističe otvorenu i šaroliku listu posebno vulnerabilnih skupina palijativnih pacijenata, dok su u daljnjem tekstu detaljno obrađeni branitelji i djeca, dok npr. psihijatrijski bolesnici (osim onih sa uznapredovalim demencijama) nisu. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća. Predviđeno je i novo zapošljavanje u djelatnosti palijativne skrbi prema utvrđenim potrebama . A prenamjena je kroz osnaživanje dionika palijativne skrbi dodatnom edukacijom, uz uvjet da nema negativnog utjecaja na pravednost u korisštenju zdravstvene zaštite. Djelomično se prihvaća. Opremanje novih prostora i zapošljavanje novog osoblja, prema utvrđenim potrebama. Ne prihvaća se. Navedene specifičnosti su definirane Bijelom knjigom EAPC. Prihvaća se. Ista načela i standardi trebaju se primjenjivati i u organizaciji sustava palijativne skrbi, a propisani normativi moraju biti prilagođeni stvarnim zahtjevima skrbi i potrebama palijativnih pacijenata i njihovih obitelji. Prihvaća se. Ista načela i standardi trebaju se primjenjivati i u organizaciji sustava palijativne skrbi, a propisani normativi moraju biti prilagođeni stvarnim zahtjevima skrbi i potrebama palijativnih pacijenata i njihovih obitelji. Prihvaća se. Psihijatrijski bolesnici i druge vulnerabilne skupine bit će obuhvaćeni novim dokumentom u narednom razdoblju.
Zagrebačka županija NACIONALNI PROGRAM  RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2017. -2020., Načela u organiziranju sustava palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj U tablici 4 “ Načela u organiziranju sustava palijativne skrbi" pod rednim brojem 13. iza Volonterski timovi dodati : posebno educirani iz palijativne skrbi sudjeluju na svim razinama palijativne skrbi. Odbijen Važnost edukacije u palijativnoj skrbi obuhvaćena je na drugim dijelovima dokumneta. Ujedno, pod pojmom volonterstva mislilo se na najširi pojam koji obuhvaća od osnaživanja i promicanja palijative do neposrednog rada s pacijentom. Sam djelokrug rada volontera definiran je Zakonom o volonterstvu.
Hrvatska komora socijalnih radnika NACIONALNI PROGRAM  RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2017. -2020., Načela u organiziranju sustava palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj Pod točkom 10 u socijalnim ustanovama moguća je stacionarna skrb ukoliko dođe do izmjene i nadopune djelatnosti te ukoliko se da mogućnost da HZZO ugovori palijativnu skrb u socijalni ustanovama. Odbijen Navedeno načelo ne sadrži predmet ugovaranja s HZZO-om, već podrazumijeva holistički pristup palijativne skrbi.
Franjo Kroneisl NACIONALNI PROGRAM  RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2017. -2020., Načela u organiziranju sustava palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj Hrvatsko društvo za palijativnu medicinu Hrvatskog liječničkog zbora točka 10: Postavlja se pitanje pravičnosti s obzirom da su stacionarni kapaciteti u zdravstvenim ustanovama u sklopu osiguranja, besplatni, dok se stacionar mirovnog doma plaća ovisno o sektoru. Potrebno je osmisliti pošteniji sustav za sve palijativne pacijente i njihove obitelji. Odbijen Navedeno načelo ne sadrži predmet ugovaranja s HZZO-om, već podrazumijeva holistički pristup palijativne skrbi.
Franjo Kroneisl NACIONALNI PROGRAM  RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2017. -2020., Načela u organiziranju sustava palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj Hrvatsko društvo za palijativnu medicinu Hrvatskog liječničkog zbora točka 11: Dostupnost palijativne skrbi 24/7 tijekom čitave godine, ali ne kroz sustav hitne medicinske pomoći, već kroz mobilne palijativne timove (zato i tražimo minimalno dva mobilna palijativna tima) i pozivne centre za koordinaciju. Treba težiti da se palijativni pacijent koji se zaprima na akutnu postelju preko hitnog prijema što prije premjesti u organizacijske jedinice palijativne skrbi (odjele) Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća. Predložena je dodatna prvostupnica sestrinstva za drugu smjenu, uz uvjet prethodnog rada s teškim bolesnicima ili osiguranu stručnu podršku od strane medicinske sestre za medicinske sestre bez radnog iskustva u trajanju od šest mjeseci). Ne prihvaća se. Palijativni pacijent zaprima se u hitni bolnički prijem zbog akutizacije osnovne bolesti ili nestabilnog zdravstvenog stanja.
Franjo Kroneisl NACIONALNI PROGRAM  RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2017. -2020., Načela u organiziranju sustava palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj Hrvatsko društvo za palijativnu medicinu Hrvatskog liječničkog zbora točka 12. S obzirom da je boravak na palijativnom odjelu trenutno po HZZO-u ograničen na 28 dana, a stacionarni smještaj u mirovnim domovima se plaća, ova točka je upitna i valja je razriješiti s nadležnim ministarstvom koje upravlja domovima za starije. Odbijen Navedeno načelo ne sadrži predmet ugovaranja s HZZO-om, već podrazumijeva holistički pristup palijativne skrbi.
Franjo Kroneisl NACIONALNI PROGRAM  RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2017. -2020., Načela u organiziranju sustava palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj Hrvatsko društvo za palijativnu medicinu Hrvatskog liječničkog zbora Omogućiti udrugama koje u svom statutu imaju pružanje palijativne skrbi i koje imaju educirane profesionalce sa dodatnom edukacijom u palijativnoj skrbi naplaćivanje usluga ako je netko u mogućnosti i želi platiti (prijedlog Udruga LiPa) Odbijen Prema Zakonu o udrugama, udruge su svaki oblik slobodnog I dobrovoljnog udruživanja više fizičkih, odnosno pravnih osoba koje se, radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za zaštitu ljudskih prava I sloboda, zaštitu okoliša I prirode I održivi razvoj, te za humanitarna, socijalna, kulturna, odgojno-obrazovna, znanstvena, sportska, zdravstvena, tehnička, informacijska,i strukovna ili druga uvjernja I ciljeve koji nisu u suprotnosti s Ustavom I zakonom, a bez namjere stjecanja dobiti ili drugih gospodarski procijenjenih koristi, podvrgavaju pravilima koja uređuju ustroj i djelovanje tog oblika udruživanja. Strogo se protivimo naplaćivanju usluge, jer palijativni timovi kao niti volonteri ne smiju ni na koji način biti ekonomski ovisni od palijativnih pacijenata. Postavlja se pitanje etičnosti ovakve formulacije, a volonterski timovi trebaju pronaći drugi način financiranja, neovisan o pacijentima.
Spomenka Tomek-Roksandić NACIONALNI PROGRAM  RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2017. -2020., Organizacijski oblici palijativne skrbi --IZA bolnički tim za palijativnu skrb DODATI • palijativnogerijatrijska skrb na stacionarima domova za starije po županijama Hrvatske i Grada Zagreba IZA Ostale službe palijativne skrbi DODATI  palijativnogerijatrijska skrb na stacionarima domova za starije po županijama Hrvatske i Grada Zagreba Odbijen Navedeni su oblici specijalističke palijativne skrbi u zdravstvenim ustanovama
Bojana Nešić NACIONALNI PROGRAM  RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2017. -2020., Organizacijski oblici palijativne skrbi Koordinator sustava palijativne skrbi u županiji je medicinska sestra, MAGISTRA/prvostupnica sestrintva sa dodatnom edukacijom o palijativnoj skrbi koja se prema Mreži javne zdravstvene službe ugovara s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje. Djelomično prihvaćen Koordinator sustava palijativne skrbi treba biti diplomirana medicinska sestra/ magistra sestrinstva, a najmanje prvostupnica sestrinstva, dok se ne steknu uvjeti za visoku stručnu spremu.
Franjo Kroneisl NACIONALNI PROGRAM  RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2017. -2020., Organizacijski oblici palijativne skrbi Hrvatsko društvo za palijativnu medicinu Hrvatskog liječničkog zbora "U okviru razvoja službi i usluga palijativne skrbi potrebno je: " treba dodati točku: - utvrditi pravne aspekte "biološkog testamenta" i prava bolesnika, obitelji ili skrbnika vezano za isto. Odbijen Obuhvaćeno je Obiteljskim zakonom te je u nadležnosti Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku.
Franjo Kroneisl NACIONALNI PROGRAM  RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2017. -2020., Organizacijski oblici palijativne skrbi Hrvatsko društvo za palijativnu medicinu Hrvatskog liječničkog zbora Koordinator za palijativnu skrb u županiji/Centar za koordinaciju palijativne skrbi Iza rečenice "Koordinator sustava palijativne skrbi u županiji je medicinska sestra, prvostupnicasestrintva sa dodatnom edukacijom o palijativnoj skrbi koja se prema Mreži javne zdravstvene službe ugovara s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje." dodati rečenicu Koordinator mora biti sa visokom stručnom spremom (Magistra ili diplomirana medicinska sestra), ukoliko je već zaposlena prvostupnica sestrinstva sa dodatnom edukacijom omogućiti joj upis i dodatnu naobrazbu do visoke stručne spreme u najkraćem mogućem razdoblju. Djelomično prihvaćen Koordinator sustava palijativne skrbi treba biti diplomirana medicinska sestra/ magistra sestrinstva, a najmanje prvostupnica sestrinstva, dok se ne steknu uvjeti za visoku stručnu spremu.
Franjo Kroneisl NACIONALNI PROGRAM  RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2017. -2020., Organizacijski oblici palijativne skrbi Hrvatsko društvo za palijativnu medicinu Hrvatskog liječničkog zbora Rečenicu "Koordinator za palijativnu skrb nije dio mobilnog palijativnog tima već je samostalan u svom radu i predstavlja samostalnu organizacijsku jedinicu. Djeluje zajedno u pružanju i razvoju palijativne skrbi s mobilnim palijativnim timom i drugim dionicima palijativne skrbi u županiji." zamijeniti rečenicom Koordinator za palijativnu skrb nije dio mobilnog palijativnog tima, samostalan je u svom radu, rukovodi organizacijom palijativne skrbi na određenom području zajedno sa mobilnim palijativnim timom u dogovoru sa obiteljskim liječnikom i drugim dionicima u pružanju palijativne skrbi. Odbijen Koordinator koordinira sve dionike u pružanju palijativne skrbi, a ne rukovodi njima.
Franjo Kroneisl NACIONALNI PROGRAM  RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2017. -2020., Organizacijski oblici palijativne skrbi Hrvatsko društvo za palijativnu medicinu Hrvatskog liječničkog zbora "Koordinator sustava palijativne skrbi u županiji: " dodati - organizira palijativnu skrb individualno za svakog bolesnika, - sudjeluje u preuzimanju palijativnog bolesnika u suradnji s obiteljskim liječnikom, mobilnim palijativnim timom i ostalim dostupnim dionicima u palijativnoj skrbi na određenom području. Odbijen Djelokrug rada koordinatora za palijativnu skrb sadržan je u Odluci o izmjenama i dopunama Odluke o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravtsvenog osiguranja, ("Narodne novine", broj 139/15).
Franjo Kroneisl NACIONALNI PROGRAM  RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2017. -2020., Organizacijski oblici palijativne skrbi Hrvatsko društvo za palijativnu medicinu Hrvatskog liječničkog zbora Mobilni palijativni tim Umjesto "Mobilni palijativni tim pruža specijalističku palijativnu skrb bolesnicima u njihovom domu te podršku članovima obitelji koji skrbe za bolesnika. Mobilni palijativni tim ima savjetodavnu ulogu za druge profesionalce u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (liječnik obiteljske medicine i sestra iz patronažne službe i zdravstvene njege u kući) i zajednički sa drugim profesionalcima sudjeluje u rješavanja kompleksnih potreba u terapiji simptoma i psihosocijalnoj skrbi." treba stajati Mobilni palijativni tim pruža specijalističku palijativnu skrb bolesnicima u njihovom domu te podršku članovima obitelji koji skrbe za bolesnika i zajednički sa drugim profesionalcima sudjeluje u rješavanja kompleksnih potreba u terapiji simptoma i psihosocijalnoj skrbi. Odbijen Isto je obuhvaćeno u predloženom tekstu Nacionalnog programa.
Franjo Kroneisl NACIONALNI PROGRAM  RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2017. -2020., Organizacijski oblici palijativne skrbi Hrvatsko društvo za palijativnu medicinu Hrvatskog liječničkog zbora "Prema minimalnim uvjetima sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje ugovaraju se liječnik specijalista s posebnom edukacijom iz palijativne skrbi te medicinska sestra, prvostupnica sestrinstva, također educirana za rad u specijalističkoj palijativnoj skrbi." Treba stajati: Prema minimalnim uvjetima sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje ugovaraju se liječnik specijalist s posebnom edukacijom iz palijativnom skrbi te najmanje DVIJE medicinske sestre, prvostupnice sestrinstva, također educirane za rad u specijalističkoj palijativnoj skrbi radi rada u smjenama (7-15 i 13-21) i stalne telefonske dostupnosti i preko blagdana i vikenda. Samo takav oblik mobilnog palijativnog tima možemo prijaviti na EAPC. Djelomično prihvaćen Predloženo je dodati prvostupnicu sestrinstva u drugu smjenu., uz uvjet prethodnog rada s teškim bolesnicima ili osiguranu stručnu podršku od strane medicinske sestre za medicinske sestre bez radnog iskustva u trajanju od šest mjeseci.
Franjo Kroneisl NACIONALNI PROGRAM  RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2017. -2020., Organizacijski oblici palijativne skrbi Hrvatsko društvo za palijativnu medicinu Hrvatskog liječničkog zbora Stacionarna palijativna skrb "Palijativne postelje (postelje u akutnim bolnicama koje omogućuju smještaj bolesnika kojemu je potrebna stacionarna skrb i postelje u stacionarima domova zdravlja)" Navedeni izraz očito označava samo odobrenje za fakturiranje prema HZZO-u. Provođenje same palijative skrbi upitno je, jer je vrlo teško ili nemoguće organizirati kvalitetnu palijativnu skrb na odjelima koji zbrinjavaju akutna stanja ukoliko nije oformljen zasebni odjel palijativne skrbi. Palijativne postelje unutar odjela pokazuju se lošim/privremenim rješenjem koje u vrlo malom ili u niti jednom dijelu ne podrazumijeva ništa iz palijativne skrbi vezano za preporuke u palijativnoj skrbi (materijalni i ljudski resursi). Potrebni su palijativni odjeli. Postelje bi trebalo omogućiti u stacionarima ili dnevnim bolnicama odnosno zasebnom odjelu palijativne skrbi. Odbijen Zavisno od procjene potreba, sukladno Pravilniku o minimalnim uvjetima, bolnička palijativna ksrb pruža se na zasebnom palijativnom odjelu ili na palijativnoj postelji unutar neke druge djelatnosti.
Franjo Kroneisl NACIONALNI PROGRAM  RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2017. -2020., Organizacijski oblici palijativne skrbi Hrvatsko društvo za palijativnu medicinu Hrvatskog liječničkog zbora Napomena za čitav odjeljak: U interdisciplinarni tim neophodno je, pored ljekarnika i stomatologa, uključiti i nutricionistu. S obzirom na specifičnost skrbi treba postati zakonska obveza redovite supervizije svih dionika profesionalaca i volontera uključenih u palijativnu skrb. Potrebno je razmisliti o motivaciji i stimulaciji profesionalaca koji bi se željeli baviti palijativnom medicinom i skrbi te s tim u vezi poraditi na popularizaciji u široj javnosti uz skidanje stigmi vezanih uz palijativnu skrb i hospicije. Djelomično prihvaćen Ne prihvaća se kao dio tima za ugovaranje, ali su dio multidisciplinarnog palijativnog tima Prihvaća se obveza supervizije i definirat će se drugim dokumentom.
Franjo Kroneisl NACIONALNI PROGRAM  RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2017. -2020., Organizacijski oblici palijativne skrbi Hrvatsko društvo za palijativnu medicinu Hrvatskog liječničkog zbora Volonteri i udruge civilnog društva u palijativnoj skrbi "Volonteri u palijativnoj skrbi:" - dodati - Profesionalci za dodatnom edukacijom iz palijativne skrbi, članovi udruga civilnog društva koji u svom statutu imaju provođenje palijativne skrbi mogu zamijeniti profesionalca u dogovoru sa obiteljskim liječnikom i Koordinatorom palijativne skrbi određenog područja. (prijedlog Palijativni tim LiPa) Odbijen Prema Zakonu o udrugama, udruge su svaki oblik slobodnog I dobrovoljnog udruživanja više fizičkih, odnosno pravnih osoba koje se, radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za zaštitu ljudskih prava I sloboda, zaštitu okoliša I prirode I održivi razvoj, te za humanitarna, socijalna, kulturna, odgojno-obrazovna, znanstvena, sportska, zdravstvena, tehnička, informacijska,i strukovna ili druga uvjernja I ciljeve koji nisu u suprotnosti s Ustavom I zakonom, a bez namjere stjecanja dobiti ili drugih gospodarski procijenjenih koristi, podvrgavaju pravilima koja uređuju ustroj I djelovanje tog oblika udruživanja. Strogo se protivimo naplaćivanju usluge, jer palijativni timovi kao niti volonteri ne smiju ni na koji način biti ekonomski ovisni od palijativnih pacijenata. Postavlja se pitanje etičnosti ovakve formulacije, a volonterski timovi trebaju pronaći drugi način financiranja, neovisan o pacijentima.
Franjo Kroneisl NACIONALNI PROGRAM  RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2017. -2020., Organizacijski oblici palijativne skrbi Hrvatsko društvo za palijativnu medicinu Hrvatskog liječničkog zbora Patronažne sestre dodati rečenicu: Prepoznaju potrebe za palijativnom skrbi i šalju informacije koordinatoru i obiteljskom liječniku bolesnika, uključuju zdravstvenu njegu u palijativnu skrb u dogovoru sa drugim dionicima u palijativnoj skrbi. Odbijen Opis rada obuhvaćen je u dokumentu u poglavlju palijativna skrb u primarnoj zdravstvenoj zaštiti
Franjo Kroneisl NACIONALNI PROGRAM  RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2017. -2020., Organizacijski oblici palijativne skrbi Hrvatsko društvo za palijativnu medicinu Hrvatskog liječničkog zbora Zdravstvena njega u kući provodi higijenu bolesnika te provodi medicinske postupke koji su pri kraju života; predstavljaju bazu zdravstvene skrbi dodati nastavak i kontinuirano stječu znanja o palijativnoj skrbi/dodatna edukacija o palijativnoj skrbi. Odbijen U dokumentu je na drugom mjestu naglašena potreba edukacje svih članova palijativnog tima.
Franjo Kroneisl NACIONALNI PROGRAM  RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2017. -2020., Organizacijski oblici palijativne skrbi Hrvatsko društvo za palijativnu medicinu Hrvatskog liječničkog zbora Palijativna skrb branitelja prijedlog - dodati: Koordinator za hrvatske branitelje mora biti medicinska sestra sa visokom stručnom spremom koja mora imati specifična znanja iz Osnova palijativne skrbi, zakonske regulative o pravima branitelja o zdravstvenoj skrbi i više, i komunikacijske vještine u radu sa oboljelim hrvatskim braniteljima vezano za PTSP i drugo. Odbijen Opis poslova koordinatora branitelja propisan je drugim dokumentom u nadležnosti Ministarstva hrvatskih branitelja.
Franjo Kroneisl NACIONALNI PROGRAM  RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2017. -2020., Organizacijski oblici palijativne skrbi Hrvatsko društvo za palijativnu medicinu Hrvatskog liječnikog zbora Mobilni palijativni tim Psiholog mora biti obavezni dio mobilnog palijativnog tima što znači da treba pripadati zdravstvenoj djelatnosti u domu zdravlja. I u ovome slučaju ne možemo reći da imamo mobilni palijativni tim ako u njemu nema psihologa. Svi ostali članovi palijativnog tima mogu raditi po ugovoru o suradnji s domom zdravlja na određeno radno vrijeme. Prihvaćen Prihvaća se za naredno razdoblje, kao dodatni član tima
Ured Pučke pravobraniteljice NACIONALNI PROGRAM  RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2017. -2020., Organizacijski oblici palijativne skrbi Nacionalnim programom, kao koordinator za palijativnu skrb u županiji, predviđena je medicinska sestra, prvostupnica sestrinstva sa dodatnom edukacijom o palijativnoj skrbi. Ipak, u zadatke koordinatora spadaju ne samo koordiniranje, povezivanje i osnaživanje djelovanja svih razina u sustavu zdravstvene zaštite i socijalne skrbi te specijalističke skrbi, već i administrativni zadaci poput vođenja registara, koordiniranja rada volontera, rada posudionica pomagala, programa edukacija pa sve do suradnje s predstavnicima lokalne samouprave, medijima, informiranja građana i praćenja primjene. Navedeni zadaci sveobuhvatni su i kompleksni, obično pokriveni od strane više različitih struka, pa se postavlja pitanje je li realno moguće očekivati da će primjerice, kako je to predviđeno u Nacionalnom planu, jedna osoba u Požeško-slavonskoj županiji vremenski biti u mogućnosti kvalitetno obavljati sve navedene zadatke za navedenu županiju te bi li rad koordinatora bio učinkovitiji kada bi se zadaci podijelili na medicinski i nemedicinski dio, a naročito s obzirom da Nacionalni program predviđa pružanje skrbi 24 sata dnevno 7 dana tjedno. Kako je rečeno da će koordinatori sustava palijativne skrbi u županijama, osnažiti postojeći sustav zdravstvene, socijalne i duhovne skrbi ili specijalističke službe palijativne skrbi, trebalo bi precizirati što se podrazumijeva pod „osnaživanjem“ te koja bi znanja koordinatori sustava palijativne skrbi trebali posjedovati. Kako je to vidljivo iz Nacionalnog programa, uz jednog koordinatora dolazi i jedan mobilni palijativni tim koji pruža specijalističku palijativnu skrb bolesnicima u njihovom domu te podršku članovima obitelji koji skrbe za bolesnika. Konkretni zadaci mobilnog palijativnog tima, poput „preuzimanja“ bolesnika iz bolnice na kućnu skrb te pružanje skrbi 24/7 u suradnji sa drugim dostupnim službama realno zahtijevaju značajnu količinu vremena po svakom pacijentu uz putovanje do idućeg pacijenta, pa je, ako je u pojedinoj županiji uspostavljen samo jedan takav tim kao što je to u Požeško-slavonskoj županiji, upitno kojem broju pacijenata u jednom danu mobilni palijativni tim može pružiti odgovarajuću skrb. Smatramo da uz postojeće opterećenje nije realno očekivati veću involviranost liječnika primarne zdravstvene medicine, a što se tiče uključivanja ustanova za zdravstvenu njegu u kući, iz većeg broja pritužbi koje je pučka pravobraniteljica zaprimila vidljivo je da se na zdravstvenu njegu u kući čeka dugo i da u pojedinim područjima nije dostupna. Nadalje, ostaje nejasno na koji način konkretno bi volonteri, osim pružanjem psihološke podrške, mogli doprinositi kvaliteti palijativne skrbi. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća. Ne mogu se podijeliti zadaci na medicinski i nemedicinski dio, jer je koordinator kroz specifičnu edukaciju stekao potrebita znanja, a uloga koordinatora točno je definirana odrednicama EAPC. Postoji mogućnost u županijama sa specifičnim geografskim položajem i specifičnim epidemiološkim stanjem (otoci, zaleđe, ruralne sredine) da županije zatraže izmjenu mreže, odnosno povećanje za još jednog koordinatora i još jedan palijativni tim I povećanje pružatelja zdravstvene njege u kući. Jedan mobilni palijativni tim može u tijeku radnog vremena napraviti određen manji broj kućnih posjeta i to je još jedan razlog koji objašnjava potrebu za drugom palijativnom sestrom prvostupnicom u drugoj (popodnevnoj) smjeni. Služba specijalističke palijativne skrbi mora imati uključene volontere i razviti s njima suradnju. I Vijeće Europe ističe važnost volonterskog rada za pružanje kvalitetne palijativne skrbi u zajednici. U interdisciplinarnom timu volonteri nisu zamjena za bilo kojeg člana tima već dodatak radu tima. Rad volontera kontrolira koordinator. Ne prihvaća se. Djelokrug rada koordinatora za palijativnu skrb sadržan je u Odluci o izmjenama i dopunama Odluke o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine", broj 139/15). Ne prihvaća se. Različito vrijeme je potrebno za pojedinog palijativnog pacijenta. Ujedno, plaćanje je po paušalu, a ne prema izvršenim uslugama, u cilju kvalitete rada. Ne prihvaća se. Djelokrug rada volontera definiran je Zakonom o volonterstvu. U palijativnoj skrbi obuhvaća od osnaživanja i promicanja palijative do neposrednog rada s pacijentom.
Hrvatska ljekarnička komora NACIONALNI PROGRAM  RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2017. -2020., Organizacijski oblici palijativne skrbi U aktivnosti koje koordinira koordinator sustava palijativne skrbi u županiji dodati sljedeću aktivnost: "koordinira s ljekarnama dostupnost lijekova i pomagala za određenog bolesnika". Odbijen Koordinacija s ljekarnama treba se organizirati preko izabranog doktora opće/obiteljske medicine.
Hrvatska ljekarnička komora NACIONALNI PROGRAM  RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2017. -2020., Organizacijski oblici palijativne skrbi Dodati magistra farmacije specijalista s posebnom edukacijom iz palijativne skrbi u popis zdravstvenih radnika s kojima Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ugovara mobilni palijativni tim, sukladno minimalnim uvjetima. Odbijen Ljekarnik nije dio palijativnog tima za ugovaranje s HZZO-om, ali je dio multidisciplinarnog palijativnog tima, u smislu suradnje s izabranim doktorom primarne zdravstvene zaštite u palijativnoj skrbi pacijenta.
Hrvatska ljekarnička komora NACIONALNI PROGRAM  RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2017. -2020., Organizacijski oblici palijativne skrbi Predlaže se dodati magistra farmacije u popis osoblja za koje je potrebno zadovoljiti minimalne uvjete vezane uz osoblje u cilju pružanja cjelovite palijativne skrbi. Odbijen Ljekarnik nije dio palijativnog tima za ugovaranje s HZZO-om, ali je dio multidisciplinarnog palijativnog tima, u smislu suradnje s izabranim doktorom primarne zdravstvene zaštite u palijativnoj skrbi pacijenta.
Hrvatska ljekarnička komora NACIONALNI PROGRAM  RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2017. -2020., Organizacijski oblici palijativne skrbi Predlaže se dodati ljekarnika, uz navedenog socijalnog radnika, psihologa i duhovnika, kao člana tima u pružanju cjelovite, interdisciplinarne i multidisciplinarne palijativne skrbi. Odbijen Ljekarnik nije dio palijativnog tima za ugovaranje s HZZO-om, ali je dio multidisciplinarnog palijativnog tima, u smislu suradnje s izabranim doktorom primarne zdravstvene zaštite u palijativnoj skrbi pacijenta.
Hrvatska ljekarnička komora NACIONALNI PROGRAM  RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2017. -2020., Organizacijski oblici palijativne skrbi Dodati tekst u nastavku nakon rečenice "Zdravstvena njega u kući provodi higijenu bolesnika te provodi medicinske postupke koji su pri kraju života predstavljaju bazu zdravstvene skrbi": "Ljekarna Opskrbljuje bolesnika potrebnim lijekovima, dodacima prehrani, te medicinskim pomagalima. Ljekarnik pruža savjete i educira bolesnika/člana obitelji/skrbnika o pravilnom korištenju lijekova, te o sprječavanju i u ublažavanju možebitnih nuspojava lijekova i liječenja (primjerice, opstipacija, njega usne šupljine), te pruža druge usluge koje su u djelokrugu rada ljekarne, a od važnosti su za palijativnog bolesnika." Odbijen Definirano je u Zakonu u ljekarništvu.
Istarska županija NACIONALNI PROGRAM  RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2017. -2020., Organizacijski oblici palijativne skrbi U rečenici "Prema minimalnim uvjetima sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje ugovaraju se liječnik specijalista s posebnom edukacijom iz palijativne skrbi te medicinska sestra, prvostupnica sestrinstva, također educirana za rad u specijalističkoj palijativnoj skrbi." predlažemo da se izbriše riječ "specijalista" i ostane samo "liječnik s posebnom edukacijom iz palijativne skrbi...". Smatramo da je za rad u MPT (mobilnom palijativnom timu) neophodna dodatna specifična edukacija iz palijativne skbri, a da specijalizacija iz nekog drugog područja nije nužan preduvjet. Na tržištu rada je jako teško pronaći liječnika specijalista koji bi radio u "svojoj specijalizaciji", a kamoli nekoga tko bi s drugom specijalizacijom radio u MPT. Djelomično prihvaćen Predlaže se za rad u mobilnom palijativnom timu: doktor medicine specijalist s dodatnom edukacijom iz palijativne skrbi ili doktor medicine s dodatnom edukacijom iz palijativne skrbi ili s odgovarajućim radnim iskustvom u palijativnoj skrbi odnosno, za doktore medicine koji nemaju radnog iskustva u palijativnoj skrbi, uz osiguranu stručnu podršku doktora medicine specijalista iz zdravstvene ustanove koja obavlja djelatnost palijativne skrbi, uz dvije prvostupnice sestrinstva s dodatnom edukacijom iz palijativne skrbi, za rad u 1. i 2. smjeni ( uz uvjet prethodnog rada s teškim bolesnicima ili osiguranu stručnu podršku od strane medicinske sestre za medicinske sestre bez radnog iskustva u trajanju od šest mjeseci).
HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA NACIONALNI PROGRAM  RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2017. -2020., Organizacijski oblici palijativne skrbi U poglavlju Organizacijski oblici palijativne skrbi u dijelu koji se odnosi na obiteljsku medicinu rečenicu koja glasi: „U palijativnoj skrbi liječnik obiteljske medicine ne gubi svoju ulogu u skrbi za bolesnika već svoje djelovanje pretvara u timski rad sa službama specijalističke palijativne skrbi kako bi bile pokrivene sve potrebe bolesnika i obitelji koje nisu samo zdravstvene već i socijalne, psihološke i duhovne. (8)„ predlažemo izmijeniti na način da glasi: „U palijativnoj skrbi liječnik obiteljske medicine u okviru svojih kompetencija pruža trajnu skrb bolesniku i njegovoj obitelji. Pri pružanju palijativne skrbi radi timski te prema potrebi surađuje sa službama specijalističke palijativne skrbi kako bi bile pokrivene sve potrebe bolesnika i obitelji koje nisu samo zdravstvene već i socijalne, psihološke i duhovne. (8)“ Prihvaćen Prihvaćen.
Hrvatska komora socijalnih radnika NACIONALNI PROGRAM  RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2017. -2020., Organizacijski oblici palijativne skrbi Koordinator za palijativnu skrb u županiji/Centar za koordinaciju palijativne skrbi Koordinator palijativne skrbi/Centar za koordinaciju palijativne skrbi povezuje sve dionike važne za razvoj i pružanje palijativne skrbi u županiji. Koordinator sustava palijativne skrbi u županiji je medicinska sestra, prvostupnica sestrintva sa dodatnom edukacijom o palijativnoj skrbi koja se prema Mreži javne zdravstvene službe ugovara s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje ili magistar socijalnog rada. OBRAZLOŽENJE Opis poslova koji je naveden za Koordinatora je opis poslova za koji je osposobljen i socijalni radnik (tim više što je prethodni NP davao mogućnost da koordinator može biti i socijalni radnik). Posebno s obzirom na načela palijativne skrbi koje strategija propisuje i promovira općenito (suradnja i uključivanje dugih sektora, civilnog društva, rad s obitelji, sudjelovanje volontera u palijativnoj skrbi), a posebice načelo 9. " Posebna pažnja i oblici palijativne skrbi posvećuju se vulnerabilnim skupinama poput djece, branitelja, psihijatrijskih bolesnika, stanovništva u demografski ugroženim područjima, zatvorenika, itd. " što je u kompetencija socijalnih radnika. Odbijen Iako su navedeni opisi poslova točni, koordinator povezuje sekundarnu i primarnu tj. sve razine u sustavu zdravstvene zaštite, organizira smještaj bolesnika u zdravstvene i socijalne ustanove i hospicije, vodi registar palijativnih bolesnika i koordinira sa svim članovima interdisciplinarnog palijativnog tima, organizira sastanke članova tima i u stalnom je kontaktu s mobilnim palijativnim timom doma zdravlja. Iz svega navedenog vidljivo je da koordinator mora biti zdravstveni djelatnik, što je uostalom i naputak EAPC i to najmanje prvostupnica, a po mogućnosti i magistrica sestrinstva (zbog usvojenih znanja iz menadžmenta).
Hrvatska komora socijalnih radnika NACIONALNI PROGRAM  RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2017. -2020., Organizacijski oblici palijativne skrbi Mobilni palijativni tim U pružanje cjelovite, interdisciplinarne i multidisciplinarne palijativne skrbi potrebno je u rad tima uključiti druge članove tima (socijalnog radnika, psihologa, duhovnika) iz već postojećih službi koje su dostupne za rad u palijativnoj skrbi ili zapošljavanjem novih stručnjaka. BRISATI TEKST: "iz već postojećih službi koje su dostupne za rad u palijativnoj skrbi ili" - OBRAZLOŽENJE - nije definirano koje su to službe dostupne za rad u palijativnoj skrbi . BRISATI TOČKU I DODATI NOVI DIO TEKSTA: "uključiti socijalne radnike kao ravnopravne članove tima." - OBRAZLOŽENJE - S obzirom na načela palijativne skrbi u svijetu, a i prema ovoj strategiji. Posebice ističemo rad s obitelji, procjenu psihosocijalnih potreba bolesnika i članova njegove obitelji, posebice ranjivih članova unutar te obitelji, te primjereno odgovaranje na te potrebe (individualno ili kroz organiziranje potrebnih službi ili usluga kojim bi se udovoljavalo tim potrebama i na taj način djelovalo i preventivno na mentalno zdravlje pomagača palijativnom bolesniku - njegovatelja, djece, podrške u žalovanju i sl.). Psihosocijalne potrebe u strategiji jesu navedene kao dio uloge rada mobilnog tima (u prvom odlomku ovog podnaslova). Prihvaćen Prihvaćen.
Zagrebačka županija NACIONALNI PROGRAM  RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2017. -2020., Organizacijski oblici palijativne skrbi U dijelu teksta "Organizacijski oblici palijativne skrbi" nije dovoljno naglašena uloga Doma zdravlja kao nosioca PZZ-a u smislu organizacije dnevnog boravka i/ili psihološkog savjetovališta prema načelu dostupnosti i sveobuhvatnosti zdravstvene zaštite. Odbijen Dnevni boravak nije predviđen u domu zdravlja. Psihološko savjetovalište dio je djelokruga rada psihologa u multidisciplinarnom palijativnom timu.
Zagrebačka županija NACIONALNI PROGRAM  RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2017. -2020., Organizacijski oblici palijativne skrbi U dijelu teksta „Koordinator za palijativnu skrb u županiji/Centar za koordinaciju palijativne skrbi“ iza natuknice koordinira programe edukacije iz područja palijativne skrbi dodati novu natuknicu „koordinira s ljekarnama dostupnost lijekova prema podacima iz sestrinskog planiranog otpusta“. • koordinira programe edukacije iz područja palijativne skrbi • koordinira s ljekarnama dostupnost lijekova prema podacima iz sestrinskog planiranog otpusta • surađuje s predstavnicima lokalne samouprave Odbijen Obuhvaćeno u opisu rada kooordinatora.
Zagrebačka županija NACIONALNI PROGRAM  RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2017. -2020., Organizacijski oblici palijativne skrbi U dijelu teksta „Mobilni palijativni tim „ U rečenici : Prema minimalnim uvjetima sa Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje ugovaraju se liječnik specijalista s posebnom edukacijom iz palijativne skrbi te medicinska sestra, prvostupnica sestrinstva, također educirana za rad u specijalističkoj palijativnoj skrbi. iza riječi „skrbi“ dodati:“ liječnik se ugovara na puno radno vrijeme ili dio radnog vremena“. Naime ukoliko nije moguće zapošljavanje liječnika na puno radno vrijeme radi nedostatka liječnićkog kadra, otvoriti mogućnost zapošljavanja liječnika u mirovini putem ugovora o djelu ili liječnika na dio radnog vremena. Odbijen Pitanje je u domeni radnih odnosa. Dio je ugovornih odnosa,a ne strateškog dokumenta.
Zagrebačka županija NACIONALNI PROGRAM  RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2017. -2020., Organizacijski oblici palijativne skrbi U dijelu teksta „Mobilni palijativni tim „ U rečenici :“ U pružanje cjelovite, interdisciplinarne i multidisciplinarne palijativne skrbi potrebno je u rad tima uključiti druge članove tima (socijalnog radnika, psihologa, duhovnika) iz već postojećih službi koje su dostupne za rad u palijativnoj skrbi ili zapošljavanjem novih stručnjaka“, iza riječi „duhovnika“ dodati riječ: "ljekarnika“. Odbijen Ljekarnik nije dio palijativnog tima za ugovaranje s HZZO-om, ali je dio multidisciplinarnog palijativnog tima, u smislu suradnje s izabranim doktorom primarne zdravstvene zaštite u palijativnoj skrbi pacijenta.
Zagrebačka županija NACIONALNI PROGRAM  RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2017. -2020., Organizacijski oblici palijativne skrbi U dijelu teksta „Volonteri i udruge civilnog društva u palijativnoj skrbi“ nadopuniti tekst slijedećim navodima: Volonteri sudjeluju u svim razinama palijativne skrbi i trebaju djelovati unutar svojih ovlasti i biti pod konstantnom supervizijom koordinatora volontera. Ovlasti volontera potrebno je striktno definirati i odrediti kompetencije koordinatora volontera. (Naime iako volonteri nisu strukovno udruženje potrebno je definirati smjernice i razine ovlasti volontera). Odbijen Definirano je Zakonom o volonterstvu.
Zagrebačka županija NACIONALNI PROGRAM  RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2017. -2020., Organizacijski oblici palijativne skrbi U dijelu teksta iza Zdravstvena njega u kući dodati prijedlog novog teksta: „Ljekarna opskrbljuje bolesnika potrebnim lijekovima, dodacima prehrani, te medicinskim pomagalima. Ljekarnik pruža savjete i edukaciju bolesniku/članu obitelji/skrbniku o pravilnom korištenju lijekova, te o sprječavanju i u ublažavanju možebitnih nuspojava lijekova i liječenja“. Odbijen Definirano je u Zakonu o ljekarništvu.
Zagrebačka županija NACIONALNI PROGRAM  RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2017. -2020., Organizacijski oblici palijativne skrbi Za lakše prepoznavanje palijativnog bolesnika potrebna je izrada jednostavnog upitnika / tiskanog materijala koji bi morao biti dostupan svim djelatnicima Patronažne službe Odbijen Predloženo je dio operativnih dokumenata, a ne strateškog dokumenta.
Zagrebačka županija NACIONALNI PROGRAM  RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2017. -2020., Organizacijski oblici palijativne skrbi Što se tiče minimalnoga standarda palijativne skrbi svakako je potrebno uključiti ljekarnika u palijativni tim ili kao minimalni standard staviti pojam palijativne ljekarne. Ljekarna koju bi kontaktirao koordinator za palijativnu skrb kako bi se na vrijeme osigurali potrebiti lijekovi za bolesnika. Naime, ponekad se na tržištu lijekovima javljaju situacije da određenog lijeka nema, te ga nije moguće nabaviti i po nekoliko tjedana. Odbijen Iako su navedeni opisi poslova točni, koordinator povezuje sekundarnu i primarnu tj. sve razine u sustavu zdravstvene zaštite, organizira smještaj bolesnika u zdravstvene i socijalne ustanove i hospicije, vodi registar palijativnih bolesnika i koordinira sa svim članovima interdisciplinarnog palijativnog tima, organizira sastanke članova tima i u stalnom je kontaktu s mobilnim palijativnim timom doma zdravlja. Iz svega navedenog vidljivo je da koordinator mora biti zdravstveni djelatnik, što je uostalom i naputak EAPC i to najmanje prvostupnica, a po mogućnosti i magistrica sestrinstva (zbog usvojenih znanja iz menadžmenta).
Hrvatska ljekarnička komora NACIONALNI PROGRAM  RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2017. -2020., Vulnerabilne skupine Dodati "magistra farmacije" nakon riječi "liječnika" u tekst "Pristup je multidisciplinaran, osim liječnika i medicinskih sestara uključuje psihologe, socijalne radnike, fizioterapeute,radne i art- terapeute, duhovnike i volontere". Prihvaćen Prihvaća se. U tekst "Pristup je multidisciplinaran, osim liječnika i medicinskih sestara uključuje psihologe, socijalne radnike, fizioterapeute,radne i art- terapeute, duhovnike i volontere" dodati “magistra farmacije" nakon riječi "liječnika". Ujedno, potrebno je magistra farmacije zamijeniti riječju ljekarnik.
Hrvatska komora socijalnih radnika NACIONALNI PROGRAM  RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2017. -2020., Vulnerabilne skupine Palijativna skrb osoba oboljelih od demencija, prvenstveno Alzheimerove bolesti Dugotrajna ovisnost o tuđoj pomoći te povećanje broja oboljelih naglašavaju potrebu za budućim planiranjem smještajnih kapacitete za bolesnike sa uznapredovalim demencijama kako u institucijama zdravstvene tako i socijalne zaštite u Republici Hrvatskoj. NAPOMENA: Institucije socijalne zaštite je zastarjeli termin te ga je potrebno izmijenit u „pružatelji usluga socijalne skrbi“ Prihvaćen Prihvaćen.
Spomenka Tomek-Roksandić NACIONALNI PROGRAM  RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2017. -2020., Vulnerabilne skupine IZA BRANITELJA DODATI gerijatrijskih bolesnika, IZA PSIHIJATRIJSKIH BOLESNIKA DODATI, oboljelih od Alzheimerove bolesti IZA ZADNJEG DIJELA Sukladno pokazateljima o pobolu i smrtnosti, dobit će se slika o tome gdje je u Hrvatskoj potrebno „pojačati“ palijativnu skrb dodatnim timovima, koordinatorima ili odjelima te bi se mogle povezati. DODATI PALIJATIVNO-GERIJATRIJSKA SKRB Palijativno gerijatrijska skrb pruža se za neizlječive bolesti u gerijatrijskih bolesnika sa značajnom pojavnošću negativnog ishoda liječenja i prevalencijom mortaliteta u ranijoj (65-74.g),srednjoj(75-84.g) i dubokoj starosti(85. i više godina). Brojne su specifičnosti palijativnogerijatrijske skrbi koja je nužno potrebna sve starijoj i većoj skupini palijativnogerijatrijskih bolesnika. Dijagnoze koje prevaliraju u palijativnogerijatrijskih bolesnika su uznapredovale i progresivne onkološke bolesti te nezarazne, kronične bolesti s egzarcebacijom, što je vidljivo iz ukupnog mortaliteta kod osoba starijih od 65 godina prema skupinama uzroka smrti, Hrvatska, 2014. g., N=41 201.Dob ili dijagnoza gerijatrijskog bolesnika ne smiju biti isključujući kriterij za pružanje potrebite palijativnogerijatrijske skrbi.Značajan udio gerijatrijskopalijativnih bolesnika je u dubokoj starosti (85 god. i više). To je dobna skupina u kojoj je povećanje broja starijih osoba u desetogodišnjem razdoblju u Hrvatskoj za više od 40% (2011.god., N=60.600/ 2001.god.N=42.553).Palijativnogerijatrijsku skrb se pravovremeno pruža, kada nema primjerenog odgovora u ishodu liječenja, poštujući pri tom nužan personaliziran, interdisciplinarni i intersektorski pristup za osobu starije životne dobi koja je u posljednjim stadijima neizlječive bolesti. U palijativnogerijatrijskoj skrbi nužan je interdisciplinarni tim koji obuhvaća liječnike specijaliste opće/obiteljske medicine doeducirane iz gerontologije i gerijatrije, gerijatre, psihogerijatre, gerijatrijske medicinske sestre, fizioterapeute, socijalne radnike, svećenike, gerontopsihologe, gerontonjegovateljice, pa sve do aktivnih članova obitelji te volontera doeduciranih iz područja gerontologije, poštujući pri tom pristanak samog palijativnogerijatrijskog bolesnika.To implicira na potrebitu edukaciju i doedukacija iz gerijatrije, gerijatrijske zdravstvene njege i palijativnogerijatrijske skrbi zbog multiplih zdravstvenih i socijalnih potreba palijativnogerijatrijskog bolesnika.Sukladno hrvatskoj i europskoj gerontološkoj doktrini, palijativnogerijatrijska skrb se u pravilu najčešće provodi u domu palijativnogerijatrijskih bolesnika, uz članove njihove obitelji.Slijedom toga, je potrebna izmjena i dopuna normi, standarda i smjernica koje obuhvaćaju organizacijske, prostorne i kadrovske strukture, procese rada palijativnogerijatrijske skrbi na stacionarima doma za starije, te poglavito izvaninstitucijsko pružanje palijativnogerijatrijske skrbi u kući starijeg bolesnika u krajnjoj fazi njegovog života.Prioritetno je potrebno utvrdivanje, praćenje, analiza i evaluacija ciljanih gerontološko-javnozdravstvenih pokazatelja po individualnom palijativnogerijatrijskom bolesniku u integriranoj skrbi od primarne razine zdravstvene zaštite (ordinacije opće/obiteljske medicine, domovi za starije/ gerontološki centri s gerontodomaćicama/ dnevni boravci, kućno liječenje, gerontostomatološke i duge usluge) do definirane mreže bolničkih djelatnosti s brojem kreveta za produženo, dugotrajno, kronično liječenje te palijativnu skrb u RH , sukladno izmjenama i dopunama mreže javnozdravstvene službe (NN 113/15).U cilju uvrđivanja zdravstvenih i socijalnih potreba palijativnogerijatrijskog bolesnika nužno je uz individualni bio-psiho-socijalni gerontološki pristup utvrditi prisutan multimorbiditet, funkcionalnu onesposobljenost te pojavnost gerijatrijskog domino efekta i gerijatrijskog sindroma 5N (nepokretnost, nesamostalnost, nestabilnost,nekontrolirano mokrenje,negativan ishod liječenja s polipragmazijom). Zbog učestale pojavnosti malnutricije, poglavito u dubokoj starosti, nužna je redovita procjena nutritivnog statusa u skrbi za palijativnogerijatrijskog bolesnika. Procjenu nutritivnog statusa za osobe starije životne dobi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti provodi tim izabranog liječnika, odnosno nutritivni timovi (liječnik, *gerijatrijska medicinska sestra, nutricionist, farmaceut) u bolnicama. Gerontološko-javnozdravstveni pokazatelji Referentnog centra Ministarstva zdravlja RH u zaštiti zdravlja starijih osoba - Službe za javnozdravstvenu gerontologiju, upozoravaju da je 38,2 % starijih korisnika u institucijskoj skrbi za starije pothranjeno, što upućuje na nužnu intervenciju s gerontološko-javnozdravstvenim mjerama prevencije, procjenu nutritivnog statusa, stanje uhranjenosti (pothranjenosti) iz Panela CEZIH-a / Stanje uhranjenosti starijih osoba/web servis NRS 2002. Iz Programa mjera primarne, sekundarne, tercijarne i kvartarne prevencije za starije poglavito se primjenjuju mjere tercijarne i kvartarne prevencije u palijativnogerijatrijskoj skrbi. U cilju sprječavanja nastanka komplikacija vodećih i pratećih bolesti i funkcionalne onesposobljenosti u palijativnogerijatrijskih bolesnika primjenjuju se mjere tercijarne prevencije. Uloga kvartarne prevencije je osobito u sprječavanju nepotrebne medikalizacije i prekomjernih invazivnih medicinskih intervencija, poštujući pristanak palijativnogerijatrijskog bolesnika. Nužna je primjena Postupnika zdravstvenih mjera tima specijalista doktora opće/obiteljske medicine u domu za starije (koja obuhvaća primjenu zdravstvenih mjera za palijativnogerijatrijskog bolesnika), u sinergiji zdravstvene i socijalne skrbi te s individualnim i interdisciplinarnim gerontološkim pristup.Planirana je razrada dodatnih stupnjeva palijativnogerijatrijske zdravstvene njege uz postojeći program Četiri stupnja gerijatrijske zdravstvene njege s kategorijskim postupnikom u implementaciji informacijskog sustava unutar gerontologije i gerijatrije, GeroS /CEZIH –a. Implementacija programa GeroS /CEZIH - za praćenje i evaluaciju zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti gerontoloških osiguranika i gerijatrijskih bolesnika, omogućit će praćenje i evaluaciju palijativnogerijatrijskih bolesnika u odnosu na ishode liječenja. Potencijalno izgubljene godine života zbog prerane smrtnosti najčešćih uzroka smrti u Hrvatskoj, 2013. i 2014.g. iznosi 61 872,5 g. zbog smrtnosti od bolesti cirkulacijskog sustava.( www.stampar.hr/gerontologija).U Hrvatskoj je u 2014. godini umrlo 41 201 osoba starijih od 65 godina. Bolesti cirkulacijskog sustava (I00-I99) nalaze se na prvom mjestu sa udjelom od 52,46% ( 21 616 umrlih) u ukupnom broju umrlih starijih od 65 godina, slijede novotvorine (C00-D4) sa udjelom od 24,68% ( 10 167 umrlih), bolesti dišnog sustava (J00-J99) sa udjelom od 4,89% (2016 umrlih), ozljede , otrovanja i neke druge posljedice vanjskih uzroka (S00-T98) sa udjelom od 3,91% ( 1610 umrlih), bolesti probavnog sustava (K00-K93) sa udjelom od 3,50% ( 1440 umrlih), endokrine bolesti, bolesti prehrane i metabolizma (E00-E88) sa udjelom od 2,89% ( 1191 umrli), duševni poremećaji i poremećaji ponašanja (F01-F99) sa udjelom od 2,44% (1005 umrlih), bolesti živčanog sustava ( G00-G98) sa udjelom od 1,62% ( 669 umrlih), simptomi, znakovi i abnormalni klinički i laboratorijski nalazi neuvršteni drugamo ( R00-R99) sa udjelom od 0,82% ( 337 umrlih), zarazne i parazitarne bolesti ( A00-B99) sa udjelom od 0,60% ( 249 umrlih), bolesti mišićnokoštanog sustava i vezivnog tkiva ( M00-M99) sa udjelom od 0,29% ( 121 umrli), bolesti krvi i krvotvornih organa, te neke bolesti imunosnog sustava (D50-D89) sa 14 umrlih, bolesti kože i potkožnog tkiva (L00-L99) sa 4 umrla, prirođene malformacije, deformiteti i kromosomske abnormalnosti (Q00-Q99) sa 3 umrla, bolesti uha i mastoidnog sustava(H60-H95) sa 2 umrlih (Tablica 1.) Tablica 1. Ukupni mortalitet kod osoba starijih od 65 godina prema skupinama uzroka smrti, Hrvatska, 2014. g., N=41 201 Uzrok smrti Ukupno Bolesti cirkulacijskog sustava I00-I99 21616 Novotvorine (C00-D4) 10167 Bolesti dišnog sustava (J00-J99) 2016 Ozljede, otrovanja i neke druge posljedice vanjskih uzroka (S00-798) 1610 Bolesti probavnog sustava (K00-K93) 1440 Endokrine bolesti, bolesti prehrane i metabolizma (E00-E88) 1191 Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja (F01-F99) 1005 Bolesti genitourinarnog sustava (N00-N99) 757 Bolesti živčanog sustava (G00-G98) 669 Simptomi, znakovii abnormalni klinčki i laboratorijski nalazi neuvršteni drugamo (R00-R99) 337 Zarazne i parazitarne bolesti (A00-B99) 249 Bolesti mišićnokoštanog sustava i vezivnog tkiva (M00-M99) 121 Bolesti krvi i krvotvornih organa, te neke bolesti imunosnog sustava (D50-D89) 14 Bolesti kože i potkožnog tkiva (L00-L99) 4 Prirođene malformacije, deformiteti i kromosomske abnormalnosti (Q00-Q99) 3 Bolesti uha i mastoidnog sustava (H60-H95) 2 Određena stanja nastala u perinatalnom razdoblju (P00-P96) 0 Trudnoća, porođaj i babinje (O00-O99) 0 Bolesti oka i očnog adneksa (H00-H59) 0 Izvor: DZS i CZG NZJZ „Dr. Andrija Štampar“ Analiza raspodjele ukupnog broja bolničkih postelja za dugotrajno / produženo liječenje i palijativnu skrb (N=2320) po županijama Hrvatske i Grada Zagreba (2015.g.) pokazuje najveći broj postelja (1-3) u Općoj bolnici Varaždin (N=511), potom u Kliničkom bolničkom centru Zagreb (N=177), dok je na trećem mjestu Specijalna bolnica za produženo liječenje Duga Resa (N=165) , kao što je vidljivo iz slike 1. Najniži broj bolničkih postelja (1-2) za dugotrajno / produženo liječenje i palijativnu skrb u RH ima Psihijatrijska bolnica Rab (N=3), slijedi Psihijatrijska bolnica Ugljan (N=6). Slika 1. Broj bolničkih postelja za produženo, dugotrajno i kronično liječenje te palijativnu skrb po županijama Hrvatske i Grada Zagreba, N=2 320, 2015.g. Izvor: NN 113/15 i CZG NZJZ „Dr. Andrija Štampar“ Tablica 2. Tabelarni prikaz kategorijskog postupnika Četiri stupnja gerijatrijske zdravstvene njege u domovima za starije osobe, Hrvatska (N=4 521 / 100,00%) i Grad Zagreb (N=1 655 / 36,61%), 2016. g. Primjenom kategorijskog postupnika Četiri stupnja gerijatrijske zdravstvene njege u domovima za starije, Hrvatska (N=4 521 / 100,00%) i Grad Zagreb (N=1 655 / 36,61%), 2016. g., vidljiv je broj zaprimljenih kategorijskih postupnika po županijama Hrvatske i Grada Zagreba, pruža se palijativno gerijatrijska skrb u okviru četvrtog stupnja gerijatrijske zdravstvene njege(Tablica 2.). U I. stupnju gerijatrijske zdravstvene njege ima ukupno 1 500 (33,18%) korisnika, u II. stupnju 1 003 (22,19%), u III. stupnju 1 258 (27,83%) te u IV. stupnju 760 (16,81%) korisnika, što ukupno iznosi 4 521 korisnika. Pristiglo je 28 kategorijskih postupnika iz cijele Hrvatske, koji su raspoređeni po stupnjevima gerijatrijske zdravstvene njege. Iz Grada Zagreba, pristiglo je 9 kategorijskih postupnika iz domova za starije osobe. Istarska i Ličko – senjska županija poslale su po tri kategorijska postupnika, iz Zagrebačke, Dubrovačko – neretvanske i Vukovarsko – srijemske županije pristigli su po dva kategorijska postupnika te iz Brodsko – posavske, Međimurske, Osječko – baranjske, Požeško – slavonske, Sisačko – moslavačke, Šibensko – kninske i Zadarske županije pristigao je po jedan kategorijski postupnik . Prihvaćen Prihvaćen.
Zagrebačka županija NACIONALNI PROGRAM  RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2017. -2020., Provedba Nacionalnog programa razvoja palijativne skrbi  - Akcijski plan U Nacrtu nacionalnog plana razvoja palijativne skrbi u Republici Hrvatskoj 2017.-2020. definirati što podrazumijeva edukacija za pojedinu razinu pružanja palijativne skrbi, od koordinatora, mobilnog tima do volontera. Odbijen Navedeno će se definirati drugim dokumentom čiji je nositelj sveučilište odnosno veleučilište.
Spomenka Tomek-Roksandić NACIONALNI PROGRAM  RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2017. -2020., Provedba Nacionalnog programa razvoja palijativne skrbi  - Akcijski plan VAŽNA NAPOMENA: -U OBUHVAT BOLESNIKA STAVITI PALIJATIVNOGERIJATRIJSKI BOLESNIK -U OKVIRU DIONIKA /IZVRŠITELJA POD SURADNIKE UVRSTITI I REFERENTNI CENTAR MZ RH ZA ZAŠTITU ZDRAVLJA STARIJIH OSOBA ( RCMZRHZZSO) U LITERATURU DODATI 14. Tomek-Roksandić S, Mimica N, Kušan Jukić M, ur. Alzheimerova bolest i druge demencije – rano otkrivanje i zaštita zdravlja. Zagreb: Medicinska naklada; 2016. 15. Tomek-Roksandić S, Benjak T, Tomasović Mrčela N, Maltarić M, Trošelj M, Kolarić B i sur. Gerontološkojavnozdravstveni pokazatelji zaštite zdravlja starijih osoba u Hrvatskoj i Gradu Zagrebu (2014. - 2016. g. / popisna 2011. g.) Zagreb: Referentni centar Ministarstva zdravstva RH za zaštitu zdravlja starijih osoba -Služba za javnozdravstvenu gerontologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ i Hrvatski zavod za javno zdravstvo,Služba za javno zdravstvo, Zagreb; 2016. 16. Tomasović Mrčela N, Tomek-Roksandić S, Kolarić B, Mravak S, Lukić M, Maltarić M, Lovrić K, Sajko D, Meštrić S. Značenje palijativnogerijatrijske skrbi. Knjiga sažetaka 3. hrvatskog gerontološkog i gerijatrijskog kongresa s međunarodnim sudjelovanjem. Opatija, Hrvatska; 2016 studeni 15-17.; Zagreb: HLZ; U: Liječnički vjesnik. 2016; 138; supplement 2:.str.135. 17. Tomek-Roksandić S, Lukić M, Deucht A, Županić M, Ljubičić M, Šimunec D, Garić S, Mravak S, Jelić M, Šepec S, Blažeković Milaković S, Tomasović Mrčela N, Vučevac V, Predavec S, Pavković F, Katić M. Program gerontološke norme gerijatrijske zdravstvene njege i opće obiteljske medicine u stambenom i stacionarnom dijelu domova za starije osobe u Gradu Zagrebu i po županijama Hrvatske (gerijatrijske medicinske sestre i tim SOM-a/specijalista opće/obiteljske medicine) U: Tomek-Roksandić S, Šostar Z, Fortuna V, ur. Četiri stupnja gerijatrijske zdravstvene njege sa sestrinskom dokumentacijom i postupnikom opće/obiteljske medicine u domu za starije osobe. II dopunjeno izd. Zagreb: CZG ZJZ “Dr. Andrija Štampar“; 2012. 37-103. 18. www.stampar.hr/gerontologija Djelomično prihvaćen Prihvaća se navod za palijativnogerijatrijskog bolesnika. Ne prihvaća se uvrštavanje u popis literature, jer ista nije bila pdologa za izradu dokumenta.
Ured Pučke pravobraniteljice NACIONALNI PROGRAM  RAZVOJA PALIJATIVNE SKRBI U REPUBLICI HRVATSKOJ 2017. -2020., Provedba Nacionalnog programa razvoja palijativne skrbi  - Akcijski plan Vezano za ciljeve i aktivnosti navedene u tabelarnom prikazu na kraju dokumenta, prvenstveno smatramo da je radi preglednosti potrebno ciljeve i aktivnosti označiti rednim brojevima. Za ostvarivanje cilja 1. „Procjena općih i specifičnih potreba za palijativnom skrbi“ kao jedna od aktivnosti navedeno je i utvrđivanje broja umrlih po dobi, dijagnozi i mjestu smrti, međutim nije sasvim jasna poveznica između navedene aktivnosti i zadanog cilja. Mišljenja smo kako bi utvrđivanje broja novooboljelih po dijagnozi, trajanju liječenja i analizi uspješnosti njihova liječenja mogli bolje doprinijeti procjeni potreba za palijativnom skrbi. U cilju naslovljenom kao „Reguliranje sustava koji pruža palijativnu skrb“ nejasno je što se podrazumijeva pod aktivnosti „Priprema za izradu nacionalnog registra palijativne skrbi“. Ujedno predlažemo da se u cilju pod nazivom „Zakonodavni okvir“ konkretnije navedu planirane zakonske izmjene. Djelomično prihvaćen Radi preglednosti potrebno je ciljeve i aktivnosti označiti rednim brojevima - Prihvaća se Za ostvarivanje cilja 1. „Procjena općih i specifičnih potreba za palijativnom skrbi“ kao jedna od aktivnosti navedeno je i utvrđivanje broja umrlih po dobi, dijagnozi i mjestu smrti, međutim nije sasvim jasna poveznica između navedene aktivnosti i zadanog cilja. Mišljenja smo kako bi utvrđivanje broja novooboljelih po dijagnozi, trajanju liječenja i analizi uspješnosti njihova liječenja mogli bolje doprinijeti procjeni potreba za palijativnom skrbi.- Ne prihvaća se. Isto je obuhvaćeno kroz navedene aktivnosti U cilju naslovljenom kao „Reguliranje sustava koji pruža palijativnu skrb“ nejasno je što se podrazumijeva pod aktivnosti „Priprema za izradu nacionalnog registra palijativne skrbi - Prihvaća se. Pojam aktivnosti „Priprema za izradu nacionalnog registra palijativne skrbi“ podrazumijeva izradu arhitekture baze podataka. Ujedno predlažemo da se u cilju pod nazivom „Zakonodavni okvir“ konkretnije navedu planirane zakonske izmjene- Ne prihvaća se. U Akcijskom planu navedene su planirane zakonske izmjene.