NACIONALNI PLAN ZA UKLJUČIVANJE ROMA za razdoblje od 2021. do 2027. godine
- Ukupno komentara:
- Ukupno općih komentara:
- Ukupno nadopuna teksta:
Uvod
Kontinuitet javne politike usmjerene uključivanju pripadnika romske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj postoji od 2003. godine, točnije 16. listopada, kada je Vlada donijela Nacionalni program za Rome . Dokument se temeljio na odredbama međunarodnih dokumenata o ljudskim pravima i pravima nacionalnih manjina 1 kojih je Republika Hrvatska tada bila stranka, a u njegovoj su izradi korištena iskustva zemalja koje sustavno rješavaju probleme Roma. U izradi Nacionalnog programa za Rome sudjelovali su i sami Romi, a dokument je obuhvaćao sljedeća područja: usklađenost programa s međunarodnim ugovorima; uključivanje Roma u društveni i politički život; očuvanje tradicijske kulture Roma; statusna pitanja; suzbijanje diskriminacije i pravna pomoć; odgoj i obrazovanje; zapošljavanje; socijalna skrb; zaštita obitelji, materinstva i mladeži te prostorno uređenje.
Zajedno s još nekoliko europskih zemalja (Bugarskom, Češkom, Mađarskom, Rumunjskom, Slovačkom, Srbijom i Crnom Gorom) Republika Hrvatska je pristupila Desetljeću za uključivanje Roma 2005.-2015. koje su pokrenuli Svjetska banka i Institut Otvoreno društvo u suradnji s drugim međunarodnim akterima te je i u okviru ove inicijative izradila Akcijski plan za uključivanje Roma 2005.-2015. kojim je postavila ciljeve u područjima obrazovanja, zdravlja, zapošljavanja i stanovanja 2 . U srpnju 2012. godine, Republika Hrvatska je preuzela i predsjedanje Desetljećem za uključivanje Roma 2005.-2015 . te iste godine pokrenula izradu novog strateškog dokumenta koji je, između ostaloga, imao za cilj ujednačiti i unaprijediti provedbu aktivnosti Desetljeća za uključivanje Roma 2005.-2015 .
Novi dokument, Nacionalna strategija za uključivanje Roma, za razdoblje 2013. do 2020. koju je 2012. godine donijela Vlada Republike Hrvatske, pored navedenog imala je za cilj i usklađivanje s Priopćenjem Komisije Europskom Parlamentu, Vijeću, Europskom ekonomskom i socijalnom odboru i Odboru regija o Okviru Europske Unije za nacionalne strategije integracije Roma 3 .
1 U odnosu na dokumente UN-a, Nacionalni program za Rome bio je usklađen s: Općom deklaracijom o ljudskim pravima , iz 1948. godine; Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima, iz 1966. godine i Fakultativnim protokolom uz Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima od 1966. godine; Međunarodnim paktom o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima , iz 1966. godine; Međunarodnom konvencijom o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije , iz 1965. godine; Konvencijom o uklanjanju svih oblika diskriminacije prema ženama, iz 1979. godine i Fakultativnim protokolom uz Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije prema ženama , iz 1999. godine; Konvencijom o pravima djeteta , uz 1989. godine i Fakultativnim protokolom uz Konvenciju o pravima djeteta, o prodaji djece, dječjoj prostituciji i dječjoj pornografiji , iz 2000. godine; Deklaracijom o pravima pripadnika nacionalnih ili etničkih, vjerskih ili jezičnih manjina , iz 1992. godine.
U odnosu na dokumente Vijeća Europe, tadašnji
Nacionalni program za Rome
bio je usklađen s:
Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda
(tzv. Europska konvencija o ljudskim pravima), iz 1951. godine i dodatni protokoli;
Okvirnom konvencijom za zaštitu nacionalnih manjina
, iz 1995.;
Europskom poveljom o regionalnim ili manjinskim jezicima
, iz 1992.; Preporukama Odbora ministara i drugih tijela Vijeća Europe koje se odnose na posebna pitanja vezana uz Rome:
a)
Preporuka Odbora ministara Rec (2000) 4
–
Načelne smjernice o obrazovnoj politici glede romske/ciganske djece u Europi
, iz 2000.;
Preporuka Odbora ministara Rec(2001)17 o poboljšanju gospodarskog položaja i zapošljavanja Roma/Cigana i nomada u Europi
, iz 2001.;
Preporukama Europske komisije protiv rasizma i nesnošljivosti (ECRI) o borbi protiv rasizma i nesnošljivosti protiv Roma/Cigana
, iz 1998.; Specifičnim preporukama Odbora ministara Vijeća Europe i Europske komisije protiv rasizma i nesnošljivosti u okviru procesa praćenja provedbe obveza koje se odnose na Republiku Hrvatsku:
a)
Rezolucija Odbora ministara Res CMN (2002) 1 o provedbi Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina od strane Hrvatske
, iz 2002
.
b)
Drugo izvješće Europske komisije protiv rasizma i nesnošljivosti (ECRI) o Hrvatskoj CRI (2001)34
, iz 2001.
2 Vlada RH (2012.): Nacionalna strategija za uključivanje Roma, za razdoblje od 2013. do 2020. godine (2012.), str. 1-4 https://ljudskaprava.gov.hr/ostvarivanje-prava-romske-nacionalne-manjine/584
3 U 2011. godini je Europska komisija donijela Okvir EU za nacionalne strategije integracije Roma s ciljem ukidanja višestoljetne isključenosti Roma u Europi. Temeljem Okvira države članice bile su u obvezi izraditi vlastite nacionalne strategije ili setove politika za integraciju Roma koje će urediti načine poboljšanja položaja romskih zajednica na njihovim teritorijima. Okvir EU ističe četiri prioritetna područja djelovanja – obrazovanje, zapošljavanje, zdravstvo i stanovanje. ( European Commission. 2011. An EU Framework for National Roma Integration Strategies up to 2020. Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the European Economic and Social Committee and the Committee of the Regions COM (2011) 173 final. Brussels: Commission of the European Communities)
https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?qid=1444910104414&uri=CELEX:52011DC0173
Nasljeđujući širok pristup Nacionalnog programa za Rome , osim "četiri ključna područja" Okvira Europske unije (i Desetljeća za uključivanje Roma ) – obrazovanja, zapošljavanja, zdravstvene zaštite i stanovanja – obrađena u posebnim poglavljima, Nacionalna strategija za uključivanje Roma, za razdoblje 2013. do 2020. u prioritetne je politike uključila i socijalnu skrb; uključivanje u društveni i kulturni život; kao i statusna rješenja, suzbijanje diskriminacije i pomoć u ostvarivanju prava. Pored navedenih sedam područja ili prioritetnih politika, Nacionalna strategija za uključivanje Roma, za razdoblje 2013. do 2020. uključila je i poglavlje posvećeno unaprjeđenju prikupljanja statističkih podataka koje je izdvojeno kao pozitivna specifičnost hrvatskog strateškog okvira u odnosu na strategije relevantnih europskih zemalja.
Nacionalna strategija za uključivanje Roma, za razdoblje 2013. do 2020. izrađena je u suradnji Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, nadležnih ministarstava, drugih tijela Vlade Republike Hrvatske i ostalih državnih institucija, predstavnika lokalne i područne (regionalne) samouprave, Udruge općina i Udruge gradova, predstavnika romske nacionalne manjine iz redova vijeća romske nacionalne manjine i romskih organizacija civilnog društva, nezavisnih stručnjaka. predstavnika Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) Hrvatska, Fonda Ujedinjenih naroda za djecu (UNICEF) – Ureda za Hrvatsku, Ureda Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) – Predstavništva u Republici Hrvatskoj i Fonda za obrazovanje Roma (REF). Osobitu potporu procesu izrade dokumenta pružio je i program MtM Zaklade Otvoreno društvo (Open Society Foundation), dok su Tajništvo Desetljeća za uključivanje Roma i UNDP omogućili pristup strategijama i analizama strategija pojedinih zemalja članica Europske unije. Radni tekst dokumenta, izrađen u radnim skupinama formiranim po strateškim područjima, od 08. lipnja do 01. srpnja 2012. godine bio je predmet javne rasprave tijekom koje je organizirano pet regionalnih konzultativnih sastanaka sa zainteresiranom javnošću (u Čakovcu, Osijeku, Rijeci, Sisku, Zagrebu), osobito predstavnicima romske nacionalne manjine i nadležnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojima žive Romi, a uzeti su u obzir i prilozi javnoj raspravi pristigli na posebnoj mrežnoj stranici posvećenoj javnoj raspravi 4 .
4 Vlada RH (2012.): Nacionalna strategija za uključivanje Roma, za razdoblje od 2013. do 2020. godine (2012.) , str. 2
U svrhu praćenja provedbe Nacionalnog programa za Rome usmjerenog integraciji pripadnika romske nacionalne manjine, Vlada Republike Hrvatske osnovala je Povjerenstvo za praćenje provedbe Nacionalnog programa za Rome koje je zadržano i u nastavnoj programskoj perspektivi kao Povjerenstvo za praćenje provedbe Nacionalne strategije za uključivanje Roma , a sveukupna koordinacija i praćenje politika i aktivnosti usmjerenih prema pripadnicima romske nacionalne manjine, na nacionalnoj razini, povjerena je Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske .
U skladu s ranijom praksom Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina i Strategijom savjetovanja iz listopada 2020. 5 , koja sadrži hodogram izrade dokumenta (predstavljen i usvojen na prvom sastanku Radne skupine), prilikom izrade Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine , Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je, i prije pokretanja formalnog procesa izrade predmetnog dokumenta, u izradu uključio široku javnost te posebnu pozornost posvetio sudjelovanju Roma, i to kroz procese koji su uključivali regionalnu i lokalnu razinu, kao i nacionalne aktivnosti.
5 https://pravamanjina.gov.hr/UserDocsImages/NPUR%202021-2027/Strategija%20savjetovanja.pdf
Naime, proces prikupljanja i analiziranja podataka o provedbi Nacionalne strategije za uključivanje Roma koji su poslužili kao podloga za izradu ovog srednjoročnog programskog dokumenta započeo je vanjskom evaluacijom 6 provedenom 2016. godine te se nastavio do kraja 2020. godine i to najvećim dijelom putem projektnih aktivnosti Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Tako je:
6 Friedman, E., Horvat, M. (2015.) Evaluacijsko izvješće: Evaluacija Nacionalne strategije RH za uključivanje Roma. Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, UNDP-Ured Hrvatska. Zagreb, dostupno na: https://ljudskaprava.gov.hr/ostvarivanje-prava-romske-nacionalne-manjine/584
- u okviru projekta „Platforma za uspješnu provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma, uz financijsku pomoć UNICEF- Ureda Hrvatska - Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina održao je četiri tematske fokusirane rasprave s ukupno 68 sudionika na temu prioriteta unutar strateških područja Nacionalne strategije za uključivanje Roma, za razdoblje od 2013. do 2020. godine i zasebnu raspravu o potrebama i prioritetima žena 7 i djece pripadnika romske nacionalne manjine su ukupno 16 predstavnica romske nacionalne manjine. Rasprave kojima se, između ostalog, odgovaralo na nalaze vanjske evaluacije, održane su s ciljem postizanja konsenzusa među dionicima na nacionalnoj razini, uključujući i romsku zajednicu - a rezultirale su, ne samo konsensualnim dogovorom oko kratkoročnih prioriteta već i dogovorom o osnovnim načelima izrade novog provedbenog dokumenta;
7 Prilikom planiranja i provedbe projektnih aktivnosti općenito, Ured posebnu pažnju posvećuje osiguravanju sudjelovanja žena kao i stvaranju sigurne i povjerljive atmosfere za žene. Tako aktivnosti za žene vode isključivo ženski voditelji, a tijekom provedbe aktivnosti (namijenjenih bilo romskim roditeljima, bilo Romkinjama) osigurana je stručna briga o djeci predškolske dobi.
- u okviru projekta „Nacionalna platforma za Rome“ financiranog sredstvima Programa unije - Prava, jednakost i pravda (Rights, Equality and Justice Programme) – Ured posebnu pozornost još jednom pridao javnoj raspravi o prioritetima i ciljevima unutar strateških područja Nacionalne strategije za uključivanje Roma, za razdoblje od 2013. do 2020. godine , s naglaskom na perspektivu pripadnika romske nacionalne manjine i dionika uključenih u direktan rad s romskom nacionalnom manjinom. Organizirana je nacionalna javna rasprava na kojoj je sudjelovalo 96 sudionika, a u okviru istog projekta održane su i četiri regionalne rasprave 8 s ukupno 190 sudionika te dvije nacionalne rasprave s ženama i mladim pripadnicima romske nacionalne manjine s ukupno 39 sudionika;
8 Regionalne rasprave održane u okviru Nacionalne platforme za Rome održane su u Sisku 22.-23. rujna 2016. - 28 sudionika; Čakovcu 6.-7. listopada 2016. - 51 sudionik; Crikvenici 26.-27. listopada 2016. - 37 sudionika; Belom Manastiru 03.-04. studeni 2016. - 48 sudionika. Rasprave na temu prioriteta žene održane su 23.-24. studenog 2016. u Zagrebu – 15 sudionica, a za mlade 07.-08. prosinca u Mariji Bistrici – 24 sudionika.
- u okviru projekta „Prikupljanje i praćenje baznih podataka za učinkovitu provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma“ – koji je proveden s krajnjim ciljem uspostave baze podataka za praćenje uspješnosti provedbe kako postojećeg tako i budućih programskih dokumenata usmjerenih integraciji pripadnika romske nacionalne manjine – Ured je osigurao sveobuhvatnu analitičku podlogu o položaju pripadnika romske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, kao i identifikaciju kratkoročnih i dugoročnih potreba romske zajednice u Republici Hrvatskoj.
Aktivnosti projekta su, između ostalog uključivale, provedbu sveobuhvatnog znanstvenog istraživanja 9 , čiji su ciljevi bili: definiranje polaznih vrijednosti za mjerenje učinka strateškog i pripadajućih provedbenih dokumenata na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini; identifikacija glavnih problema romskog stanovništva; definiranje potreba romskih zajednica, kao i prepreka uključivanju romske nacionalne manjine na lokalnoj, odnosno regionalnog i nacionalnoj razini. Provedeno istraživanje, uključivalo je dvije ključne faze: (1) predistraživanje tj. mapiranje koje je uključivalo i opise identificiranih zajednica;  e 2) glavno istraživanje. Predistraživanje tj. mapiranje s ciljem utvrđivanja veličine romske populacije i opisa zajednica (lokaliteta), provedeno je na 134 lokaliteta u 15 županija Republike Hrvatske, u kojima prema procijeni ukupno živi 24.524 pripadnika romske nacionalne manjine. Glavno istraživanje podijeljeno u dvije faze: 1) kvantitativnu i 2) kvalitativnu, provedeno je na uzorku lokaliteta unutar 12 županija Republike Hrvatske, na kojima živi 30 ili više pripadnika romske nacionalne manjine koji se i deklariraju kao pripadnici romske nacionalne manjine. Anketnim su istraživanjem prikupljeni podaci o 4758 članova romskih kućanstava – tj. 21,2% istraživane populacije pripadnika romske nacionalne manjine, odnosno 1550 kućanstava ili 37,5% evidentiranih kućanstava u predistraživanju; Kvalitativno istraživanje provedeno je s ukupno 281 osobom (od čega sa 67 osoba tzv. ključnih romskih figura te 214 predstavnika relevantnih institucija na nacionalnoj i regionalnoj te lokalnoj razini (ukupno: 141 sudionik dubinskih intervjua i 73 sudionika fokus grupa). Rezultati istraživanja, uključujući preporuke istraživača o kratkoročnim i dugoročnim prioritetima, prezentirane su i raspravljane na nacionalnoj konferenciji s ukupno 138 sudionika i 5 regionalnih fokus grupa 10 u kojima je ukupno sudjelovalo 162 sudionika iz redova pripadnika romske nacionalne manjine, predstavnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, predstavnici lokalnih i regionalnih organizacija civilnog društva te predstavnici središnjih tijela državne uprave kao i predstavnici organizacija civilnog društva s nacionalnim dosegom i predstavnici akademske zajednice.
9 Riječ je istraživanju baznih podataka za praćenje provedbe Nacionalne strategije za uključivanje Roma, za razdoblje od 2013. do 2020. koje su u korist Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina provodili Ecorys Hrvatska d.o.o. i Centar za mirovne studije. Nalazi istraživanja objavljeni su u publikaciji: Klasnić, K., Kunac, S., Lalić, S. (2018.): Uključivanje Roma u hrvatsko društvo: istraživanje baznih podataka. Centar za mirovne studije, Zagreb . Publikacija je dostupna i na poveznici: https://ljudskaprava.gov.hr/
10 Nacionalna prezentacija rezultata održana je u Zagrebu, 04. svibnja 2018., dok su regionalne prezentacije i diskusije održane u Osječko-baranjskoj županiji, 19. ožujka 2018., Koprivničko-križevačkoj, 27. ožujka 2018., Međimurskoj, 09. travnja 2018., Primorsko-goranskoj, 17. travnja 2018. i Sisačko-moslavačkoj županiji, 24. travnja 2018.
Izuzimajući informacije o potrebama koje je Ured prikupio putem provedenog istraživanja baznih podataka , u konzultativnim je aktivnostima Ureda tijekom provedbe ukupnih aktivnosti prethodno spomenutih projekata na temu kratkoročnih i dugoročnih prioriteta - ukupno sudjelovalo 613 sudionika iz svih segmenata hrvatskog društva. Kada se navedenom broju sudionika pribroji broj osoba koje su sudjelovale u istraživanju baznih podataka – tada se saznaje da se na temu potreba i prioriteta romske nacionalne manjine, od 2016. godine do trenutka pokretanja formalnog postupka izrade Nacionalnog plana za uključivanje Roma, Ured konzultirao s više od 5000 osoba 11 .
11 Točan broj osoba iznosi 5485, no kako su se u konzultativnim aktivnostima u različitim projektima sudionici ponavljali tako je i ukupan broj konzultiranih umanjen.
Povrh navedenog, u okviru projekta financiranog sredstvima Europskog socijalnog fonda „Ispunjavanje preduvjeta za učinkovite politike usmjerene nacionalnim manjinama, faza I – Uključivanje Roma, a nastavno na ranije spomenuto istraživanje baznih podataka, Ured je ugovorio izradu dodatnih analiza s krajnjim ciljem stvaranja sveobuhvatne analitičke podloge za izradu novog Nacionalnog programa za uključivanje Roma. Nalazi dodatnih tematskih analiza objavljeni su u publikacijama:
Uključivanje Roma u hrvatsko društvo - žene, mladi i djeca 12 ;
- identitet, socijalna distanca i iskustvo diskriminacije 13
- obrazovanje i zapošljavanje 14 ;
- zdravstvena zaštita i socijalna skrb 15 ;
- prostorno uređenje, stanovanje i zaštita okoliša 16 .
12 Klasnić, K., Kunac, S., Rodik, P. (2020.): Uključivanje Roma u hrvatsko društvo: žene, mladi i djeca. Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske. Zagreb. Dostupno na: https://ukljucivanje-roma.com/zdm.html
13 Rašić, N., Lucić, D., Galić, B., Karajić, N. (2020.): Uključivanje Roma u hrvatsko društvo: identitet, socijalna distanca i iskustvo diskriminacije. Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske. Zagreb.
14 Potočnik, D., Maslić Seršić, D., Karajić, N. (2020.): Uključivanje Roma u hrvatsko društvo: obrazovanje i zapošljavanje. Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske. Zagreb.
15 Milas, G., Martinović Klarić, I. (2020.): Uključivanje Roma u hrvatsko društvo: zdravstvena zaštita i socijalna skrb. Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske. Zagreb.
16 Lucić, D., Vukić, J., Marčetić, I. (2020.): Uključivanje Roma u hrvatsko društvo: prostorno uređenje, stanovanje i zaštita okoliša. Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske. Zagreb.
Nalazi tematskih analiza su dodatno prokomentirani i diskutirani na javnim predstavljanjima održanim u virtualnom formatu, od listopada do prosinca 2020. godine, kao dio neformalnih oblika savjetovanja s javnošću u izradi novog dokumenta, u skladu s već spomenutom Strategijom savjetovanja 17 . U predstavljanju rezultata i njihovom diskutiranju sudjelovalo je ukupno 707 sudionika.
17 https://pravamanjina.gov.hr/UserDocsImages/NPUR%202021-2027/Strategija%20savjetovanja.pdf
Konačno, s ciljem izrade Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine formirana je Radna skupina od 46 članova i 43 zamjene članova, iz redova predstavnika tijela državne uprave, predstavnika romske nacionalne manjine, organizacija civilnog društva, akademske zajednice, pučkog pravobranitelja te posebnih pravobranitelja (za djecu, osobe s invaliditetom, ravnopravnost spolova). Zadaće članova i zamjenika članova Radne skupine bile su: analiza stanja u području zaštite prava i unaprjeđenja položaja romske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj; definiranje prioritetnih i horizontalnih područja intervencije Nacrta Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine; identificiranje ključnih potreba u prioritetnim i horizontalnim područjima Nacrta Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine. Također, osnovane su i dvije uže radne skupine: za područje prevencije antiromskog rasizma i diskriminacije te za područje suzbijanja siromaštva i socijalne isključenosti te osnaživanja građanske participacije Roma. Zadaće užih radnih skupina uključivale su: detaljnu analiza Prijedloga Nacrta Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine i izradu mišljenja o Prijedlogu Nacrta Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine iz perspektive njihova doprinosa prevenciji antiromskog rasizma i diskriminacije prema Romima kao i iz perspektive njihova doprinosa suzbijanja siromaštva i socijalne isključenosti te osnaživanja građanske participacije Roma. Održana su ukupno tri sastanka Radne skupine i po dva sastanka užih radnih skupina. Sadržaj i tijek rada radnih skupina, kao i sve odluke povezane s radom radnih skupina uključujući zapisnike i zaključke istih, dostupni su na službenim stranicama Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina ( https://ljudskaprava.gov.hr/ ).
Srednjoročna vizija razvoja
Nacionalnim planom za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine postavlja se strateški okvir za razvoj jednakosti, uključivanja i sudjelovanja pripadnika romske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj do 2027. godine.
Vizija:
Hrvatska 2027. godine je zemlja JEDNAKIH PRILIKA ZA SVE pripadnike romske nacionalne manjine od najranije dobi.
Zemlja u kojoj se ROMSKA DJECA OBRAZUJU U INTEGRIRANIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM USTANOVAMA, od najnižih do najviših stupnjeva obrazovanja, RADNO-SPOSOBNI KVALITETNO ZAPOŠLJAVAJU na otvorenom tržištu rada i ostvaruju pravo na mirovinu iz rada u starijoj životnoj dobi .
Hrvatska 2027. godine jest zemlja u kojoj VEĆINA ROMA NE ŽIVI U SIROMAŠTVU, zemlja u kojoj je ZNAČAJNO POVEĆANA UKUPNA KVALITETA ŽIVOTA ROMA, posebice kvaliteta života najranjivijih članova romske zajednice, djece i žena.
Hrvatska 2027. godine jest zemlja u kojoj su UVJETI STANOVANJA ZA VEĆINU ROMA IZJEDNAČENI S UVJETIMA STANOVANJA OSTALIH GRAĐANA.
HRVATSKA 2027. GODINE JEST ZEMLJA U KOJOJ SE PRIPADNICI ROMSKE NACIONALNE MANJINE OSJEĆAJU PUNOPRAVNIM ČLANOVIMA NACIONALNE I EUROPSKE ZAJEDNICE i ČIJI JE ODNOS PREMA INSTITUCIJAMA OBILJEŽEN MEĐUSOBNIM POVJERENJEM I SURADNJOM
Nacionalni plan za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine temelji se, prije svega na Ustavu Republike Hrvatske (NN 85/10) i Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina (NN 155/02 18 , NN 47/10 19 , 80/10 20 ), ali i Zakonu o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08 21 , NN 112/12 22 ) te nizu drugih povezanih zakona 23 kojima se ustavne norme pomnije razrađuju i produbljuju - tvoreći sveobuhvatan pravno-institucionalni okvir za zaštitu prava i sloboda pripadnika nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj.
18 https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_12_155_2532.html
19 https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_04_47_1187.html
20 https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_06_80_2275.html
21 https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_07_85_2728.html
22 https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_10_112_2430.html
23 Zakonski propisi : Zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj; Zakon o osobnoj iskaznici; Zakon o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina; Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica; Zakon o elektroničkim medijima; Zakon o Hrvatskoj radioteleviziji; Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor; Zakon o sustavu državne uprave; Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi; Zakon o lokalnim izborima; Zakon o državnim službenicima; Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi; Zakon o sudovima; Zakon o državnom odvjetništvu; Zakon o suzbijanju diskriminacije i Kazneni zakon. Pogledati i Prilog 12.1., str. 77.
Pored navedenog, pri izradi Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine – vodilo se računa i o međunarodnim ugovorima kojih je Republika Hrvatska stranka i koji, u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, čine dio njenog unutarnjeg pravnog poretka . Riječ je, prije svega o sljedećim međunarodnim multilateralnim ugovorima za zaštitu ljudskih prava UN-a, posebno značajnim za zaštitu prava nacionalnih manjina: Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima 24 , Međunarodnom paktu o gospodarskim, socijalnim pravima i kulturnim pravima 25 , Međunarodnoj konvenciji o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije 26 , Konvenciji protiv torture i drugih surovih, neljudskih ili ponižavajućih kazni ili postupaka 27 , Konvenciji o ukidanju svih oblika diskriminacije žena 28 i Konvenciji o pravima djeteta 29 .
24 Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, https://ljudskaprava.gov.hr/UserDocsImages//arhiva/pdf/medjunarodni//medjunarodni_pakt_o_gradjanskim_i_politickim_pravima.pdf
25 Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim pravima i kulturnim pravima, https://pravamanjina.gov.hr/UserDocsImages/arhiva/pdf/medjunarodni/medjunarodni_pakt_o_gospodarskim_socijalnim_i_kulturnim%20pravima.pdf
26 Međunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, https://pravamanjina.gov.hr/UserDocsImages/arhiva/pdf/medjunarodni/medjunarodna_konvencija_o_ukidanju_svih_oblika_rasne_diskriminacije.pdf
27 Konvencija protiv torture i drugih surovih, neljudskih ili ponižavajućih kazni ili postupaka, http://ravnopravnost.gov.rs/wp-content/uploads/2012/11/images_files_Konvencija%20protiv%20torture%20UN.pdf
28 Konvencija o ukidanju svih oblika diskriminacije žena, https://ravnopravnost.gov.hr/UserDocsImages/arhiva/preuzimanje/dokumenti/un/kon_o_ukl_diskr_zena.pdf
29 Konvencija o pravima djeteta, https://www.unicef.hr/wp-content/uploads/2017/05/Konvencija_20o_20pravima_20djeteta_full.pdf
Vodeći se nalazima Danskog instituta za ljudska prava 30 , prema kojima više od 92% ciljeva održivog razvoja tj. Agende 2030 31 pronalazi izravnu povezanost s ljudskim pravima i radnim standardima kao i na utvrđeni "visoki stupanj konvergencije između ciljeva održivog razvoja i odredbi temeljnih ugovora o ljudskim pravima i radnih standarda, ali i dokumentima Europske komisije 32 koji su potvrdili provedbu Agende 2030, kao i relevantnim zaključcima Vijeća Europske unije 33 , u izradi ciljeva i pokazatelja ishoda Nacionalnog plana za uključivanje Roma vodilo se računa i o njegovoj povezanosti s ciljevima održivog razvoja.
30 The Danish Institute for Human Rigths (2019.): „Indicators and data for human rights and sustainable development“, https://www.humanrights.dk/publications/indicators-data-human-rights-sustainable-development
31 https://sustainabledevelopment.un.org/post2015/transformingourworld
32 European Commision (2019): Reflection Paper Towards A Sustainable Europe By 2030 https://ec.europa.eu/futurium/en/node/1706/terms/all/Reflection%20Paper%20Towards%20a%20Sustainable%20Europe%20by%202030
33 Značaj Agende 2030 prvi je put naglašen u Zaključcima Vijeća A transformative post 2015 Agenda iz 2014., nakon čega slijedi niz Zaključaka Vijeća EU (poput A New Global Partnership for Poverty Eradication and Sustainable Development after 2015 . iz 2015. A sustainable European future: The EU response to the 2030 Agenda for Sustainable Development iz 2017., Towards an ever more sustainable Union by 2030 ili Council Conclusions on Building a sustainable Europe 2030 – Progress thus far and next steps iz 2019. Itd.) koji se nadovezuju na podršku provedbi Agendi 2030.
Također, posebna pažnja posvećena je usklađivanju s tri ključna međunarodna ugovora u okrilju Vijeća Europe: Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda 34 , Okvirnom konvencijom za zaštitu nacionalnih manjina 35 te Europskom poveljom o re gionalnim i manjinskim jezicima 36 , ali i usklađivanjem s Konvencijom Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama 37 .
34 Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, https://www.zakon.hr/z/364/(Europska)-Konvencija-za-za%C5%A1titu-ljudskih-prava-i-temeljnih-sloboda
35 Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjina, https://rm.coe.int/okvirna-konvencija-za-zastitu-nacionalnih-manjina/168094dfe6
36 Europska povelja o regionalnim i manjinskim jezicima, https://www.coe.int/t/dg4/education/minlang/textcharter/Charter/Charter_hr.pdf
37 Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama, https://ravnopravnost.gov.hr/UserDocsImages/arhiva/images/pdf/Publikacija%20Konvencija%20Vije%C4%87a%20Europe%20o%20spre%C4%8Davanju%20i%20borbi%20protiv%20nasilja%20nad%20%C5%BEenama%20i%20nasilja%20u%20obitelji.pdf
Osim navedenog, prilikom izrade Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine u obzir je uzeta i pravno neobvezujuća radna definicija antiromskog rasizma i diskriminacije Međunarodnog saveza za sjećanje na holokaust – IHRA-e . Fenomen antiromskog rasizma i diskriminacije IHRA prepoznaje kao ključnu prepreku uključivanju Roma u društvo i uživanje jednakih prava i mogućnosti te se prema njoj antiromski rasizam i diskriminacija očituje „kroz upotrebu pojedinih izraza i djelâ, kao i kroz institucionalne politike i prakse marginalizacije, isključenja, fizičko nasilje, obezvrjeđivanje romskih kultura i stilova života, te korištenje govora mržnje usmjerenog prema Romima kao i prema drugim pojedincima i skupinama koji su tijekom nacističke ere, kao i dandanas, percipirani, stigmatizirani ili progonjeni kao „Cigani“. To dovodi do postupanja prema Romima kao prema nekoj tobožnjoj tuđinskoj skupini i njihovog povezivanja s nizom pogrdnih stereotipa i iskrivljenih predodžbi koje predstavljaju specifičan oblik rasizma.“ 38 .
Konačno, kako bi se osigurala usklađenost Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine s temeljnim aktima Europske unije u području integracije Roma, isti je u cijelosti usklađen s općim načelima nediskriminacije i jednakosti utvrđenim u Ugovorima 39 i potvrđenima u članku 20. i 21. Povelje o temeljnim pravima, kao i s Direktivom o primjeni načela ravnopravnosti osoba bez obzira na njihovo rasno ili etničko podrijetlo 40 i Okvirnom odlukom Vijeća o suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije kazneno pravnim sredstvima 41 (prije svega u odnosu na definiranje manifestacija tj. kaznenih djela koji se odnose na rasizam i ksenofobiju) kao i Strateškim okvirom EU za jednakost, uključivanje i participaciju Roma 42 .
39 Članak 2., 3. ( st. 3) Ugovora o EU, članak 8.,10.,19. i 67. (st. 3) Ugovora o funkcioniranju EU
40 Direktiva Vijeća 2000/43/EZ od 29. lipnja o primjeni načela ravnopravnosti osoba bez obzira na njihovo rasno ili etničko podrijetlo (SL L 180/22, 19.07.2000.) https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32000L0043&from=EN
41 Okvirna odluka Vijeća 2008/913/PUP od 28. studenoga o suzbijanju određenih oblika i načina izražavanja rasizma i ksenofobije kazneno pravnim sredstvima (SL L 328/55, 06.12.2008.) https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=celex%3A32008F0913
Kaznena djela koja se odnose na rasizam i ksenofobiju: (a) javno poticanje na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv grupe osoba ili nekog člana takve grupe određene obzirom na rasu, boju, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalno ili etničko podrijetlo; (b) počinjenje djela poticanja na nasilje ili mržnju usmjerenu prema grupi ili članu grupe širenjem ili distribucijom letaka, slika ili ostalih materijala u javnosti; (c) javno opraštanje, poricanje ili grubo umanjenje zločina genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina iz članaka 6., 7. i 8. Statuta stalnog Međunarodnog kaznenog suda, usmjereno protiv grupe osoba ili nekog člana takve grupe određene s obzirom na rasu, boju, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalno ili etničko podrijetlo, u slučaju kad je počinjenje izvršeno na način koji će vjerojatno poticati na nasilje ili mržnju protiv takve grupe ili nekog člana takve grupe; (d) javno prihvaćanje, poricanje ili grubo umanjenje zločina iz članka 6. Povelje Međunarodnog vojnog suda pridružene Londonskom sporazumu od 8. kolovoza 1945., usmjereno protiv grupe osoba ili nekog člana takve grupe određene s obzirom na rasu, boju, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalno ili etničko podrijetlo, u slučaju kad je počinjenje izvršeno na način koji će vjerojatno poticati na nasilje ili protiv takve grupe ili nekog člana takve grupe.
Prikaz 1. : Posebni ciljevi Nacionalnog plana za uključivanje Roma za razdoblje od 2021. do 2027. godine
Za postizanje ciljeva koji su postavljeni u Nacionalnom planu za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine - bit će potrebno zajedničko djelovanje s pripadnicima romske nacionalne manjine – prije svega predstavnicima romske nacionale manjine na regionalnoj, lokalnoj i nacionalnoj razini, ali i romskim organizacijama civilnog društva.
Ispunjenju vizije pridonijet će naravno postizanje svih posebnih ciljeva , no kako bi se u konačnici ostvarila vizija prosperitetnog i održivog hrvatskog društva na način na koji ga opisuje i Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine, društva koji niti jedan dio svojeg stanovništva ne ostavlja po strani – upravo horizontali ciljevi (borba protiv antiromskog rasizma i diskriminacije; smanjivanje siromaštva i socijalne isključenosti Roma te participacija Roma) moraju biti nit vodilja svake aktivnosti poduzete u okviru Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine.
Potonje posebno dobiva na važnosti u kontekstu događanja koja su obilježila 2020. u Republici Hrvatskoj: borba protiv globalne Covid-19 pandemije, a koja među ostalim ranjivim skupinama nesrazmjerno pogađa upravo pripadnike romske nacionalne manjine, ali i dva razorna potresa koji su pogodili područje Zagreba i Banovine, a koja nastanjuju i pripadnici romske nacionalne manjine.
Povijest Roma u Repubici Hrvatskoj 43 i opći socio-demografski podaci
43 Prilog o povijesti Roma pripremio dr. sc. Danijel Vojak, viši znanstveni suradnik na Institutu društvenih znanosti „Ivo Pilar“, član Radne skupine za izradu Nacionalnog plana za uključivanje Roma za razdoblje od 2021. do 2027. i Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za uključivanje Roma za razdoblje od 2021. do 2027., za 2021.-2022.
Romsko stanovništvo naselilo se na hrvatska područja najkasnije u drugoj polovini 14. st. u sklopu njihove migracije s područja jugoistočne Europe. Tako se Romi prvo naseljavaju u Dubrovniku (1362.) i Zagrebu (1378.), a zatim se šire na područje Dalmacije i Istre. Vlasti na hrvatskim područjima od kraja XVI. st. započinju s vođenjem represivne politike prema Romima, nastojeći ih ograničiti u kretanju i stalno ih naseliti. Nakon potiskivanje Osmanlija s područja Slavonije, Srijema i Baranje u 18. st. Romi naseljavaju ova područja u većem broju. Habsburške vlasti u drugoj polovini 18. st. donose niz terezijanskih i jozefinskih reformi kojima se romsko stanovništvo nastojalo asimilirati u „dobre i poslušne kršćanske podanike“. Habsburške reforme nisu bile uspješne zbog otpora lokalnih vlasti i neromskog stanovništva. Romi su tako uspjeli održati svoj etnički identitet, posebice u očuvanju vlastitog jezika, običaja i kulture. Sredinom 19. st. na hrvatskim područjima dolazi do novog romskog migracijskog vala naseljavanjem Roma Bajaša nakon emancipacije od robovskog položaja u rumunjskim kneževinama Vlaškoj i Moldaviji. Ova skupina Roma govori ljmba d bajaš“ starorumunjskim dijalektom, a većinom su se bavili izradom drvenih predmeta za kućanstva, poput korita i zato ih su zvali Koritarima. Hrvatske vlasti su nastavile s politikom pojačane zakonske represije kojima se nastojalo sedentizirarati „domaće Rome“, a spriječiti kretanje stranih (nomadskih) romskih skupina. Od 1880. započinje se sustavno popisivati romsko stanovništvo, čiji službeni broj se kretao između 3482 (1880.) i 12 267 (1910.). Nakon Prvoga svjetskog rata romsko stanovništvo na hrvatskim područjima postaje dijelom nove (jugoslavenske) državne zajednice. Broj Roma u Kraljevini Jugoslaviji uoči Drugoga svjetskog rata bio je nešto veći od 70 000, od čega je oko 15 000 živjelo na hrvatskim područjima (Banovina Hrvatska). Najveći dio Roma na hrvatskim područjima živio je u Slavoniji, Srijemu i Baranji, a najmanje u Lici, Gorskom kotaru te primorskim dijelovima. Većina Roma bila je rimokatolike vjeroispovijesti, živjela je u ruralnim područjima i bila je mlađe dobne strukture i gotovo potpuno nepismena. Romi su se u međuratnoj Hrvatskoj bavili obradom drva i metala, poljoprivredom, trgovinom konjima i drugim domaćim životinjama (npr. peradi i svinjama), sakupljanjem sekundarnih sirovina (npr. starog željeza) te prosjačenjem i zabavljanjem stanovništva (kao glazbenici ili cirkuski dreseri životinja). Osnivanjem Nezavisne Države Hrvatske pod profašističkom ustaškom vlašću u travnju 1941. Romi su ubrzo progonjeni na temelju rasnih zakona. U ljeto 1941. slijedile su prve deportacije Roma u ustaške koncentracijske logore poput Danice u Koprivnici, a u svibnju 1942. započele su masovne deportacije Roma u jasenovački koncentracijski logor, gdje je većina njih bila mučena i ubijena, napose u Uštici i Donjoj Gradini. Ustaška genocidna politika dovela je do gotovo potpunog demografskog uništenja romske predratne zajednice, koja se nakon rata brojala u tek nekoliko stotina Roma (1948. u popisu stanovništva 405 Roma u Hrvatskoj). Nakon rata Romima se nije priznavalo njihovo stradanje i u skladu s vladajućom ideološkom politikom njihove žrtve, kao i žrtve drugih etničkih skupina, bile su komemorirane kao „žrtve fašističkog terora“. Romsko stanovništvo u socijalističkoj Hrvatskoj i dalje je bilo socioekonomski marginalizirano s problemima vezanim uz zapošljavanje, stanovanje, obrazovanje i dr. Pravni i drugi stručnjaci problematizirali su pitanje njihovog pravnog položaja, nastojeći ih svrstati unutar narodnosti ili etničke skupine te im nije bio priznat status nacionalne manjine. Prema popisima stanovništva broj Roma u socijalističkoj Hrvatskoj se kretao između 405 (1948.) i 3858 (1981.), te je iznosio manje od 0,1% od ukupnog broja stanovništva. Socioekonomski, obrazovani i pravni položaj unaprijedio se od osnivanja Republike Hrvatske. U ovom razdoblju broj Roma je bilježio konstantan rast službeno popisanih Roma: 6695 (1991.), 9463 (2001.), 16.975 (2011). Danas romsko stanovništvo čini jednu od brojnih i najstarijih manjinskih zajednica u Republici Hrvatskoj.
U demokratskoj Hrvatskoj Romi su priznati kao nacionalna manjina, a drugim zakonima 44 omogućeni su im zastupnici u Hrvatskom saboru: Nazif Memedi (2008. - 2011.) i Veljko Kajtazi (2012. - ), a primjetna je i sve bolja organiziranost romskih nevladinih organizacija i njihovo aktivno sudjelovanje u rješavanju i dalje ključnih pitanja zapošljavanja, stanovanja i obrazovanja. Prema posljednjim dostupnim podacima, dobivenim mapiranjem romskih lokaliteta 45 u 15 županija Republike Hrvatske 2017. godine, procjenjuje se da u Republici Hrvatskoj živi ukupno 24.524 pripadnika romske nacionalne manjine.
44 Zakonom o izboru zastupnika u Hrvatski državni sabor iz 2003.
45 Klasnić, K., Kunac, S., Rodik, P. (2020.): Uključivanje Roma u hrvatsko društvo: žene, mladi i djeca. Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske. Zagreb, str. 68
Više od polovine, točnije 55% hrvatskih Roma pripada skupini Bajaša, od kojih većina živi u Međimurju (57,8%). Ostali dio Bajaša živi na području Sjeverne Hrvatske (16,5%), Slavonije (15%) i Središnje Hrvatske (10,3%). U Središnjoj Hrvatskoj najbrojnija je skupina Koritari kojih je u ukupnom udjelu romske populacije 5,9%, Aškalije koji su najbrojniji u Istri i Primorju u ukupnom udjelu čine 3,0%, dok Čergari koji dominatno žive na području Zagreba i okolice u ukupnoj populaciji Roma čine 2,9%. Lovari koji nastanjuju područje Zagreba i okolice te Središnje Hrvatske i Slavonije u ukupnoj populaciji Roma u Republici Hrvatskoj čine 1,5% 46 .
46 Rašić, N., Lucić, D., Galić, B., Karajić, N. (2020.): Uključivanje Roma u hrvatsko društvo: identitet, socijalna distanca i iskustvo diskriminacije. Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske. Zagreb.
Pored hrvatskog jezika kojeg govori 96,7% Roma u Republici Hrvatskoj, najzastupljenija su dva bajaška dijalekta rumunjskog jezika, zatim slijedi Romani chib, a potom albanski, makedonski, a na nekim lokalitetima i talijanski jezik. Podaci o komunikaciji među ukućanima tj. jeziku koji članovi pojedinog kućanstva koriste u međusobnoj komunikaciji, govore da 44,9% Roma sa svojim ukućanima komuncira na bajaškom dijalektu rumunjskog jezika, 33,9% na hrvatskom jeziku, 18,5% na Romani chibu, 2% na albanskom jeziku, a 0,7% Roma na nekom od navedenih drugih jezika.
U odnosu na religijsku pripadnost, većina je pripadnika romske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj katoličke vjeroispovjesti (60,8%), 26,6% je islamske vjeroispovjesti, a 10,3% su pravoslavci. Romi koji se deklariraju kao katolici žive na području Međimurja i Sjeverne Hrvatske, dok pripadnici islamske vjeorispovjesti najčešće žive na području Grada Zagreba i okolice te Istre i Primorja. Pravoslavci najčešće žive na područjima koja nastanjuju i katolici, tako čak 38,8% romskog stanovništva Središnje Hrvatske živi na lokalitetima gdje su podjednako zastupljena i katolička i pravoslavna vjeroispovjest.
Uz romske obrte o čijoj važnosti u kontekstu identiteta govore i nazivi pojedinih romskih skupina, romski jezik 47 , tradicionalna romska glazba i tradicionalni romski plesovi – zajedno čine ključne odrednice identiteta hrvatskih Roma.
47 Pojam jezik u ovom slučaju obuhvaća i bajaški dijalekt rumunjskog jezika i Romani chib
Prosječan broj članova u romskim kućanstvima u Republici Hrvatskoj iznosi 5,2, što je gotovo dvostruko više od prosječnog broja članova po kućanstvu u općoj populaciji, a koji prema podacima iz popisa stanovništva 2011. godine iznosi 2,8 članova po kućanstvu.
Prosječna dob u romskoj populaciji Republike Hrvatske iznosi 21,9 godina (medijan 18 godina), pri čemu svaki četvrti član romskih kućanstva još uvijek nije napunio osmu godinu, polovica je maloljetna, a samo je jedna četvrtina populacije starija od 33 godine. Za usporedbu, u općoj populaciji se procjenjuje kako je prosječna starost od popisa iz 2011. godine narasla s 41,7 na 42,8 godina sredinom 2016. godine. 48
48 Državni zavod za statistiku, Procjene stanovništva Republike Hrvatske u 2016 , Priopćenje 7.1.3, 2017, https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2017/07-01-03_01_2017.htm (13.07.2018.)
U odnosu na sastav kućanstava, otprilike tri četvrtine romskih kućanstava čine oba roditelja s djecom, a u desetini kućanstava žive i djedovi i/ili bake s roditeljima i djecom. Istovremeno, u općoj populaciji (prema podacima iz 2011. godine) najčešće je riječ o kućanstvima koja čine parovi bez djece ili parovi s djecom (28,6% parova živjelo je u kućanstvima bez djece i 54,3% parova s djecom).
Siromaštvo
Prema stopi relativnog siromaštva, 92,3% Roma u Republici Hrvatskoj je siromašno 49 , dok oko 70 % obitelji romske nacionalne manjine živi u ekstremnom siromaštvu 50 . Najviše romskih kućanstava ispod praga rizika od siromaštva nalazi se na području Središnje Hrvatske (97,5%) i Slavonije (97,3%), potom slijedi Međimurje (96,4%) i Sjeverna Hrvatska (94,9%), a zatim Zagreb i okolica (77,7%) te Istra i Primorje (76,8%) 51 .
49 Bagić, D., Burić, I., Dobrotić, I., Potočnik, D., Zrinščak, S. (2014.) Romska svakodnevica u Hrvatskoj: preporuke i mogućnosti za promjenu. UNDP, UNHCR, UNICEF – Zagreb.
50 Ajduković, M., Petak Z. (ur.) (2014.):Analiza stanja prava djece u RH. Zagreb: Ured UNICEF Hrvatska.; Šućur, Z., Družić Ljubotina, O., Kletečki Radović, M. i Z. Babić (2014.), Siromaštvo i materijalna dobrobit djece predškolske dobi u Republici Hrvatskoj. Zagreb: Ured UNICEF–a za Hrvatsku.
51 Za potrebe dodatnih regionalnih tematskih analiza na podacima prikupljenim baznim istraživanjem za praćenje Nacionalne strategije za uključivanje Roma, Republika Hrvatska je, uzimajući u obzir broj lokaliteta na kojima je provedeno istraživanje, broj romskih kućanstava u kojima je provedeno anketno istraživanje te procjenu veličine populacije na ispitanim lokalitetima podijeljena na sljedeće regije: Međimurje (14 lokaliteta na području Međimurske županije); Sjevernu Hrvatsku (17 lokaliteta na području Koprivničko-križevačke i Varaždinske županije); Zagreb i okolica (17 lokaliteta na području Zagreba i Zagrebačke županije); Središnja Hrvatska (21 lokalitet na području Bjelovarsko-bilogorske i Sisačko-moslavačke županije); Slavonija (25 lokaliteta na području Osječko-baranjske, Brodsko-posavske i Vukovarsko-srijemske županije) te Istra i Primorje (15 lokaliteta na području Primorsko-goranske i Istarske županije). Podaci iz Klasnić, K., Kunac, S., Rodik, P. (2020.): Uključivanje Roma u hrvatsko društvo: žene, mladi i djeca. Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske. Zagreb, str. 46
Prosječni prihod po romskom kućanstvu iznosi 2.670,00 kn (medijan 2.250,00 kn mjesečno), što u prosjeku po svakom članu kućanstva mlađem od 15 godina iznosi 611,00 kn (medijan 450,00 kn), a po članu kućanstva starijem od 15 godina iznosi 1.070,39 kn. Najveće prihode ostvaruju Romi koji žive na području Zagreba koji istovremeno zbog većih troškova života imaju i veće rashode, a češće i dug, dok najmanje mjesečne prihode po članu kućanstva ostvaruju Romi koji žive na prostoru Slavonije 52 .
52 Milas, G., Martinović Klarić, I. (2020.): Uključivanje Roma u hrvatsko društvo: zdravstvena zaštita i socijalna skrb. Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske. Zagreb.
U odnosu na intenzitet materijalne deprivacije, čak 59,5% Roma u Slavoniji, 55,2% Roma u Središnjoj Hrvatskoj, 54,5% u Sjevernoj Hrvatskoj, 51,6% u Istri i Primorju te 45,3% u Zagrebu i okolici i 41% Roma u Međimurju si ne može priuštiti: jesti meso ili ribu svaki drugi dan u tjednu; plaćeni odmor izvan kuće jednom godišnje u trajanju od tjedan dana ili pak neočekivane nužne troškove (poput kvara na nekom od neophodnih kućnih uređaja), a u posljednjih mjesec dana je u 48% romskih kućanstava neki od članova obitelji otišao na počinak gladan. Posebno je zabrinjavajuće da većinom nije riječ o jednokratnim situacijama, već članovi tih kućanstava razmjerno često odlaze na počinak gladni, posebice na području Sjeverne Hrvatske53.
53 Navedeno je u skladu i s posljednjim podacima s razine EU prema kojima je Hrvatska, nakon Grčke, zemlja s najvećim udjelom Roma koji žive u kućanstvima u kojima je netko išao spavati gladan, a prva po učestalosti odgovora da se to u posljednjih mjesec dana događalo više puta ( Fundamental Rights Agency (2018.): Drugo istraživanje Europske unije o manjinama i diskriminaciji Roma – odabrani rezultati. Luxemburg: Ured za publikacije Europske unije).
Više od polovine Roma (53,7%) u Republici Hrvatskoj prima zajamčenu minimalnu naknadu, a 43,3% ostvaruje pravo na pokrivanje troškova ogrijeva i 22,1% koristi naknade za troškove stanovanja. Ostali oblici socijalne pomoći su zastupljeni u manjoj mjeri, ali se svi oblici socijalne pomoći koriste učestalije nego u općoj populaciji 54 . Regionalno promatrano, zajamčenu minimalnu naknadu i naknadu za stanovanje značajno češće koriste pripadnici romske nacionalne manjine na području Slavonije, dok se pravo na naknadu troškova ogrijeva najčešće konzumira u Sjevernoj Hrvatskoj. Prema prosječnom broju korištenih oblika socijalne pomoći također se izdvaja područje Slavonije, dok socijalnu pomoći ukupno najmanje konzumiraju Romi koji žive na području grada Zagreba, Istre i Primorja.
54 Zajamčenu minimalnu naknadu je prema podacima Državnog zavoda za statistiku (iz 2018.) koristilo približno 2% građana Republike Hrvatske, oko 1% je primalo naknadu za stanovanje i isto toliko građana koristilo je i pravo na subvencioniranje troškova ogrijeva.
U odnosu na korištenje socijalnih transfera, svakako je najznačajniji doplatak za djecu kojeg na nacionalnoj razini koristi 70,79 % Roma, pri čemu najčešće u Sjevernoj Hrvatskoj (84,88%) i Međimurju (81,65%), zatim u Slavoniji (69,91%), slijedi Istra i Primorje (63,48%), a potom Zagreb i okolica (54,49%) te Središnja Hrvatska (46,02%).
Kako djeca dijele materijalne uvjete s ostalim članovima kućanstva, poglavito roditeljima, prosječno značajno veći broj članova kućanstva kao i djece u romskim obiteljima u Republici Hrvatskoj u odnosu na ostatak populacije dovodi i do prosječno većeg udjela djece koja žive u siromaštvu budući su i na razini opće populacije upravo kućanstva s većim brojem djece među najizloženijima riziku od siromaštva 55 .
55 Prema Stubbs, P., Ledić, M., Rubil, I., Zrinščak, S. (2017.): Dječje siromaštvo i strategije nošenja sa siromaštvom kućanstava u Hrvatskoj, Zagreb: EIZ i Zaklada Adris
Preko 95% djece pripadnika romske nacionalne manjine na području Središnje Hrvatske, Slavonije, Sjeverne Hrvatske i Međimurja živi u siromaštvu. U Zagrebu i okolici u siromaštvu živi 85% romske djece kao i oko 82% djece u Istri i Primorju 56 .
56 Klasnić, K., Kunac, S., Rodik, P. (2020.): Uključivanje Roma u hrvatsko društvo: žene, mladi i djeca. Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske. Zagreb, str. 145
Obrazovanje
Promatrano od 2007. do danas, zamjetan je porast broja djece pripadnika romske nacionalne manjine u predškolskom odgoju i obrazovanju, no ta je uključenost i dalje niska u odnosu na opću populaciju. U dobi od 3-6 godina svega je 31,1% djece obuhvaćeno predškolskim odgojem i obrazovanjem dok na razini opće populacije udio iznosi 82,8% 57 . Regionalna distribucija pohađanja predškolskog odgoja i obrazovanja, stavlja Istru i Primorje na vrh po broju djece koja pohađaju ustanove predškolskog odgoja i obrazovanja, a iza njih slijedi Zagreb i okolica, dok se Međimurje i Slavonija nalaze na začelju liste.
57 Ibid.
Uzimajući u obzir distribuciju predškolske infrastrukture, 35,2% djece pripadnika romske nacionalne manjine živi na lokalitetima od kojih su najbliže ustanove predškolskog odgoja udaljene više od 3 km. Promatrano regionalno, 80% djece u dobi od 3-6 godina na području Središnje Hrvatske živi na lokalitetima od kojih su najbliže ustanove predškolskog odgoja udaljene više od 3 km, kao i 49,1% djece u Sjevernoj Hrvatskoj te 47,7% djece u Slavoniji. Najvećim nedostatkom predškolske infrastrukture pogođena su djeca koja žive na lokalitetima odvojenim od grada ili sela na zasebnoj lokaciji 58 .
58 Istraživanje baznih podataka razlikovalo je 4 vrste/tipa lokaliteta: 1.) lokaliteti odvojeni od grada ili sela na zasebnoj lokaciji, 2.) lokaliteti na rubu grada ili sela, 3.) lokaliteti unutar grada ili sela i 4.) lokaliteti na kojima Romi žive raspršeno među većinskim stanovništvom u gradu ili selu. Detaljnije pogledati u: Klasnić, K., Kunac, S., Lalić, S. (2018.): Uključivanje Roma u hrvatsko društvo: istraživanje baznih podataka. Centar za mirovne studije, Zagreb
U dobi od 7-14 godina 95,3% djece obuhvaćeno je osnovnoškolskim obrazovanjem, što je iznad nacionalnog prosjeka u općoj populaciji. Rezultati o regionalnoj uključenosti djece u dobi od 7-14 godina u osnovnu školu kreću se od 91,1% u Sjevernoj Hrvatskoj do 98% u Istri i Primorju. Ukupno se oko 6% djece u dobi od 7-14 školuje u osnovnim školama po individualiziranom programu, a oko 11% prema prilagođenom programu 59 . Najveći udio djece koja se školuju po individualiziranom programu školuje se na području Sjeverne Hrvatske, čak 32% djece, dok se u ostalim regijama ovaj postotak kreće od 0% u Istri i Primorju pa do 5,5% u Središnjoj Hrvatskoj. Najveći udio djece u dobi od 7-14 godina koja se školuju po prilagođenom programu nalazi se na području Istre i Primorja i iznosi 20%, zatim slijedi Sjeverna Hrvatska s više od 15% djece koja se školuju po prilagođenom programu, zatim Slavonija s više od 10%, a potom slijede Međimurje, Zagreb i okolica te Središnja Hrvatska s manje od 10% djece koja se školuju po prilagođenom programu.
59 Na razini opće populacije oko 15% djece pohađa nastavu po prilagođenom i individualiziranom programu. Prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja u Izvješću o provedbi Nacionalne strategije za izjednačavanje mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2017. do 2020. godinu za 2018. godinu najviše učenika s teškoćama pohađalo je osnovne škole Grada Zagreba (N = 5.466), ali najveći postotak učenika s teškoćama, u odnosu na ukupan broj učenika bio je u Koprivničko-križevačkoj (11,28%) i Međimurskoj županiji (10,19%).
Prosječno trajanje osnovnog školovanja za većinu Roma u Republici Hrvatskoj (88,7%) iznosilo je 8 godina koliko ono zaista i traje, no 12,3% populacije završilo je osnovnu školu u prosječnom trajanju od devet i više godina.
U Istarskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Zagrebačkoj županiji djeca Romi u potpunosti su integrirana u nastavu u razredima u kojima većinu čine neromska djeca. U Gradu Zagrebu, Sisačko-moslavačkoj županiji, Koprivničko-križevačkoj i Osječko-baranjskoj županiji - udio djece koja pohađaju integrirane razredne odjele kreće se od 90,2% do 95,9%. No, u Međimurskoj je županiji samo 34% djece integrirano u razrede s većinskom populacijom, a najslabije rezultate obrazovne integracije nakon Međimurske ostvaruje Brodsko-posavska županija u kojoj u integriranim razredima nastavu pohađa 69,4% djece.
Natpolovična većina djece koja je 2017. godine pohađala osnovnoškolsko obrazovanje ostvarivala je prosjek niži od 3,5. Za usporedbu u općoj populaciji prosječna ocjena iznosi 4,45. Raspodjela učenika određenih ocjena po županijama ukazuje kako u prosjeku najniže ocjene tijekom obveznog školovanja ostvaruju učenici u Koprivničko-križevačkoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, dok najveće prosjeke ostvaruju učenici u Bjelovarsko-bilogorskoj i Varaždinskoj županiji.
Također, samo 31% mladih Roma u dobi od 15 do 18 godina pohađa srednju školu, a utvrđene su i statistički značajne razlike po spolu – 36% dječaka pohađa srednju školu, dok isto vrijedi za 26% djevojčica.
Lokaliteti s najvećim udjelom mladih srednjoškolske dobi, a koji istovremeno i pohađaju srednju školu, nalaze se na području Zagreba i okolice (79,3%) te Međimurja (58,2%), dok u Središnjoj Hrvatskoj samo oko 10% mladih u dobi od 14 do 17 godina pohađa srednju školu. Najviše odustajanja od barem tri godine srednjoškolskog obrazovanja zabilježeno je u Brodsko-posavskoj županiji (23,1%), dok su s druge strane najviši udjeli četverogodišnjeg pohađanja srednje škole zabilježeni u Bjelovarsko-bilogorskoj, Osječko-baranjskoj županiji te Gradu Zagrebu.
Većina učenika (60,5%) koji su 2017. godine pohađali srednju školu ostvarivala je prosječno dobar školski uspjeh. Prosječno vrlo dobar uspjeh ostvarilo je 31,6% učenika, a odličan 7,9% učenika.
Za 85% Roma u Republici Hrvatskoj najveći stupanj ostvarenog obrazovanja jest završena osnovna škola ili manje od toga, pri čemu je udio Romkinja s završenim osnovnim obrazovanjem (25,7%) niži od udjela Roma (31,1%).
Također, u ukupnom udjelu Roma koji nemaju završeno niti osnovno obrazovanje pretežu Romkinje (62,5%), kao i u odnosu na udio nepismenih. Naime, nepismeno je 17% Romkinja što je dva i pol puta više od udjela nepismenih Roma. Najviše nepismenih žena nalazi se na području Sjeverne Hrvatske (27,2%) dok ih je najmanje na području Zagreba i okolice (11,2%). Ipak, treba napomenuti kako se nalaz odnosi prije svega na srednju i stariju generaciju Romkinja budući u mlađim generacijama nisu primijećene razlike u udjelima nepismenih s obzirom na spol. Među mladima je nepismeno 4,2% žena i 3% muškaraca.
U skladu s regionalnim podacima o nepismenosti su i podaci o regionalnoj distribuciji odustajanja od pohađanja osnovne škole. Gotovo polovina Romkinja u Sjevernoj Hrvatskoj (49%) i Međimurju (44%) je odustala od pohađanja osnovne škole. Kao ključne razloge prekida školovanja starije žene navode loše financijske uvjete, dok mlade žene kao ključne razloge navode sklapanje braka (27%), loše obrazovne rezultate (15%) te trudnoću i roditeljstvo (15%).
U ukupnoj populaciji Roma u Republici Hrvatskoj samo 0,5% osoba ima završenu trogodišnju višu školu ili visoko obrazovanje, a u obrazovanje i usavršavanje u odrasloj dobi uključen je tek neznatan udio Roma (6,3% ). Štoviše, samo 3% Roma srednju školu završava u odrasloj dobi.
Zapošljavanje
Ranija su istraživanja 60 upozorila na visoke stope nezaposlenosti Roma u svim dobnim skupinama kao i na činjenicu da nezaposlenost češće pogađa Romkinje i Rome iz ruralnih krajeva Republike Hrvatske. Također, ukazala su i na značajne razlike između prosječnog dohotka Roma i ostalog stanovništva, kao i na to da je zaposlenost, usprkos uvriježenim predrasudama, najvažniji izvor dohotka za Rome te da tek potom slijede ostali izvori prihoda – mirovine, socijalna pomoć, doplatak za djecu itd.
60 Bagić, D., Burić, I., Dobrotić, I., Potočnik, D., Zrinščak, S. (2014.) Romska svakodnevnica u Hrvatskoj: prepreke i mogućnosti za promjenu. UNDP, UNHCR, UNICEF – Zagreb., str. 31-41
Podaci Agencije Europske unije za temeljna prava (EUMIDIS II) 61 potvrdili su nalaze o visokim stopama nezaposlenosti među Romima u Republici Hrvatskoj utvrdivši da je 74% romskih muškaraca nezaposleno kao i da je 85% Romkinja ili nezaposleno ili su domaćice. Štoviše, prema usporednim podacima Europske Agencije za temeljna prava 62 , Republika Hrvatska bilježila je pad u stopi zaposlenosti Roma u razdoblju između 2011. i 2016. godine budući je 2011. godine 14% osoba kao svoj primarni status navodila uključenost u plaćeni rad dok je 2016. godine isto navelo svega 8% osoba.
62 Fundamental Rights Agency (FRA): EUMIDIS I (iz 2011.) i EU MIDIS II (iz 2016.)
U skladu s iznesenim su i podaci nacionalnog istraživanja 63 iz 2018. godine. Prema njima - samo 7,3% Roma u Republici Hrvatskoj ima plaćeni posao puno radno vrijeme, dok ih 9,2 % ima povremene ili privremene poslove, a 2,1% je samozaposleno – što ukupno čini svega 18,7% populacije.
63 Klasnić, K., Kunac, S., Lalić, S. (2018.): Uključivanje Roma u hrvatsko društvo: istraživanje baznih podataka. Centar za mirovne studije, Zagreb.
Čak tri četvrtine Romkinja je u statusu „nezaposlena“ ili „domaćica“, a jaz između Roma i Romkinja u području zapošljavanja iznosi 21,4 postotna poena. Nepovoljniji položaj Roma, posebice žena, u području zapošljavanja vidljiv je i iz podatka o udjelu osoba u radno sposobnoj dobi koje nikada nisu radile. Riječ je o ukupno 41% Roma, od kojih 58% Romkinja i 25% Roma.
Kada se usporede podaci vezani uz intenzitet radne aktivnosti tada je razvidno da je broj osoba u radno sposobnoj dobi koji su obavljali plaćeni posao u proteklih godinu dana dvostruko veći od broja osoba koje su plaćeni posao obavljale u proteklih tjedan dana. Čak 81,3% Roma u Republici Hrvatskoj u radno sposobnoj dobi 2017. godine u tjednu prije prikupljanja podataka 64 nije obavljalo plaćeni posao -  očnije, 92,1% žena i 70,7% muškaraca.
64 Klasnić, K., Kunac, S., Lalić, S. (2018.): Uključivanje Roma u hrvatsko društvo: istraživanje baznih podataka. Centar za mirovne studije, Zagreb
Ukupno gledano, za nezaposlenu radno sposobnu osobu romske nacionalne manjine, do navršene 66 godine života, prosječno trajanje nezaposlenosti iznosi 4,6 godina, pri čemu je 44% Roma nezaposleno do godine dana, a preostalih 53% duže od godine dana.
Kada su zaposleni, Romi u Republici Hrvatskoj najčešće rade u jednostavnim zanimanjima kao što su čistač ili radnik na proizvodnoj liniji (32%), a znatno manji udio osoba radi poslove u djelatnostima poljoprivrede, šumarstva, ribarstva i lova (7,6%), uslužnim djelatnostima (6,9%) ili industriji (rukovatelji strojevima, postrojenjima, sastavljači proizvoda i sl.- 4,4%). Najveći broj radno aktivnih osoba radi u privatnom sektoru (35%), dok je 20% radno aktivnih Roma zaposleno u državnom i javnom sektoru.
Premda su radno aktivni Romi manjina u romskoj populaciji, najveći se udio radno-aktivnog stanovništva nalazi u Istri i Primorju (29,9%), a najmanji u Središnjoj Hrvatskoj (13,7). U Međimurju u kojem živi najveći broj Roma, radno je aktivno samo 21% romskog stanovništva.
Istovremeno, najveći udio osoba koje navode da rade isključivo neprijavljeno nalazimo u Međimurju (67,6% od onih koji rade plaćeni posao), a najmanji u Istri i Primorju (31,9%).
Udio mladih koji se ne školuju, ne usavršavaju i ne rade - u romskoj populaciji na nacionalnoj razini iznosi visokih 63,3%.
Kao i u ukupnoj romskoj populaciji, mladi Romi i Romkinje u dobi od 18 do 29 kada obavljaju plaćeni posao najčešće rade u jednostavnim zanimanjima (39% mladih muškaraca i 20% mladih žena), zatim u djelatnostima poljoprivrede, šumarstva, ribarstva i lova (10% mladih muškaraca i 5% mladih žena), te manji dio u uslužnim djelatnostima (9% mladih muškaraca i 8% mladih žena).
U svim dobnim podskupinama mladih Roma, utvrđeno je da mladići u većoj mjeri obavljaju plaćeni rad od djevojaka, ali i da mladići i djevojke koji se još uvijek školuju rade rjeđe od onih koji se više ne školuju.
Stanovanje
Romi su uglavnom vlasnici objekata u kojima žive, no u odnosu na vlasništvo nad objektima postoje i značajne regionalne razlike 65 . Tako je u Međimurju najveći udio onih koji su vlasnici kuće u kojoj žive (93,2%), a najmanji udio vlasnika kuća/objekata u kojima žive nalazi se u Istri i Primorju (62,9%). U Istri i Primorju (13,7%), kao i u Slavoniji (13,2%) najveći je udio romskih kućanstava koji žive u stambenim jedinicama u vlasništvu grada ili države.
65 Lucić, D., Vukić, J., Marčetić, I. (2020.): Uključivanje Roma u hrvatsko društvo: prostorno uređenje, stanovanje i zaštita okoliša. Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske. Zagreb.
U odnosu na legalnost stambenih objekata, najveći broj nelegaliziranih objekata nalazi se na području Istre i Primorja (39,8%) i Međimurja (31,8%), dok se najveći broj objekata u postupku legalizacije nalazi na području Slavonije (28,4%). Najveći broj legaliziranih objekata nalazi se na lokalitetima u kojima Romi žive raspršeno među većinskim stanovništvom (61,2%), dok se najveći udio nelegaliziranih objekata nalazi na lokalitetima koja su odvojena od grada ili sela na zasebnim lokacijama (27,9%).
Većina obitelji živi u kućama koje su u dobrom ili relativno dobrom stanju (63,1%), no 28,2% romskih obitelji živi u kućama koji ne zadovoljavaju osnovne sigurnosne uvjete tj. koje su u lošem ili ruševnom stanju 66 . Barake, daščare i straćare te kuće koje ne zadovoljavaju osnovne sigurnosne uvjete čine 32,9% svih stambenih objekata u kojima stanuju Romi. Najveći udio kuća u lošem ili ruševnom stanju nalazi se na području Slavonije (40,2%), dok se najveći broj baraka, daščara i straćara nalazi u Istri i Primorju (12,4%).
66 Podatak iz istraživanja baznih podataka. Inače, isti se podudara s nalazima ranijih istraživanja (EU MIDIS I iz 2011., kada je u utvrđeno da u nesigurnim objektima živi 27,2% Roma).
Također, Romi u prosjeku raspolažu sa značajno manje stambenog prostora po članu kućanstva u odnosu na stanovništvo opće populacije. Prosječno po članu kućanstva Romi raspolažu s 10,6 m 2 , dok prosječna površina po članu kućanstva u općoj populaciji iznosi oko 29 m 2 . U polovici romskih kućanstava (50,2%) veličina stambenog prostora je do 50 m 2 , a više od četvrtine Roma (27%) živi u objektima koji su površine između 21 m 2 i 50 m 2 . Najveći udio kućanstava s malim stambenim prostorom nalazi se u Međimurju (61,4%), zatim Sjevernoj Hrvatskoj (59,1%) te Slavoniji (53,9%).
U odnosu na još neke od pokazatelja ukupne kvalitete stanovanja, značajno je navesti da oko četvrtine romskih kućanstava ne posjeduje hladnjak niti zamrzivač, da preko 85% romskih kućanstva u Republici Hrvatskoj ne posjeduje niti osobno računalo, niti laptop niti tablet, da 77,2% kućanstava ne posjeduje radio aparat te da više od polovine romskih kućanstava (68,1%) ne posjeduje automobil. Najbolju opremljenost kućanstva imaju Romi koji žive na području Zagreba dok u najslabije opremljenim stambenim prostorima žive Romi na području Sjeverne Hrvatske 67 .
67 Milas, G., Martinović Klarić, I. (2020.): Uključivanje Roma u hrvatsko društvo: zdravstvena zaštita i socijalna skrb. Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske. Zagreb.
U odnosu na dostupnost komunalne infrastrukture, regionalne razlike u dostupnosti nisu zabilježene samo u slučaju pristupa električnoj energiji koja je u 100% udjelu dostupna svim lokalitetima u svim regijama, osim za 1% lokaliteta na području Zagreba i okolice.
U slučaju pristupa (priključka) sustavu javne vodoopskrbe , Sjeverna Hrvatska značajno odudara od drugih regija u kojima se dostupnost kreće od 97,3 do 100%. Na području Sjeverne Hrvatske 37,8% lokaliteta nema pristup (priključak) sustavu javne vodoopskrbe. Promatrano u odnosu na udio romskih kućanstva na nacionalnoj razini, čak 43,3% romskih kućanstava nije priključeno na vodovod, tj. sustav javne vodoopskrbe.
Pristup plinovodu u najvećoj je mjeri dostupan stanovništvu koje živi na lokalitetima u Zagrebu i okolici (88,9%), no u drugim se regijama dostupnost plinovodu kreće od 3,2% u Sjevernoj Hrvatskoj do 37,1% u Slavoniji.
Najveći udio lokaliteta u kojima postoji kanalizacijski sustav nalazimo na području Zagreba i okolice (99%) te Istre i Primorja (81,6%) dok je najmanji udio takvih lokaliteta na području Središnje (12,1%) i Sjeverne Hrvatske (18%).
Neasfaltirane ili nezadovoljavajuće prilazne ceste nalazimo na 30 od ukupno 42 lokaliteta koji su odvojeni od grada ili sela na posebnu lokaciju ili koji su na rubovima grada ili sela. U Sjevernoj Hrvatskoj gotovo trećina stanovništva koja živi u dva navedena tipa lokaliteta nema zadovoljavajuće prilazne ceste naselju, a od ukupnog broja romskih lokaliteta u Republici Hrvatskoj u čak 70 ne postoje nogostupi za pješake.
Telefonska i mobilna mreža, kao i pristup internetu, dostupni su gotovo svim lokalitetima.
Na 45% lokaliteta na kojima žive Romi ne postoji dječje igralište, a prosječna udaljenost od sadržaja gdje postoji organizirano bavljenje sportom ili rekreacijom iznosi 6 kilometara. Na 56% lokaliteta na kojima žive pripadnici romske nacionalne manjine ne postoje nikakvi kulturno-zabavni sadržaji.
Prosječna udaljenost autobusne stanice od lokaliteta na kojem žive Romi iznosi 7,6 km, dok prosječna udaljenost od željezničke stanice iznosi 1,7 km. Prosječna udaljenost domova zdravlja od lokaliteta gdje žive Romi kreće se od 2,3 km u Zagrebu i okolici te Istri i Primorju do 6,2 km u Središnjoj Hrvatskoj. Na više od 50% lokaliteta na kojima žive Romi ne postoji ljekarna. Trgovine prehrambenih proizvoda i osnovnih kućnih potrepština nedostupne su u naseljima u kojima živi 77% Roma u Međimurju, 72,6% Roma u Sjevernoj Hrvatskoj i 68,8% Roma na području Središnje Hrvatske.
Prosječna udaljenost centara za socijalnu skrb od lokaliteta gdje žive Romi kreće se od 4,3 km u Zagrebu i okolici do 12,7 km u Slavoniji.
Prosječna udaljenost međimurskih lokaliteta od najbližeg centra za socijalnu skrb iznosi 11,6 km, dok u Središnjoj Hrvatskoj ona iznosi 11,4 km.
Prema nalazima iz 2016. 68 udio Roma koji je u svojim zajednicama izložen zagađenju, prljavštini ili drugim okolišnim problemima u Republici Hrvatskoj bio je nešto viši (31%) od EU prosjeka (25%). Podaci iz 2017. godine potvrđuju prethodne nalaze 69 . Promatrano s obzirom na udio stanovništva koji živi na određenom lokalitetu, po nepovoljnim se okolišnim uvjetima izdvajaju dislocirana naselja. Tako se čak 91,9% stanovništva naselja koja su odvojena od gradova ili sela na zasebne lokacije suočava s problemom onečišćenog zraka, 78,9% s problemom onečišćene vode, a sa smećem po ulicama ili kraj kuća u dvorištima živi 72,2% romskog stanovništva u dislociranim naseljima. Najviše lokaliteta koji imaju problema s onečišćenjem zraka nalazi se u Međimurju (10 od 14). Zagreb i okolica prednjače po broju lokaliteta koji se suočavaju s problemima smeća na ulicama, pokraj kuća ili u dvorištima, dok se s problemom glomaznog otpada na ulicama, pokraj kuća ili u dvorištima najčešće susreću Romi koji žive u Istri i Primorju. Pored navedenog, kao česti izvori onečišćenja zraka na romskim lokalitetima navode se blizina industrijskog postrojenja, farmi i poljoprivrednih zemljišta koja se tretiraju kemijskim sredstvima, neuređeni odvodni kanali, ilegalna i legalna odlagališta otpada te psi lutalice.
68 FRA 2016. EUMIDIS II
69 Lucić, D., Vukić, J., Marčetić, I. (2020.): Uključivanje Roma u hrvatsko društvo: prostorno uređenje, stanovanje i zaštita okoliša. Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske. Zagreb, str. 118-125
Zdravlje
Premda dosadašnje studije, kako domaće tako i one na europskoj razini, upućuju na relativno lošiju zdravstvenu situaciju Roma u odnosu na ostalo stanovništvo, važno je reći da je slika zdravstvenog stanja pripadnika romskog naroda najčešće temeljena na poveznicama zdravstvene dobrobiti članova zajednice s ukupnim socio-ekonomskim i stambenim prilikama u kojima žive Romi.
O općoj slici zdravstvenog statusa Roma zaključuje se i temeljem specifičnih problema povezanih s pristupom zdravstvenim uslugama koji se, između ostalog ogleda i u obuhvatu zdravstvenim osiguranjem, a koji za krajnju posljedicu imaju razliku u očekivanom životnom vijeku pripadnika romske nacionalne manjine u odnosu na ostatak populacije.
Tako je studija iz 2011. godine 70 utvrdila da 82,5% Roma u Republici Hrvatskoj ima zdravstveno osiguranje u odnosu na 97,41% pripadnika opće populacije pa su se i samoiskazani problemi korištenja zdravstvenih usluga najčešće vezali uz nepokrivenost zdravstvenim osiguranjem, kao i očekivani životni vijek Roma, a koji je prema podacima na razini Europske unije u prosjeku deset godina niži od onoga u općoj populaciji 71 .
70 Bagić, D., Burić, I., Dobrotić, I., Potočnik, D., Zrinščak, S. (2014.) Romska svakodnevica u Hrvatskoj: preporuke i mogućnosti za promjenu. UNDP, UNHCR, UNICEF – Zagreb, str. 80
71 Zahvaljujući nedavno objavljenoj publikaciji: ur. Vesna Štefančić Martić (2020.): „Javnozdravstveni pokazatelji zdravlja Roma u Republici Hrvatskoj temeljem podataka javnozdravstvenih baza i registara“, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Služba za javno zdravstvo, dostupno na: https://www.hzjz.hr/sluzba-javno-zdravstvo/javnozdravstveni-pokazatelji-zdravlja-roma-u-republici-hrvatskoj/ ) samoiskazi pripadnika romske nacionalne manjine o vlastitom zdravstvenom statusu i zdravstvenom statusu članova kućanstva prikupljeni istraživanjem baznih podataka, u nastavku su poglavlja nadopunjeni i podacima iz baza Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo
Podaci iz 2017. godine govore u prilog povećanja obuhvata zdravstvenim osiguranjem budući prema njima 89% Roma ima važeće zdravstveno osiguranje. Obuhvat zdravstvenim osiguranjem nešto je veći među ženama i starijima, kao i onima boljeg materijalnog statusa. Najmanja pokrivenost zdravstvenim osiguranjem je u Sjevernoj Hrvatskoj, gdje u gotovo polovini kućanstava, prema samoiskazima Roma živi netko tko nema nikakav oblik zdravstvenog osiguranja.
Velika većina djece cijepljena je protiv zaraznih bolesti (95,8%) i prijavljena kod pedijatra (96,4%), a prema podacima Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava Republike Hrvatske (CEZIH)72 za većinu djece do pete godine života (99,7%) zabilježen je odlazak na jedan preventivni pregled/savjetovanje konzultaciju, no za tek 63,6% djece iste dobne skupine zabilježen i odlazak na sistematski pregled.
72 Prema ur. Vesna Štefančić Martić (2020.): „Javnozdravstveni pokazatelji zdravlja Roma u Republici Hrvatskoj temeljem podataka javnozdravstvenih baza i registara“, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Služba za javno zdravstvo, Zagreb.
Prema CEZIH-u, Romi su tijekom 2018. godine primarnu zdravstvenu zaštitu koristili zbog bolesti dišnog sustava, probavnog sustava te bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva.
Kao najčešći zdravstveni problemi s kojima su se u posljednjih godinu dana susretali Romi u Republici Hrvatskoj, u istraživanju baznih podataka navode se problemi s kralježnicom ili kronične tegobe s leđima ili vratom, visokim tlakom te sa srcem i krvnim žilama – no najčešće poteškoće nisu podjednako učestale u svim regijama ili tipovima naselja.
Tako su poteškoće sa srcem ili krvnim žilama najčešće prisutne među Romima koji nastanjuju područje Slavonije (15%), kao i poteškoće sa kralježnicom ili kronične tegobe s leđima ili vratom (22%) te bubrezima (11%). Visok krvni tlak prisutan je kod 16,9% Roma koji nastanjuju područje Zagreba i okolice, a astma kod 7% Roma na istom području.
Premda u odnosu na subjektivnu procjenu općeg zdravstvenog stanja, ne postoji razlika između Roma i opće populacije, pokazalo se da je utjecaj dobi na učestalost dugotrajnih bolesti bitno izraženija kod Roma starijih od 65 godina (70% Roma i 56% opće populacije starijih od 65 godina pati od dugotrajnih bolesti) 73 . Kada se podaci prikupljeni baznim istraživanjem upare s podacima opće populacije, tada je vidljivo da su kronične bolesti osjetno prisutnije u romskoj u odnosu na opću populaciju duž cijelog dobnog raspona, a da razlike postaju drastične od 45 godina naviše jer u toj dobi od kroničnih bolesti pati svaka druga osoba u romskoj populaciji.
73 Prema Milas, G., Martinović Klarić, I. (2020.): Uključivanje Roma u hrvatsko društvo: zdravstvena zaštita i socijalna skrb. Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske. Zagreb, str. 13
U Bazi hospitaliziranih osoba zbog mentalnog poremećaja 74 registrirano je ukupno 136 osoba romske nacionalnosti koje su u 2019. godini bile hospitalizirane pod dijagnozom mentalnog poremećaja ili poremećaja ponašanja, pri čemu su muškarci bili hospitalizirani gotovo dvostruko češće od žena.
74 Prema ur. Vesna Štefančić Martić (2020.): „Javnozdravstveni pokazatelji zdravlja Roma u Republici Hrvatskoj temeljem podataka javnozdravstvenih baza i registara“, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Služba za javno zdravstvo, Zagreb., str.16
Istovremeno, u istraživanju baznih podataka psihički, duševni poremećaji češće su zabilježeni kod žena.
Također, ustanovljeno je da pripadnici romske nacionalne manjine od nekih bolesti obolijevaju u bitno mlađoj dobi u odnosu na opću populaciju, kao i da su neke bolesti češće prisutne u romskoj zajednici u odnosu na opću populaciju. Tako je kod muškaraca primjetna učestalost krvožilnih oboljenja već od 45. godina naviše, a razmjerno nagao porast bilježe u srednjoj dobi i bolesti mišićno-koštanog sustava. Astma, koronarne bolesti, bolesti i problemi s bubrezima češće su prisutne u romskoj zajednici u odnosu na opću populaciju.
Reproduktivno zdravlje Romkinja i dalje je obilježeno relativno niskom učestalošću ginekoloških pregleda, učestalim maloljetničkim trudnoćama i visokom stopom pobačaja, prvenstveno spontanih.
Ukupno je 48% žena u posljednjih godinu dana obavilo redoviti ginekološki pregled, od toga 63% čine žene u dobi od 16-29 godina. Usporedno s općom populacijom, više je žena pripadnice romske nacionalne manjine u 12 mjeseci od prikupljanja podataka obavilo Papa-test za utvrđivanje rizika od karcinoma vrata maternice (36%) nego žena u općoj populaciji (22%).
Prosječno, tijekom života Romkinje na području Republike Hrvatske imaju četiri poroda, no prosječni broj poroda razlikuje se s obzirom na regiju. Na području Zagreba i okolice prosječan broj poroda iznosi 2,9, dok na području Sjeverne Hrvatske prosječan broj poroda iznosi 5,1.
Prosječna dob rađanja prvog djeteta varira od 16,5 godina u Sjevernoj Hrvatskoj do 19,7 godina u Zagrebu i okolici, na nacionalnoj razini ona iznosi 18 godina. Čak 50% Romkinja prvo su dijete rodile kao maloljetnice, a 17% u dobi mlađoj od 16 godina.
Stopa rađanja u ukupnoj populaciji žena generativne dobi u Republici Hrvatskoj u 2018. godini iznosila je 42/1000, do je ista za romsku populaciju žena iznosila 126/1000 75 .
75 (ur.) Vesna Štefančić Martić (2020.): „Javnozdravstveni pokazatelji zdravlja Roma u Republici Hrvatskoj temeljem podataka javnozdravstvenih baza i registara“, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Služba za javno zdravstvo, Zagreb., str.19
Među Romkinjama koje su imale barem jedan porod u životu prema podacima istraživanja baznih podataka 76 , smrt fetusa doživjelo je njih 10%, smrt novorođenčeta 5%, a dojenčeta 6% žena.
76 Prema Klasnić, K., Kunac, S., Rodik, P. (2020.): Uključivanje Roma u hrvatsko društvo: žene, mladi i djeca. Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske. Zagreb
Prema podacima iz baza Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo77, ukupne stope pobačaja i legalno induciranih prekida trudnoće među Romkinjama, dva do tri puta su veće u odnosu na opću populaciju žena generativne dobi u Republici Hrvatskoj što je u skladu s nalazima istraživanja baznih podataka. Prema istima, najviše spontanih pobačaja doživjele su Romkinje koje žive na području Slavonije (42,4%), a potom i one koje žive na području Istre i Primorja (37,9%). Najmanji broj spontanih pobačaja imale su Romkinje koje žive na području Zagreba i okolice (15,5%), no broj induciranih pobačaja je daleko veći od drugih regija Hrvatske (42,4% žena). Ipak treba napomenuti kako se među ženama koje su imale inducirani pobačaj učestalost povećava s dobi te da je inducirani pobačaj imalo značajno više žena starije životne dobi (41%) u odnosu na srednju (26%) i mlađu dob (7%), kao i da se kao jedini značajni prediktor spontanih pobačaja pokazao ukupan broj poroda. Drugim riječima, što je žena imala ukupno veći broj poroda povećava se i broj spontanih pobačaja.
77 (ur.) Vesna Štefančić Martić (2020.): „Javnozdravstveni pokazatelji zdravlja Roma u Republici Hrvatskoj temeljem podataka javnozdravstvenih baza i registara“, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Služba za javno zdravstvo, Zagreb., str. 24
Negativan utjecaj na zdravlje ima i nepovoljno obiteljsko okruženje te su u tom smislu važni pokazatelji koji se dotiču problema nasilja u obitelji i nasilja u partnerskim odnosima. Na nacionalnoj razini, u trenutnim bračnim ili partnerskim odnosima 35% žena doživjelo je fizičko nasilje, 21% psihičko nasilje, 18% ekonomsko nasilje, a gotovo 9% seksualno nasilje ili seksualni odnos protiv svoje volje. Dobiveni podaci poprilično korespondiraju s podacima dobivenim na uzorku žena iz opće populacije 78 .
78 Prema Klasnić, K., Kunac, S., Rodik, P. (2020.): Uključivanje Roma u hrvatsko društvo: žene, mladi i djeca. Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske. Zagreb.
Fizičko i seksualno nasilje nad ženama najzastupljeniji su u Slavoniji gdje je čak 35% žena doživjelo neki oblik fizičkog zlostavljanja u trenutnom bračnom ili partnerskom odnosu i gdje je čak 18% žena izjavilo da je imalo seksualni odnos sa svojim suprugom ili partnerom protiv svoje volje.
Psihičkom zlostavljanju najčešće su izložene žene na području Istre i Primorja (44%), dok je ekonomsko nasilje od strane supruga ili partnera (u kojem nisu utvrđene regionalne razlike u učestalosti) najčešće u Sjevernoj Hrvatskoj (27%) te Istri i Primorju (24%).
Kod sva četiri oblika nasilja nad ženama utvrđene su značajne razlike s obzirom na dob pri čemu su svi oblici nasilja prisutniji u životima Romkinja starije životne dobi. Žene u srednjoj dobi sve su oblike nasilja doživjele u manjem udjelu od starijih žena, a većem od mladih žena.
Prema podacima Hrvatskog Registra osoba s invaliditetom iz 2019. godine 79 , u ukupnoj populaciji registriranih osoba s invaliditetom, 3.322 osobe (0,6%) su pripadnici romske nacionalne manjine. Najveći broj osoba s invaliditetom ima prebivalište u Međimurskoj županiji (41%) te Zagrebu (17%), a najčešći uzroci tjelesnih oštećenja kod pripadnika romske nacionalne manjine pripadaju skupini oštećenja središnjeg živčanog i lokomotornog sustava (57%).
79 Prema (ur.) Vesna Štefančić Martić (2020.): „Javnozdravstveni pokazatelji zdravlja Roma u Republici Hrvatskoj temeljem podataka javnozdravstvenih baza i registara“, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Služba za javno zdravstvo, Zagreb., str. 25
Podaci baznog istraživanja u odnosu na osobe s invaliditetom mogu se, zbog njihova relativno malog udjela u ukupnom broju osoba koje su sudjelovale u istraživanju 80 , ali i heterogenosti koja proizlazi iz različitih tipova invaliditeta, uzimati tek kao orijentacijski. Prema istima, 3% osoba u ukupnoj populaciji Roma čine osobe s invaliditetom, od čega se kao najčešći tip invaliditeta javlja tjelesni invaliditet (58%), zatim senzorni (20%), potom u istom udjelu (11 %) – mentalni i višestruki. Dvije trećine osoba s tjelesnim invaliditetom u romskoj populaciji čine muškarci, dok među osobama s mentalnim poteškoćama prevladavaju žene. Među osobama s invaliditetom prevladavaju starije osobe, slabijeg obrazovnog statusa u odnosu na prosjek romske populacije. Žive u nešto slabijim materijalnim i životnim uvjetima u odnosu na ostatak stanovništva, a njihovo je opće zdravstveno stanje bitno slabije od zdravlja ostatka populacije, posebno u slučaju višestrukog invaliditeta - što posljedično dovodi i do značajno većih potreba za odlaskom k liječniku (prosječno dva puta mjesečno), a potom i do češćeg suočavanja s problemima dostupnosti zdravstvenih usluga.
80 Istraživanjem su obuhvaćene 162 osobe s invaliditetom (Milas, G., Martinović Klarić, I. (2020.): Uključivanje Roma u hrvatsko društvo: zdravstvena zaštita i socijalna skrb. Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske. Zagreb, str. 100)
Doživljaj diskriminacije
Prema istraživanju Agencije Europske unije za temeljna prava 81 iz 2016. godine, 37% Roma u Hrvatskoj imalo je osjećaj da je bilo izloženo diskriminaciji zbog svojeg podrijetla u posljednjih 12 mjeseci, a u posljednjih pet godina čak 50% ispitanih.
81 FRA: EUMIDIS II (2016.)
Da su upravo pripadnici romske nacionalne manjine građani koji se najčešće susreću s diskriminacijom potvrdilo je i Istraživanje pučke pravobraniteljice o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji i pojavnim oblicima diskriminacije 82 , također iz 2016. godine. U istom se istraživanju, čak 48% ispitanika opće populacije složilo s izjavom da Romi žive od socijalne pomoći i ne žele raditi, a visokih 27% ispitanika misli da bi Romi zaposleni u uslužnim djelatnosti odbili klijente.
82 Prema Rašić, N., Lucić, D., Galić, B., Karajić, N. (2020.): Uključivanje Roma u hrvatsko društvo: identitet, socijalna distanca i iskustvo diskriminacije. Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske. Zagreb.
Na pitanje o osobnom iskustvu diskriminacije, u istraživanju baznih podatka najveći broj Roma (71,6%) izjavio je kako u posljednjih godinu dana nisu doživjeli diskriminaciju. No, 23,3% Roma je izjavilo kako su u posljednjih godinu dana od provedbe istraživanja više puta doživjeli diskriminaciju, dok ih je 5,2% isto doživjelo jednom u posljednjih godinu dana.
Regionalne razlike u pogledu iskustava diskriminacije su različite i statistički značajne. Najveći udio osoba koji su naveli da su u posljednjih godinu dana doživjeli jednokratnu ili višekratnu diskriminaciju živi na području Sjeverne Hrvatske (41,7%) i Međimurja (36,9%), zatim slijedi Slavonija (29,7%) te Istre i Primorja (29,3%). Na području Zagreba i okolice te Središnje Hrvatske, udio osoba koje su u posljednjih godinu dana doživjele jednokratnu ili višekratnu diskriminaciju manji je od 10%.
U odnosu na područja diskriminacije, istraživanje baznih podataka pokazalo je, kao i prethodna istraživanja, da se diskriminacija najčešće događa u području rada i zapošljavanja. Potom slijedi područje socijalne skrbi (10,1%). Najveći udio onih koji su doživjeli diskriminaciju u području rada i zapošljavanja živi u Sjevernoj Hrvatskoj i Međimurju, dok najveći udio onih koji su diskriminaciju doživjeli u području socijalne skrbi živi na području Sjeverne Hrvatske.
Valja napomenuti i da je 44,9% osoba koje su 2017. godine aktivno tražile posao izjavilo kako su diskriminaciju zbog činjenice što su Romi doživjeli upravo prilikom traženja zaposlenja. Regionalno analizirano, najveći udio onih koji su diskriminaciju doživjeli prilikom aktivnog traženja zaposlenja živi na području Međimurja (61,9%) i Sjeverne Hrvatske (56,4%).
Iskustvo zločina iz mržnje, prema istraživanju baznih podataka potvrdilo je 16,9% Roma u Republici Hrvatskoj. Najveći udio osoba koje su doživjele zločin iz mržnje živi na području Zagreba i okolice (21%), a zatim u Međimurju (19,3%). Najmanji udio osoba koje su doživjele zločin iz mržnje živi na području Središnje Hrvatske (6,5%).
Negativno iskustvo u postupanjima policije tj. iskustvo fizičkog ili nasilnog ponašanja policajaca navelo je 18,9% Roma, od toga najveći udio osoba koje žive na području Međimurja (25,6%), te Istre i Primorja (20,3%).
Prema podacima Agencije Europske unije za temeljna prava 83 , diskriminaciju pripadnici romske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj češće prijavljuju nadležnim službama u odnosu na europski prosjek. Tako je incident diskriminacije u Republici Hrvatskoj prijavilo 18% onih koji izjavljuju da su ga i doživjeli, dok na razini Europske unije to čini 16% osoba.
83 FRA: EUMIDIS II (2016.)
Dio obrazloženja oko propuštanja pritužbi o diskriminaciji sigurno se nalazi i u visokom udjelu osoba u romskoj populaciji (31%) koje ne znaju kome se trebaju obratiti kada dožive diskriminaciju.
Važno je napomenuti i ključne iskorake kojima se javno istupa protiv najtežih manifestacija antiromskog rasizma u Republici Hrvatskoj, poput inicijative romskih nevladinih organizacija i istaknutih romskih političkih predstavnika (prije svega aktualnog saborskog zastupnika), a kojom se započelo s organiziranjem komemorativnih aktivnosti povodom sjećanja na romske žrtve Drugoga svjetskog rata u Ušticama i Draškovcu i u čijem obilježavanju sudjeluje politički vrh Republike Hrvatske.
Participacija Roma
Sukladno članku 17. Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (NN 116/99, 109/00, 53/03, 167/03, 44/06, 19/07, 20/09, 145/10, 24/11, 93/11, 19/15, 104/15 i 98/19) pripadnici romske nacionalne manjine s austrijskom, bugarskom, njemačkom, poljskom, rumunjskom, rusinskom, ruskom, turskom, ukrajinskom, vlaškom i židovskom nacionalnom manjinom biraju zajedno jednog zastupnika u Sabor. Za zastupnika biva izabran kandidat, pripadnik jedne od navedenih nacionalnih manjina, koji osvoji najviše glasova.
Na prijevremenim izborima za zastupnike u Hrvatski sabor održanima u 2016. godine te na izborima održanima u 2020. godini, kao zastupnik austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine izabran je pripadnik romske nacionalne manjine.
Nadalje, u skladu s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina (NN, 155/02 84 , 47/10 85 , 80/10 86 ) pripadnici nacionalnih manjina u općinama i gradovima u kojima sudjeluju u stanovništvu od 5% do 15% imaju pravo na jednog vijećnika, manjinskog predstavnika u predstavničkom tijelu jedinice , a ukoliko u stanovništvu općina i gradova sudjeluju s više od 15%, te u županijama s više od 5%, pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo na razmjernu zastupljenost u predstavničkim tijelima. U jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojima pripadnici nacionalnih manjina ostvaruju pravo na razmjernu zastupljenost u predstavničkim tijelima, osigurava im se i zastupljenost u izvršnim tijelima , tj. prema propisanim uvjetima zamjenik općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana mora biti iz redova pripadnika nacionalnih manjina, što se mora urediti statutom jedinice.
84 https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_12_155_2532.html
85 https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_04_47_1187.html
86 https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_06_80_2275.html
Na izborima za članove vijeća i predstavnike nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave provedenim 5. i 19. svibnja 2019. izabrana su 34 vijeća romske nacionalne manjine, od kojih 25 u punom sastavu (7 na razini županija i Grada Zagreba, 9 na razini gradova i 9 na razini općina) te 9 u nepotpunom sastavu (2 na razini županija i Grada Zagreba, 3 na razini gradova i 4 na razini općina). Ukupno je izabran 491 član u vijećima romske nacionalne manjine diljem Republike Hrvatske, a na istim izborima izabrano je i troje predstavnika romske nacionalne manjine (dvoje na razini županija i Grada Zagreba i jedan na razini gradova). Na lokalnim izborima održanim 21. svibnja i 4. lipnja 2017. g., izabrana su i dva zamjenika načelnika općine (Orehovica i Pribislavec) a u predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabrano je ukupno 12 pripadnika romske nacionalne manjine.
Prema rezultatima istraživanja baznih podatka, čak 63,7% Roma uvijek ili gotovo uvijek glasa na izborima bilo da je riječ o lokalnim, parlamentarnim ili predsjedničkim izborima. Promatrano s obzirom na dobne skupine, glasači srednje životne dobi i oni iznad 60 godina aktivnije participiraju u izbornim procesima u odnosu na mlađe dobne skupine (od 19-25 i 26-40). No, samo je 8,8% osoba bilo uključeno u rad nekog radnog savjetodavnog tijela na razini jedinica lokalne samouprave, pri čemu je udio uključenih muškaraca značajno veći od udjela uključenih žena.
Navedeno se poklapa i s nalazima GAP analize kapaciteta vijeća i predstavnika nacionalnih manjina 87 kojom je utvrđen prevladavajući broj osoba muškog spola među vijećima i predstavnicima nacionalnih manjina (74% u populaciji ispitanih činili su muškarci stariji od 50 godina), kao i na značajnu podzastupljenost mlađih od 30 godina (koji su činili svega 6% među ispitanim vijećima i predstavnicima) i žena (koje su činile 26% u ispitanoj populaciji vijeća i predstavnika).
87 Karajić, N., Japec, L., Krivokuća, M. (2017.) Finalna sinteza GAP analize. Tiskara Zelina d.d.
Treba napomenuti kako je GAP analiza kapaciteta vijeća i predstavnika nacionalnih manjina ustanovila i značajnu podkapacitiranost romskih vijeća nacionalnih manjina u odnosu na ostala vijeća i predstavnike nacionalnih manjina, kao i izrazitu potrebu za uključivanjem u rad romskih vijeća žena i mladih Roma. Pored navedenog, važan je nalaz navedene analize upućivao da na opće funkcioniranje vijeća i predstavnika pa tako i romskih, u manjoj mjeri utječe njihova formalna opremljenost i učinkovitost, a u većoj mjeri otvorenost i spremnost jedinica lokalne samouprave na suradnju s vijećima i predstavnicima te civilnim sektorom općenito. Tako je u zajednicama koje su manje otvorene i spremne na suradnju ukupno bila manja i učinkovitost rada vijeća i predstavnika, uključujući i učinkovitost rada vijeća i predstavnika romske nacionalne manjine. Nalazi spomenute analize, konzistentno upućuju na potrebu međusobne suradnje predstavnika nacionalnih manjina, organizacija civilnog društva šireg spektra kao i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
U odnosu na širu uključenost u društveni život zajednica, najveći dio pripadnika romske nacionalne manjine nije član i ne sudjeluje u radu organizacija civilnog društva. Tek 11,1 % Roma su članovi romskih organizacija koje se u najvećem broju slučajeva bave aktivnostima promocije romske kulture i folklora, a zatim obrazovanjem. Samo 1,2% Roma u Republici Hrvatskoj su članovi nekih drugih organizacija.
Konačno kada se pogleda uključenost romskih organizacija civilnog društva u praćenje provedbe Europskog Okvira za Nacionalne strategije za uključivanje Roma, Hrvatska je zastupljena putem Romske organizacije mladih Republike Hrvatske, no za kvalitetnu provedbu i izradu izvještaja sudjelovanje za sada jedine romske organizacije civilnog društva u praćenju EU Okvira potrebno je osnažiti barem s još dvije organizacije.
Zaključci, potencijali i glavni izazovi
Svi pokazatelji siromaštva i materijalne deprivacije ujednačeno govore o vrlo lošem ekonomskom položaju većine romskih kućanstava u Republici Hrvatskoj koji se odražava na specifičan položaj i iznimnu ranjivost djece pripadnika romske nacionalne manjine. Tri najčešća oblika korištenja socijalne pomoći su zajamčena minimalna naknada, pravo na troškove ogrijeva i naknada za troškove stanovanja. Izuzev doplatka za djecu, različiti oblici socijalnih usluga – koriste se iznimno rijetko.
Materijalna oskudica i skromna naobrazba najbolji su prediktori korištenja socijalne pomoći, a regionalna pripadnost se pokazala značajnom odrednicom korištenja pojedinih oblika socijalne pomoći.
Premda sustav socijalne skrbi uspješno prepoznaje potrebite članove romske zajednice, ono što zabrinjava jest dugotrajnost siromaštva u romskoj populaciji te nemogućnost izlaska iz siromaštva, a posljedično i dugotrajnost siromaštva djece pripadnika romske nacionalne manjine. Nemogućnost sustava da pruži potporu osobama u dugotrajnom siromaštvu na način da iz istog izađu potvrđena je i na razini opće populacije, kako odraslih tako i djece. Prema usporednoj analizi Ekonomskog instituta u Zagrebu, vjerojatnost da će pojedinac koji je ispod granice siromaštva 2010. biti siromašan i nakon tri godine (tj. 2013. godine) iznosila je visokih 38%, a vjerojatnost da će djeca koja žive u dugotrajnom siromaštvu 2010. biti siromašna i nakon tri godine – značajno je veća i iznosila je 72% 88 . Imajući u vidu spomenute podatke, ali i opću gospodarsku situaciju perpetuiranu Covid-19 pandemijom - smanjivanje dugotrajnog siromaštva i teške materijalne deprivacije Roma tražit će promjenu postojećih praksi suočavanja sa siromaštvom i uvođenje pristupa baziranih na radu u zajednici uz značajnu potporu svih drugih sektora u tijelima državne uprave, uključujući i organizacije civilnog društva kao i privatni sektor.
88 Stubbs, P., Ledić, M., Rubil, I., Zrinščak, S. (2017.): Dječje siromaštvo i strategije nošenja sa siromaštvom kućanstava u Hrvatskoj. EIZG i Zaklada Adris. Zagreb.
Premda je u području obrazovanja zabilježen najveći napredak u posljednjim godinama, prije svega u odnosu na obuhvat djece osnovnoškolskim obrazovanjem koji je iznad nacionalnog prosjeka, ono je još uvijek daleko od izjednačavanja s općom populacijom. Manje od trećine djece obuhvaćeno je predškolskim obrazovanjem, a propisano trajanje programa predškole (250-550 sati godišnje) u godini prije polaska u osnovnu školu ne jamči ublažavanje posljedica socijalne i materijalne deprivacije kojoj su djeca izložena. Nadalje, uključivanje djece osnovnoškolske dobi u posebne programe, posebno kod djece koja u njima sudjeluju zbog nedovoljnog poznavanja hrvatskog jezika i propuštanja rane integracije, dodatno deprivira romsku djecu u odnosu na socijalizaciju u vršnjačkim skupinama, a etnički segregirani razredi u kojima se školuje petina djece Roma u Republici Hrvatskoj i gotovo polovina djece u Međimurju nedopustivi su u Hrvatskoj u 21 stoljeću. Također, kako bi spriječili odustajanje od osnovnoškolskog obrazovanja kao preduvjeta kasnijih stupnjeva obrazovanja moraju se poduzeti adekvatne, rodno osjetljive preventivne mjere i to u ključnim vremenskim intervalima kada se odustajanje najčešće i događa (tj. s navršenih 15 godina kada prestaje zakonska obveza obveznog školovanja). Također, posebno dizajnirane i rodno osjetljive aktivnosti potrebno je usmjeriti na NEET skupinu (mladi koji se ne školuju, ne usavršavaju i ne rade) u kojoj se nalazi više od dvije trećine mladih Roma kako bi se ostvarile pretpostavke za participacijom mladih Roma u višem i visokoškolskom obrazovanju. Značajan je napor potrebno usmjeriti i u obrazovanje i usavršavanje Roma u odrasloj dobi budući je u ovaj oblik obrazovanja uključen tek neznatan udio populacije. Dio potencijala na kojem je moguće graditi unaprjeđeniji sustav integracije pripadnika romske nacionalne manjine u obrazovanju svakako su i iskazi romskih roditelja koji u 90,8% slučajeva izrazito žele da njihova djeca koja su trenutno u osnovnoj školi nastave školovanje. Potencijal je također vidljiv u mjerama koje smanjuju negativan učinak prostorne segregacije romskih naselja poput: subvencioniranja prijevoza od vrtića i osnovnih škola ili pak mjerama koje potpomažu socijalizacijske procese u vršnjačkim skupinama i/ili doprinose premošćivanju nekih aspekta materijalne deprivacije Roma i/ili povećavaju šanse za bolji školski uspjeh djece, poput produženog boravka.
Stopa anketne zaposlenosti Roma u Republici Hrvatskoj niža je od anketne zaposlenosti Roma u komparabilnim europskim zemljama i ne pokazuje trendove pozitivnih promjena. Kada su zaposleni, Romi u Republici Hrvatskoj obavljaju jednostavne, privremene, nesigurne i neprijavljene poslove, a skoro polovica odraslih osoba nema iskustvo plaćenog rada. Plaćeni rad Romima ne nudi značajan iskorak u kvaliteti života, a uspješno zapošljavanje i zadržavanje posla u populaciji Roma u Republici Hrvatskoj nije povezano s trendovima u općoj populaciji već se odnosi na najuspješnije pojedince. Potencijal za unapređenje položaja Roma na tržištu rada leži svakako u prilagođavanju mjera aktivne politike zapošljavanja specifičnim potrebama romske zajednice čemu u prilog govori činjenica da su Romi u vrijeme provođenja istraživanja baznih podataka od mjera aktivne politike koristili gotovo isključivo mjeru javnih radova koja, osim slučajne koristi (povratka osnove zdravstvenog osiguranja za sve one koji su zdravstveno osiguranje izgubili zbog propisanih administrativnih rokova u kojima je potrebno prijaviti novu osnovu osiguranja), nije polučila trajni učinak na radni status većine Roma koji su mjeru i konzumirali. Novije podatke Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (iz 2019. godine), a prema kojima je čak 42,1% Roma koji su bili obuhvaćeni mjerama bilo zaposleno i nakon završetka provedbe mjere aktivne politike, potrebno je tumačiti u odnosu na ukupni kontekst hrvatskog gospodarstva te kretanja na tržištu radne snage koji je utjecao i na pozitivne ishode u zapošljavanju Roma. Naime, odnos ponude i potražnje poslova u Hrvatskoj sve do ožujka 2020. više nije bio toliko nepovoljan za tražitelje posla, a po prvi puta se u većoj mjeri pojavljivao nedostatak radne snage, posebno u realnom sektoru i turizmu što je, uz gospodarski rast, za posljedicu imalo pozitivne ishode i za inače teško zapošljive skupine stanovništva. No, međunarodna istraživanja 89 u kojima je sudjelovala i Republika Hrvatska upućuju da gospodarski rast sam po sebi nije garancija značajnog napretka u zapošljavanju Roma, kao da ni razlike u obrazovanju ne nude cjelokupno obrazloženje za nisku participaciju Roma u svijetu rada ali niti za razlike u plaćama između Roma i ostalog stanovništva. S druge strane, nepovoljne ekonomske prilike (poput upravo uzrokovanih Covid-19 pandemijom u Republici Hrvatskoj) posebno su nepovoljne upravo za diskriminirane i marginalizirane skupine na tržištu rada. Stoga je iznimno važno u periodu koji slijedi imati na umu da odgojno-obrazovni sustav, iako neosporno važan, ne može sam po sebi donijeti promjene u području integracije na tržištu rada, da Romi, posebice žene i mladi, trebaju intenzivnu i dugotrajnu podršku pri traženju posla i zapošljavanja te da mjere aktivne politike zapošljavanja moraju biti potpomognute obrazovanjem poslodavaca ali i stvaranjem uključive socijalne klime kako bismo sačuvali pozitivne trendove u zapošljavanju Roma iz 2019. godine.
89 O Higgins, N. (2012.) Roma and non-Roma in the Labour Market in Central and South Eastern Europe. Univesita di Salerno & IZA, Bonn https://www.aiel.it/page/old_paper/OHiggins1.pdf
Obuhvat zdravstvenim osiguranjem je u proteklom periodu povećan, a velika većina djece cijepljena je protiv zaraznih bolesti i prijavljena kod pedijatra. Romi se u odnosu na subjektivnu procjenu općeg zdravstvenog stanja, ne razlikuju u odnosu na opću populaciju, no utjecaj dobi na učestalost dugotrajnih bolesti bitno je izraženija kod Roma. Od nekih bolesti obolijevaju u bitno mlađoj dobi u odnosu na opću populaciju, a neke su bolesti češće prisutne u romskoj populaciji u odnosu na opću (poput astme, koronarnih bolesti, bolesti i/ili problema s bubrezima). No, suštinsko zaključivanje o razmjerima nejednakosti romske populacije u odnosu na opću populaciju u Republici Hrvatskoj u području zdravlja, nemoguće je sve dok se ne osigura potpunija usporedba socijalnih determinanti zdravlja s pokazateljima iz sustava zdravstva, stoga je u narednom razdoblju potrebno osigurati podlogu koja će omogućiti upravo takvu vrstu zaključivanja.
Još jedno područje za koje nedostaju detaljniji podaci, ne samo u odnosu na podatke iz zdravstvenog sustava jest nasilje u romskim obiteljima koje mora biti tretirano s adekvatnom razinom pažnje i stručnog rada, kako u odnosu na rad s počiniteljima, tako i u odnosu na rad s obitelji s posebnim naglaskom na djecu koja odrastaju u obiteljima u kojima svjedoče nasilju.
Potencijal za razvoj sustavnijeg modela brige o zdravlju pripadnika romske nacionalne manjine, kako na razini prevencije tako i kurative moguće je pronaći u rastućoj svjesnosti Roma o važnosti zdravlja i zdravih navika, dok je potencijal za razvoj sustavnijeg modela praćenja i evaluacije usluga u području zdravstva moguće pronaći u iskazanoj spremnosti ključnih dionika za njegov razvoj.
Romi su neupitno stambeno deprivirana populacija. Više od polovine Roma u Republici Hrvatskoj živi na lokalitetima koji se nalaze odvojeno od gradova ili sela na zasebnim lokacijama ili na rubu grada ili sela. Takva naselja karakterizira slabija prometna povezanost, lošija infrastrukturna opremljenost, uključujući i nedostatke poput pitke vode iz sustava javne vodoopskrbe te otežan pristup sadržajima i uslugama koje ostatak populacije podrazumijeva (poput trgovine s kućnim potrepštinama ili doma zdravlja i ljekarne), ali i čitav niz okolišnih problema. Potenicijal za razvijanje integrativnog pristupa rješavanju specifičnih oblika prostorne segregacije Roma ogleda se u dosadašnjoj dobroj suradnji pripadnika romske nacionalne manjine i nadležnih tijela vezano uz poboljšavanje uvjeta života Roma na području Republike Hrvatske. Međusobno povjerenje izgrađeno na temelju ranije uspješne suradnje čine dobro podlogu za poduzimanje aktivnosti kojima bi se spriječila daljnja periferizacija i segregacija pripadnika romske nacionalne manjine, ali isto tako omogućila temeljna ljudska prava, poput prava na pitku vodu.
Činjenica da opća populacija prepoznaje nejednak položaj Roma u Republici Hrvatskoj u odnosu na ostatak stanovništva predstavlja temelj na kojem treba graditi daljnju senzibilizaciju i osvještavanje stanovništva. Pri tome, posebnu pažnju treba usmjeriti na područje rada i zapošljavanja, tj. poslodavce u Republici Hrvatskoj budući je upravo područje rada i zapošljavanja prepoznato kao ono u kojem se diskriminacija najčešće događa. Svako iskustvo diskriminacije mora biti prepoznato od strane žrtve te pravodobno i adekvatno sankcionirano. U tom smislu, izuzetno je važno u narednom periodu povećati udio Roma u Republici Hrvatskoj koji poznaje oblike diskriminacije i koji zna kome se obratiti za pomoć u slučaju kada se incident dogodi.
Participacija Roma, bilo da je riječ o sudjelovanju u radu organizacija civilnog društva ili radu predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili vijećima romske nacionalne manjine, obilježena je sudjelovanjem muškaraca srednje i starije životne dobi. Ukupno više od 500 pripadnika romske nacionalne manjinu zastupa svoju manjinu u izvršnim i predstavničkim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, u vijećima ili kao predstavnici. Ipak, Rome prati niska razina sudjelovanja u općim politikama i aktivnostima na razini lokalnih zajednica, kao i nisko sudjelovanje u aktivnostima organizacija civilnog društva šireg spektra. Kako bi se povećala participacija romskih organizacija civilnog društva u narednom je razdoblju potrebno sustavnije ulaganje u kapacitete postojećih romskih organizacija civilnog društva, ali i poticati inovativne i nove prakse mladih organizacija civilnog društva iz redova romske nacionlane manjine kako bi se osnažili potencijali romskog civilnog društva u cijelosti.
Ukupnom položaju pripadnika romske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj doprinosi združeno djelovanje čitavog niza međusobno povezanih faktora - nije riječ o jednostavnom modelu s jasnim razgraničenjem na uzrok i posljedicu. Sustavno rješavanje poteškoća s kojima se hrvatski Romi susreću, moguće je jedino sustavnim integrativnim pistupom koji će uzimati u obzir doprinose svakog od navedenih faktora, uključujući i odnose između romskog i većinskog stanovništva kao i medijsku sliku, a koja prema riječima pripadnika romske nacionalne manjine najčešće uključuje teme iz područja crne kronike u kojima su Romi počinitelji prekršajnih i/ili kaznenih djela, uz premalo pozitivnih primjera.
Nerazumijevanje složenosti faktora koji djeluju na položaj pripadnika romske nacionalne manjine uz sve navedeno, kao i sporadična iskustva međusobnih susreta u uobičajenim situacijama (na radnom mjestu, na dječjem igralištu, u školi, izvanškolskim aktivnostima i sl.), dodatno otežavaju dvosmjerne integrativne procese između romske i većinske zajednice od najranije dobi.
Stoga je upravo u najranijoj dobi pravo vrijeme za pokretanje kotača promjene.
Usklađenost s Nacionalnom razvojnom strategijom, sektorskim i višesektorskim strategijama te dokumentima prostornog uređenja
Cijevi Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine doprinose realizaciji dva razvojna smjera Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030: 1. Održivo gospodarstvo i društvo; 2. Jačanje otpornosti na krize.
Nacionalnim planom za uključivanje Roma doprinijet će se realizaciji razvojnog smjera 1. Održivo gospodarstvo i društvo putem aktivnosti koje će imati za cilj podići djelotvornost javne uprave i kvalitetu javnih usluga u odnosu na pripadnike romske nacionalne manjine te izgradnju društva zasnovanog na vladavini prava. Također, Nacionalni plan za uključivanje Roma uključivat će aktivnosti temeljene na unapređenju ljudskih potencijala, ulaganjima u pripadnike romske nacionalne manjine, učenju kroz život i za život te uključivanju Roma u svijet rada doprinoseći tako ukupnom uključivanju svih društvenih skupina u Republici Hrvatskoj u svijet rada. Tako se među strateškim projektima Nacionalnog plana za uključivanje Roma nalazi projekt usmjeren unapređenju sudjelovanja pripadnika romske nacionalne manjine u aktivnim politikama zapošljavanja ali i zapošljavanju mladih pripadnika romske nacionalne manjina, no i projekti koji se nastavljaju na aktivnosti prethodnice Nacionalnog plana za uključivanje Roma, prije svega u području obrazovanja pripadnika romske nacionalne manjine. Također, vezano uz podizanje djelotvornosti i kvalitetu javnih usluga u odnosu na pripadnike romske nacionalne manjine, u okviru Nacionalnog plana za uključivanje Roma biti će poduzimane edukativne aktivnosti s čitavim nizom dionika - od predstavnika državne uprave do profesionalaca u javnim službama - kako bi se unaprijedili njihovi kapaciteti za primjenu mehanizama zaštite prava pripadnika romske nacionalne manjine.
Nacionalnim planom za uključivanje Roma potaknut će se aktivnosti usmjerene jačanju zdravlja pripadnika romske nacionalne manjine, podizanju razine društvenih usluga i promicanju društvene uključenosti Roma, kao i borbi protiv siromaštva te stvaranju poticajnog okruženja za romske obitelji čime se izravno doprinosi realizaciji razvojnog smjera 2. Jačanje otpornosti na krize točnije realizaciji strateškog cilja „Zdrav, aktivan i kvalitetan život“. Potonje se, posebno ogleda u strateškim projektima pilot centara za rad u romskim zajednicama te projektu usmjerenom unapređenju zdravlja pripadnika romske nacionalne manjine s osobitim naglaskom na reproduktivno zdravlje žena. Predmetni projekti proizlaze kako iz potreba prepoznatih prije Covid-19 pandemije i potresa koji su pogodili Republiku Hrvatsku, tako i iz specifičnih potreba pripadnika romske nacionalne manjine, kao posebno ranjive skupine u kontekstu oba događaja i krize koje ih prati.
Kako je provedbeni period većine nacionalnih akata strateškog planiranja čiji su ciljevi direktno i/ili indirektno povezani s ciljevima Nacionalnog plana za uključivanje Roma, istekao 2020. godine tako je prilikom izrade dokumenta pozornost posvećena njegovom usklađivanju prije svega s Operativnim programima nacionalnih manjina za razdoblje 2021.-2024. i Nacionalnim planom za borbu protiv diskriminacije za razdoblje 2017.-2022. godine. S ciljevima dokumenta u izradi poput Nacionalnog plana zaštite i promicanja ljudskih prava i suzbijanja diskriminacije za razdoblje 2021.-2027. godine ili Nacionalnog plana borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti za razdoblje od 2021. do 2027. godine ili Nacionalnog plana za ravnopravnost spolova za razdoblje od 2021. do 2027. godine usklađivanje je počivalo na relevantnim dokumentima EU s pretpostavkom da će nacionalni dokumenti većim dijelom pratiti: Akcijski plan EU za antirasizam u razdoblju od 2020. do 2025. 90 , Strategiju za rodnu ravnopravnost 2020.-2025. 91 , a svakako i Europski stup socijalnih prava 92 .
Prema mišljenju Uprave za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja 93 , Nacionalni plan za uključivanje Roma nije iz područja za koje se sukladno članku 63. Zakona o zaštiti okoliša 94 provodi postupak strateške procjene te se ne očekuje njegov negativan utjecaj na okoliš.
90 https://ec.europa.eu/info/files/union-equality-eu-action-plan-against-racism-2020-2025_hr
91 https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX%3A52020DC0152
93 KLASA: 016-02/20-07/01, URBROJ: 526-20-44, od 30. listopada 2020.
94 Narodne novine, br. 80/13, 153/13, 78/15, 12/18 i 118/18
Opis prioriteta javne politike u srednjoročnom razdoblju
U skladu s Prijedlogom Preporuka Vijeća o jednakosti, uključivanju i sudjelovanju Roma do 2030. godine 95 , horizontalni ciljevi Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine uključuje područje diskriminacije; siromaštva i socijalne isključenosti te participacije, dok sektorski ciljevi Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine obuhvaćaju područje obrazovanja, zapošljavanja, zdravlja i socijalne skrbi te stanovanja.
Popis posebnih ciljeva, mjera i ključnih pokazatelja ishoda te aktivnosti koje će biti poduzete u okviru Nacionalnog plana za Rome
Tablica 1.1. .: Tablični prikaz mjera i pokazatelja ishoda te podataka od kojih se mjeri napredak u horizontalnom cilju borba protiv antiromskog rasizma i diskriminacije
POSEBNI CILJ |
MJERE |
POKAZATELJI ISHODA |
PODACI OD KOJIH SE MJERI NAPREDAK NA RAZINI RH |
Borba protiv antiromskog rasizma i diskriminacije
|
Smanjiti broj Roma koji su doživjeli diskriminaciju za najmanje pola |
- % Roma koji je jednom ili više puta doživio diskriminaciju u zadnjih 12 mjeseci/ zadnjih pet godina |
- 28.2% Roma izjavljuje da je doživjelo jednom ili više puta u zadnjih 12 mjeseci diskriminaciju, 50% u posljednjih 5 godina |
Smanjiti broj Roma koji su doživjeli zločin iz mržnje za najmanje pola |
- % Roma koji su doživjeli zločin iz mržnje |
- 16,9% Roma izjavljuje da su doživjeli zločin iz mržnje (24 % muškaraca i 10,5% žena) |
|
Smanjiti udio opće populacije koja se osjeća neugodno imati Roma za susjeda najmanje za trećinu |
- % građana RH koji se osjeća neugodno imati Roma za susjeda
|
- 33% građana se osjeća neugodno imati Roma za susjeda |
|
Smanjiti udio opće populacije kojoj bi bio problem zaposliti Roma/Romkinju najmanje za trećinu |
- % građana RH kojima bi bio problem zaposliti Roma/Romkinju“
|
- 12,8% građana uopće se ne slaže s tvrdnjom „da imam vlastitu tvrtku ne bi mi bio problem zaposliti Roma(kinju)", a 11,2% se uglavnom ne slaže s tom tvrdnjom |
U okviru mjera horizontalnog cilja borba protiv antiromskog rasizma i diskriminacije poduzet će se aktivnosti:
(a)kojima se pojačava borba protiv izravne ili neizravne diskriminacije, uznemiravanja, stereotipizacije, antiromske retorike, govora mržnje, zločina iz mržnje i nasilja prema Romima, kao i protiv poticanja na nešto od toga, bilo putem interneta ili izvan njega, posebno u kontekstu prenošenja, primjene i provedbe Direktive 2000/43/EZ, Okvirne odluke 2008/913/PUP i Direktive 2010/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća 96 ;
(b)kojima se razvija i promiče sveobuhvatan sustav podrške žrtvama, u skladu s Direktivom 2012/29/EU, i pruža ciljana pomoć Romima koji su žrtve zločina iz mržnje i diskriminacije;
(c)koje pomažu u borbi protiv višestruke i strukturne 97 diskriminacije prema Romima, osobito ženama i djeci u romskoj zajednici, Romima koji su pripadnici skupine LGBTI+, Romima s invaliditetom, starijem romskom stanovništvu, Romima koji su bez državljanstva ili onima koji se kreću u EU-u;
(d)kojima se podiže svijest o tome da su napori za suzbijanje diskriminacije međusobno povezani s naporima za suzbijanje antiromizma i socijalne i ekonomske isključenosti, te da svi ti napori služe postizanju dugoročnijeg cilja jednakosti;
(e)kojima se analizira i prepoznaje fenomen antiromizma te se podiže svijest o njegovu postojanju, oblicima koje može poprimiti kao i njegovim štetnim posljedicama, putem medija, školskog programa ili na druge načine, te osposobljavanjem službenika i ostalih dionika da prepoznaju taj problem i porade na rješenjima;
(f)kojima se promiču multikulturalne aktivnosti i kampanje za podizanje svijesti u školama i drugim obrazovnim institucijama;
(g)kojima se podiže razina osviještenosti o romskim kulturama, jeziku i povijesti, uključujući sjećanje na Rome žrtve holokausta i postupke pomirenja, među ostalim osiguravanjem odgovarajućeg osposobljavanja za učitelje i izradom odgovarajućeg školskog programa, s obzirom na to da je takva osviještenosti ključna za smanjenje predrasuda i antiromizma, koji su ujedno bitni uzroci diskriminacije;
(h)kojima se potiču pozitivni govor o Romima i dobri primjeri, načinima koji uključuju potporu susretima među zajednicama i međukulturalnom učenju.
97 Direktiva 2010/13/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 10. ožujka 2010. o koordinaciji određenih odredaba utvrđenih zakonima i drugim propisima u državama članicama o pružanju audiovizualnih medijskih usluga (Direktiva o audiovizualnim medijskim uslugama) ( SL L 95, 15.4.2010., str. 1. ).
98 Sistemska ili strukturna diskriminacija je onaj oblik diskriminacije koja se očituje kroz nejednakosti koje proizlaze iz zakonodavstva, politike i prakse, ne namjerom već kao rezultat niza institucionalnih čimbenika u pripremi, provedbi i reviziji zakonodavstva, politike i prakse. Roma and Traveller Inclusion: Towards a new EU Framework, Learning from the work of equality bodies, Equinet Perspective (Uključivanje Roma i Putnika: ususret novom okviru EU-a, prikupljanje iskustava iz rada tijela za jednakost), Stajalište Europske mreže tijela za jednakost (Equinet), lipanj 2020.
Tablica 1.2 .: Tablični prikaz mjera i pokazatelja ishoda te podataka od kojih se mjeri napredak u horizontalnom cilju smanjivanje siromaštva i socijalne isključenosti Roma kako bi se smanjio društveno-ekonomski jaz između Roma i opće populacije
POSEBNI CILJ |
MJERE |
POKAZATELJI ISHODA |
PODACI OD KOJIH SE MJERI NAPREDAK NA RAZINI RH |
Smanjivanje siromaštva i socijalne isključenosti Roma kako bi se smanjio društveno-ekonomski jaz između Roma i opće populacije
|
Smanjiti jaz u siromaštvu između Roma i opće populacije za najmanje pola
|
- stopa rizika od siromaštva Roma i opće populacije - stopa teške materijalne deprivacije Roma i opće populacije |
- stopa siromaštva Roma iznosi 93%, stopa siromaštva opće populacije iznosi 19.3% - stopa teške materijalne deprivacije Roma iznosi 76%, stopa teške materijalne deprivacije opće populacije iznosi 8.6% |
Smanjiti jaz u siromaštvu između romske i djece iz opće populacije za najmanje pola
|
- stopa rizika od siromaštva romske djece i djece iz opće populacije - stopa romske djece i djece iz opće populacije u teškoj materijalnoj deprivaciji |
- stopa rizika od siromaštva romske djece iznosi 95% stopa rizika od siromaštva djece iz opće populacije iznosi 19.7% - stopa teške materijalne deprivacije romske djece iznosi 76%, stopa teške materijalne deprivacije djece iz opće populacije iznosi 7.6% |
|
Unaprijediti dostupnost kvalitetnih socijalnih usluga pripadnicima romske nacionalne manjine |
- zadovoljstvo Roma dostupnošću socijalnih usluga u posljednjih 12 mjeseci/5 godina na lokalitetima u kojima su uspostavljeni centri za rad u zajednici
|
- 47% Roma smatra da su im socijalne usluge i/ili pomoći nedostupne
|
U okviru mjera u području smanjivanja siromaštva i socijalne isključenosti Roma kako bi se smanjio društveno-ekonomski jaz između Roma i opće populacije , poduzet će se aktivnosti:
(a) kojima se povećava i poboljšava usmjeravanje ulaganja u ljudski kapital, razvoj infrastrukture i politike socijalne kohezije;
(b) kojima se osigurava pristup odgovarajućim programima socijalne zaštite, potpora dohotku kao i davanja u naravi i pružanje usluga za Rome u nepovoljnom položaju;
(c)kojima se objedinjuje potpora dohotku i poticajne mjere za promicanje sudjelovanja na tržištu rada, te je potrebno poduzeti mjere za promicanje visoke razine prihvaćanja među potencijalnim primateljima;
(d)kojima će se osigurati da se posebna pažnja posveti sprečavanju i suzbijanju siromaštva djece, uključujući poduzimanjem pojačanih nacionalnih mjera koje uzimaju u obzir mehanizme koji produljuju multigeneracijsko siromaštvo i potrebu za pružanjem potpore romskoj djeci i njihovim obiteljima u međusobno povezanim područjima zapošljavanja, socijalnih usluga, obrazovanja i ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, zdravstva, stanovanja i pristupa osnovnim uslugama, prehrani i slobodnim aktivnostima;
(e)kojima se podupire financijsku pismenost (za mlađe punoljetne osobe/članove obitelji), uključujući bolje vještine odlučivanja i planiranja kao dio mjera osnaživanja i financijske uključenosti.
Tablica 1.3 .: Tablični prikaz mjera i pokazatelja ishoda te podataka od kojih se mjeri napredak u horizontalnom cilju poticanje participacije Roma kroz osnaživanje, suradnju i povjerenje Roma u institucije
POSEBNI CILJ |
MJERE |
POKAZATELJI ISHODA |
PODACI OD KOJIH SE MJERI NAPREDAK NA RAZINI RH |
Poticati participaciju Roma kroz osnaživanje, suradnju i povjerenje Roma u javne institucije
|
Osigurati preduvjete za sudjelovanje romskih udruga kao punopravnih članova u nacionalnim odborima za praćenje
|
- broj nacionalnih odbora u kojima Romi sudjeluju kao punopravni članovi
|
- Povjerenstvo za praćenje Nacionalne strategije za uključivanje Roma, za razdoblje od 2013. do 2020. godine |
Udvostručiti udio Roma koji podnose pritužbe na diskriminaciju
|
- % Roma koji je prijavio incident diskriminacije od onih koji su doživjeli diskriminaciju u posljednjih 12 mjeseci |
- 18% Roma u RH, od onih koji su doživjeli incident (diskriminaciju), prijavljuje događaj nadležnim tijelima |
|
Poticati sudjelovanje Roma, posebno žena i mladih, u društvenom, kulturnom i političkom životu na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i EU razini
|
- broj Roma u predstavničkim tijelima na nacionalnoj i lokalnoj/regionalnoj razini
- broj romskih organizacija civilnog društva uključen u praćenje EU okvira za Rome - % Roma koji su, prema samoiskazu, glasali na svim izborima
- broj romskih vijeća nacionalnih manjina kojima iz proračuna JLP(R)S-a nisu osigurana sredstva za rad - udio romskih lokaliteta na kojima je dostupna besplatna pravna pomoć
|
- pravo na predstavnika u HS (u okviru prava 12 nacionalnih manjina na 1 predstavnika); - predstavnici na lokalnoj i regionalnoj razini: 491 član vijeća, 34 vijeća romske nacionalne manjine (25 u punom sazivu, 9 u nepotpunom) - RH sudjeluje u projektu Romski civilni monitoring s jednom organizacijom - 63,7% romske populacije navodi da uvijek ili gotovo uvijek glasa na izborima (lokalnim, parlamentarnim, predsjedničkim) - broj vijeća romske nacionalne manjina kojima iz proračuna JLPRS nisu osigurana financijska sredstva: 2019. – 3
- podatak nije dostupan |
U okviru mjera u području poticanja participacije Roma kroz osnaživanje, suradnju i povjerenje Roma u institucije , poduzet će se aktivnosti:
(a) kojima se podupire njihovo aktivno građanstvo promicanjem socijalnog, ekonomskog, političkog i kulturnog sudjelovanja, posebno žena i mladih u romskoj zajednici; kulturne autonomije, održavanjem, razvojem i iskazivanjem vlastite kulture, te očuvanja i zaštite svojih kulturnih dobara i tradicije
(b)kojima se promiče izgradnja kapaciteta romskih organizacija civilnog društva i sposobnost vođenja u romskom civilnom društvu kako bi se romskom stanovništvu omogućilo sudjelovanje u svim fazama političkog ciklusa i u javnom životu općenito;
(c)kojima se potiče razvoj romskih organizacija mladih i žena i kojima se potiče podizanje razine sudjelovanja žena i mladih u političkom životu na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i EU razini te razina njihova sudjelovanja u javnom životu kao i sposobnosti vođenja, posebno u upravljanju lokalnim poslovima putem vijeća i predstavnika nacionalnih manjina
(d) kojima se promiče zapošljavanje stručnih djelatnika iz romske zajednice u javnim ustanovama kako bi se poduprlo pružanje dobrih primjera i raznolikosti te osigurala neophodna stručnost i precizna znanja o potrebama u relevantnim javnim politikama;
(e)kojima se podiže svijest članova marginaliziranih romskih zajednica o ljudskim pravima te pravima i odgovornostima građana;
(f)pomoću kojih se koordiniraju resursi, mreže i stručna znanja među sektorima kako bi se povećala uključenost mladih Roma u postupke odlučivanja i time ojačala njihova sposobnost vođenja.
Tablica 2.1. : Tablični prikaz mjera i pokazatelja ishoda te podataka od kojih se mjeri napredak u području obrazovanja Roma
POSEBNI CILJ |
MJERE |
POKAZATELJ ISHODA |
PODACI OD KOJIH SE MJERI NAPREDAK NA RAZINI RH |
Povećati učinkovit i jednak pristup Roma kvalitetnom, uključivom obrazovanju
|
Djelovati prema smanjenju segregacije smanjivanjem najmanje za pola udjela romske djece koja pohađaju obvezni program predškole i osnovnoškolsko obrazovanje u skupinama i razredima u kojima je većina ili su sva djeca Romi |
- % romske djece koja pohađaju obvezni program predškole u skupinama u kojima je većina ili su svi učenici Romi - % romske djece koja pohađaju razrede u kojima je većina ili su svi učenici Romi na nacionalnoj razini i u Međimurju - broj razrednih odjeljenja u kojima je većina ili su svi učenici Romi |
- 67% romske djece pohađa obvezni program predškole u skupinama u kojima je većina ili su sva djeca Romi - 20.2% romske djece pohađa razrede u kojima je većina ili su svi učenici Romi, od toga 45% romske djece u Međimurju - broj razrednih odjeljenja u kojima su učenici većinom ili isključivo Romi iznosi 65 |
Smanjiti jaz u sudjelovanju u predškolskom odgoju i obrazovanju između romske djece i djece iz opće populacije za najmanje pola
|
- obuhvat romske djece i djece iz opće populacije ( u dobi 3-6) predškolskim odgojem i obrazovanjem - obuhvat romske djece obveznim programom predškole |
- 23% romske djece u i 83% djece iz opće populacije u dobi 3-6 uključeno je u predškolski odgoj i obrazovanje - 75% romske djece je obuhvaćeno nekim tipom predškole tj. obveznog programa predškole |
|
Smanjiti jaz u dovršetku srednjoškolskog obrazovanja između mladih Roma i mladih iz opće populacije za najmanje trećinu
|
- % mladih Roma i mladih iz opće populacije koji ima završenu srednju školu - % mladih Roma (19-25) koji je završio: a)  rogodišnju strukovnu školu; b) četverogodišnju strukovnu školu; c) gimnaziju |
- 25% mladih Roma i 97,3 % mladih iz opće populacije ima završenu srednju školu - u dobnoj skupini 19-25, 22,9% Roma ima završenu trogodišnju strukovnu školu; 3,8% četverogodišnju strukovnu školu i 0,6 % gimnaziju |
|
Djelovati prema povećanju udjela mladih Roma u visokom obrazovanju |
- % mladih Roma u dobi (18-24) koji pohađaju visoko obrazovanje
|
- 2,8% Roma u dobi 18- 24 pohađa fakultet |
|
Povećati udio odraslih Roma u programima osposobljavanja i usavršavanja |
- udio romske populacije (u populaciji Roma) koji sudjeluje u programima osposobljavanja i usavršavanja u odrasloj dobi - udio romske djece koja su osnovnoškolsko obrazovanje završila izvan zakonskog roka (od početka provedbe NPUR-a) - udio Roma koji su završili srednjoškolsko obrazovanje nakon ispadanja iz sustava obrazovanja (od početka provedbe NPUR-a) |
- 4,5% osoba u ukupnoj populaciji Roma sudjelovalo u programima osposobljavanja i usavršavanja
- podatak nije dostupan, mjeri se od početka provedbe NPUR-a
- podatak nije dostupan, mjeri se od početka provedbe NPUR-a |
U okviru mjera u području obrazovanja Roma, poduzet će se aktivnosti:
(a)kojima se sprečava i otklanja bilo koji oblik segregacije u obrazovanju i kojima se prepoznaju i nadoknađuju prošle nepravde;
(b)kojima se sprečava i otklanja pogrešna dijagnoza koja bi dovela do neprimjerenog uključivanja romskih učenika u obrazovanje za učenike s teškoćama u razvoju i kojima se prepoznaju i nadoknađuju prošle nepravde;
(c)kojima se promiče razvoj i širenje uključivih metoda poučavanja i učenja i podupire učitelje u rješavanju pitanja raznolikosti u nastavi putem programa stručnog usavršavanja, mentorstva i aktivnosti uzajamnog učenja;
(d)kojima se potiče djelotvorno sudjelovanje roditelja u obrazovanju romskih učenika i pogoduje stvaranju veza između škola i lokalnih zajednica, uključujući posrednike;
(e)kojima se podupire sudjelovanje i aktivno uključivanje romskih učenika, zajedno sa svim ostalim učenicima, u svim obrazovnim aktivnostima i procesima;
(f)pomoću kojih se suzbija školsko nasilništvo i uznemiravanje, na internetu ili izvan njega;
(g)koje služe za osposobljavanje učitelja i drugog školskog osoblja u području povijesti Roma, romske kulture te metoda prepoznavanja i rješavanja problema diskriminacije i njezinih temeljnih uzroka, uključujući antiromizam i nesvjesnu pristranost, uz podizanje svijesti o važnosti obrazovanja bez diskriminacije i djelotvornom jednakom pristupu redovnom obrazovanju;
(h)kojima se podupiru nastojanja u osiguravanju da romski učenici steknu vještine u skladu s potrebama tržišta rada.
(i)pomoću kojih se ulaže u rani i predškolski odgoj i obrazovanje s posebnim naglaskom na rano uključivanje romske djece;
(j)kojima se osigurava individualizirana potpora i posredovanje kako bi se nadoknadili jezični, kognitivni i obrazovni nedostaci, blisko surađujući s obiteljima romskih učenika i kojima se potiče ponovno uključivanje u obrazovanje i obrazovanje odraslih;
(k)kojima se podupire suradnja između škola, službi za socijalnu zaštitu i posrednika kako bi se spriječilo napuštanje školovanja;
(l)pomoću kojih se prepoznaje ranjivost djece roditelja koji su otišli u inozemstvo, kako bi im se pružila prednost u pristupu izvanškolskim programima i individualizirana potpora;
(m)kojima se povećava socijalna mobilnost Roma pozitivnim djelovanjem, što može uključivati namjenske stipendije u strukovnom, srednjem i visokom obrazovanju te obrazovanju učitelja;
(n)kojima se osigurava nesmetan prelazak između razina obrazovanja i promiče završetak srednjoškolskog obrazovanja, posebno završetak četverogodišnjih i petogodišnjih srednjoškolskih programa te visokog obrazovanja, među ostalim programima profesionalnog usmjeravanja, savjetovanja, mentorstva i financijske potpore;
(o)pomoću kojih se smanjuje rano napuštanje školovanja na svim razinama obrazovanja, s posebnim naglaskom na mlade Romkinje;
(p)kojima se podupire sudjelovanje u neformalnom učenju i izvannastavnim aktivnostima, uključujući aktivnosti za mlade, sportske i kulturne aktivnosti, osobni razvoj (poput aktivnosti učenja stranih jezika), psihološku otpornost i dobrobit (poput pohađanja posebnih programa kojima se potiče psihološka otpornost i dobrobit djeteta – Motessori);
(r)kojima se za romske učenike i njihove učitelje, posrednike i roditelje promiče stjecanje digitalnih vještina, širokopojasni pristup, odgovarajuća digitalna infrastruktura i osiguravanje nastavnog materijala namijenjenog za učenje na daljinu, kako u formalnom tako i u neformalnom obrazovanju, a posebno za osobe koje žive u marginaliziranim zajednicama.
Tablica 2.2. : Tablični prikaz mjera i pokazatelja ishoda te podataka od kojih se mjeri napredak u području zapošljavanja Roma
POSEBNI CILJ |
MJERE |
POKAZATELJ ISHODA |
PODACI OD KOJIH SE MJERI NAPREDAK NA RAZINI RH |
Povećati učinkovit i jednak pristup Roma kvalitetnom, održivom zapošljavanju
|
Smanjiti jaz u zapošljavanju Roma i zapošljavanju opće populacije za najmanje pola |
- % Roma (16-65) koje svoj radni status definiraju kao „zaposlen/plaćeni rad“ (uključuje plaćeni posao na puno radno vrijeme, pola radnog vremena, sezonske, povremene i privremene poslove u posljednjih tjedan dana) - % Roma koji kao svoj status/aktivnost navode „zaposlen u punom radnom vremenu |
- plaćeni posao ima 18.6% Roma i 71.6% opće populacije
- 8,1% Roma i 45,8% opće populacije kao status navode „zaposlen u punom radnom vremenu“ (DZS, 2017.) |
Smanjiti rodni jaz u zapošljavanju Roma za najmanje pola
|
- razlika u postotnim poenima između Roma i Romkinja u zapošljavanju (status „zaposlen“ uključujući puno radno vrijeme, pola radnog vremena, sezonske, povremene i privremene poslove u posljednjih tjedan dana/u posljednja 4 tjedna) |
- rodni jaz između Roma i Romkinja u zapošljavanju iznosi 21.4 postotna poena (plaćeni posao ima 29.3% Roma i 7.3% Romkinja) |
|
Smanjiti jaz stope NEET-a između romske i opće populacije mladih za najmanje pol a |
- % mladih Roma (15-29) u NEET statusu |
- 63,3 % romske mladeži čini NEET skupinu kao i 14.2% mladeži iz opće populacije |
U okviru mjera u području zapošljavanja Roma poduzet će se aktivnosti:
(a)kojima se unapređuje informiranje mladih Roma 99 kako bi stekli saznanja o dostupnim, po mogućnosti integriranim uslugama zapošljavanja i socijalnim uslugama, te kako bi ih se s njima povezalo;
(b) kojima se zadovoljavaju potrebe mladih nezaposlenih i neaktivnih Roma izradom individualiziranih cjelovitih akcijskih planova u kojima se uzimaju u obzir njihove sklonosti i motivacija, prepreke i vrsta nepovoljnog položaja te razlozi zbog kojih su nezaposleni ili neaktivni;
(c)kojima se podupiru prvo radno iskustvo, zapošljavanje, naukovanje i razvoj karijere;
(d)kojima se olakšava prelazak iz obrazovnog sustava na tržište rada putem savjetovanja, mentorstva, pripravništva, poslovnih inkubatora i dvojnog obrazovanja;
(e)kojima se podupire pristup osposobljavanju i stjecanje vještina informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) kao i digitalnih vještina među mladim Romima, kako bi ih se bolje pripremilo za potražnju na tržištu rada te kako bi mogli iskoristiti mogućnosti koje u svakodnevnom životu nude postojeći i novi digitalni alati i trendovi;
(f) kojima se podupire subvencioniranje zapošljavanja i podjela troškova povezana sa zapošljavanjem, osposobljavanje na radnom mjestu, razvoj vještina, stjecanje i unapređivanje stručnih kvalifikacija i ponovno uključivanje u obrazovanje;
(g)kojima se ciljanom potporom promiče istinski jednak pristup samozapošljavanju i poduzetništvu, uključujući socijalno poduzetništvo;
(h)kojima se promiče zapošljavanje u javnom i privatnom sektoru putem mjera koje uključuju pozitivno djelovanje i programe potpore za poslodavce;
(i)kojima se suzbija, smanjuje i otklanja diskriminacija intenzivnijim informiranjem o zapošljavanju i pristupu zapošljavanju bez diskriminacije te osposobljava poslodavce za metode prepoznavanja i rješavanja problema diskriminacije i njezinih temeljnih uzroka, uključujući antiromizam i nesvjesnu pristranost.
99 U skladu s Komisijinim Prijedlogom preporuka Vijeća „Lakši prelazak u svijet rada – jačanje Garancije za mlade” COM(2020) 277 final , 1.7.2020.
Tablica 2.3. : Tablični prikaz posebnih ciljeva, mjera i pokazatelja ishoda te podataka od kojih se mjeri napredak u području zdravlja Roma
POSEBNI CILJ |
MJERE |
POKAZATELJ ISHODA |
PODACI OD KOJIH SE MJERI NAPREDAK NA RAZINI RH |
Poboljšati zdravlje Roma i povećati učinkovit i jednak pristup Roma kvalitetnim zdravstvenim uslugama
|
Smanjiti jaz očekivanog životnog vijeka između Roma i opće populacije za najmanje pola
|
- razlika u očekivanom životnom vijeku između Roma i opće populacije
|
- razlika u očekivanom životnom vijeku između Roma i opće populacije iznosi 10 godina |
Osigurati preduvjete za sustavno praćenje zdravlja romske populacije |
- uspostavljen sustav praćenja zdravlja Roma usporediv s općom populacijom |
|
|
Unaprijediti reproduktivno zdravlje Romkinja |
- % žena u populaciji Romkinja koje su prvo dijete rodile u dobi od 16-20
- % Romkinja koje su obavile redovite (godišnje) preventivne preglede
|
- 50% Romkinja prvo dijete u dobi od 16-20 godina dok u općoj populaciji udio iznosi 2,4%) - Papa test u posljednjih godinu dana obavilo 36% žena (2017.) - Ginekološki pregled je obavilo 48 % žena u posljednjoj godini dana (2017.) |
|
Povećati informiranost romske populacije o rodno utemeljenom nasilju |
- udio romskog stanovništva u ukupnoj romskoj populaciji informiran o rodno-utemeljenom nasilju (oblicima, štetnim posljedicama, prevenciji, zaštiti i sl.) |
|
U okviru mjera u području zdravlja Roma poduzet će se aktivnosti:
(a)kojima se promiče i poboljšava pristup:
(i)Romkinja zdravstvenim pregledima i pregledima za rano otkrivanje bolesti, prenatalnoj i postnatalnoj skrbi, uslugama savjetovanja i planiranja obitelji te uslugama u području spolnog i reproduktivnog zdravlja koje općenito pružaju nacionalne službe zdravstvene skrbi;
(ii)romske djece kvalitetnoj primarnoj skrbi i preventivnim mjerama, kao i programima cijepljenja namijenjenima djeci;
(iii)ranjivog romskog stanovništva (starije romsko stanovništvo, Romi s invaliditetom, Romi koji su pripadnici skupine LGBTI+, Romi koji putuju unutar Unije, Romi koji su državljani trećih zemalja i Romi bez državljanstva) kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi;
(b)kojima se podupire zdravstvene posrednike i podiže svijest Roma o mjerama primarne prevencije, poput promicanja zdravog načina života, sprečavanja zlouporabe opojnih sredstava i poboljšanja pristupa uslugama zaštite mentalnog zdravlja;
(c)kojima se potiče osposobljavanje učitelja i drugog školskog osoblja u području obiteljskog zakona i prepoznavanja nasilja u obitelji, prijavljivanja istog i odnošenja prema žrtvama nasilja u obitelji, uz podizanje svijesti o važnosti prijavljivanja bilo kojeg oblika nasilja – vezano za podatke o fizičkom, ekonomskom, psihičkom i seksualnom nasilju u obiteljima i partnerskim odnosima
(d)kojima se sprečava i suzbija diskriminacija Roma, podizanjem svijesti o pružanju zdravstvene skrbi i pristupu zdravstvu bez diskriminacije, osposobljavanjem zdravstvenih djelatnika, studenata medicine i zdravstvenih posrednika za metode prepoznavanja i rješavanja problema diskriminacije i njezinih temeljnih uzroka, uključujući antiromizam i nesvjesnu pristranost;
(e)kojima se bori protiv digitalne isključenosti Roma u pristupu uslugama zdravstvene skrbi na način koji uključuje premošćivanje jaza u pogledu digitalnih vještina kada je riječ o pristupu podacima o zdravstvenom stanju;
(f)kojima se sprečavaju i otklanjaju segregirane zdravstvene usluge i osigurava prepoznavanje i nadoknađivanje prošlih nepravdi;
(g)kojima se promiče pristup Roma studijima u području medicine i podupire zapošljavanje Roma kao zdravstvenih radnika i posrednika, posebno u regijama sa znatnim brojem romskog stanovništva;
(h)kojima se suzbija i sprečava moguće izbijanje bolesti u marginaliziranim ili udaljenim romskim naseljima;
(i)kojima se poboljšava pristup uslugama u zajednici i obitelji za osobe s invaliditetom, starije osobe i djecu bez roditeljske skrbi (na primjer, usluge razvoja, socijalno stanovanje, usluge dnevne skrbi za osobe s invaliditetom i mreže udomitelja);
(j)kojima se sprečava institucionalizacija i podupire prelazak s institucionalne skrbi na obiteljsku skrb i skrb u zajednici, pružanjem potpore obiteljima koje se nalaze u izrazito teškom položaju i osobama s invaliditetom (na primjer, savjetodavne usluge i financijski poticaji, pomoć u hrani, usluge stanovanja uz tuđu pomoć i usluge razvoja);
(k) kojima se promiče razmjena i prijenos primjera najbolje prakse koji se odnose na javno zdravstvo za Rome upotrebljavajući primjerice okvir javnog zdravstva Komisije i država članica u Upravljačkoj skupini za promicanje zdravlja, sprečavanje bolesti i upravljanje nezaraznim bolestima.
Tablica 2.4. : Tablični prikaz mjera i pokazatelja ishoda te podataka od kojih se mjeri napredak u području stanovanja
SEKTORSKE POLITIKE/STANOVANJE |
|||
POSEBNI CILJ |
MJERE |
POKAZATELJ ISHODA |
PODACI OD KOJIH SE MJERI NAPREDAK NA RAZINI RH |
Povećati učinkovit i jednak pristup Roma prikladnom desegregrira-nom stanovanju i osnovnim uslugama
|
Smanjiti jaz u stambenoj deprivaciji Roma i opće populacije za najmanje jednu trećinu
|
- % stambeno depriviranih Roma/ razlika u postotnim poenima između stambene deprivacije Roma i opće populacije - % Roma koji živi u neadekvatnim stambenim objektima ((kuće u lošem ili ruševnom stanju, barake/daščare/ straćare i sl.) - % Roma koji živi u nelegaliziranim objektima |
- stambeno deprivirano je 69% Roma i 13.9% osoba u općoj populaciji; jaz 55,1 - 32,9% Roma živi u neadekvatnim objektima (kuće u lošem ili ruševnom stanju, barake/daščare/straćare i sl.) - 23,8% Roma živi u nelegaliziranim objektima |
Smanjiti jaz u prenapučenosti između Roma i opće populacije za najmanje pola
|
- % Roma koji živi u prenapučenim prostorima/ razlika u postotnim poenima između romske populacije koja živi u prenapučenim prostorima i stanovništva opće populacije |
- 85% Roma živi u RH i 8.2% osoba u općoj populaciji živi u prenapučenim prostorima; jaz 76,8 |
|
Smanjiti okolišne i infrastrukturne nejednakosti u romskim zajednicama (lokalitetima) |
- % romskog stanovništva koje živi na lokalitetima na kojima su prisutni problemi povezani s onečišćenom vodom, onečišćenim zrakom
- % romskog stanovništva koje živi na lokalitetima na kojima postoji problem sa smećem na ulicama
- broj romskih lokaliteta koji nemaju pristup kanalizacijskom sustav
- % romskog stanovništva koje živi na lokalitetima na kojima su prisutni drugi nezdravi ili opasni okolišni uvjeti (blizina industrijskog postrojenja ili zemljišta koja se tretiraju kemijskim sredstvima, neuređeni odvodni kanali, psi lutalice i sl.) - broj romskih lokaliteta s nezadovoljava-jućim i/ili nepostojećim prilaznim cestama
- broj romskih lokaliteta u kojima ne postoji nogostup za pješake
|
- 80,7 % romskog stanovništva živi na lokalitetima u kojima su prisutni problemi povezani s onečišćenom vodom, a 65,9% stanovništva živi na lokalitetima u kojima su prisutni problemi s onečišćenim zrakom - 63,6% populacije Roma živi na lokalitetima na kojima postoji problem sa smećem na ulicama
- u 55 romskih lokaliteta ne postoji pristup kanalizacijskom sustavu
- 81,2% romskog stanovništva živi na lokalitetima na kojima su prisutni drugi nezdravi ili opasni okolišni uvjeti
- 18 romskih lokaliteta (izdvojenih od najbližeg grada ili sela, na zasebnoj lokaciji) ima nezadovoljava-juće prilazne ceste, 14 lokaliteta nema asfaltiranu prilaznu cestu, a 8 lokaliteta nema prilaznu cestu; ukupno 30 - u 70 romskih lokaliteta ne postoji nogostup za pješake |
|
Osigurati da najmanje 95% Roma ima priključak na sustav javne vodoopskrbe (priključak na vodovod) |
- % romskih kućanstava priključen na sustav javne vodoopskrbe |
- 56,7% romskih kućanstava i 99,74% kućanstava opće populacije priključeno je na sustav javne vodoopskrbe (priključak na vodovod) |
U okviru mjera u području stanovanja biti će poduzete aktivnosti:
(a)kojima se osigurava pristup osnovnim uslugama, kao što su voda iz slavine 100 , sigurna i čista voda za piće, odgovarajući sanitarni uvjeti, usluge sakupljanja i gospodarenja otpadom, usluge u području zaštite okoliša, električna energija, plin, prijevoz, financijske usluge i digitalne komunikacije, i fizičkoj infrastrukturi, osiguravajući bez prekida osnovne komunalne usluge, kako u normalnim uvjetima, tako i tijekom pandemija, ekoloških katastrofa i drugih kriza;
(b)pomoću kojih se može pratiti, otkloniti i spriječiti bilo kakvu prostornu segregaciju i promicati desegregaciju izradom konkretnih planova za rješavanje stambenih pitanja uz uključivanje lokalnih zajednica i pogođenih romskih zajednica (aktivnosti poput izrade nacionalnog i/ili lokalnih planova stambenog zbrinjavanja s krajnjim ciljem smanjivanja segregacije);
(c)kojima se podupiru i jačaju tijela javne vlasti odgovorna za standarde stanovanja, osnovnih usluga i zaštite okoliša, kao i drugi relevantni dionici u tom području, među ostalim osiguravanjem potrebnih ovlasti i resursa za potrebe izrade stambenih planova, praćenje segregacije i provedbu sveobuhvatnih regulatornih mjera ili mjera potpore;
(d)kojima se sprečavaju prisilne deložacije ranim upozorenjem i posredovanjem, organizira potpora osobama kojima prijeti deložacija i pronalazi odgovarajući alternativni smještaj, stavljajući poseban naglasak na obitelji;
(e)kojima se poboljšavaju životni uvjeti Roma, sprečava i suzbija štetan učinak na zdravlje zbog izloženosti zagađenju i onečišćenjima;
(f)kojima se pruža socijalna potpora i pristup glavnim uslugama Romima koji su beskućnici;
(g)kojima se osigurava jednak pristup socijalnom stanovanju, donošenjem kriterija pristupa koji daju prednost socijalnim potrebama;
(h)kojima se podržavaju integrirani programi stanogradnje usmjereni na marginalizirane Rome, kombinirajući mikrozajmove za izgradnju i održavanje stambenih jedinica s programima financijske pismenosti i štednje, osposobljavanjem u području građevine i poticajnim mjerama;
100 Vidjeti članak 16. zajedno s uvodnom izjavom 31. Prijedloga direktive o kvaliteti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (preinaka) ( ST_606_2020_REV_1 ).
Tablični prikaz posebnih ciljeva i ključnih pokazatelja u odnosu na doprinos Nacionalnoj razvojnoj strategiji 2030
Tablični prikazi horizontalnih ciljeva i ključnih pokazatelja u odnosu na njihov doprinos strateškim ciljevima Nacionalne razvojne strategije
Tablica 3a.: Prikaz doprinosa horizontalnog cilja - Suzbijanje antiromskog rasizma i diskriminacije
Strateški cilj 4.: „Zdrav, aktivan i kvalitetan život“ |
||
Pokazatelj učinka: Očekivani broj godina zdravog života |
Početna vrijednost: 57,5 godina |
Ciljna vrijednost 2030.: >64 godine |
Pokazatelj učinka: Ukupna stopa rizika od siromaštva i socijalne isključenosti |
Početna vrijednost: 23,3% |
Ciljna vrijednost 2030.: <15% |
1. Posebni cilj: Borba protiv antiromskog rasizma i diskriminacije Mjere : a) Smanjiti broj Roma koji su doživjeli diskriminaciju za najmanje pola b) Smanjiti broj Roma koji su doživjeli zločin iz mržnje za najmanje pola c) Smanjiti udio opće populacije koja se osjeća neugodno imati Roma za susjeda najmanje za trećinu d) Smanjiti udio opće populacije kojoj bi bio problem zaposliti Roma/Romkinju najmanje za trećinu |
||
Pokazatelj ishoda: % Roma koji je jednom ili više puta doživio diskriminaciju u zadnjih 12 mjeseci/ zadnjih pet godina
|
Početna vrijednost: 28.2% Roma izjavljuje da je doživjelo jednom ili više puta u zadnjih 12 mjeseci diskriminaciju, 50% u posljednjih 5 godina |
Ciljna vrijednost: <13% <25% |
Pokazatelj ishoda : % Roma koji su doživjeli zločin iz mržnje |
Početna vrijednost: 16,9% |
Ciljna vrijednost: ≤8,45% |
Pokazatelj ishoda: % građana koji se osjeća neugodno imati Roma za susjeda |
Početna vrijednost: 33% |
Ciljna vrijednost: <30% |
Pokazatelj ishoda: % građana kojima bi bio problem zaposliti Roma/Romkinju |
Početna vrijednost: 24% |
Ciljna vrijednost: ≤16% |
Tablica 3b.: Prikaz doprinosa horizontalnog cilja - Smanjivanje siromaštva i socijalne isključenosti Roma kako bi se smanjio društveno-ekonomski jaz između Roma i opće populacije
Strateški cilj 4.: „Zdrav, aktivan i kvalitetan život“ |
||
Pokazatelj učinka: Očekivani broj godina zdravog života |
Početna vrijednost: 57,5 godina |
Ciljna vrijednost 2030.: >64 |
Pokazatelj učinka: Ukupna stopa rizika od siromaštva i socijalne isključenosti |
Početna vrijednost: 23,3% |
Ciljna vrijednost 2030.: <15% |
2. Posebni cilj: Smanjivanje siromaštva i socijalne isključenosti Roma kako bi se smanjio društveno-ekonomski jaz između Roma i opće populacije Mjere : a) Smanjiti jaz u siromaštvu između Roma i opće populacije za najmanje pola b) Smanjiti jaz u siromaštvu između romske i djece iz opće populacije za najmanje pola c) Unaprijediti dostupnost kvalitetnih socijalnih usluga pripadnicima romske nacionalne manjine |
||
Pokazatelj ishoda: stopa rizika od siromaštva Roma |
Početna vrijednost: 93% |
Ciljna vrijednost: <48% |
Pokazatelj ishoda: stopa rizika od siromaštva romske djece |
Početna vrijednost: 95% |
Ciljna vrijednost: <50% |
Pokazatelj ishoda: stopa teške materijalne deprivacije |
Početna vrijednost: 76% |
Ciljna vrijednost: <35% |
Pokazatelj ishoda: stopa teške materijalne deprivacije romske djece |
Početna vrijednost: 76% |
Ciljna vrijednost: <17% |
Pokazatelj ishoda: zadovoljstvo Roma dostupnošću socijalnih usluga u posljednjih 12 mjeseci/5 godina na lokalitetima u kojima su uspostavljeni centi za rad u zajednici |
Početna vrijednost: 47% |
Ciljna vrijednost: ≤30% ≤23% |
Tablica 3c.: Prikaz doprinosa horizontalnog cilja - Poticanje participacije Roma kroz osnaživanje, suradnju i povjerenje Roma u javne institucije
Strateški cilj 4.: „Zdrav, aktivan i kvalitetan život“ |
||
Pokazatelj učinka: Očekivani broj godina zdravog života |
Početna vrijednost: 57,5 godina |
Ciljna vrijednost 2030.: >64 godine |
Pokazatelj učinka: Ukupna stopa rizika od siromaštva i socijalne isključenosti |
Početna vrijednost: 23,3% |
Ciljna vrijednost 2030.: <15% |
3. Posebni cilj: Poticati participaciju Roma kroz osnaživanje, suradnju i povjerenje Roma u javne institucije Mjere : a) Osigurati da najmanje tri romske udruge imaju kapacitete sudjelovanja, kao punopravni članovi, u nacionalnim odborima za praćenje b) Udvostručiti udio Roma koji podnose pritužbe na diskriminaciju c) Poticati sudjelovanje Roma, posebno žena i mladih u društvenom, kulturnom i političkom životu na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i razini EU |
||
Pokazatelj ishoda: broj nacionalnih odbora u kojima Romi sudjeluju kao punopravni članovi |
Početna vrijednost: 1 |
Ciljna vrijednost: 3 |
Pokazatelj ishoda: udio osoba koji je prijavio incident diskriminacije od onih koji su doživjeli diskriminaciju u posljednjih 12 mjeseci |
Početna vrijednost: 18% |
Ciljna vrijednost: 36% |
Pokazatelj ishoda: broj Roma u predstavničkim tijelima na nacionalnoj i lokalnoj/regionalnoj razini |
Početna vrijednost: - predstavnik u HS - 491 član vijeća, 34 vijeća romske nacionalne manjine |
Ciljna vrijednost:
|
Pokazatelj ishoda: broj romskih organizacija civilnog društva uključen u praćenje EU okvira |
Početna vrijednost: 1 |
Ciljna vrijednost: 3 |
Pokazatelj ishoda: % Roma koje su, prema samoiskazu, glasali na svim izborima |
Početna vrijednost: 63,7% |
Ciljna vrijednost: ≤63,7% |
Pokazatelj ishoda: broj vijeća kojima iz proračuna JLP(R)S-a nisu osigurana sredstva za rad |
Početna vrijednost: 3 |
Ciljna vrijednost: 0 |
Pokazatelj ishoda: udio romskih lokaliteta na kojima je dostupna besplatna pravna pomoć |
Početna vrijednost:
|
Ciljna vrijednost: 50% |
Tablični prikazi sektorskih ciljeva i ključnih pokazatelja u odnosu na njihov doprinos strateškim ciljevima Nacionalne razvojne strategije
Tablica 3d.: Prikaz doprinosa sektorskog cilja - Učinkovit i jednak pristup Roma kvalitetnom, uključivom obrazovanju
Strateški cilj 2.: „Obrazovani i zaposleni ljudi“ |
||
Pokazatelj učinka: Obuhvat djece od 4 godine do početka obrazovanja |
Početna vrijednost: 83% |
Ciljna vrijednost 2030.: 97% |
Pokazatelj učinka: Stopa sudjelovanja odraslih u cjeloživotnom obrazovanju |
Početna vrijednost: 3,50% |
Ciljna vrijednost 2030.: 10,8% |
Pokazatelj učinka: Opća stopa zaposlenosti (20-64) |
Početna vrijednost: 66,7% |
Ciljna vrijednost 2030.: 75% |
4. Posebni cilj: Učinkovit i jednak pristup Roma kvalitetnom, uključivom obrazovanju Mjere: a) Djelovati prema smanjenju segregacije smanjivanjem najmanje za pola udjela romske djece koja pohađaju obvezni program predškole i osnovnoškolsko obrazovanje u skupinama ili razredima u kojima je većina ili sva djeca Romi b) Smanjiti jaz u sudjelovanju u predškolskom odgoju i obrazovanju između romske djece i djece iz opće populacije za najmanje pola c) Smanjiti jaz u dovršetku srednjoškolskog obrazovanja između mladih Roma i mladih iz opće populacije za najmanje trećinu d) Djelovati prema povećanju udjela mladih Roma u visokom obrazovanju e) Povećati udio odraslih Roma u programima osposobljavanja i usavršavanja |
||
Pokazatelj ishoda: % romske djece koja pohađaju obvezni program predškole u skupinama u kojima je većina ili su sva djeca Romi |
Početna vrijednost: 67% |
Ciljna vrijednost: <20% |
Pokazatelj ishoda: % romske djece koja pohađaju razrede u kojima je većina ili su svi učenici Romi
|
Početna vrijednost: 20.2% na nacionalnoj razini/ 45% djece u Međimurju |
Ciljna vrijednost:
|
Pokazatelj ishoda: broj razrednih odjeljenja u kojima je većina ili su svi učenici Romi
|
Početna vrijednost: 65 |
Ciljna vrijednost: ≤15 |
Pokazatelj ishoda: obuhvat romske djece (3-6) predškolskim odgojem i obrazovanjem; |
Početna vrijednost: 23% |
Ciljna vrijednost: 54% |
Pokazatelj ishoda: obuhvat romske djece obveznim programom predškole |
Početna vrijednost: 75% |
Ciljna vrijednost: ≥90% |
Pokazatelj ishoda: % mladih Roma koji ima završenu srednju školu |
Početna vrijednost: 25% |
Ciljna vrijednost: 49 % |
Pokazatelj ishoda: % mladih Roma (19-25) koji je završio trogodišnju strukovnu školu |
Početna vrijednost: 22,9% |
Ciljna vrijednost: ≥45% |
Pokazatelj ishoda: % mladih Roma (19-25) koji je završio četverogodišnje (i/ili petogodišnje) strukovno obrazovanje |
Početna vrijednost: 3,8% |
Ciljna vrijednost: ≥10% |
Pokazatelj ishoda: % mladih Roma (19-25) koji je završio gimnazijsko srednjoškolsko obrazovanje |
Početna vrijednost: 0,6% |
Ciljna vrijednost: ≥5% |
Pokazatelj ishoda: % mladih Roma (18-24) koji pohađaju visoko obrazovanje |
Početna vrijednost: 2,8% |
Ciljna vrijednost: ≥5% |
Pokazatelj ishoda: udio romske populacije (u populaciji Roma) koji sudjeluje u programima osposobljavanja i usavršavanja u odrasloj dobi |
Početna vrijednost: 4,5 % |
Ciljna vrijednost: 20% |
Pokazatelj ishoda: udio romske djece koja su osnovnoškolsko obrazovanje završila izvan zakonskog roka (od početka provedbe NPUR-a) |
Početna vrijednost: -mjeri se od početka provedbe NPUR-a |
Ciljna vrijednost: 50% |
Pokazatelj ishoda: udio Roma koji su završili srednjoškolsko obrazovanje nakon ispadanja iz sustava obrazovanja (od početka provedbe NPUR-a) |
Početna vrijednost: -mjeri se od početka provedbe NPUR-a |
Ciljna vrijednost: 50% |
Tablica 3e.: Prikaz doprinosa sektorskog cilja - Učinkovit i jednak pristup Roma kvalitetnom i održivom zapošljavanju
Strateški cilj 2.: „Obrazovani i zaposleni ljudi“ |
||
Pokazatelj učinka: Obuhvat djece od 4 godine do početka obrazovanja |
Početna vrijednost: 83% |
Ciljna vrijednost 2030.: 97% |
Pokazatelj učinka: Stopa sudjelovanja odraslih u cjeloživotnom obrazovanju |
Početna vrijednost: 3,50% |
Ciljna vrijednost 2030.: 10,8 |
Pokazatelj učinka: Opća stopa zaposlenosti (20-64) |
Početna vrijednost: 66,7% |
Ciljna vrijednost 2030..: 75% |
5. Posebni cilj: Učinkovit i jednak pristup Roma kvalitetnom, održivom zapošljavanju Mjere: a) Smanjiti jaz u zapošljavanju Roma i zapošljavanju opće populacije za najmanje pola b) Smanjiti rodni jaz u zapošljavanju Roma za najmanje pola c) Smanjiti jaz stope NEET-a između romske i opće populacije mladih za najmanje pola |
||
Pokazatelj ishoda: % Roma (16-65) koje svoj radni status definiraju kao „zaposlen/plaćeni rad“ (uključuje plaćeni posao na puno radno vrijeme, pola radnog vremena, sezonske, povremene i privremene poslove u posljednjih tjedan dana) |
Početna vrijednost: 18,3% |
Ciljna vrijednost: 60% |
Pokazatelj ishoda: % Roma koji kao svoj status/aktivnost navode „zaposlen“ u punom radnom vremenu |
Početna vrijednost: 8,1% |
Ciljna vrijednost: 28% |
Pokazatelj ishoda: razlika u postotnim poenima između Roma i Romkinja u zapošljavanju ( status/aktivnost zaposlena uključujući puno radno vrijeme, pola radnog vremena, sezonske, povremene i privremene poslove u posljednjih tjedan dana/ 4 tjedna) |
Početna vrijednost: 21,4 |
Ciljna vrijednost: 10,7 |
Pokazatelj ishoda: % mladih Roma (16-24) u NEET statusu
|
Početna vrijednost: 63,3% |
Ciljna vrijednost: ≤38% |
Tablica 3f.: Prikaz doprinosa sektorskog cilja - Poboljšano zdravlje Roma i učinkovit i jednak pristup Roma kvalitetnim uslugama zdravstvene skrbi
Strateški cilj 4.: „Zdrav, aktivan i kvalitetan život“ |
||
Pokazatelj učinka: Očekivani broj godina zdravog života |
Početna vrijednost: 57,5 godina |
Ciljna vrijednost 2030.: >64 |
Pokazatelj učinka: Ukupna stopa rizika od siromaštva i socijalne isključenosti |
Početna vrijednost: 23,3% |
Ciljna vrijednost 2030.: <15% |
6. Posebni cilj: Poboljšano zdravlje Roma i učinkovit i jednak pristup Roma kvalitetnim uslugama zdravstvene skrbi Mjere : a) Smanjiti jaz očekivanog životnog vijeka između Roma i opće populacije za najmanje pola b) Osigurati preduvjete za sustavno praćenje zdravlja romske populacije c) Unaprijediti reproduktivno zdravlje Romkinja d) Povećati informiranost romske populacije o rodno utemeljenom nasilju |
||
Pokazatelj ishoda: jaz u očekivanom trajanju životnog vijeka između Roma i opće populacije |
Početna vrijednost: 10 godina |
Ciljna vrijednost: 5 godina |
Pokazatelj ishoda: Uspostavljen sustav praćenja zdravlja Roma usporediv s općom populacijom |
Početna vrijednost: - nije primjenjivo |
Ciljna vrijednost: - dostupni podaci usporedivi s općom populacijom |
Pokazatelj ishoda: % žena u populaciji Romkinja koje su prvo dijete rodile u dobi od 16-20 |
Početna vrijednost: 50% |
Ciljna vrijednost: 20% |
Pokazatelj ishoda: % Romkinja koje su obavile redovite (godišnje) preventivne preglede |
Početna vrijednost: Papa test – 36% Ginekološki pregled – 48% |
Ciljna vrijednost: ≥60% |
Pokazatelj ishoda: udio romskog stanovništva u ukupnoj romskoj populaciji informiran o rodno-utemeljenom nasilju |
Početna vrijednost: - nije primjenjivo |
Ciljna vrijednost: 50% |
Tablica 3g.: Prikaz doprinosa sektorskog cilja – Učinkovit i jednak pristup Roma prikladnom, desegregiranom stanovanju
Strateški cilj 4.: „Zdrav, aktivan i kvalitetan život“ |
||
Pokazatelj učinka: Očekivani broj godina zdravog života |
Početna vrijednost: 57,5 godina |
Ciljna vrijednost 2030.: >64 godine |
Pokazatelj učinka: Ukupna stopa rizika od siromaštva i socijalne isključenosti |
Početna vrijednost: 23,3% |
Ciljna vrijednost 2030.: <15% |
7. Posebni cilj: Učinkovit i jednak pristup Roma prikladnom, desegregiranom stanovanju Mjere: a) Smanjiti jaz u stambenoj deprivaciji Roma i opće populacije za najmanje jednu trećinu b) Smanjiti jaz u prenapučenosti između Roma i opće populacije za najmanje pola c) Smanjiti okolišne i infrastrukturne nejednakosti u romskim zajednicama (lokalitetima) za najmanje jednu trećinu d) Osigurati da najmanje 95% Roma ima priključak na sustav javne vodoopskrbe (priključak na vodovod) |
||
Pokazatelj ishoda: % stambeno depriviranih Roma / razlika u postotnim poenima između stambene deprivacije Roma i opće populacije |
Početna vrijednost: 69% 55,1 |
Ciljna vrijednost: ≤46% ≤36,74 |
Pokazatelj ishoda: % Roma koji živi u neadekvatnim stambenim objektima (kućama u lošem ili ruševnom stanju, barakama/daščarama/straćarama i sl.) |
Početna vrijednost: 32,9% |
Ciljna vrijednost: <16% |
Pokazatelj ishoda: % Roma koji živi u nelegaliziranim stambenim objektima |
Početna vrijednost: 23,8% |
Ciljna vrijednost: <12% |
Pokazatelj ishoda: % Roma koji žive u prenapučenim prostorima / razlika u postotnim poenima između romske populacije koja živi u prenapučenim prostorima i stanovništva opće populacije |
Početna vrijednost: 85% 76,8 |
Ciljna vrijednost: ≤48% ≤38,4 |
Pokazatelj ishoda: % romskog stanovništva koji živi na lokalitetima na kojima su prisutni problemi povezani s onečišćenom vodom |
Početna vrijednost: 80,7% |
Ciljna vrijednost: ≤53,8% |
Pokazatelj ishoda: % romskog stanovništva koji živi na lokalitetima na kojima su prisutni problemi povezani s onečišćenim zrakom |
Početna vrijednost: 65,9% |
Ciljna vrijednost: ≤44% |
Pokazatelj ishoda: % romskog stanovništva koji živi na lokalitetima na kojima postoji problem sa smećem na ulicama |
Početna vrijednost: 63,6% |
Ciljna vrijednost: 0% |
Pokazatelj ishoda: broj romskih lokaliteta koji nemaju pristup kanalizacijskom sustavu |
Početna vrijednost: 55 |
Ciljna vrijednost: ≥36 |
Pokazatelj ishoda: % romskog stanovništva koji živi na lokalitetima na kojima su prisutni drugi nezdravi ili opasni okolišni uvjeti |
Početna vrijednost: 81,2% |
Ciljna vrijednost: ≤54,14% |
Pokazatelj ishoda: broj romskih lokaliteta s nezadovoljavajućim ili nepostojećim prilaznim cestama |
Početna vrijednost: 30 |
Ciljna vrijednost: ≥20 |
Pokazatelj ishoda: broj romskih lokaliteta u kojima ne postoji nogostup za pješake |
Početna vrijednost: 70 |
Ciljna vrijednost: ≥46 |
Pokazatelj ishoda: % romskih kućanstava priključenih na sustav javne vodoopskrbe |
Početna vrijednost: 56,7% |
Ciljna vrijednost: 95% |
Terminski plan provedbe projekata od strateškog značaja
Projekt: Jednakost, uključivanje, participacija i integracija Roma, komponenta I i II - JUPI I, II Posebni cilj: Borba protiv diskriminacije i antiromskog rasizma, Mjere: Smanjiti broj Roma koji su doživjeli diskriminaciju za najmanje pola Smanjiti broj Roma koji su doživjeli zločin iz mržnje za najmanje pola Smanjiti udio opće populacije koja se osjeća neugodno imati Roma za susjeda najmanje za trećinu Razdoblje provedbe: 2023.-2028.; ukupno procijenjena vrijednost: 36.500.000,00 kn; planirani izvor financiranja: ESF + Ključne točke: 2022. – završetak pripremne faze; 2023. – 2025. provedba 2026. – završetak provedbe komponente II 2027. – završetak provedbe komponente I
Projekt: Jednakost, uključivanje, participacija i integracija Roma - Pilot projekt pružanja usluga u zajednici Posebni cilj: Smanjivanje siromaštva i socijalne isključenosti Roma kako bi se smanjio društveno-ekonomski jaz između Roma i opće populacije Mjera: Unaprijediti dostupnost kvalitetnih socijalnih usluga pripadnicima romske nacionalne manjine Razdoblje provedbe: 2024.-2028.; ukupno procijenjena vrijednost: 75.000.000,00 kn; planirani izvor financiranja: ESF + Ključne točke: 2023. – završetak pripremne faze 2024. – 2025. provedba 2026. – III kvartal evaluacija i revidiranje 2026. – 2028. provedba 2028. – (IV kvartal) evaluacija
Projekt: Jednakost, uključivanje, participacija i integracija Roma putem obrazovanja – JUPI O Posebni cilj: Učinkovit i jednak pristup Roma kvalitetnom, uključivom obrazovanju Mjere: Smanjiti jaz u sudjelovanju u predškolskom odgoju i obrazovanju između romske djece i djece iz opće populacije za najmanje pola Smanjiti jaz u dovršetku srednjoškolskog obrazovanja između mladih Roma i mladih iz opće populacije za najmanje trećinu Djelovati prema povećanju udjela mladih Roma u visokom obrazovanju Razdoblje provedbe: 2022.-2026.; ukupno procijenjena vrijednost: 7.500.000,00 kn; planirani izvor financiranja: ESF + Ključne točke: 2021. – završetak pripremne faze 2022. – 2025. provedba 2026. – završetak projekta
Povećati udio odraslih Roma u programima osposobljavanja i usavršavanja Projekt: Jednakost, uključivanje, participacija i integracija Roma putem zapošljavanja – JUPI ZA Posebni cilj: Povećati učinkovit i jednak pristup Roma kvalitetnom, održivom zapošljavanju Mjere: Smanjiti jaz u zapošljavanju Roma i opće populacije za najmanje pola Smanjiti jaz NEET skupine između romske i većinske populacije mladih za najmanje pola Razdoblje provedbe: 2024.-2028.; ukupno procijenjena vrijednost: 15.000.000,00 kn; planirani izvor financiranja: ESF + Ključne točke: 2023. – završetak pripremne faze 2024. – 2027. provedba 2027. – IV kvartal vanjska evaluacija
Projekt: Jednakost, uključivanje, participacija i integracija Roma putem brige o zdravlju– JUPI ZDRAV Posebni cilj: Poboljšati zdravlje Roma i povećati učinkovit i jednak pristup kvalitetnim zdravstvenim uslugama Mjere: Osigurati preduvjete za sustavno praćenje zdravlja romske populacije Unaprijediti reproduktivno zdravlje Romkinja Povećati informiranost romske populacije o rodno utemeljenom nasilju Razdoblje provedbe: 2024.-2028.; ukupno procijenjena vrijednost: 7.500.000,00 kn; planirani izvor financiranja: ESF + Ključne točke: 2024. – završetak pripremne faze 2025. – 2026. provedba 2027. – završetak projekta |
Posebni cilj 1 (PC1): Borba protiv antiromskog rasizma i diskriminacije
Projekt od strateškog značaja 1: Jednakost, uključivanje, participacija i integracija Roma, komponenta I – JUPI I Jednakost, uključivanje, participacija i integracija Roma, komponenta II – JUPI II
|
|
Mjere: Smanjiti broj Roma koji su doživjeli diskriminaciju za najmanje pola Smanjiti broj Roma koji su doživjeli zločin iz mržnje za najmanje pola Smanjiti udio opće populacije koja se osjeća neugodno imati Roma za susjeda najmanje za trećinu
Kratki opis projekta : Komponenta I – otvoreni poziv financiran sredstvima ESF+ fonda usmjeren jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i organizacijama civilnog društva kojim će se financijski podržati: a) aktivnosti koje naglašavaju integraciju (poput provedbe kreativnih, sportskih i edukativnih aktivnosti (uključujući i aktivnosti jačanja osobnih vještina poput učenja stranih jezika, informatičke, financijske, građanske pismenosti i sl.), opremu, materijal i ljudske resurse potrebne za provedbu navedenih aktivnosti uz uvjet da se iste provedbe u integriranim odraslim i/ili dječjim skupinama u kojima od 45-50% čine pripadnici romske nacionalne manjine; aktivnosti poput zimskih i ljetnih integriranih kampova za djecu; b) aktivnosti kojima se pojačava borba protiv izravne i neizravne diskriminacije, uznemiravanja, stereotipizacije, antiromske retorike, govora mržnje i nasilja prema Romima kao i protiv poticanja na nešto od toga bilo putem interneta ili izvan njega uključujući i aktivnosti usmjerene borbi protiv romskog rasizma u školama; c) aktivnosti kojima se podiže razina svijesti o romskoj kulturi, jeziku i povijesti uključujući sjećanje na Rome žrtve holokausta na regionalnoj i lokalnoj razini d) aktivnosti kojima se promiču multikulturalne aktivnosti i kampanje za podizanje svijesti na regionalnoj i lokalnoj razini Komponenta II – izravna dodjela Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina financirana sredstvima ESF+ fonda koja uključuje: aktivnosti: a) povezane s promjenom opće i medijske slike o Romima (medijska kampanja, nacionalna konferencija i regionalne diskusije s predstavnicima medija, izrada informativnih materijala o prihvatljivim i neprihvatljivim načinima izvještavanja s posebnim osvrtom na izvještavanje o maloljetnicima i žrtvama, uključujući i žrtve govora ili zločina iz mržnje; izrada informativnih materijala za pripadnike romske nacionalne manjine o njihovim pravima kao subjektima izvještavanja; nacionalna konferencija i regionalne diskusije na temu prevladavanja diskriminatornih praksi te prijenos primjera dobre prakse uključivanja Roma i sl.); b) povezane s praćenjem provedbe i učinaka NPUR-a s naglaskom na provedbu horizontalnih politika NPUR-a (regionalne i lokalne aktivnosti koordinativnog tijela kojima se informira javnost o aktivnostima NPUR-a, jačanje kapaciteta tijela državne uprave te regionalne i lokalne samouprave za provedbu horizontalnih ciljeva NPUR-a, ponovljeno istraživanje baznih podataka (srednjoročna evaluacija), nacionalne i regionalne aktivnosti prezentacije nalaza istraživanja i pripreme novog provedbenog dokumenta i sl.) |
|
Indikativni datum početka provedbe: 30. siječanj 2023.
|
Indikativni datum završetka provedbe:
|
Ključna točka ostvarenja 1:
Komponenta II – Završetak pripremne faze (2023. početak medijske kampanja usmjerene poslodavcima i povezanih aktivnosti, ugovaranje ponovljenog ciklusa istraživanja baznih podataka)
|
Ključna točka ostvarenja 2:
Komponenta II – 2024. ugovaranje medijske kampanje s ciljem promjene opće slike o Romima, terensko prikupljanje i obrada podataka baznog istraživanja
|
Ključna točka ostvarenja 3: Komponenta II - 2025. početak provedbe aktivnosti povezanih s promjenom opće i medijske slike o Romima, prezentacija nalaza ponovljenog istraživanja baznih podataka |
Ključna točka ostvarenja 4: Komponenta II – 2026. završetak provedbe komponente II |
Ključna točka ostvarenja 5: Komponenta I – 2027. završetak provedbe aktivnosti na terenu i evaluacija |
|
Ukupna procijenjena vrijednost projekta: Komponenta I: 30.000.000,00 kn; Komponenta II: 6.500.000,00 kn |
|
Planirani izvor financiranja: ESF+ 31.025.000,00 kn / nacionalni proračun 5.475.000,00 kn |
Posebni cilj 2 (PC 2): Suzbijanje siromaštva i socijalne isključenosti Roma kako bi se smanjio društveno-ekonomski jaz između Roma i opće populacije
Projekt od strateškog značaja 2: Jednakost, uključivanje, participacija i integracija Roma: Pilot projekt pružanja usluga u zajednici – JUPI PILOT
|
|
Mjera : Unapređenje dostupnosti kvalitetnih socijalnih usluga u lokalnoj zajednici (lokalitetu)
Kratki opis projekta : Pilot projekt kojim se osigurava uspostava 5 funkcionalnih centara za rad u lokalnim zajednicama (lokalitetima) u kojima živi većinsko romsko stanovništvo. Svrha centara biti će rad na osnaživanju stanovništva lokaliteta uključujući i savjetodavni rad te aktivnosti povezane s jačanjem osobnih vještina romskog stanovništva; rad na rješavanju problema u romskoj zajednici te osiguravanje pravodobne i funkcionalne komunikacije potreba stanovništva lokaliteta ključnim dionicima šire lokalne zajednice (lokalne i regionalne samouprave, javnih ustanova i sl.) u rješavanju lokalnih poteškoća; rad na unapređenju odnosa između romskog i većinskog stanovništva u široj zajednici. Kako bi se omogućila usporedba i praćenje rada pilotiranih centara, osnovni program i metode rada centara biti će izrađene po uzoru na tzv. community ili youth centre u razvijenim zemljama EU (poput npr. Nizozemske) ili Ujedinjenog Kraljevstva. Program će biti recenziran od strane akademske zajednice dok će 25% alociranih godišnjih programskih sredstava biti moguće rasporediti u skladu s prepoznatim specifičnim potrebama lokaliteta na kojem se centar nalazi. Pored navedenog, program rada centara biti će planiran i na način da osigurava održivost aktivnosti projekta „Testiranje Jamstva za djecu“ kojeg na operativnoj razini provodi UNICEF u suradnji s Ministarstvom rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike te drugim nadležnim tijelima, ali i na način koji osigurava komplementarnost postojećim socijalnim uslugama u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Timovi centara u zajednici blisko će surađivati s timovima postojećih pružatelja socijalnih usluga: CZSS i/ili obiteljskih centara. Centri za rad u zajednici biti će uspostavljeni u suradnji s Ministarstvom rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike te jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave na pet lokaliteta u RH na kojima postoji infrastruktura koja dopušta provedbu navedenih aktivnosti na lokalitetu i/ili u njegovoj neposrednoj blizini. |
|
Indikativni datum početka provedbe: 01. svibanj 2023. |
Indikativni datum završetka provedbe:
|
Ključna točka ostvarenja 1:
|
Ključna točka ostvarenja 2:
|
Ključna točka ostvarenja 3: 2026. – srednjoročna evaluacija rada centara |
Ključna točka ostvarenja 4: IV kvartal 2028. – finalna evaluacija rada centara |
Ukupna procijenjena vrijednost projekta: 75.000.000,00 kn |
|
Planirani izvor financiranja: ESF+ 71.250.000,00 kn / nacionalni proračun 3.750.000,00 kn |
Posebni cilj 4 (PC 4): Povećati učinkovit i jednak pristup Roma kvalitetnom, uključivom obrazovanju
Projekt od strateškog značaja 3: Jednakost, uključivanje, participacija i integracija Roma putem obrazovanja – JUPI O
|
|
Mjere: Smanjiti jaz u sudjelovanju u predškolskom odgoju i obrazovanju između romske djece i djece iz opće populacije za najmanje pola Smanjiti jaz u dovršetku srednjoškolskog obrazovanja između mladih Roma i mladih iz opće populacije za najmanje trećinu Djelovati prema povećanju udjela mladih Roma u visokom obrazovanju
Kratki opis projekta : Ključne aktivnosti projekta uključuju nastavak nacionalne kampanje „Pokreni kotač znanja“ koja pored osvještavanja široke i profesionalne javnosti o važnosti obrazovanja pripadnika romske nacionalne manjine ima za cilj i potaknuti značajnije sudjelovanje pripadnika romske nacionalne manjine u predškolskom odgoju i obrazovanju te u srednjoškolskom i visokom obrazovanju, i to putem kako medijske kampanje tako i edukativnih radionica s roditeljima i djecom u romskim lokalitetima. Kampanja uključuje i regionalne i nacionalne stručne skupove koji imaju za cilj unaprijediti razumijevanje dionika o faktorima koji doprinose pozitivnim ishodima u obrazovanju, ali i promoviranje postojećih pozitivnih praksi uključivog obrazovanja na nacionalnoj i EU razini. Također, projektne će aktivnosti uključivati i istraživačke aktivnosti povezane s detaljnijim ispitivanjem praksi u obrazovanju uključujući i učinke učenja na daljinu na obrazovne i odgojne ishode romske djece tijekom COVID-19 pandemije, kao i edukativne aktivnosti usmjerene jačanju kapaciteta romskih pomagača, ali i profesionalaca u sustavu obrazovanja, uključujući i uspostavu sustava vršnjačke podrške tijekom obrazovanja pripadnika romske nacionalne manjine. |
|
Indikativni datum početka provedbe:
|
Indikativni datum završetka provedbe:
|
Ključna točka ostvarenja 1:
|
Ključna točka ostvarenja 2:
|
Ključna točka ostvarenja 3:
|
|
Ukupna procijenjena vrijednost projekta: 7.500.000,00 kn |
|
Planirani izvor financiranja: ESF+6.375.000,00 kn / nacionalni proračun 1.125.000,00 kn |
Posebni cilj 5 (PC 5): Povećati učinkovit i jednak pristup Roma kvalitetnom i održivom zapošljavanju
Projekt od strateškog značaja 4: Jednakost, uključivanje, participacija i integracija Roma putem zapošljavanja – JUPI ZA
|
|
Mjere: Smanjiti jaz u zapošljavanju Roma i opće populacije za najmanje pola Smanjiti jaz NEET skupine između romske i većinske populacije mladih za najmanje pola
Kratki opis projekta : Ključne aktivnosti usmjerene mladima iz NEET skupine obuhvaćaju plaćeno jednogodišnje osposobljavanje na radnom mjestu. Projektne aktivnosti šire su od navedenog i uključuju: terenski tzv. outreach rad s mladima, edukativne aktivnosti kao i osiguravanje vršnjačkog i stručnog mentorstva mladima. Također, uključuju provedbu nacionalne kampanje usmjerene poslodavcima i individualni rad s poslodavcima na programu osposobljavanja za mlade osobe kao i kontinuiranu koordinaciju i evaluaciju projektnih aktivnosti. Aktivnosti usmjerene ostatku romske populacije uključuju informativne interaktivne radionice u romskim zajednicama, terenski rad kao i višekratne radionice usmjerene razvoju osnovnih vještina s posebnim naglaskom na rad s mladima i ženama. Podršku provedbi projekta Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina pružit će Hrvatski zavod za zapošljavanje. |
|
Indikativni datum početka provedbe:
|
Indikativni datum završetka provedbe:
|
Ključna točka ostvarenja 1:
|
Ključna točka ostvarenja 2:
|
Ključna točka ostvarenja 3: 2025.-2027. provedba programa osposobljavanja mladih i aktivnosti usmjerenih ostatku romske populacije
|
Ključna točka ostvarenja 4.: IV kvartal 2027. –vanjska evaluacija |
Ukupna procijenjena vrijednost projekta: 15.000.000,00 kn |
|
Planirani izvor financiranja: ESF+ 12.750.000,00 kn / 2.250.000,00 kn nacionalni proračun |
Posebni cilj 6 (PC 6): Poboljšati zdravlje Roma i povećati učinkovit i jednak pristup Roma kvalitetnim zdravstvenim uslugama
Projekt od strateškog značaja 5: Jednakost, uključivanje, participacija i integracija Roma putem brige o zdravlju – JUPI ZDRAV
|
|
Mjere: Osigurati preduvjete za sustavno praćenje zdravlja romske populacije Unaprijediti reproduktivno zdravlje Romkinja Povećati informiranost romske populacije o rodno utemeljenom nasilju Kratki opis projekta : Izravna dodjela Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina financirana sredstvima ESF+ fonda koja uključuje: a) reprezentativno istraživanje zdravstvene slike pripadnika romske nacionalne manjine usporedivo s pokazateljima opće populacije (provedba istraživanja, obrada i analiza podataka, izrada znanstveno-istraživačke publikacije, prezentaciju nalaza istraživanja te javnu diskusiju o nalazima istraživanja) b) regionalne i lokalne edukativne aktivnosti, aktivnosti povećanja razine svijesti i druge aktivnosti (poput osiguravanja preventivnih pregleda) usmjerene pripadnicima romske nacionalne manjine s ciljem prevencije negativnih zdravstvenih ishoda s posebnim naglaskom na reproduktivno zdravlje žena i djevojaka uključujući i edukativne aktivnosti na temu rodno-utemeljenog nasilja usmjerene čitavoj populaciji c) regionalne edukativne aktivnosti na temu suzbijanja diskriminacije u pristupu zdravstvenim uslugama usmjerene zdravstvenim djelatnicima d) povezane s praćenjem provedbe i učinaka NPUR-a s naglaskom na provedbu horizontalnih politika NPUR-a (regionalne i lokalne aktivnosti koordinativnog tijela kojima se informira javnost o aktivnostima NPUR-a, nacionalne i regionalne aktivnosti prezentacije nalaza provedenih istraživanja, javne rasprave povezane s izradom novog NPUR-a) |
|
Datum početka provedbe:
|
Datum završetka provedbe:
|
Ključna točka ostvarenja 1:
|
Ključna točka ostvarenja 2:
|
Ključna točka ostvarenja 3: provedba – (IV kvartal 2026. prezentacija nalaza istraživanja zdravstvene slike, završetak provedbe edukativnih aktivnosti) |
Ključna točka ostvarenja 4: završetak projekta (II kvartal 2027. javne rasprave povezane s izradom novog AP NPUR-a i revizijom NPUR-a, III kvartal 2027. završna konferencija) |
Ukupna procijenjena vrijednost projekta: 7.500.000,00 kn
|
|
Planirani izvor financiranja: ESF+6.375.000,00 kn / nacionalni proračun 1.125.000,00 kn |
Indikativni financijski plan
Indikativni financijski plan |
|||||||||
STRATEŠKI CILJ NRS: |
„Zdrav, aktivan i kvalitetan život“ |
||||||||
POKAZATELJI UČINKA |
Očekivani broj godina zdravog života Ukupna stopa rizika od siromaštva i socijalne isključenosti |
||||||||
POSEBNI CILJEVI NPUR-a |
POKAZATELJI ISHODA NPUR-a
|
FINAN. PLAN 2021. (kn) |
FINAN. PLAN 2022. (kn) |
FINAN. PLAN 2023. (kn) |
FINAN. PLAN 2024. (kn) |
FINAN. PLAN 2025. (kn) |
FINAN. PLAN 2026. (kn) |
FINAN. PLAN 2027. (kn) |
UKUPNA ALOKACIJA ZA PROVEDBU POSEBNOG CILJA (kn) |
BORBA PROTIV ANTIROMSKOG RASIZMA I DISKRIMINACIJE
|
- % Roma koji je jednom ili više puta doživio diskriminaciju u zadnjih 12 mjeseci/ zadnjih pet godina - % Roma koji su doživjeli zločin iz mržnje - % građana koji se osjeća neugodno imati Roma za susjeda - % građana kojima bi bio problem zaposliti Roma/Romkinju |
96.000,00
|
96.000,00
|
11.396.000,00 |
10.396.000,00 |
5.896.000, 00 |
5.896.000, 00 |
3.396.000,00
|
37.172.000,00
|
SMANJIVANJE SIROMAŠTVA I SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI ROMA KAKO BI SE SMANJIO DRUŠTVENO-EKONOMSKI JAZ IZMEĐU ROMA I OPĆE POPULACIJE
|
- stopa rizika od siromaštva Roma - stopa rizika od siromaštva romske djece - stopa teške materijalne deprivacije - stopa teške materijalne deprivacije romske djece - zadovoljstvo Roma dostupnošću socijalnih usluga na lokalitetima u kojima su uspostavljeni centri za rad u zajednici |
3.707.118,00 |
3.250.000,00 |
11.000.000,00 |
11.000.000,00 |
11.000.000,00 |
15.000.000,00 |
11.000.000,00 |
65.957.118,00 |
POTICATI PARTICIPACIJU ROMA KROZ OSNAŽIVANJE, SURADNJU I POVJERENJE ROMA U JAVNE INSTITUCIJE
|
- broj nacionalnih odbora u kojima Romi sudjeluju kao punopravni članovi - udio osoba koji je prijavio incident diskriminacije od onih koji su doživjeli iskustvo diskriminacije u posljednjih 12 mjeseci - broj Roma u predstavničkim tijelima na nacionalnoj i lokalnoj/regionalnoj razini - broj romskih organizacija civilnog društva uključen u praćenje EU okvira - % osoba koje su, prema samoiskazu, glasale na svim izborima -broj vijeća kojima iz proračuna JLPRS-a nisu osigurana sredstva za rad - udio romskih lokaliteta na kojima je dostupna besplatna pravna pomoć |
4.309.042,00 |
2.738.836,00 |
1.600.000,00 |
1.600.000,00 |
1.600.000,00 |
1.600.000,00 |
1.600.000,00 |
15.047.878,00 |
POBOLJŠANO ZDRAVLJE ROMA I UČINKOVIT I JEDNAK PRISTUP ROMA KVALITETNIM USLUGAMA ZDRAVSTVENE SKRBI |
- jaz u očekivanom trajanju životnog vijeka između Roma i opće populacije - uspostavljen sustav praćenja zdravlja Roma usporedivi s općom populacijom - udio žena u populaciji Romkinja koje su prvo dijete rodile u dobi od 16-20 - % Romkinja koje su obavile redovite (godišnje) preventivne preglede - udio romskog stanovništva u ukupnoj romskoj populaciji informiran o rodno utemeljenom nasilju |
0,00 |
0,00 |
250.000,00 |
1.000.000,00 |
3.250.000,00 |
2.000.000,00 |
1.000.000,00 |
7.500.000,00 |
UČINKOVIT I JEDNAK PRISTUP ROMA PRIKLADNOM, DESEGREGIRANOM STANOVANJU |
- % stambeno depriviranih Roma - % Roma koji živi u neadekvatnim stambenim objektima - % Roma koje živi u nelegaliziranim stambenim objektima - % Roma koji živi u prenapučenim prostorima - % romskog stanovništva koji živi na lokalitetima na kojima su prisutni problemi s onečišćenom vodom - % stanovništva koji živi na lokalitetima na kojima su prisutni problemi s onečišćenim zrakom - % romskog stanovništva koje živi na lokalitetima na kojima postoji problem sa smećem na ulicama - broj romskih lokaliteta koji nemaju pristup kanalizacijskom sustavu - % romskog stanovništva koje živi na lokalitetima na kojima su prisutni drugi nezdravi ili opasni okolišni uvjeti -broj lokaliteta s nezadovoljavajućim ili nepostojećim prilaznim cestama -broj romskih lokaliteta u kojima ne postoje nogostupi za pješake - % romskih kućanstava priključenih na sustav javne vodoopskrbe |
4.900.000,00 |
4.900.000,00 |
3.500.000,00 |
3.500.000,00 |
3.500.000,00 |
3.500.000,00 |
3.500.000,00 |
27.300.000,00 |
INDIKATIVNA ALOKACIJA TDU ZA PROVEDBU NP / OSTVARIVANJE STRATEŠKOG CILJA PO GODINAMA |
13.012.160,00 |
10.984.869,00 |
27.746.000,00 |
27.496.000,00 |
25.246.000,00 |
27.996.000,00 |
20.496.000,00 |
152.976.996,00 |
|
PLANIRANI IZVORI FINANIRANJA |
DRŽAVNI PRORAČUN |
8.652.349,00 |
8.199.513,00 |
7.478.500,00 |
6.591.000,00 |
7.103.500,00 |
7.116.000,00 |
6.391.000,00 |
51.531.862,00 |
FONDOVI EU / ZAJMOVI / POMOĆI / OSTALO |
4.359.811,00
|
2.785.323,00 |
20.267.500,00 |
20,905.000,00 |
18.142.500,00 |
20.880.000,00 |
14.105.000,00 |
101.445.134,00 |
Indikativni financijski plan |
|||||||||
STRATEŠKI CILJ NRS: |
„Obrazovani i zaposleni ljudi“ |
||||||||
POKAZATELJI UČINKA |
Obuhvat djece od 4 godine do početka obrazovanja Opća stopa zaposlenosti (20-64) |
||||||||
POSEBNI CILJEVI NPUR-a |
POKAZATELJI ISHODA NPUR-a
|
FINAN. PLAN 2021. (kn) |
FINAN. PLAN 2022. (kn) |
FINAN. PLAN 2023. (kn) |
FINAN. PLAN 2024. (kn) |
FINAN. PLAN 2025. (kn) |
FINAN. PLAN 2026. (kn) |
FINAN. PLAN 2027. (kn) |
UKUPNA ALOKACIJA ZA PROVEDBU POSEBNOG CILJA (kn) |
UČINKOVIT I JEDNAK PRISTUP ROMA KVALITETNOM, UKLJUČIVOM OBRAZOVANJU
|
- % romske djece koja pohađaju obvezni program predškole u skupinama u kojima je većina ili su sva djeca Romi -% romske djece koja pohađaju razrede u kojima je većina ili su svi učenici Romi - broj razrednih odjeljenja u kojima je većina ili su svi učenici Romi - obuhvat romske djece (3-6) predškolskim odgojem i obrazovanjem; - obuhvat romske djece obveznim programom predškole - % mladih Roma koji ima završenu srednju školu - % mladih Roma (19-25) koji je završio trogodišnju strukovnu školu - % mladih Roma (19-25) koji je završio četverogodišnje (i/ili petogodišnje) strukovno obrazovanje - % mladih Roma (19-25) koji je završio gimnazijsko srednjoškolsko obrazovanje - % mladih Roma (18-24) koji pohađaju visoko obrazovanje - udio romske populacije (u populaciji Roma) koji sudjeluje u programima osposobljavanja i usavršavanja u odrasloj dobi - udio romske djece koja su osnovnoškolsko obrazovanje završila izvan zakonskog roka (od početka provedbe NPUR-a) - udio Roma koji su završili srednjoškolsko obrazovanje nakon ispadanja iz sustava obrazovanja (od početka provedbe NPUR-a) |
13.836.545,00
|
12.950.632,00
|
16.000.000,00 |
16.000.000,00 |
14.000.000,00 |
13.500.000,00 |
13.000.000,00 |
99.287.177,00
|
UČINKOVIT I JEDNAK PRISTUP ROMA KVALITETNOM, ODRŽIVOM ZAPOŠLJAVANJU
|
- % Roma koji svoj radni status definiraju kao zaposlen/plaćeni rad (uključujući puno radno vrijeme, pola radnog vremena, sezonske, povremene i privremene poslove u posljednjih tjedan dana) - % Roma koji kao svoj status/aktivnost navode „zaposlen“ u punom radnom vremenu - razlika u postotnim poenima između Roma i Romkinja u zapošljavanju (uključujući puno radno vrijeme, pola radnog vremena, sezonske, povremene i privremene poslove u posljednjih tjedan dana/ 4 tjedna) - % mladih Roma (16-24) u NEET statusu |
1.122.000,00 |
1.122.000,00 |
1.122.000,00 |
3.122.000,00 |
5.122.000,00 |
5.122.000,00 |
6.122.000,00 |
22.854.000,00 |
INDIKATIVNA ALOKACIJA TDU ZA PROVEDBU NP / OSTVARIVANJE STRATEŠKOG CILJA PO GODINAMA |
14.958.545,00 |
14.072.632,00 |
17.122.000,00 |
19.122.000,00 |
19.122.000,00 |
18.622.000,00 |
19.122.000,00 |
122.141.177,00 |
|
PLANIRANI IZVORI FINANIRANJA |
DRŽAVNI PRORAČUN |
13.913.432,00 |
13.781.395,00 |
14.572.000,00 |
14.872.000,00 |
14.872.000,00 |
14.797.000,00 |
14.872.000,00 |
101.679.827,00 |
FONDOVI EU / ZAJMOVI / POMOĆI / OSTALO |
1.045.113,00 |
291.237,00 |
2.550.000,00 |
4.250.000,00 |
4.250.000,00 |
3.825.000,00 |
4.250.000,00 |
20.461.350,00 |
Okvir za praćenje i vrednovanje
O provedbi na godišnjoj razini, putem Izvješća o provedbi operativnih dokumenata Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine (Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana za uključivanje Roma 2021.-2022.; Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana za uključivanje Roma 2023.-2025.; Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana za uključivanje Roma 2025.-2027.). Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina - izvještavati će Koordinacijsko tijelo za sustav strateškoga planiranja i upravljanja razvojem RH. Navedena obveza proizlazi iz članka 15 Zakona o sustavu strateškoga planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (NN 123/17) i članka 10. Pravilnika o rokovima i postupcima praćenja i izvještavanja o provedbi akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja i od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 6/19).
U okviru spomenutih zakonskih obveza, završnoj fazi izrade Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine planirana je provedba tzv. prethodnog vrednovanja kako bi se osiguralo neovisno stručno mišljenje da je Nacionalni plan za uključivanje Roma, u što je moguće većoj mjeri relevantan i koherentan. Tako je u periodu od 29. siječnja 2021. do 12. veljače 2021. godine, proveden interni postupak prethodnog vrednovanja (od strane službenika funkcionalno neovisnih od službenika koji su sudjelovali u izradi Nacionalnog plana za uključivanje Roma), pri čemu je postupak prethodnog vrednovanja sveden na jedinstvenu točku tj. Treći Prijedlog Nacrta Nacionalnog plana za uključivanje Roma za razdoblje od 2021. do 2027. godine koji je bio predmetom vrednovanja. Opći cilj prethodnog vrednovanja bio je analizirati i procijeniti opravdanost, relevantnost i koherentnost Nacionalnog plana za uključivanje Roma za razdoblje od 2021. do 2027. godine te njegovu intervencijsku logiku i planirane načine praćenja provedbe i krajnjih ishoda s ciljem donošenja ambicioznog i provedivog dokumenta s ostvarivim planiranim ishodima. Izvješće o prethodnom vrednovanju 3. Prijedloga Nacrta Nacionalnog plana za uključivanje Roma za razdoblje od 2021. do 2027. godine dostupno je na službenim stranicama Ureda 101 .
101 https://ljudskaprava.gov.hr/nacionalne-manjine/573
Sredinom provedbenog razdoblja tj. polovinom 2024. godine, slijedit će formativna evaluacija koja će imati za cilj preispitati važnost (relevantnost), djelotvornost (efikasnost), usklađenost (koherentnost), učinkovitost (efikasnost) i dosljednost (konzistentnost) Nacionalnog plana za uključivanje Roma , iz perspektive ključnih dionika i donositelja odluka. Nalazi formativne evaluacije koristi će se kao analitička podloga za izradu Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za uključivanje Roma 2025.-2027. godine.
Također, 2027. godine planirana je vanjska evaluacija Nacionalnog plana za uključivanje Roma i pratećih provedbenih dokumenata s ciljem procjene učinka provedbenih mjera na definirana područja intervencije. Rezultati vanjske evaluacije ujedno će, skupa s rezultatima formativne evaluacije sredinom provedbenog razdoblja, kao i nalazima ponovljenog istraživanja baznih podataka služiti kao osnova za izradu novog akta strateškog planiranja za razdoblje poslije 2027. godine.
Budući tijela državne uprave rijetko prikupljaju podatke razdvojene s obzirom na etničku pripadnost, a da zbog visokih cijena provedbe istraživanja s tzv. „teško dostupnim skupinama“ (gdje se dostupnost prvenstveno odnosi na njihov relativno mali udio u općoj populaciji) – podatke nije niti moguće prikupljati na godišnjoj razini - Ured je 2024. godine planirao repliciranje istraživanja baznih podataka. Pri tome će originalni anketni upitnik istraživanja baznih podataka biti minimalno korigiran kako bi se osigurala maksimalno moguća usporedivost s istraživanjima koje će u svrhu procjene učinkovitosti novog EU Okvira za jednakost, uključivanje i participaciju Roma provoditi Agencija Europske unije za temeljna prava, budući je srednjoročna evaluacija na razini Europske unije planirana 2025. godine, kao i ex-post evaluacija 2028. godine.
Povrh navedenog, Ured za ljudska prava obvezan je 2023., 2025., 2027. i 2029. godine dostaviti Europskoj Komisiji izvješće o provedbi Europskog okvira, a planirano je i praćenje provedbe Europskog okvira od strane organizacija civilnog društva i to 2022., 2026., 2028. te 2030. godine.
Konačno, Povjerenstvo za praćenje provedbe Nacionalne strategije za uključivanje Roma, a koje je oformljeno nakon usvajanja prvog nacionalnog dokumenta usmjerenog integraciji pripadnika romske nacionalne manjine, nastaviti će funkcionirati i po usvajanju Nacionalnog plana za uključivanje Roma. Sastanci Povjerenstva u pravilu se održavaju jednom u tri mjeseca, a po potrebi i češće. S krajnjim ciljem što je moguće šire komunikacije o provedbi strateškog dokumenta dvije od redovne četiri godišnje sjednice Povjerenstva za praćenje nacionalnog dokumenta, planiraju se održavati na regionalnoj razini.
Zakonodavni i institucionalni okvir zaštite prava pripadnika nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj
Prava nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj uređena su Ustavom Republike Hrvatske 102 , Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina 103 i drugim nacionalnim propisima.
U izvorišnim osnovama Ustava Republike Hrvatske izrijekom su navedene 22 nacionalne manjine 104 u Republici Hrvatskoj, a u članku 15. pripadnicima nacionalnih manjina zajamčena je ravnopravnost s pripadnicima većinskog naroda, sloboda izražavanja nacionalne pripadnosti, slobodno služenje svojim jezikom i pismom, te kulturna autonomija. Ustav uređuje i mogućnost da se pripadnicima nacionalnih manjina, pored općeg biračkog prava, zakonom osigura pravo izbora svojih zastupnika u Hrvatski sabor.
Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina (NN 155/02, NN 47/10, NN 80/10, 93/11) ustavne se norme pomnije razrađuju i produbljuju tvoreći sveobuhvatan pravno-institucionalni okvir za zaštitu prava i sloboda pripadnika nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, pa tako i pripadnika romske nacionalne manjine.
Prvi Ustavni zakon o ljudskim pravima i slobodama i pravima etničkih ili nacionalnih zajednica ili manjina u Republici Hrvatskoj donesen je u prosincu 1991. godine. Taj je ustavni zakon nacionalnim manjinama i zajednicama jamčio ljudska prava i slobode, kulturnu autonomiju, razmjerno sudjelovanje manjina u predstavničkim i drugim tijelima, poseban status općinama u kojima pripadnici neke manjine čine natpolovičnu većinu, udio zaposlenika općinskih sudova i policijskih uprava proporcionalno sastavu stanovništva, obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina te druga prava.
Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom Republika Hrvatska se obvezala donijeti novi ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina te je na sjednici 13. prosinca 2002. godine Hrvatski sabor donio Odluku o proglašenju Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina (NN, 155/02
105
, 47/10
106
, 80/10
107
) čime je stvoren današnji normativni okvir za ostvarivanje cjelovite zaštite prava pripadnika nacionalnih manjina.
102 https://www.zakon.hr/z/94/Ustav-Republike-Hrvatske
103 https://www.zakon.hr/z/295/Ustavni-zakon-o-pravima-nacionalnih-manjina
104 Srbi, Česi, Slovaci, Talijani, Mađari, Židovi, Nijemci, Austrijanci, Ukrajinci, Rusini, Bošnjaci, Slovenci, Crnogorci, Makedonci, Rusi, Bugari, Poljaci, Romi, Rumunji, Turci, Vlasi i Albanci
105 https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2002_12_155_2532.html
106 https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_04_47_1187.html
107 https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_06_80_2275.html
Ustavnim se zakonom o pravima nacionalnih manjina (NN 155/02, NN 47/10, NN 80/10, 93/11) jamči nacionalnim manjinama pravo na: slobodno izjašnjavanje o pripadnosti nekoj nacionalnoj manjini u Republici Hrvatskoj; pravo na uporabu svog imena i prezimena na jeziku kojim se služe te da ono bude službeno priznato njima i njihovoj djeci upisom u matične knjige i druge službene isprave; pravo da im se obrazac osobne iskaznice tiska i popunjava i na jeziku i pismu kojim se služe; služenje svojim jezikom i pismom, privatno i u javnoj uporabi te u službenoj uporabi; odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu kojim se služe; pravo na očitovanje svoje vjere i osnivanje vjerskih zajednica zajedno s drugim pripadnicima te vjere; pristup sredstvima javnog priopćavanja i obavljanja djelatnosti javnog priopćavanja (primanje i širenje informacija) na jeziku i pismu kojim se služe; pravo na samoorganiziranje i udruživanje radi ostvarivanja zajedničkih interesa; zastupljenost u upravnim i pravosudnim tijelima; zaštitu od svake djelatnosti koja ugrožava ili može ugroziti njihov opstanak, ostvarivanje prava i sloboda; kao i pravo na zastupljenost u Hrvatskom saboru, u izvršnim, predstavničkim i upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te sudjelovanje u javnom životu i upravljanju lokalnim poslovima preko vijeća i predstavnika nacionalnih manjina i koordinacija vijeća i predstavnika nacionalnih manjina.
U Ustavni su zakon ugrađeni tada najviši standardi zaštite nacionalnih manjina. U odnosu na prethodni Ustavni zakon broj manjinskih zastupnika u Saboru povećan je s pet na osam, a manjine su dobile pravo biranja svojih predstavnika u tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ustanovljena su i dva nova instituta: vijeća i predstavnici nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Novim je zakonom, s pripadajućim izmjenama i dopunama, pripadnicima nacionalnih manjina koji u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske sudjeluju s više od 1,5% stanovnika zajamčeno i najmanje jedno, a najviše tri zastupnička mjesta pripadnika te nacionalne manjine u Hrvatskom saboru.
Dok
pripadnici nacionalnih manjina, koji u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske sudjeluju s manje od 1,5% stanovnika imaju pravo izabrati najmanje četiri zastupnika pripadnika nacionalnih manjina u Hrvatski sabor.
Nadalje, pripadnici nacionalnih manjina u općinama i gradovima u kojima sudjeluju u stanovništvu od 5% do 15% imaju pravo na jednog vijećnika – manjinskog predstavnika
u predstavničkom tijelu jedinice
, a ukoliko u stanovništvu općina i gradova sudjeluju s više od 15%, te u županijama s više od 5%, pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo na razmjernu zastupljenost u predstavničkim tijelima.
U jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojima pripadnici nacionalnih manjina ostvaruju pravo na razmjernu zastupljenost u predstavničkim tijelima, osigurava im se i zastupljenost
u
izvršnim tijelima
, tj. prema propisanim uvjetima zamjenik općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana mora biti iz redova pripadnika nacionalnih manjina, a što se mora urediti statutom jedinice. U slučaju ne ostvarivanja navedenog prava, raspisuju se dopunski izbori
.
Pored navedenog, Ustavnim se zakonom o pravima nacionalnih manjina , kao temeljnim aktom, pripadnicima nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj jamči i kulturna autonomija održavanjem, razvojem i iskazivanjem vlastite kulture, te očuvanjem i zaštitom svojih kulturnih dobara i tradicije.
Pored navedenog, značajnije nacionalne propise za ostvarivanje i zaštitu prava i sloboda nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj čine:
- Zakon o potvrđivanju Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina (NN 14/97)
- Zakon o potvrđivanju Europske povelje o regionalnim i manjinskim jezicima (NN 18/97)
- Zakon o osobnom imenu (NN 118/12, 70/17, 98/19)
- Zakon o državnim maticama (NN 96/93, 76/13, 98/19)
- Zakon o osobnoj iskaznici (NN 62/15, 42/20, 144/20)
- Zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj (NN 51/00, 56/00)
- Naputak za dosljednu provedbu Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj (NN33/2012)
- Zakon o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19)
- Zakon o parničnom postupku (SL SFRJ 4/77, 36/77, 6/80, 36/80, 43/82, 69/82, 58/84, 74/87, 57/89, 20/90, 27/90, 35/91, NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19)
- Prekršajni zakon (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18)
- Zakon o općem upravnom postupku (NN 47/09)
- Zakon o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (NN 51/00, 56/00)
- Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 10/97, 107/07, 94/13, 98/19)
- Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17, 68/18, 98/19, 64/20)
- Zakon o udžbenicima za osnovnu i srednju školu (NN 116/118)
- Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105704, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 1010/14, 60/15, 131/17)
- Zakon o udrugama (NN 74/14, 70/17, 98/19)
- Zakon o zakladama i fundacijama (NN 106/18, 98/19)
- Zakon o ustanovama (NN 76/93, 29/97, 47/99, 35/08, 127/19)
- Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica (NN 83/02, 73/13)
- Zakon o elektroničkim medijima (NN 153/09, 84/11, 94/13, 136/13)
- Zakon o izmjenama i dopunama zakona o elektroničkim komunikacijama (72/2017)
- Zakon o Hrvatskoj televiziji (NN 137/10, 76/12, 78/16, 46/17, 73/17, 94/18)
- Zakon o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (NN 116/99, 109/00, 53/03, 69/03, 167/03, 44/06, 19/07, 20/09, 145/10, 24/11, 93/11, 120/11, 19/15, 104/15, 98/19)
- Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13, 137/15, 123/17, 98/19, 144/20)
- Zakon o lokalnim izborima (NN 144/12, 121/16, 98/19, 98/19, 42/20, 144/20)
- Zakon o sustavu državne uprave (NN 66/19)
- Zakon o državnim službenicima (92/05, 140/05, 77/07, 107/07, 27/08, 34/11, 49/11, 150/11, 34/12, 49/12, 37/13, 01/15, 138/15, 70/19, 98/19)
- Zakon o sudovima (NN 28/13, 33/15, 82/15, 82/16, 67/18, 126/19, 130/20)
- Zakon o državnom odvjetništvu (67/18)
- Zakon o Državnom sudbenom vijeću (NN116/10, 57/11, 130/11, 13/13, 28/13, 82/15, 67/18, 126/19)
- Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN 86/08, 61/11, 04/18, 112/19)
- Zakon o Registru vijeća, koordinacija vijeća i predstavnika nacionalnih manjina (NN 80/11, 34/12, 98/19)
- Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja Registra vijeća, koordinacija vijeća i predstavnika nacionalnih manjina te obrascima za upis i izdavanje isprava (NN 106/11)
- Pravilnik o naknadi troškova i nagradi za rad članovima vijeća i predstavnicima nacionalnih manjina (NN 24/06)
- Zakon o suzbijanju diskriminacije (NN 85/08, 112/12)
Kako je već spomenuto, s ciljem unapređenja, očuvanja i zaštite položaja nacionalnih manjina, ali i ostvarivanja prava sudjelovanja pripadnika nacionalnih manjina u javnom životu i upravljanju lokalnim i regionalnim poslovima, Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina uređuje pravo pripadnika nacionalnih manjina da biraju vijeća i predstavnike nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. Izbore za članove vijeća i predstavnike nacionalnih manjina raspisuje Vlada Republike Hrvatske posebnim odlukama, a članovi vijeća i predstavnici biraju se neposredno na mandat od četiri godine. Članovi vijeća i predstavnici nacionalnih manjina mogu biti punoljetni građani Republike Hrvatske koji su pripadnici određene nacionalne manjine i imaju prebivalište na području jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za koju su izbori raspisani. Nakon izbora i konstituirajuće sjednice, izabrana Vijeća stječu status neprofitne pravne osobe upisom u Registar vijeća, koordinacija vijeća i predstavnika sukladno Zakonu o Registru vijeća, koordinacija vijeća i predstavnika nacionalnih manjina. Vijeća moraju izabrati predsjednika i zamjenika predsjednika vijeća, a može ustrojiti i druga radna tijela što se uređuje statutom i drugim općim aktima vijeća.
Izabrani predstavnici nacionalnih manjina svoje mandate obnašaju samostalno te se također upisuju u Registar vijeća, koordinacija vijeća i predstavnika nacionalnih manjina no, za razliku od vijeća, ne mogu obavljati djelatnosti koje su posebnim zakonima definirane kao isključivo pravo pravnih osoba.
Uloga vijeća i predstavnika nacionalnih manjina jest savjetodavne prirode u stvarima koje se tiču ili su od značaja za položaj nacionalnih manjina, drugim riječima tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna su razmotriti, ali ne i prihvatiti mišljenja i prijedloge vijeća i predstavnika nacionalnih manjina. Osnovna sredstva za rad vijećima i predstavnicima nacionalnih manjina jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su osigurati, a mogu financirati i programske aktivnosti vijeća tj. predstavnika nacionalnih manjina. Članovi vijeća i predstavnici nacionalnih manjina svoje dužnosti obavljaju u pravilu bez dobrovoljno, a iz raspoloživih sredstava mogu primati mjesečnu nagradu za rad koja može iznositi do najviše 50% od iznosa naknade koju ostvaruju članovi predstavnički tijela u pojedinoj jedinici samouprave.
Dva ili više vijeća mogu osnovati koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina u istim ili različitim jedinicama lokalne i/ili područne (regionalne) samouprave, a regionalna vijeća mogu osnovati nacionalnu koordinaciju vijeća i predstavnika nacionalnih manjina, ukoliko sporazumu o osnivanju nacionalne koordinacije pristupi više od polovine županijskih vijeća i predstavnika iste nacionalne manjine. Nacionalna koordinacija vijeća i predstavnika neke nacionalne manjine može, uz suglasnost Savjeta za nacionalne manjine, donositi odluke o znamenju i simbolima te načinu obilježavanja praznika nacionalne manjine.
Na temelju članka 35. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, s ciljem osiguravanja sudjelovanja pripadnika nacionalnih manjina u javnom životu Republike Hrvatske, a osobito radi razmatranja i predlaganja uređivanja i rješavanja pitanju u vezi s ostvarivanjem i zaštitom prava i sloboda nacionalnih manjina osnovan je Savjet za nacionalne manjine. Članove Savjeta za nacionalne manjine čine: sedam pripadnika nacionalnih manjina koje predlože vijeća nacionalnih manjina, pet pripadnika nacionalnih manjina (istaknutih kulturnih, znanstvenih, stručnih i vjerskih djelatnika koje predlože manjinske udruge i druge organizacije manjina, vjerske organizacije, prave osobe i građani pripadnici nacionalnih manjina te zastupnici nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru. Savjet za nacionalne manjine ima predsjednika i dva potpredsjednika koji svoju dužnost obavljaju profesionalno i koje imenuje Vlada Republike Hrvatske iz reda članova Savjeta za nacionalne manjine. Stručne i administrativne poslove za Savjet obavlja Stručna služba Savjeta za nacionalne manjine koju je osnovala Vlada Republike Hrvatske. Posebna prava Savjeta za nacionalne manjine propisana Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina (članak 35.) uključuju: predlaganje tijelima državne vlasti da rasprave pojedina pitanja važna za nacionalnu manjinu, a osobito za provođenje Ustavnog zakona i posebnih zakona kojima su uređena manjinska prava i slobode; predlaganje tijelima državne vlasti mjera za unapređenje položaja nacionalne manjine u državi ili na nekom njezinu području; davanje mišljenja i prijedloga o programima javnih radijskih postaja i javne televizije namijenjenih nacionalnim manjinama te o tretiranju manjinskih pitanja u programima javnih radijskih postaja i javne televizije i drugim sredstvima priopćavanja; predlaganje poduzimanja gospodarskih, socijalnih i drugih mjera na područjima tradicionalno ili u znatnijem broju nastanjenim pripadnicima nacionalnih manjina kako bi se očuvalo njihovo postojanje na tim područjima; traženje i dobivanje od tijela državne vlasti te tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave podataka i izvješća potrebnih za razmatranje pitanja iz svog djelokruga; pozivanje i traženje nazočnosti predstavnika tijela državne vlasti te tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave, koja su mjerodavna za pitanja iz djelokruga Savjeta utvrđena Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i Statutom Savjeta za nacionalne manjine.
Savjet za nacionalne manjine ovlašten je i za raspoređivanje financijskih sredstava koja se u državnom proračunu osiguravaju za potrebe nacionalnih manjina kao i za godišnje izvještavanje Vlade Republike Hrvatske i Hrvatskog sabora o utrošku sredstava raspoređenih korisnicima Savjeta za nacionalne manjine.
Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina stručna je služba Vlade Republike Hrvatske, ustrojena u dvije unutarnje ustrojstvene jedinice: Služba za ljudska prava i Služba za prava nacionalnih manjina 108 . Radom Ureda upravlja ravnatelj Ureda, rukovodeći državni službenik, kojeg imenuje i razrješava Vlada Republike Hrvatske na prijedlog predsjednika Vlade Republike Hrvatske, na temelju provedenog javnog natječaja. Ravnatelj Ureda ima zamjenika, a na čelu dvije unutarnje ustrojstvene jedinice nalaze se voditelji. Načelno, djelokrug Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina uključuje koordinaciju izradom, praćenje provedbe i izvještavanje o provedbi specifičnih javno-političkih dokumenata u području ljudskih prava i prava nacionalnih manjina 109 , kao i:
izravnu provedbu mjera definiranih u strateškim i provedbenim aktima u nadležnosti Ureda i drugih tijela državne uprave povezane s promocijom i zaštitom ljudskih prava i prava nacionalnih manjina, poticanjem na toleranciju i punu uključenost u hrvatsko društvo 110 ;
međunarodnu suradnju i podršku nacionalnim tijelima državne uprave s ciljem unapređenja te praćenja provedbe međunarodnih dokumenata u području zaštite ljudskih prava i prava pripadnika nacionalnih manjina i to kako na razini EU, Vijeća Europe tako i UN-a te
osnaživanje provedbe mjera strateških i provedbenih akata u nadležnosti Ureda na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj osiguravanjem financijskih sredstava za provedbu 111 .
108 U čl. 2. Uredbe o Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina (KLASA: 022-03/18-03/102, URBROJ:50301-23/21-19-4, od 17. siječnja 2019.) propisan je djelokrug Ureda koji se u čl. 5. i 6. Uredbe o Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, dodatno razlaže po ustrojstvenim jedinicama
109 Nacionalnog programa zaštite i promicanja ljudskih prava; Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije; Nacionalnog plana suzbijanja trgovanja ljudima; Akcijskog plana za integraciju osoba pod međunarodnom zaštitom i stranaca; Operativnih programa nacionalnih manjina; Nacionalnog plana za uključivanje Roma; Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za uključivanje Roma te Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina;
110 Uključuje i provedbu projekata (tzv. otvorenih poziva) Ureda financiranih kako nacionalnim tako i sredstvima EU fondova
111 Povjerenstvo za praćenje Nacionalne strategije za uključivanje Roma, za razdoblje od 2013. do 2020. godine (Odluka o izmjenama Odluke o osnivanju Povjerenstva za praćenje provedbe Nacionalne strategije za uključivanje Roma za razdoblje od 2013. do 2020. godine, KLASA: 022-03/17-04/113, URBROJ: 50301-23/22-17-2; od 13. travnja 2017.).
Služba za prava nacionalnih manjina čiji djelokrug uključuje koordinaciju izradom, praćenje provedbe i izvještavanje o provedbi (kako na nacionalnoj tako i na europskoj i međunarodnoj razini): Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. te pripadajućih Akcijskih planova kao i za praćenje provedbe i izvještavanje o provedbi Operativnih programa nacionalnih manjina, za razdoblje 2021.-2024. i Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, obavlja i stručne i administrativne poslove za Povjerenstvo za praćenje provedbe Nacionalnog plana za uključivanje Roma za razdoblje od 2021. do 2027. i Radnu skupinu Povjerenstva za praćenje.
Povjerenstvo za praćenje Nacionalnog plana za uključivanje Roma 112 osniva Vlada Republike Hrvatske se s ciljem sustavnog praćenja i koordiniranja provedbe nacionalnim strateškim okvirom za uključivanje pripadnika romske nacionalne manjine; predlaganje mjera za unapređenja provedbe nacionalnog strateškog okvira i pripadajućih provedbenih akata; izrade preporuka, mišljenja, stručnih obrazloženja u vezi s provedbom nacionalnog strateškog okvira; predlaganje mjera Vladi Republike Hrvatske za izmjene i dopune nacionalnog strateškog okvira te razmatranje izvješća nadležnih tijela i institucija koje sudjeluju u provedbi mjera nacionalnog strateškog okvira i provedbenih akata. Pored navedenog, zadaće Povjerenstva uključuju i praćenje rasporeda i utroška sredstava za provođenje mjera Nacionalnog plana za uključivanje Roma za koje se sredstva izdvajaju iz državnog proračuna; donošenje kriterija za utvrđivanje financijske pomoći za romsku nacionalnu manjinu te raspodjela financijskih sredstava sukladno kriterijima za utvrđivanje financijske pomoći za romsku nacionalnu manjinu. Povjerenstvo čine potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske koji je ujedno i predsjednik Povjerenstva, zastupnik romske nacionalne manjine u Hrvatskom saboru ujedno i zamjenik predsjednika Povjerenstva te deset predstavnika tijela državne uprave i deset predstavnika romske nacionalne manjine koje predlažu koordinacije vijeća romske nacionalne manjine, vijeća i predstavnici romske nacionalne manjine i udruge romske nacionalne manjine. U rad Povjerenstva se mogu uključiti i predstavnici drugih tijela, institucija te stručnjaci ukoliko se za to pokaže potreba. Povjerenstvo se u pravilu sastaje kvartalno, no po potrebi može i češće.
112 Povjerenstvo za praćenje Nacionalne strategije za uključivanje Roma, za razdoblje od 2013. do 2020. godine (Odluka o izmjenama Odluke o osnivanju Povjerenstva za praćenje provedbe Nacionalne strategije za uključivanje Roma za razdoblje od 2013. do 2020. godine, KLASA: 022-03/17-04/113, URBROJ: 50301-23/22-17-2; od 13. travnja 2017.).
Promatrano u širem kontekstu, zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina doprinose postupanja svih tijela državne uprave i drugih javnopravnih tijela, no važno je istaknuti ulogu koju, kao korektivni faktor u postupanjima tijela/institucija s javnim ovlastima imaju pravobraniteljske institucije, prije svega pučki pravobranitelj 112 , ali i posebni pravobranitelji: pravobranitelj za osobe s invaliditetom 113 ; pravobranitelj za djecu 114 ; pravobranitelj za ravnopravnost spolova 115 , kao i organizacije civilnog društva, posebno nacionalna koordinacija vijeća i predstavnika romske nacionalne manjine Savez Roma u Republici Hrvatskoj „KALI SARA“ kao i druge romske organizacije civilnog društva.
112 Zakon o pučkom pravobranitelju (NN 76/12)
113 Zakon o pravobranitelju za osobe s invaliditetom (NN 107/07)
114 Zakon o pravobranitelju za djecu (NN 73/17)
115 Zakon o ravnopravnosti spolova (NN 82/08, 69/17)
Usporedna lista primarnih i sekundarnih pokazatelja ishoda EU okvira za jednakost, uključivanje i participaciju Roma te planiranih osnovnih i dodatnih kvantitativnih pokazatelja Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. u horizontalnim ciljevima
POSEBNI CILJ |
POKAZATELJI ISHODA EU OKVIR |
POKAZATELJI ISHODA RH OKVIR |
DODATNI POKAZATELJI RH OKVIRA |
|||||
BORBA PROTIV ANTIROMSKOG RASIZMA I DISKRIMINACIJE
|
PRIMARNI POKAZATELJI |
|||||||
- % Roma u dobi 16+ koji izjavljuje da je diskriminaciju doživio jednom ili više puta u posljednjih 12 mjeseci
- % Roma u dobi 16+ koji izjavljuje da je diskriminaciju doživio jednom ili više puta u posljednjih pet godina
- % građana koji izjavljuju da se ne bi osjećali ugodno imati Roma za susjeda
|
-% Roma (16+) koji izjavljuje da je diskriminaciju doživio jednom ili više puta u posljednjih 12 mjeseci
- % Roma (16+) koji izjavljuje da je diskriminaciju doživio jednom ili više puta u posljednjih pet godina
- % građana koji izjavljuju da se ne bi osjećali ugodno imati Roma za susjeda
|
- % Roma (16+) koji izjavljuje da je diskriminaciju doživio jednom ili više puta u posljednjih 12 mjeseci, razvrstano po spolu i dobi
- % Roma (16+) koji izjavljuje da je diskriminaciju doživio jednom ili više puta u posljednjih pet godina, razvrstano po spolu i dobi
- % građana (16+) koji izjavljuju da se uopće ne slažu ili uglavnom se ne slažu s tvrdnjom „da imam vlastitu tvrtku ne bi mi bio problem zaposliti Roma(kinju)", razvrstano po spolu i dobi |
||||||
SEKUNDARNI POKAZATELJI |
||||||||
- % osoba u dobi 16+ koje su doživjele iskustvo mržnjom motiviranog zlostavljanja 5 puta zato što su Romi u posljednjih 12 mjeseci
- % osoba u dobi 16+ koje su doživjele iskustvo fizičkog napada zato što su Romi u posljednjih 12 mjeseci
|
- % Roma u dobi 16+ koji izjavljuje da su doživjeli zločin iz mržnje |
- % Roma u dobi 16+ koji izjavljuje da su doživjeli zločin iz mržnje, razvrstano po spolu i dobi
- % osoba u dobi 16+ koje su doživjele iskustvo mržnjom motiviranog zlostavljanja 5 puta u posljednjih 12 mjeseci zato što su Romi, razvrstano po spolu i dobi
- % osoba u dobi 16+ koje su doživjele iskustvo fizičkog napada zato što su Romi u posljednjih 12 mjeseci, razvrstano po spolu i dobi
|
||||||
SMANJIVANJE SIROMAŠTVA I SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI ROMA KAKO BI SE SMANJIO DRUŠTVENO-EKONOMSKI JAZ IZMEĐU ROMA I OPĆE POPULACIJE
|
PRIMARNI POKAZATELJI |
|||||||
- % osoba u riziku od siromaštva (ispod 60% medijana, nakon socijalnih transfera)
- % djece u riziku od siromaštva
- % osoba koje žive u kućanstvima s teškom materijalnom deprivacijom (ne mogu si priuštiti 4 od 9 pokazatelja materijalne deprivacije)
- % djece (mlađe od 18) koje žive u kućanstvima s teškom materijalnom deprivacijom (ne mogu si priuštiti 4 od 9 pokazatelja materijalne deprivacije) |
- stopa Roma u riziku od siromaštva (ispod 60% medijana, nakon socijalnih transfera)
- stopa romske djece (mlađe od 18) u riziku od siromaštva
- stopa Roma u teškoj materijalnoj deprivaciji (ne mogu si priuštiti 4 od 9 pokazatelja materijalne deprivacije)
- stopa romske djece (mlađe od 18) u teškoj materijalnoj deprivaciji (kućanstva koja si ne mogu si priuštiti 4 od 9 pokazatelja materijalne deprivacije)
- zadovoljstvo Roma dostupnošću socijalnih usluga u posljednjih 12 mjeseci na lokalitetima u kojima su uspostavljeni centri za rad u zajednici |
- % osoba u riziku od siromaštva (ispod 60% medijana, nakon socijalnih transfera), razvrstano po spolu
- % djece (mlađe od 18) u riziku od siromaštva, razvrstano po spolu
- % osoba koje žive u kućanstvima s teškom materijalnom deprivacijom (ne mogu si priuštiti 4 od 9 pokazatelja materijalne deprivacije), razvrstano po spolu
- % djece (mlađe od 18) koje žive u kućanstvima s teškom materijalnom deprivacijom (ne mogu si priuštiti 4 od 9 pokazatelja materijalne deprivacije), razvrstano po spolu |
||||||
SEKUNDARNI POKAZATELJI |
||||||||
- % osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti mesni obrok ili vegetarijanski ekvivalent svaki drugi dan - % osoba koje žive u kućanstvima u kojima je barem jedna osoba otišla gladna na spavanje u posljednjih mjesec dana zbog nedostatka novaca za hranu - % djece (0-17) koja žive u kućanstvima u kojima je barem jedna osoba otišla gladna na spavanje u posljednjih mjesec dana zbog nedostatka novaca za hranu
- % osoba koje žive u kućanstvima u kojima je teško „spojiti kraj s krajem“
- % osoba koje nemaju bankovni račun |
|
- % osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti mesni obrok ili vegetarijanski ekvivalent svaki drugi dan, razvrstano po spolu i dobi
- % osoba koje žive u kućanstvima u kojima je barem jedna osoba otišla gladna na spavanje u posljednjih mjesec dana zbog nedostatka novaca za hranu, razvrstano po spolu i dobi
- % djece (0-17) koja žive u kućanstvima u kojima je barem jedna osoba otišla gladna na spavanje u posljednjih mjesec dana zbog nedostatka novaca za hranu, razvrstano po spolu
- % osoba koje žive u kućanstvima u kojima je teško „spojiti kraj s krajem“, razvrstano po spolu i dobi - % osoba koje nemaju bankovni račun, razvrstano po spolu i dobi |
||||||
POTICATI PARTICIPACIJU ROMA KROZ OSNAŽIVANJE, SURADNJU I POVJERENJE ROMA U JAVNE INSTITUCIJE
|
PRIMARNI POKAZATELJI |
|||||||
- % osoba koji izjavljuje da je doživio diskriminaciju u posljednjih 12 mjeseci (u bilo kojem području) i koji su prijavili incident diskriminacije na osnovu toga što su Romi
* indikatori aktivnog građanskog statusa i participacije tek trebaju biti razvijeni |
- % Roma koji izjavljuje da je doživio diskriminaciju u posljednjih 12 mjeseci (u bilo kojem području) i koji su prijavili incident diskriminacije na osnovu toga što su Romi
- broj Roma u predstavničkim tijelima na nacionalnoj i lokalnoj/regionalnoj razini - broj nacionalnih odbora u kojima Romi sudjeluju kao punopravni članovi
- % osoba koje su, prema samoiskazu, glasale na svim izborima - broj romskih organizacija civilnog društva uključen u praćenje EU okvira - broj vijeća romske nacionalne manjine kojima iz proračuna JLPRS nisu osigurana sredstva za rad - udio romskih lokaliteta na kojima je dostupna besplatna pravna pomoć |
- % osoba koji izjavljuje da je doživio diskriminaciju u posljednjih 12 mjeseci (u bilo kojem području) i koji su prijavili incident diskriminacije na osnovu toga što su Romi, razvrstano po spolu - Romi u predstavničkih tijelima na lokalnoj/regionalnoj razini, razvrstano po spolu i dobi * pokazatelji kapacitiranosti vijeća romske nacionalne manjine biti će naknadno razvijeni - % osoba koje su, prema samoiskazu, glasale na svim izborima, razvrstano po spolu
|
||||||
SEKUNDARNI POKAZATELJI |
||||||||
- % osoba (16+, od svih koji su doživjeli zlostavljanje) koje nisu prijavile posljednji incident zlostavljanja za kojeg procjenjuju da se dogodio zato što su Romi
- % osoba (16+) koje nisu prijavile posljednji incident fizičkog napada za kojeg procjenjuju da se dogodio zato što su Romi
- % osoba (16+) koje su čule za barem jedno tijelo za jednakost, institucije koje se bave ljudskim pravima ili pravobraniteljske institucije
-% osoba (16+) koje imaju tendenciju vjerovati postupanjima policije
- % osoba (16+) koje imaju tendenciju vjerovati u pravosuđe
- % osoba zaposlen u javnim službama
- % osoba zaposlen kao profesionalac ili rukovoditelj
- % osoba koje su glasale na posljednjim nacionalnim izborima
|
|
- % osoba (16+, od svih koji su doživjeli zlostavljanje) koje nisu prijavile posljednji incident zlostavljanja za kojeg procjenjuju da se dogodio zato što su Romi, razvrstano po spolu i dobi
- % osoba (16+) koje nisu prijavile posljednji incident fizičkog napada za kojeg procjenjuju da se dogodio zato što su Romi, razvrstano po spolu i dobi
- % osoba (16+) koje su čule za barem jedno tijelo za jednakost, institucije koje se bave ljudskim pravima ili pravobraniteljske institucije, razvrstano po spolu i dobi
-% osoba (16+) koje imaju tendenciju vjerovati postupanjima policije, razvrstano po spolu
- % osoba (16+) koje imaju tendenciju vjerovati u pravosuđe, razvrstano po spolu
- % osoba zaposlen u javnim službama i državnoj upravi, razvrstano po spolu
- % osoba zaposlen kao profesionalac ili rukovoditelj, razvrstano po spolu
- % osoba koje su glasale na posljednjim nacionalnim izborima, razvrstano po spolu
|
Usporedna lista primarnih i sekundarnih pokazatelja ishoda EU okvira za jednakost, uključivanje i participaciju Roma te planiranih osnovnih i dodatnih kvantitativnih pokazatelja Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. u sektorskim ciljevima
POSEBNI CILJ |
POKAZATELJI ISHODA EU OKVIR |
POKAZATELJ ISHODA RH OKVIR |
DODATNI POKAZATELJI |
POVEĆATI UČINKOVIT I JEDNAK PRISTUP KVALITETNOM, UKLJUČIVOM OBRAZOVANJU
|
PRIMARNI POKAZATELJI |
||
-% djece (u dobi 3-6) koja pohađaju predškolski odgoj i obrazovanje
- % osoba u dobi 20-24 koje su završile četverogodišnju ili petogodišnju srednju školu
- % djece u dobi 6-15 koja pohađaju škole u kojima je većina učenika Roma |
- % romske djece koja pohađaju obvezni program predškole u skupinama u kojima je većina ili su sva djeca Romi - % romske djece koja pohađaju osnovnoškolsko obrazovanje u razredima u kojima je većina ili su sva djeca Romi - broj razreda u OŠ u kojima je većina ili su svi učenici Romi
- obuhvat djece u dobi 3-6 predškolskim odgojem i obrazovanjem -obuhvat romske djece obveznim programom predškole
- % mladih Roma (19-25) koji je završio srednju školu -% mladih Roma (19-25) koji je završio trogodišnju strukovnu školu -% mladih Roma (19-25) koji je završio četverogodišnju i petogodišnju strukovnu školu -% mladih Roma (19-25) koji je završio gimnazijsko srednjoškolsko obrazovanje
-% mladih Roma (18-24) koji pohađaju visoko obrazovanje - udio romske populacije u ukupnoj populaciji Roma koji sudjeluje u programima osposobljavanja i usavršavanja u odrasloj dobi -udio romske djece koja su osnovnoškolsko obrazovanje završila izvan zakonskog roka (od početka provedbe NPUR-a) -udio Roma koji su završili srednjoškolsko obrazovanje nakon ispadanja iz sustava obrazovanja (od početka trajanja NPUR-a)
|
- % djece koja pohađaju osnovnoškolsko obrazovanje u razredima u kojima je većina ili su svi učenici Romi, razvrstano po spolu
- % djece u dobi 3-6 koja sudjeluju u predškolskom odgoju i obrazovanju, razvrstano po spolu - % djece koja pohađaju obvezni program predškole u skupinama u kojima je većina ili su sva djeca Romi
- % osoba (u dobi 19-25 i 20-24) koji je završio srednju školu, razvrstano po spolu
- % osoba u dobi 19-25 i 20-24 koje su završile trogodišnju strukovnu školu, razvrstano po spolu
- % osoba (u dobi 19-25 i 20-24) koji je završio četverogodišnje ili petogodišnje strukovno obrazovanje, razvrstano po spolu
- % osoba (u dobi 19-25 i 20-24) koji je završio gimnazijsko srednjoškolsko obrazovanje, razvrstano po spolu
- % osoba koji sudjeluje u programima osposobljavanja i usavršavanja u odrasloj dobi, razvrstano po spolu
|
|
SEKUNDARNI POKAZATELJI |
|||
- % djece u dobi 5-18 koja su uključena u obrazovanje
- % osoba (16+) koje su doživjele iskustvo diskriminacije u kontaktima s školskim autoritetima (u ulozi učenika i/ili roditelja, staratelja) u posljednjih 12 mjeseci
-% osoba (u dobi 18-24) koje napuštaju školovanje
-% osoba (u dobi 30-34) koje su završile visokoškolsko obrazovanje
- učestalost mržnjom motiviranog zlostavljanja djece (zbog toga što su Romi) u posljednjih 12 mjeseci – prema izjavama svih ispitanika koji su roditelji/staratelji djece školske dobi
- % djece (6-15) koja žive u kućanstvima bez kompjutera
- % djece (6-15) koja žive u kućanstvima bez pristupa internetu
- % mladih 16-24 koja žive u kućanstvima bez kompjutera
% mladih 16-24) koja žive u kućanstvima bez pristupa internetu |
|
- % djece u dobi 5-18 koja su uključena u obrazovanje, razvrstano po spolu - % osoba (u dobi 16+) koje su doživjele diskriminacije u kontaktima s školskim autoritetima (u ulozi učenika i/ili roditelja, staratelja) u posljednjih 12 mjeseci, razvrstano po spolu
-% osoba (u dobi 18-24) koje napuštaju školovanje, razvrstano po spolu
-% osoba (u dobi 30-34) koje su završile visokoškolsko obrazovanje, razvrstano po spolu
- učestalost mržnjom motiviranog zlostavljanja djece (zbog toga što su Romi) u posljednjih 12 mjeseci – prema izjavama svih ispitanika koji su roditelji/staratelji djece školske dobi
- % djece (u dobi 6-15) koja žive u kućanstvima bez računala
- % djece (u dobi 6-15) koja žive u kućanstvima bez pristupa internetu
- % mladih u dobi 16-24 koja žive u kućanstvima bez računala
- % mladih u dobi 16-24 koja žive u kućanstvima bez pristupa internetu |
POSEBNI CILJ |
POKAZATELJI ISHODA EU OKVIR |
POKAZATELJI ISHODA RH OKVIR |
DODATNI POKAZATELJI |
POVEĆATI UČINKOVIT I JEDNAK PRISTUP KVALITETNOM, ODRŽIVOM ZAPOŠLJAVA-NJU
|
PRIMARNI POKAZATELJI |
||
- % osoba u dobi 20-64 koje svoj radni status definiraju kao „zaposlen/plaćeni rad“ (uključuje plaćeni rad: na puno radno vrijeme, na pola radnog vremena, privremene i sezonske poslove te povremene poslove ili plaćeni posao u posljednja četiri tjedna)
- razlika u % žena i muškaraca u dobi 20-64 koji svoj radni status definiraju kao „zaposleni/plaćeni rad“ (uključuje plaćeni rad na puno radno vrijeme, pola radnog vremena, privremene i sezonske poslove te povremene poslove ili plaćeni posao u posljednja četiri tjedna)
- % osoba u dobi 15-29 koje spadaju u NEET skupinu |
- % osoba u dobi 16-65 koje svoj radni status definiraju kao „zaposlen/plaćeni rad“ (uključuje plaćeni rad na puno radno vrijeme, pola radnog vremena, privremene i sezonske poslove te povremene poslove ili plaćeni posao u posljednja četiri tjedna)
- % osoba u dobi 16-65 koje svoj radni status definiraju kao „zaposlen/plaćeni rad“ na puno radno vrijeme
- razlika u % Roma i Romkinja u dobi 16-65 koji svoj radni status definiraju kao „zaposleni/plaćeni rad“ (uključuje plaćeni rad na puno radno vrijeme, pola radnog vremena, privremene i sezonske poslove te povremene poslove ili plaćeni posao u posljednja četiri tjedna) - % mladih Roma u dobi 16-24 koje spadaju u NEET skupinu |
- % osoba u dobi 16-65 i 20-64 koje svoj radni status definiraju kao „zaposlen/plaćeni rad“ (uključuje plaćeni rad na puno radno vrijeme, pola radnog vremena, privremene i sezonske poslove te povremene poslove ili plaćeni posao u posljednja četiri tjedna), razvrstano po spolu - % osoba u dobi 16-65 i 20-64 koje svoj radni status definiraju kao „zaposlen/plaćeni rad“ na puno radno vrijeme, razvrstano po spolu - razlika u % žena i muškaraca u dobi 16-65 i 20-64 koji svoj radni status definiraju kao „zaposleni/plaćeni rad“ (uključuje plaćeni rad na puno radno vrijeme, pola radnog vremena, privremene i sezonske poslove te povremene poslove ili plaćeni posao u posljednja četiri tjedna)
-% osoba u dobi 16-24 i 15-29 koje spadaju u NEET skupinu, razvrstano po dobi |
|
SEKUNDARNI POKAZATELJI |
|||
- % osoba u dobi 16+ koje izjavljuju da su se osjećale diskriminirano na radnom mjestu u posljednjih 12 mjeseci zato što su Romi
* indikatori kvalitete zapošljavanja tek trebaju biti razvijeni |
|
- % osoba u dobi 16+ koje izjavljuju da su se osjećale diskriminirano na radnom mjestu u posljednjih 12 mjeseci zato što su Romi, razvrstano po spolu
- % osoba zaposlen u javnom i državnom sektoru
- % osoba zaposlen u državnoj upravi, razvrstano po spolu |
POSEBNI CILJ |
POKAZATELJI ISHODA EU OKVIR |
POKAZATELJI ISHODA RH OKVIR |
DODATNI POKAZATELJI |
POBOLJŠATI ZDRAVLJE ROMA I POVEĆATI UČINKOVIT I JEDNAK PRISTUP KVALITETNIM ZDRAVSTVENIM USLUGAMA
|
PRIMARNI POKAZATELJI |
||
- razlika u očekivanom životnom vijeku između Roma i ostatka populacije
*indikatori dostupnosti zdravstvenih usluga tek trebaju biti razvijeni
|
- razlika u očekivanom životnom vijeku između Roma i ostatka populacije na EU razini
- uspostavljen sustav praćenja zdravlja Roma usporediv s općom populacijom
- % Romkinja koje su prvo dijete rodile u dobi od 16-20 godina
- % Romkinja koje su obavile redovite (godišnje) preventivne preglede: - Papa test - Ginekološki pregled
- udio romskog stanovništva u ukupnoj romskoj populaciji informiran o rodno utemeljenom nasilju |
- razlika u očekivanom životnom vijeku između Roma i ostatka populacije na EU i nacionalnoj razini, razvrstano po spolu
- % Romkinja koje prvo dijete rađaju u dobi od 16-20 godina; u dobi od 20 godina; u dobi mlađoj od 17 godina
- % Romkinja koje su obavile redovite (godišnje) preventivne preglede: - Papa test - Ginekološki pregled - Mamografija
|
|
SEKUNDARNI POKAZATELJI |
|||
- % osoba u dobi 16+ koje svoje zdravstveno stanje procjenjuju dobrim ili vrlo dobrim
- % osoba u dobi 16+ koji imaju zdravstveno osiguranje
- % osoba koje u dobi 16+ koje izjavljuju da su se osjećale diskriminirano u posljednjih 12 mjeseci prilikom pristupanja zdravstvenoj usluzi
- % Romkinja koje prvo dijete rađaju u dobi od 20 godina
|
|
- % osoba u dobi 16+ koje svoje zdravstveno stanje procjenjuju dobrim ili vrlo dobrim, razvrstano po spolu
- % osoba u dobi 16+ koji imaju zdravstveno osiguranje, razvrstano po spolu
- % osoba u dobi 16+ koje izjavljuju da su se osjećale diskriminirano u posljednjih 12 mjeseci prilikom pristupanja zdravstvenoj usluzi, razvrstano po spolu
- |
POSEBNI CILJ |
POKAZATELJI ISHODA EU OKVIR |
POKAZATELJI ISHODA RH OKVIR |
DODATNI POKAZATELJI |
POVEĆATI UČINKOVIT I JEDNAK PRISTUP PRIKLADNOM, DESEGRE-GIRANOM STANOVANJU I OSNOVNIM USLUGAMA
|
PRIMARNI POKAZATELJI |
||
- % osoba koje žive u stambenoj deprivaciji (premračni prostori, krov koji prokišnjava, vlažni zidovi i podovi, ne postoji kupaonica ili toalet u kući)
- % osoba koje žive u prenapučenim stambenim jedinicama (prema Eurostat-ovoj def. Prenapučenosti)
- % osoba koje žive u kućanstvima bez pristupa pitkoj vodi (vodi iz slavine) u kućanstvu
|
- % Roma koji žive u stambenoj deprivaciji (premračni prostori, krov koji prokišnjava, vlažni zidovi i podovi, ne postoji kupaonica ili toalet u kući) -razlika u postotnim poenima između stambene deprivacije Roma i opće populacije - % Roma koji žive u neadekvatnim stambenim jedinicama (kuće u lošem ili ruševnom stanju, barake/daščare/straćare i sl.)
- % Roma koje žive u nelegaliziranim objektima
- % Roma koji žive u prenapučenim stambenim jedinicama (prema Eurostat-ovoj definiciji prenapučenosti) -razlika u postotnim poenima između romske populacije koja živi u prenapučenim prostorima i opće populacije
- % romskog stanovništva koje živi na lokalitetima na kojima su prisutni problemi povezani s onečišćenom vodom - % romskog stanovništva koje živi na lokalitetima na kojima su prisutni problemi povezani s onečišćenim zrakom - % romskog stanovništva koje živi na lokalitetima na kojima postoji problem sa smećem na ulicama -broj romskih lokaliteta koji nemaju pristup kanalizacijskom sustavu - % romskog stanovništva koje živi na lokalitetima na kojima su prisutni drugi nezdravi ili opasni okolišni uvjeti
-broj romskih lokaliteta s nezadovoljavajućim ili nepostojećim prilaznim cestama - broj romskih lokaliteta u kojima ne postoji nogostup za pješake
- % romskih kućanstava priključenih na sustav javne vodoopskrbe
|
- % osoba koje žive u stambenoj deprivaciji (premračni prostori, krov koji prokišnjava, vlažni zidovi i podovi, ne postoji kupaonica ili toalet u kući), razvrstano po spolu i dobi
- % osoba koje žive u neadekvatnim stambenim jedinicama (kuće u lošem ili ruševnom stanju, barake/daščare/straćare i sl.), razvrstano po spolu i dobi
- % osoba koje žive u nelegaliziranim objektima, razvrstano po spolu i dobi
- % osoba koje žive u prenapučenim stambenim jedinicama (prema Eurostat-ovoj definiciji prenapučenosti), razvrstano po spolu i dobi
- % stanovništva koji živi na lokalitetima na kojima su prisutni problemi s onečišćenom vodom i zrakom, razvrstano po spolu i dobi
- % stanovništva koji živi bez pristupa kanalizacijskom sustavu - % stanovništva koje živi na lokalitetima na kojima su prisutni drugi nezdravi ili opasni okolišni uvjeti (blizina industrijskog postrojenja ili zemljišta koja se tretiraju kemijskim sredstvima, neuređeni odvodni kanali, psi lutalice i sl.), razvrstano po spolu i dobi - % stanovništva (razvrstano po dobi) koje živi na lokalitetima s nezadovoljavajućim ili nepostojećim prilaznim cestama i bez nogostupa u naselju
- % romskog stanovništva u kućanstvima koja nisu priključena na sustav javne vodopskrbe |
|
SEKUNDARNI POKAZATELJI |
|||
- % osoba koje žive u kućanstvima bez toaleta, tuša ili kupaonice u kućanstvu
- % osoba koje žive u kućanstvima u kojima prokišnjava krov, vlažnim zidovima, podovima ili temeljima ili trulim prozorskim oknima ili podovima
- % osoba koje žive u kućanstvima koja su u posljednjih 12 mjeseci bila prisiljena napustiti smještaj ili mjesto zaustavljanja
- % osoba u dobi 16+ koje izjavljuju da su se osjećale diskriminirano u posljednjih 5 godina prilikom traženja smještaja
* indikatori koji tek trebaju biti razvijeni: - stambena segregacija, pristup osnovnoj infrastrukturi (javni prijevoz, škole, usluge za djecu i sl.) - stanovanje u nelegaliziranim objektima
-% osoba koje žive u kućanstvima sa sljedećom listom problema: zagađen okoliš, prljavština ili drugi problemi okoliša na lokalnom području poput: dima, prašine, neugodnih mirisa, zagađene vode
* indikatori koji tek trebaju biti razvijeni: izloženost okolišnim uvjetima života koji su opasni i povezani s zdravstvenim rizicima |
|
- % osoba koje žive u kućanstvima bez toaleta, tuša ili kupaonice u kućanstvu, razvrstano po dobi i spolu
- % osoba koje žive u kućanstvima u kojima prokišnjava krov, vlažnim zidovima, podovima ili temeljima ili trulim prozorskim oknima ili podovima, razvrstano po spolu i dobi
- % osoba koje žive u kućanstvima koja su u posljednjih 12 mjeseci bila prisiljena napustiti smještaj, razvrstano po dobi i spolu
- % osoba u dobi 16+ koje izjavljuju da su se osjećale diskriminirano u posljednjih 5 godina prilikom traženja smještaja, razvrstano po dobi i spolu
- prosječna udaljenost lokaliteta od: - škole i dječjeg vrtića - CZSS/ljekarne/trgovine s kućnim potrepštinama/kulturnih sadržaja i sl. - sredstava javnog prijevoza (autobus/vlak/tramvaj)
-% osoba koje žive u kućanstvima sa sljedećom listom problema: zagađen okoliš, prljavština ili drugi problemi okoliša na lokalnom području poput: dima, prašine, neugodnih mirisa, zagađene vode |
Napomena:
Istraživanje baznih podataka Nacionalne strategije za uključivanje Roma, za razdoblje od 2013. do 2020. godine temeljem kojeg će se moći zaključivati i o krajnjim ishodima Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine uključivalo je preko 350 varijabli. Varijable navedene u priloženim listama osnovnih i dodatnih pokazatelja biti će uključene u drugi istraživački ciklus dok će se o opravdanosti uključivanja ostalih varijabli odluka donijeti po završetku izrade pokazatelja ishoda Europskog okvira za jednakost, uključivanje i participaciju Roma. S obzirom na planirano istraživanje zdravstvene slike Roma, za pretpostaviti je da će se iz ponovljenog istraživanja baznih podataka izuzeti varijable koje su bile povezane sa stjecanjem uvida u zdravstveno stanje te da će iste biti obuhvaćene istraživanjem o zdravstvenoj slici. No, odabiru varijabli prethoditi će i drugi postupci, primjerice ovisno o rezultatima Popisa stanovništva planiranog 2021. godine ovisiti će i okvir uzorkovanja koji se može temeljem istih proširiti ili ostati u okvirima mapiranja iz 2017. godine.
Popis jedinica lokalne samouprave s više od 30 samodeklariranih pripadnika romske nacionalne manjine
ŽUPANIJA |
IME ADMINISTRATIVNE JEDINICE (GRADA ILI OPĆINE) |
Bjelovarsko-bilogorska |
Bjelovar Garešnica Grubišno Polje Općina Končanica Općina Šandrovac Općina Štefanje Općina Veliki Grđevac |
Brodsko-posavska |
Nova Gradiška Slavonski Brod Općina Gornja Vrba Općina Vrpovlje |
Grad Zagreb |
Zagreb |
Istarska |
Pula Umag Vodnjan Općina Ližnjan Općina Medulin |
Karlovačka |
Karlovac |
Koprivničko-križevačka |
Đurđevac Koprivnica Općina Drnje Općina Hlebine Općina Novigrad Podravski Općina Peteranec Općina Rasinja Općina Virje |
Međimurska |
Čakovec Mursko Središće Općina Domašinec Općina Donji Vidovec Općina Goričan Općina Kotoriba Općina Mala Subotica Općina Nedelišće Općina Orehovica Općina Podturen Općina Pribislavec |
Osječko-baranjska |
Beli Manastir Belišće Donji Miholjac Osijek Valpovo Općina Bilje Općina Darda Općina Jagodnjak Općina Kneževi Vinogradi Općina Magadenovac Općina Petlovac Općina Podgorač Općina Pupovac |
Primorsko-goranska |
Crikvenica Čabar Delnice Novi Vinodolski Rijeka Omišalj |
Sisačko-moslavačka |
Glina Kutina Novska Petrinja Popovača Sisak Općina Velika Ludina |
Varaždinska |
Ludbreg Varaždin Općina Cestica Općina Mali Bukovec Općina Petrijanec Općina Sveti Đurđ |
Vukovarsko-srijemska |
Vinkovci Vukovar |
Zagrebačka |
Dugo Selo Ivanić Grad Općina Orle Općina Rugvica |
KOMUNIKACIJSKA STRATEGIJA Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine
Uvodne informacije
U Republici Hrvatskoj postoji neprekinuti niz javnih politika usmjerenih uključivanju pripadnika romske nacionalne manjine u hrvatsko društvo.
Od prvog strateškog dokumenta ( Nacionalnog programa za Rome iz 2003. godine) do danas proteklo je sedamnaest godina, a u međuvremenu (zajedno s još nekoliko europskih zemalja) Republika Hrvatska je:
- pristupila Desetljeću za uključivanje Roma 2005.-2015. u okviru kojeg je izrađen Akcijski plan za uključivanje Roma 2005.-2015. te donijela i
- Nacionalnu strategiju za uključivanje Roma , za razdoblje 2013. do 2020. godine.
Nacionalna strategija za uključivanje Roma, za razdoblje 2013. do 2020. koju je 2012. godine donijela Vlada Republike Hrvatske, izrađena je kako s ciljem ujednačavanja i unaprjeđivanja provedbe aktivnosti Desetljeća za uključivanje Roma 2005.-2015 ., tako i s ciljem usklađivanja s Priopćenjem Komisije Europskom Parlamentu, Vijeću, Europskom ekonomskom i socijalnom odboru i Odboru regija o Okviru Europske Unije za nacionalne strategije integracije Roma 1 . Nasljeđujući širok pristup Nacionalnog programa za Rome , pored "četiri ključna područja" Okvira Europske unije (i Desetljeća za uključivanje Roma ) – obrazovanja, zapošljavanja, zdravstvene zaštite i stanovanja – Nacionalna strategija za uključivanje Roma, za razdoblje 2013. do 2020. u prioritetne je politike strategije uključila i socijalnu skrb; uključivanje u društveni i kulturni život; kao i statusna rješenja, suzbijanje diskriminacije i pomoć u ostvarivanju prava. Također, pored navedenih sedam strateških područja ili prioritetnih politika, Nacionalna strategija za uključivanje Roma, za razdoblje 2013. do 2020. uključila je i poglavlje posvećeno unaprjeđenju prikupljanja statističkih podataka koje je izdvojeno kao pozitivna specifičnost hrvatskog strateškog okvira u odnosu na strategije relevantnih europskih zemalja, baš kao i način na koji se dokument odnosio prema pitanjima rodne ravnopravnosti.
U 2011. godini je Europska komisija donijela Okvir EU za nacionalne strategije integracije Roma s ciljem ukidanja višestoljetne isključenosti Roma u Europi. Temeljem Okvira države članice bile su u obvezi izraditi vlastite nacionalne strategije ili setove politika za integraciju Roma koje će urediti načine poboljšanja položaja romskih zajednica na njihovim teritorijima. Okvir EU ističe četiri prioritetna područja djelovanja – obrazovanje, zapošljavanje, zdravstvo i stanovanje. ( European Commission. 2011. An EU Framework for National Roma Integration Strategies up to 2020. Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the European Economic and Social Committee and the Committee of the Regions COM (2011) 173 final. Brussels: Commission of the European Communities)
https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?qid=1444910104414&uri=CELEX:52011DC0173
Kao i njegovi prethodnici, Nacionalni plan za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine temeljni je planski dokument budućeg djelovanja na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini s krajnjim ciljem daljnjeg unapređenja ostvarivanja prava romske nacionalne manjine, prava na jednakost, uključivanje i sudjelovanje u hrvatskom društvu. Sadržajno, plan se nastavlja na gore spomenute nacionalne dokumente te je usklađen s Prijedlogom Preporuka Vijeća o jednakosti, uključivanju i sudjelovanju Roma do 2030. godine 2 .
Nacionalnim planom za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine utvrđuju se razvojni smjerovi horizontalnih i sektorskih područja, i to kako slijedi:
Borba protiv antiromskog rasizma i diskriminacije;
Smanjivanje siromaštva i socijalne isključenosti
Participacija kroz osnaživanje, suradnju i povjerenje u javne institucije;
Učinkovit i jednak pristup kvalitetnom uključivom obrazovanju;
Učinkovit i jednak pristup kvalitetnom i održivom zapošljavanju;
Zdravlje Roma i učinkovit jednak pristup kvalitetnim uslugama zdravstvene i socijalne skrbi ; te
Učinkovit jednak pristup prikladnom desegregiranom stanovanju i osnovnim uslugama.
Komunikacijska strategija za provedbu Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine (u daljnjem tekstu: Komunikacijska strategija) izrađena je s ciljem upoznavanja opće javnosti te različitih ciljanih skupina s postupkom izrade dokumenta, razvojnim smjerovima te općim i posebnim ciljevima dokumenta; upoznavanja s tijekom i rezultatima provedbe kao i krajnjim učincima provedbe na život pripadnika romske nacionalne manjine.
Povod izradi Komunikacijske strategije, osim u obvezi propisanoj Uredbom o smjernicama za izradu akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja i od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 89/2018) , Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina - kao tijelo nadležno za koordinaciju izrade, praćenje provedbe i izvještavanje o provedbi Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine – nalazi i u nalazima vanjske evaluacije Nacionalne strategije za uključivanje Roma, za razdoblje od 2013. do 2020. godine i pripadajućeg Akcijskog plana.
Naime nalazi evaluacije su između ostalog, ukazali i na potrebu osiguravanja veće razine informiranosti aktera na lokalnoj i regionalnoj razini (ne samo regionalne i lokalne samouprave već i javnih ustanova) o njihovim odgovornostima u pogledu provedbe politike uključivanja Roma 3 .
3 Friedman, E., Horvat, M. (2015.) Evaluacijsko izvješće: Evaluacija Nacionalne strategije RH za uključivanje Roma. Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, UNDP-Ured Hrvatska. Zagreb, dostupno na: https://ljudskaprava.gov.hr/ostvarivanje-prava-romske-nacionalne-manjine/584
Upravo tim povodom, već u pripremne radnje za postupak izrade Nacionalnog plana za uključivanje Roma , za razdoblje od 2021. do 2027. godine , Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je uključio daleko veći broj dionika nego što je to moguće u trenutku pokretanja formalnog procesa izrade dokumenta. Tako je u konzultativnim aktivnostima Ureda, provedenim od 2016. do 2020. godine s ciljem pripreme adekvatne analitičke podloge za izradu novog Nacionalnog plana za uključivanje Roma , za razdoblje od 2021. do 2027. godine, - ukupno sudjelovalo više od 5000 osoba iz svih segmenata hrvatskog društva s posebnim naglaskom na sudjelovanje pripadnika romske nacionalne manjine te aktera s regionalne i lokalne razine 4 .
4 Aktivnosti četiri ključna projekta Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina od 2016. do 2020. godine uključivale su nacionalne, regionalne i lokalne rasprave o dugoročnim i kratkoročnim prioritetima Nacionalne strategije za uključivanje Roma, za razdoblje od 2013. do 2020. godine, kao i definiranje potreba pripadnika romske nacionalne manjine te prepreka uključivanju pripadnika romske nacionalne manjine na lokalnoj i regionalnoj razini. Detaljnije o nalazima provedenih konzultacija moguće je pročitati u publikacijama Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, kao i projektnim izvješćima čiji su sažeci dostupni na službenim stranicama Ureda. Projekti u okviru kojih su navedene aktivnosti provedene su sljedeći: „Platforma za uspješnu provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma, uz financijsku pomoć UNICEF- Ureda Hrvatska; „Nacionalna platforma za Rome“ financiran sredstvima Programa unije - Prava, jednakost i pravda (Rights, Equality and Justice Programme); „Prikupljanje i praćenje baznih podataka za učinkovitu provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma“ financiran sredstvima IPA 2012 programa te „Ispunjavanje preduvjeta za učinkovite politike usmjerene nacionalnim manjinama, faza I – financiran sredstvima Europskog socijalnog fonda.
OPĆI CILJEVI
1. Jačanje transparentnosti postupaka izrade, provedbe te praćenja provedbe i vrednovanja Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine
2. Osnaživanje provedbe te osiguravanje preduvjeta za pravodobno reagiranje na rizike i ugroze provedbe
POSEBNI CILJEVI
1. Kontinuirano i kvalitetno informiranje svih ključnih javnosti (dionika) o procesu izrade, provedbe, vrednovanja i krajnjih učinaka Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine s ciljem povećanja sudjelovanja razvojnih dionika u svim procesima povezanim s dokumentom
2. Podizanje razine svijesti o potrebi usklađivanja regionalnih i lokalnih aktivnosti s Nacionalnim planom za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine s ciljem osiguravanja financijske i druge podrške u provedbi regionalnih i lokalnih aktivnosti
3. Kontinuiranom razmjenom informacija osigurati međusektorsku koordinaciju i suradnju kako bi se dosegnuli ciljevi definirani Nacionalnim planom za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine
4. Kontinuiranom razmjenom informacija uvećati broj posrednika u komunikaciji (multiplikatora) kako bi se osnažili kapaciteti tijela nadležnog za komunikaciju
Komunikacijske aktivnosti i proračun
Ciljevi Komunikacijske strategije realizirat će se provedbom komunikacijskih aktivnosti koje će se definirati Akcijskim planovima. Akcijski planovi Komunikacije strategije u pravilu će pratiti provedbene cikluse Akcijskih planova Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine te će u svrhu provedbe Komunikacijske strategije biti izrađena tri Akcijska plana ( Akcijski plan Komunikacijske strategije 2020.-2022 .; Akcijski plan Komunikacijske strategije 2023.-2025.; Akcijski plan Komunikacijske strategije 2025.-2027.). No, valja napomenuti kako su prve komunikacijske aktivnosti vezane uz predmetni akt strateškog planiranja planirane i provedene prije početka i tijekom izrade samog dokumenta zbog čega razdoblje provedbe prvog Akcijskog plana Komunikacijske strategije uključuje i 2020. godinu.
Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je, kao tijelo nadležno za izradu, praćenje provedbe, vrednovanje i izvještavanje o provedbi Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine i njemu pripadajućih provedbenih dokumenata, nadležan i za provedbu aktivnosti iz Akcijskih planova Komunikacijske strategije, kao i za realizaciju ciljeva Komunikacijske strategije.
Sredstva za provedbu Komunikacijske strategije tj. aktivnosti Akcijskih planova Komunikacijske strategije biti će osigurana u proračunu Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.
Ciljana publika
Ciljne skupine predstavljaju ključne javnosti (dionike) kojima se obraćamo, a koje su relevantne za realizaciju Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine i njime postavljenih ciljeva.
Ovisno o tijeku izrade Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine , kao i o okolnostima koje u trenutku izrade Komunikacijske strategije nije moguće predvidjeti, moguće je revidiranje niže navedenih ciljnih skupina. Redovna revizija ciljanih skupina planirana je u sklopu izrade svakog sljedećeg Akcijskog plana Komunikacijske strategije, dok će se u slučaju izvanrednih potreba promjene ciljanih skupina i/ili aktivnosti definiranih Akcijskim planom Komunikacijske strategije , temeljem prijedloga Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, provesti rasprava i donijeti odluka na Povjerenstvu za praćenje provedbe Nacionalnog plana za uključivanje Roma , za razdoblje od 2021. do 2027. godine .
Kako je prethodno navedeno, opći se ciljevi Komunikacijske strategije odnose na jačanje transparentnosti i unapređenje protoka informacija, ali i na osnaživanje provedbe te osiguravanje preduvjeta za pravodobno reagiranje na rizike i ugroze provedbe. Ovisno o tome s kojim ciljem se pojedinoj ciljanoj skupini komunikacija obraća, moguće je podijeliti i ciljane skupine Komunikacijske strategije. Tako će se s pretežitim ciljem jačanja transparentnosti postupaka izrade, provedbe te praćenja provedbe i vrednovanja Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine , aktivnosti Komunikacijske strategije obraćati:
o općoj javnosti koja uključuje sve građane Republike Hrvatske;
o općoj populaciji pripadnika romske nacionalne manjine, uključujući Romkinje i mlade Rome te
o medijima.
Dok će se s ciljem jačanja transparentnosti postupaka izrade, provedbe te praćenja provedbe i vrednovanja Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine , ali i osnaživanjem provedbe te osiguravanjem preduvjeta za pravodobno reagiranje na rizike i ugroze provedbe, aktivnosti Komunikacijske strategije obraćati, prije svega:
o donositeljima političkih odluka (nacionalna, regionalna i lokalna razina): Vlada RH, regionalna i lokalna samouprava;
o tijelima državne uprave i drugim tijelima: institucijama, organizacijama uključenim u izradu Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine , provedbu (nositeljima i su-nositeljima mjera u Akcijskim planovima za provedbu Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine ) te praćenje provedbe Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine i pripadajućih Akcijskih planova;
o izabranim predstavnicima romske nacionalne manjine – zastupniku 12 nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru; vijećima romske nacionalne manjine (na županijskoj, gradskoj, općinskoj) i predstavnicima romske nacionalne manjine;
o organizacijama civilnog društva uključujući romske organizacije civilnog društva te pravobraniteljstvima.
Također, imajući na umu oba cilja Komunikacijske strategije, ali i ulogu koju ciljane skupine mogu imati kao posrednici u plasmanu ključnih informacija kako prema drugim ciljanim skupinama tako i unutar same profesionalne skupine, aktivnosti strategije će se obraćati i
o znanstvenoj i stručnoj javnosti
o poslovnoj zajednici (gospodarskim udruženjima, poslovnim subjektima) te
o medijima.
Posebna pažnja u obraćanju medijima biti će usmjerena specijaliziranim medijima tj. onima koji su usmjereni na izvještavanje o temama vezano uz pripadnike nacionalnih manjina i/ili pripadnicima romske nacionalne manjine, kao i znanstvenim institucijama/znanstvenicima koji su se u svojem dosadašnjem radu bavili pitanjima romske nacionalne manjine.
Komunikacijskim aktivnostima usmjerenim poslovnoj zajednici širi se dosadašnji model komunikacije nadležnog tijela te ću se spomenutim aktivnostima morati posvetiti i adekvatna pozornost prilikom izrade pratećih Akcijskih planova.
Konačno, većina komunikacijskih aktivnosti biti će usmjerena na nacionalnu razinu, no dio će komunikacijskih aktivnosti obuhvaćati i relevantnu javnost na razini Europske unije te Vijeća Europe. Ciljane skupine u tom smislu obuhvaćaju:
o Tijela Europske komisije nadležna za izradu, praćenje provedbe i izvještavanje o provedbi Prijedloga Preporuka Vijeća o jednakosti, uključivanju i sudjelovanju Roma do 2030. godine (Opća uprava Europske komisije za pravosuđe i zaštitu potrošača);
o Agencija Europske unije za temeljna prava;
o Tijela Vijeća Europe: Upravni odbor za borbu protiv diskriminacije, raznolikosti i uključenosti (CDADI - The Steering Committee on Anti-Discrimination, Diversity and Inclusion ) s pripadajućim pododborima: Odbor stručnjaka za pitanja Roma i putnika (ADI-ROM - Committee of Experts on Roma and Traveller Issues ); Odbor stručnjaka za borbu protiv govora mržnje (ADI / MSI-DIS - Committee of Experts on Combating Hate Speech ).
Komunikacijski kanali, ključni komunikatori i alati
Komunikacija prema ciljnim skupinama provodit će se:
1. posredstvom neposredne komunikacije – za cijelo vrijeme provedbe projektnih i drugih aktivnosti Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini i u neposrednoj komunikaciji sa sudionicima aktivnosti (bilo da je riječ o virtualnom ili fizičkom događanju), Ured će obavještavati javnost o fazama izrade tj. provedbe Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine kao i koristiti navedena događanja kako bi ukazao i potaknuo rješavanje poteškoća koje se mogu dogoditi u provedbi dokumenta. Pored navedenog, spomenute će prilike biti korištene i kako bi se dodatno informirala javnost o objavljenim sadržajima na službenim stranicama i potaknuo njihov pregled. Osim toga, ključne faze poput usvajanja Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine, zatim objava rezultata planiranih vrednovanja, objava izvješća o učincima provedbe Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine na živote pripadnika romske nacionalne manjine (rezultati ponovljenog istraživanja baznih podataka) kao i završno evaluacijsko izvješće o provedbi Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine biti će predstavljeni na javnim događanjima pred širokim krugom dionika u skladu s ranijom praksom Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina;
2. posredstvom komunikacijskih kanala :
medija , pri čemu pojam obuhvaća sve vrste medija – televiziju, radio, tisak i internetske portale te će komunikacija biti usmjerena prema televizijama s nacionalnom pokrivenošću, relevantnim informativnim tiskovinama, internetskim portalima i radijskim postajama, kao i prema specijaliziranim medijima (tiskani i online mediji) koji se bave problematikom nacionalnih manjina. Također, komunikacija će se provoditi i posredstvom regionalnih, odnosno lokalnih medija (tiskovine, TV, radio, internetski portali), koji imaju značajnu informativnu ulogu u sredinama u kojima se objavljuju/emitiraju s naglaskom na lokalne radio stanice pri čemu se time cilja na pripadnike romske nacionalne manjine, posebno Romkinje (istraživanjem baznih podataka radio je najzastupljeniji medij koji se prati);
digitalnih komunikacijskih kanala - Internetska stranica https://pravamanjina.gov.hr jedan je od ključnih komunikacijskih kanala na kojemu će se kontinuirano i pravodobno osigurati detaljno informiranje javnosti o procesu izrade Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine i prvog provedbenog dokumenta, o provedbi Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine i rezultatima njegova vrednovanja kao i učincima provedbe dokumenta. Pored navedenog, informacije o učincima provedbe Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine biti će dostupne za cijelo vrijeme provedbe plana na stranicama Ureda uspostavljenim upravo u navedene svrhe https://www.nsur.hr , dok će zasebne objave i/ili važne audio informacije biti objavljene na Youtube kanalu Ureda ( https://www.youtube.com/channel/UCt99PELqFwiT0TGDaO0in7Q ) i Facebook stranici Ureda. Poruke na digitalnim medijima, s naglaskom na društvene mreže, biti će usmjerene mladim Romima i Romkinje budući se upravo ova skupina romske populacije njima najčešće i koristi.
Ključni komunikatori
Uspješna provedba komunikacijske strategije ovisi, između ostalog i od jasno definirane hijerarhije, protokola te zaduženja u provedbi komunikacijskih aktivnosti.
Posebnu pozornost nužno je posvetiti definiranju ključnih osoba koje će biti nositelji eksterne komunikacije. Prilikom obraćanja javnosti putem medija ili nekog drugog komunikacijskog kanala, potrebno je osigurati jasnoću, prepoznatljivost te ujednačenost komunikacijskog sadržaja, a kako bi se navedeno i postiglo definirani su i ključni nositelji eksterne komunikacije, a u skladu s Pravilnikom o unutarnjem redu Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina definirane su i osobe unutar koordinativnog tijela koje će biti zadužene za komunikaciju prema eksternim javnostima od faze izrade Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine, nadalje .
Komunikacijski alati i predviđene aktivnosti
Provedba Komunikacijske strategije uključivati će sljedeće aktivnosti:
Izradu vizualnog identiteta – kako bi se osigurala vidljivost i prepoznatljivost Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine kroz sve komunikacijske aktivnosti.
Izradu informativnog materijala – poput brošura, letaka i sl. koji će biti važan način informiranja, prije svega podrške koja se s nacionalne razine pruža jedinicama lokalne i područne (regionalne) razine vezano uz provedbu Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine
Izradu i distribuciju priopćenja za medije – s ciljem osiguravanja distribucije većeg broja relevantnih informacija, a koristit će se u slučajevima kada se komuniciraju značajne faze izrade, provedbe i praćenja Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine budući da su priopćenja za medije pogodna za korištenje u situacijama kada je potrebno informaciju proslijediti većem broju medija različitih razina djelovanja (nacionalno, lokalno, specijalizirani mediji…).
Davanje izjava za medije – je aktivnost koja će se provoditi prilikom informiranja o novinama u procesu izrade, provedbi ili praćenja Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine , u prilikama kada je potrebno komunicirati brzo i proaktivno ili kada postoji interes medija za određene teme, a provodit će ju osobe ovlaštene za komunikaciju s medijima na razini koordinativnog tijela.
Intervjue i medijska gostovanja ključnih komunikatora - predstavljaju potporu svim drugim načinima informiranja ciljanih skupina javnosti, a putem ovih aktivnost moguće je osigurati plasman šireg spektra relevantnih informacija. Navedena aktivnost će se zbog svojeg karaktera provodit u određenim vremenskim razmacima, a prilikom odabira medija kroz koje će se navedene aktivnosti realizirati u obzir će se uzeti karakter informacija te ciljanih skupina kojima se obraćamo, odnosno dosegu koji određeni medij ima prema ciljanim skupinama.
Odgovore na medijske upite – koristi će se kako bi se postigla kvalitetna dvosmjerna komunikacija te plasman relevantnih i točnih informacija medijima.
Organizaciju događaja – aktivnost koja u praksi Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina pokazuje iznimne rezultate u smislu adekvatnog informiranja ciljanih skupina Ured će koristiti za obilježavanje ključnih faza Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine tj. aktivnosti poput predstavljanja usvojenog dokumenta, informiranje o rezultatima planiranih vrednovanja i izvješćima o učincima provedbe dokumenta na živote pripadnika romske nacionalne manjine (rezultati ponovljenog istraživanja baznih podataka) kao i završno evaluacijsko izvješće o provedbi Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine . Događanja će uključivati aktivnosti participativnog karaktera od radionica, konferencija, fokus grupa, regionalnih i lokalnih do nacionalnih okruglih stolova, rasprava i sl.
Prezentacije na događanjima na razini Europske unije i Vijeća Europe – kako bi informirao ciljane skupine izvan nacionalnog konteksta o izradi, praćenju i krajnjim rezultatima Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine, Ured će prezentirati učinjeno na događanjima (radnim sastancima/konferencijama/okruglim stolovima i sl.) organiziranim od strane nadležnih tijela na razini Europske unije i Vijeća Europe.
Ključne poruke
Ključne poruke usmjerene općoj populaciji:
Romi u Hrvatskoj imaju pravo na život dostojan čovjeka!
Romi su građani Hrvatske, a ne građani drugog reda.
Romska djeca su hrvatska djeca – hrvatska djeca koja trebaju našu pomoć.
Mladi Romi i Romkinje žele učiti i raditi. Uključimo ih u obrazovanje i rad i dajmo im priliku za život o kojem sanjaju.
Romi su dio europske povijesti i kulture – upoznajmo ih!
Ključne poruke usmjerene pripadnicima romske nacionalne manjine:
Maštate o sigurnom krovu nad glavom, stalnom zaposlenju… životu dostojnom čovjeka….. ( napomena: prvi dio poruke se prilagođava ovisno o aktivnostima koje promovira ) Uključite se u ____________ (naziv aktivnosti) i učinite prvi korak prema promjeni.
Pokrenuo si kotač obrazovanja?! Ne daj mu da stane! Informiraj se kako dalje!
Obrazovanje je najsigurniji put iz siromaštva!
U zdravom tijelu zdrav duh. Brini o svom tijelu, pregledaj se!
Pravi muškarac nikada ne udara ženu.
Vrijeme je da pokrenemo i zapošljavanje! Informiraj se o mogućnostima koje se nude!
Nacionalni plan za uključivanje Roma je važan onoliko koliko je važan Romima. Pokaži koliko ti je važna budućnost! Uključi se!
Praćenje i vrednovanje
Uz kontinuirano praćenje provedbe, potrebno je provoditi i evaluaciju uspješnosti provedbe Komunikacijske strategije i pripadajućeg Akcijskog plana te će Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina na godišnjoj razini pratiti i u okviru izvještavanja o provedbi Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine i pripadajućeg Akcijskog plana, izvještavati i o uspješnosti ostvarenja Komunikacijske strategije temeljem definiranih pokazatelja i mjerila uspješnosti, a u skladu s dobivenim rezultatima vrednovanja koordinativno tijelo će učiniti redovnu ili izvanrednu reviziju Akcijskog plana za provedbu Komunikacijske strategije .
POKAZATELJ |
MJERILO |
Vizualni identitet Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine |
Izrađen / Nije izrađen |
Informativni materijal |
Omjer broja izrađenog i distribuiranog informativnog materijala i planiranog broja izrade i distribucije informativnog materijala |
Izrada i distribucija priopćenja za medije |
Omjer objavljenih priopćenja i planiranog broja objava pojedinog priopćenja |
Izjave za medije |
Broj objavljenih izjava za medije u odnosu na broj događanja za koje su pripremljene |
Intervjui i medijska gostovanja |
Broj planiranih intervjua i medijskih gostovanja u odnosu na broj emitiranih intervjua i medijskih gostovanja |
Odgovori na medijske upite |
Broj zaprimljenih medijskih upita u odnosu na broj odgovorenih medijskih upita |
Organizirana događanja |
Broj planiranih događanja u odnosu na broj ostvarenih/provedenih događanja |
Prezentacije na razini Europske unije i Vijeća Europe |
Broj planiranih prezentacija u odnosu na broj ostvarenih prezentacija |
Akcijski plan Komunikacijske strategije 2020.-2022.
OPĆI KOMUNIKACIJSKI CILJ |
POSEBNI KOMUNIKACIJSKI CILJ |
CILJANE SKUPINE |
KOMUNIKACIJSKI ALATI |
VRIJEME IZVRŠENJA |
Jačanje transparentnosti postupaka izrade, provedbe te praćenja provedbe i vrednovanja Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine |
Kontinuirano i kvalitetno informiranje svih ključnih javnosti (dionika) o procesu izrade, provedbe, vrednovanja i krajnjih učinaka Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine s ciljem povećanja sudjelovanja razvojnih dionika u svim procesima povezanim s dokumentom |
opća javnost donositelji odluka (nacionalna, regionalna i lokalna razina) tijela državne uprave predstavnici romske nacionalne manjine organizacije civilnog društva mediji |
izrada jednog vizualnog identiteta |
lipanj 2021. |
izrada informativnog materijala |
rujan 2021. |
|||
izrada i distribucija 3 priopćenja za medije |
prosinac 2022. |
|||
davanje 2 izjave za medije |
prosinac 2022. |
|||
Jedno medijsko gostovanje ključnih komunikatora |
prosinac 2022. |
|||
organizacija 12 događaja |
prosinac 2022. |
|||
2 prezentacije na međunarodnim događanjima |
prosinac 2022. |
|||
Podizanja razine svijesti o potrebi usklađivanja regionalnih i lokalnih aktivnosti s Nacionalnim planom za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine s ciljem osiguravanja financijske i druge podrške u provedbi regionalnih i lokalnih aktivnosti |
opća javnost donositelji odluka (nacionalna, regionalna i lokalna razina) predstavnici romske nacionalne manjine organizacije civilnog društva |
izrada jednog vizualnog identiteta |
lipanj 2021. |
|
izrada informativnog materijala |
rujan 2021. |
|||
davanje 2 izjava za medije |
prosinac 2022 |
|||
Jedno medijsko gostovanje ključnih komunikatora |
prosinac 2022 |
|||
organizacija 6 događaja |
prosinac 2022 |
|||
Osnaživanje provedbe te osiguravanje preduvjeta za pravodobno reagiranje na rizike i ugroze provedbe |
Kontinuiranom razmjenom informacija osigurati međusektorsku koordinaciju i suradnju kako bi se dosegnuli ciljevi definirani Nacionalnim planom za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine |
donositelji odluka (nacionalna, regionalna i lokalna razina) tijela državne uprave predstavnici romske nacionalne manjine mediji |
izrada jednog vizualnog identiteta |
lipanj 2021. |
izrada informativnog materijala |
rujan 2021 |
|||
davanje 2 izjava za medije |
prosinac 2022 |
|||
organizacija 10 događaja |
prosinac 2022 |
|||
Kontinuiranom razmjenom informacija uvećati broj posrednika u komunikaciji (multiplikatora) kako bi se osnažili kapaciteti tijela nadležnog za komunikaciju |
donositelji odluka (nacionalna, regionalna i lokalna razina) tijela državne uprave predstavnici romske nacionalne manjine organizacije civilnog društva
|
izrada jednog vizualnog identiteta |
lipanj 2021. |
|
izrada informativnog materijala |
rujan 2021 |
|||
izrada i distribucija 3 priopćenja za medije |
prosinac 2022 |
|||
davanje izjava za medije |
prosinac 2022 |
|||
Jedno medijsko gostovanje ključnih komunikatora |
prosinac 2022 |
KLASA:016-02/20-07/01
URBROJ: 50450-02/04-21-151
Zagreb, 24. veljače 2021.
RAVNATELJ UREDA
Alen Tahiri, univ.spec.pol.
Komentari