1.

STRUČNI NOSITELJ:

Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije

2.

POSTUPAK PROCJENE UČINAKA PROPISA

Redni broj:

Naziv nacrta prijedloga zakona:

Upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske:

2.1.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima (EU)

I. tromjesečje 2026.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

U nacionalni zakonodavni sustav potrebno je prenijeti Direktivu (EU) 2024/2853 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2024. o odgovornosti za neispravne proizvode i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 85/374/EEZ (dalje u tekstu: Direktiva 2024/2853) i Direktivu (EU) 2024/1799 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2024. o zajedničkim pravilima za promicanje popravka robe i izmjeni Uredbe (EU) 2017/2394 te direktiva (EU) 2019/771 i (EU) 2020/1828 (dalje u tekstu: Direktiva 2024/1799).

Cilj implementacije obveza iz Direktive 2024/2853 je:

◊ osigurati da pravila o odgovornosti uzimaju u obzir prirodu i rizike proizvoda u digitalnom dobu i kružnom gospodarstvu,

◊ osigurati da uvijek postoji poduzeće sa sjedištem u EU-u koje se može smatrati odgovornim za neispravne proizvode kupljene izravno od proizvođača izvan EU-a, s obzirom na to da potrošači sve češće kupuju proizvode izravno iz trećih zemalja, a da pritom ne postoji proizvođač ili uvoznik sa sjedištem u EU-u,

◊ smanjiti teret dokazivanja u složenim slučajevima i ograničenja u podnošenju zahtjeva za naknadu štete i osigurati jednaku zaštita osoba bez obzira na to je li neispravni proizvod koji im je nanio štetu materijalan ili digitalan.

◊ cilj implementacije obveza iz Direktive 2024/2853 je postići pravnu sigurnost za potrošače i prodavatelje kod potrošačkih ugovora za koliko se produžuje rok kod popravka robe.

2.2.

Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona

I. tromjesečje 2026.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Planiranim izmjenama i dopunama u nacionalno zakonodavstvo prenosi se Direktiva (EU) 2024/1203 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. travnja 2024. o zaštiti okoliša putem kaznenog prava i zamjeni direktiva 2008/99/EZ i 2009/123/EZ.

Planiranim izmjenama i dopunama Kaznenog zakona revidirat će se zakonski opisi i sankcije za kaznena djela sadržana u Glavi XX. Kaznenog zakona-Kaznena djela protiv okoliša. Ovim će se postići usklađivanje sa zahtjevima Direktive 2024/1203 o zaštiti okoliša putem kaznenog prava te unaprjeđenje kaznenopravne zaštite na području kaznenih djela protiv okoliša.

2.3.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku

I. tromjesečje 2026.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Planiranim izmjenama i dopunama u nacionalno zakonodavstvo prenosi se Direktiva (EU) 2024/1203 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. travnja 2024. o zaštiti okoliša putem kaznenog prava i zamjeni direktiva 2008/99/EZ i 2009/123/EZ.

Planiranim izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, radi usklađivanja sa zahtjevima Direktive 2024/1203 o zaštiti okoliša putem kaznenog prava, revidirat će se katalog kaznenih djela iz članka 334. Zakona o kaznenom postupku za koja se mogu odrediti posebne dokazne radnje.

2.4.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela

I. tromjesečje 2026.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Planiranim izmjenama i dopunama u nacionalno zakonodavstvo prenosi se Direktiva (EU) 2024/1203 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. travnja 2024. o zaštiti okoliša putem kaznenog prava i zamjeni direktiva 2008/99/EZ i 2009/123/EZ.

Planiranim izmjenama i dopunama Zakona o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, radi usklađivanja sa zahtjevima Direktive 2024/1203 o zaštiti okoliša putem kaznenog prava, revidirat će se zakonska kaznenopravna politika kažnjavanja pravnih osoba za kaznena djela.

2.5.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama

I. tromjesečje 2026.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Unaprjeđenje normativnog okvira kojim se uređuje pravo na pristup informacijama i pravo na ponovnu uporabu informacija, uzimajući u obzir preporuke i prijedloge za moguće poboljšanje normativnog okvira navedene u Izvještaju o vrednovanju učinaka Zakona o pravu na pristup informacijama (izrađenog u okviru reforme C2.6.R2. „Unaprjeđenje provedbe Zakona o pravu na pristup informacijama“ u okviru NPOO-a)

Donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama ima za cilj unaprijediti normativni okvir kojim se uređuje pravo na pristup informacijama i pravo na ponovnu uporabu informacija.

Reformu C2.6. R2 „Unaprjeđenje provedbe Zakona o pravu na pristup informacijama” u okviru NPOO-a, Povjerenik za informiranje dovršio je 2023. godine. Procjenu Zakona i njegovih učinaka iz perspektive korisnika i javnih tijela obavio je stručni tim ocjenjivača. Na temelju toga izrađeno je Izvješće o ocjeni učinaka Zakona koje sadrži preporuke i prijedloge za moguća poboljšanja normativnog okvira.

Kako bi se postojeći normativni okvir dodatno unaprijedio prilikom izrade Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama uzeti će se u obzir preporuke i prijedlozi iz gore navedenog Izvještaja s ciljem daljnjeg poboljšanja određenih instituta i odredaba postojećeg Zakona, sve s ciljem postizanja veće učinkovitosti u ostvarivanju prava na pristup informacijama i prava na ponovnu uporabu informacija.

2.6.

Zakon o pravosudnoj policiji

I. tromjesečje 2026.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Sada su organizacija rada zatvorskog sustava i sustava osiguranja pravosudnih tijela te radnopravni odnosi službenika pravosudne policije i ovlaštenih službenih osoba u zatvorskom sustavu i sustavu osiguranja pravosudnih tijela uređeni kroz više zakona npr. Zakon o izvršavanju kazne zatvora, Zakon o državnim službenicima, Zakon o sudovima, Zakon o državnom odvjetništvu, te je potrebno donijeti zakon u kojem bi se na jednom mjestu propisala organizacija rada zatvorskog sustava i sustava osiguranja pravosudnih tijela, te prava i obveze službenika pravosudne policije i ovlaštenih službenih osoba u zatvorskom sustavu i sustavu osiguranju pravosudnih tijela.

Organizacija rada zatvorskog sustava i sustava osiguranja pravosudnih tijela te radnopravnih odnosa službenika pravosudne policije i ovlaštenih službenih osoba u zatvorskom sustavu i sustavu osiguranju pravosudnih tijela.

2.7.

Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2024/1689 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2024. o utvrđivanju usklađenih pravila o umjetnoj inteligenciji (Akt o umjetnoj inteligenciji) (EU)

I. tromjesečje 2026.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Zakon se predlaže radi osiguranja provedbe Uredbe (EU) Europskog Parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2024.

o utvrđivanju usklađenih pravila o umjetnoj inteligenciji i o izmjeni uredaba (EZ) br. 300/2008, (EU) br. 167/2013, (EU) br. 168/2013, (EU) 2018/858, (EU) 2018/1139 i (EU) 2019/2144 te direktiva 2014/90/EU, (EU) 2016/797 i (EU) 2020/1828 (Akt o umjetnoj inteligenciji)

Kroz osiguranje provedbe Uredbe o utvrđivanju usklađenih pravila o umjetnoj inteligenciji (Uredba o umjetnoj inteligenciji) donošenjem ovog Zakona cilja se na uspostave pravnih okvira za razvoj, stavljanje na tržište i korištenje pouzdane i sigurne umjetne inteligencije u EU. Zakonom se želi poboljšati funkcioniranje unutarnjeg tržišta  Europske unije utvrđivanjem ujednačenog pravnog okvira, osobito za razvoj, stavljanje na tržište, stavljanje u upotrebu i korištenje sustava umjetne inteligencije  u Uniji, u skladu s vrijednostima Unije, promicati prihvaćanje antropocentrične i pouzdane umjetne inteligencije uz istodobno jamčenje visoke razine zaštite zdravlja, sigurnosti i emeljnih prava kako su sadržana u Povelji Europske unije o emeljnim pravima uključujući demokraciju, vladavinu prava i zaštitu okoliša, zaštitu od štetnih učinaka UI sustavâ u Uniji, te podupirati inovacije. Također, na ovaj način se osigurava slobodno prekogranično kretanje robe i usluga temeljenih na umjetnoj inteligenciji, čime se države članice sprečava da nametnu ograničenja razvoju, stavljanju na tržište i korištenju UI sustava, osim ako je to izričito odobreno ovom Uredbom.

2.8.

Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije (EU)

I. tromjesečje 2026.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

1. Pismo službene obavijesti koje se odnosi na Povredu broj 2021/2111 zbog nepotpunog i nepravilnog prenošenja Okvirne odluke Vijeća 2002/584/PUP od 13. lipnja 2002. o europskom uhidbenom nalogu i postupcima predaje između država članica;

2. Donošenje provedbenih odredbi radi omogućavanja primjene u punom opsegu Uredbe (EU) 2024/3011 Europskog Parlamenta i Vijeća o prijenosu postupaka u kaznenim stvarima , a koja se primjenjuje između država članica Europske unije, koje su sudjelovale u njezinu donošenju, od 1. veljače 2027. godine .

Zbog velikog broja izmjena i dopuna postojećeg Zakona, procijenjeno je kako je potrebno donijeti novi Zakon, nomotehnički uređen i dorađen.

2.9.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima (EU)

II. tromjesečje 2026.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Planiranim izmjenama i dopunama u nacionalno zakonodavstvo prenosi se Direktiva (EU) 2024/2810 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2024. o strukturama dionica s višestrukim pravom glasa u društvima koja traže uvrštenje svojih dionica za trgovanje na multilateralnoj trgovinskoj platformi (SL L, 2024/2810, 14.11.2024., dalje u tekstu: Direktiva 2024/2810). Dopustit se da prvenstveno mala i srednja poduzeća izdaju dionice s višestrukim pravom glasa.

Cilj implementacije obveza iz Direktive 2024/2810 je povećanje privlačnosti uvrštenja na mjesta trgovanja na koja su ponajprije usmjerena mala i srednja poduzeća (MSP-ovi), kao što su rastuća tržišta MSP-ova i druge multilateralne trgovinske platforme (MTP-ovi), čime bi se povećala njihova sposobnost prikupljanja sredstava na MTP-ovima, te kako bi se smanjile nejednakosti za društva koja traže uvrštenje za trgovanje na unutarnjem tržištu.  Omogućilo bi se povoljnije stjecanje kapitala za MSP-ove.

2.10.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru

II. tromjesečje 2026.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Uredit će se posljedice za trgovačka društva za koja se utvrdi da ih nije moguće pronaći na adresi upisanoj u sudski registar kao i obveza otvaranja poslovnog računa u poslovnoj banci nakon osnivanja društva.

Planiranim izmjenama i dopunama Zakona o sudskom registru ostvarit će se veći stupanj pravne sigurnosti za građane, pravne osobe i sve druge dionike da mogu biti sigurni da je pravne osobe moguće pronaći na adresi sjedišta prijavljenoj u sudski registar, a što je prvenstveno bitno za izvršenja dostave koje proizvode pravne učinke.

2.11.

Zakon o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona

III. tromjesečje 2026.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Planiranim izmjenama i dopunama u nacionalno zakonodavstvo prenosi se Direktiva (EU) 2024/1260 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. travnja 2024. o povratu i oduzimanju imovine.

Planiranim izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, radi usklađivanja sa zahtjevima Direktive 2024/1260 o povratu i oduzimanju imovine, revidirat će se institut oduzimanja predmeta kao i katalog kaznenih djela na koja je primjenjiv institut proširenog oduzimanja imovinske koristi. Na ovaj način unaprijedit će se sustav oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelima.

2.12.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku

III. tromjesečje 2026.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Planiranim izmjenama i dopunama u nacionalno zakonodavstvo prenosi se Direktiva (EU) 2024/1260 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. travnja 2024. o povratu i oduzimanju imovine.

Planiranim izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, radi usklađivanja sa zahtjevima Direktive 2024/1260 o povratu i oduzimanju imovine, revidirat će se institut oduzimanja imovinske koristi ,,in rem“, odnosno postupak oduzimanja imovinske koristi u slučaju nepostojanja osuđujuće presude. Također će se u nacionalno kazneno procesno pravo uvesti institut oduzimanja bogatstva neobjašnjivog podrijetla koje je povezano s kažnjivim postupanjem.

2.13.

Zakon o legalizaciji javnih isprava u međunarodnom prometu

IV. tromjesečje 2026.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Sadašnji Zakon o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu (Službeni list SFRJ 6/73., Narodne novine broj 53/91.) preuzet je sukcesijom 08. listopada 1991. te je tekst Zakona potrebno osuvremeniti nomotehnički, kao i stvoriti pretpostavke za nove metode nadovjere isprava u postupku legalizacije isprava izdanih odnosno ovjerenih u Republici Hrvatskoj.

Donošenjem novog Zakona, osim što će se njegove odredbe osuvremeniti, stvoriti će se preduvjeti za digitalizaciju postupka legalizacije isprava izdanih odnosno ovjerenih u Republici Hrvatskoj kao i preduvjeti za uvođenje nadovjere takvih isprava elektroničkom potvrdom Apostille (e-Apostille), sukladno smjernicama i uputama Stalnog ureda Haške konferencije za međunarodno privatno pravo i e-APP protokolu, radi upotrebe tih isprava u međunarodnom prometu.

2.14.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama (RM)

IV. tromjesečje 2026.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Ukinut će se mjesna nadležnost za redovite zemljišnoknjižne predmete kako bi se rasteretili sudovi i omogućilo brže rješavanje predmeta i ujednačila sudska praksa.

Povećava se učinkovitost pravosuđa, na način da sudovi brže i kvalitetnije rješavaju predmete, što doprinosi većem povjerenju građana i poduzetnika u sudski sustav u cjelini. Smanjenje broja neriješenih predmeta poboljšava pravnu sigurnost jer pravne činjenice i prava postaju jasnija i dostupnija, optimizira se sudski proces, skraćuje se trajanje postupka što dodatno podiže kvalitetu pravosudnih usluga. Konačno, smanjenjem broja neriješenih predmeta doprinosi se jačanju pravne države, ekonomskom razvoju, investicija i zaštiti prava svih sudionika u pravnom prometu.

2.15.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći

IV. tromjesečje 2026.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Ekonomske i društvene okolnosti izmijenile su se od dana stupanja Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći na snagu. Postupak dodjele financijskih sredstava za projekte pružanja primarne pravne pomoći potrebno je urediti na način koji će omogućiti kontinuirano financiranje projekata, a postupak isplate naknade za pruženu sekundarnu pravnu pomoć pojednostaviti. Omogućit će se korištenje digitalne tehnologije u navedenim postupcima. Tijekom provedbe Zakona uočeni su određeni nomotehnički nedostaci te potreba za usklađivanjem s ostalim zakonima.  

Cilj izmjena je prilagođavanje pretpostavki za odobravanje besplatne pravne pomoći kako bi odgovarale trenutnim okolnostima, čime će se  povećati će se dostupnost besplatne pravne pomoći većem broju građana. Donošenjem Zakona financiranje pružatelja besplatne pravne će se pojednostaviti i prilagoditi njihovim potrebama. Također, cilj izmjena Zakona je unaprijediti postojeći pravni okvir, dodatno precizirati i nadopuniti važeće odredbe, poboljšati jasnoću pojedinih odredbi radi neometane primjene Zakona u praksi.

2.16.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama

IV. tromjesečje 2026.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Planiranim izmjenama i dopunama u odredbe Zakona implementirat će se zaključci Povjerenstva za praćenje primjene Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, a sve sa svrhom uklanjanja nedostataka uočenih u praksi primjene.

Kako je riječ o jednoj od najranjivijih društvenih skupina, izmjenama i dopunama Zakona će se unaprijediti prava, osigurati veći stupanj zaštite osoba s duševnim smetnjama i povisiti standardi posebice u dijelu prisilnog zadržavanja, smještaja i liječenja u psihijatrijskoj ustanovi i izricanja mjera prisile prema osobama s duševnim smetnjama.

2.17.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela

IV. tromjesečje 2026.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Planiranim izmjenama i dopunama predviđa se uključenje žrtava kaznenog djela trgovanja ljudima u sustav novčanih naknada koje regulira Zakon o novčanoj naknadi žrtvama kaznenih djela.

Planiranim izmjenama i dopunama postići će se proširenje kruga osoba – žrtava kaznenih djela koje mogu ostvariti pravo na novčanu naknadu.

2.18.

Zakon o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona

IV. tromjesečje 2026.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Prekršajni zakon uređuje prekršajni postupak kojeg vode tijela državne uprave i sudovi. Planiranim izmjenama prekršajni postupak će se unaprijediti u svrhu veće učinkovitosti i pojednostavljenja vođenja postupka

Planiranim izmjenama prekršajni postupak će se unaprijediti u svrhu povećanja učinkovitosti i efikasnosti prekršajnog postupka.

2.19.

Zakon o registru birača

IV. tromjesečje 2026.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Zakon o registru birača potrebno je uskladiti sa Zakonom o prestanku važenja Zakona o matičnom broju koji je stupio na snagu 4. 2. 2023. jer Zakon o registru birača propisuje da registar birača sadrži i MBG.

Ukinuti razliku između registra birača i popisa birača.

Urediti podatke o biračima kojima je nepoznata adresa prebivališta u inozemstvu. Birači kojima je odjavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj (MUP) ili je adresa u inozemstvu nepoznata upisuju se u registar birača s oznakom države „NEPOZNATO“. S vremenom se u evidenciji birača bez prebivališta u RH znatno povećao broj birača s nepoznatim podatkom države prebivališta (preko 130.000).

Usklađen Zakon o registru birača sa Zakonom o prestanku važenja Zakona o matičnom broju, kojim je ukinut matični broj građana, odnosno više se ne dodjeljuje od stupanja na snagu toga Zakona.

Cilj je da se biračima omogući ostvarivanje njihovog biračkog na što jednostavniji način. Konkretno, vezano uz postojanje kategorija registar birača i popis birača - osim što uzrokuje miješanje i nerazumijevanje pojmova, birače se, koji nisu upisani u popis birača na izborni dan jer nemaju važeću osobnu iskaznicu, šalje po ishođenje tzv. plave potvrde kako bi mogli glasovati. Dakle, oni mogu ostvariti svoje biračko pravo, ali uz taj dodatni korak. To je uvedeno 2012. kako bi se, među ostalim, birače motiviralo da imaju važeću osobnu iskaznicu, međutim, to ne bi trebala biti zadaća registra birača niti je unazad 10 godina primijećeno da postiže željeni učinak, nego štoviše, odvraća birače od glasanja jer im je dodatni teret ići po potvrdu.

Cilj je da podaci u registru birača budu potpuni i točni.

2.20.

Zakon o izvršavanju kazne zatvora

IV. tromjesečje 2026.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Zakon o pravosudnoj policiji će sadržavati odredbe organizaciji rada zatvorskog sustava i sustava osiguranja pravosudnih tijela te o službenicima zatvorskog sustava koje su sada propisane u Zakonu o izvršavanju kazne zatvora, stoga je potrebno donijeti novi Zakon o izvršavanju kazne zatvora obzirom da će dio odredbi tog Zakona biti prenesen u  Zakon o pravosudnoj policiji.  

Usklađivanje odredbi sa Zakonom o pravosudnoj policiji, te ujedno unaprjeđenje  postupka izvršavanja kazne zatvora i prava osoba lišenih slobode.

3.

IZNIMKE OD POSTUPKA PROCJENE UČINAKA PROPISA

Redni broj:

Naziv nacrta prijedloga zakona:

Upućivanje u proceduru Vlade Republike Hrvatske:

3.1.

Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2023/2854 Europskog parlamenta i vijeća od 13. prosinca 2023. o usklađenim pravilima za pravedan pristup podacima i njihovu uporabu i o izmjeni Uredbe (EU) 2017/2394 i Direktive (EU) 2020/1828 (Akt o podacima)

II. tromjesečje 2026.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Potrebno odrediti nadležna tijela i njihove ovlasti, koordinatora podataka, jedinstvenu kontaktnu točku, ovlasti i postupanje ovlaštenih službenih osoba u neposrednom nadzoru, pravila za pritužbe te prekršajnopravne sankcije.

Ostvaruje se pravna sigurnost u poslovanju s podacima, potiču se inovacije i digitalna konkurentnost, potiče se razvoj podatkovnog gospodarstva (pravedniji odnosi između subjekata na tržištu, omogućavanje pristupa industrijskim podacima, lakša promjena pružatelja usluga obrade podataka u oblaku, zaštita poslovnih tajni i osjetljivih informacija ako bi otkrivanje istih dovelo do rizika za sigurnost ili zloupotrebu).

3.2.

Zakon o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora

III. tromjesečje 2026.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Uređenje davanja ovlasti Vladi Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga sabora sukladno ovlasti iz članka 88. Ustava Republike Hrvatske kojim je propisano da Hrvatski sabor može, najviše na godinu dana ovlastiti Vladu Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz njegova djelokruga, osim onih koja se odnose na razradu Ustavom utvrđenih ljudskih prava i temeljnih sloboda, nacionalna prava, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i način rada državnih tijela i lokalne samouprave. Navedene uredbe donesene na temelju zakonske ovlasti prestaju vrijediti istekom roka od godine dana od dobivene ovlasti, ako Hrvatski sabor ne odluči drukčije.

Na temelju ovoga zakona Vlada Republike Hrvatske steći će ovlast da u razdoblju u kojem Hrvatski sabor redovito ne zasjeda te iznimno i u razdoblju kada je Hrvatski sabor raspušten ili mu je istekao mandat, uredbama uređuje pitanja tekuće gospodarske politike iz djelokruga Hrvatskoga sabora, uz uvažavanje materijalnih i vremenskih ograničenja.

3.3.

Zakon o uspostavi europskog okvira za digitalni identitet i usluge povjerenja (temeljem Uredbe (EU) 2024/1183 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. travnja 2024. o izmjeni Uredbe (EU) br. 910/2014 u pogledu uspostave europskog okvira za digitalni identitet)

IV. tromjesečje 2026.

Razlozi predlaganja zakona:

Ciljevi koji se žele postići donošenjem zakona:

Sukladno Uredbi (EU) 2024/1183, zakon mora obuhvatiti sljedeće elemente:
Precizno određivanje nacionalnih nadležnih tijela za provedbu uredbe, uključujući njihove ovlasti u području digitalnog identiteta i usluga povjerenja. Na nacionalnoj razini, država članica mora posebno odrediti tijela nadležna za izdavanje, provjeru i nadzor nad Europskom lisnicom za digitalni identitet i ostalim sredstvima elektroničke identifikacije,

imenovati nacionalnu nadzornu (notificirajuću) kontakt-točke za koordinaciju prema Europskoj komisiji i drugim državama članicama, usvojiti nacionalne uvjete i tehničke specifikacije za interoperabilnost lisnice i sredstava e-identiteta, gdje uredba daje diskreciju državi članici, definirati okvir za procjenu sukladnosti nacionalnih sustava i schema s europskim zahtjevima, uključujući postupke certifikacije,  uspostaviti jasna pravila o podnošenju i rješavanju pritužbi korisnika glede eID usluga i lisnice,

propisati prekršajne sankcije za povrede odredbi uredbe i nacionalnog zakonodavstva, te, prema potrebi, osigurati odgovarajuća pravila o nadzoru, inspekciji i disciplinskim mjerama za pružatelje usluga povjerenja i subjekte uključene u sustav e-identiteta.

.

Osigurati pravnu sigurnost i jasno definirane okvire za korištenje digitalnog identiteta i povjerenja u digitalnim transakcijama, čime se podiže povjerenje građana i poduzetnika te osigurava pouzdanost identifikacije.

Omogućiti jednostavan, siguran i interoperabilan pristup digitalnim uslugama svim građanima i pravnim osobama, kako u Hrvatskoj tako i na razini Europske unije, bez obzira na to koristi li se javni ili privatni sektor.

Olakšati svakodnevni život građanima i gospodarstvu omogućavanjem pristupa ključnim javnim i privatnim uslugama digitalnim putem, uključujući elektroničku identifikaciju, dijeljenje digitalnih dokumenata i ostvarivanje prava unutar EU.

Osnažiti korisnika i omogućiti mu nadzor nad dijeljenjem osobnih podataka te tako pojačati zaštitu privatnosti i poslovnih tajni u digitalnom okruženju.

Potaknuti inovacije, digitalnu konkurentnost i razvoj podatkovnog gospodarstva kroz uvođenje europskog digitalnog identiteta i digitalnih novčanika te omogućiti sigurnu razmjenu i pristup industrijskim podacima.

Ubrzati digitalizaciju javnog sektora i društva, ojačati prekogranično tržište i učiniti usluge pristupačnijima, uz uklanjanje prepreka za slobodno kretanje i korištenje digitalnog identiteta širom EU

4.

OVJERA ČELNIKA STRUČNOG NOSITELJA

Potpis: Damir Habijan, ministar

Datum: 24. listopada 2025.

Uputa:

. Točka 1.: navesti naziv tijela državne uprave

. Točka 2.: navesti nacrte prijedloga zakona za koje se provodi procjena učinaka propisa, tromjesečje upućivanja u proceduru Vlade Republike Hrvatske, razloge predlaganje zakona i ciljeve koji se žele postići donošenjem zakona

. Točka 3.: navesti nacrte prijedloga zakona koji su iznimka od provedbe procjene učinaka propisa, tromjesečje upućivanja u proceduru Vlade Republike Hrvatske, razloge predlaganja zakona i ciljeve koji se žele postići donošenjem zakona

. Točka 4. ovjera čelnika stručnog nositelja

. Nacrti prijedloga zakona koji se planiraju za usklađivanje s pravnom stečevinom Europske unije označavaju se oznakom " (EU) "

. Nacrti prijedloga zakona koji su dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta strateškog planiranja ili reformske mjere označavaju se oznakom " (RM) "

. Za svaki novi nacrt prijedloga zakona dodaje se odgovarajući broj novih redova u tablici prema zadanom predlošku