Popis sudionika

Popis sudionika koji su sudjelovali u izradi Plana upravljanja turizmom Grada Šibenika:

• Grad Šibenik (gradska uprava i relevantni odjeli)
• Turistička zajednica grada Šibenika (TZ Šibenik)
• Turistička zajednica Šibensko-kninske županije
• Ministarstvo turizma i sporta Republike Hrvatske
• Hrvatska turistička zajednica
• institucije iz sektora prostornog planiranja, urbanizma i komunalnog gospodarstva
• stručnjaci za održivi turizam, prostorno planiranje i destinacijski menadžment
• predstavnici javnih ustanova (muzeji, kulturne ustanove, obrazovne institucije)
• OPG-ovi, predstavnici gospodarskog sektora, ugostitelji i hotelijeri
• udruge civilnog društva i sektorske udruge (umjetničke, kulturne, ekološke, sportske i inkluzivne udruge)
• poduzetnici i inovacijske organizacije ( startupovi , IT sektor, kreativne industrije)
• ključni kreativni suradnici (arhitekti, dizajneri, komunikacijski stručnjaci)
• ekspertni analitičari za EarthCheck metodologiju i indikator prihvatnog kapaciteta
• zainteresirani građani kroz sudjelovanje u javnim raspravama, fokus grupama i anketama.

Uvod

Plan upravljanja turizmom Grada Šibenika predstavlja temeljni strateški dokument koji usmjerava održivi turistički razvoj grada, uz primjenu modernih standarda i najbolje prakse destinacijskog menadžmenta. Izrađen je u skladu sa smjernicama Ministarstva turizma i sporta Republike Hrvatske te strateškim okvirom Hrvatske turističke zajednice, čime se osigurava usklađenost lokalnih ciljeva s nacionalnim prioritetima. Proces izrade Plana koordiniran je od Turističke zajednice grada Šibenika, u partnerstvu s Gradom Šibenikom, uz podršku  Turističke zajednice Šibensko-kninske županije, relevantnih stručnjaka i predstavnika ključnih sektora.
Poseban naglasak stavljen je na primjenu EarthCheck metodologije za znanstvenu procjenu prihvatnog kapaciteta destinacije, što omogućuje jasno definiranje granica održivog razvoja i racionalno upravljanje prostorom. Plan precizno određuje strateške ciljeve, prioritetne mjere i sustave praćenja provedbe, fokusirajući se na uravnoteženje gospodarskih koristi, očuvanje prirodnih i kulturnih resursa te podizanje kvalitete života lokalnog stanovništva.
Osim operativnih zadataka, dokument daje preporuke za implementaciju nacionalnih i županijskih smjernica održivog turizma, uz naglašenu prilagodbu lokalnoj specifičnosti šibenske tradicije. Predlažu se transparentni mehanizmi praćenja rezultata i redovite procjene učinaka kako bi se osigurala odgovornost i učinkovitost svih dionika. Plan potiče aktivno partnerstvo između javnog, privatnog i civilnog sektora, stvarajući sinergijsko okruženje za realizaciju postavljenih ciljeva.
Vizija Plana je Šibenik pozicionirati kao vodeću turističku destinaciju koja uspješno integrira gospodarski napredak, održivost te jedinstven kulturno-povijesni identitet. Dugoročno, dokument osigurava otpornost i konkurentnost destinacije, promovirajući odgovoran turizam prilagođen potrebama zajednice, tržišta i okoline.

Uvodna riječ gradonačelnika

Poštovani sugrađani, uvaženi predstavnici turističkog sektora, dragi partneri i gosti našeg grada,

s osobitim zadovoljstvom predstavljamo novi Plan upravljanja turizmom Grada Šibenika , dokument koji jasno definira smjer održivog, odgovornog i promišljenog razvoja našeg grada.
Ovaj plan nije samo dokument, već smjernica za budućnost, ona u kojoj Šibenik ostaje grad u kojem je kvalitetan život njegovih stanovnika jednako važan kao i privlačnost naše destinacije za posjetitelje.

Naš grad ima dugoročnu viziju koja prati želje i potrebe naših građana, a istovremeno vodi Šibenik prema modernom, suvremenom i konkurentnom gradu. Šibenik planira svoj razvoj kroz ključne lokacije: zapuštena područja koja će postati novi kvartovi i nova središta života u gradu. Ovim projektima postižu se dvije važne stvari. Prvo, obnavljaju se i uređuju zapušteni prostori, vraćajući im vrijednost i funkcionalnost. Drugo, grad se širi i razvija nastojeći uspostaviti ravnotežu između potreba svojih građana – od zdravstva i stanovanja do obrazovanja, mladih i kulture.

Svaka od ovih lokacija bit će promišljeno i strateški prenamijenjena kako bi služila različitim segmentima života u gradu. Na području Batižela planira se novi, suvremeni kvart s modernim stambenim prostorima i atraktivnim hotelima, koji će biti funkcionalni i za građane i za posjetitelje. Prostor bivše vojarne Ante Jonića prenamijenit će se u objekte visokog obrazovanja, smještene u neposrednoj blizini već postojećeg studentskog doma „Palacin“ i Centra „Trokut“, čime će se stvoriti dinamična i poticajna studentska zona u srcu grada.

Na lokaciji bivše vojarne Bribirskih knezova izgradit će se moderan centar za mlade te funkcionalan vatrogasni dom Centra za borbu protiv elementarnih nepogoda i klimatskih promjena . Također, na tom će području biti smještena suvremena i visokofunkcionalna bolnica, koja će pružati najnaprednije zdravstvene usluge i skrbiti za dobrobit svih građana.

Ovaj će kompleks stvoriti sigurno, inovativno i društveno aktivno okruženje namijenjeno svim generacijama.

Ovim planom Šibenik potvrđuje svoj status vizionarskog grada koji se širi s jasnom dugoročnom vizijom, grada koji se razvija promišljeno, spajajući sve ključne segmente: turizam, obrazovanje, zdravstvo, mlade i kulturu, pritom osiguravajući da svaki razvojni korak prati interese naših građana.

Zahvaljujem svim uključenim partnerima na predanosti, znanju i suradnji.
Nastavimo zajednički stvarati Šibenik koji spaja uspješnu destinaciju i kvalitetan, ispunjen život svojih stanovnika.

Ovo je naš put prema modernom i prosperitetnom Šibeniku, gradu koji čuva svoje vrijednosti, njeguje svoju baštinu i istovremeno gradi modernu, funkcionalnu i privlačnu budućnost za sve

S poštovanjem,  

Gradonačelnik Grada Šibenika

Željko Burić

Uvodna riječ direktora Turističke zajednice

Poštovani partneri, cijenjeni kolege, dragi sugrađani,

  iznimna mi je čast predstaviti Plan upravljanja turizmom Grada Šibenika, koji nastaje kao rezultat zajedničkih nastojanja da turizam našeg grada razvijamo promišljeno, održivo i u korist cijele zajednice. Turistička zajednica grada Šibenika prepoznaje važnost strateškog pristupa razvoju destinacije, posebno u vremenu kada su izazovi na turističkom tržištu sve izraženiji, a očekivanja posjetitelja i lokalne zajednice sve veća.

Ovaj Plan upravljanja izrađen je u uskoj suradnji s Gradom Šibenikom, Ministarstvom turizma i sporta, Hrvatskom turističkom zajednicom te Turističkom zajednicom Šibensko-kninske županije, uz dragocjen doprinos svih dionika iz javnog, privatnog i civilnog sektora. Osobita vrijednost procesa bila je otvorena komunikacija među dionicima, omogućujući razmjenu iskustava i novih ideja, što je planu dalo potrebnu širinu i aktualnost. Posebno smo se usmjerili na inovativne modele upravljanja, digitalizaciju turističkih proizvoda i jačanje partnerske suradnje u destinaciji.

Siguran sam da će kroz provedbu ovog Plana Šibenik nastaviti razvijati svoj turistički identitet, unaprijediti kvalitetu ponude i učvrstiti svoju poziciju među vodećim hrvatskim i europskim destinacijama. Zahvaljujem svima koji su svojim angažmanom i stručnim znanjem pridonijeli izradi ovog važnog dokumenta i pozivam na nastavak suradnje u njegovoj provedbi.

S poštovanjem,  

Direktor Turističke zajednice grada Šibenika

Dino Karađole

1. Profil odredišta

Profil odredišta predstavlja sažet prikaz ključnih obilježja turističke ponude Šibenika, temeljen na analizi tržišnog pozicioniranja, strukture potražnje i turističkih kretanja. Ovaj dio dokumenta daje pregled relevantnih podataka koji omogućuju cjelovito razumijevanje uloge destinacije u kontekstu regionalnog i nacionalnog turizma. Tablica koja slijedi strukturirano prikazuje glavne elemente profila odredišta na kojima se zasniva planiranje i upravljanje destinacijom. Profilom odredišta želi se omogućiti precizno definiranje polazišta za oblikovanje ciljeva i mjera Plana upravljanja.

Tablica 1: Profil odredišta

Izvor: Turistička zajednica grada Šibenika, obrada autora

2. Analiza stanja

Analiza stanja destinacije predstavlja temelj za strateško planiranje i oblikovanje ciljeva razvoja turizma u skladu s načelima održivosti, konkurentnosti i regenerativnog pristupa. Sustavnim pristupom obuhvaćaju se svi ključni segmenti turističke ponude i potražnje, s posebnim naglaskom na identifikaciju razvojnih potencijala i izazova. Posebna pažnja posvećuje se valorizaciji turističkih proizvoda i usluga, pri čemu se procjenjuje stupanj njihove atraktivnosti, autentičnosti i tržišne prepoznatljivosti. Resursna osnova destinacije analizira se kroz inventar prirodnih, kulturnih i ljudskih resursa koji čine temelj za oblikovanje konkurentne ponude. Javna turistička i komunalna infrastruktura vrednuju se u kontekstu njihove funkcionalnosti, kapaciteta i usklađenosti s potrebama suvremenih posjetitelja. Prometna infrastruktura sagledava se kao ključni preduvjet dostupnosti i integracije destinacije u šire regionalne i međunarodne tokove. U okviru analize stanja digitalizacije i pristupačnosti za osobe s invaliditetom, ocjenjuje se razina prilagođenosti i inkluzivnosti destinacije. Poseban segment čini procjena organiziranosti, dostupnosti i učinkovitosti komunikacijskih aktivnosti te sustava upravljanja kvalitetom u turizmu. Analiza konkurentnosti pruža uvid u pozicioniranje destinacije na referentnim tržištima te identificira ključne komparativne i kompetitivne prednosti i slabosti. Ovaj sveobuhvatan pregled stanja čini polazište za izradu mjera i aktivnosti koje će omogućiti dugoročni i održivi razvoj destinacije.

Sustav turističke zajednice

Turistička zajednica grada Šibenika pripada regionalnoj Turističkoj zajednici Šibensko-kninske županije. Pod administrativnim područjem grada Šibenika djeluju i tri turističke zajednice: Turistička zajednica mjesta Zlarin, koja djeluje na otoku prepoznatljivom po bogatoj prirodnoj i kulturnoj baštini, stoljetnoj tradiciji obrade koralja te živopisnim ljetnim kulturnim i sportskim događanjima; Turistička zajednica mjesta Grebaštica, koja obuhvaća područje poznato po kristalno čistom moru, očuvanoj prirodi, uz ponudu idealnu za obiteljski i aktivni odmor; Turistička zajednica mjesta Krapanj-Brodarica, koja pokriva naselje Brodarica i otok Krapanj, najmanji i najniži naseljeni otok na Jadranu, poznat po dugoj tradiciji ronjenja i spužvarstva, uređenim plažama te projektima održivog turizma i očuvanja okoliša. Svaka od navedenih turističkih zajednica svojim specifičnostima doprinosi razvoju destinacije, raznolikosti i atraktivnosti turističke ponude, promičući autentične vrijednosti lokalne zajednice, očuvanje kulturne i prirodne baštine te razvoj manifestacija koje privlače posjetitelje iz cijelog svijeta.

Lokacija

Administrativno područje Turističke zajednice Grada Šibenika obuhvaća grad Šibenik te turistička mjesta: Žaborić, Jadrtovac, Zaton, Raslinu, Zablaće, Jadriju, Lozovac, Dubravu te otoke Žirje i Kaprije. Šibenik je smješten na središnjem dijelu Jadrana, u razvedenom zaljevu u koji se ulijeva rijeka Krka, jedna od najljepših hrvatskih krških rijeka. Danas je Šibenik, s oko 42 000 stanovnika (42 599 prema popisu iz 2021. godine), administrativno-politički, gospodarski i društveno-kulturni centar Šibensko-kninske županije. Otočni dio Šibensko-kninske županije čini 242 otoka, otočića i hridi, a najbrojnija otočna skupina su Kornati, poznati po svojoj iznimnoj ljepoti koja je prepoznata diljem svijeta. Područje grada Šibenika sastavni je dio Šibensko-kninske županije te predstavlja njezino kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte, ukupne površine 407,49 km².

Prometna povezanost

Geoprometni položaj Šibenika definiran je postojećim željezničkim, cestovnim i pomorskim vezama. Grad Šibenik povezan je, izravno ili neizravno, s hrvatskim i europskim prometnim sustavom putem cestovnih, željezničkih, pomorskih i zračnih veza. Dobre prometne veze omogućuju izravnu komunikaciju sa zaleđem, osobito cestom i željeznicom. Prometnu okosnicu čine Jadranska turistička cesta i autocesta, koje su dodatno unaprijedile povezanost Šibenika s ostalim dijelovima Hrvatske i Europe. Željezničku povezanost čini magistralna pomoćna pruga Šibenik – Perković, koja ima vezu na glavni pravac Split – Zagreb, odnosno preko Knina prema Zadru te Bosni i Hercegovini, čime se područje Šibenika uključuje u željeznički sustav županije i države. Zračni promet odvija se preko Zračne luke Split u Kaštelima (45 km) i Zračne luke Zadar u Zemuniku (50 km od Šibenika). Luka Šibenik otvorena je za javni promet i ima status luke od osobitog (međunarodnog) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku. Šibenik je udaljen oko 340 km od glavnog grada Zagreba, a od glavnih emitivnih tržišta udaljenost iznosi između 400 i 1200 km.

Geografska obilježja Šibenika

Šibenik se nalazi na 43˚44' sjeverne geografske širine i 15˚55' istočne geografske dužine. Grad leži amfiteatralno oko Šibenskog zaljeva, jedne od najljepših prirodnih luka na Jadranu, na brežuljcima Trtara (496 m) nedaleko od ušća rijeke Krke u more. Šibenik leži na obalama iznimno važnog i duboko uvučenog Šibenskog zaljeva (potopljenog ušća rijeke Krke, od otvorenog mora odvojenog uskim kanalom svetog Ante). Navedeni položaj oblikovao je funkciju Šibenika kao važne ishodišne točke prometne povezanosti priobalja i šireg zaleđa, zbog čega su trgovačka, vojna i pomorska djelatnosti imale ključnu ulogu u njegovu razvoju tijekom povijesti.

Klimatska obilježja

Prema najnovijim službenim podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), Šibenik ostaje među najsunčanijim hrvatskim gradovima s prosječno 7,4 sata sunčeva sata dnevno, odnosno oko 2710 sati godišnje. Najviša vrijednost insolacije zabilježena je u srpnju (11,7 sati dnevno), a najniža u prosincu (3,1 sat dnevno). Ove brojke su potvrđene i u novim klimatskim analizama DHMZ-a za 2025. Temperature (aktualno, kolovoz 2025.): dnevne temperature ljeti redovito dosežu 29–33°C, a noćne se spuštaju na 22–24°C. Srpanj i kolovoz bilježe natprosječno visoke temperature. Zime su blage, a prosječna temperatura zimi je iznad dugogodišnjeg prosjeka, što potvrđuju i podaci DHMZ-a – zima 2025. bila je toplija od normale za +1,3 do +1,6°C na obali. Oborine: najviše oborina i dalje pada zimi, dok su ljeta pretežno suha. Godišnja količina oborina za Šibenik iznosi u prosjeku oko 800–900 mm. Mjesečne varijacije postoje: srpanj i kolovoz donose vrlo malo kiše, a prosinac i veljača najviše kiše (ovisno o godini). Vjetrovi: ljeti maestral redovito ublažava visoke temperature i donosi osvježenje od sredine dana. Zimi su mogući povremeni jači južni i sjeverni vjetrovi (poput bure i juga). Vlažnost zraka ljeti je umjerena (46–60 %), a zimi viša.

Broj stanovnika

Ukupan broj stanovnika na administrativnom području Šibenika, prema popisu iz 2021. godine, iznosi 42 599, dok u samom gradu Šibeniku živi 31 112 stanovnika.

Kultura i jezik

Šibenik je grad burne povijesti koja mu je ostavila izuzetno bogato i raznoliko kulturno nasljeđe. Cijeli grad podsjeća na otvoreni muzej kulture i povijesti, gdje svaka ulica, zgrada, trg, svake skale, kale i bute, kako bi rekli Šibenčani, priča svoju priču i ispunjava prostor posebnim, jedinstvenim ugođajem.

Šibenik je grad klapa i klapskog pjevanja. Pjesme su nastale kao odraz načina života i danas su sastavni dio kulturnog identiteta grada. U Šibeniku se njeguje umijeće izrade šibenske kape, koja je upisana na popis nematerijalne kulturne baštine. Specifičnost čine tečajevi izrade kape te izrada šibenskog botuna, koji je kroz povijest krasio muške narodne nošnje. Šibensko područje poznato je i po tradiciji koraljarstva i spužvarstva.

Šibenik je grad s dva UNESCO-ova spomenika, 24 crkve, šest samostana, četiri tvrđave, atraktivnim trgom Četiri bunara nedaleko od katedrale, 2851 kamenom gradskom stepenicom, najvećim brojem baroknih orgulja te srednjovjekovnim samostanskim vrtom sv. Lovre – jedinim takve vrste u Hrvatskoj.

Turistički sadržaji

Turistički sadržaji, poput rekreativnih objekata, wellness i spa centara, kongresni prostori i zabavni centri, upotpunjuju ponudu destinacije. Kongresni centri uključuju: Amadria Park, D-Resort te manje kongresne dvorane u objektima poput Civitas Sacra, Gradske knjižnice i Kuće umjetnosti Arsen. Spa sadržaji uključuju: Aquapark Dalmatia (otvoreni i zatvoreni dio), Life Wellness centar i Wellness Amadria Park. U Šibeniku je na raspolaganju oko četrdeset sportskih objekata, koji uključuju tri nogometna igrališta, dva bazena, veliku sportsku dvoranu na Baldekinu, devet manjih sportskih dvorana, dva kompleksa teniskih igrališta, nekoliko automatskih kuglana te veslački centar u Zatonu. Osim prirodnog okruženja i dvaju nacionalnih parkova, brojne vrijedne krajobrazne cjeline, poput značajnih krajobraza Krke – donji tok, Kanala Luke i Gvozdenovo-Kamenara, dodatno pridonose atraktivnosti destinacije. Osnovni atrakcijski resurs Šibenika je njegova kulturna baština, koja predstavlja temelj za razvoj urbanog i kulturnog turizma. Na području grada postoji velik broj kulturnih atrakcija, a njihovo povezivanje u tematske ture i kvalitetna interpretacija mogu znatno povećati njihovu atraktivnost.

Kulturni resursi

Najveći značaj kao kulturni resurs na međunarodnoj turističkoj sceni svakako imaju objekti svjetske baštine pod zaštitom UNESCO-a. Stoga se može jasno utvrditi da šibenska katedrala sv. Jakova i tvrđava sv. Nikole imaju značajan međunarodni potencijal, baš kao i cjelokupna povijesna jezgra Šibenika, koju čini kompleks od više od 30 pojedinačnih elemenata kulturne baštine različitog značaja. Unutar stare gradske jezgre nalaze se brojne atrakcije od nacionalnog značaja poput tvrđava sv. Mihovila, sv. Ivana i Barone, Muzeja grada Šibenika i HNK Šibenik.

Posebno se ističe potencijal i prisutnost čak četiriju tvrđava na tako malom prostoru, što čini Šibenik jedinstvenom destinacijom u nacionalnom i međunarodnom kontekstu.

Strategije razvoja uključuju planirana ulaganja u infrastrukturu, promociju, razvoj proizvoda, održivi razvoj i uključivanje lokalne zajednice za postizanje postavljenih ciljeva. Strateški ciljevi su aktivno upravljanje destinacijom i upravljanje turističkim razvojem, čuvanje naslijeđenih resursa i zaštita okoliša. Kroz ekološku odgovornost se stalno podiže kvaliteta turističkih proizvoda. Temeljna strateška odrednica je održivost razvoja, koja u svojoj osnovi podrazumijeva sklad između okolišnog, socijalnog i ekonomskog promišljanja održivosti. Važna je implementacija regenerativne strategije, rukovodeći se načelom turizam-lokalizam, s naglaskom na promociju autohtonih vrijednosti.

Financijski pokazatelji

Tablica 2: Ostverena dobit razdoblja poduzetnika prema djelatnostima

Izvor: HGK; Obrada: HGK-ŽK Šibenik

Regenerativni turizam

Regenerativni turizam označava oblik turizma koji doprinosi obnovi i unapređenju prirodnih, kulturnih i društvenih resursa destinacije, s ciljem stvaranja neto pozitivnog učinka za okoliš, gospodarstvo i zajednicu. On se temelji na suradnji, integraciji lokalne zajednice te sustavnom jačanju otpornosti i vrijednosti destinacije za buduće generacije.

Implementacijom Strategije regenerativnog razvoja grada Šibenika, Šibenik čini korak naprijed prema održivosti. Najbolji primjer uspješnog modela održivog turizma je revitalizacija stare gradske jezgre grada Šibenika, kulturne baštine te fortifikacijskog sustava. Dugoročno je važno upravljati razvojem turizma na profesionalan način, što prije svega podrazumijeva aktivnu i stalnu suradnju svih dionika, poticanje projekata koji čuvaju prostor i naslijeđene vrijednosti te brigu o tome da turizam ne uništava prostor i resurse na bilo koji način. Važno je stvoriti brend Šibenika koji će se temeljiti na jedinstvenosti, biti prihvaćen od svih dionika i osigurati Šibeniku poželjnu poziciju na tržištu. Glavni ciljevi su unapređenje sustava upravljanja destinacijom, obogaćivanje destinacijskog lanca, produljenje sezone te stalan rad na kvaliteti ukupne destinacije. Regenerativni turizam u potpunosti uzima u obzir svoje sadašnje i buduće ekonomske, društvene i ekološke učinke, usmjeravajući se na potrebe posjetitelja, industrije, okoliša i zajednice domaćina

Strategija regenerativnog turizma stare gradske jezgre Šibenika do 2030. godine.

Strategija regenerativnog turizma za staru gradsku jezgru Šibenika do 2030. izrađena je za Turističku zajednicu grada Šibenika s ciljem stvaranja destinacije regenerativnog turizma u Hrvatskoj. Naglasak je na modelu turizma koji obnavlja prirodu, zajednicu i kulturnu baštinu, povezuje turizam s lokalnim životom, odgovara na izazove masovnog turizma te usmjerava rast turizma u korist grada i njegovih stanovnika. Vodeći princip glasi: „Turizam je lokalizam", što znači da turizam mora služiti gradu i lokalnoj zajednici, a ne obrnuto. Simbol strategije je svjetionik. Šibenik je prikazan kao svjetionik koji predvodi regenerativni razvoj turizma, pružajući sigurnost, znanje i otpornost. Glavni ciljevi strategije su: očuvati i obnavljati prirodne resurse unutar gradske jezgre, očuvati lokalni identitet, tradiciju i kulturnu baštinu, potaknuti ravnotežu između potreba lokalnog stanovništva, prirode i turista, razvijati turističke proizvode i usluge visoke dodane vrijednosti, promicati društvenu uključenost i dostupnost turizma svima, jačati lokalno gospodarstvo putem turizma te smanjiti negativne ekološke i društvene utjecaje turizma.

Zadaci i smjernice za provedbu (po temama)

„Od polja do pijata“ – regenerativna prehrana: stvoriti klaster OPG-ova i malih proizvođača unutar Šibenika i okolice, uvesti oznaku „Šibenik je svjetionik“ za restorane i objekte koji koriste lokalne, organske proizvode, razviti turističke ture koje spajaju gastronomiju s pričom o lokalnim proizvođačima. Održivo upravljanje vodom: revitalizirati povijesne česme i izvore pitke vode u staroj jezgri, uvesti višekratne boce s lokalno dizajniranim motivima i brendom te pokrenuti edukativne kampanje za turiste o važnosti očuvanja vode. Kultura, umjetnost i kreativnost: proširiti brendiranje „Grad je pozornica“ na cijelu jezgru aktivnostima tijekom cijele godine. Organizirati događanja koja uključuju lokalne umjetnike i zanatlije. Poticati street art , ulične koncerte, radionice i festivale izvan sezone te otvoriti javne prostore mladim kreativcima za realizaciju projekata. Zaštita kulturne baštine: restaurirati i prenamijeniti zapuštene prostore u kulturne i društvene centre te uključiti lokalno stanovništvo u interpretaciju baštine kroz vođenje tura i radionica. Turizam za sve: učiniti staru jezgru dostupnom osobama s invaliditetom i starijim osobama. Razviti dostupne ture i digitalne vodiče prilagođene raznim skupinama posjetitelja. Održivo upravljanje otpadom i resursima: uvesti sustav zero waste za događaje u staroj jezgri. Poticanje ugostitelja na korištenje višekratnog posuđa i smanjenje količine otpada. Edukacija i uključivanje zajednica: provoditi edukativne programe za stanovništvo i turističke djelatnike o regenerativnom turizmu te aktivno uključiti školsku djecu i mlade u projekte očuvanja i promocije identiteta grada. Upravljanje i financiranje: osnovati akcijsku grupu za provedbu strategije koja uključuje predstavnike Grada, Turističke zajednice (TZ), udruga, poduzetnika i stručnjaka; razviti plan prijave za EU fondove i nacionalne izvore financiranja, primjerice, za održivu infrastrukturu i digitalne alate te uspostaviti sustav praćenja i evaluacije provedbe strategije putem godišnjih izvješća i pokazatelja uspješnosti. Planirane inicijative i alati uključuju digitalnu platformu za promociju regenerativnih iskustava (integriranu sa sustavom Šibenik Card), korištenje pametne signalizacije i digitalnih vodiča za edukaciju posjetitelja te promociju Šibenika na međunarodnim događajima kao primjera dobre prakse regenerativnog turizma. Provedba zahtijeva partnerski pristup svih dionika i dugoročnu predanost viziji regenerativne destinacije.

Odgovorni turizam i društvena održivost

U percepciji destinacije svakako naglašavamo fokus grupu koja je raspravljala o potencijalima, prilikama, izazovima i planovima za daljnji turistički razvoj Šibenika. Fokus grupa je utvrdila da Šibenik, iako raspolaže bogatom kulturnom baštinom i povećanim brojem događanja na tvrđavama, i dalje pati od strukturnih slabosti koje ograničavaju razvoj turizma izvan glavnih ljetnih mjeseci. Najizraženiji su nedostatak hotela u staroj jezgri, izražena sezonalnost, nepovezanost sa zračnim lukama, rastući problemi s prometom, bukom i parkiranjem te slaba integracija nautičkog turizma u glavne turističke tokove. Posebno zabrinjava činjenica da više od 80 % ugostiteljskih objekata nema zatvoreni prostor zbog čega ne mogu raditi zimi, a otočni transferi i shuttle linije prema atrakcijama još uvijek nisu razvijeni.

S druge strane, grad bilježi porast broja putnika u javnom autobusnom prijevozu (procjena za 2025. – 1,2 milijuna), ima bogat festivalski program te visoko zadovoljstvo posjetitelja uslugom i ukupnim destinacijskim proizvodom. Sudionici ističu potrebu za disperzijom događanja u proljetnim i jesenskim mjesecima, kvalitetnijim rješenjima problema buke (zvučna izolacija kafića, reguliranje rasporeda koncerata), razvojem vanjskih parkirališta s transferima te boljom integracijom brodskog prijevoza na liniji grad – Nacionalni park Krka – otoci. Zaključno, sudionici su naglasili da je ovim Planom upravljanja potrebno definirati jasne turističke strategije za budućnost turizma u Šibeniku jer se Šibenik nalazi u ključnom trenutku razvoja. Nakon usvajanja Plana upravljanja potrebno je usmjeriti gospodarstvo i investitore prema turističkoj strategiji budućnosti, snažnije brendirati destinaciju i privući potencijalne investicije. Potrebno je poticati otvaranje hotela kroz brownfield investicije u povijesnoj jezgri, donijeti nove uvjete upravljanja privatnim smještajem, pokrenuti održivi shuttle sustav (cestovni i morski) koji bi povezao zračne luke, grad, otoke i rubna parkirališta, izraditi cjelogodišnje programe događanja s posebnim naglaskom na predsezonu i posezonu, definirati i javno komunicirati limite buke i provedbu kontrole buke na otvorenim događanjima te poboljšati partnerstvo s lokalnim proizvođačima kako bi se potaknuo autentični gastro doživljaj.

Šibenik gradi svoj model upravljanja i razvoja po uzoru na gradove s najboljim svjetskim praksama, zadržavajući autentičnost ponude, balansiran razvoj ( premium i lokalno) te usmjerenost prema cijeloj zajednici. Dionici se povezuju kroz razvoj proizvoda kako bi se ostvarili konkretni i strateški ciljevi.

Analiza mišljenja stanovnika

Tablica 3: Rezultati istraživanja stavova lokalnog stanovništva o turizmu i utjecaju turizma na kvalitetu života

Izvor: Upitnici provedeni u skolpu Plana upravljanja destinacijom Šibenik, obrada autora

Napomena: Medijan – dijeli uređeni niz podataka na dva dijela (50% odgovora je niže a 50% više vrijednosti) Mod – vrijednost s najčešćom frekvencijom; Medijan i mod su korišteni kao kontrolni pokazatelji srednjih vrijednosti. Vrijednosti aritmetičke sredine (prosječne vrijednosti), medijana i moda pokazuju da ispitanici nisu davali odgovore s ekstremnim vrijednostima.

Analiza rezultata ankete lokalnog stanovništva Šibenika (N=292), koja obuhvaća 10 ključnih tema s postotnim pokazateljima, temelji se na izvornom dokumentu.

1 . Opće zadovoljstvo razvojem turizma : 12,3 % ispitanika je potpuno nezadovoljno, a 40,1 % ih je neutralno. Samo je 6,5 % izrazilo potpuno zadovoljstvo razvojem turizma, dok ostatak zauzima srednje vrijednosti.

2. Utjecaj turizma na kvalitetu života: 44,5 % smatra da turizam smanjuje kvalitetu života, dok samo 24,3 % vidi turizam kao faktor unapređenja kvalitete života. Nadalje, 28,1 % navodi pozitivan održivi utjecaj, a 3,1 % nema stav.

3. Glavni izvori prihoda : 61,6 % izjavljuje da nema prihoda od turizma. Nadalje, 29,8 % koristi turizam kao dodatni izvor prihoda, dok je turizam glavni izvor prihoda za samo 8,6% kućanstava.

5. Utjecaj na dostupnost stanovanja : 60,96 % ispitanika nezadovoljno je raspoloživošću stambenog prostora po prihvatljivoj cijeni, dok 64,4 % smatra da pretvaranje stanova u apartmane utječe na kvalitetu života stanovnika.

6. Ekološki utjecaj : 38,7 % smatra da je nužno osobnim primjerom ukazivati turistima na važnost prirodne baštine, 21,6 % vidi turizam kao negativan utjecaj na okoliš, a 10,6 % navodi da turizam pozitivno utječe na promociju prirode.

7. Zadovoljstvo infrastrukturom i javnim sadržajima: 81,5 % ima značajan problem s parkiranjem, 53,8 % s gospodarenjem otpadom, a 37,3 % s prometnim rješenjima. Kvaliteta biciklističkih staza ocijenjena je nisko (54,1 % ispitanika je nezadovoljno), kao i kvaliteta pješačkih staza (20,9 % nisko, 25,7 % vrlo nisko).

8. Kultura, događanja i festivalska ponuda: 83,9 % navodi kulturu i povijest kao prednost destinacije, a 72,9 % podržava festivalski turizam tijekom cijele godine. Zadovoljstvo kulturnim sadržajem izrazito je visoko (40,8 % visoko, 32,5 % prosječno).

9. Preferirani tipovi razvoja turizma : 63 % preferira kulturni turizam, 52,4 % preferira aktivni turizam (biciklizam, pješačenje, plaže) i 72,95 % preferira festivalski turizam.

10. Očekivanja i izazovi za upravljanje turizmom : 75,7 % ističe potrebu da mladi ostanu nakon obrazovanja, 69,9 % traži razvoj turizma koji neće umanjiti kvalitetu života, a 58,9 % smatra da je najvažnije ujednačiti turistički promet tijekom cijele godine. Većina želi kontinuirano praćenje kvalitete, nove sadržaje i bolje upravljanje informacijama.

Šibenik ima velike razvojne mogućnosti u kulturnom i cjelogodišnjem turizmu, što podržava 72,9 % stanovnika. Jasno su potvrđene prednosti festivala, kulturne baštine i raznolikih lokalnih manifestacija. Međutim, 60,96 % ispitanika iskazuje zabrinutost zbog rasta cijena stanovanja, apartmanizacije i nedostatka prihvatljivog stambenog prostora, a čak 81,5 % nezadovoljno je dostupnošću parkiranja tijekom sezone, što upućuje na potrebu za infrastrukturnim poboljšanjima. Više od polovice ispitanika smatra da je svakodnevni život u vršnom periodu otežan gužvama, bukom i prometom. Stoga, održivost turističkog rasta zahtijeva strožu kontrolu i bolje upravljanje javnim sadržajima. Stanovništvo očekuje aktivnije uključivanje mladih i participativan pristup gradske uprave u turističkim politikama te izražava rezervu prema povećanju turističkog prometa bez nadzora njegovih socijalnih i ekoloških učinaka. Za dugoročnu uspješnost, nužno je aktivno balansirati interese lokalne zajednice i sektora jer zanemarivanje svakodnevnih potreba može dovesti do erozije kvalitete života i gubitka autentičnosti destinacije.

U Šibeniku je posljednjih godina zabilježen značajan porast cijena stanovanja, što se temelji na povećanju broja turističkih apartmana i rastu potražnje za kratkoročni najam. Prema podacima Agencije za najam i prodaju nekretnina, prosječna cijena najma stanova u Šibeniku iznosi oko 13 € po m ² . To znači da za stan od 50 m² najamnina može doseći 650 € mjesečno, a ta cijena u novijim zgradama dodatno raste. Prosječna cijena kvadrata stana u Šibeniku iznosi oko 3500 € po m ² , što predstavlja znatan porast u odnosu na prethodne godine. Povećanje potražnje i broja stanova koji se koriste za turistički najam ima značajan utjecaj na rast cijena stanovanja. Novonastala situacija posebno pogađa lokalno stanovništvo koje se suočava s poteškoćama u pronalaženju mogućnosti stanovanja.

Što se tiče kontrole prekomjernog turizma, Nacionalni park Krka jedini ima ograničenje broja posjetitelja na području Skradinskog buka, koje se provodi na temelju Plana upravljanja. Participativno budžetiranje omogućava građanima sudjelovanje u odlučivanju o prioritetnim projektima putem javnih konzultacija. Transparentnost javnih službi ostvaruje se kroz digitalne servise, objavljivanje izvještaja i pozive na javne rasprave. Svi navedeni segmenti snažna su podrška kvaliteti života stanovnika i temelj su za uspješan razvoj turizma.

Situacijska analiza/potrebna rješenja

Potrebno je osigurati transfere iz zračnih luka najmanje tri puta dnevno kako bi se privukao veći broj turista u Šibenik. Taksi prijevoz je preskup, stoga gosti često nemaju praktičan i povoljan način dolaska u grad. Pilot projekt, koji se pokazao uspješnim, nije naišao na odgovarajuće prepoznavanje na tržištu pri prelasku u komercijalnu fazu. Kao rješenje, mogući su kombi transferi po povoljnijim cijenama uz osiguravanje informacija o prijevozu prilikom rezervacije smještaja.

Važno je razviti višednevne izlete iz Šibenika do destinacija poput Plitvičkih jezera, Kornata i Nacionalnog parka Krka, što bi pridonijelo produljenju prosječnog boravka gostiju. Nužno je osigurati da mali hoteli i ugostiteljski objekti u gradu započnu s radom već u ožujku. Smjer razvoja je dobar, ali dinamika je prespora te nedostaje sinergije i snažnije promocije programa izvan glavne sezone. Događanja su koncentrirana u četiri ljetna mjeseca, koja su često nesinkronizirana i rezultiraju preklapanjima. Potrebno je poticati organiziranje koncerata i drugih događanja u izvansezonskim terminima.

Smjernice razvoja destinacije usmjerene su na jasno pozicioniranje Šibenika kao kulturne i destinacije regenerativnog turizma koja ne njeguje imidž party odredišta, pri čemu je osobito važno ograničiti održavanje koncerata do ranih jutarnjih sati. Cilj je oblikovati ponudu koja će privući goste da ciljano dolaze u Šibenik upravo zbog kulturnih događanja i koncerata, a ne slučajno ili usputno. Potrebno je osmisliti strategije koje će omogućiti produljenje prosječnog boravka u gradu, koji trenutačno iznosi 1,5 dana, te bolju integraciju s turističkim kompleksima poput Amadria Park Šibenik , gdje boravak prosječno traje 5,5 dana. Ključna je i prilagodba ponude kako bi grad bio privlačan tijekom cijele godine, s posebnim naglaskom na aktiviranje ugostiteljske scene već od početka siječnja. To podrazumijeva i donošenje plana upravljanja ugostiteljstvom koji bi potaknuo cjelogodišnje poslovanje, na primjer modelom sniženja zakupnine tijekom zimskih mjeseci.

U dijelu gospodarskog upravljanja naglasak je na provedbi Strategije urbanog područja i akcijskog plana. Izrada plana, temeljena na participativnom pristupu u suradnji s Partnerskim vijećem trebala bi poslužiti kao model za Plan upravljanja destinacijom. Uočava se izostanak konkretnih mjera za poticanje malog i srednjeg poduzetništva u turizmu, kao i nepostojanje plana razvoja turističkih i ugostiteljskih objekata u gradu, što ukazuje na potrebu definiranja tih mjera i planova. Postojeća Studija prihvatnih kapaciteta predstavlja važan temelj za daljnje planiranje, a izrada kataloga Brownfield i Greenfield investicija omogućit će sustavnije upravljanje investicijskim potencijalom.

Zadovoljstvo gostiju i percepcija destinacije

Struktura i karakteristike gostiju: većina gostiju boravi u komercijalnom smještaju (44,5 %), 35,8 % odsjeda u vlastitoj nekretnini ili kod prijatelja/rodbine, a 16,8 % su jednodnevni posjetitelji. Dominantni su domaći gosti (65,9 %), dok strani čine 34,1 %. Najpopularniji tip smještaja je privatni apartman ili kuća (65,3 %), zatim hoteli (12,1 %) i kampovi (4 %).

Demografija; u strukturi su žene s udjelom od 66,5 %, a muškarci 30,6 %. Gosti su uglavnom srednje životne dobi: najviše ih je u skupinama 36–45 (29,5 %) i 46–55 (27,7 %), dok je mladih do 25 godina tek 6,9 %. Obrazovanje: 57,2 % ima visoko ili više obrazovanje, a 20 % njih srednju školu.

Socioekonomski profil: najveći udio čine kućanstva s mjesečnim primanjima 2001–3000 € (19 %) i 1501–2000 € (16 %), s izraženim segmentom više od 16 % od 4000 € i više.

Potrošnja i duljina boravka: cijene po noćenju najčešće su u rasponu 20–100 € po osobi, s najviše gostiju u segmentu 40–100 €. Dvije trećine gostiju prijavljuje ukupnu potrošnju za više osoba, što ukazuje na dominantno obiteljska ili grupna putovanja.

Motivacija i zadovoljstvo: glavni motiv dolaska je odmor/rekreacija (70,5 %), potom prirodna baština (11 %), događanja (6,9 %), dok su tranzit i poslovna putovanja minimalno zastupljeni. Zadovoljstvo je vrlo visoko: 48,5 % potpuno je zadovoljno, 35,2 % iznad očekivanja, a 41 % ocjenjuje boravak najboljom mogućom ocjenom.

Percepcija destinacije i preporuke: više od polovice gostiju iznimno je sklono preporučiti destinaciju (10/10 na NPS skali – 50,8 %). Najveće prednosti Šibenika su more, atmosfera bez gužvi, gostoljubivost, kulturna baština i uređenost grada. Najveći problemi: visoke cijene (24 %), gužva na plažama i parking.

Zadovoljstvo ponudom i sigurnošću – najbolje su ocijenjeni: prirodne ljepote, prometna pristupačnost, gostoljubivost, smještaj i čistoća plaža. Sigurnost je iznimno visoko ocijenjena na svim razinama (terorizam, kriminal, promet, zdravlje). Gotovo svi gosti žele se vratiti u Šibenik (94,2 %).

Interdisciplinarni operativni tim za provedbu plana upravljanja

Kako bi se osiguralo da turizam u Šibeniku doprinosi lokalnom razvoju bez narušavanja kvalitete života stanovnika i očuvanosti prostora, nužno je osnovati interdisciplinarni tim na razini Grada Šibenika, koji će imati jasan zadatak mjeriti i upravljati svim mjerama Plana upravljanja i prihvatnog kapaciteta destinacije, prikupljati podatke o stanju infrastrukture, okoliša i društvene dinamike te pravovremeno reagirati konkretnim mjerama i rješenjima. Takav tim trebao bi osigurati da se život lokalnog stanovništva i boravak turista odvija u skladu s načelima održivosti, uz optimalno funkcioniranje svih okolišnih, društvenih i infrastrukturnih sustava. Njegova uloga bila bi proaktivna u donošenju odluka i preporuka temeljenih na stvarnim podacima i pokazateljima, uz koordinaciju svih relevantnih dionika, od gradske uprave i turističke zajednice do komunalnih službi i civilnog sektora. Na navedeni način omogućilo bi se dugoročno očuvanje kvalitete života i konkurentnosti Šibenika kao turističke destinacije, s ciljem osiguravanja ravnoteže između turističkog razvoja i kvalitete života lokalne zajednice, uz očuvanje kulturnih, prirodnih i infrastrukturnih resursa Šibenika za sadašnje i buduće generacije.

Projekti grada Šibenika

Šibenik je u posljednjih nekoliko godina prepoznat kao primjer dobre prakse u razvoju održivih projekata koji obogaćuju kulturnu, turističku i gospodarsku scenu grada. Grad kontinuirano radi na pokretanju novih investicija i inovativnih rješenja s ciljem jačanja infrastrukture i poticanja cjelogodišnje aktivnosti lokalne zajednice. Istovremeno se naglasak stavlja na obnovu i valorizaciju brownfield i greenfield lokacija, što otvara brojne mogućnosti za razvoj novih sadržaja i diverzifikaciju gospodarstva. U tijeku su značajni projekti na područjima kulture, obrazovanja, turizma i poduzetništva, koji zajedno doprinose stvaranju modernog i konkurentnog urbanog okruženja. Ovakav usmjeren i promišljen pristup omogućava Šibeniku održavanje ravnoteže između očuvanja bogate tradicije i potreba suvremenih stanovnika i posjetitelja te potvrđuje njegovu poziciju među predvodnicima urbane transformacije u regiji.

U nastavku navodimo samo dio trenutno aktualnih projekata koji će u budućnosti značajno utjecati na razvoj turizma u Šibeniku. Centar za mlade, kulturni projekt sa snažnom turističkom komponentom – Šibenik dobiva prostor za sajmove i koncertnu dvoranu kapaciteta do 1200 osoba, namijenjenu održavanju cjelogodišnjih koncerata. Potpisan je ugovor o projektiranju. Realizacija se očekuje u sezoni 2027. godine, a sredstva za provedbu su osigurana.

Kampus Šibenik (ispod studentskog doma) — studentski dom/hostel s kapacitetom većim od 300 kreveta. U razdobljima kada su kreveti slobodni, smještaj se može iznajmljivati tijekom zime. Objekt nosi naziv Studentski centar Palacin i dostupan je na platformi Booking.com. Ispod kampusa nalazi se napuštena vojarna sa sportskim sadržajima i zgradama. Predviđeni su novi studentski sadržaji, uključujući veliki restoran s potencijalom za događanja, kao i brojne sportske sadržaje. Sredstva za realizaciju nisu osigurana.

Tunel u Mandalini – iznimno je atraktivan objekt koji rješava jedan od ključnih izazova destinacije – buku. Tunel ne zahtijeva klimatizaciju te ima znatan, neiskorišteni potencijal. Trenutno funkcionira u vrlo ograničenom opsegu i potrebno ga je urediti. Sredstva nisu osigurana, a projekt još nije izrađen.

Dok se provodi uređenje plaže Jadrija, Martinska, s pogledom na Šibenik , čeka daljnje korake. Plaže u Šibeniku u pravilu nisu šljunčane, stoga je važno provoditi uređenje uz minimalne intervencije u prostoru. Sve plaže su otvorene za javnost, a trenutno nema izrađenih tematizacija niti projekata razvoja plaža.

Batižele – pretvorena u urbani kvart . Na 22 hektara nekadašnje tvornice elektroda i ferolegura, Grad i Republika Hrvatska osnovali su društvo Batižele d.o.o. koje upravlja cijelim zahvatom. U tijeku je izrada UPU uređenja navedene zove koji će definirati namjenu i prostornu organizaciju lokacije.

Poduzetnička zona PODI - okosnica zelenih ulaganja . PODI je najveća industrijska zona u županiji koja nudi plug and play hale te komunalno opremljene parcele. Trenutno je u zoni zaposleno više od 2000 radnika. Grad redovito raspisuje javne pozive za preostale čestice, a cjeloviti popis slobodnog zemljišta dostupan je na upit (podi-sibenik.com).

Ostali aktualni projekti

Virtualna elektrana (IE-Energy) i 60 MW baterijski sustav – u istoj zoni započinje gradnja skladišta energije vrijednog 16,8 milijuna eura za koje je EBRD već odobrio vlasničko ulaganje. Projekt je u fazi implementacije i trebao bi biti priključen na mrežu do kraja 2026.

Mandalina i TEF-Bikarac – manji brownfield pogoni uz prugu identificirani su u gradskom Akcijskom planu za urbanu regeneraciju. Trenutačno se provodi sanacija terena i priprema dokumentacije prije raspisivanja poziva investitorima.

Turistički resort Soline – Zablaće („Nikola Resort“)  – projekt je usklađen s master planom Grada i uključuje najmanje tri hotela, stambene vile i prateća infrastruktura uz procijenjenu vrijednost od ≈ 500 mil. €.

Grad Šibenik je 2025. godine potpisao ugovore s građanima koji su stekli putem javnog poziva pravo na sufinanciranje obnove fasada, stolarije i krovišta. Riječ je o Programu „Stara gradska jezgra“ za obnovu fasada i krovišta te Programu „Stara gradska jezgra“ za obnovu vanjske stolarije, kroz koje je osigurano 82 923,88 eura. Ovo nije prvi put da Grad Šibenik financijski pomaže obnovu kuća u povijesnom dijelu grada. Još se od 2017. godine obnavljala stolarija, tri godine kasnije, a baš kao i sada, na red su došli fasada i krovište. Također, Turistička zajednica grada Šibenika prije dvije godine krenula je s programom sufinanciranja obnove drvene stolarije u staroj gradskoj jezgri.

Šibenik je među vodećim gradovima po potporama poduzetnicima i obrtnicima .

Grad nudi nekoliko vrsta potpora koje se mogu podijeliti u sedam glavnih skupina:

1. oslobođenje ili umanjenje komunalnog doprinosa – investitor koji pokreće gradnju proizvodnih, turističkih ili drugih strateških objekata može tražiti djelomično (do 80 %) ili potpuno oslobođenje od plaćanja komunalnog doprinosa. Zahtjev se podnosi Upravnom odjelu za komunalne djelatnosti najkasnije 15 dana nakon izvršnosti rješenja o doprinosu, a odluka se donosi prema kriterijima kao što su broj novootvorenih radnih mjesta i lokacija ulaganja.
2. poduzetnička zona „Podi“ – u zoni su raspisani otvoreni pozivi za dugoročni zakup ili kupnju gotovih hala i zemljišta po simboličnoj cijeni. Primjerice, najam hale od približno 300 m² iznosi oko 2 €/m², a zemljište za 1 €/m². Cijena zakupa novih objekata u Obrtničkom centru procjenjuje se 30 % ispod tržišne vrijednosti, čime Grad ciljano rasterećuje male proizvodne pogone i servisne djelatnosti.
3. inkubator i coworking „Trokut Šibenik“ – start-upovi, freelanceri i kreativne industrije u Trokutu dobivaju 50 % popusta na desk, open-space ili ured tijekom prvih dviju godina poslovanja. U paket su uključeni FabLab, mentorski program te besplatna pravna i marketinška savjetovanja, što stvara rani „zaštitni krov“ nad inovativnim projektima.
4. sufinanciranje turističkih i gospodarskih manifestacija – Turistička zajednica grada svake veljače raspisuje javni poziv „Potpore za turističke manifestacije“, putem kojeg organizatori mogu dobiti od 1000 do 6000 € za troškove produkcije, promocije i logistike. Posljednji ciklus u 2025. zatvoren je 19. veljače, a novi se očekuje početkom 2026.
5. snižen zakup gradskih poslovnih prostora u staroj jezgri – natječaji za gradske lokale predviđaju do 30 % nižu početnu cijenu za tradicionalne obrte, IT studije, kulturne radionice i slične djelatnosti od posebnog interesa. Grad time potiče oživljavanje povijesne jezgre i zadržavanje autentične ponude.
6. proračunska linija „Razvoj poduzetništva i digitalne industrije“ – u gradskom proračunu za 2025. osigurano je oko 3,2 milijuna eura za projekte digitalne transformacije, zelene energije i inovacija. Sredstva služe kao izravne potpore ili predfinanciranje EU projekata, a raspisuju se posebni pozivi koje provodi Upravni odjel za gospodarstvo.
7. opći natječaj „Javne potrebe u gospodarstvu” – od sredine siječnja do sredine veljače Grad prikuplja projektne prijedloge tvrtki, obrta i udruga koji potiču zapošljavanje, stručno usavršavanje i održivi razvoj. Potpora se dodjeljuje za troškove rada, promidžbe ili manje infrastrukturne zahvate.

Buka

Tablica 4: Tablica s detaljnim prikazom mjera, evidencija i statusa upravljanja bukom i svjetlosnim zagađenjem u Šibeniku

Izvor: Grad Šibenik, obrada autora

Preporučene mjere

Regulativa i provedba su na zadovoljavajućoj razini, no najveći izazovi javljaju se tijekom vršnih termina turističke sezone. Preporuča se nastaviti razvijati kontinuirani monitoring, na primjer, instalacijom stalnih senzora buke na najizloženijim lokacijama. Grad pojačava komunikaciju, edukaciju i transparentnost prema poduzetnicima te uključuje temu buke i svjetlosnog zagađenja u sve relevantne planske dokumente i dozvole.

Gužva

Tablica 5: Tablica ključnih mjerljivih pokazatelja gužvi u Šibeniku (2024/2025)

Izvor: Turistička zajednica grada Šibenika, obrada autora

Situacijska analiza

Intenzivan turizam proizvodi povećanu buku, osobito u vršnim terminima. Gradski sustav nadzora buke i regulative je funkcionalan, ali vršne vrijednosti i pritužbe rastu tijekom održavanja događanja na otvorenom i festivala. Nedostatak kontinuiranog praćenja otežava pravovremeno reagiranje. Upravljanje gužvama i raspodjela aktivnosti tijekom godine ključni su za očuvanje privlačnosti i urbane funkcionalnosti Šibenika.

Identifikacija izazova

Ključni izazovi uključuju sprječavanje prekoračenja dopuštenih vrijednosti buke u centru i turističkim zonama, smanjenje broja prijava građana zbog buke, optimizaciju kapaciteta javnog prijevoza i usluga tijekom vršnih razdoblja te tehničku usklađenost u upravljanju opterećenjima. Sezonska neujednačenost dovodi do naglih oscilacija i otežava optimalno planiranje resursa. Društvena percepcija gužvi, vidljiva kroz povećan broj pritužbi, ukazuje na potrebu za nastavkom proaktivnog upravljanja i stalnog monitoringa.

Potrebne aktivnosti

Javno informiranje stanovnika i posjetitelja o mjerama i praćenju kontrole gužve i buke. Preventivne upute koje će unaprijed spriječiti buku i gužvu. Kontinuirana edukacija svih dionika, uz javne kampanje o važnosti poštivanja komunalnog reda i okolišnih standarda. Potrebno je uspostaviti stalan sustav monitoringa buke na kritičnim lokacijama. Potrebno je nastaviti dosadašnju praksu, poticati plansku raspodjelu programa i događanja kako bi se izbjegla preopterećenost pojedinih dijelova grada.

Analiza turističkih proizvoda i usluga

U Šibeniku se turistički proizvodi i usluge razvijaju na temelju iznimno bogate ponude kulturnih, gastronomskih i outdoor doživljaja, uz snažan naglasak na održivost i autentičnost same destinacije. Plan upravljanja turizmom predviđa daljnje podizanje kvalitete i raznovrsnosti ponude, intenzivnu integraciju lokalnih sadržaja te razvoj inovativnih proizvoda koji produljuju sezonu i osiguravaju zadovoljstvo gostiju i zajednice tijekom cijele godine.

Smještaj

U Šibeniku se ponuda smještaja umjereno povećava, obuhvaćajući raznovrsne kapacitete od hotela i kampova do privatnog smještaja (u domaćinstvu) i hostelskog smještaja, čime se zadovoljavaju potrebe različitih profila gostiju tijekom cijele godine. Turistička zajednica stalno potiče i motivira dionike da podižu kvalitetu, raznolikost i optimalan odnos cijene i kvalitete s naglaskom na održivost te prilagodbu svjetskim standardima i tržišnoj konkurentnosti.

Tablica smještajnih kapaciteta za 2024. godinu prema segmentima:

Tablica 6: Hoteli

Izvor: Turistička zajednica grada Šibenika, obrada autora

Tablica 7: Hosteli

Izvor: Turistička zajednica grada Šibenika

Tablica 8: Kampovi

Izvor: Turistička zajednica grada Šibenika

Tablica 9: Privatni smještaj (po naseljima)

Izvor: Turistička zajednica grada Šibenika

Tablica 10: Sumarna tablica po segmentima

Izvor: Turistička zajednica grada Šibenika

Usporedba smještajnih jedinica u 2019. i 2024. s indeksom (postotnom promjenom): najveći rast zabilježen je u broju ležajeva hostela (+110,6 %) i hotela (+44,9 %), dok je broj objekata najviše porastao u kampovima (+54,5 %). Privatni smještaj bilježi tek blagi porast broja objekata i ležajeva, ali se broj pomoćnih ležajeva snažno smanjio (–57,8 %), uz blagi rast broja smještajnih jedinica (+2,8 %). Ukupan kapacitet segmenta sveukupno je značajno porastao, najviše u kvalitetnijim tipovima smještaja.

Tablica ukupnih smještajnih kapaciteta po kategorijama kvalitete (zvjezdicama) za 2024.

Tablica 11: Hoteli (2024., usporedba s 2019.)

Izvor: Turistička zajednica grada Šibenika

Najveći porast u broju ležajeva i objekata vidljiv je kod hotela s 5 i 4 zvjezdica, što pokazuje jačanje premium i višekategorijskog hotelskog proizvoda. Hoteli s 3 zvjezdice stagniraju ili blago padaju (preuređenje, povećanje kategorizacije).

Tablica 12: Tablica ukupnih smještajnih kapaciteta po kategorijama kvalitete (zvjezdicama) za 2024. godinu. Smještaj u domaćinstvu (2024. - usporedba s 2019.)

Izvor: Turistička zajednica grada Šibenika

Gotovo sav rast bilježi se kod objekata s 3 i 4 zvjezdice. Manji je udio objekata s 2 zvjezdice i slabije kategoriziranih.

Tablica 13: Tablica ukupnih smještajnih kapaciteta po kategorijama kvalitete (zvjezdicama) za 2024. godinu: Kampovi (2024., u usporedbi s 2019. godinom).

Izvor: Turistička zajednica grada Šibenika, obrada autora

Hosteli (2024. u usporedbi s 2019.) uglavnom su nekategorizirani ili 2–3 zvjezdice uz prosječan porast standarda kvalitete.

Tablica 14: Tablica prikazuje statističke podatke o vrstama smještajnih objekata za 2024. godinu.

Izvor: Turistička zajednica grada Šibenika

Legenda:

• Dolasci = broj prijavljenih gostiju
• Noćenja = broj svih noćenja koje su gosti ostvarili u objektima određene vrste
• Objekti u domaćinstvu = privatni apartmani, sobe, kuće iznajmljene turistima
• Nekomercijalni smještaj = boravak kod rodbine/prijatelja ili vlastite nekretnine
• Ostali ugostiteljski objekti (druge vrste , kampovi) = npr. prenoćišta, planinarski domovi, hosteli koji nisu zasebno kategorizirani
• Objekti u OPG-u/seljačkom domaćinstvu = smještaj na poljoprivrednim gospodarstvima.

Tablica 15: Tablica prikazuje turistički promet prema državama s najznačajnijih tržišta (po tržišnom udjelu):

Izvor: Turistička zajednica grada Šibenika

Dolasci i noćenja predstavljaju apsolutne brojke za svaku državu. Udio dolazaka, noćenja i turista izražen je u postocima ukupnog turističkog prometa.

Tablica 16: Tablica smještajni segmenti, poslovanje i prihodi, 2024.

Izvor: Turistička zajednica grada Šibenika, obrada autora

Podaci o prosječnoj dnevnoj potrošnji turista temelje se na rezultatima anketiranja poslodavaca.

Analiza obilježja gostiju

Analiza obilježja gosta u Šibeniku po mikrolokacijama i segmentima smještaja, s podacima i trendovima za 2024./2025., obradila je svaku traženu kategoriju (sociodemografski profil, motivi, boravak, cijena, sezonalnost, lojalnost, način rezervacija) posebno za hotele, privatni smještaj i kampove.

1. Šibenik

Tablica 17: Obilježja gosta po kategoriji smještaja u Šibeniku (2024./2025.)

Izvor: Turistička zajednica grada Šibenika, javno dostupni podaci, obrada autora,

2. Otok Zlarin  

Tablica 18: Obilježja smještaja - Zlarin

Izvor: Turistička zajednica Zlarin

Tablica 19: Dolasci i noćenja po tržištu

Izvor: Turistička zajednica Zlarin

3. Grebaštica

Tablica 20: Obilježja smještaja - Grebaštica

Izvor: Turistička zajednica Grebaštica

4. Brodarica - Krapanj

Tablica 21: Obilježja smještaja - Krapanj i Brodarica

Izvor: Turistička zajednica Brodarica-Krapanj

Tablica 22: Dolasci i noćenja po tržištu

Izvor: Turistička zajednica Brodarica - Krapanj

Tablica 23: Dolasci i noćenja po vrsti objekta

Izvor: Turistička zajednica Brodarica-Krapanj

Analiza sezonalnosti

Tablica 24: Tablica prosječne popunjenosti smještajnih kapaciteta u Šibeniku u 2024. godini

Izvor: Turistička zajednica grada Šibenika

Potencijal cjelogodišnjeg turizma

Šibenik se sve snažnije pozicionira kao destinacija s iznimnim potencijalom za cjelogodišnji turizam, što potvrđuje analiza u nastavku o dostupnim resursima, infrastrukturi i zahtjevima suvremenog tržišta. Ključni izazov predstavlja prelazak sa sezonske na cjelogodišnju turističku ponudu. Stoga se u nastavku oblikuju konkretne smjernice i mjere s ciljem dugoročnog povećanja konkurentnosti i održivosti destinacije. Grad raspolaže smještajem, infrastrukturom, kulturnim, gastronomskim i prirodnim atrakcijama, što stvara čvrstu osnovu za aktivaciju turističkog prometa izvan glavne sezone. Uz postupnu implementaciju novih rješenja, značajni pomaci u duljini i kvaliteti boravka gostiju očekuju se u sljedećim godinama, osobito kroz diversifikaciju ponude i jačom promocijom programa u zimskim mjesecima. Navedeni pristup zahtijeva koordinirano upravljanje resursima, usmjerenu suradnju svih relevantnih dionika te stalno praćenje učinka provedenih mjera, čime se Šibenik pozicionira kao grad spreman za strateške iskorake prema cjelogodišnjem turizmu.

Tablica 25: Situacijska analiza:

Izvor: Turistička zajednica grada Šibenika, obrada autora

Tablica 26: Tablica s ključnim informacijama o sezonalnosti turističke ponude u Šibeniku

Izvor: Turistička zajednica grada Šibenika, obrada autora

Tablica 27: Popunjenost kapaciteta tijekom godine, prilike i izazovi

Izvor: Turistička zajednica grada Šibenika, obrada autora

Potrebne aktivnosti

Diverzifikacija i razvoj izvansezonske ponude:

• planirati i provoditi tematska gastro događanja, kongrese, sajmove i sportska događanja u razdoblju od listopada do travnja
• razvijati tematske turističke proizvode (gastro turizam, wellness , zdravstveni turizam, kulturne rute)
• promicati aktivni odmor dostupan tijekom cijele godine (planinarenje, biciklizam, promatranje ptica, nautički turizam).

Poboljšanje prometne povezanosti :

• surađivati s avioprijevoznicima radi povećanja broja cjelogodišnjih linija prema glavnim europskim gradovima.

Upravljanje radnom snagom:

• osmišljavati programe profesionalnog usavršavanja i prekvalifikacija
• poticati modele cjelogodišnje zaposlenosti povezivanjem s dodatnim gospodarskim i  aktivnostima događanja izvan ljetnih mjeseci.

Unapređivati smještajnih kapaciteta za cjelogodišnje poslovanja:

• poticati ulaganja u prilagodbu objekata za boravak izvan sezone, poput grijanja, dodatne opreme i radnog okruženja za digitalne nomade
• razvijati posebne ponude i pakete za duži boravak ( long stay ), posebno za goste s tržišta sjeverne Europe.

Sustavno praćenje i analiza tržišta:

• redovito prikupljati podatke o duljini boravka, strukturi gostiju i motivima dolaska tijekom zimskih mjeseci
• analizirati konkurentskih primjera iz destinacija koje uspješno produljuju sezonu i prilagoditi najbolju praksu lokalnom kontekstu.

Tablica 28: Strateške smjernice sezonalnosti u Šibeniku

Izvor: Turistička zajednica grada Šibenika, javno dostupni podaci, obrada autora

Hotelski smještaj

Hotelski sektor u Šibeniku danas predstavlja ključnu okosnicu visokokvalitetne turističke ponude te izravno utječe na brendiranje grada kao autentične i održive destinacije na Mediteranu. Usmjerenost hotelijera na izvrsnost usluge, ulaganja u inovativne sadržaje i kontinuirano podizanje razine komfora čini hotelske objekte nositeljima konkurentnosti, ali i uzorom ostalim turističkim djelatnostima. Jasno određivanje strateške razine kvalitete koju destinacija želi doseći postaje temelj za daljnji razvoj: od pozicioniranja Šibenika do segmentacije prema posebnim interesima i cjelogodišnjem turizmu.

Strateški cilj je postizanje optimalnog omjera cijene i kvalitete, s naglaskom na edukaciju, profesionalni kadar, održivost i valorizaciju autentičnih resursa, poput kulturne baštine, mediteranske klime i gastronomije. Hotelijeri potiču i svjesni su važnosti ulaganja u međunarodno priznate certifikate i certifikaciju sadržaja te jačanje destinacijskih događanja. Razvijanje cjelogodišnjeg turizma moguće je kroz tematsku ponudu, kongresni turizam, sportske resurse i wellness . Posebno se naglašava važnost prometne dostupnosti, jače povezanosti sa zračnim lukama i integriranim prijevozom, jer su to preduvjeti za povećanje broja avio-gostiju i razvoj turizma izvan ljetnih mjeseci.

Na globalno konkurentnom tržištu, samo destinacije koje sustavno grade kvalitetu, ulažu u moderan i održiv hotelski proizvod te usklađuju ponudu s potrebama modernog gosta, mogu ostvariti dugoročni rast i zadovoljstvo svih dionika. Hotelijeri Šibenika ključni su pokretači procesa, inovacija, urbanog razvoja i produženja sezone, čime izravno povećavaju gospodarsku, društvenu i kulturnu snagu destinacije.

Hotel Armerun

Hotel Armerun u Šibeniku luksuzni je heritage hotel s četiri zvjezdice smješten podno povijesnih bedema u samoj jezgri grada, u neposrednoj blizini katedrale sv. Jakova i šibenske rive. Objekt nudi ukupno 17 elegantno uređenih soba raspoređenih u glavnoj zgradi i zasebnom rezidencijalnom objektu, s naglaskom na autentičnu mediteransku atmosferu, očuvane povijesne detalje i modernu udobnost, dok je restoranska ponuda fokusirana na visoku mediteransku gastronomiju i lokalne namirnice. U razgovoru s direktorom hotela istaknuta je potreba za uvođenjem dodatnih certifikata kvalitete, organiziranjem internacionalnih događanja u proljeće/jesen te pronalaženjem rješenja za kvalitetniju prometnu povezanost sa zračnom lukom u Šibeniku.

Ključne smjernice za razvoj turizma Šibenika: kvaliteta i cjelogodišnji rad

Amadria Park Šibenik obuhvaća pet hotelskih objekata, kampove i bungalove na poluotoku s 4 km dugom tematskom plažom, udaljenom 6 km od centra grada. Resort nudi najraznovrsniju ponudu na Jadranu za obitelji i sve uzraste, uključujući vodeni park na 8000 m², wellness, spa i sportske sadržaje, restorane, Dalmatinsko etno selo i brojne animacije te je prepoznat kao vodeći turistički kompleks u regiji.

U razgovoru s predsjednikom uprave naglašeno je da je kvaliteta temelj svakog održivog i uspješnog turističkog razvoja te da predstavlja glavnu stratešku odrednicu destinacije s ambicijama rasta i međunarodnog pozicioniranja. Kontinuirano ulaganje u znanje, kvalitetu usluga, sadržaja i infrastrukture nužan je preduvjet za konkurentnost i dugoročnu atraktivnost. Destinacijski menadžment i ovaj Plan upravljanja moraju jasno definirati razinu kvalitete koju destinacija želi pružati, kao i način razvoja turizma, kako bi se svi dionici turizma mogli zajednički usmjeriti prema istom cilju.

Sadržaji određuju smjer razvoja destinacije, dok se smještajni kapaciteti, njihova ponuda i kvaliteta prilagođavaju upravo sadržajima identificiranim tržišnim skupinama. U slučaju Šibenika, sunce i more danas čine primarni proizvod, što potvrđuje podatak da se više od 80 % ukupnog turističkog prometa ostvaruje u ljetnim mjesecima. Održivi razvoj podrazumijeva korištenje turističke infrastrukture tijekom cijele godine, uz ključnu optimizaciju prihvatnog kapaciteta radi odgovornog i ujednačenog upravljanja destinacijom.

Šibenik raspolaže resursima na koje može biti ponosan – grad je posljednjih godina doživio izniman iskorak u brendiranju, isticanju kulturne ponude i revitalizaciji urbanog prostora, posebno valorizacijom dvaju UNESCO-ovih lokaliteta te inovativnih kulturno-umjetničkih projekata. Zadaća svih koji upravljaju i sudjeluju u turizmu Šibenika jest razumjeti i provoditi globalne trendove i lokalne potrebe te omogućiti integrirani razvoj temeljen na autentičnosti, mediteranskom duhu, kvaliteti, kulturi, povijesti i vrhunskoj gastronomiji.

Strateški fokus za budućnost Šibenika jest produljiti sezonu i podići kvalitetu ponude. Prepoznaje se nužnost kontinuirane edukacije kadrova, suradnje s renomiranim stručnjacima i stvaranja kulture stalnog usavršavanja kako bi destinacija odgovorila na zahtjeve globalnog turističkog tržišta.

Dugoročni izazovi, poput limitiranih avionskih veza prije početka glavne sezone, moraju se riješiti partnerskim djelovanjem svih dionika i aktivnim lobiranjem za nove linije. Četverogodišnji planovi za Amadria Park Šibenik uključuju intenzivno ulaganje u sadržaje, kvalitetu i ostvarenje održivog cjelogodišnjeg poslovanja, čime Šibenik postaje predvodnik hrvatskog turizma u segmentu održivosti i inovacije. Cjelogodišnji rad mora biti temelj turističkog razvoja destinacije u interesu gospodarstva, zaposlenika, lokalnog stanovništva i svakog gosta. Gost bira destinaciju, stoga je nužno kontinuirano graditi identitet, ulagati u kvalitetu i inovacije te poticati suradnju svih dionika za razvoj Šibenika kao vodeće turističke destinacije.

Identifikacija izazova

Šibenik je postavio hotelski sektor kao ključ trajne konkurentnosti i brendiranja grada, ali su izazovi i prijelazne slabosti i dalje izražene. Grad ima izrazito bogatu kulturnu i povijesnu baštinu (UNESCO-ova baština, revitalizirani Stari grad), što čini temelj autentične destinacijske ponude te privlači zahtjevne goste iz SAD-a, UK-a i najrazvijenijih tržišta. Hotelska ponuda, predvođena resortom Amadria Park Šibenik, značajno ulaže u kvalitetu sadržaja, wellness , kongresni turizam i cjelogodišnje doživljaje. Ulaganja su omogućila dvoznamenkasti rast noćenja i dolazaka, no pokazalo se da je većina prometa i dalje izrazito sezonski koncentrirana (80 % u ljetnim mjesecima), a i dalje postoji deficit boutique hotela s pet zvjezdica u centru grada. Postoji veliki prostor za podizanje razine međunarodne prepoznatljivosti kroz razvoj proizvoda, osnaživanje povezanosti, certifikaciju kvalitete hotela i plaža te bolje uključivanje OPG-ova i lokalnih proizvođača u ukupnu hotelsku ponudu. Pozitivni pomaci u brendiranju i atraktivnosti destinacije rezultat su strateške suradnje Grada Šibenika, Turističke zajednice i hotelijera, uz jasan zaključak da će dugoročna održivost i profitabilnost biti ostvariva samo kontinuiranim ulaganjem u cjelogodišnju ponudu, održivost, edukaciju kadrova te maksimalnu valorizaciju autentičnosti. Hotelijeri moraju biti snažnije integrirani u destinacijske projekte i strateški razvoj grada.

Potrebne mjere

Visoki standardi kvalitete i jasna strategija razvoja hotelskog sektora u Šibeniku nalažu definiciju strateške razine kvalitete destinacije, pri čemu je nužno uključiti hotele u međunarodno priznate sustave certificiranja da se sustavno podiže vjerodostojnost ponude i olakšava izgradnja destinacijskog sustava ocjenjivanja i nagrađivanja izvrsnosti, čime se hotelima omogućuje kontinuirano unapređenje standarda usluge u sinergiji s globalnim trendovima kvalitete. Potrebno je stalno unaprjeđivati kvalitetu, imati izvrstan odnos cijene i kvalitete u hotelskom segmentu, ali i u cijeloj destinaciji. Ona u svim uslugama i proizvodima mora imati standarde zbog kojih gost osjeća da je došao u uređenu destinaciju koja ima čvrste smjernice i ciljeve načina rada i realizacije ciljeva, na dobrobit cjelokupne zajednice.

Razvoj cjelogodišnje ponude zahtijeva nove investicije u wellness , kongresne i zdravstvene sadržaje, a organizacija događanja i festivala u predsezoni i posezoni te povezivanje smještajnih paketa s kulturnim i gastronomskim iskustvima može značajno produžiti sezonu i osnažiti destinacijsko brendiranje grada.

Potrebna je certifikacija plaža i ulaganja u ekološke standarde aktivnim sudjelovanjem u programima Plava zastava, Eco Beach i Green Beach, a integracija tehnologije pametnih plaža omogućuje praćenje čistoće, kvalitete mora i digitalnih usluga za posjetitelje.

Razvoj stručnih kadrova temelj je konkurentnog hotelskog sektora, a edukacija osoblja kroz suradnju sa školama i fakultetima, stipendijski i motivacijski programi za mlade talente te dolazak međunarodnih trenera i konzultanata podižu profesionalnu razinu hotelijerstva i olakšavaju prilagodbu novim trendovima.

Za jačanje autentičnosti ponude, potiče se aktivno povezivanje hotela s OPG-ovima i lokalnim proizvođačima, uključivanje kulturnih događanja u hotelsku ponudu te razvijanje prepoznatljivog eno-gastro identiteta destinacije.

Na kraju, pozicioniranje hotela kao strateških partnera u razvoju grada izražava potrebu za osnivanjem Stručnog tima za razvoj Šibenika, uspostavu javno-privatnih partnerstava za manifestacije i nova ulaganja, kao i jačanje promocije hotela u medijima, digitalnim kanalima i međunarodnim mrežama kvalitete.

Privatni smještaj

Tablica 29: Tablica s rezultatima ankete među privatnim iznajmljivačima (N=43)

Izvor: Analiza mišljenja iznajmljivača o turizmu Šibenika, 2025.

Marketing i promocija

Online kanali dominiraju kao glavni alat promocije. Više od 76,74 % iznajmljivača koristi online rezervacijske sustave. No tek 16,28 % ispitanika ima vlastitu web stranicu, dok samo 18,60 % aktivno promovira svoju ponudu i destinaciju na društvenim mrežama barem jednom tjedno. Certifikate kvalitete, poput Airbnb Superhost, ima 7 ispitanika, dok većina još uvijek ne posjeduje nikakav oblik službenog priznanja.

Održivost

Većina ispitanika (88,37 %) obavlja sve poslovne aktivnosti samostalno s obitelji. U dizajnu interijera 74,42 % koristi prirodne materijale, 81,40 % koristi inverterske klima uređaje, a 53,49 % ima uređaje s ekoprogramima. Unatoč tome, čak 34,88 % iznajmljivača ne provodi nijednu mjeru održivosti. LED rasvjeta je najraširenija (88,37 %), dok složeniji sustavi poput pametnih soba ili solarnih rješenja koriste tek pojedinci. U društvenom segmentu, 55,81 % ispitanika ne sudjeluje u aktivnostima lokalne zajednice.

Situacijska analiza

Privatne iznajmljivače potrebno je sustavno motivirati da produlje poslovanje na cijelu godinu te da se aktivno povezuju s različitim programima i sadržajima u destinaciji, prvenstveno s Nacionalnim parkom Krka, kulturnom ponudom Šibenika te pratećim događanjima. Ključno je da uz smještaj aktivno promoviraju i destinacijski sadržaj te tako ostvaruju snažniju promociju uz potporu Turističke zajednice. Uvjete za izdvajanje u promocijama trebali bi predstavljati minimalni standardi kvalitete na razini destinacije, uključivanje u suradnju i preporuku ugostiteljske ponude te informiranje gostiju o letovima. Iznajmljivači mogu postati prodajni kanal koji dodatnim informacijama za goste direktno utječu na duljinu boravka i iskustvo gosta. Na navedeni način otvaraju se realne mogućnosti za ostvarivanje boljih poslovnih rezultata tijekom cijele godine, a destinacija istovremeno jača kroz promociju zajedničke, umjesto isključivo vlastite ponude.

Pozitivni primjeri iz svijeta

Portugal (Lisabon, Algarve): uvođenje certifikata kvalitete i godišnjih edukacija. Iznajmljivači su povezani putem digitalnih platformi s lokalnim ponuditeljima izleta, događanja i gastronomije, a turistička zajednica nagrađuje one koji surađuju kroz zajedničke kampanje. Rezultat: gosti ostaju duže, a popunjenost smještaja zimi kontinuirano raste.

Austrija (Tirol, Salzburg): klasteri iznajmljivača sudjeluju u promociji skijaške, kongresne, wellness i kulturne ponude tijekom cijele godine. Oznaku kvalitete dobivaju oni koji pružaju informacije i rezervacije za partnerske restorane, izlete i prijevoz. Promocija se odvija putem zajedničke destinacijske web stranice, a povrat gostiju prelazi 20 %.

Italija (Toskana, Lago di Garda): obavezna je integracija smještaja i lokalnih atrakcija (vinarije, festivali, muzeji) unutar paketa “Experience”. Iznajmljivači proaktivno pružaju informacije i nude popuste na dodatne sadržaje. Turističke zajednice ih ističu u kampanjama uz uvjet suradnje i redovite edukacije.

Španjolska (Costa Brava, Mallorca): iznajmljivači aktivno promoviraju destinacijske događaje i promoviraju na rezervacijskim sustavima sve aktivnosti: izlete, najam bicikala i restorane. Samo oni koji promoviraju destinaciju i surađuju putem loyalty platforma nagrađeni su boljim pozicioniranjem u marketinškim aktivnostima turističke zajednice.

Hrvatska (Istra): najuspješniji iznajmljivači nude gostima kombinirane informacije (smještaj + događanja, wellness , restoran), uključeni su u marketinške aktivnosti TZ-a, sudjeluju na edukacijama i koriste digitalne alate.

Najveći destinacijski uspjeh postiže se kada iznajmljivači prijeđu iz uloge „samo pružatelja kreveta” u ambasadore destinacije, aktivno promovirajući sadržaje i stvarajući dodatnu vrijednost za gosta. Povezivanjem sa sadržajem, restoranima i prijevozom, podizanjem kvalitete i kontinuiranom edukacijom dobivaju snažnu podršku TZ-a, produžuju poslovanje te grade veću lojalnost, popunjenost i prihod tijekom cijele godine.

Potrebne mjere za marketing smještaja u domaćinstvu

Potrebno je organizirati edukacije o online promociji, društvenim mrežama i izradi sadržaja. Predlaže se da turistička zajednica planira budžet za sufinanciranje promocije kvalitetnih objekata. Predlaže se nastavak sustava redovitog praćenja i mjerenja online reputacije iznajmljivača. Potrebno je poticati izradu vlastitih web stranica smještaja pomoću jednostavnih alata i sustavnu podršku. Preporučuje se certificiranje i promocija Local host◊ smještaja jer ova oznaka gostima jamči autentično, personalizirano i održivo iskustvo boravka, a domaćinima donosi veću vidljivost i konkurentnost na tržištu.

Potrebne mjere za održivost objekata u domaćinstvu:

edukacije o održivom poslovanju i dostupnim energetski učinkovitim rješenjima, poticaji za ugradnju pametnih rješenja i zelenu gradnju, promocija pozitivnih primjera društveno odgovornih iznajmljivača, uključivanje privatnog smještaja u projekte Turističke zajednice kroz nagrade i vidljivost.

Potrebne mjere

Na osnovi iskustava u svijetu i mogućih predloženih mjera, potrebno je u roku od 12 mjeseci od prihvaćanja Plana upravljanja turizmom u Šibeniku donijeti Plan upravljanja smještajem u domaćinstvu. U navedenom planu upravljanja bit će definirani svi detalji, pravila, smjernice i odluke. Važnost ovog dokumenta ističu iznajmljivači i stanovnici Šibenika. Grad Šibenik bit će donositelj Plana upravljanja smještajem u domaćinstvu.

Smještaj u turističkim kampovima

Menadžment u kampovima u analizama ističe geografski položaj, prirodne ljepote, blizinu autoceste, kulturu i povijest kao glavne prednosti destinacije. Prirodne ljepote ocijenjene su visoko (ocjenom 7), dok su događanja i sportski sadržaji ocijenjeni nešto niže (ocjenama 5/7). U kampovima smatraju da Turistička zajednica profesionalno potiče razvoj turizma, ali istovremeno ukazuju na velik prostor za napredak u suradnji s lokalnom samoupravom. Naglašava se potreba za zajedničkim rješenjima, boljom koordinacijom te usklađivanjem potpora s realnim potrebama gospodarstva. Kao izazov ističu urbanističke uvjete koji bi im olakšali poslovanje i razvoj kampova.

Kamp Oasis pokrenuo je poslovanje 2023. godine na površini od 62 000 m². U početku su raspolagali s 50 parcela i 10 kućica, uz složene zahvate na dotadašnjoj, lošoj infrastrukturi. Danas kamp obuhvaća 150 parcela i 39 vlastitih patentiranih modela kućica. Trenutno su dostupna dva sanitarna čvora, restoran s caffe barom i štand s voćem. Cijena najma kućice kreće se od 220 do 340 eura po noćenju. Prosječna popunjenost iznosi 6 dana za kućice te 11 dana na parcelama. Planira se uvesti usluge masaže i fitnessa, a već postoji škola jedrenja i plivanja. U budućnosti je predviđena izgradnja dječjeg igrališta, košarkaškog i odbojkaškog terena. Krajnji cilj je ostvariti 333 parcele i 111 kućica, pokrenuti spray park s prskalicama, realizirati multifunkcionalnu dvoranu te uspostaviti cjelogodišnje poslovanje. Kamp je za sada otvoren od travnja do 15. studenoga. Kamp iznimno dobro surađuje s agencijom Šibenik Outdoor Adventure. Sukladno načelima održivosti,  implementirane su pametne brave, a planiraju se kolektori za solarnu energiju u sljedećoj fazi razvoja. U svakom se zahvatu na prostoru minimalno intervenira, a za svako srušeno stablo posadi se barem jedno novo. Vizija kampa je razvoj u smjeru ekologije, zelenog i društveno odgovornog poslovanja.

Potrebne mjere

Potreban je razvoj kampova, poticanje cjelogodišnjeg poslovanja te naglasak na održivosti i zelene certifikate kvalitete. U organizirane edukacije za kampove potrebno je uključiti razvoj sadržaja za predsezonu, suradnju s vodičima i razvoj ponude za specijalizirane grupe (biciklisti, sudionici festivala, sportaši). Certificiranje kampova kao ekokampova donijelo bi Šibeniku dodatnu vrijednost. Naglašava se važnost kvalitetnog upravljanja cijenom i kvalitetom te isticanja ocjena zadovoljstva gostiju.

Hostelski smještaj

Hosteli naglašavaju potrebu za zajedničkim rješenjima u razvoju turizma te redovitoj koordinaciji s Gradom Šibenikom i Turističkom zajednicom grada Šibenika. Razvoj prepoznaju u smjeru kulturnog, aktivnog i festivalskog turizma tijekom cijele godine. Najveći izazov ostaje izražena sezonalnost, jer većina smještajnih subjekata ne posluje cijelu godinu zbog neisplativosti. U pravilu se hosteli ne razvijaju sukladno zelenim/održivim modelima poslovanja. Prosječna cijena iznosi 45 eura po smještajnoj jedinici po danu. Popunjenost objekata kreće se od 15 % u siječnju (za cjelogodišnje hostele) do 85 % u kolovozu, dok je povrat gostiju unutar pet godina do 5 %. U 2024. zabilježeni su rast prihoda od 15 % i rast rashoda od 10 %, pri čemu trošak radne snage iznosi 35 % ukupnih prihoda. U edukaciju se ulaže do 100 eura po osobi godišnje. Hosteli imaju aktivnu online prisutnost i koriste digitalne alate za promociju i rezervaciju, obično se oslanjajući na OTA ( online turističke agencije).

Potrebne mjere

Potrebno je poticati suradnju između hostela i Turističke zajednice radi razvoja cjelogodišnjih programa, posebice kulturnih, aktivnih i festivalskih sadržaja. Preporučuje se organiziranje edukacija o poslovanju izvan glavne sezone, formiranju tematskih paketa i jačem lokalnom umrežavanju. Važno je sufinancirati promociju objekata koji posluju cijelu godinu i povezuju svoje usluge s destinacijskom ponudom, osobito putem digitalnih kanala, kako bi se povećala vidljivost i potaknulo dulje zadržavanje gostiju u Šibeniku. Hosteli koji nemaju vlastite web stranice trebaju unaprijediti svoj marketing, imati vlastiti online rezervacijski sustav, stvarati sadržaje za uspješniju prodaju i aktivno sudjelovati u zajedničkim online kampanjama s TZ-om. Predlaže se koordinacijski partnerski tim za hostele putem kojeg se detektiraju trenutni izazovi, rješenja, planovi za realizaciju i partnerske obaveze, a sve sa zajedničkog promotivnog koncepta za hostele u Šibeniku, s ciljem jačanja identiteta destinacije među gostima hostela.

Nautika

Nautički turizam u Šibeniku predstavlja jedan od najdinamičnijih i najprivlačnijih segmenata lokalne turističke ponude. Grad je smješten u središnjem dijelu jadranske obale, na raskrižju povijesnih ruta i uz more bogato otočjem, zaljevima i nacionalnim parkovima (Krka, Kornati). Šibenska luka, s moderno opremljenom marinom te povijesni kanal sv. Ante, omogućuje siguran ulazak jahti, brodova i kruzera iz cijelog svijeta. Uz odličnu infrastrukturu, Šibenik nudi široku paletu nautičkih doživljaja – od ekskluzivnih marina (Mandarina, D-Resort), vezova i servisa za nautičare do autentičnih gradskih događanja, bogate gastronomije i kulturne baštine u neposrednoj blizini. Nautički turisti uživaju u jedinstvenom spoju prirodnih ljepota, sigurnosti plovidbe i široke ponude, bilo da dolaze na jednodnevne izlete ili višednevna krstarenja.

Zahvaljujući strateškim ulaganjima i rastućem broju dolazaka, Šibenik je posljednjih godina postao nezaobilazna destinacija za nautička putovanja na Jadranu.

Šibenski kanal, odnosno kanal sv. Ante, predstavlja jedini plovni ulaz u šibensku luku. Kanal je dug oko 2500–2800 m, širok od 140 do 220 m i dubok do 42 m. Zbog svoje uske konfiguracije, jakih struja i povremenih vjetrova, kanal je navigacijski izazovan i zahtijeva strogu regulaciju prometa. Na pojedinim dijelovima širina je svega 140–150 m, stoga se prolazom upravlja posebnim semaforima za brodove veće od 50 bruto tona i uz odobrenje signalne postaje na Jadriji. Tijekom ljetne sezone, posebice u srpnju i kolovozu, šibenski kanal izuzetno je prometan te ga dnevno može koristiti do 1600 plovila. Uz redovne brodske linije, prisutni su kruzeri, jahte, turistički brodovi, ribarski brodovi i rekreativna plovila. Plovidba je strogo regulirana: istovremeno je dozvoljen prolazak samo jednom većem brodu iz svakog smjera, a manja plovila (do 50 bruto tona bez tegljača) mogu slobodno prolaziti desnom stranom kanala. Radi sigurnosti, plovila od 10 000 i 20 000 DWT smiju prolaziti isključivo s jednim, odnosno dvama tegljačima. S obzirom na intenzitet prometa, kanal je pod potencijalnim rizikom od ekološkog incidenta, osobito izlijevanja goriva ili istjecanja otpadnih voda s brodova (tzv. black and grey water ), što uključuje sadržaj iz tankova kruzera i jahti. Prema dostupnim podacima, dosad nije zabilježen veći ekoincident, ali lokalni stručnjaci i čuvari prirode ističu da je izbjegnuto ozbiljnije zagađenje s obzirom na prometnu gužvu i neodgovorno ponašanje pojedinih vlasnika jahti i manjih brodica. Dodatni rizici za okoliš proizlaze iz mogućih sudara zbog gustog prometa, ilegalnog ispuštanja tankova i kanalizacije, a sve veći broj jahti i kruzera povećava tu prijetnju. Zaštitne mjere i upravljanje prometom doprinose smanjenju rizika.

Sustav za nadzor i upravljanje plovidbom koji uključuje centar na signalnoj postaji Jadrija, semaforska svjetla i stalni monitoring, bitno doprinosi sigurnosti i smanjuje vjerojatnost nesreća i zagađenja. U slučaju incidenta obavezno je brzo obavještavanje nadležnih službi, a postoje i protokoli za hitno reagiranje.

Kruzeri dolaze u grad Šibenik, a broj kruzera u 2024. bio je značajan. Prema dostupnim podacima, u Šibenik je tijekom 2024. stiglo ukupno 88 kruzera, što je Šibenik pozicioniralo kao važnu destinaciju na hrvatskoj obali za kružna putovanja. Turističke vlasti i lokalne luke bilježe snažan rast interesa, a sezona je počela ranije nego prijašnjih godina, što je obilježeno uplovljavanjem broda Viking Saturn. Također, Šibenik je te godine prvi put ugostio nekoliko novih velikih brodova, kao što su Viking Mars, Evrima, World Traveler, Island Princess i Queen Anne.

Tablica 30: Analiza lučkog prometa i prihoda – 2024. godina

Izvor: Lučka uprava ŠKŽ

Tablica 31: Dodatna struktura: tipovi plovila (broj uplova u 2024.)

Izvor: Lučka uprava ŠKŽ

Tablica 32: Naknade i komunalne usluge (osnovno)

Izvor: Lučka uprava ŠKŽ

U području nautičkog turizma ističe se Udruženje nautičkog turizma pri HGK te Charter grupacija unutar istog udruženja. Udruženje djeluje kroz dvije grupacije: charter i marina. Prema relevantnim podacima, segment charter turizma u Hrvatskoj čini otprilike 25 % ukupnog broja brodova na vezu u marinama, ali generira čak 70 % prihoda u ovoj gospodarskoj grani, što ukazuje na iznimno visok ekonomski doprinos ove niše.

Analize ukazuju na veliku razliku u potrošnji: prosječan kopneni gost u destinaciji dnevno potroši oko 130 eura, dok nautičar u charteru ostvaruje potrošnju od oko 250 eura dnevno. Unatoč kontinuiranom širenju flote, aktualni trendovi pokazuju disproporciju između broja nautičara i broja dostupnih plovila, što dovodi u pitanje optimalnog prometnog opterećenja i potrebnih prihvatnih kapaciteta marina i prateće infrastrukture. Važno je napomenuti da charter kompanije u pravilu nisu vlasnici vlastitih plovila, već upravljaju brodovima koje vlasnici ustupaju u najam, a značajan dio vlasnika prelazi u charter poslovanje prodajom svojih plovila tvrtkama specijaliziranima za takve usluge.

Istaknuto je i da su konkurentska tržišta, poput Grčke, značajan napredak u nautičkom turizmu ostvarila intenzivnim korištenjem dostupnih europskih fondova za obnovu i proširenje charter flote te razvoj marina, što je dodatno ubrzalo njihov rast i globalnu konkurentnost. U tom se kontekstu preporučuje definiranje referentnih vrijednosti za optimalno upravljanje plovilima i kapacitetima, uz istovremeno strateško korištenje dostupnih izvora financiranja i razvoj održivih modela upravljanja sektorom nautičkog turizma, pri čemu Hrvatska još uvijek ima prostora za napredak u odnosu na vodeće mediteranske destinacije.

U sektoru nautičkog turizma uočava se značajan zaokret u smjeru održivosti i zaštite okoliša, što je vidljivo kroz sve veći broj inicijativa i konkretnih mjera usmjerenih na smanjenje negativnog utjecaja plovidbe na morski ekosustav. Tako je, primjerice, novo plovilo opremljeno inovativnim antiabrazivnim premazom s folijom koja ima za cilj spriječiti ispuštanje štetnih tvari u more. Istovremeno se uvode solarni paneli, kolektori i pomoćni električni pogoni, a ekološki otisak flote mjeri se u sklopu inicijativa poput „Green Sail“, što promiče integrirani pristup praćenju i unaprjeđenju održivih standarda.

Unatoč vrijednim iskoracima prema zelenoj tranziciji, uključujući zahtjeve za državnim poticajima za solarnu energiju i sustave nadzora ispuštanja (antifouling), s namjerom da se plovilima bez odgovarajućih ekoloških standarda onemogući pristup osjetljivim zonama poput Šibenskog kanala, postoji potreba za daljnjim usavršavanjem regulatornog okvira. Osobito je to važno imajući na umu da je plovidba Šibenskim kanalom važan turistički doživljaj. Sam kanal, kao prirodno zatvoreno i prometno intenzivno područje, zahtijeva dodatnu pažnju i potencijalna trajna ograničenja, o čemu odluke donose Lučka uprava i kapetanija.

Trenutačno su svi kapaciteti marina u Hrvatskoj gotovo popunjeni, a ujedno visoki troškovi i pristojbe predstavljaju značajnu tržišnu prepreku, osobito imajući na umu konkurentnije uvjete na tržištima poput Grčke. Stoga je nužno jasno definirati planirana povećanja vezova i sidrišta strateškim i prostornim planovima te istovremeno ulagati u daljnje unapređenje tehničke i komunalne infrastrukture.

Cilj je postaviti Šibenik kao referentni primjer razvoja zelenih rješenja za marine i sidrišta, stvarajući vidljive i mjerljive pomake u stvarnom okruženju, s naglaskom na suradnju sektora, lokalne zajednice i zakonodavca radi ostvarenja dugoročno održive i konkurentne nautičke destinacije.

Primjer dobre prakse: Elding Adventure at Sea (Island)

Elding je implementirao niz elemenata koji su mu omogućili da postignu PLATINUM EarthCheck certifikaciju te Učinkovito upravljanje energijom i emisijama. Elding je značajno smanjio emisije CO₂ prelaskom na hibridne ili energetski optimizirane brodove uz stalno praćenje potrošnje goriva i energetskih izvora. Provodi se odgovorno upravljanje otpadom i vodom. Tvrtka ima stroge politike odvajanja i smanjenja otpada, što uključuje recikliranje i minimiziranje plastike za jednokratnu upotrebu. Svi otpadni materijali pravilno se zbrinjavaju na kopnu. Voda se štedi primjenom naprednih sustava na brodovima i u uredima. Radi zaštite morskog ekosustava, Elding je razvio vlastite etičke protokole za pristup životinjama, uključujući minimalno ometanje kitova i dupina tijekom tura. Sudjeluje u znanstvenim projektima dostavljajući podatke o opažanjima morskih sisavaca. Edukacija i uključivanje zajednice: svaki izlet uključuje edukativne komponente za turiste. Elding redovito surađuje s lokalnim školama, nevladinim organizacijama i znanstvenicima u programima očuvanja prirode. Sustavno mjerenje i izvještavanje: EarthCheck zahtijeva godišnje revizije i kontinuirano praćenje ključnih pokazatelja održivosti (kao što su potrošnja resursa, emisije, društveni utjecaj).

Uvjeti i standardi koje je Elding ispunio za PLATINUM certifikaciju uključuju: više od 10 godina dosljednog EarthCheck certificiranja na najvišim razinama (Gold prije Platinum), kontinuirano poboljšanje rezultata u ključnim područjima: energija, voda, otpad, ugljični otisak, očuvanje biološke raznolikosti, uključivanje lokalne zajednice; neovisne ekološke revizije svake godine, gdje su podaci o utjecaju provjereni od EarthCheck stručnjaka; implementacija planova za smanjenje rizika i prilagodbu klimatskim promjenama, uključujući krizne protokole za slučajeve onečišćenja ili incidenata. Postignuti rezultati: 70 % smanjenje emisija CO₂ po putniku tijekom zadnjeg desetljeća. Gotovo potpuno uklanjanje plastike za jednokratnu upotrebu s brodova. Aktivno sudjelovanje u međunarodnim istraživanjima kitova i dupina, s tisućama opažanja dostavljenih znanstvenicima. Visoka je razina zadovoljstva posjetitelja, posebno zbog edukativne vrijednosti i ekološke osviještenosti tura. Služi kao primjer drugim tvrtkama u sektoru, potiče održive prakse u nautičkom turizmu širom svijeta.

Četverogodišnji plan razvoja luka Lučke uprave Šibensko–kninske županije za razdoblje 2025. - 2028. godine.

Radovi u lukama otvorenim za javni promet

Nastavno na prethodno pripremljenu projektnu dokumentaciju, planiraju se radovi u sljedećim lukama otvorenim za javni promet:

Prvić Luka – sanacija i dogradnja lukobrana u luci Prvić Luka. Radovi na projektu dogradnje i sanacije lukobrana obuhvaćaju sanaciju unutarnje trase postojećeg lukobrana, dogradnju glave lukobrana te sanaciju vanjske strane lukobrana. Planirani projekt osigurava stabilnost lukobranskog objekta (vrh), dodatni manipulativni prostor za iskrcaj putnika i roba te nove vezove za linijski pomorski promet. Za realizaciju projekta, izvedbeni projekt izrađen je 17. srpnja 2024. godine. Projekt se planira prijaviti za dodjelu sredstava iz državnog proračuna Republike Hrvatske za 2025. godinu.

Krapanj – sanacija obalnog pojasa lučkog područja luke otvorene za javni promet lokalnog značaja za Krapanj. Ugovor o građenju sklopljen je 2024. godine, a završetak radova očekuje se 2025. godine.

Projektiranje luka otvorenih za javni promet

Šibenik – u svom obuhvatu, osim lučkog područja Gradske luke Šibenik, uključuje  obalu sv. Petra i luku Vrnaža te obuhvaća luke lokalnog značaja: Brodarica, Zablaće, Krapanj, Jadrija, Zlarin, Boci - Zlarin, Kaprije, Obonjan, Muna – Žirje, Zaton i Raslina. Osim projekata Dolac i Boci Zlarin, koji su detaljnije prikazani u dijelu EU projekata za područje Grada Šibenika, od projekata u pripremi za projektiranje u narednom četverogodišnje razdoblje planira se:

- Jadrija - u postupku je izrada projektne dokumentacije za dogradnju luke Jadrija „Guština vala“ te se za ovu luku predviđa oko 40 komunalnih vezova.

- Obala sv. Petra: projektna dokumentacija za uređenje i proširenje lučkog područja zbog smještaja ribarskih plovila i povezanosti s Centrom za marikulturu u neposrednoj blizini lučkog područja.

- Gradska luka Šibenik – planira se izrada projektne dokumentacije za rekonstrukciju obale u cijeloj dužini od gata Vrulje do spoja s lučkim bazenom Dolac. Ovaj zahvat zahtijeva napor svih dionika: jedinica lokalne samouprave, područne regionalne samouprave, građanskog i civilnog društva te svih nadležnih stručnih službi.

- Brodarica - u tijeku je realizacija proširenja luke Brodarica u prostorno-planskoj dokumentaciji, koja zasad obuhvaća samo operativnu obalu dužine 33 metra, a u budućnosti bi trebala sadržavati više lučkih bazena s komunalnim vezovima.

- Zaton – lučko područje koje obuhvaća pristanišno-operativnu obalu dužine 105 metara potrebno je proširiti komunalnim vezovima zbog potreba domicilnog stanovništva.

EU projekti

Izgradnja novog trajektnog pristaništa u uvali Boci na otoku Zlarinu. Cilj ovog projekta je izgraditi adekvatno trajektno pristanište koje bi u potpunosti preuzelo trajektni promet, čime bi se sačuvala postojeća riva, najduža riva na otocima, od daljnjih oštećenja koja uzrokuju trajekti. Ujedno bi se rasteretio promet u centru Zlarina. Drugi važan cilj je bolja prometna povezanost između otoka Zlarina i grada Šibenika, što bi za otok značilo i bolji razvoj turizma, obrtničkih poslova (npr. tradicionalnog koraljarstva) te demografski oporavak naseljavanjem mlađe populacije na otok i, u konačnici, otvaranje novih radnih mjesta. Planira se izrada glavnog projekta i izrada potrebne dokumentacije za prijavu projekta i dodjelu sredstava za građenje planiranog u 2026. godini. Projekt uređenja obalnog pojasa Doca zajednički je projekt Grada Šibenika i Lučke uprave Šibensko-kninske županije.

Situacijska analiza

Nautički turizam u Šibeniku bilježi kontinuirani rast zahvaljujući strateškom položaju, raznolikosti luka te blizini nacionalnih parkova Kornati i Krka. Grad raspolaže modernim marinama i razvijenom infrastrukturom, a Šibenski kanal, unatoč svojoj atraktivnosti, predstavlja navigacijski zahtjevnu rutu. Luke u Šibeniku, Zlarinu i Kapriju ostvaruju znatan promet, a plovila dužine 10–15 metara čine najveći udio uplova. Kruzerski turizam značajno doprinosi vidljivosti i prihodu, a u 2024. godini zabilježeno je 88 uplovljavanja. Paralelno se razvijaju inicijative održivosti, poput programa “Green SEA” i ugradnje ekoloških tehnologija u marine i plovila.

Potencijalni izazovi

Uski i prometno opterećen kanal sv. Ante nosi visoke sigurnosne i ekološke rizike tijekom vrhunca sezone. Rastući broj jahti i kruzera povećava mogućnost zagađenja mora, posebice otpadnim vodama i gorivom. Nedostatna implementacija zelenih tehnologija i ograničeni kapaciteti postojećih marina otežavaju održivi razvoj. Visoka cijena usluga u domaćim marinama, u usporedbi s konkurentskim destinacijama, smanjuje konkurentnost. Novim investicijama planira se smanjenje pritiska na postojeće resurse u razdobljima najveće potražnje, ali istovremeno potrebno je provoditi edukacije. U svim investicijama obavezno je planirati ugradnju sustava za prihvat crnih i sivih voda. Na taj način bi se oslobodila i pojačala operativna snaga kada se charter plovila vrate u matičnu marinu jer tada je operativno nemoguće obraditi za veliki broj plovila.

Edukacije su potrebne za goste i za sve dionike koji rade u nautičkom turizmu, ali i sve stanovnike kako bi imali osnovno znanje o pravilima i novom načinu rada (npr. prema sustavu koji provodi Green Sail). Također je potrebna dodatna promocija, naročito na europskim sjevernim i zapadnim emitivnim tržištima.

Potrebne mjere

Uvesti ekološke standarde i tehničke uvjete za plovila koja ulaze u kanal svetog Ante i marine, uključujući obavezne ekopremaze i sustave za zbrinjavanje otpadnih voda. Definirati maksimalan prihvatni broj plovila po danu u ključnim plovnim zonama, uz realokaciju prometa između luka. Ubrzati planiranje i izgradnju novih vezova, sidrišta i prateće infrastrukture, s fokusom na zelenu tehnologiju i energetsku učinkovitost. Smanjiti troškove i diversificirati ponudu marina kroz partnerstva i sezonske poticaje, po uzoru na konkurentne mediteranske destinacije. Potrebno je razviti pilot-projekte održivog upravljanja morem i obalom, temeljene na međunarodnim certifikacijama poput EarthCheck, Green Sail i slično, uz kontinuiranu edukaciju operatera i korisnika. Koordinacijski tim za nautički turizam, kojim upravlja Turistička zajednica s Gradom Šibenikom i svim nositeljima aktivnosti i infrastrukture u nautičkom turizmu, uvelike bi unaprijedio suradnju, informirao svim sektorskim izazovima rješenjem, aktivnostima te bi se u kontinuitetu pratila realizacija napretka nautičkog turizma.

Kongresni turizam

Šibenik je čvrsto pozicioniran kao jedna od vodećih destinacija za kongresni turizam u Dalmaciji, zahvaljujući modernim i tehnološki naprednim kongresnim centrima, bogatoj kulturnoj baštini, ponudi hotela i blizini nacionalnih parkova. Prema procjenama, Šibenik godišnje ugosti oko 30 000 posjetitelja u kongresnom turizmu.

Tablica 33: Detaljna tablica kongresnih resursa u Šibeniku

Izvor: Turistička zajednica grada Šibenika, obrada autora

Ključne prednosti i dodatne informacije

Multifunkcionalnost: najveći centar (Convention Centre Šibenik) osmišljen je za velike kongrese, manje sastanke, izložbe te gala evente . Sveukupno može istovremeno ugostiti do 3000 sudionika uz visoki standard usluge i podrške. Smještajna infrastruktura: uz kongresne dvorane, kongresni centar raspolaže hotelskim kompleksom s više od 1500 soba različitih kategorija.

Održivi razvoj i EU ulaganja: revitalizacija tvrđava i projekti poput GiftNETa i Fortica snažno unapređuju lokalnu kulturno-turističku ponudu, uključujući i kongresni segment.

Dodatna ponuda: dostupnost vanjskih i povijesnih lokacija za posebne evente (svečanosti, izložbe, gala večere) stvara dodatnu vrijednost i jača snagu lokalnog identiteta. Kongresni turizam u Šibeniku ima iznimno modernu, dinamičnu i raznovrsnu ponudu koja kombinira vrhunsku infrastrukturu, izuzetnu prirodnu i kulturnu baštinu te profesionalnu podršku u organizaciji svih vrsta poslovnih događanja. Grad je privlačan domaćem i stranom kongresnom tržištu, a stalnim ulaganjem postaje još konkurentnija destinacija. Potrebno je iznimno paziti na otvorenost gradskih resursa (restorani, atrakcije, DMC ( destination management company ), transferi, rent-a-car , trgovine, suvenirnice, i sl.) koji moraju biti na usluzi svim gostima kongresnog turizma, koji se u pravilu odvija u izvansezonskim mjesecima. Iznimno je važno da grad u potpunosti živi s uslugom kongresnog turizma za vrijeme održavanja kongresa.

Bravoos turistička agencija u Šibeniku bavi se domaćim kongresnim turizmom. Kongresni turizam ima ogroman potencijal. Ponuda je sve veća, a gosti su sve zahtjevniji. Riječ je o izuzetno kompleksnom i zahtjevnom segmentu jer se ponuda temelji na atraktivnosti destinacije. Najveći broj sudionika na događanjima je između 100 i 300 osoba. Nedostatak dodatnih sadržaja u destinacijama predstavlja prepreku snažnijem razvoju kongresnog turizma. Amadria Park Šibenik i hotel Olympia u Vodicama spadaju u najkvalitetnije kongresne ponude u Hrvatskoj. Organizacija nudi priliku za manje kongrese u dvoranama Arsen, Civitas Sacra i Gradskoj knjižnici, koje su pogodne za manja događanja. Šibenik je idealan grad za male kongrese jer je sve nadohvat ruke. Posebno je važna osviještenost, prilagodljivost i fleksibilnost turističkih djelatnika, kao i prilagodba posebnim uvjetima kongresnog turizma. U Šibeniku postoji kvalitetna catering ponuda za grupe do 100 osoba. Uspješna je suradnja i s malim hotelima. Potrebno je unaprijediti gastro ponudu, koja je iznimno komplementarna kongresnom turizmu i uvesti standarde za destinacije koje žele razvijati kongresni turizam, odnosno postaviti jasne kriterije za prijevoznike, ugostiteljsku ponudu te mogućnosti za veće grupe. Turističke agencije uključene su u zajedničke projekte i interese razvoja kongresnog turizma.

Situacijska analiza

Šibenik je pozicioniran kao jedna od vodećih dalmatinskih i hrvatskih destinacija za kongresni turizam zahvaljujući modernoj infrastrukturi, brojnim funkcionalnim kongresnim centrima i bogatoj kulturnoj baštini. Najveći objekt, Convention Centre Šibenik, može primiti do 3000 sudionika uz vrhunsku tehničku opremu i hotelski smještaj u neposrednoj blizini. Grad raspolaže atraktivnim povijesnim lokacijama, poput tvrđava sv. Mihovila i Barone, koje nude jedinstvenu atmosferu za posebne događaje. Prirodne atrakcije, blizina nacionalnih parkova i organizirani incentive programi dodatno povećavaju privlačnost Šibenika kao destinacije. Kongresni turizam se većinom odvija u izvansezonskim mjesecima, što doprinosi produženju turističke godine i ravnomjernijem opterećenju kapaciteta.

Identifikacija izazova

Potrebno je snažnije koordinirati uključivanje lokalnih turističkih agencija, ugostitelja, lokalnih proizvođača i drugih partnera u organizaciju kongresa. Potrebno je osigurati da svi potrebni resursi rade optimalnim kapacitetom u vrijeme održavanja događanja. Logistički izazovi mogu utjecati na prihvatni kapacitet kongresa ako svi potrebni resursi nisu uključeni u pripremu i realizaciju kongresa.

Potrebne mjere

Potrebno je razviti integrirani destinacijski plan za kongresni turizam koji uključuje koordinaciju svih dionika, od hotela i ugostitelja do kulturnih i prijevoznih subjekata. Predlaže se uvođenje destinacijske standarde kvalitete za pružatelje usluga u MICE segmentu, uključujući prijevoznike, ugostitelje i organizatore događanja. Potrebno je poticati suradnju s lokalnim DMC agencijama radi kreiranja inovativnih incentive paketa i tematskih programa. Sustavno provoditi marketinške kampanje na specijaliziranim kongresnim tržištima u zemlji i inozemstvu kako bi Šibenik bio pozicioniran kao cjelogodišnja MICE destinacija visoke kvalitete.

Jednodnevni posjetitelji

Prema općem profilu jednodnevnih posjetitelja, možemo zaključiti da su jednodnevni gosti u Šibeniku pretežito domaći turisti koji su izletnici iz Dalmacije, Zagreba i drugih regija Hrvatske te strani turisti koji su putnici s kruzera ili gosti koji ljetuju u okolici (Vodice, Primošten, Zadar, Split i Trogir). Dobna skupina: 25 do 60 godina (parovi, obitelji s djecom, grupe prijatelja). Kao motiv dolaska, jednodnevni posjetitelji najčešće navode posjet UNESCO-ovim lokalitetima (katedrala sv. Jakova, tvrđava sv. Nikole), istraživanje stare gradske jezgre i uživanje u autentičnoj atmosferi, izlet u Nacionalni park Krka (uz kraći boravak u Šibeniku), sudjelovanje na kulturnim događanjima i festivalima te gastronomski užitak u restoranima i konobama.

Jednodnevni posjetitelji obično pješke obilaze gradsku jezgru, sudjeluju u vođenim turama, posjećuju muzeje, tvrđave i galerije, uživaju u ugostiteljskim uslugama na terasama kafića i restorana kupuju suvenire i lokalne proizvode (maslinovo ulje, vino, lavanda). Vrijeme boravka: posjetitelji na kruzerima provode 4 do 6 sati, dok ostali izletnici 10 do 12 sati. Primarna potrošnja: ulaznice za atrakcije, konzumacija hrane i pića. Sekundarna potrošnja: suveniri i autohtoni proizvodi. Najveći broj jednodnevnih posjetitelja dolazi u srpnju i kolovozu, a u predsezoni i posezoni broj se povećava tijekom proljetnih i jesenskih vikenda, osobito za vrijeme praznika i većih događanja.

Tablica 34: Tablica: Intenzitet jednodnevnog turizma, procjena za 2024. godinu