Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu pravilnika o akreditacijskim standardima za bolničke zdravstvene ustanove

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 HRVATSKI SAVEZ GLUHIH I NAGLUHIH PRAVILNIK O AKREDITACIJSKIM STANDARDIMA ZA BOLNIČKE ZDRAVSTVENE USTANOVE, PRILOG Predlažemo izmjenu stavka 5.1.2. Priloga koji se odnosi na fizičko okruženje. Prijedlog stavka: "Bolnička zdravstvena ustanova mora osigurati da su prostori i fizičko okruženje sigurni za pacijente, zaposlenike i posjetitelje, te da su prilagođeni za pristup osobama s invaliditetom u skladu s važećim Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti." Kada govorimo o pristupačnosti, često se zna dogoditi da se prostor/zgrada/područje smatra pristupačnim ako je riješena građevinska pristupačnost, a zaboravlja se na komunikacijsku pristupačnost važnu za gluhe i nagluhe osobe. Uključivanjem Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti u ovaj stavak osigurala bi se pristupačnost svim osobama s invaliditetom. Prihvaćen Novi tekst glasi: "Bolnička zdravstvena ustanova mora osigurati da su prostori i fizičko okruženje sigurni za pacijente, zaposlenike i posjetitelje, te da su prilagođeni za pristup osobama s invaliditetom, u skladu s važećim propisima."
2 Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara PRAVILNIK O AKREDITACIJSKIM STANDARDIMA ZA BOLNIČKE ZDRAVSTVENE USTANOVE, PRILOG Predlažemo izmjenu stavka 5.1.2. Priloga koji se odnosi na fizičko okruženje da glasi: "Bolnička zdravstvena ustanova mora osigurati da su prostori i fizičko okruženje sigurni za pacijente, zaposlenike i posjetitelje, te da su prilagođeni za pristup osobama sa invaliditetom u skladu s važećim Pravilnikom o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivosti." Prihvaćen Novi tekst glasi: "Bolnička zdravstvena ustanova primjenjuje sigurnosnu kiruršku kontrolnu listu Svjetske zdravstvene organizacije koja može biti dopunjena i proširena s potrebnim pokazateljima vezanim uz operativnu (kiruršku) djelatnost u kojoj se koristi."
3 HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA PRAVILNIK O AKREDITACIJSKIM STANDARDIMA ZA BOLNIČKE ZDRAVSTVENE USTANOVE, PRILOG Predlažemo izmjenu i nadopunu Priloga u sljedećim poglavljima: UPRAVLJANJE LJUDSKIM RESURSIMA 1.7.4. Opis radnih mjesta Predlažemo dodati „pripravnike“ i „specijalizante“. Obrazloženje: bolnička zdravstvena ustanova mora imati opis poslova svakog radnog mjesta te mora imati opise radnih mjesta i odgovornosti (i/ili odgovornosti), pa bi slijedom toga i pripravnici (koji nemaju važeću dozvolu za samostalan rad) i specijalizanti trebali biti navedeni u ovoj točci, isto kao što su navedeni studenti i volonteri jer se njihove odgovornosti razlikuju. KLINIČKA SKRB A) Prijedlog da se iza stavke 4.12 dodaju sljedeće stavke: 4.13 Medicinski laboratoriji i 4.14 Pretrage uz pacijenta i da u opisu tih stavki bude navedeno: 4.13. Medicinski laboratoriji Rad u medicinskim laboratorijima mora biti usklađen sa zahtjevima hrvatskog i međunarodnog normativnog dokumenta HRN EN ISO 15189 Medicinski laboratoriji - Zahtjevi za kvalitetu i osposobljenost. 4.14. Pretrage uz pacijenta Organiziranje i obavljanje pretraga uz pacijenta mora biti usklađeno s hrvatskim i međunarodnim normativnim dokumentom HRN EN ISO 22870; Pretrage uz bolesnika (POCT) -- Zahtjevi za kvalitetu i osposobljenost. B) 4.12.5. Sadržaj medicinske dokumentacije U podstavku 3. točka g) predlažemo izmjenu tako da ista glasi: "sve narudžbe i preporuke doktora medicine, magistra medicinske-biokemije i laboratorijske medicine, magistra farmacije i ostalih zdravstvenih radnika i suradnika, sestrinsku dokumentaciju, izvješća o liječenju, zapise o lijekovima, radiološke i laboratorijske nalaze, vitalne funkcije i ostale informacije potrebne za praćenje stanja pacijenta". Nije prihvaćen Vezano uz zahtjeve standarda pod brojem 1.7.4., ne prihvaća se jer su termini "pripravci" i "specijalizanti" obuhvaćeni pojmovima "zdravstveni i nezdravstveni radnici". Vezano uz skupinu standarda pod brojem 4., ne prihvaća se jer je struktura akreditacijskih standarda definirana međunarodnim ISQua standardima, a područje ISO standarda u nacionalnom zakonodavstvu je u nadležnosti Hrvatske akreditacijske agencije, a ne Ministarstva zdravstva.
4 Tanja Ivakić PRAVILNIK O AKREDITACIJSKIM STANDARDIMA ZA BOLNIČKE ZDRAVSTVENE USTANOVE, PRILOG 2. SUSTAV OSIGURANJA I KVALITETE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE 2.2.2 Zahtjevi sustava kvalitete Uvrstiti i rukovoditelja jedinice za kvalitetu za ustanove koje imaju više od 40 zaposlenih iz razloga što jedinica za kvalitetu u okviru svojih nadležnosti u profesionalnom svojstvu koordinira, prati i nadzire sustav kvalitete. Odrediti minimalan broj osoba koje su potrebne za rad u jedinici za kvalitetu, a ovisno o veličini ustanove. Nije prihvaćen Isto je definirano zahtjevima standarda 2.2. Zahtjevi sustava kvalitete, točka 1. i Zakonom o kvaliteti zdravstvene zaštite ("Narodne novine", broj 118/18), minimalan broj osoba potreban za rad u jedinici za kvalitetu definira bolnička zdravstvena ustanova općim aktom.
5 Ana Gverić Grginić i Ana Budimir u ime Povjerenstava za sprječavanje i suzbijanje bolničkih infekcija Ministarstva zdravstva PRAVILNIK O AKREDITACIJSKIM STANDARDIMA ZA BOLNIČKE ZDRAVSTVENE USTANOVE, PRILOG Prilog I – Akreditacijski standardi 2. SUSTAV OSIGURANJA I UNAPREĐENJA KVALITETE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE 2. 7.7. Mjerenje, praćenje i analiza kvalitete Točka 6. podtočka c) Umjesto kontrola bolničkih infekcija dodati: -mjerenje kvalitete sprječavanja i suzbijanja infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi temeljem pokazatelja strukture, procesa i ishoda. Dodati novu točku: -Program upravljanja antimikrobnim lijekovima koji uključuje smjernice za liječenje infekcija i timsko praćenje usklađenosti primjene antimikrobnih lijekova Smatramo da je potrebno posebno izdvojiti program upravljanja antimikrobnim lijekovima zbog sprječavanja neracionalne potrošnje koja rezultira rastućom antimikrobnom rezistencijom. 4. KLINIČKA SKRB 4.1. Prijam, premještaj i otpust pacijenata 2.1.1. Premještaj pacijenta Točka 2. Dodati: -pisanu informaciju o kolonizaciji/infekciji višestrukootpornim bakterijama 2.2.2. Planiranje otpusta pacijenta Točka 1. Dodati: -u slučaju premještaja u drugu zdravstvenu ustanovu ili u Dom za starije i nemoćne, informaciju o kolonizaciji/infekciji višestrukootpornim bakterijama i preporuku za provođenje mjera kontaktne izolacije 4.3.3. Pružanje usluga Dodati: -Bolnička zdravstvena ustanova primjenjuje sigurnosnu kiruršku kontrolnu listu prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji koja može biti dopunjena i proširena s dodatnim pokazateljima koje kirurška djelatnost procijeni da je potrebno. 4.8. Prevencija i kontrola bolničkih infekcija Umjesto naziva „Prevencija i kontrola bolničkih infekcija“ predlažemo naziv „Sprječavanje i suzbijanje infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi“ radi ujednačavanja terminologije s ostatkom teksta. 4.9. Upravljanje lijekovima 9.4.4.Propisivanje lijekova Točka 2. Dodati: -upravljanje primjenom antimikrobne terapije prema pisanim smjernicama za liječenje infekcija i timsko praćenje racionalne primjene antimikrobne terapije Dodati novu točku: -Bolnička zdravstvena ustanova ima Povjerenstvo i Tim za upravljanje primjenom antimikrobnih lijekova koji mogu biti samostalni ili dio Povjerenstva za lijekove. 4.9.7.7. Praćenje, analiza i izvještavanje o primjeni lijekova Klinički sustavni pregledi uključuju najmanje: antibiotike (riječ „antibiotike“ zamijeniti riječima „antimikrobne lijekove“ 4.11. Sterilizacija i dekontaminacija Naziv dekontaminacija je pojam širi od sterilizacije. Procesi dekontaminacije uključuju procese čišćenja, i/ili dezinfekcije, i/ili sterilizacije. (Literatura: Damani NN. Priručnik o postupcima kontrole infekcija.) Stoga je potrebno promijeniti naziv u „Čišćenje, dezinfekcija i sterilizacija“ ili samo „Dekontaminacija“ 4.12. Medicinska dokumentacija Točka 4. Otpusno pismo mora sadržavati: Dodati: -u slučaju premještaja u drugu zdravstvenu ustanovu ili u Dom za starije i nemoćne, informaciju o kolonizaciji/infekciji višestrukootpornim bakterijama i preporuku za provođenje mjera kontaktne izolacije Djelomično prihvaćen Vezano uz zahtjeve standarda pod brojem 2.7.7., prima se na znanje. Vezano uz zahtjeve standarda pod brojem 2.1.1., prima se na znanje. Vezano uz zahtjeve standarda pod brojem 2.2.2., prima se na znanje. Vezano uz zahtjeve standarda pod brojem 4.3.3., djelomično se prihvaća, a novi tekst glasi: "Bolnička zdravstvena ustanova primjenjuje sigurnosnu kiruršku kontrolnu listu Svjetske zdravstvene organizacije koja može biti dopunjena i proširena s potrebnim pokazateljima vezanim uz operativnu (kiruršku) djelatnost u kojoj se koristi." Vezano uz zahtjeve standarda pod brojem 4.8., prima se na znanje. Vezano uz zahtjeve standarda pod brojem 4.9.4., prima se na znanje. Vezano uz zahtjeve standarda pod brojem 4.9.7., prima se na znanje. Vezano uz zahtjeve standarda pod brojem 4.11., prihvaća se. Novi naslov glasi: "Sterilizacija i dezinfekcija". Vezano uz zahtjeve standarda pod brojem 4.12., prima se na znanje.
6 HRVATSKA KOMORA MEDICINSKIH BIOKEMIČARA PRAVILNIK O AKREDITACIJSKIM STANDARDIMA ZA BOLNIČKE ZDRAVSTVENE USTANOVE U Nacrtu Pravilnika o akreditacijskim standardima za bolničke zdravstvene ustanove potrebno je ispraviti numeraciju. Također je u Nacrtu Pravilnika potrebno definirati zahtjeve kvalitete propisane za medicinske laboratorije (ISO 15189, Medicinski laboratoriji - Zahtjevi za kvalitetu i osposobljenost) i zahtjeve za pretrage uz pacijenta (ISO 22870, Pretrage uz bolesnika (POCT) -- Zahtjevi za kvalitetu i osposobljenost). Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća u odnosu na ispravak numeracije zahtjeva i podzahtjeva. Ne prihvaća se u dijelu koji se odnosi na definiranje zahtjeva kvalitete propisanih za medicinske laboratorije jer akreditiranje medicinskih laboratorija prema normi HR EN ISO 15189:2012, Medicinski laboratoriji - Zahtjevi za kvalitetu i osposobljenost, provodi Hrvatska akreditacijska agencija u skladu s propisima koji uređuju to područje.
7 Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice PRAVILNIK O AKREDITACIJSKIM STANDARDIMA ZA BOLNIČKE ZDRAVSTVENE USTANOVE, PRILOG Mišljenja smo da je potrebno u slijedećim poglavljima: UPRAVLJANJE BOLNIČKOM ZDRAVSTVENOM USTANOVOM 1.2.4. Pomoćnik ravnatelja za kvalitetu Definirati koja je to razina znanja i koje su potrebne reference za obnašanje dužnosti pomoćnika ravnatelja za kvalitetu. 1.2.2. Uprava bolničke zdravstvene ustanove Za državne ustanove-bolnice financijsko poslovanje je u najvećoj mjeri vezano ugovorom s HZZO-om. Ljudski resursi su definirani politikom zapošljavanja od strane MZ 1.4. Pregled iskoristivosti resursa Trebali bi pregled iskoristivosti resursa prilagoditi i povezati s kliničkim (sustavnim) pregledima propisanim u nacionalnim standardima kvalitete zdravstvene usluge. 2. SUSTAV OSIGURANJA I KVALITETE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE 2.2.2 Zahtjevi sustava kvalitete Dodati i rukovoditelja Jedinice za kvalitetu za Ustanove veće od 40 zaposlenih iz razloga što jedinica za kvalitetu u okviru svojih nadležnosti u profesionalnom svojstvu koordinira, prati i nadzire sustav kvalitete 2.5.5.Uključivanje pacijenata Ankete o iskustvu/zadovoljstvu pacijenta bi trebale za sve korisnike zdravstvenih usluga biti objedinjene, a ne odvajati skrbnike i roditelje malodobnih pacijenta. 2.7. Mjerenje, praćenje i analiza kvalitete Uskladiti unutarnje ocjene s zahtjevima vezanim uz obvezne standarde kvalitete zdravstvene zaštite i način njihove primjene (Pravilnikom o standardima kvalitete zdravstvene zaštite i načinu njihove primjene) te izraditi smjernice za njihovu primjenu. 3. PRAVA PACIJENATA 3.3. Uključivanje pacijenta Uključivanje pacijenta u donošenje plana skrbi za sve stacionarne i dnevno bolničke pacijente uz uključivanje obitelji u plan skrbi u onim slučajevima kada se radi o odrasloj punoljetnoj osobi koja je samostalno je u mogućnosti donositi odluke je ionako sastavni dio rada s pacijentom, a na ovaj način se povećava obim dokumentacije. 4. KLINIČKA SKRB 4.1.1.Planiranje prijma Usaglašavanje Plana liječenja s pacijentom nije navedeno u Zakonu o zaštiti prava pacijenata, te već svojim potpisanim pristankom na liječenje se verificira upoznatost s planom liječenja. 5.2. Služba sestrinstva i zdravstvena njega Osim što glavna sestra bolničke zdravstvene ustanove mora imati obrazovanje sukladno važećem propisu i član je uprave bolničke zdravstvene ustanove, potrebno je dodati i da i glavne sestre/tehničari Kilnika/Zavoda/specifičnih ustrojstvenih jedinica (npr. jedinice za kvalitetu, odjeli za bolničke infekcije) u kliničkim bolničkim ustanovama imaju propisano obrazovanje/edukaciju. 4.3.Kirurške usluge Definirati i pojasniti u Pravilniku na koje se kirurške djelatnosti i na koje kirurške usluge tekst odnosi. Voditelj svake ustrojstvene jedinice iz područja kirurških djelatnosti mora biti specijalist te određene djelatnosti/struke. 4.3.3. Pružanje usluga Bolnička zdravstvena ustanova primjenjuje sigurnosnu kiruršku kontrolnu listu Svjetske zdravstvene organizacije koja može biti dopunjena i proširena s potrebnim dodatnim pokazateljima koje kirurška djelatnost procijeni da je potrebno. 4.3.5. Evidencija operacijskog zahvata Nalaz specijalista patologije može biti samo pri ovoj evidenciji onaj koji je napravljen intraoperativno, jer za izrada nalaza pregleda trajnih preparata traje nerijetko duže od trajanja hospitalizacije. 4.9. Upravljanje lijekovima 4.9.7. Praćenje, analiza i izvještavanje o primjeni lijekova Klinički (sustavni) pregledi lijekova trebaju obvezno uključiti i kritično važne terapijske kategorije, lijekove koji se upotrebljavaju za neoznačene indikacije, lijekove s uskim terapijskim indeksom, lijekove s visokom učestalošću nuspojava, odnosno prema zahtjevima Uprave za lijekove s visokom cijenom koštanja. 4.12 Medicinska dokumentacija 4.12.2.Organizacija Nepotrebna je uspostava Jedinice za medicinsku dokumentaciju kao zahtjev standarda, jer ispravnost i kvaliteta se kontrolira kroz sustav kvalitete i unutarnjih nadzora, a pohrana putem arhivara. Djelomično prihvaćen Vezano uz zahtjeve standarda pod brojem 1.2.4., prima se na znanje. Vezano uz zahtjeve standarda pod brojem 1.2.2., prima se na znanje. Vezano uz zahtjeve standarda pod brojem 1.4., prima se na znanje. Vezano uz zahtjeve standarda pod brojem 1.2.4., ne prihvaća se jer rukovoditelj jedinice za kvalitetu je nadležan i odgovoran za primjenu i održavanje sustava kvalitete te ne može sudjelovati u nadzoru koji je u djelokrugu njegovog rada. Vezano uz zahtjeve standarda pod brojem 2.7., prima se na znanje. Vezano uz zahtjeve standarda pod brojem 3.3., prima se na znanje. Vezano uz zahtjeve standarda pod brojem 4.1.1., prima se na znanje. Vezano uz zahtjeve standarda pod brojem 5.2., prima se na znanje. Vezano uz zahtjeve standarda pod brojem 4.3., djelomično se prihvaća u odnosu na točku 2. - "specijalist određene grane specijalizacije". Vezano uz zahtjeve standarda pod brojem 4.3.3., djelomično se prihvaća, novi tekst pod točkom 1. sada glasi: "Bolnička zdravstvena ustanova primjenjuje sigurnosnu kiruršku kontrolnu listu Svjetske zdravstvene organizacije koja može biti dopunjena i proširena s potrebnim pokazateljima vezanim uz operativnu (kiruršku) djelatnost u kojoj se koristi." Vezano uz zahtjeve standarda pod brojem 4.3.5., prihvaća se u odnosu na izmjenu teksta pod točkom k) "poslijeoperacijska dijagnoza, uključujući intraoperativni nalaz specijalista patologije u slučajevima kada se koristi intraoperativni bioptički pregled". Vezano uz zahtjeve standarda pod brojem 4.9.7., prima se na znanje. Vezano uz zahtjeve standarda pod brojem 4.12.2., prihvaća se te se propisuje da bolnička zdravstvena ustanova mora imati Povjerenstvo za medicinsku dokumentaciju.
8 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA PRAVILNIK O AKREDITACIJSKIM STANDARDIMA ZA BOLNIČKE ZDRAVSTVENE USTANOVE, PRILOG Prilog I – Akreditacijski standardi 1. UPRAVLJANJE BOLNIČKOM ZDRAVSTVENOM USTANOVOM 1.1. Vodstvo 1.2.1. Upravno vijeće Smatramo da je točka 2. koja glasi: „Upravno vijeće mora biti svjesno vanjskih i unutarnjih utjecaja i informacija koji su relevantni za definiranje strategije i opsega usluga bolničke zdravstvene ustanove što mora uključivati i utvrđivanje potreba korisnika, kao i drugih zainteresiranih strana te njihovog zadovoljstva“ nejasno definirana, imajući u vidu zakonskom definirane ovlasti upravnog vijeća i obvezu postupanja sukladno pozitivnim propisima. Predlažemo brisati točku 2. i 3. budući da se navedene ovlasti upravnog vijeća navode u točki 1.2.2. 1.2.2. Uprava bolničke zdravstvene ustanove Vezano uz točku 3., podtočku e) u kojoj se navodi kako u posebnom dokumentu mora biti određeno kako će ravnatelj, zamjenik ravnatelja i pomoćnici ravnatelja osigurati dostupnost resursa potrebnih za ustanovu, ističemo kako je kod javnih bolničkih zdravstvenih ustanova financijsko poslovanje u najvećoj mjeri vezano ugovorom s Hrvatskom zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO), na što ravnatelji ustanova ne mogu utjecati. Ljudski resursi su definirani su i uvjetovani politikom zapošljavanja i odobrenjima od strane Ministarstva zdravstva. 1.2.3. Ravnatelj bolničke zdravstvene ustanove U točki 3. u kojoj se, između ostalog, navodi kako ravnatelj ustanove mora osigurati da je bolnička zdravstvena ustanova uspostavila odgovornosti i ovlaštenja za sve relevantne funkcije propušteno je definirati koje su to relevantne funkcije i koje su razine važnosti pojedinih funkcija. U točki 5. u kojoj se navodi uspostava procesa planiranja usluga na temelju opsega usluga koje ustanova pruža ističemo kako je kod javnih zdravstvenih ustanova opseg usluga definiran ugovornim odnosom s HZZO-om. U tom smislu potrebno je razlikovati usluge koje se pružaju osnovom ugovornog odnosa s HZZO-om od drugih zdravstvenih usluga koje ustanove pružaju izvan navedenog ugovornog odnosa. 1.2.4. Pomoćnik ravnatelja za kvalitetu U točki 2. u kojoj se navodi kako pomoćnik ravnatelja za kvalitetu mora imati znanja o sustavima upravljanja kvalitetom kao i znanja iz područja zdravstvene zaštite smatramo potrebnim jasnije definirati potrebna znanja i reference pomoćnika ravnatelja. 1.2.5. Financijski plan bolničke zdravstvene ustanove U točki 2. predlažemo izmijeniti prvu rečenicu na način da ista glasi:“ Financijski plan donosi Upravno vijeće bolničke zdravstvene ustanove na prijedlog ravnatelja.“ Vezano uz drugu rečenicu točke 2. smatramo nužnim definirati koje to „funkcije“ mora uključivati financijski plan. Naime, nejasno je da li se pojam „funkcije“ odnosi na pojedine stavke unutar financijskog plana, odnosno da li se pojam „funkcije“ odnosi na radna mjesta ili nešto drugo.“ 1.4. Pregled iskoristivosti resursa Pregled iskoristivosti resursa potrebno je prilagoditi i povezati s kliničkim (sustavnim) pregledima propisanim u nacionalnim standardima kvalitete zdravstvene usluge. Smatramo potrebnim definirati pojam „opravdanosti prijema“, na koji način će se i koje dijagnoze uzeti u obzir u svrhu praćenja te koja je primjerena duljina prosječnog trajanja liječenja za određenu dijagnozu. Pregled uporabe lijekova potrebno je uskladiti s kliničkim/sustavnim pregledom iz Pravilnika o standardima kvalitete zdravstvene zaštite i načinu njihove primjene. Točku 4. predlažemo preformulirati na način da ista glasi: „Povjerenstvo o provedenom sustavu pregleda provjere iskoristivosti resursa obavještava ravnatelja ustanove. Povjerenstvo predlaže poduzimanje određenih mjera s ciljem racionalizacije iskoristivosti resursa. „ Točke 5., 6.i 7. predlažemo brisati jer nisu prihvatljive u predloženom obliku. 1.6. Upravljanje rizicima 1.6.2. Procjena rizika U točki 3. predlažemo uvrstiti dodatnu podtočku f) rizici vezane uz funkcioniranje bolničkog informatičkog sustava. 2. SUSTAV OSIGURANJA I KVALITETE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE 2.2. Zahtjevi sustava kvalitete U točki 3. u sastav multidisciplinarnog povjerenstva za nadzor sustava upravljanja kvalitetom predlažemo uvrstiti i rukovoditelja jedinice za kvalitetu za ustanove s više od 40 zaposlenih iz razloga što jedinica za kvalitetu u okviru svojih nadležnosti u profesionalnom svojstvu koordinira, prati i nadzire sustav kvalitete. 2.5. Uključivanje pacijenata Vezano uz točku 3. predlažemo da se anketa o iskustvu maloljetnih pacijenata i njihovih roditelja, zakonskih zastupnika i skrbnika tijekom korištenja usluga zdravstvene zaštite provodi unutar jedinstvene ankete iz točke 2. 2.7. Mjerenje, praćenje i analiza kvalitete Vezano uz točke 1. i 2. predlažemo navesti usklađivanje unutarnje ocjene s zahtjevima vezanim uz obvezne standarde kvalitete zdravstvene zaštite i način njihove primjene (Pravilnik o standardima kvalitete zdravstvene zaštite i načinu njihove primjene) 3. PRAVA PACIJENATA 3.3. Uključivanje pacijenta Smatramo da donošenje plana skrbi za sve stacionarne i dnevno bolničke pacijente uz uključivanje obitelji u plan skrbi u onim slučajevima kada se radi o odrasloj punoljetnoj osobi koja je samostalno je u mogućnosti donositi odluke, i rutinskoj zdravstvenoj skrbi može rezultirati nepotrebnim administriranjem odnosno usporiti postupke zbog čekanja na suglasnost obitelji. Predlažemo izdvojiti ciljane situacije ili bolesti gdje se pacijenti/ili člana obitelji i/ili zakonskog zastupnika uključuje u plan skrbi. 4. KLINIČKA SKRB U uvodnom dijelu potrebno je ispraviti numeraciju podtočaka. 4.1.1. Planiranje prijma Smatramo u dokumentu u točki 1. potrebnim definirati pojam uputne dijagnoze i pojam medicinska procjena uputne dijagnoze te pojasniti koja su očekivanja ove procjene. Mišljenja smo da predloženo postupanje predstavlja nepotrebno administriranje koje bez točno utvrđenih kriterija ne služi unapređenju kvalitete usluge. Vezano uz točku 3. ističemo kako usuglašavanje plana liječenja s pacijentom i/ili članovima obitelji nije navedeno u Zakonu o zaštiti prava pacijenata, već isti svojim potpisanim pristankom na liječenje verificira obaviještenost i pristanak na preporučeni plan liječenja. 4.1.3. Premještaj pacijenta Točku 1. predlažemo izmijeniti na način da glasi: „Bolnička zdravstvena ustanova mora imati postupak za premještaj pacijenta unutar i izvan ustanove.“ 4.3. Kirurške usluge 4.3.1. Općenito Smatramo potrebnim u Nacrtu Pravilniku definirati na koje se kirurške djelatnosti tekst odnosi. Nužno je pojasniti da se radi o širem smislu kirurških usluga koje uključuju sve kirurške (operacijske) grane medicine kao takve i da voditelj svake ustrojstvene jedinice iz područja kirurških djelatnosti mora biti specijalist te određene djelatnosti/struke (npr. urolog, oftalmolog, ORL). Predlažemo brisati točku 2. koja glasi „Voditelj kirurgije mora biti specijalist kirurgije.“ Točku 3. predlažemo izmijeniti na način da glasi: „Bolnička zdravstvena ustanova mora uspostaviti stalno praćenje i mjerenje kvalitete kirurške skrbi uključujući propisane pokazatelje sukladno nacionalnim propisanim standardima kvalitete. Rezultate praćenja i mjerenja mora pregledati voditelj kirurške djelatnosti.“ 4.3.3. Pružanje usluga Točku 1. predlažemo izmijeniti na način da glasi: „Bolnička zdravstvena ustanova primjenjuje sigurnosnu kiruršku kontrolnu listu Svjetske zdravstvene organizacije koja može biti dopunjena i proširena s potrebnim pokazateljima vezanim uz operativnu (kiruršku djelatnost) djelatnost u kojoj se koristi.“ U toči 3. podtočki g) izraz „sve kirurške zahvate“ predlažemo zamijeniti izrazom „glavninu ili najznačajnije kirurške zahvate“ obzirom na velik broj zahvata. 4.3.5. Evidencija operacijskog zahvata U točki 1. podtočku k) predlažemo izmijeniti na način da glasi:“ poslijeoperacijska dijagnoza, uključujući intraoperativni nalaz specijalista patologije u slučajevima kada se koristi intraoperativni bioptički pregled“ Naime, u evidenciju se ne može unositi nalaz specijalista patologije jer njegova izrada je u pojedinim slučajevima kompleksna i nalaz nerijetko stigne nakon otpusta pacijenta. Predlažemo promijeniti izraz na intraoperativni nalaz patologa za slučajeve u kojima je rađena intraoperativna biopsija. 4.6. Radiologija i nuklearna medicina 4.6.2. Usluge radiologije U točki 4. podtočku i) predlažemo izmijeniti na način da glasi:“ definirane standardizirane metode za identificiranje trudnih pacijentica“ Predlažemo uvrstiti dodatnu podtočku 11) koja glasi: „Bolnička zdravstvena ustanova mora čuvati nalaze i slikovne zapise dijagnostičkih intervencijskih radioloških metoda u skladu s važećim propisima.“ 4.9. Upravljanje lijekovima 4.9.7. Praćenje, analiza i izvještavanje o primjeni lijekova U točki 5. drugu rečenicu predlažemo izmijeniti na način da glasi: „Klinički (sustavni) pregledi lijekova uključuju : - antimikrobne lijekove - lijekove koji se koriste velikim količinama - lijekove s visokom cijenom koštanja - pojedine lijekove s liste HZZO-a posebno skupih lijekova - lijekove s uskim terapijskim indeksom - lijekove s visokom učestalošću nuspojava - kritično važne terapijske kategorije (na primjer kardiovaskularne, hitne, toksikološke, kemoterapiju i narkotičke analgetike) - lijekove koji se upotrebljavaju za neoznačene indikacije - lijekove koji se koriste u visokorizičnih bolesnika“ 4.12 Medicinska dokumentacija 4.12.2. Organizacija U točki 1. umjesto ustrojstvene jedinicu za medicinsku dokumentaciju predlažemo osnivanje Povjerenstva za medicinsku dokumentaciju iz razloga jer je većina medicinske dokumentacije već arhivirana elektronički, odnosno kada se slijede interni i vanjski propisi nema potrebe za posebnom ustrojstvenom jedinicom ovakve vrste. Predložena nejasno koncipirana i financijski opterećujuća ustrojstvena jedinica ne može samostalno provoditi pregled i analizu medicinske dokumentacije pacijenata, već se isto treba raditi u okviru unutarnjih ocjena i sustavnih pregleda, pa o tome izvještavati Povjerenstvo za medicinsku dokumentaciju i jedinicu za kvalitetu/Povjerenstvo za kvalitetu, odnosno upravu ustanove. Djelomično prihvaćen Vezano uz zahtjeve standarda pod brojevima 1.2.1. i 1.2.2., ne prihvaća se jer zahtjevi standarda pod brojem 1.2.1., točke 2. i 3. nisu istoznačni zahtjevima standarda pod brojem 1.2.2. Vezano uz zahtjeve standarda pod brojem 1.2.3., prima se na znanje. Vezano uz zahtjeve standarda pod brojem 1.2.4., točka 2., prima se na znanje. Vezano uz zahtjeve standarda pod brojem 1.2.5., točka 2., djelomično se prihvaća u dijelu koji se odnosi na prvu rečenicu. Vezano uz zahtjeve standarda pod brojem 1.4., ne prihvaća se jer nije potrebno definirati klinički (sustavan) pregled ovim standardima jer je on već definiran Pravilnikom o standardima kvalitete zdravstvene zaštite i načinu njihove primjene ("Narodne novine", broj 79/11), koji je obvezujući za sve bolničke zdravstvene ustanove. Vezano uz zahtjeve standarda pod brojem 1.6., ne prihvaća se jer je rukodovitelj jedinice za kvalitetu nadležan i odgovoran za primjenu i održavanje sustava kvalitete te ne može sudjelovati u nadzoru sustava koji je u djelokrugu njegovog rada. Vezano uz zahtjeve standarda pod brojem 2.5., točka 3., prima se na znanje. Vezano uz zahtjeve standarda pod brojem 2.7., točke 1. i 2., prima se na znanje. Vezano uz zahtjeve standarda pod brojem 3.3., prima se na znanje. Vezano uz zahtjeve standarda pod brojem 4., prihvaća se u odnosu na ispravak numeracije. Vezano uz zahtjeve standarda pod brojem 4.1.1., točke 1. i 3., prima se na znanje. Vezano uz zahtjeve standarda pod brojem 4.1.3., ne prihvaća se jer je isto dostatno definirano u točkama 2. i 3. istoga standarda. Vezano uz zahtjeve standarda pod brojem 4.3.1., djelomično se prihvaća u odnosu na točku 2. - "specijalist određene grane specijalizacije". U odnosu na prijedlog za točku 2., prima se na znanje. U odnosu na prijedlog za točku 3., ne prihvaća se jer je isto definirano u zahtjevu standarda pod brojem 2.7. Mjerenje, praćenje i analiza kvalitete. Vezano uz zahtjeve standarda pod brojem 4.3.3., prihvaća se prijedlog izmjene u točki 1. U odnosu na prijedlog za točku 3., prima se na znanje. Vezano uz zahtjeve standarda pod brojem 4.3.5., prihvaća se prijedlog izmjene točke 1. Vezano uz zahtjeve standarda pod brojem 4.6.2., prijedlog za točku 4. podtočku i), prima se na znanje. Prijedlog za točku 4., ne prihvaća se jer je isto definirano zahtjevom standarda 4.12. Medicinska dokumentacija. Vezano uz zahtjeve standarda pod brojem 4.9.7., točka 5., prima se na znanje. Vezano uz zahtjeve standarda pod brojem 4.12.2., točka 1. prihvaća se prijedlog za osnivanje Povjerenstva za medicinsku dokumentaciju.
9 HRVATSKA LIJEČNIČKA KOMORA PRAVILNIK O AKREDITACIJSKIM STANDARDIMA ZA BOLNIČKE ZDRAVSTVENE USTANOVE Nacrt Pravilnika o akreditacijskim standardima za bolničke zdravstvene ustanove uvodno bi trebao sadržavati pojmovnik za pojedine izraze koji mogu biti različito tumačeni. Također Nacrt Pravilnika potrebno je urediti u pogledu ispravne numeracije brojnih točaka/podtočaka. Nadalje, u Nacrtu Pravilnika potrebno je definirati zahtjeve kvalitete za medicinske laboratorije, bilo temeljem norme ISO 15189- Medicinski laboratoriji ili na drugi primjereni način. Također, uočeno je na u Nacrtu dokumenta nije obuhvaćena djelatnost objedinjenog hitnog bolničkog prijama. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća u odnosu na ispravak numeracije zahtjeva i podzahtjeva. Ne prihvaća se u dijelu koji se odnosi na definiranje zahtjeva kvalitete propisanih za medicinske laboratorije jer akreditiranje medicinskih laboratorija prema normi HR EN ISO 15189:2012, Medicinski laboratoriji - Zahtjevi za kvalitetu i osposobljenost, provodi Hrvatska akreditacijska agencija u skladu s propisima koji uređuju to područje. U odnosu na djelatnost objedinjenog bolničkog hitnog prijema, ista je uređena drugim propisima.
10 Smilja Kalenić PRAVILNIK O AKREDITACIJSKIM STANDARDIMA ZA BOLNIČKE ZDRAVSTVENE USTANOVE, PRILOG Smatram da bi ovom nacrtu Pravilnika trebalo dodati neke pojedinosti, odnosno izmijeniti neke dijelove, kako slijedi u nastavku: 1. Upravljanje bolničkim zdravstvenim sustavom 1.6. Upravljanje rizicima 1.6.3. Izvješćivanje, točka 3 dodati u a) i rizike od bolničkih infekcija 2. Sustav osiguranja i unapređenja kvalitete zdravstvene zaštite 2.7. Mjerenje, praćenje i analiza Za mjerenje treba na svakom području definirati pokazatelje kvalitete. Točka 6.c): za mjerenje kvalitete prevencije i kontrole bolničkih infekcija treba uspostaviti pokazatelje strukture, procesa i ishoda, temeljem nacionalnih pokazatelja. 4. Klinička skrb 4.3. Kirurške usluge 4.3.3. Pružanje usluga a) …kirurško pranje: treba točno reći što se pod pranjem misli (kirurška priprema ruku, ili priprema operacijskog polja) b) prepoznavanje inficiranih i neinficiranih slučajeva: prije operacije ili poslije operacije? 4.3.5. Evidencija operacijskog zahvata Dodati: s)ispunjavanje kirurške sigurnosne liste za svaku operaciju 4.8. Prevencija i kontrola infekcija 4.8.1. Organizacija i program Točka 4 „Bolničko povjerenstvo…“: Podtočka o): samo je praćenje rezistencije kompetencija osoblja za prevenciju i kontrolu infekcija, a u formiranju liste rezervnih antibiotika sudjeluje, ali je ne formira samostalno; podtočka p): imunizacija, kemoprofilaksa i seroprofilaksa nisu kompetencije osoblja za prevenciju i kontrolu infekcija, a mikrobiološka kontrola sredine ne provodi se kao metoda prevencije infekcija; podtočka q): osiguranje higijensko-tehničke ispravnosti objekta, opreme i instalacije nije kompetencija osoblja za prevenciju i kontrolu infekcija. Točka 4 „Bolničko povjerenstvo…“: podtočke od a) do s) prepisane su iz važećeg Pravilnika o načinu i uvjetima obavljanja mjera za sprječavanje i suzbijanje bolničkih infekcija (NN 85/2012), te uglavnom nedovoljno izražavaju potrebne postupke za sprječavanje i kontrolu infekcija i bolničkih infekcija u bolničkim ustanovama. Umjesto teksta od „4. Bolničko..“ do „..nezdravstvenih radnika“ predlažem sljedeći tekst: 4. Bolničko povjerenstvo odgovorno je za definiranje programa, plana i postupaka za obavljanje mjera za sprječavanje i suzbijanje širenja bolničkih infekcija u skladu s važećim propisima i najboljim dokazima na području prevencije i kontrole infekcija. Program za prevenciju i kontrolu infekcija povezanih sa zdravstvenom skrbi dio je bolničkog dokumenta o kvaliteti i sadržava sljedeće elemente: a) Bolnički program obuhvaća sve potencijalne rizike od nastanka i širenja bolničkih infekcija, kao i načine na koji se ti rizici smanjuju ili/i uklanjaju i tako prevenira nastanak i širenje bolničkih infekcija u svim fizičkim dijelovima bolnice, u svim službama u bolnici i u svim postupcima dijagnostike, liječenja i njege bolesnika, zatim u zdravstvenih i nezdravstvenih djelatnika te posjetitelja. b) Sastavlja ga tim za bolničke infekcije u suradnji sa svim bolničkim službama, i podnosi ga povjerenstvu za bolničke infekcije na doradu i prihvaćanje. Može se donijeti na dulje razdoblje (do 5 godina), i revidira se najmanje jedanput godišnje ili češće ako treba. c) Sastavni dio Programa je Registar rizika, odnosno dio Registra koji se odnosi na rizike od unosa prenosivih infekcija i multirezistentnih bakterija i njihovog širenja, te nastanka infekcija unutar zdravstvene ustanove i njihovog širenja. Svi se rizici detaljno opisuju i procjenjuju, kao i načini njihova smanjivanja ili/i uklanjanja. d) Program mora uključivati mjere prevencije infekcija u ležećih bolesnika, polikliničkih bolesnika, bolesnika na hitnom prijmu, zaposlenika bolnice te posjetitelja, uključujući mjere higijene, dezinfekcije i sterilizacije. e) Predviđa se sustav za dobivanje podataka i informacija iz svih dijelova bolnice, kao i za komunikaciju o infekcijama unutar i izvan bolnice. f) Provodi se organizirano praćenje infekcija prema prioritetima bolnice (metode, odjeli ili službe, osoblje koje provodi praćenje, formulari za praćenje, način analize, način i periodicitet povratne informacije i informacije upravi, način provođenja i evaluacije popravnih radnji i slično). g) Provodi se provjera suradljivosti osoblja (unutarnja ocjena, audit) s mjerama prevencije i brza povratna informacija osoblju. h) Utvrđuje se laboratorijska mogućnost identifikacije epidemiološki značajnih mikroorganizama i rezistencija. Ako ne postoji mikrobiološki laboratorij u bolnici, treba precizno označiti tko obavlja tu funkciju. i) Sastavlja se priručnik za prevenciju infekcija. Priručnik se sastoji od različitih protokola koji su sastavljeni prema postupcima temeljenima na dokazima, kao i na nacionalnim pravilnicima i smjernicama. Ako postoji bolnički informacijski sustav, priručnik treba postaviti na intranet. Treba predvidjeti tko i u kojim razmacima obnavlja priručnik. j) Unutar Programa mora postojati jasna izjava poštivanja autoriteta osoblja za prevenciju i kontrolu infekcija, što znači da je njihov usmeni zahtjev izvršan za područje za koje ga izriču. k) Osoblje za prevenciju i kontrolu infekcija dogovara pojedinosti svojih ovlasti s upravom, a to se unosi u opis njihova posla. l) U Programu se propisuje vrsta i periodicitet edukacije i praktičke obuke cjelokupnog osoblja na području prevencije bolničkih infekcija, kao i osoba koje će edukaciju provoditi. Provodi se edukacija pri zapošljavanju te periodička edukacija cjelokupnog osoblja. m) Precizno se određuje postupak identifikacije i istraživanja epidemije bolničke infekcije. n) Precizno se određuje, u suradnji s područnom epidemiološkom službom, reakcija u slučaju epidemije (ili pandemije) izvanbolničke infekcije. o) Sadrži detalje o komunikaciji unutar bolnice i izvan bolnice u slučaju pojave infekcije. p) U Program treba ugraditi načine i metode zaštite okoliša (upravljanje otpadom). q) Program mora posebno uključiti problem rezistencije (praćenje rezistencije, postupak u slučaju pojave rezistentnih sojeva i slično). r) Temeljem procjene rizika u koji se uključuju lokalni podaci sakupljeni provođenjem ovoga Programa, donosi se pismeni godišnji plan. Plan se može donositi i češće, ovisno o potrebi. U planu je potrebno precizno odrediti prioritete, točne ciljeve i vremenski period u kojem oni trebaju biti ostvareni. Rezultat plana procjenjuje se na kraju godine. U godišnji plan se unose i nacionalni ciljevi, ako postoje: npr. praćenje određenih infekcija, ili slično. s) U Programu se definiraju konkretni pokazatelji uspješnosti za ustanovu (pokazatelji strukture, procesa i ishoda), temeljem nacionalnih pokazatelja. t) U Program treba uključiti i njegovu evaluaciju najmanje jednom godišnje (uz procjenu uspješnosti godišnjeg plana), ali i češće ako treba, temeljem postavljenih ciljeva i indikatora. u) Uspješnost Programa procjenjuje se konkretnim izvršenjem godišnjeg plana. v) Program treba integrirati u Program zaštite zdravlja zaposlenika, koji također postoji unutar općeg Programa za sigurnost u zdravstvenoj ustanovi. 4.8.2. Izvještavanje U točki 1 treba uz „praćenje“ dodati „aktivno“, što se danas smatra standardnim načinom. Točka 3 pretpostavlja da se bolničke infekcije kontinuirano prate u cijeloj bolnici, što je nemoguće ostvariti zbog potrebnog vremena i ograničenog broja osoblja za prevenciju i kontrolu infekcija i ne provodi se nigdje u svijetu. Praćenje bolničkih infekcija utvrđeno je u točki f) Programa, pa točku 3 ovdje treba izostaviti. 4.9. Upravljanje lijekovima 4.9.4. Propisivanje lijekova Dodati Točku 4: Bolnička zdravstvena ustanova ima Povjerenstvo i Tim za upravljanje propisivanjem antibiotika, koji mogu biti samostalni ili dio Povjerenstva za lijekove. Brinu o racionalnoj upotrebi antimikrobnih lijekova, potrošnji antimikrobnih lijekova, formiranju osnovne liste i liste rezervnih antibiotika, te edukaciji liječnika o propisivaju antimikrobnih lijekova. Primljeno na znanje Vezano uz skupinu standarda pod brojem 1., ne prihvaća se jer se upravljanje odnosi na bolničku zdravstvenu ustanovu koja je u postupku akreditacije, a ne na zdravstveni sustav. Vezano uz zahtjeve standarda pod brojem 1.6.3., ne prihvaća se jer je isto navedeno u točki 3.b). Vezano uz zahtjeve standarda pod brojem 2.7.6., prima se na znanje. Vezano uz zahtjeve standarda pod brojem 4.3.3., prima se na znanje. Vezano uz zahtjeve standarda pod brojem 4.3.5., prima se na znanje. Vezano uz zahtjeve standarda pod brojem 4.8.1., točka 4., prima se na znanje. Vezano uz zahtjeve standarda pod brojem 4.8.2., prima se na znanje. Vezano uz zahtjeve standarda pod brojem 4.9.4., prima se na znanje.
11 HRVATSKI SAVEZ GLUHIH I NAGLUHIH PRAVILNIK O AKREDITACIJSKIM STANDARDIMA ZA BOLNIČKE ZDRAVSTVENE USTANOVE, PRILOG Predlažemo izmjenu i nadopunu Priloga, članka 3.4. Komunikacija, stavka 2. u kojem smatramo da je izraz "zamjenske tehnike komunikacije" nespretno uspotrijebljen. Umjesto navedenog izraza, po pitanju gluhih i nagluhih te osoba s komunikacijskim poteškoćama, ispravnije bi bilo upotrijebiti izraz "ostali sustavi komunikacije", a sve prema Zakonu o hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim sustavima komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba u RH (NN 82/15). " Prema navedenom Zakonu osoba ima pravo izabrati onaj sustav komunikacije koji odgovara individualnim potrebama osobe. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
12 Marijan Katalenić PRAVILNIK O AKREDITACIJSKIM STANDARDIMA ZA BOLNIČKE ZDRAVSTVENE USTANOVE, Članak 1. Prije svega onaj tko je pisao ovaj pravilnik uopće ne poznaje akreditacijski sustav. Ovaj pravilnik je hrpa nabacanih obaveza koje u sebi sadrže riječ ...mora imati...a da prethodno prema akreditacijskim pravilima nema dokumentaciju koja je na vrhu dakle SOP, standardne operativne postupke iza kojih se šire drugi dokumenti. Nigdje se ne spominje ta dokumentacija, obrasci, kao niti gradacija dokumentacije, vrijeme obnavljanja ili slično. Također, nigdje nije navedeno TKO OBAVLJA AKREDTACIJU. HAA je jednina ustanova u Hrvatskoj koja to radi, nigdje nije spomenuta. Hoće li to obavljati, nedaj Bože, neko povjerenstvo Ministarstva zdravstva a ne neovisni profesionalci ? Nije li pragmatičnije uvesti certifikaciju zdravstvenih ustanova kao manje zahtjevan proces ? Zna li se da akreditacija ide od pojedinca, a certifikacija od sustava koji je ovdje i opisan. Znači kada jedan doktor ode van iz tima , mora se prijaviti agenciji ili nekome tko je dao akreditaciju, promjena i zamjena, kada se pokvari instrument mora se prijaviti agenciji a i vrijeme ponovnog stavljanja u pogon. jasno i dokumentacija koja potvrđuje ispravnost. Osim toga, a tu se vidi nepoznavanje principa akreditacije, ovakav sustav će usporiti zdravstvo jer zahtijeva silan posao vođenja dokumentacije , što je normalno ali i stalnih provjera na svim razinama što zahtjeva silne ljudske resurse. Svo osoblje mora se temeljito educirati da razumije sustav a to je silan proces. Da je upitno znanje govori i podatak koji spominje vrste minimalne opreme u pojedinim procesima rada. Jasno da je to poželjno ali ne u ovom dokumentu. Sve u svemu, ovaj dokument bi trebalo simplificirati, uskladiti sa sličnim akreditacijskim normama i napraviti ga provedivim. Ovako manjkav u načelnim zahtjevima dokumentiranosti i kontrole sustava od treće strane i širok u temeljnim zahtjevima u konačnici je neprovediv. A ako i prođe ovaj Pravilnik , teško da će biti prihvaćen u zdravstvu u punom obimu ili će biti pro forme , sam sebi svrha. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.