Izvješće o provedenom savjetovanju - Obrazac prethodne procjene za Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama Zakona o doplatku za djecu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Nada Rogić Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Prilog 1. Osoba sam s invaliditeom, imam 47. godina, zaposlena sam, majka sam dječaka od 12 godina. Nikada nisam primala doplatak za dijete jer nas je u obitelji dvoje - jednoroditeljska obitelj i uvijek smo iznad dohodovnog cenzusa što smatram vrlo nepravednim. Od svog dohotka plaćam kredit već 12 godina za stan u kojem živimo, plaćam sve troškove školovanja bez prava na doplatak. Predlažem uvećanje koeficijenta za roditelje koji imaju utvrđenu invalidnost ili tjelesno oštećenje, a još dodatno uvećanje koeficijenta za samohrane roditelje koje imaju utvrđen stupanj oštećenja ili invalidnosti (min 60%). Lp Nada Rogić Nije prihvaćen Važećim Zakonom previđaju se uvjeti stjecanja prava na doplatak za djecu za djecu s težim ili teškim invaliditetom neovisno o ukupnom dohotku po članu kućanstva mjesečno. Isto tako, ciljevi Nacrta prijedloga zakona usmjereni su proširenju kruga potencijalnih korisnika doplatka za djecu.
2 Siniša Bosanac Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Prilog 1. Na žalost i ovom promjenom ne mijenja se položaj djece s teškoćama koja primaju uvećani dječiji doplatak. Obzirom na povećane troškove obitelji i obzirom na povećani rizik od siromaštva smatram da je potrebno povećati osnovicu uvećanog dječijeg doplatka koji dobijaju djeca s teškoćama i osobe s invaliditetom radi njihove bolje inkluzije u društvo i zadovoljavanje povećanih potreba za život. Nije prihvaćen Iznesene primjedbe nisu predmet ovog Nacrta prijedloga Zakona odnosno nisu vezane uz ciljeve koji se ovim izmjenama namjeravaju postići.
3 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Na obrazac prethodne procjene za Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama Zakona o doplatku za djecu, temeljem odredbi čl. 7. Zakona o pravobranitelju za osobe s invaliditetom (NN 107/07) dajemo sljedeće mišljenje. Pozdravljamo inicijativu Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku koja se odnosi na proširenje kruga potencijalnih korisnika doplatka za djecu, kao i potencijalnih korisnika pronatalitetnog dodatka, međutim ovdje predlažemo da se izmijeni odredba čl. 18. koja određuje da se pronatalitetni dodatak isplaćuje samo za treće i četvrto dijete, a ne i za svako daljnje dijete u obitelji, na način da glasi: „za treće i svako slijedeće dijete.“ Nije prihvaćen Iznesene primjedbe nisu predmet ovog Nacrta prijedloga Zakona budući da su planirane zakonodavne aktivnosti Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku usmjerene prvenstveno prema daljnjoj izmjeni dohodovnog cenzusa kroz definiranje višeg postotka proračunske osnovice od trenutno propisanog važećim Zakonom.
4 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Također, predlažemo izmjene i dopune navedenog Zakona o doplatku za djecu koje bi se ogledale u povećavanju iznosa doplatka za djecu koji je određen čl. 22. koji trenutno određuje da: „Za dijete s težim ili teškim invaliditetom prema posebnim propisima, doplatak za djecu određuje se u svoti od 25% od proračunske osnovice, neovisno o ukupnom dohotku po članu kućanstva mjesečno.“ Predlažemo da se s obzirom da se isti iznos nije povećavao već dugi niz godina, a da su se povećavali troškovi života, kao i na specifične potrebe i dodatne životne troškove djece sa teškoćama u razvoju, kao i osoba s invaliditetom molimo vas da se vodi računa da se poveća iznos doplatka za djecu s težim ili teškim invaliditetom na način da se u određenom iznosu poveća postotak ili sama proračunska osnovica. Nije prihvaćen Iznesene primjedbe nisu predmet ovog Nacrta prijedloga Zakona budući da su planirane zakonodavne aktivnosti Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku usmjerene prvenstveno prema daljnjoj izmjeni dohodovnog cenzusa kroz definiranje višeg postotka proračunske osnovice od trenutno propisanog važećim Zakonom.
5 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Ukazujemo na još jednu odredbu, a to je odredba čl.15. po kojoj stupanjem u brak prestaje pravo na doplatak za djecu za to dijete. Međutim, navedena odredba morala bi se dodatno urediti jer postoje situacije u kojima stupaju u brak osobe s invaliditetom primatelji doplatka za djecu prema čl. 22. važećeg Zakona o doplatku za djecu, koje su obje nezaposlene (nesposobne za bilo kakav rad te nema osnova za međusobno uzdržavanje prema Obiteljskom zakonu), a koje po toj odredbi obje gube pravo na dječji doplatak premda se njihovo stanje po osnovu invaliditeta nije promijenilo osim stupanja u bračnu zajednicu. Stoga predlažemo navedeno dodatno urediti. Nije prihvaćen Iznesene primjedbe nisu predmet ovog Nacrta prijedloga Zakona budući da su planirane zakonodavne Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku usmjerene prvenstveno prema daljnjoj izmjeni dohodovnog cenzusa kroz definiranje višeg postotka proračunske osnovice od trenutno propisanog važećim Zakonom.
6 Ivan Malbašić Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Pozdravljamo svaku inicijativu koja će utjecati na to da se naše društvo više brine za obitelji, a osobito za obitelji s više djece, pa tako i sve ono što je u tom pogledu predviđeno Zakonom o izmjenama Zakona o doplatku za djecu. Ipak, smatramo da je u predloženom Zakonu potrebno napraviti neke važne izmjene bez kojih se ništa suštinski neće niti promijeniti u odnosu na postojeće stanje. Stoga predlažemo sljedeće izmjene: 1. Članak 7. st. 1. na način da novi glasi: Korisnik iz članka 6. ovoga Zakona može biti hrvatski državljanin koji ima neprekidno prebivalište u Republici Hrvatskoj najmanje godinu dana prije podnošenja zahtjeva i ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom. Naime, smatramo da će zbog toga što sve veći broj mladih obitelji odlazi „trbuhom za kruhom“ na rad/boravak u inozemstvo, a zatim se vraća i time gubi pravo na predavanje zahtjeva za dječji doplatak, u budućnosti sve veći broj obitelji biti zakinut. Nadalje, društvo mora omogućiti mladim ljudima koji su otišli na kratkotrajne poslove u inozemstvo da se vrate, osnuju obitelj i prema potrebi koriste i pravo na dječji doplatak. 2. Članak 16. st. 1. na način da novi glasi: Pravo na doplatak za djecu stječe korisnik pod uvjetom: a) u obitelji do dvoje djece da mu ukupni dohodak ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini umanjen za plaćene troškove najma ili otplate stambenog kredita nekretnine u kojoj je korisnik i članovi kućanstva prijavljen, po članu kućanstva mjesečno ne prelazi 70% proračunske osnovice (u daljnjem tekstu: dohodovni cenzus) i da živi u kućanstvu s djecom za koju ostvaruje pravo; b) u obitelji s troje ili više djece da živi u kućanstvu s djecom za koju ostvaruje pravo Smatramo da su troškovi kredita ili najma obitelji izrazito visoki te itekako utječu na imovinsko stanje obitelji. To je ujedno i razlog zašto pojedine obitelji ostvaruju dodatne prihode (ugovorom o djelu, autorskim honorarima, dodatnim poslovima, učeničkim ugovorima i sl.), međutim ako im to u konačnici utječe na dohodovni cenzus isto nije dobro. Smatramo da će se na ovaj način potaknuti mlade obitelji da žive u boljim uvjetima, da za isto mogu dodatno zaraditi i otplaćivati, a da za djecu i dalje imaju pravo na pomoć. Nadalje, smatramo u cilju demografskih mjera da se obvezno treba UKINUTI dohodovni cenzus za sve obitelji koje (već) imaju ili se odluče na troje ili više djece, bez obzira na dohodovni cenzus. 3. Sukladno prijedlogu izmjene članka 16. predlažemo da se korigira članak 17. postojećeg Zakona o doplatku za djecu. Naravno, razumijemo i mogućnosti državnog proračuna, ali skrećemo pažnju i na nastup ministra financija Republike Hrvatske dr. sc. Zdravka Marića na Večernjakovoj konferenciji "Hrvatska kakvu trebamo" dana 6. rujna 2019. godine, gdje je vrlo jasno apostrofirao demografski problem kao „apsolutno pitanje broj jedan u Hrvatskoj“. 4. U slučaju da se prihvati izmjena čl. 16. na način da dječji doplatak bude upravo to – dječji doplatak, pravo za svako dijete, tada predlažemo u potpunosti ukinuti članak 18. Ukoliko isto neće biti prihvaćeno, predlažemo da se članak 18. izmijeni na način da novi glasi: Korisniku uz utvrđeni iznos doplatka za djecu pripada i dodatak u iznosu po 500,00 kuna za treće i svako sljedeće dijete. 5. Članak 22. potrebno je izmijeniti tako da novi glasi: za dijete s težim ili teškim invaliditetom prema posebnim propisima, doplatak za djecu određuje se u svoti od 50% od proračunske osnovice, neovisno o ukupnom dohotku po članu kućanstva mjesečno. Naime, obitelji koje imaju djecu s težim ili teškim invaliditetom svakako imaju i povećane troškove, ali vrlo često i nemogućnost punog rada ili dodatnog. Smatramo da je nužno povećati doplatak za djecu s težim ili teškim invaliditetom – naš je prijedlog barem 50% proračunske osnovice. Udruga obitelji s troje ili više djece (skraćeno Obitelji 3plus) Nije prihvaćen Planirane zakonodavne aktivnosti Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku usmjerene su prvenstveno prema daljnjoj izmjeni dohodovnog cenzusa kroz definiranje višeg postotka proračunske osnovice od trenutno propisanog važećim Zakonom. Prijedlozi istaknuti u komentarima bit će razmotreni odnosno uzeti u obzir prilikom izrade novog Zakona budući da se isti odnose na odredbe koje nisu predmet uređenja izmjena zakona na koji se odnosi predmetni Obrazac prethodne procjene. Vezano uz prijedlog izmjene članka 16. st. 1. („Pravo na doplatak za djecu stječe korisnik pod uvjetom: a) u obitelji do dvoje djece da mu ukupni dohodak ostvaren u prethodnoj kalendarskoj godini umanjen za plaćene troškove najma ili otplate stambenog kredita nekretnine u kojoj je korisnik i članovi kućanstva prijavljen, po članu kućanstva mjesečno ne prelazi 70% proračunske osnovice i da živi u kućanstvu s djecom za koju ostvaruje pravo; b) u obitelji s troje ili više djece da živi u kućanstvu s djecom za koju ostvaruje pravo“), ističemo da isti nije u dovoljnoj mjeri obrazložen ni razrađen obzirom da se predlaže različiti pristup u pogledu uvjeta za ostvarivanje prava ovisno o broju djece u obitelji pri čemu se za djecu iz obitelji do dvoje djece predlaže uzimanje u obzir iznosa podignutih stambenih kredita i drugih troškova koji se odnose na raspoloživa sredstva kućanstva, dok se za obitelji s troje djece predlaže ostvarivanje prava bez obzira na dohodovni cenzus. U tom slučaju, predlaže se ukidanje prava na pronatalitetni dodatak, a u slučaju neprihvaćanja prijedloga, proširenje navedenog prava na treće i svako sljedeće dijete. Iz navedenog je razvidno da su neka od predloženih rješenja u neskladu sa svrhom ili sužavaju opseg prava od onog reguliranog važećim Zakonom o doplatku za djecu. Preostale iznesene primjedbe koje se odnose na potrebu unaprjeđenja važećeg Zakona nisu predmet ovog Nacrta prijedloga Zakona odnosno nisu vezane uz ciljeve koji se ovim izmjenama namjeravaju postići.
7 Pravobranitelj za djecu RH Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Temeljem odredbi čl. 9. i 10. Zakona o pravobranitelju za djecu (NN 73/17) dostavljamo mišljenje na Obrazac prethodne procjene za Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama Zakona o doplatku za djecu, kao i inicijativu za dopunu važećih odredbi Zakona o doplatku za djecu (NN 94/01, 138/06, 107/07, 37/08, 61/11, 112/12, 82/15 i 58/18). Mišljenje i inicijativa za dopunu propisa temelje se na spoznajama o poteškoćama u realizaciji prava i najboljih interesa djece, a za koje Ured pravobraniteljice za djecu saznaje temeljem obraćanja građana te praćenjem pojedinačnih slučajeva. Kao i do sada, pozdravljamo svaku inicijativu kojoj je svrha unaprjeđivanje položaja djece te povećanje potpora obiteljima radi podizanja kvalitete obiteljskog života i skrbi o djeci. Pozdravljamo tako i angažman i prijedlog Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku koji se odnosi na ponovnu izmjenu dohodovnog cenzusa, a čemu je svrha proširenje kruga potencijalnih korisnika doplatka za djecu, djece za koju se ostvaruje pravo na doplatak za djecu te potencijalnih korisnika pronatalitetnog dodatka. Međutim, da bi doplatak za djecu uistinu pridonio najboljem interesu djece kao krajnjih korisnika ovog novčanog primanja, predlažemo i preporučamo da Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, kao stručni nositelji izrade propisa, u svojim daljnjim aktivnostima obuhvati i dopunu drugih odredbi Zakona o doplatku za djecu na način da se njima predvidi i osigura:  zaštita djece u onim slučajevima u kojima korisnik (roditelj ili druga osoba određena zakonom) ostaje bez doplatka za djecu zbog neispunjavanja uvjeta duljine vlastitog prebivališta. Upravo s obzirom na činjenicu da je krajnji korisnik doplatka dijete, odnosno da ovo novčano primanje služi kao potpora njegovom uzdržavanju i odgoju, predlažemo da se zakonom pravo na doplatak za djecu veže s aktualnim prebivalištem ili boravkom djeteta (primjedba se odnosi na čl. 7. Zakona o doplatku za djecu, a teži k tome da niti jedno dijete ne ostane uskraćeno za pomoć zbog okolnosti koje se ne odnose na njegov status i na koje ionako samo ne može utjecati),  otklanjanje diskriminatornih odredbi zakona koje djecu dovode u nejednaki položaj po osnovama obrazovanja i dobi. Upozoravamo na stajalište da važeći članak 10. Zakona o doplatku za djecu diskriminira djecu koja su prekinula svoje školovanje, kao i onu djecu koja su starija od 15 godina, a pohađaju osnovno obrazovanje iz nekog drugog razloga, a ne onog koji je vezan uz njihov zdravstveni status. Neovisno o tome što se više ne školuju, djeca i dalje imaju svoje svakodnevne životne potrebe, a i roditelji su ih do punoljetnosti dužni uzdržavati, bez obzira školuje li se dijete ili ne,  zaštita djece koja imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj, a školu pohađaju u inozemstvu, u onim slučajevima kada je ta škola bliže njihovom prebivalištu (primjedba se odnosi na čl.14. Zakona o doplatku za djecu),  povećanje postotka proračunske osnovice kojime se određuje visina doplatka za djecu (iz čl. 17. Zakona o doplatku za djecu), a za koju držimo da je nužno uskladiti s aktualnim prilikama, prosječnom plaćom i troškovima života u tekućoj godini,  da korisniku uz utvrđeni iznos doplatka za djecu pripada i dodatak za svako daljnje rođeno dijete, odnosno da se ispravi nelogičnost koju predviđa čl.14 Zakona o doplatku za djecu da se takav pronatalitetni dodatak isplaćuje samo za treće i četvrto dijete, a ne i za svako daljnje dijete u obitelji. Također koristimo priliku istaknuti kako u praksi može doći, a nažalost i dolazi, do situacija u kojima korisnik doplatka za djecu taj isti doplatak ne troši za potrebe djece. Taj problem naročito dolazi do izražaja u slučajevima izraženih sumnji da roditelj zanemaruje potrebe djeteta, kao i u slučajevima roditeljskih sporova oko izvršavanja sadržaja roditeljske skrbi. Stoga smatramo nužnim zakonom predvidjeti učinkovitije mehanizme zaštite, kako bi se onemogućila zlouporaba ovog prava te osiguralo da će doplatak koristiti onaj roditelj koji stvarno vodi brigu o djetetu, odnosno osiguralo da će doplatak za djecu zaista služiti kao potpora djetetovom odgoju i uzdržavanju. Primljeno na znanje Iznesene primjedbe koje se odnose na potrebu unaprjeđenja važećeg Zakona nisu predmet ovog Nacrta prijedloga Zakona odnosno nisu vezane uz ciljeve koji se ovim izmjenama namjeravaju postići te će se prilikom budućih izmjena propisa kojim će se na sveobuhvatan način pristupiti poboljšanju zakonske regulative u području doplatka za djecu razmotriti sva otvorena pitanja u pogledu ostvarivanja prava pojedinih skupina korisnika.
8 Neven Hadžić Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Poštovani, ljubazno Vas molim da u Zakonu o izmjenama Zakona o doplatku za djecu delimitirate pronatalitetni dodatak za 3. i 4. dijete. Predlažem da korisniku prava pripada pronatalitetni dodatak po 500,00 kn za 3. i svako sljedeće dijete. U suprotnom je neophodno termin 'pronatalitetni' zamijeniti s 'dodatak za 3. i 4. dijete'. Lijepi pozdrav Neven Hadžić Primljeno na znanje Iznesene primjedbe koje se odnose na potrebu unaprjeđenja važećeg Zakona nisu predmet ovog Nacrta prijedloga Zakona odnosno nisu vezane uz ciljeve koji se ovim izmjenama namjeravaju postići. Međutim, Ministarstvo kontinuirano razmatra moguće prijedloge normativnih rješenja u području obiteljskih naknada i potpora, pri čemu svaka planirana mjera, mora biti rezultat analize i prethodne procjene učinaka uz osiguranje odgovarajućih proračunskih sredstava za njezinu provedbu. U tom cilju, u okviru planiranog strateškog dokumenta u području demografije poduprijet ćemo uvođenje daljnjih mjera usmjerenih na zaštitu obitelji i materinstva kako bi se nastavili pozitivni pomaci u poticanju demografskog razvoja kao jednog od temeljnih nacionalnih prioriteta.
9 Udruga roditelja djece s oštećenjem vida i dodatnim poteškoćama u razvoju OKO Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Smatramo da ovom promjenom i opet nije uzeta u obzir malobrojna skupina obitelji s više djece kojima itekako treba pomoć države. Stoga ponovo predlažemo izmjenu/nadopunu članka 18. Korisniku uz utvrđeni iznos doplatka za djecu pripada i dodatak u iznosu po 500,00 kuna za treće i svako slijedeće dijete. Primljeno na znanje Iznesene primjedbe koje se odnose na potrebu unaprjeđenja važećeg Zakona nisu predmet ovog Nacrta prijedloga Zakona odnosno nisu vezane uz ciljeve koji se ovim izmjenama namjeravaju postići. Međutim, Ministarstvo kontinuirano razmatra moguće prijedloge normativnih rješenja u području obiteljskih naknada i potpora, pri čemu svaka planirana mjera, mora biti rezultat analize i prethodne procjene učinaka uz osiguranje odgovarajućih proračunskih sredstava za njezinu provedbu. U tom cilju, u okviru planiranog strateškog dokumenta u području demografije poduprijet ćemo uvođenje daljnjih mjera usmjerenih na zaštitu obitelji i materinstva kako bi se nastavili pozitivni pomaci u poticanju demografskog razvoja kao jednog od temeljnih nacionalnih prioriteta.
10 Miljenko Marić Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Amandman ( Udruga obitelji s četvero i više djece- prijedlog 2019.g. ako je proračunska osnovica 3.326,00 kn) Pozivajući se na načelo pravednosti, socijalne pravde i jednakopravnosti molim vas da se članak 17. ZAKONA O DJEČJEM DOPLATKU izmjeni u cijelosti na načina: Članak 1. U članku 16. točki 1. broj: „70“ zamjenjuje se brojem: „90“. Članak 2. Dosadašnji članak 17. briše se u cijelosti, mijenja se i glasi: (1) Ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno ne prelazi 45% proračunske osnovice, korisniku pripada doplatak za djecu u visini od 12% proračunske osnovice, po djetetu. (2) Ako ukupni dohodak po članu kućanstva korisnika mjesečno iznosi između 45% i 90% proračunske osnovice, korisniku pripada doplatak za djecu u visini od 7,5% proračunske osnovice, po djetetu. OBRAZLOŽENJE: Pozivajući se na Ustavna načela u članku 1. Republika Hrvatska je jedinstvena, nedjeljiva i socijalna država, u članku 61. Obitelj je pod posebnom zaštitom države, u članku 62. Država štiti materinstvo, djecu i mladež te stvara socijalne, kulturne, odgojne , materijalne i druge uvjete kojima se promiče ostvarivanje prava na dostojan život molimo da se prijedlog dječjeg doplatka uskladi sa tim ustavnim načelima. Pozivajući se na načelo pravednosti, socijalne pravde i jednakopravnosti molim vas da se članak 6. predloženih izmjena, izmjeni u cijelosti na gore navedeni način jer će tako ova izmjena biti pravičnija, socijalno osjetljivija i u skladu sa proklamiranom trojakom ulogom: prevencije siromaštva i socijalnog isključivanja djece, zadržavanja ili podizanja kvalitete obiteljskog života te pronatalitetnu funkciju. Ovim promjenama bi bile definirane dvije cenzusne grupe i pravednija raspodjela grupa te proširenje baze korisnika što je i cilj izmjena i uočeni problema sa dosadašnjim zakonom. • Na ovaj način bi najsiromašnija skupina djece i obitelji ( 1. cenzusna grupa) bila ravnopravnija i manje diskriminirana od djece iz druge skupine (kućanstva kojima primanja ne prelaze 45% proračunske osnovice odnosno 1.496,70 kn), svako dijete bi dobilo pravo na 399,12 kn.(Obuhvat oko 150 000 djece). • U drugoj cenzusnoj grupi koja bi se također ravnopravnije raspodijelila razlika primanja bi bila 1.496,70 kn, na način da bi obuhvat bio između korisnika koji imaju primanja. od 1.496,80 do 2.993,4 kn po članu obitelji, a svako dijete bi dobilo 249,45 kn. (Obuhvat oko 150 000 djece). Na ovaj način bi bila zadovoljena načela jednakopravnosti, jednake razmjernosti, socijalne pravde i jednakosti kao i načelo prevencije siromaštva i isključivanja djece najugroženije društvene skupine. Košute, 5.9.2019.g. Miljenko Marić, prof. Predsjednik Udruge obitelji 4+ cetinskog kraja Nije prihvaćen Vezano uz prijedlog da se uvedu dvije umjesto tri cenzusne grupe te izvrše određene promjene u podjeli cenzusnih grupa ističemo da je cilj uvođenja planirane mjere usmjeren daljnjem proširenju kruga potencijalnih korisnika doplatka za djecu kao i pronatalitetnog dodatka. Iz navedenog je razloga predloženo daljnje ublažavanje kriterija za ostvarivanje doplatka za djecu izmjenom dohodovnog cenzusa kroz definiranje višeg postotka proračunske osnovice od trenutno propisanog važećim Zakonom. Međutim, u svrhu planiranja i osmišljavanja mjera vezanih uz demografski razvoj te dobrobiti obitelji i djece, kao i usklađivanja obiteljskog i poslovnog života sa suvremenim potrebama obitelji, Ministarstvo kontinuirano razmatra moguće prijedloge normativnih rješenja u području obiteljskih naknada i potpora, pri čemu svaka planirana mjera, mora biti rezultat analize i prethodne procjene učinaka uz osiguranje odgovarajućih proračunskih sredstava za njezinu provedbu. U tom cilju, u okviru planiranog strateškog dokumenta u području demografije poduprijet ćemo uvođenje daljnjih mjera usmjerenih na zaštitu obitelji i materinstva kako bi se nastavili pozitivni pomaci u poticanju demografskog razvoja kao jednog od temeljnih nacionalnih prioriteta.
11 Karol Jurišić Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Ja član Hrvatskih suverenista sam se slažem sa gospođom Krpinom ovako treba uzeti stambene kredite, još bi nadodao troškovi usluga koje su potrebne za život, troškovi prehrane, troškovi lijekova, troškovi života i ostale troškove koje plaćamo, uz to računati imovinsko, materijalno i prehrambeno stanje obitelji, također status zaposlenih i nezaposlenih roditelja koji jedva preživljavaju Nije prihvaćen Načelno ističemo kako troškove vezane uz podmirenje životnih potreba koji se navode u prijedlogu nije moguće prihvatiti u odnosu na postojeću strukturu drugih socijalnih naknada i usluga, a posebice u smislu utvrđivanja objektivne procjene stanja obitelji te vodeći računa o ujednačavanju kriterija za različite skupine korisnika kao i pitanju ispunjavanja uvjeta o kojima bi ovisilo priznavanje eventualnog prava.
12 Marija Krpina Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Smatram da bi bilo vrlo važno uzeti u obzir i stambene kredite kod procjene stjecanja prava na dječji doplatak jer obitelj ne može živjeti na cesti, a troškovi kredita su vrlo veliki i značajno utječu na imovinsko stanje obitelji. Nije prihvaćen Iznesene primjedbe nisu predmet ovog Nacrta prijedloga Zakona odnosno nisu vezane uz ciljeve koji se ovim izmjenama namjeravaju postići.