Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Prijedlogu plana zakonodavnih aktivnosti Ministarstva zdravstva za 2020. godinu
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Hrvatsko društvo za biomedicinsko inženjerstvo i medicinsku fiziku | OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA ZDRAVSTVA ZA 2020. GODINU, PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA ZDRAVSTVA ZA 2020. GODINU | Sekcija za kliničko inženjerstvo PRIJEDLOG: 1) Uvrštenje Zakona o djelatnosti biomedicinskog inženjerstva i 2) promjena Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama (zdravstvo) u plan zakonodavnih aktivnosti Ministarstva zdravstva za 2020. godinu. OBRAZLOŽENJE: Biomedicinski inženjeri su zdravstveni radnici (Zakon o zdravstvenoj zaštiti, 2018.), a djelatnosti zdravstvenih radnika moraju regulirati strukovni zakoni. Biomedicinsko inženjerstvo je inženjerstvo u biologiji i medicini, odnosno biomedicini i zdravstvu, a kliničko inženjerstvo je biomedicinsko inženjerstvo u kliničkom okružju. Biomedicinsko inženjerstvo nije samo dio suvremene medicine, već suvremena medicina ponajviše i napreduje upravo temeljem i pomoću biomedicinskog inženjerstva, pričem je kliničko inženjerstvo u zdravstvenim ustanovama jedna od glavnih djelatnosti koja zahtijeva specijaliste biomedicinskog inženjerstva (Službeni list Europske unije, 2015). Zdravstvene i informacijsko-komunikacijske tehnologije sastavni su dio svake zdravstvene usluge, a upravo je biomedicinsko inženjerstvo imanentno svakoj fazi životnog ciklusa tih i takvih tehnologija, osobito medicinskih uređaja. Kao posljedica zakonske nereguliranosti djelatnosti biomedicinskog inženjerstva, u Hrvatskoj se trenutno, između ostalog, godišnje evidentira 50-ak tisuća slučajeva morbiditeta zbog vanjskih uzroka tj. slučajeva bolničkog pobola u stacionarnom dijelu bolnica [Hrvatski zavod za javno zdravstvo, 2018.]. Nadalje, medicinska greška treći je najčešći uzrok smrti u SAD-u, odnosno uzrok 1 od 10 smrti u SAD-u (British Medical Journal, 2016.). Uz to, postoje na tisuće stručnih i znanstvenih radova u kojima se spominje pojam medicinska greška uz pojmove zdravstvena tehnologija ili medicinski uređaj (PubMed, 2019. itd.). Nedvojbeno je stoga kako su zdravstvene tehnologije, ključne suvremene sastavnice dobrobiti bolesnika, ujedno i značajne odrednice u slučajevima narušavanja zdravlja i gubitaka života bolesnika kroz neočekivane i neželjene događaje. U izravnoj vezi sa životima i zdravljem ljudi tako, primjerice, već postoji hrvatska regulativa o osiguranju i kontroli kvalitete i sigurnosti medicinskih uređaja koji rabe ionizirajuće zračenje, ili pak regulativa o osiguranju i kontroli kvalitete i sigurnosti vozila i prometa na cestama, ali ne postoji regulativa o osiguranju i kontroli kvalitete i sigurnosti, primjerice, anestezioloških, kirurških ili ultrazvučnih uređaja, elektrokardiografa, defibrilatora, dijalizatora, inkubatora, respiratora, infuzora, i mnogih drugih važnih medicinskih proizvoda. Stoga zakonski, između ostalog, valja propisati kako bolnice i neovisni ovlašteni stručni tehnički servisi moraju zapošljavati biomedicinske inženjere, kako klinički bolnički centri i kliničke bolnice moraju ustrojavati i odjele biomedicinskog inženjerstva te kako mora postojati specijalizacija iz biomedicinskog inženjerstva, analogno drugim zdravstvenim radnicima iste visokoškolske razine obrazovanja, a rad se biomedicinskih inženjera vrednovati sukladno hrvatskom kvalifikacijskom okviru i složenosti njihovih poslova. Samo na taj bi se način postigla sigurnost, sljedivost, učinkovitost, djelotvornost te osiguranje i kontrola kvalitete zdravstvenih tehnologija pri zdravstvenoj zaštiti pučanstva kroz prevencijske, dijagnostičke, terapijske, rehabilitacijske i palijacijske postupke primjerene 21. stoljeću te na najveću moguću dobrobit bolesnika i njihovih obitelji, bolničkog osoblja, kliničkih ustanova, zdravstvenog sustava i hrvatskog društva u cjelini. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2 | JASNA MATIĆ (Voditeljica Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost HKZR-a) | OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA ZDRAVSTVA ZA 2020. GODINU | Poštovani, ovim prijedlogom nije predviđeno donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakon o djelatnostima u zdravstvu unutar kojeg egzistira medicinsko laboratorijska djelatnost te ponovo, po tko zna koji puta od 2011.godine, predlažemo donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnostima u zdravstvu u dijelu medicinsko laboratorijska djelatnost u plan aktivnosti Ministarstva zdravstva za 2020. godinu kako je kroz više sastanaka i obećano. Ovoj djelatnosti, kako znate u RH pripadaju: - magistri MLD - prvostupnici MLD - prvostupnici MLD-citotehnolozi - prvostupnici MLD sa završenim tečajem iz transfuzijske medicine. - zdravstveno-laboratorijski tehničari - zdravstveno-laboratorijski tehničari – citoskrineri - zdravstveno-laboratorijske tehničari sa završenim tečajem iz transfuzijske medicine RH je jedina članica EU u kojoj se ne usklađuje zakonska regulativa glede ML djelatnosti dok se po drugi puta planiraju izmjene i dopune predočenog zakona što postaje nonsense. S toga opet podsjećamo!!!! Nacionalna regulativa: 1. Zakon o djelatnostima u zdravstvu. NN. 87/09. Dostupno na: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_07_87_2127.html 2. Šifrarnik HZZO-a: Tip zdravstvenog radnika ili suradnika u zdravstvu - 774-magistar medicinsko laboratorijske dijagnostike - 773-inženjer medicinsko-laboratorijske dijagnostike - 747-prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike - 764-zdravstveno-laboratorijski tehničar 3. Zakon o zdravstvenoj zaštiti Medicinsko laboratorijski radnici sa 4., 6. i 7. i 8 . razinom po Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, sudjeluju u dijagnostičkim postupcima, učlanjeni su u komoru, obvezni su biti licencirani, imaju strukovni zakon i prateće akte koji u mnogim segmentima nisu pravno valjani jer je Zakon o djelatnostima u zdravstvu rađen prije ulaska RH u EU. U zdravstvenom sustavu Republike Hrvatske radi oko 4000 medicinsko laboratorijski radnika u području: 1. PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA:Laboratorijska dijagnostika ( šifra djelatnosti:1070000) 2. DJELATNOSTI POLIKLINIČKO-KONZILIJARNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE: Šifra djelatnosti : 2550000-Medicinska biokemija 2540000-Medicinska mikrobiologija s parazitologijom 2560000-Patohistološka dijagnostika 2530000-Klinička citologija 2520000-Transfuzijska medicina 2090900-Medicinska genetika 2520100-Imunogenetika - tipizacija tkiva 2550100-Analitička toksikologija Strateški dokumenti: 1. Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020. (Operational Programme Efficient Human Resources 2014-2020 2014HR05M9OP001-1.3). Zagreb 2014., dostupno na: http://www.strukturnifondovi.hr/vazni-dokumenti 2. Strateški plan razvoja ljudskih resursa u zdravstvu 2015. – 2020. Prijedlog. Ministarstvo zdravlja. Zagreb 2015.,dostupno na: https://zdravlje.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Programi,%20projekti%20i%20strategije/Strate%C5%A1ki_plan_razvoja_ljudskih_resursa_u_zdravstvu.pdf EU regulativa: 1. U klasifikaciji ESCO utvrđuju se i kategoriziraju vještine, kompetencije, kvalifikacije i zanimanja relevantna za tržište rada EU-a te za obrazovanje i osposobljavanje. U njoj su sustavno prikazani odnosi među različitim konceptima zanimanja: - magistri MLD / ESCO: znanstvenik / znanstvenica u području biomedicine: https://ec.europa.eu/esco/portal/skill?uri=http%3A%2F%2Fdata.europa.eu%2Fesco%2Fskill%2F01e66e1c-97d9-4829-bee1-f3ab649161e8&conceptLanguage=hr&full=true, - pvostupnik, /prvostupnica medicinsko-laboratorijske dijagnostike: https://ec.europa.eu/esco/portal/occupation?uri=http%3A%2F%2Fdata.europa.eu%2Fesco%2Foccupation%2F2e8820ba-5b2d-4572-92a1-942dbd02a6d6&conceptLanguage=hr&full=true - zdravstveno-laboratorijski tehničar (ISCO-08 code) 3212 https://ec.europa.eu/esco/portal/occupation?uri=http%3A%2F%2Fdata.europa.eu%2Fesco%2Fisco%2FC3212&conceptLanguage=hr&full=true : . Za profesije unutar medicinsko laboratorijske djelatnosti je od izuzetnog značaja ova objava posebice zbog odnosa između obrazovanja/osposobljavanja i svijeta rada. 2. Direktiva 2005/36/EZ. Dostupno na: http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32005L0036&from=HR 2a- Baza reguliranih profesija EK. Dopstupno na: http://ec.europa.eu/growth/tools-databases/regprof/index.cfm?action=profession&id_profession=1480 3. Direktiva 2013/55/EU. Dostupno na: http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32013L0055&from=HR 4. Direktiva 2013/55/EU. Dostupno na: http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32013L0055&from=HR 5. Dokument od značaja a Europski gospodarski prostor: “ Politika obrazovanja za biomedicinske znanstvenike (" Policy on Education for Biomedical Sciences"),dostupno na: https://www.epbs.net/images/pdf/publications/epbs_policy_papers/epbs_policy_statment_education_09.pdf 6. Politika o kontinuiranom profesionalnom usavršavanju za znanstvenike biomedicinske znanosti ("Policy on Continuing Professional Development for Biomedical Scientists", dostupno na: http://epbs.net/images/pdf/publications/epbs_policy_papers/epbs_policy_statement_cpd_2010.pdf Međunarodna regulativa: 1. Smjernice IFBLS-a ( International Federation of Biomedical Laboratory Science) koje se odnose na temeljne kompetencije i temeljni kurikulum (" IFBLS´ Guidelines regarding Core Competence and Core Curriculum", dostupno na: http://www.ifbls.org/images/stories/ifbls_documents/IFBLS_Guidelines_regarding_Core_Competence_and_Core_Curriculum_Final.pdf 2. IFBLS, Etički kodeks za znanstvenike medicinsko-laboratorijskih znanosti ( IFBLS, Code of Ethics for Biomedical Laboratory Scientists), dostupno na: http://www.bvlt-abtl.be/Portal/PDF/codethics.pdf 3. IFBLS: Izjava o politici uspostavljanja i ocjenjivanja kompetencija osoblja (Policy statement on establishment and assessment of staff competence), dostupno na: http://www.ifbls.org/images/IFBLS_Policy_Statement_on_Core_Competencies_2014.pdf Hrvatsko komora zdravstvenih radnika, Strukovni razred a medicinsko laboratorijsku dijagnostiku Dopredsjednica: Jasna Matić, bacc.med.lab.diagn. E-mail: voditeljica@mld.hkzr.hr | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 3 | Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu | OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA ZDRAVSTVA ZA 2020. GODINU, OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MEDICINSKO-BIOKEMIJSKOJ DJELATNOSTI | Poštovani, Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu ističe kako je točkom 2.2. Obrasca prethodne procjene za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o medicinsko-biokemijskoj djelatnosti (u daljnjem tekstu: Obrazac) predviđeno da je potrebna izrada nacrta Prijedloga zakona jer nazivlje specijalista medicinske biokemije i drugih zdravstvenih radnika nije usklađeno s odgovarajućim pozitivnim propisima te je isto potrebno uskladiti. S obzirom da je Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/18) u članku 155. st. 2. propisano da se zdravstvenim radnicima smatraju biolozi u zdravstvu ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja, i da biolozi također kao zdravstveni radnici obavljaju zdravstvenu djelatnost u medicinskim laboratorijima, smatramo kako naša djelatnost u laboratorijskoj medicini ne može biti regulirana kroz Zakon o medicinsko- biokemijskoj djelatnosti. Stoga ostaje nejasno, status kojih zdravstvenih radnika će biti reguliran predmetnim izmjenama i dopunama zakona. S tim u vezi valja reći kako čl. 166. Zakona o zdravstvenoj zaštiti propisuje da se na prava i dužnosti zdravstvenih radnika te druga pitanja u vezi s obavljanjem djelatnosti zdravstvenih radnika koja nisu uređena predmetnim zakonom primjenjuju odredbe posebnih zakona o profesijama u zdravstvu. Zakon o medicinsko- biokemijskoj djelatnosti propisuje rad medicinsko-biokemijskih zdravstvenih radnika kao profesije, a ne rad biologa u zdravstvu. Točkom 3.1. Obrasca predviđeno je da je cilj redefinicija poslova i javnih ovlasti Hrvatske komore zdravstvenih radnika što je u suprotnosti sa Zakonom o djelatnostima u zdravstvu (NN 87/09) koji propisuje ustrojstvo i djelokrug Hrvatske komore zdravstvenih radnika, dok Zakon o medicinsko- biokemijskoj djelatnosti propisuje ustrojstvo i djelokrug Hrvatske komore medicinskih biokemičara. U istoj točki se navodi kako je cilj usklađivanje nazivlja specijalista medicinske biokemije i drugih zdravstvenih radnika u medicinsko- biokemijskom laboratoriju s pozitivnim propisima. S obzirom da biolozi kao zdravstveni radnici i to visoko obrazovani laboratorijski stručnjaci također obavljaju zdravstvenu djelatnost u medicinskim laboratorijima, smatramo kako naša djelatnost u laboratorijskoj medicini ne može biti regulirana kroz Zakon o medicinsko- biokemijskoj djelatnosti. U točki 3.2. Obrasca navodi se kako je ishod odnosno promjena koja se očekuje bolja i kvalitetnija skrb o pacijentima u djelatnosti medicinske biokemije po uzoru na druge europske države te izmjena općih uvjeta za obavljanje medicinsko- biokemijske djelatnosti. Kada se govori o drugim europskim državama, valja reći da je intencija europskih država u pitanju regulacije profesija koje se bave laboratorijskom medicinom vidljiva kroz europske organizacije (Europska organizacija za kliničku kemiju i laboratorijsku medicinu) koje djeluju na europskoj razini iz navedenog područja djelatnosti. Navedene organizacije ukazuju na potrebu harmonizacije laboratorijske medicine unutar Europske unije u skladu s Direktivom 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija i Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenog 2013. godine o izmjeni Direktive 2005/36/EZ i to na način da treba priznati jednaku specijalizaciju i znanstvenicima (biolozi, biokemičari i kemičari) i farmaceutima u području specijalizacije iz kliničke kemije i laboratorijske medicine (izvor: The EC4 European Syllabus for Post- Graduate Training in Clinical Chemistry and Laboratory Medicine: version 4-2012, izvor: https://www.ec-4.org/downloads/CCLM-Syllabus-2006.pdf, pristup na dan 14.06.2017. godine ). Upravo se na navedenu Direktivu poziva i Ministarstvo zdravstva u točki 2.1. Obrasca. Sukladno Direktivama EU i Zakonu o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija medicinski biokemičari ne spadaju u profesiju koja je automatizmom priznata već su svrstani u opći sustav priznavanja kvalifikacija, kao i struka magistra biologije. U odnosu na točku Obrasca 5.6.4. Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu smatra da reguliranjem djelatnosti zdravstvenih radnika koji obavljaju poslove u medicinskim laboratorijima kroz Zakon o medicinsko- biokemijskoj djelatnosti koji zakon propisuje djelatnost jedne profesije- medicinsko-biokemijskih zdravstvenih radnika, predstavlja diskriminaciju druge profesije- profesije biologa u zdravstvu i nije u skladu s Direktivama EU, kao ni praksom europskih država u području laboratorijske medicine i europskih organizacija iz navedenog područja djelatnosti, a sve kako je gore navedeno. U odnosu na točku Obrasca 6.2. Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu smatra da će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije jer se jednu profesiju- profesiju biologa u zdravstvu onemogućava da na jednak način djeluje na tržištu i budu ravnopravni subjekti tržišnog natjecanja, u odnosu na profesiju medicinsko- biokemijskih zdravstvenih radnika. S poštovanjem, Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu Predsjednica: izv.prof.dr.sc. Feodora Stipoljev, mag.biol.mol. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 4 | Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu | OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA ZDRAVSTVA ZA 2020. GODINU, PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA ZDRAVSTVA ZA 2020. GODINU | Poštovani, ovim putem u ime biologa u zdravstvu Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu izražava nezadovoljstvo i zahtijeva da se u Prijedlog plana zakonodavnih aktivnosti Ministarstva zdravstva za 2020. godinu uvrsti i donošenje Zakona kojim će se regulirati položaj biologa u zdravstvu (Zakon o djelatnosti biologa u zdravstvu). Zakon o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/18) stupio je na snagu 1.01.2019. godine te je u članku 155. st. 2. propisano da se zdravstvenim radnicima smatraju biolozi u zdravstvu ako obavljaju zdravstvenu djelatnost u procesu dijagnostike i liječenja, čime je reguliran status biologa kao zdravstvenih radnika. S obzirom na status biologa u zdravstvu kao zdravstvenih radnika nužno je da se djelatnost biologa u zdravstvu pravno regulira donošenjem posebnog zakona. Zakon bi predstavljao pravni temelj između ostalog za propisivanje ustrojstva, nadležnosti i načina rada komore, kao strukovne organizacije zdravstvenih radnika, a sve sukladno čl. 243. Zakona o zdravstvenoj zaštiti koji propisuje da se ustrojstvo, nadležnost i način rada komore uređuje posebnim zakonom. Bez donošenja zakona kojim bi se reguliralo ustrojstvo, nadležnost i način rada komore, nema niti preduvjeta za reguliranje statusa biologa u zdravstvu kao zdravstvenih radnika koji se sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti obavezno učlanjuju u komore. Pri tome želimo napomenuti kako su sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) svi biolozi u zdravstvu visokoobrazovani radnici koji se obrazuju na diplomskom sveučilišnom studiju, koji završetkom obrazovanja stječu status magistar, magistra u skladu s posebnim zakonom. Ističemo kako upravo zbog našeg visokog obrazovanja u posebnom području znanstvene djelatnosti, trebamo imati reguliran status kroz poseban zakon i posebnu komoru na jednak način kako je reguliran status drugih visokoobrazovanih radnika kroz posebne zakone i komore u zdravstvu (primjerice Zakon o psihološkoj djelatnosti (NN 47/03) - Hrvatska psihološka komora, Zakon o medicinsko- biokemijskoj djelatnosti (NN 121/03 i 117/08)- Hrvatska komora medicinskih biokemičara, Zakon o liječništvu (NN 121/03 i 117/08)- Hrvatska liječnička komora). Također, u članku 205. st. 3. propisano je da biolozi mogu izvršavati zdravstveno- inspekcijski nadzor, odnosno poslove zdravstvenog inspektora za nadzor kvalitete i sigurnosti medicinskih pripravaka ljudskog podrijetla namijenjenih liječenju (ljudski organi za presađivanje, tkivni presadci, stanice i krvni pripravci). Članak 166. propisuje da se na prava i dužnosti zdravstvenih radnika te druga pitanja koja nisu utvrđena Zakonom o zdravstvenoj zaštiti primjenjuju odredbe posebnih zakona o profesijama u zdravstvu. Također, u brojnim odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti propisane su aktivnosti nadležnih stručnih komora koje imaju, između ostalog, ulogu u izdavanju, obnavljanju i oduzimanju odobrenja za samostalan rad zdravstvenih radnika, u postupku priznavanja inozemne stručne kvalifikacije te obavezu učlanjivanja u stručne komore, što se sve provodi sukladno posebnom zakonu vezanom uz regulaciju dotične profesije. Osim iz gore navedenog, pravna osnovanost i opravdanost zahtjeva za uvrštavanjem Zakona o djelatnosti biologa u zdravstvu u Plan zakonodavnih aktivnosti za 2020. godinu proizlazi i iz odredbe članka 260. Zakona o zdravstvenoj zaštiti kojim je propisana obveza zdravstvenih ustanova da usklade svoj rad i poslovanje s odredbama navedenog zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu predmetnog zakona, a koji je stupio na snagu 01. siječnja 2019. godine. Ujedno napominjemo kako smo odmah po stupanju na snagu Zakona o zdravstvenoj zaštiti obavijestili nadležno Ministarstvo zdravstva o potrebi donošenja posebnog zakona kojim će se regulirati naš status, i izrazili spremnost da sudjelujemo u radu radne skupine koja bi radila na pripremi nacrta zakona, jer smatramo da svojim iskustvom i stručnošću možemo doprinijeti donošenju kvalitetne zakonske regulative. Na naš prijedlog Ministarstvo nam je odgovorilo dopisom od 11. travnja 2019. Klasa: 023-03/19-01/96, Ur.broj: 534-02-1-1/2-19-3 u kojem je navedeno da će Ministarstvo zdravstva uzeti u obzir sve naše prijedloge u postupku donošenja posebnog zakona, ali kako sukladno Planu normativnih aktivnosti Vlade Republike Hrvatske, predmetni zakon nije predviđen za donošenje u 2019. godini. Navedeno obrazloženje smo razumjeli i prihvatili jer je Zakon o zdravstvenoj zaštiti stupio na snagu 01.01.2019. godine, a Vlada Republike Hrvatske je Plan normativnih aktivnosti donijela 10.01.2019. godine. Međutim, ne možemo razumjeti i prihvatiti da u Prijedlogu plana zakonodavnih aktivnosti u području zdravstva za 2020. godinu, dakle 9 mjeseci nakon stupanja na snagu Zakona o zdravstvenoj zaštiti, odnosno gotovo godinu dana nakon njegova donošenja (31.10.2018. godine) nije predviđeno reguliranje našeg statusa kroz poseban zakon. Napominjemo da smo posljednji put 24. svibnja 2019. godine poslali nadležnom Ministarstvu zdravstva ponovnu zamolbu da nas se uvrsti u Prijedlog zakonodavnih aktivnosti za 2020. godinu. S poštovanjem, Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu Predsjednica izv.prof.dr.sc. Feodora Stipoljev, mag.biol.mol. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 5 | Hrvatsko društvo za medicinsku fiziku | OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA ZDRAVSTVA ZA 2020. GODINU, PRIJEDLOG PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA ZDRAVSTVA ZA 2020. GODINU | Poštovani, ovim prijedlogom nije predviđeno donošenje Zakona o djelatnosti medicinske fizike te ovom prilikom želimo predložiti uvrštenje donošenja ovog Zakona u plan aktivnosti Ministarstva zdravstva za 2020. godinu. Danas u zdravstvenom sustavu Republike Hrvatske radi oko 70 medicinskih fizičara u području radioterapije, dijagnostičke i intervencijske radiologije, nuklearne medicine i zaštite od zračenja, a zbog povećanja broja novooboljelih od malignih bolesti te uvođenja novih uređaja i metoda liječenja u zdravstvu, očekuje se da će taj broj i dalje rasti (prije 10 godina u sustavu je radilo oko 30 medicinskih fizičara). RH je posljednja zemlja članica EU u kojoj ne postoji specijalizacija iz medicinske fizike kao ni zakonska regulativa kojom se uređuje medicinska fizika kao djelatnost u zdravstvu. Zbog velike i neodgodive potrebe u hrvatskom zdravstvu za definiranjem djelatnosti medicinske fizike i uvođenjem specijalističkog usavršavanja iz medicinske fizike, zadovoljenja niza uvjeta zadanih kliničkim potrebama, hrvatskom zakonskom i EU regulativom (COUNCIL DIRECTIVE 2013/59/EURATOM), međunarodnim preporukama (Međunarodna agencija za atomsku energiju – IAEA) te uzevši u obzir da su novim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti medicinski fizičari uvršteni u zdravstvene radnike, Hrvatsko društvo za medicinsku fiziku - HDMF, koje okuplja sve hrvatske medicinske fizičare, predlaže Ministarstvu zdravstva, kao stručnom nositelju, da u Prijedlog plana normativnih aktivnosti za 2020. godinu uvrsti i prijedlog ZAKONA O DJELATNOSTI MEDICINSKE FIZIKE, a kojim bi se profesija i djelatnost medicinske fizike u hrvatskom zdravstvu regulirale u nacionalnom zakonodavstvu. OBRAZLOŽENJE: Medicinski fizičari su osobe 7. i 8. razine obrazovanja po Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, koje sudjeluju u dijagnostičkim i terapijskim postupcima nad bolesnicima i svojim radom mogu utjecati na ishod postupaka te bi, zbog toga, trebali biti učlanjeni u odgovarajuću zdravstvenu komoru te imati zakonski definirane djelatnost medicinske fizike i specijalizaciju iz medicinske fizike. Također, prema Međunarodnoj klasifikaciji zanimanja ISCO-08 http://www.ilo.org/wcmsp5/groups/public/---dgreports/---dcomm/---publ/documents/publication/wcms_172572.pdf , medicinski fizičari pripadaju skupini zdravstvenih radnika razvrstanih u vrsti 22. „zdravstveni stručnjaci“: "Note: It should be noted that, while they are appropriately classified in this unit group with other physicists, medical physicists are considered to be an integral part of the health workforce alongside those occupations classified in Sub-major group 22: Health Professionals and others classified in a number of other unit groups in Major Group 2: Professionals." Nadalje, u dokumentu Međunarodne agencije za atomsku energiju, Radiation Protection and Safety of Radiation Sources: International Basic Safety Standards INTERIM EDITION (International Atomic Energy Agency – IAEA) http://www-pub.iaea.org/MTCD/Publications/PDF/p1531interim_web.pdf, medicinski fizičari se također smatraju zdravstvenim radnicima: "medical physicist: A health professional, with specialist education and training in the concepts and techniques of applying physics in medicine, and competent to practise independently in one or more of the subfields (specialties) of medical physics. Θ Competence of persons is normally assessed by the State by having a formal mechanism for registration, accreditation or certification of medical physicists in the various specialties (e.g. diagnostic radiology, radiation therapy, nuclear medicine). States that have yet to develop such a mechanism would need to assess the education, training and competence of any individual proposed by the licensee to act as a medical physicist and to decide, on the basis either of international accreditation standards or standards of a State where such an accreditation system exists, whether such an individual could undertake the functions of a medical physicist, within the required specialty." Kliničke potrebe: Hrvatski medicinski fizičari sudjeluju u dijagnostičkim i terapijskim postupcima u području radioterapije, nuklearme medicine i dijagnostičke i intervencijske radiologije te u postupcima zaštite od zračenja bolesnika i medicinskog osoblja. Zadaci koje pritom ispunjavanju jesu: Izrada radioterapijskih planova zračenja, dozimetrija i kalibracija terapijskih i dijagnostičkih uređaja koji koriste ionizirajuće i neionizirajuće zračenje, dozimetrija bolesnika (in-vivo dozimetrija), kontrola kvalitete i optimizacija dijagnostičkih i terapijskih uređaja i postupaka. Također, medicinski fizičari aktivno sudjeluju u uvođenju novih i unapređivanju postojećih terapijskih i dijagnostičkih metoda u medicini, kao što su primjerice Jakosno modulirana radioterapija – engl. IMRT i stereotaktička radiokirurgija, pri čemu surađuju sa različitim specijalistima u medicini (onkolog, radiolog, specijalist nuklearne medicine, neurokirurg). Također, medicinski fizičari sudjeluju i u optimizaciji postupaka nabave i održavanja medicinske opreme (izrada specifikacija i procjena opreme – npr. ECRI). Postojeća zakonska regulativa: Pravilnik o uvjetima za primjenu izvora ionizirajućeg zračenja u svrhu medicinskog i nemedicinskog ozračenja, NN 42/18 propisuje da upravo stručnjak za medicinsku fiziku (specijalist medicinske fizike), sukladno EU Direktivi 2013/59/EURATOM, mora biti aktivno uključen u radiodijagnostičke, radioterapijske te intervencijske postupke (članak 17.). EU regulativa: Direktiva vijeća EU - COUNCIL DIRECTIVE 2013/59/EURATOM, obvezuje članice EU da osiguraju odgovarajuću edukaciju, trening i profesionalno priznavanje medicinskih fizičara (Poglavlje IV, članak 14, stavak 2. i poglavlje VII, članak 59). Također, Direktiva vijeća EU - COUNCIL DIRECTIVE 2013/59/EURATOM definira specijalista medicinske fizike - engl. Medical Physics Expert (Poglavlje II, Članak 4, stavak 49.). Nadalje, Direktiva vijeća EU - COUNCIL DIRECTIVE 2013/59/EURATOM, obvezuje članice EU da osiguraju da medicinski fizičar bude odgovoran za dozimetriju, procjenu doze zračenja koju prima bolesnik, bude uključen u savjetovanje o medicinskoj radiološkoj opremi te sudjeluje u optimizaciji zaštite od zračenja, kontroli kvalitete, prihvatnom ispitivanju radiološke opreme te edukaciji medicinskog osoblja koje sudjeluje u terapijskim i dijagnostičkim postupcima (poglavlje IX, članak 83). Nastava: Hrvatski medicinski fizičari sudjeluju u izvođenju nastavnih programa na diplomskim i poslijediplomskim programima Prirodoslovno-matematičkog, medicinskih fakulteta te zdravstvenog veleučilišta. Nalaz misije Integriranog regulatornog servisa IAEA-e u Republici Hrvatskoj: Također napominjemo da je Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) provela pregled regulatornog okvira Republike Hrvatske za područje zaštite od ionizirajućeg zračenja (Integrated Regulatory Review Service – IRRS, Mission to the Republic of Croatia, 7-17 June 2015): U izvješću IRRS misije navodi se, između ostalog, da u Republici Hrvatskoj ne postoji specijalizacija iz medicinske fizike te da postoji nedostatak odredbi koje bi definirale odgovornosti medicinskih fizičara kao i nedostatak broja medicinskih fizičara potrebnih za provedbu postupaka zaštite od zračenja bolesnika. Takodjer, u preporukama IRRS misije navodi se da Republika Hrvatska treba priznati medicinske fizičare kao profesiju na nacionalnoj razini te ustrojiti specijalizaciju iz medicinske fizike. Sve ovo upućuje na nužnost donošenja Zakona o djelatnosti medicinske fizike, kojim bi se uredila načela, način organiziranja i provođenja djeltnosti medicinske fizike, kao dijela zdravstvene djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku, a koja se treba obavljati kao javna služba i koju, kao takvu, trebaju obavljati hrvatski medicinski fizičari sa adekvatnom specijalizacijom, koja sada ne postoji. Srdacno Hrvatsko društvo za medicinsku fiziku Predsjednik: dr.sc.Hrvoje Hršak, dipl.inž.fiz. E-mail: hhrsak@kbc-zagreb.hr | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 6 | Sindikat umirovljenika Hrvatske | OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA ZDRAVSTVA ZA 2020. GODINU | Ovim putem protestiramo što u Prijedlog plana zakonodavnih aktivnosti Ministarstva zdravstva za 2020. godinu nije uvršten Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju Sindikat umirovljenika Hrvatske godinama inicijativama zahtijeva izmjenu Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju u cilju utvrđenja novog prihodovnog cenzusa za dopunsko zdravstveno osiguranje na teret proračuna, a od rujna 2018. godine u više navrata su umirovljeničke udruge vodile pregovore s dužnosnicima Ministarstva zdravstva, kojom prigodom se stekao dojam kako će doći do utvrđenja novog cenzusa još ove godine. Iste najave je davao i bivši ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić. Nakon drugog ovogodišnjeg termina redovitog usklađivanja mirovina, procjenjuje se da je još desetak tisuća umirovljenika izgubilo pravo na besplatno zdravstveno osiguranje zbog minimalno povećane mirovine i povišice najniže mirovine za 3,13 posto, zbog čega pozivamo ministra zdravstva da odobri hitno utvrđenje prihodovnog cenzusa u visini hrvatske linije siromaštva (2.496,5 kuna za samca). Kod prošlog usklađivanja više od 3.000 umirovljenika je dobilo mirovine veće za 40-50 kuna ali su izgubili besplatno dopunsko osiguranje, te su morali početi plaćati po 70 kuna mjesečno, čime je saldo usklađivanja za njih negativan. Sada će 250 tisuća onih s najnižim mirovinama doći u rizik gubitka dopunskog zdravstvenog osiguranja. Od 2004. godina, dakle već punih 15 godina nije mijenjan prihodovni cenzus, što znači da svi oni koji imaju ostvarene prihode po članu obitelji za kunu više od 1.516,32 kuna, a kod osiguranika samca više od 1.939,39 kuna, gube to pravo i klize u još veće siromaštvo. Trenutno oko 163 tisuće umirovljenika koristi pravo na besplatno dopunsko osiguranje, što predstavlja umanjenje u iznosu od 10 tisuća umirovljenika u odnosu na 2018. godinu. Navedeni podatak ide u prilog potrebi da se cenzus poveća, jer rastu plaće i troškovi života, a posljedično tome i mirovine. Cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko osiguranje nije se mijenjao od 2004. godine. U međuvremenu, mirovine su porasle za oko 34 posto, a plaće za čak 54 posto. K tome, od 2012. godine broj polica dopunskog osiguranja na teret države smanjio se za više od 200 tisuća, odnosno sa 944 tisuće na sadašnjih oko 743 tisuće. Ovakvo postupanje je neshvatljivo, tim više što su istovremeno povećane mirovine prema posebnim propisima, dodaci propalim Royalovcima i isplaćeni zaostaci pripadnicima HVO-a. Podsjećamo kako je prema izvješću Europske komisije Hrvatska na osmom mjestu u EU po najvećoj stopi smrtnosti koju je moguće izbjeći medicinskim intervencijama, te je upravo stoga od osobitog značaja što veća pokrivenost starije populacije dopunskim zdravstvenim osiguranjem, kako bi se prevenirali troškovi liječenja. To bi ministru zdravstva trebalo biti posve jasno, no opća društvena marginalizacija starijih osoba, koja je dovela do relativne vrijednosti mirovine niže od 38 posto, koja je ujedno i najniža od svih zemalja u okruženju, dovela je do toga da je svaki treći građanin stariji od 65 godina potonuo u siromaštvo. Trenutačno stanje stvara društvo nejednakosti i uzrokuje situacije u kojima umirovljenici zbog neznatnog povećanja mirovine ostanu bez dopunskog osiguranja. Predlažemo stoga da se prihodovni cenzus utvrđuje automatski svake godine prema liniji siromaštva koju jednom godišnje utvrđuje Državni zavod za statistiku za samce te članove obitelji. Tražimo stoga izmjene i dopune Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju (NN 85/06, 150/08, 71/10) na način da se Članak 14.b koji glasi: (1) Osigurane osobe iz članka 14.a točke 5. ovoga Zakona ostvaruju pravo na plaćanje premije dopunskoga zdravstvenog osiguranja iz sredstava državnog proračuna ako im ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini, iskazan po članu obitelji, mjesečno nije veći od 45,59% proračunske osnovice (prihodovni cenzus). (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, osiguranik samac ima pravo na plaćanje premije sukladno stavku 1. ovoga članka ako njegov prihod u prethodnoj kalendarskoj godini nije veći od 58,31% proračunske osnovice. mijenja i glasi: (1) Osigurane osobe iz članka 14.a točke 5. ovoga Zakona ostvaruju pravo na plaćanje premije dopunskoga zdravstvenog osiguranja iz sredstava državnog proračuna ako im ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini ne prelazi hrvatsku liniju siromaštva za tu godinu, koju Državni zavod za statistku utvrđuje jednom godišnje za člana obitelji odnosno osiguranika samca. Stavak (2) se briše. Također, ukoliko u 2019. godini ne bude donesen Zakon o izmjeni Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, tražimo da se izvrši dopuna članka 102. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13) koji određuje tko može biti član Upravnog vijeća HZZO-a. Dopuna bi se sastojala u tome da se u članstvo Upravnog vijeća HZZO-a na strani korisnika uključe i dva predstavnika umirovljeničkih udruga (SUH i MUH) kako bi se potrebe starijih osoba mogle jače artikulirati i eventualni nedostaci riješiti na najvišoj razini, odnosno mjestu gdje se odluke i provode. To bi se uradilo na način da se Članak 102. stavak 2. koji glasi: (2) Upravno vijeće čini devet članova, koje imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za zdravlje, i to: a) 2 predstavnika osiguranih osoba Zavoda, b) 2 predstavnika pružatelja zdravstvenih usluga – zdravstvena radnika, c) 3 predstavnika Gospodarsko-socijalnog vijeća, d) 1 predstavnik ministarstva nadležnog za zdravlje, e) 1 predstavnik radnika Zavoda, imenovan ili izabran u skladu s propisima o radu. (3) Predsjednika Upravnog vijeća biraju članovi Upravnog vijeća. (4) Mandat članova Upravnog vijeća traje četiri godine. (5) Upravno vijeće donosi odluke natpolovičnom većinom od ukupnog broja članova. (6) Djelokrug, ovlasti i odgovornosti Upravnog vijeća utvrđuju se statutom. mijenja i glasi: 2) Upravno vijeće čini jedanaest članova, koje imenuje Vlada Reublike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za zdravlje, i to: i da se u istom stavku doda točka f, koja glasi: f) dva predstavnika umirovljeničkih udruga (Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske). Na sličan je način riješeno i za Upravno vijeće HZMO-a, a prethodno pozitivno mišljenje SUH je ove godine primio i od Ministarstva zdravstva i Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, te držimo da ova izmjena ne bi trebala biti upitna. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 7 | Udruga fizioterapeuti u kući | OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI MINISTARSTVA ZDRAVSTVA ZA 2020. GODINU | Poštovani. U prijedlogu plana zakonodavnih aktivnosti za 2020 godinu nedostaju obećane izmjene i dopune Zakona o fizioterapeutskoj djelatnosti i regulacije obaveznog članstva u Hrvatskoj komori fizioterapeuta kroz izmjene zakonskog okvira. U nekoliko navrata su službenici Ministarstva zdravstva na zajedničkim sastancima sa fizioterapeutima odlučivali o načinu regulacije odnosa sa Hrvatskom komorom fizioterapeuta osnovom zahtjeva članova za ukidanje obaveznog članstva u komori. Obećano je da će se taj problem žurno regulirati kroz izmjenu Zakona o fizioterapeutskoj djelatnosti, te izradom Zakona o komorama. Molim da se u plan uvrste i predmetne izmjene Zakona o fizioterapeutskoj djelatnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |