Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Ažuriranom Prijedlogu plana zakonodavnih aktivnosti Ministarstva zdravstva za 2020. godinu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Hrvatska komora dentalne medicine OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI Hrvatska komora dentalne medicine podržava najavljene Izmjene i dopune Zakona o dentalnoj medicini, posebno da se istima obuhvati struka dentalnih higijeničara. Pravna osnova za navedeno postupanje nalazi se u Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja 2010., gdje se u poglavlju – Tehničari/tehničarke i pomoćnici/pomoćnice u zdravstvu, pod rednim brojem 3251 – Dentalni asistenti i terapeuti/dentalne asistentice i terapeutkinje navode primjeri zanimanja u toj skupini – te između ostalih dentalni higijeničar/dentalna higijeničarka. Nesporno je da se dentalni higijeničari školuju u obliku preddiplomskog studija, slijedom čega se sukladno članku 155. Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“, broj 100/18), smatraju zdravstvenim radnicima. Na temelju članka 168. stavka 1. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, dentalni higijeničari kao zdravstveni radnici stječu stručnu kvalifikaciju završetkom obrazovanja bez obveze pripravničkog staža i polaganja stručnog ispita. Na temelju članka 240. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, zdravstveni radnici sa završenim sveučilišnim ili stručnim diplomskim studijem, prvostupnici te zdravstveni radnici koji imaju kvalifikaciju stečenu završetkom srednjoškolskog obrazovanja, a koji obavljaju zdravstvenu djelatnost na području Republike Hrvatske, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno, obvezno se učlanjuju u nadležnu komoru, odnosno u konkretnom slučaju u Hrvatsku komoru dentalne medicine. Temeljem članka 240. Zakon o zdravstvenoj zaštiti i članka 7. Zakona o dentalnoj medicini („Narodne novine“, broj 121/03, 117/08 i 120/09), Komora će izvršiti upis dentalnih higijeničara i uzdati im odgovarajuće rješenje o upisu i izdavanju dozvole za rad. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
2 HRVATSKA KOMORA ZDRAVSTVENIH RADNIKA OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI Hrvatska komora zdravstvenih radnika podržava najavljen Zakon o Izmjenama i dopunama Zakona o djelatnostima u zdravstvu. Podupiremo i obrazloženje da je utvrđena potreba za donošenjem navedenog zakona posebice nakon donošenja novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“, broj 100/18). Molimo naslovno tijelo dopunu točaka na način kako predlažemo: (točka 2.1.):Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva? PRIJEDLOG HKZR-a da se taksativno navedu slijedeći problemi: 1. Reguliranja profesija kod novo stečenih visokoškolskih naobrazbi, te usklađivanja i reguliranja stečenih obrazovnih kvalifikacija u sustavu reguliranih profesija iz djelatnosti sanitarnog inženjerstva, zdravstveno radiološko-tehnološke djelatnosti, medicinsko laboratorijske djelatnosti te djelatnosti radne terapije . Naime obrazovni sustav RH definirao je studijske programe visokoškolske naobrazbe i kvalifikacija, koji nisu definirani u sustavu reguliranih profesija 2. Nemogućnost progresije i razvoja pojedinih posve različitih zdravstvenih struka, djelatnosti sanitarnog inženjerstva, zdravstveno radiološko-tehnološke djelatnosti, medicinsko-laboratorijske djelatnosti te djelatnosti radne terapije u postojećem organizacijskom sustavu. 3. Neprepoznavanje određenih profesija kao neizostavnog dijela sustava zdravstvene djelatnosti. 4. Upravljanje i odlučivanje kod poslova prenesenih javnih ovlasti 5. Razvoj privatne prakse navedenih djelatnosti 6. Sustavna provedba kontrole i nadzora zdravstvenih radnika u obavljanju djelatnosti zdravstvenih radnika članova Komore i njihovih radnih uvjeta, kao i način utvrđivanja suradnje s nadležnim tijelima i institucijama kod provedbe navedenih poslova. 7. Zanemarivanja statusnog pozicioniranja djelatnosti i profesija na tržištu rada, u obavljanju poslova i djelatnosti u zdravstvenim ustanovama i drugim institucijskim oblicima u kojima se obavlja zdravstvena zaštita i skrb 8. Definiranje planova i programa pripravničkog staža i polaganja stručnih ispita za zdravstvene radnike kojim je predmetno utvrđeno kao zakonska obveza pristupa tržištu rada 9. Obavljanje i provođenje pripravničkog staža za zdravstvene radnike (točka 2.2. ):Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona? PRIJEDLOG HKZR-a: 1. Prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o djelatnostima u zdravstvu definira se pojam reguliranih profesija, novo stečenim kvalifikacijama npr. magistri medicinsko-laboratorijske dijagnostike, magistri radiološke tehnologije 2. Dodatno se utvrđuju poslovi, znanje, vještine zdravstvenih radnika djelatnosti sanitarnog inženjerstva, zdravstveno radiološko-tehnološke djelatnosti, djelatnosti radne terapije i medicinsko-laboratorijske djelatnosti 3. Definira se način obavljanja poslova u ustanovama, drugim tijelima i način i mogućnost obavljanja privatne prakse 4. Utvrđuju se standardi obrazovanja kao i postupci izdavanja odobrenja za samostalan rad 5. Definiranje Komore kao pravne osobe i poslova Komore te javnih ovlasti 6. Utvrđuju se dodatno kaznene odredbe kod provedbe stručnih nadzora. (točka 3.1.):Što je cilj koji se namjerava postići? PRIJEDLOG HKZR-a: Cilj koji se želi postići normativnim rješenjem 1. Utvrđivanje i definiranje reguliranih profesija sukladno standardima zanimanja, kvalifikacija te visokoškolskim obrazovnim standardima kvalifikacija. 2. Unaprjeđenje profesija i utvrđivanja standarda profesije sukladno preporukama EK, te načela prepoznatih u zemljama EU. (Naime profesije iz sustava Hrvatske komore zdravstvenih radnika prepoznate su kao takve u svim državama EU, te je istima zakonskim propisima i normativnim rješenjima omogućen samostalan i sustavan razvoj. Komora ovakvim pristupom želi omogućiti svojim članovima jednake uvjete razvoja, te profilirati profesije po preporučenim načelima EK). 3. Jasno i nedvojbeno utvrditi iste djelatnosti kao isključivo zdravstvene djelatnosti, odnosno djelatnosti u sustavu zdravstvene zaštite i skrbi. 4. Omogućiti rad na svim razinama zdravstvene zaštite i skrbi 5. Utvrditi nedvosmisleno javne ovlasti i provedbu postupka sukladno načelima upravnog postupanja 6. Utvrditi mogućnosti i način obavljanja privatne prakse 7. Definirati status, radna mjesta, timove, poslove u okviru kojih se u zdravstvenim ustanovama trebaju obavljati djelatnosti sanitarnog inženjerstva, zdravstveno radiološko-tehnološke djelatnosti, medicinsko laboratorijske djelatnosti te djelatnosti radne terapije 8. Jasno utvrditi plan i program način obavljanja i provedbu pripravničkog staža te način i uvjete polaganja stručnog ispita za zdravstvene radnike kojima je propisana predmetna obveza (točka 4.1.):Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda. PRIJEDLOG HKZR-a: Normativno rješenje: 1. Definirati nove kvalifikacije u sustav reguliranih profesija 2. Dodatno utvrđivanje poslova, znanje, vještina zdravstvenih radnika 3. Utvrđivanje standarda obrazovanja 4. Dodatno utvrđivanje postupaka izdavanja odobrenja za samostalan rad 5. Utvrđivanje uvjeta obavljanja privatne prakse 6. Definiranje Komore i poslova Komore 7. Dodatno utvrđivanje javnih ovlasti Komore 8. Utvrđivanje kaznenih odredbi za poslodavce 9. Utvrđivanja poslova zdravstvenih radnika iz njihove djelatnosti kao poslova u sustavu zdravstvene zaštite 10. Definiranje poslova i radnih mjesta zdravstvenih radnika u sustavima zdravstvenih ustanova 11. Utvrđivanje planova i programa obavljanja pripravničkog staža 12. Utvrđivanja postupaka i načina stručnog usavršavanja uz nadzor Komore (točka 4.2.):Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda. PRIJEDLOG HKZR-a: Nenormativno rješenje: 1. potreba edukacije stručnih kadrova te suradnja sa visokoškolskim obrazovnim institucijama, 2. suradnja s drugim Komora iz sustava zdravstva, 3. suradnja sa međunarodnim i europskim sličnim organizacijama i udruženjima, 4. utvrđivanje standarda razvoja i smjernica razvoja pojedinih djelatnosti: sanitarnog inženjerstva, zdravstveno radiološko-tehnološke djelatnosti, medicinsko laboratorijske djelatnosti te djelatnosti radne terapije Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
3 Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI Poštovani, zahvaljujem na odgovoru Ministarstva zdravstva od 30. rujna 2019. godine u vezi reguliranja statusa biologa u zdravstvu. U odnosu na Vaš navod kako će prijedlozi u vezi reguliranja profesije biologa u zdravstvu biti razmotreni u sklopu izmjene Zakona o djelatnostima u zdravstvu (NN 87/09) ističem i molim da razmotrite slijedeće. Zakonom o djelatnostima u zdravstvu i to člankom 1. propisano je da se zakonom uređuje sadržaj i način djelovanja, standard obrazovanja, uvjeti za obavljanje djelatnosti, dužnosti, kontrola kvalitete i stručni nadzor nad sanitarnih inženjera, stručnih prvostupnika radiološke tehnologije, stručnih prvostupnika radne terapije i stručnih prvostupnika medicinsko-laboratorijske dijagnostike. Odredbe navedenog Zakona koje se odnose na sanitarne inženjere na odgovarajući način se primjenjuju i na sanitarne tehničare, stručne prvostupnike sanitarnog inženjerstva, sveučilišne prvostupnike sanitarnog inženjerstva, diplomirane sanitarne inženjere i magistre sanitarnog inženjerstva. Odredbe Zakona koje se odnose na stručne prvostupnike radiološke tehnologije na odgovarajući način se primjenjuju i na inženjere medicinske radiologije i dr. Iz navedenog propisa jasno je vidljivo da se radi o profesijama koje rade u zdravstvu, te za koje profesije se u najvećem dijelu ne traži sveučilišni, već završen stručni studij. S druge strane druge profesije poput psihologa u zdravstvu, medicinskih biokemičara, doktora medicine i drugih, kao visokoobrazovnih profesija regulirane su kroz posebne zakone. Sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) svi biolozi u zdravstvu su visokoobrazovani radnici koji se obrazuju na diplomskom sveučilišnom studiju, koji završetkom obrazovanja stječu status magistar, magistra u skladu s posebnim zakonom. Na potrebu jednakog statusa biologa kao i drugih visokoobrazovnih radnika ukazuje i odredba čl. 205. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (NN 100/18) (u daljnjem tekstu: ZZZ) koja propisuje da poslove zdravstvenog inspektorata za nadzor kvalitete i sigurnosti medicinskih pripravaka ljudskog podrijetla namijenjenih liječenju (ljudski organi za presađivanje, tkivni presadci, stanice i krvni pripravci) može obavljati samo osoba koja je završila preddiplomski i diplomski sveučilišni studij medicine, dentalne medicine, farmacije, biologije ili molekularne biologije. Dakle, sam ZZZ u pogledu kompetencija glede zdravstvenog inspekcijskog nadzora izjednačava navedene profesije. Važno je napomenuti kako i iz Odluke Ustavnog suda Republike U-I-351/2016 (izvor: https://sljeme.usud.hr/usud/praksaw.nsf/7114c25caa361e3ac1257f340032f11e/c12570d30061ce54c1257f9b0039bc72/$FILE/U-I-351-2016%20.pdf, pristup na dan 29.10.2019.) proizlazi da postoje razlike između sveučilišnih i stručnih studija, s jasno naglašenom posebnošću sveučilišnih studija koji pripremaju i za znanstveni rad. Studij i završeno sveučilišno obrazovanje biologe priprema za znanstveni rad. Važno je istaknuti da najveći broj biologa u zdravstvu imaju završen poslijediplomski sveučilišni studij (magistri i doktori znanosti), a prema podacima iz prosinca 2017. godine 53 % biologa u zdravstvenom sustavu imaju znanstveno ili znanstveno- nastavno znanje. Stoga biolozi u zdravstvu smatraju da upravo zbog visokog obrazovanja u posebnom području znanstvene djelatnosti, trebaju imati reguliran status kroz poseban zakon i posebnu komoru na jednak način kako je reguliran status drugih visokoobrazovanih radnika kroz posebne zakone i komore u zdravstvu, a ne u sklopu Zakona o djelatnostima u zdravstvu. Na to između ostalog ukazuju i ovlasti koje su im dane u provođenje zdravstvenog inspekcijskog nadzora na jednak način kao i drugim visokoobrazovnim profesijama (čl. 205. ZZZ). Želim istaknuti kako je intencija europskih država u pitanju regulacije profesija vidljiva kroz europske organizacije (Europska organizacija za kliničku kemiju i laboratorijsku medicinu) koje djeluju na europskoj razini. Navedene organizacije ukazuju na potrebu harmonizacije laboratorijske medicine unutar Europske unije u skladu s Direktivom 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija i Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenog 2013. godine o izmjeni Direktive 2005/36/EZ i to na način da treba priznati jednaku specijalizaciju i znanstvenicima (biolozi, biokemičari i kemičari) i farmaceutima u području specijalizacije iz kliničke kemije i laboratorijske medicine (izvor: The EC4 European Syllabus for Post- Graduate Training in Clinical Chemistry and Laboratory Medicine: version 4-2012, izvor: https://www.eesc.europa.eu/sites/default/files/resources/docs/120-ec4_self_and_co-regulation_position_paper_20080120.pdf, pristup na dan 23.10.2019. godine). Prema tome, reguliranjem profesije biologa kao posebne profesije znanstvenika (koje i europske organizacije vrednuju i priznaju na jednak način) kroz poseban zakon i posebnu komoru doprinosi se ujednačavanju profesija na razini Europske unije. Člankom 73. Zakona o djelatnostima u zdravstvu osnovana je Hrvatska komora zdravstvenih radnika i to za profesije regulirane tim zakonom. Člankom 76. propisane su ovlasti komore, među kojima i izdavanje, obnavljanje i oduzimanje odobrenja za samostalan rad, kao i stručni nadzor nad radom članova. Kako je Hrvatska komora zdravstvenih radnika već osnovana i opći akti doneseni, a sukladno navedenom zakonu osnivači su Ministarstvo i Hrvatska sanitarna udruga, Hrvatsko društvo inženjera medicinske radiologije, Hrvatska udruga radnih terapeuta i Hrvatska udruga laboratorijske medicine, te bi biolozi kao profesija reguliranjem kroz navedeni zakon unaprijed bili zakinuti u svojim pravima, jer uopće nisu niti mogli sudjelovati u osnivanju komore kao ključne krovne organizacije za njihov rad. Osim toga, reguliranje profesije biologa kroz navedeni zakon dovelo bi do niza poteškoća. Najprije, dosadašnji ustroj komore kao i sve opće akte bi trebalo izmijeniti u smislu priznavanja jednakog prava biolozima u zdravstvu kao i drugim profesijama koje su već regulirane navedenim zakonom. Naime, svaki opći akt donosi skupština koja se sastoji od članova, a s obzirom na brojnost sadašnjih članova Skupštine Hrvatske komore zdravstvenih radnika, u odnosu na brojnost biologa u zdravstvu, biolozima bi se onemogućilo ravnopravno participiranje u donošenju odluka ključnim za rad biologa. Tijela komore su već formirana, te bi na navedeni način ovlast davanja odobrenja za rad biologa u zdravstvu i obavljanje nadzora nad radom biologa bila u nadležnosti osoba koje nemaju stručne kvalifikacije kao niti dovoljna znanja da navedene poslove obavljaju jer se ne radi o istim profesijama. Hrvatsko društvo biologa u zdravstvu smatra da biolozi u zdravstvu ne bi mogli na adekvatan način ostvariti sva svoja prava kroz Zakon o djelatnostima u zdravstvu, već donesene opće akte i formirana tijela Hrvatske komore zdravstvenih radnika, pa čak da se i postignu izmjene jer se radi o bitno različitim profesijama. Reguliranje profesije na navedeni način ne bi bilo adekvatno niti u skladu s položajem biologa na europskoj razini, a jednako tako biolozi bi bili u neravnopravnom položaju prema drugim visokoobrazovnim profesijama koje imaju reguliran status kroz posebne zakone i koje imaju nezavisne komore. Stoga Vas molim da još jednom razmotrite i uvažite prijedlog za donošenjem posebnog zakona kojima bi se regulirala profesija biologa u zdravstvu. S poštovanjem, Izv.prof.dr.sc. Feodora Stipoljev, mag.biol.mol. Predsjednica Hrvatskog društva biologa u zdravstvu Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
4 Hrvatsko društvo za biomedicinsko inženjerstvo i medicinsku fiziku OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI Sekcija za kliničko inženjerstvo PRIJEDLOG Uvrstiti 1) Zakon o djelatnosti biomedicinskog inženjerstva i 2) Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama (zdravstvo) u plan zakonodavnih aktivnosti Ministarstva zdravstva za 2020. godinu. OBRAZLOŽENJE Biomedicinsko inženjerstvo je inženjerstvo u biologiji i medicini, a kao takvo je krovni pojam svekolikog inženjerstva i u hrvatskoj biomedicini i zdravstvu. Kliničko inženjerstvo je pak biomedicinsko inženjerstvo u kliničkom okružju. Biomedicinsko inženjerstvo nije samo dio suvremene medicine, već suvremena medicina ponajviše i napreduje upravo temeljem i pomoću biomedicinskog inženjerstva, pričem je kliničko inženjerstvo u zdravstvenim ustanovama jedna od glavnih djelatnosti koja zahtijeva specijaliste biomedicinskog inženjerstva [Službeni list Europske unije (2015.)]. Biomedicinski inženjeri su zdravstveni radnici [Zakon o zdravstvenoj zaštiti (2018.), Nacionalna klasifikacija zanimanja (2010.)], a djelatnosti svih hrvatskih zdravstvenih radnika moraju biti regulirane zdravstvenim strukovnim zakonima. Biomedicinski inženjeri su stručnjaci 7. i 8. razine sveučilišnog obrazovanja iz područja prirodnih, tehničkih, biotehničkih ili interdisciplinarnih znanost djelatni već desetljećima u području biomedicine i zdravstva i kao klinički stručnjaci u najrazličitijim granama kliničke medicine te u poljima javnog zdravstva i zdravstvene zaštite, veterinarske medicine, dentalne medicine i farmacije, izravno i aktivno sudjelujući u prevencijskim, dijagnostičkim, terapijskim, rehabilitacijskim i palijacijskim postupcima. Zdravstvene i informacijsko-komunikacijske tehnologije sastavni su dio svake zdravstvene usluge, a upravo je biomedicinsko inženjerstvo imanentno svakoj fazi životnog ciklusa tih i takvih tehnologija, osobito medicinskih uređaja. Kao posljedica i zakonske nereguliranosti djelatnosti biomedicinskog inženjerstva, u Hrvatskoj se trenutno, između ostalog, godišnje evidentira 50-ak tisuća slučajeva morbiditeta zbog vanjskih uzroka tj. slučajeva bolničkog pobola u stacionarnom dijelu bolnica [Hrvatski zavod za javno zdravstvo (2018.)]. Nadalje, medicinska pogreška treći je najčešći uzrok smrti u SAD-u, odnosno uzrok 1 od 10 smrti [British Medical Journal (2016.)]. Uz to, postoje na tisuće stručnih i znanstvenih radova u kojima se spominje pojam medicinska pogreška uz pojmove zdravstvena tehnologija ili medicinski uređaj [PubMed itd. (2019)]. Nedvojbeno je stoga kako su zdravstvene tehnologije, ključne suvremene sastavnice dobrobiti bolesnika, ujedno i značajne odrednice narušavanja zdravlja i gubitaka života bolesnika kroz neočekivane i neželjene događaje. U izravnoj vezi sa životima i zdravljem ljudi tako, primjerice, već postoji hrvatska regulativa o osiguranju i kontroli kvalitete i sigurnosti medicinskih uređaja koji rabe ionizirajuće zračenje, ili pak regulativa o osiguranju i kontroli kvalitete i sigurnosti vozila i prometa na cestama, ali ne postoji regulativa o osiguranju i kontroli kvalitete i sigurnosti, primjerice, anestezioloških, kirurških ili ultrazvučnih uređaja, elektrokardiografa, defibrilatora, dijalizatora, inkubatora, respiratora, infuzora, i mnogih drugih važnih medicinskih proizvoda. Osim unaprjeđenja zakonskog mjeriteljstva u zdravstvu, zakonski valja propisati kako bolnice i neovisni ovlašteni stručni tehnički servisi moraju zapošljavati biomedicinske inženjere, kako klinički bolnički centri i kliničke bolnice moraju ustrojavati i odjele biomedicinskog inženjerstva te kako mora postojati specijalizacija iz biomedicinskog inženjerstva, analogno drugim zdravstvenim radnicima iste visokoškolske razine obrazovanja. Istovremeno se rad biomedicinskih inženjera mora vrednovati jednako radu drugih visokoobrazovanih i specijalistički obrazovanih zdravstvenih radnika, slijedom hrvatskog kvalifikacijskog okvira i složenosti njihovih poslova. Samo na gore predloženi bi se način postigla sigurnost, sljedivost, učinkovitost, djelotvornost te menadžment, osiguranje i kontrola kvalitete zdravstvenih tehnologija i zdravstvene zaštite pučanstva primjerene 21. stoljeću te na najveću moguću dobrobit bolesnika i njihovih obitelji, bolničkog osoblja, kliničkih ustanova, zdravstvenog sustava i hrvatskog društva u cjelini. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
5 Hrvatsko društvo za medicinsku fiziku OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI Poštovani, ovim prijedlogom nije predviđeno donošenje Zakona o djelatnosti medicinske fizike te ovom prilikom želimo predložiti uvrštenje donošenja ovog Zakona u plan aktivnosti Ministarstva zdravstva za 2020. godinu. Danas u zdravstvenom sustavu Republike Hrvatske radi oko 70 medicinskih fizičara u području radioterapije, dijagnostičke i intervencijske radiologije, nuklearne medicine i zaštite od zračenja, a zbog povećanja broja novooboljelih od malignih bolesti te uvođenja novih uređaja i metoda liječenja u zdravstvu, očekuje se da će taj broj i dalje rasti (prije 10 godina u sustavu je radilo oko 30 medicinskih fizičara). RH je posljednja zemlja članica EU u kojoj ne postoji specijalizacija iz medicinske fizike kao ni zakonska regulativa kojom se uređuje medicinska fizika kao djelatnost u zdravstvu. Zbog velike i neodgodive potrebe u hrvatskom zdravstvu za definiranjem djelatnosti medicinske fizike i uvođenjem specijalističkog usavršavanja iz medicinske fizike, zadovoljenja niza uvjeta zadanih kliničkim potrebama, hrvatskom zakonskom i EU regulativom (COUNCIL DIRECTIVE 2013/59/EURATOM), međunarodnim preporukama (Međunarodna agencija za atomsku energiju – IAEA) te uzevši u obzir da su novim Zakonom o zdravstvenoj zaštiti medicinski fizičari uvršteni u zdravstvene radnike, Hrvatsko društvo za medicinsku fiziku - HDMF, koje okuplja sve hrvatske medicinske fizičare, predlaže Ministarstvu zdravstva, kao stručnom nositelju, da u Prijedlog plana normativnih aktivnosti za 2020. godinu uvrsti i prijedlog ZAKONA O DJELATNOSTI MEDICINSKE FIZIKE, a kojim bi se profesija i djelatnost medicinske fizike u hrvatskom zdravstvu regulirale u nacionalnom zakonodavstvu. OBRAZLOŽENJE: Medicinski fizičari su osobe 7. i 8. razine obrazovanja po Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, koje sudjeluju u dijagnostičkim i terapijskim postupcima nad bolesnicima i svojim radom mogu utjecati na ishod postupaka te bi, zbog toga, trebali biti učlanjeni u odgovarajuću zdravstvenu komoru te imati zakonski definirane djelatnost medicinske fizike i specijalizaciju iz medicinske fizike. Također, prema Međunarodnoj klasifikaciji zanimanja ISCO-08 http://www.ilo.org/wcmsp5/groups/public/---dgreports/---dcomm/---publ/documents/publication/wcms_172572.pdf , medicinski fizičari pripadaju skupini zdravstvenih radnika razvrstanih u vrsti 22. „zdravstveni stručnjaci“: "Note: It should be noted that, while they are appropriately classified in this unit group with other physicists, medical physicists are considered to be an integral part of the health workforce alongside those occupations classified in Sub-major group 22: Health Professionals and others classified in a number of other unit groups in Major Group 2: Professionals." Nadalje, u dokumentu Međunarodne agencije za atomsku energiju, Radiation Protection and Safety of Radiation Sources: International Basic Safety Standards INTERIM EDITION (International Atomic Energy Agency – IAEA) http://www-pub.iaea.org/MTCD/Publications/PDF/p1531interim_web.pdf, medicinski fizičari se također smatraju zdravstvenim radnicima: "medical physicist: A health professional, with specialist education and training in the concepts and techniques of applying physics in medicine, and competent to practise independently in one or more of the subfields (specialties) of medical physics. Θ Competence of persons is normally assessed by the State by having a formal mechanism for registration, accreditation or certification of medical physicists in the various specialties (e.g. diagnostic radiology, radiation therapy, nuclear medicine). States that have yet to develop such a mechanism would need to assess the education, training and competence of any individual proposed by the licensee to act as a medical physicist and to decide, on the basis either of international accreditation standards or standards of a State where such an accreditation system exists, whether such an individual could undertake the functions of a medical physicist, within the required specialty." Kliničke potrebe: Hrvatski medicinski fizičari sudjeluju u dijagnostičkim i terapijskim postupcima u području radioterapije, nuklearme medicine i dijagnostičke i intervencijske radiologije te u postupcima zaštite od zračenja bolesnika i medicinskog osoblja. Zadaci koje pritom ispunjavanju jesu: Izrada radioterapijskih planova zračenja, dozimetrija i kalibracija terapijskih i dijagnostičkih uređaja koji koriste ionizirajuće i neionizirajuće zračenje, dozimetrija bolesnika (in-vivo dozimetrija), kontrola kvalitete i optimizacija dijagnostičkih i terapijskih uređaja i postupaka. Također, medicinski fizičari aktivno sudjeluju u uvođenju novih i unapređivanju postojećih terapijskih i dijagnostičkih metoda u medicini, kao što su primjerice Jakosno modulirana radioterapija – engl. IMRT i stereotaktička radiokirurgija, pri čemu surađuju sa različitim specijalistima u medicini (onkolog, radiolog, specijalist nuklearne medicine, neurokirurg). Također, medicinski fizičari sudjeluju i u optimizaciji postupaka nabave i održavanja medicinske opreme (izrada specifikacija i procjena opreme – npr. ECRI). Postojeća zakonska regulativa: Pravilnik o uvjetima za primjenu izvora ionizirajućeg zračenja u svrhu medicinskog i nemedicinskog ozračenja, NN 42/18 propisuje da upravo stručnjak za medicinsku fiziku (specijalist medicinske fizike), sukladno EU Direktivi 2013/59/EURATOM, mora biti aktivno uključen u radiodijagnostičke, radioterapijske te intervencijske postupke (članak 17.). EU regulativa: Direktiva vijeća EU - COUNCIL DIRECTIVE 2013/59/EURATOM, obvezuje članice EU da osiguraju odgovarajuću edukaciju, trening i profesionalno priznavanje medicinskih fizičara (Poglavlje IV, članak 14, stavak 2. i poglavlje VII, članak 59). Također, Direktiva vijeća EU - COUNCIL DIRECTIVE 2013/59/EURATOM definira specijalista medicinske fizike - engl. Medical Physics Expert (Poglavlje II, Članak 4, stavak 49.). Nadalje, Direktiva vijeća EU - COUNCIL DIRECTIVE 2013/59/EURATOM, obvezuje članice EU da osiguraju da medicinski fizičar bude odgovoran za dozimetriju, procjenu doze zračenja koju prima bolesnik, bude uključen u savjetovanje o medicinskoj radiološkoj opremi te sudjeluje u optimizaciji zaštite od zračenja, kontroli kvalitete, prihvatnom ispitivanju radiološke opreme te edukaciji medicinskog osoblja koje sudjeluje u terapijskim i dijagnostičkim postupcima (poglavlje IX, članak 83). Nastava: Hrvatski medicinski fizičari sudjeluju u izvođenju nastavnih programa na diplomskim i poslijediplomskim programima Prirodoslovno-matematičkog, medicinskih fakulteta te zdravstvenog veleučilišta. Nalaz misije Integriranog regulatornog servisa IAEA-e u Republici Hrvatskoj: Također napominjemo da je Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) provela pregled regulatornog okvira Republike Hrvatske za područje zaštite od ionizirajućeg zračenja (Integrated Regulatory Review Service – IRRS, Mission to the Republic of Croatia, 7-17 June 2015): U izvješću IRRS misije navodi se, između ostalog, da u Republici Hrvatskoj ne postoji specijalizacija iz medicinske fizike te da postoji nedostatak odredbi koje bi definirale odgovornosti medicinskih fizičara kao i nedostatak broja medicinskih fizičara potrebnih za provedbu postupaka zaštite od zračenja bolesnika. Takodjer, u preporukama IRRS misije navodi se da Republika Hrvatska treba priznati medicinske fizičare kao profesiju na nacionalnoj razini te ustrojiti specijalizaciju iz medicinske fizike. Sve ovo upućuje na nužnost donošenja Zakona o djelatnosti medicinske fizike, kojim bi se uredila načela, način organiziranja i provođenja djeltnosti medicinske fizike, kao dijela zdravstvene djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku, a koja se treba obavljati kao javna služba i koju, kao takvu, trebaju obavljati hrvatski medicinski fizičari sa adekvatnom specijalizacijom, koja sada ne postoji. Srdacno Hrvatsko društvo za medicinsku fiziku Predsjednik: dr.sc.Hrvoje Hršak, dipl.inž.fiz. E-mail: hhrsak@kbc-zagreb.hr Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
6 Hrvatsko logopedsko društvo OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI Poštovani, Smatramo neophodnim da se uredi i definira logopedska profesija sukladno standardima zanimanja, kvalifikacija te visokoškolskim obrazovnim standardima kvalifikacija, definira javna ovlast Hrvatske logopedske komore kao i nadzor nad istima u okviru Zakona o djelatnostima u zdravstvu i redefinira Pravilnik o pripravničkom stažu zdravstvenih radnika u cilju definiranja logopedske djelatnosti u sustavu zdravstva i sadržaj pripravničkog staža za logopede. Smatramo neophodnim ovim putem naglasiti potrebu što hitnijeg donošenja navedenih dokumenata vezanih uz strukturu i način polaganja stručnog ispita magistara logopedije koji su već navedeni u Pravilniku o mjerilima za primanje zdravstvenih radnika na pripravnički staž (NN 124/13). Ovom prigodom još jednom Vam zahvaljujemo na konstruktivnom i plodonosnom radu tijekom proteklog razdoblja. Vjerujemo da će i buduća suradnja biti u znaku konstruktivnog partnerstva čime se nedvojbeno podiže kvaliteta zdravstvenog sustava usmjerena na skrb skupine pacijenta koji trebaju usluge iz logopedske djelatnosti. Unaprijed Vam zahvaljujemo na razumijevanju i želimo mnogo uspjeha u radu. Prof.dr.sc.Draženka Blaži, Predsjednica Hrvatskog logopedskog društva Darija Hercigonja Salamoni,mag.logopedije Predsjednica Sekcije logopeda u zdravstvu Hrvatskog logopedskog društva Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
7 JASNA MATIĆ (Voditeljica Strukovnog razreda za medicinsko laboratorijsku djelatnost HKZR-a) OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI Strukovni razred za medicinsko laboratorijsku djelatnost Hrvatske komore zdravstvenih radnika podržava najavljene Izmjene i dopune Zakona o djelatnostima u zdravstvu. Podupiremo i obrazloženje da je utvrđena potreba za donošenjem navedenog zakona. Utvrđivanjem standarda obrazovanja, prava i odgovornosti zdravstvenih radnika iz Zakona o djelatnostima u zdravstvu (2.1) poglavito magistara MLD i sveučilišnih prvostupnika MLD posljedično će dovesti do ispravne primjenjivosti Šifrarnika HZZO-a u segmentu „Tip zdravstvenog radnika ili suradnika u zdravstvu“: 774-magistar medicinsko laboratorijske dijagnostike, 773-inženjer medicinsko-laboratorijske dijagnostike, 747-prvostupnik medicinsko-laboratorijske dijagnostike i 764-zdravstveno-laboratorijski tehničar. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
8 Kruno Topolski OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI Poštovani, molim Vas da se u plan zakonodavnih aktivnosti Ministarstva zdravstva za 2020. godinu uvrsti izmjena i dopuna Zakona o fizioterapeutskoj djelatnosti. Problem koji zahtjeva izradu, odnosno promjenu Zakona o fizioterapeutskoj djelatnosti, krije se u činjenici da je Zakonom potrebno utvrditi i definirati profesije magistara i diplomiranih fizioterapeuta sukladno visokoškolskim obrazovnim standardima kvalifikacija. Potreba za izmjenom, odnosno dopunom prijedloga Zakona o fizioterapeutskoj djelatnosti, jest radi kontinuiranog razvoja fizioterapeutske profesije. Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci 2012. godine upisao je prve studente diplomskog sveučilišnog studija Fizioterapija prema dopusnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Isto tako, Zdravstveno veleučilište u Zagrebu je prema dopusnici Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa još 2006. godine dobilo odobrenje za provođenje specijalističkog diplomskog stručnog studija Fizioterapija. Tako je prošlo više od 10 godina od kako se fizioterapeuti razvijaju i unaprijeđuju svoje kompetencije na diplomskim studijima. Prilikom prijave studijskih programa, visokoškolske ustanove su morale priložiti detaljne razloge, odnosno potrebu za otvaranjem diplomskih studija. Stoga, smatram da ne moram detaljnije objašnjavati razloge radi kojih bi nas naš Zakon o fizioterapeutskoj djelatnosti trebao/morao prepoznati kao visoko obrazovane zdravstvene djelatnike. Definiranjem prava i odgovornosti magistara i diplomiranih fizioterapeuta omogućila bi se bolja skrb za pacijente, čime bi se, u konačnici, naš zdravstveni sustav unaprijedio. Zaista nam je vrijeme da se uskladi visokoškolsko obrazovanje i zdravstveni sustav u kojemu mi se paradoksalno nakon završetka diplomskog studija ne priznaju stečene kompetencije magistra fizioterapije. Vjerujem da svi magistri/diplomirani fizioterapeuti zaslužuju poštovanje i priznanje kvalifikacije prema kojoj su se školovali. Žalosti me činjenica da nas se kontinuirano ignorira i to posebice od strane Ministarstva koje bi trebalo brinuti o zadovoljstvu svojih djelatnika, a posebice nas mladih koji želimo raditi, dodatno se usavršavati i sukladno kvalifikaciji biti prepoznati u sustavu zdravstva. S poštovanjem, Kruno Topolski, mag. physioth Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
9 Sindikat umirovljenika Hrvatske OBRAZAC PRIJEDLOGA PLANA ZAKONODAVNIH AKTIVNOSTI Ovim putem protestiramo što u Prijedlog plana zakonodavnih aktivnosti Ministarstva zdravstva za 2020. godinu nije uvršten Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju Sindikat umirovljenika Hrvatske godinama inicijativama zahtijeva izmjenu Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju u cilju utvrđenja novog prihodovnog cenzusa za dopunsko zdravstveno osiguranje na teret proračuna, a od rujna 2018. godine u više navrata su umirovljeničke udruge vodile pregovore s dužnosnicima Ministarstva zdravstva, kojom prigodom se stekao dojam kako će doći do utvrđenja novog cenzusa još ove godine. Iste najave je davao i bivši ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić. Nakon drugog ovogodišnjeg termina redovitog usklađivanja mirovina, procjenjuje se da je još desetak tisuća umirovljenika izgubilo pravo na besplatno zdravstveno osiguranje zbog minimalno povećane mirovine i povišice najniže mirovine za 3,13 posto, zbog čega pozivamo ministra zdravstva da odobri hitno utvrđenje prihodovnog cenzusa u visini hrvatske linije siromaštva (2.485 kuna za samca). Kod prošlog usklađivanja više od 3.000 umirovljenika je dobilo mirovine veće za 40-50 kuna ali su izgubili besplatno dopunsko osiguranje, te su morali početi plaćati po 70 kuna mjesečno, čime je saldo usklađivanja za njih negativan. Sada će 250 tisuća onih s najnižim mirovinama doći u rizik gubitka dopunskog zdravstvenog osiguranja. Od 2004. godine, dakle već punih 15 godina nije mijenjan prihodovni cenzus, što znači da svi oni koji imaju ostvarene prihode po članu obitelji za kunu više od 1.516,32 kuna, a kod osiguranika samca više od 1.939,39 kuna, gube to pravo i klize u još veće siromaštvo. Ovdje je posebno zabrinjavajuće što je prihod samca čak 22 posto ispod linije siromaštva. Trenutno oko 163 tisuće umirovljenika koristi pravo na besplatno dopunsko osiguranje, što predstavlja umanjenje u iznosu od 10 tisuća umirovljenika u odnosu na 2018. godinu. Navedeni podatak ide u prilog potrebi da se cenzus poveća, jer rastu plaće i troškovi života, a posljedično tome i mirovine. Cenzus za ostvarivanje prava na besplatno dopunsko osiguranje nije se mijenjao od 2004. godine. U međuvremenu, mirovine su porasle za oko 28 posto, a plaće za čak 35 posto. K tome, od 2012. godine broj polica dopunskog osiguranja na teret države smanjio se za više od 200 tisuća, odnosno sa 944 tisuće na sadašnjih oko 743 tisuće. Ovakvo postupanje je neshvatljivo, tim više što su istovremeno povećane mirovine prema posebnim propisima, dodaci propalim Royalovcima i isplaćeni zaostaci pripadnicima HVO-a. Podsjećamo kako je prema izvješću Europske komisije Hrvatska na osmom mjestu u EU po najvećoj stopi smrtnosti koju je moguće izbjeći medicinskim intervencijama, te je upravo stoga od osobitog značaja što veća pokrivenost starije populacije dopunskim zdravstvenim osiguranjem, kako bi se prevenirali troškovi liječenja. To bi ministru zdravstva trebalo biti posve jasno, no opća društvena marginalizacija starijih osoba, koja je dovela do relativne vrijednosti mirovine niže od 38 posto, koja je ujedno i najniža od svih zemalja u okruženju, dovela je do toga da je svaki treći građanin stariji od 65 godina potonuo u siromaštvo. Trenutačno stanje stvara društvo nejednakosti i uzrokuje situacije u kojima umirovljenici zbog neznatnog povećanja mirovine ostanu bez dopunskog osiguranja. Predlažemo stoga da se prihodovni cenzus utvrđuje automatski svake godine prema liniji siromaštva koju jednom godišnje utvrđuje Državni zavod za statistiku za samce te članove obitelji. Tražimo stoga izmjene i dopune Zakona o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju (NN 85/06, 150/08, 71/10) na način da se Članak 14.b koji glasi: (1) Osigurane osobe iz članka 14.a točke 5. ovoga Zakona ostvaruju pravo na plaćanje premije dopunskoga zdravstvenog osiguranja iz sredstava državnog proračuna ako im ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini, iskazan po članu obitelji, mjesečno nije veći od 45,59% proračunske osnovice (prihodovni cenzus). (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, osiguranik samac ima pravo na plaćanje premije sukladno stavku 1. ovoga članka ako njegov prihod u prethodnoj kalendarskoj godini nije veći od 58,31% proračunske osnovice. mijenja i glasi: (1) Osigurane osobe iz članka 14.a točke 5. ovoga Zakona ostvaruju pravo na plaćanje premije dopunskoga zdravstvenog osiguranja iz sredstava državnog proračuna ako im ukupan prihod u prethodnoj kalendarskoj godini ne prelazi hrvatsku liniju siromaštva za tu godinu, koju Državni zavod za statistku utvrđuje jednom godišnje za člana obitelji odnosno osiguranika samca. Stavak (2) se briše. Također, ukoliko u 2019. godini ne bude donesen Zakon o izmjeni Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, tražimo da se izvrši dopuna članka 102. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN 80/13, 137/13) koji određuje tko može biti član Upravnog vijeća HZZO-a. Dopuna bi se sastojala u tome da se u članstvo Upravnog vijeća HZZO-a na strani korisnika uključe i dva predstavnika umirovljeničkih udruga (SUH i MUH) kako bi se potrebe starijih osoba mogle jače artikulirati i eventualni nedostaci riješiti na najvišoj razini, odnosno mjestu gdje se odluke i provode. To bi se uradilo na način da se Članak 102. stavak 2. koji glasi: (2) Upravno vijeće čini devet članova, koje imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za zdravlje, i to: a) 2 predstavnika osiguranih osoba Zavoda, b) 2 predstavnika pružatelja zdravstvenih usluga – zdravstvena radnika, c) 3 predstavnika Gospodarsko-socijalnog vijeća, d) 1 predstavnik ministarstva nadležnog za zdravlje, e) 1 predstavnik radnika Zavoda, imenovan ili izabran u skladu s propisima o radu. (3) Predsjednika Upravnog vijeća biraju članovi Upravnog vijeća. (4) Mandat članova Upravnog vijeća traje četiri godine. (5) Upravno vijeće donosi odluke natpolovičnom većinom od ukupnog broja članova. (6) Djelokrug, ovlasti i odgovornosti Upravnog vijeća utvrđuju se statutom. mijenja i glasi: 2) Upravno vijeće čini jedanaest članova, koje imenuje Vlada Reublike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za zdravlje, i to: i da se u istom stavku doda točka f, koja glasi: f) dva predstavnika umirovljeničkih udruga (Sindikat umirovljenika Hrvatske i Matica umirovljenika Hrvatske). Na sličan je način riješeno i za Upravno vijeće HZMO-a, a prethodno pozitivno mišljenje SUH je ove godine primio i od Ministarstva zdravstva i Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, te držimo da ova izmjena ne bi trebala biti upitna. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.