Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Nacionalna udruga ugostitelja PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Uz sve prethodno navedene argumente za smanjenje stope PDV-a na 13% za ugostiteljstvo u cjelini (kava, topli napitci i svježi sokovi, pripremanje i usluživanje jela) napominjemo da je isto iznimno važno zbog osiguravanja sredstava za likvidnost za cijeli sektor ugostiteljstva. Trenutno su bankarski koeficijent za sektor ugostiteljstva u crvenom, budući da banke ne očekuju da ćemo im moći vratiti posuđeni novac. Proaktivnom poreznom politikom ćemo omogućiti uvjete za nužno potrebna zaduživanja. S poštovanjem, Nacionalna udruga ugostitelja Primljeno na znanje Prijedlog da se sniženom stopom PDV-a 13% oporezuje ugostiteljstvo u cjelini nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o PDV-u.
2 HOK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Hrvatska obrtnička komora podržava predložene izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost kojima se pojednostavnjuje i olakšava poslovanje u malom i srednjem poduzetništvu. U nastavku procesa poreznih reformi predlažemo da se kroz ove izmjene Zakona o PDV-u prag za obvezni ulazak u sustav PDV-a, propisan člankom 90. Zakona, poveća na 380.000,00 kuna. Primljeno na znanje Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o PDV-u. Skreće se pažnja da je Republici Hrvatskoj odobreno povećanje praga za upis u sustav PDV-a na 300.000,00 kuna Provedbenom odlukom Vijeća (EU) 2017/1768 od 25. rujna 2017. koja se primjenjuje od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2020. godine. S tim u vezi Republika Hrvatska zatražila je produljenje primjene odstupanja od članka 287. Direktive 2006/112/EZ o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost kako bi se i od 1. siječnja 2021. godine nastavilo s primjenom praga za upis u registar obveznika PDV-a u iznosu od 300.000,00 kuna. Prag za upis u sustav PDV-a predstavlja granicu prihvatljivog administrativnog opterećenja te je tijekom porezne reforme analizom poreznog sustava 2016. godine utvrđeno je da je prihvatljiv prag 300.000,00 kuna.
3 HOK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Ukazujemo kako su druge zemlje Europske unije, koje imaju manje porezno opterećenje dodane vrijednosti turističkih i ugostiteljskih usluga, u ovoj situaciji „novog normalnog“ još dodatno snizile PDV u svrhu privlačenja većeg broja turista. Tako su, do kraja ove godine, PDV na različite ugostiteljske usluge privremeno smanjile Austrija na 10% i 5%, Belgija na 6%, Bugarska i Litva na 9%, Cipar na 5%, Češka na 10%, i Njemačka na 5%. Kako bi hrvatski ugostitelji cijenama mogli biti konkurentni, zadržati zaposlene i otvarati nova radna mjesta za novo zapošljavanje, kao i povećati ulaganja u unaprjeđenje usluge, predlažemo dugoročno propisati smanjenje stope PDV-a na 13% za ugostiteljstvo u cjelini (kava, topli napitci i svježi sokovi, pripremanje i usluživanje jela). Smatramo također da je u novonastaloj situaciji gospodarske krize izazvane pandemijom koronavirusa potrebno odgovoriti i posebnim mjerama privremene primjene najniže stope PDV-a od 5% na sve turističke i ugostiteljske usluge, dok traju posebne okolnosti izazvane pandemijom koronavirusa. Stoga predlažemo izmjene provesti u članku 38.i dodati novi stavak kojim bi se iznimno, za vrijeme trajanja posebnih okolnosti, kako su propisane Općim poreznim zakonom i Pravilnikom o provedbi Općeg poreznog zakona na sve ugostiteljske usluge PDV obračunavao po stopi iz stavka 2. toga članka, odnosno uz primjenu stope od 5%. Dodatno, s ciljem poticanja domaće proizvodnje, predlažemo primjenu najniže stope od 5% za pripremu hrane od domaćih namirnica u ugostiteljstvu. Upravo s ciljem zaštite domaće proizvodnje, Hrvatska obrtnička komora ponovno ističe zahtjev da se omogući obračun prijenosa porezne obveze prilikom nabavke sirovina iz domaće proizvodnje za ugostiteljstvo. U članku 75. stavku 3. predlažemo dodati novu točku h) koja glasi: "h) isporuke sirovina (repromaterijala) domaće proizvodnje sektoru ugostiteljstva". Naime „cash flow“ prilikom nabavke domaćih sirovina (mesna i prehrambena industrija) opterećen je iznosom PDV-a te se poduzetnici okreću uvozu. Smatramo da je povrat ovih sredstava za državni proračun puno brži nego u drugim djelatnostima gdje je već omogućen prijenos porezne obveze te da bi se ovakvim načinom dodatno podržala EU strategija „od polja do stola“. Primljeno na znanje Prijedlozi nisu predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o PDV-u. U vezi prijedloga da se omogući prijenos porezne obveze prilikom nabave sirovina iz domaće proizvodnje napominje se da Zakonom o PDV-u nije moguće propisati tuzemni prijenos porezne obveze za nabavu sirovina iz domaće proizvodnje, obzirom da isto nije propisano Direktivom Vijeća 2006/112/EZ s kojom Zakon o PDV-u mora biti usklađen.
4 HOK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Predlažemo i da se produlji rok plaćanja PDV-a na dva mjeseca. Primljeno na znanje Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna. Naime, obračunani i prijavljeni PDV porezni obveznik mora platiti do posljednjeg dana u mjesecu koji slijedi po završetku razdoblja oporezivanja. Iz navedenog je razvidno da je obveza plaćanja PDV-a već odgođena mjesec dana. Stoga se predlaže od 1. siječnja 2021. godine povećanja praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama te se većina poreznih obveznika moći odlučiti da će plaćati PDV na temelju naplaćenih naknada za obavljene isporuke.
5 HOK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Predlažemo izmjenu za djelatnost autoškola na način da se doda u popis djelatnosti koje imaju propisanu stopu PDV-a od 13% iz razloga što je poreznim zakonoma omogućena razlika u cijeni školarine od 25%. Tu činjenicu neki poduzetnici koriste za manipulaciju ulaskom i izlaskom iz sustava PDV-a te na taj način izbjegavju plaćanje PDV-a i ostvaruju neopravdanu financijsku predsnot pred ostalima. Uvođenjem PDV-a od 13% mogučnost manipulacije bi se znatno smanjila. Uz navedeno, koronakriza je uzrokovala dodatne probleme u ovoj djelatnosti i smanjenje PDV-a bi olakšalo prevladavanje ove teške situacije. Za djelatnost povremenog prijevoza putnika autobusima predlažemo onemogućiti manipuliranje ulaskom i izlaskom iz sustava PDV-a i izbjegavanja plaćanja PDV-a i ostvarivanje neopravdane financijske prednosti. Primljeno na znanje Prijedlog da se djelatnost autoškola oporezuje sniženom stopom nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o PDV-u. Međutim skrećemo pažnju da se prema odredbama članka 98. stavka 2. Direktive Vijeća 2006/112/EZ, koje su trenutno na snazi, snižene stope primjenjuju samo na isporuke dobara ili usluga u kategorijama navedenim u Dodatku III. Usluga osposobljavanja kandidata za vozače, nije navedena u Dodatku III. Direktive Vijeća 2006/112/EZ, stoga Zakonom o porezu na dodanu vrijednost koji je u potpunosti usklađen s navedenom Direktivom nije moguće propisivati odredbe koje bi bile suprotne pravnoj stečevini Europske unije. Nadalje u vezi manipuliranja ulaskom i izlaskom iz PDV-a skrećemo pažnju da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u (Narodne novine, br. 106/18) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2019. u cilju sprječavanja izbjegavanja upisa u registar obveznika PDV-a omogućeno da porezni obveznici koji su tijekom tekuće godine obavili isporuke u vrijednosti većoj od 300.000,00 kuna počnu obračunavati PDV na obavljene isporuke od 1. dana u mjesecu koji slijedi mjesec u kojem je prijeđen propisani iznos za upis u registar obveznika PDV-a.
6 Auto SL 91 d.o.o. Pula PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Ponavljamo komentar "Primljen na znanje" iz Prethondih procjena i dopunjujemo isti sa činjenicom da je Njemačka kao predsjedatelj privremeno do konca godine primjenila spuštanja opće stope Mwst sa 19 na 16% i sniženih stopa, a kako bi pozitivno utjecala na opću gospodarsku aktivnost i likvidnost, održala potrošnju...uz mogućnost da se te mjere produže i na 2021. godinu. Obzirom kako se Vijeće EU i nakon proteka više od dvije godine nije usuglasilo i donijelo jednoglasnu odluku o zamjeni Aneksa III. sa Aneksom III.a Direktive, navedeno zemljama članicama i njihovim ministarstvima financija ograničava izbor usmjereno i selektivno djelovanje u primjeni sniženih stopa PDV po specifičnim gospodarskim djelatnostima ne samo za vrijeme Covid19 krize već i dugoročno, a što je jasno i nedvosmisleno obrazloženo u prijedlogom Glavnog ureda kada Aneks III. proglašava ograničavajućim. Hitno lobiranje u tom pravcu ima itekako smisla posebno ukoliko bi Aneks III.a stupio na snagu prije 01.01.2021. što je malo vjerovatno i zahtjeva hitnu proceduru oko donošenja ZIDZ po zemljama članicama koje hoće, mogu i žele koristiti te mogućnosti. OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE Predlažemo preko VRH, MVEIP i MINGO potaknuti redovne ili izvanredne mehanizme, lobirati i predložiti Vijeću EU donošenje odluke o primjeni sniženih stopa, odnosno zamjeni Aneksa III. sa Aneksom III.a Direktive o porezu na dodanu vrijednost, a sukladno sa inicijativi i prijedlozima iz 2017/2018. godine. Ukoliko je problem jednoglasna odluka Vijeća onda dopustiti izuzeća i izvanrednu primjenu sniženih stopa na određen vrijeme , npr. 24 ili 36 mjeseci državama članicama koje iskazuju opravdani interes i svrhovitost po pojedinim djelatnostima. Primljeno na znanje Prijedlog za snižavanje stopa PDV-a nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o PDV-u.
7 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA HGK predlaže sljedeće: - snižavanje stope PDV-a na mesne prerađevine i smrznuto meso, promet živom stokom i poljoprivredne inpute; - snižavanje stope PDV-a na uslugu javnog cestovnog prijevoza putnika u nacionalnom prometu. Nadalje, članice HGK iz Udruženja energetike iz područja trgovanja naftnim derivatima predlažu izmjenu članka 67. stavka 1. važećega Zakona o porezu na dodanu vrijednost na način da se tekst nadopuni na sljedeći način: „Pravo na povrat PDV-a ostvaruje pod uvjetom da u državi podrijetla podnositelja zahtjeva tuzemni porezni obveznik također ima pravo na povrat PDV-a, osim za uslugu trgovanja motornim gorivima na malo.“ Navedenom izmjenom otvorila bi se mogućnost povrata PDV-a u prodaji goriva na benzinskim postajama svim korisnicima u tranzitu. Time bi se povećala konkurentnost Koridora 10, povećalo korištenje hrvatskih autocesta od strane kamiona iz Turske, Makedonije, Kosova, Albanije, Crne Gore, povećanje potrošnje, odnosno povećanja kupovine goriva. Posljedično, navedeno bi imalo pozitivne učinke i na povećanje prihoda ugostiteljskih objekata u sklopu benzinskih postaja. Povećanje prihoda od potrošnje goriva na posredan način će utjecati i na povećanje prihoda proračuna. Usvajanjem ove mjere bio bi značajno povećan promet na benzinskim postajama u Hrvatskoj i to ne samo goriva nego i drugih roba, povećao bi se promet ugostiteljskih usluga, usluga servisiranja kamiona, a posebno bi se povećala naplata cestarine. Članice HGK, Županijske komore Dubrovnik predlažu sljedeće: - uvođenje snižene stopa PDV-a od 10% na cjelokupni turizam (smještaj, hrana i piće, agencijske usluge) , - krizna (nulta stopa) PDV-a na usluge koje se fakturiraju u inozemstvo, pravnim osobama, organizatorima putovanja tj. turističkim agencijama, za usluge i paket aranžmane pružene u tuzemstvu, za vrijeme trajanja Covid-19 ugroze. Obrazloženje prijedloga: - turizam u Hrvatskoj ima visoki udio u BDP-u te iznimno veliki utjecaj i na ostale grane gospodarstva (nevidljivi izvoz), što iziskuje proaktivnu stimulirajuću poreznu politiku u nadolazećem razdoblju; - 2021. i 2022. godina bit će obilježene borbom turističkih destinacija na Mediteranu, u cilju privlačenja turista iz Europe (većina zemalja već je uvela sniženu kriznu stopu PDV-a u turizmu za vrijeme Covid-19 ugroze, na tržištu je vidljivo preusmjeravanje marketinških kampanja europskih turoperatora prema Turskoj i Grčkoj, koje su ranije krenule s akcijama smanjenje cijena); - veliki turoperatori u svom portfelju najčešće imaju avio kompanije i hotele diljem Europe te će zasigurno prvo promovirati i puniti svoje kapacitete, a tek onda one u Hrvatskoj, ako bude interesa. Ukoliko hrvatska ponuda bude jeftinija za 13 ili 25%, koliko je PDV, ponovo ćemo usmjeriti turističke tokove u našu zemlju, promovirat će nas i bukirati jer imaju direktan interes. U nedostatku tog interesa, moguć je potpuni izostanak Hrvatske kao destinacije u marketinškim akcijama i brošurama stranih turoperatora, fokusirat će sredstva/vrijeme na destinacije u kojima vide korist. Hrvatski turizam počiva na receptivnom aspektu, kroz nevidljivi izvoz te je potrebno, uvođenjem nulte stope, stimulirati domicilne putničke agencije kao izvoznike usluga; - možda je na prvi pogled proračun na gubitku jer ne ubire PDV od te vrste organizirane djelatnosti putničkih agencija, ali ako nema gostiju niti interesa, onda zasigurno nema niti PDV-a. Gosti koji, organizirano, preko agencija dolaze, za sve što potroše (vanpansionska potrošnja ) na destinaciji plaćaju PDV te je proračun posredno opet na dobitku; - velikim svojim dijelom, kao auto destinacija, Hrvatska je blizu europskih emitivnih tržišta i stoga je nepotrebno stimulirati ono što će se samo po sebi realizirati (auto gosti će doći). Stoga stopa PDV-a na usluge za goste individualce, ovom mjerom nije obuhvaćena, nulta stopa PDV-a obračunava se samo na organizirane dolaske. Provođenje: PDV po stopi od 0% plaća se na: - usluge organiziranog boravka koje se plaćaju doznakama iz inozemstva za smještaj ili smještaj s doručkom, polu ili puni pansion u svim vrstama komercijalnih ugostiteljskih objekata, uključujući charter plovila; - sve usluge unaprijed definirane i naručene od strane inozemnog turoperatora, ture, te transferi cestovnom, morskom, riječnom i zračnom prometu, izleti, kao i provizije na iste. Nadalje, Udruženje ugostiteljskih djelatnosti HGK podržava svako porezno rasterećenje koje ima za cilj poboljšanje poslovanja i osiguranje konkurentnijeg gospodarstva. Iz istog razloga predlaže da se u trenutnom prijedlogu Zakona uvrsti i smanjenje porezne stope u ugostiteljstvu na bezalkoholna pića i napitke, vino i pivo s trenutne opće stope od 25 % na stopu od 13 %. Udruženja je mišljenja kako bi snižena stopa PDV smanjila sivu ekonomiju u ugostiteljstvu i povećala plasman domaćih proizvoda. Pokazala je to i studija o utjecaju stope PDV-a na konkurentnost djelatnosti smještaja i ugostiteljstva Hrvatske koju je naručila HGK još 2018. godine, a rezultati su pokazali da bi rezultirala i povećanjem investicija i radnih mjesta. Sniženje PDV-a dugoročnija je mjera koja će se vratiti u proračun kroz povećanje potrošnje i privlačenje turista. Također predlažemo da se zbog trenutne situacije vezano uz pandemiju Covid-19, koja se iz dana u dan pogoršava, odobri odgoda plaćanja PDV-a u ugostiteljstvu na rok od 12 mjeseci. To je neophodno kako iz razloga dolaska hladnijeg vremena i izostanka korištenja terasa, tako i zbog novih epidemioloških mjera kojim je ugostiteljima dodatno smanjuje fizički prostor u kojem mogu primiti svoje goste. Zbog tih razloga mnogi ugostitelji nisu u mogućnosti pokriti troškove svog poslovanja bez otpuštanja radnika. Udruženje smatra da je neophodno osigurati dodatna sredstva za rad koji se mogu osigurati kroz odgodu plaćanja PDV-a na rok od 12 mjeseci. U nastavku dostavljamo mišljenje članica Udruženja chartera HGK: sukladno čl. 41 stavka 10. izmjene Pravilnika o PDV-u, poreznu osnovicu kod usluge iznajmljivanja plovila iz članka 35. ovoga Pravilnika čini razmjerni dio vrijednosti ugovorene usluge najma plovila koji se stvarno koristi u tuzemstvu tj. dani plovidbe u Republici Hrvatskoj, što uključuje dan uplovljenja u Republiku Hrvatsku i dan isplovljenja iz Republike Hrvatske, u odnosu na ukupno trajanje najma. Porezni zastupnici u RH dakle dužni su obračunati porez i za dodatni dan iskrcaja. Udruženje chartera, poglavito charter agencije, ne slažu se s naplatom poreza za sami dan iskrcaja ako su jahte došle iz trećih zemalja, jer je to suprotnosti s usporedivim smještajem primjerice, kao da se gostu, koji noći u hotelu s 5 zvjezdica naplaćuje porez od 13% za dan odlaska iz hotela. Mega jahte koje uplove u RH, većinom imaju 4 do 8 ugovorenih tjedana, ove godine ostvarile su 100% rast za razliku do svih drugih turističkih segmenata, stoga nije uputno postupati u suprotnosti sa standardima svjetskih charter institucija i MYBA Worldwide Yachting Association koja po mnogočemu prednjači i predstavlja svjetsku referencu za ovaj segment. Dani iskrcaja se uvijek evidentiraju i obračunavaju kao u hotelima tj. evidencija iskrcaja se bilježi dan manje ako je iskrcaj prije 12 h na dan iskrcaja, kao uostalom i kao boravišna pristojba i sve druge usporedive naknade i plaćanja. U konačnici, na znanje dostavljamo i jedno izdvojeno mišljenje članice iz industrijskog sektora: predlaže se izmjena članka 67. stavka 1 važećega Zakona o porezu na dodanu vrijednost na način da se briše tekst: „Pravo na povrat PDV-a ostvaruje pod uvjetom da u državi podrijetla podnositelja zahtjeva tuzemni porezni obveznik također ima pravo na povrat PDV-a“. Ukidanjem uvjeta uzajamnosti omogućila bi se veća konkurentnost Koridora 10, veće korištenje hrvatskih autocesta od strane kamiona iz Turske, Makedonije, Kosova, Albanije, Crne Gore, povećanje potrošnje, odnosno kupovine goriva što će doprinijeti i povećanju prihoda ugostiteljstva. Povećanje prihoda od potrošnje goriva na posredan način će utjecati i na povećanje prihoda proračuna. Usvajanjem ove mjere bio bi značajno povećan promet na benzinskim postajama u Hrvatskoj i to ne samo goriva nego i drugih roba, povećao bi se promet ugostiteljskih usluga, usluga servisiranja kamiona, a posebno bi se povećala naplata cestarine. Primljeno na znanje Prijedlozi nisu predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o PDV-u. Međutim skreće se pažnja da Republika Hrvatska ne može Zakonom o PDV-u za pojedina dobra ili usluge propisati primjenu nulte stope jer Direktivom Vijeća 2006/112/EZ s kojom Zakon o PDV-u mora biti usklađen nije propisana mogućnost primjene nulte stope PDV-a. U vezi prijedloga za odgodu plaćanja PDV-a u ugostiteljstvu na rok od 12 mjeseci napominje se da obračunani i prijavljeni PDV porezni obveznik mora platiti do posljednjeg dana u mjesecu koji slijedi po završetku razdoblja oporezivanja. Iz navedenog je razvidno da je obveza plaćanja PDV-a već odgođena mjesec dana. Stoga se predlaže od 1. siječnja 2021. godine povećanja praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama te će većina poreznih obveznika moći odlučiti da će plaćati PDV na temelju naplaćenih naknada za obavljene isporuke. Što se tiče prijedloga za ukidanje uvjeta uzajamnosti kod povrata PDV-a poreznim obveznicima iz trećih zemalja odredbom članka 67. stavka 1. Zakona o PDV-u propisano je da porezni obveznici iz trećih zemalja imaju pravo na povrat PDV-a zaračunanog za pokretna dobra i usluge koje su im obavili drugi porezni obveznici u Republici Hrvatskoj ili koji im je zaračunan prilikom uvoza dobara u Europsku uniju na području Republike Hrvatske u onom opsegu u kojem tuzemni porezni obveznici imaju pravo na povrat PDV-a u toj trećoj zemlji. Ovakav način ostvarivanja prava na povrat omogućava isti tretman hrvatskih i stranih poreznih obveznika u smislu povrata PDV-a, te transparentan postupak pri čemu su u jednakom položaju tuzemni porezni obveznici u odnosu na porezne obveznike iz trećih zemalja. Prijedlog u vezi utvrđivanja porezne osnovice u skladu s člankom 41. stavkom 10. Pravilnika o PDV-u je predmet Pravilnika o PDV-u, međutim skrećemo pažnju da dan uplovljenja u RH odnosno dan isplovljenja iz RH nisu sinonimi za dan ukrcaja, odnosno dan iskrcaja.
8 Udruga Glas poduzetnika PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, u Vladinom prijedlogu reforme PDV-a prag za korištenje PDV-a po naplati podiže se do europski propisanog maksimuma od 2 milijuna eura (15 milijuna kuna). Drugim riječima tvrtke s prometom manjim od 15 milijuna kuna mogu plaćati PDV tek na temelju naplaćenih potraživanja. Takvu mjeru, ukoliko bude provedena, pozdravljamo i ona je djelomično u skladu s izmjenama PDV-a koje smo tražili od osnutka Udruge. Osim toga predlažemo i sljedeće: Povrat PDV-a poreznom obvezniku ukoliko ne može naplatiti svoja potraživanja kada se pokrenu radnje poput ovrhe ili utuženja. Komentar: U trenutnoj situaciji kada kupac ne plati dobavljaču za isporučena dobra ili usluge dobavljač je obvezan obračunati i uplatiti PDV u državni proračun. Prema trenutno važećoj regulativi, porezni obveznik isporučitelj može vratiti plaćeni PDV samo u slučaju ako zaprimi ovjerenu izjavu od kupca da je isti pristupio ispravku pretporeza (vratio pretporez državi). Drugim riječima bez izjave od kupca porezni obveznik isporučitelj ne može si vratiti PDV koji je ranije platio državi. U praksi se najčešće događa da kupac ima svojih problema (ili su narušeni odnosi uslijed neplaćanja) ili neki treći razlozi uslijed čega dobavljač ostane oštećen ne samo time što nije dobio naknadu za isporuku, već mora platiti PDV koji mu kao takav predstavlja dodatni trošak. Brojne druge države članice navedeno već imaju implementirano u svojim PDV sustavima (Velika Britanija, Mađarska, Slovenija, i dr.). U tom vidu, smatramo da bi implementacija navedene opcije u naš PDV sustav bila od velike pomoći za opstanak brojnih poreznih obveznika koji bi mogli biti značajno pogođeni krizom, te bi povećala likvidnost poreznih obveznika. S poštovanjem, Maruša Stamać Udruga Glas poduzetnika Primljeno na znanje Prijedlog da se propiše mogućnost za jednostrani ispravak porezne obveze zbog nenaplativih potraživanja nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o PDV-u. Zakonom o PDV-u koji je na snazi propisano je ako se porezna osnovica promijeni naknadno zbog opoziva, različitih vrsta popusta ili nemogućnosti naplate, tada porezni obveznik koji je isporučio dobra ili obavio uslugu može ispraviti iznos PDV-a ako porezni obveznik kome su isporučena dobra ili obavljene usluge ispravi odbitak pretporeza i o tome pisano izvijesti isporučitelja. Ako dođe do ispravka porezne osnovice odnosno obveze poreza zbog nemogućnosti naplate, tada se ispravak može obaviti samo na način da i isporučitelj i primatelj na propisani način i za isti iznos isprave porez odnosno pretporez. Odredbama Pravilnika o PDV-u propisano je da se u slučaju ispravka računa izdanog poreznom obvezniku koji nema pravo na odbitak pretporeza obveza obračuna PDV-a može ispraviti u razdoblju oporezivanja, u kojem je prodajna cijena ili dio prodajne cijene vraćen poreznom obvezniku koji nema pravo na odbitak pretporeza ili krajnjem potrošaču, a porezni obveznik raspolaže s odgovarajućim dokazom o povratu prodajne cijene. Zakonom o PDV-u propisana je mogućnost da porezni obveznici čija vrijednost isporuka u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od 7.500.000,00 kuna bez PDV-a, mogu obračunavati i plaćati PDV na temelju naplaćenih naknada za obavljene isporuke, a pravo na odbitak pretporeza imaju kad plate račun dobavljaču. Također, napominje se da će od 1. siječnja 2021. godine zbog povećanja praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama većina poreznih obveznika moći odlučiti da će plaćati PDV na temelju naplaćenih naknada za obavljene isporuke.
9 UDRUŽENJE PRIJEVOZNIKA ZAGREB PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Kao predstavnici obrtnika prijevoznika Grada Zagreba, predlažemo izmjenu i dopunu Zakona o porezu na dodanu vrijednost kojim bi se djelatnost autoškola u predmetnom zakonu dodala u popis djelatnosti koje imaju propisanu stopu PDV-a od 13%. Od početka 2019. do danas u djelatnosti autoškola bitno je narušeno pravo poduzetnika na poštenu tržišnu utakmicu - jer je poreznim zakonima omogućena razlika u cijeni školarine od 25%, pa neki poduzetnici nesmetano manipuliraju ulaskom i izlaskom iz sustava PDV-a kako bi izbjegavanjem plaćanja poreza na dodanu vrijednost ostvarili neopravdanu financijsku prednost pred ostalima i mogli snižavanjem cijena do razine grabežnih istisnuti konkurenciju kako bi zavladali tržištem. Primjerice, u pojedinim dijelovima Hrvatske cijena školarine u autoškoli je nekoliko tisuća kuna veća od one u Zagrebu, a u Zagrebu su viši ulazni troškovi poslovanja (najam, osiguranje, prosječna plaća i dr.) i znatno složenija prometna infrastruktura i prometni uvjeti u kojima se vrši obuka. Niti jedna EU direktiva ne brani Hrvatskoj da rastereti djelatnost koja je jedna od ključnih za očuvanje sigurnosti prometa na cestama, a to je djelatnost autoškola NKD 85.53-Vozačke škole koja je po nacionalnoj klasifikaciji OBRAZOVANJE, a po zakonskoj odredbi OD OPĆEG INTERESA (prema čl.200.st.1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama). Dapače, Direktiva 2006/112/EZ kaže da bi države članice trebale poduzimati mjere radi pojednostavljenja ubiranja poreza ili sprečavanja određenih oblika utaje ili izbjegavanja poreza, pa i prema EU zakonodavstvu postoji temelj za porezne promjene koje predlažemo. Smatramo da PDV od 25% za djelatnost autoškola narušava tržišno natjecanje, omogućava nelojalnu konkurenciju i izbjegavanje poreza te da posredno ima negativan utjecaj na razinu sigurnosti prometa na cestama, stoga pozivamo da se za ovu djelatnost propiše stopa PDV-a od 13%. Korona kriza dodatno je produbila probleme u ovoj djelatnosti, s toga je nužno smanjenje PDV-a kako bi uspjeli prevladati ovu nevjerojatnu krizu na koju nitko nije mogao biti spreman. Primljeno na znanje Prijedlog da se djelatnost autoškola oporezuje sniženom stopom nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o PDV-u. Međutim skrećemo pažnju da se prema odredbama članka 98. stavka 2. Direktive Vijeća 2006/112/EZ, koje su trenutno na snazi, snižene stope primjenjuju samo na isporuke dobara ili usluga u kategorijama navedenim u Dodatku III. Usluga osposobljavanja kandidata za vozače, nije navedena u Dodatku III. Direktive Vijeća 2006/112/EZ, stoga Zakonom o porezu na dodanu vrijednost koji je u potpunosti usklađen s navedenom Direktivom nije moguće propisivati odredbe koje bi bile suprotne pravnoj stečevini Europske unije. Nadalje u vezi manipuliranja ulaskom i izlaskom iz PDV-a skrećemo pažnju da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u (Narodne novine, br. 106/18) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2019. u cilju sprječavanja izbjegavanja upisa u registar obveznika PDV-a omogućeno da porezni obveznici koji su tijekom tekuće godine obavili isporuke u vrijednosti većoj od 300.000,00 kuna počnu obračunavati PDV na obavljene isporuke od 1. dana u mjesecu koji slijedi mjesec u kojem je prijeđen propisani iznos za upis u registar obveznika PDV-a.
10 UDRUŽENJE PRIJEVOZNIKA ZAGREB PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Predlažemo izmjenu i dopunu Zakona o porezu na dodanu vrijednost na način da se za djelatnost povremenog prijevoza putnika autobusima onemogući manipuliranje ulaskom i izlaskom iz sustava PDV-a. Naime, izbjegavanjem plaćanja poreza na dodanu vrijednost pojedini autobusni prijevoznici ostvaruju neopravdanu financijsku prednost pred ostalima i snižavanjem cijena do razine grabežnih istišću konkurenciju kako bi zavladali tržištem. Primljeno na znanje Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o PDV-u. Međutim napominjemo da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u (Narodne novine, br. 106/18) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2019. u cilju sprječavanja izbjegavanja upisa u registar obveznika PDV-a omogućeno da porezni obveznici koji su tijekom tekuće godine obavili isporuke u vrijednosti većoj od 300.000,00 kuna počnu obračunavati PDV na obavljene isporuke od 1. dana u mjesecu koji slijedi mjesec u kojem je prijeđen propisani iznos za upis u registar obveznika PDV-a.
11 Denis Vidovic PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, u ime grupe vlasnika frizerskih salona u RH molimo vas da razmotrite naš prijedlog uvođenja niže stope PDV-a na frizerske usluge. Osim što za uvođenje niže stope PDV-a imamo zakonsko uporište u EU legislativi, analize i projekcije u našem prijedlogu prikazuju i veliku korisnost i za frizersku struku, ali i za državni proračun. Ciljevi naše inicijative za uvođenje niže stope PDV-a na frizerske usluge: 1. omogućavanje održivosti poslovanja frizerskih salona, 2. zapošljavanje većeg broja frizera, 3. povećavanje standarda frizerskih usluga, 4. smanjenje nelojalne konkurencije - rada na crno, 5. omogućavanje porezno pravednijeg i lakšeg razvijanja frizerskog poslovanja, 6. te u konačnici i ulazak većeg broja frizerskih salona u sustav PDV-a. U nastavku su naši argumenti i razlozi zašto bi trebalo pomoći frizerskoj struci kako bi imala dugoročno održiv razvoj i smanjiti PDV na frizerske usluge s postojećih 25% na 13%. - Niža stopa PDV-a na frizerske usluge ima zakonsko uporište u EU legislativi kroz Direktivu vijeća EU (2006/112/EZ). Frizeri se s razlogom spominju u ovoj Direktivi kao radno intenzivna djelatnost s velikim udjelom osobnog rada te se tako opravdava uvođenje niže stope PDV-a za njihove usluge. - Naše analize, ali i one od EU država koje već imaju nižu stopu PDV-a za frizerske usluge, pokazuju kako je to dobro i za proračun. EU države koje već imaju nižu stopu PDV-a za frizerske usluge imaju dobro iskustvo te i nakon više od 10 godina i dalje su zadržali tu nižu stopu PDV-a za frizere. Posljednji primjer je Češka koja je ove godine snizila PDV za frizerske i brijačke usluge s 21 na 10%. Frizeri u Sloveniji imaju 9,5% od 2010. godine, a sada traže da se snizi na 8,5%. Nizozemska ima 9%, Irska je smanjila već sniženu stopu od 13,5% na 9% od 1.11.2020. svojim frizerima, Cipar ima 5%, Poljska ima 8%, Luksemburg ima 8%... Hrvatski frizeri 25% po jednoj od najviših općih stopa PDV-a u Europi! - S ovom problematikom frizerska struka u Hrvatskoj se bori i od vremena prije epidemije. A pogotovo sada kada su im troškovi zbog epidemioloških mjera jako porasli, a cijene usluga su u salonima ostale iste. - Frizerstvo kao djelatnost ima veliki udio osobnog rada. Frizeri su ograničeni na 2 ruke i vremenski na 1 klijenta te udio plaća u frizerskom poslovanju ide i do 50% ukupnog prometa u salonima. - Frizeri su svjesni kako i ostale struke trebaju pomoć, jer to su osobe koje su njihovi svakodnevni klijenti s kojima suosjećaju. I zbog toga oni ne podižu cijene svojih usluga, iako je frizersko poslovanje u velikim izazovima, pogotovo s radom pod zadanim epidemiološkim mjerama. - Frizerska struka je od javnog značaja za osobnu higijenu društva. Potrebno je ozbiljnije pristupiti problemima frizerske struke s obzirom i na njezin značaj u društvu. Za vrijeme nedavne karantene shvatili smo koliko je ljudima važna osobna urednost koju im pružaju frizerski profesionalci. Stoga je važno olakšati opstanak frizerskog poslovanja zbog svih koristi koje ono pruža zajednici. Frizerstvo je mala djelatnost iz perspektive ukupnog proračuna i može biti probni primjer za reformu ovog tipa. Napominjemo i kako su, po priloženim analizama u Inicijativi, efekti za državu i struku pozitivni te mogu biti vidljivi već nakon 2-3 godine, a zasigurno kroz 5 godina. - Uz nižu stopu PDV-a vlasnici salona biti će motiviraniji za razvijanje svog poslovanja. I dalje ćemo imati manje salone koji su zadovoljni manjim obujmom poslovanja, ali nemojmo gubiti znanje frizerskih majstora koji se zbog nepovoljne porezne politike odlučuju na ograničavanje svog poslovanja s manjim brojem radnika. Frizerska struka je ovisna o prenošenju znanja s iskusnijih majstora na mlađe frizere. S ovakvim ograničavanjem zapošljavanja gubimo tu jako bitnu odliku frizerske struke u prenošenju znanja s majstora. - Postojeće mjere su nam pomogle. Ugasio se požar, no mi moramo riješiti problem struke. Struka se ne razvija jer frizeri zbog visokog PDV-a ne žele ući u sustav PDV-a. Niža stopa PDV-a bi pomogla da frizeri ne zatvaraju vrata svojih frizerskih salona i da nam kvalitetan kadar ne odlazi raditi van Hrvatske. - Pitanje je zašto većina frizerskih salona ima po 1 ili 2 zaposlena? Pa baš zbog ulaska u sustav PDV-a kakav je sad, sustav u kojem se ne isplati povećavati zapošljavanje, prihode i ulaganje pa mnogi smatraju kako je taj trud uzaludan i kontraproduktivan. U prevedenom za više truda i zalaganja manje zarade! - Spuštanje stope PDV-a nema veze sa spuštanjem cijena u našoj struci, već naprotiv ostavlja veći neto prihod poslodavcu da poveća plaću zaposleniku, da uloži u njegovu edukaciju, da uloži u prostor i kupi bolju opremu jednom riječju sama struka se podiže na veći nivo, i upravo ta razlika u oporezivanju se opet vraća u proračun, ali drugim kanalima. - Kod samog smanjenja PDV-a u početku dolazi do negativnog efekta jer će postojeći saloni manje uplaćivati, i ako u obzir uzmemo i nove salone koji će postupno ulaziti u sustav PDV-a i nova zapošljavanja, već kroz 3-4 godine imamo višestruko pozitivan efekt što smo i prikazali u našoj Inicijativi. - Po našim informacijama u Hrvatskoj smo 2013. godine imali 16% frizerskih salona u sustavu PDV-a, a danas ih je manje od 7%. Očit je trend fragmentacije i sve manjeg razvijanja salonskog poslovanja. Za 5-10 godina neće nas imati tko šišati. Ovo nisu jedini problemi frizerske struke, ali su važni za njezinu održivu budućnost. Popis djelatnosti iz članka 106. u Direktive vijeća EU (2006/112/EZ) kojima je dopušteno uvođenje niže stope PDV na svoje usluge 1. Manji popravci: (a) bicikala; (b) cipela i robe od kože; (c) odjeće i kućanskog rublja (uključujući popravke i izmjene); 2. obnova i popravci privatnih stanova, osim materijala koji čine značajni dio vrijednosti isporučene usluge; 3. čišćenje prozora i čišćenje u privatnim kućanstvima; 4. usluge kućne njege, kao što je pomoć u kući i njega mladih, skrb za starije osobe, bolesne ili invalide; 5. frizerske usluge. Osim što su ovo sve intenzivno radne djelatnosti s visokim udjelom osobnog rada, još jedan od razloga zašto su ove djelatnosti izdvojene u ovoj EU direktivi i dozvoljeno im je da imaju nižu stopu PDV-a na svoje usluge je i veliki udio nelegalnog poslovanja tj rada na crno, koji uvelike opterečuje i sve frizere koji legalno rade. Izdvajamo samo neke od izjava koje čujemo od vlasnika frizerskih salona vezano za sustav PDV-a na frizerske usluge i situaciju u frizerskoj struci: - „Spasio sam se od kada sam izašao iz sustava PDV-a. Sada imam manje djelatnika, manje brige i više zaradim.“ - „U mom slučaju razlika između biti izvan i u sustavu PDV-a izgleda ovako: u godini prije ulaska u sustav PDV-a = 6.000,00 kn paušalnog poreza, a u prvoj godini u sustavu PDV-a, s 2 djelatnika više = 103.000,00 kn samo PDV-a. Ne isplati mi se!“ - „U posljednje 2 godine mi je 4 djelatnika (ne učenika), u prosjeku 20 godišnjaci, otišlo u Njemačku. To su situacije u Slavoniji gdje u inozemstvo odlaze bez puno razmišljanja ili kvalitetne pripreme. Na žalost, ni tamo nemaju velike šanse ostati u struci, pošto nisu dosegnuli kvalitetu i znanje jezika da mogu raditi u dobrim salonima.“ - „Vlasnik sam salona u kojem smo tri zaposlene i imam dvije praktikantice. Posao se širi i ja bih vrlo rado zaposlila još jednu radnicu, ali ne mogu jer bi onda morala u sustav PDV-a! I tako nažalost moram odbijati mušterije jer je neizvedivo odraditi sve. Kad bi porez bio 13% , ajme gdje bi nam bio kraj! Više zaposlenih, kvalitetniji rad i država bi dobila više s tom stopom PDV-a. Mislim da bi se puno nas odlučilo ući u sustav PDV-a. Barem ja bi!“ - „Trenutno u mom salonu je dvoje djelatnika i radimo samo 1 smjenu. Ali ako npr. želim da mi salon radi cijeli dan od 8 do 20h, trebam minimalno 4 djelatnika i ulazim u PDV sustav. Ali kada u moju cijenu dodam PDV onda više nisam konkurentan u odnosu na kolegu koji nije u sustavu PDV-a te time ima i nižu cijenu usluge. Kako da objasnim našim strankama da im cijene usluga moramo povećati za 25%? Kada bi se smanjio PDV na 13% na naše usluge ta bi razlika bila manja i prilagođenija frizerskoj struci. Sigurno bi došlo do povećanja broja salona s vise djelatnika te bi time bilo i više salona u sustavu PDV-a i u našoj struci se ne bi bježalo od toga da razvijamo svoje poslovanje i prenosimo svoje znanje na mlađe kolege. A važno je i reći kako većina frizera su žene, njima je još veći problem održati salonsko poslovanje u skladu s promjenama i napredovanjem struke jer imaju i veće obiteljske obaveze, odlaze na porodiljni…“ U ime grupe vlasnika frizerskih salona u RH, Denis Vidović, mag.oec. Primljeno na znanje Prijedlog da se sniženom stopom PDV-a 13% oporezuju frizerske usluge nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o PDV-u.
12 Udruga hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, molimo vas da razmotrite da se od oporezivanja nižom stopom poreza na dodanu vrijednost prilikom stavljanja na tržište već u ovome krugu porezne reforme u obzir uzmu i mliječni proizvodi, čime bi se oni na taj način doveli u ravnopravan položaj s prehrambenim proizvodima na tržištu koji imaju značajan udio u potrošnji kućanstva i koji se već sada oporezuju nižom stopom, i gdje bi se postigla ujednačenost ove stope sa stopama poreza na dodanu vrijednost za mliječne proizvode u gotovo svim državama članicama EU i u zemljama u našem okruženju. Naime ovako visoku stopu poreza na dodanu vrijednost od 25% za mliječne proizvode od svih država članica EU osim naše zemlje ima jedino Danska, a ista je za mliječne proizvode najviša i u odnosu na zemlje u našem okruženju. Smatramo da se može očekivati da bi se efekt primjene niže stope poreza na dodanu vrijednost na mliječne proizvode prilikom stavljanja na tržište pozitivno odrazio na potrošaće te na ukupni mljekarski sektor naše zemlje, koji je dugi niz godina u značajnim problemima koji rezultiraju padom proizvođača i otkupa mlijeka u našoj zemlji. Primljeno na znanje Prijedlog da se sniženom stopom PDV-a 13% oporezuju mliječni proizvodi nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o PDV-u.
13 Krešimir Kuterovac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Obračun PDV-a na unos proizvoda iz EU Načinom obračuna PDV-a pri unosu repromaterijala i poljoprivrednih proizvoda, RH radi direktnu štetu našoj poljoprivrednoj proizvodnji i čini je manje konkurentnom. „Stjecanje dobara unutar Europske unije prema čl. 9. st. 1. Zakona o PDV−u je stjecanje prava raspolaganja pokretnom materijalnom imovinom u svojstvu vlasnika, koju prodavatelj ili stjecatelj dobara ili druga osoba za njihov račun otpremi ili preveze stjecatelju tih dobara u državu članicu koja nije država članica u kojoj je započela otprema ili prijevoz tih dobara. Slijedom navedenog, ako dobra isporučuje porezni obveznik registriran za potrebe PDV−a iz neke od država članica EU poreznom obvezniku u RH koji ima ispravan PDV identifikacijski broj, pri toj isporuci, uz dokaze o otpremi dobara u RH, isporučitelj neće obračunati PDV, već prenosi poreznu obvezu (engl. reverse charge) na primatelja poreznog obveznika u RH. Primatelj dobara koji ima pravo na odbitak pretporeza ne treba platiti PDV (nema novčanog odljeva), već kroz Obrazac PDV iskazuje obvezu i pretporez u istom iznosu. Dakle, u tom slučaju „plaćanje“ obveze za PDV obavlja se samo obračunski. Uz Obrazac PDV, primatelj dobara koji je upisan u registar poreznih obveznika za PDV u RH, dužan je podnijeti i PDV−S Obrazac (Prijava za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica Europske unije).“ Koliko su troškovi prodaje i proizvodnje niži kada poduzetnik u RH UVOZI proizvode a ne kupuje domaće zbog ovakvog obračuna PDV-a Pretpostavljamo da je prosječna kta 5% god a dani vezivanja obrtnog kapitala 100 dana . Samo ušteda na cijena kapitala potrebnog za financiranje uvoznog PDV-a je 125 milijuna eura ili za ovaj iznos troškovi uvozne robe niži su nego da se ova roba kupuje u RH , što je prevedeno i direktan trošak ( ne)konkurentnosti Hrvatskog gospodarstva (proizvodnje) koji država svojom poreznom politikom napravi . Ukoliko se gleda prerađivačka industrija koja ima duge obrtaje pa i po godinu dana iznosi koji se mogu uštedjeti na uvozu su još značajni. Proizvođač pršuta 100 000 kom godišnje uštedi kupujući uvozni but jednake kvalitete i cijene 520 000 kn. Ili cca 70 000 eura, na manjem trošku obrtnog kapitala, što čini cca 3,5% ulaznog troška sirovine. PDV politike naplate poreza u zemljama EU su različite, korištena legislativa EU ostavlja slobodu članicama da pojedine odredbe prilagodi svojim interesima. Zaključak: Omogućavanje prijenosa porezne obaveze na uvozna dobra država direktno stimulira uvoz proizvoda. Cijena obrtnog kapitala u Hrvatskoj je visoka a time je i veći interes za uvozom proizvoda jer se ostvaruju velike uštede. Ovom politikom direktno je ugrožena i konkurentnost proizvođačkog sektora u Hrvatskoj . A razlika nije baš mala po našim proračunima radi se o oko 125 milijuna eura godišnje. Predlažemo izjednačavanje statusa kod plaćanja PDV-a domaćoj poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenoj industriji tako da prijenos porezne obaveze obuhvati ovaj sektor i odnosi se na sve repromaterijale u sektoru , a koji bi na taj način bio u ravnopravnoj poziciji sa UNOSOM PROIZVODA IZ EU Primljeno na znanje Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o PDV-u. Međutim, Zakonom o PDV-u nije moguće propisati tuzemni prijenos porezne obveze za sav repromaterijal namijenjen poljoprivrednoj proizvodnji, jer isto nije propisano Direktivom Vijeća 2006/112/EZ s kojom Zakon o PDV-u mora biti usklađen.
14 Merlinka d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u (Narodne novine, broj 115/16) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2017. godine propisana je: - preraspodjela između stope PDV-a od 25% i 13% na određena dobra i usluge Nadalje propisane su odredbe koje su stupile na snagu 1. siječnja 2018. godine, a odnose se na: - povećanje praga za ulazak u sustav PDV-a na 300.000,00 kuna Da je nakon odluke o preraspodjeli stope od 01.01.2017. godine smanjena porezna stopa na frizerske usluge danas bi preko 20% ukupnih salona bilo u sustavu PDV-a. Nakon povećanja praga puno salona je izašlo iz sustava PDV-a, a i iz sustava fiskalizacije vidljivo je drastično smanjivanje subjekata u sustavu PDV-a kroz proteklih 5 godina. Svi subjekti koji su tada bili na samom rubu ulaska u sustav PDV-a, su razvili svoje poslovanje i povećali prihode za tih 70.000,00 kn i opet stali kako bi ostali izvan sustava PDV-a. Stoga povećanje praga nije bilo trajno rješenje već odgoda problema. Po današnjom troškovima svi subjekti koji zapošljavaju 2 i više djelatnika nikako ne bi mogli biti izvan sustava PDV-a i zato je bitno porezno rasterećenje kako bi se smanjila siva zona i uveo red te zdrava tržišna konkurencija koja dovodi do poboljšanja struke a i veći prinos državi. Stoga predlažemo usklađivanje u skladu s Direktivom Vijeća 2006/112/EZ. (Izvor: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=celex%3A32006L0112) gdje se u odjeljku 2, poglavlje 3, prilog 4 spominju FRIZERSKE USLUGE kao lokalno isporučene usluge i usluge za osobnu higijenu društva na koje je moguće primijeniti sniženu stopu PDV-a. 7 članica Europske unije je prepoznalo važnost frizera u društvu kao i specifičnost frizerskog poslovanja, a analize iz tih EU država koje već imaju nižu stopu PDV-a za frizerske usluge pokazuju pozitivan efekt i dobro iskustvo i nakon više od 10 godina primjene te i dalje zadržavaju nižu stopu PDV-a za frizere dok se Hrvatski frizeri oporezuju s 25% jednoj od najviših općih stopa PDV-a u Europi. Posljednji primjer je Češka koja je ove godine snizila PDV za frizerske i brijačke usluge s 21 na 10%. Frizeri u Sloveniji imaju 9,5% još od 2010. godine, a sada traže da se snizi na 8,5%. Nizozemska ima 9%, Irska ima 13,5%, Cipar 5%, Poljska 8%, Luksemburg 8%. Najnovija informacija iz Irskog frizerskog udruženja je da vlada u potpunosti razumije frizerski sektor i stopa PDV-a na frizerske usluge se sa već snižene stope od 13.5% smanjuje na 9% od 01.11.2020. kako bi se taj sektor što više stimulirao jer bitan i od javnog značaja. Stoga je poželjno da se uvede proširenje primjene stope PDV-a od 13% i na frizerske usluge te da Hrvatska bude 8 članica EU sa sniženom stopom PDV-a na frizerske usluge. Pošto je sada po službenim podacima iz sustava fiskalizacije samo 7% salona u sustavu PDV-a, smanjenjem stope na 13% bi moglo sasvim realno rezultirati time da kroz 5 godina u sustavu PDV-a bude i više od 20% salona, može biti otvoreno i više od 700 novih radnih mjesta, a s godinama primjene i više! Sve naše procjene i analize frizerske industrije u Hrvatskoj dostupne su na poveznici: https://drive.google.com/drive/folders/1QOQIWEB78LzdgrplfSo99cLg4JhBRQMx?usp=sharing Dokumenti koje možete pogledati su: - Inicijativa za nižu stopu PDV-a na frizerske usluge - Argumenti-za-Inicijativu-niže-stope-PDV-a-za-frizere - Objašnjenje novih analiza prema podacima iz porezne uprave - Prezentacija smanjenja stope PDV-a za službenih 4832 frizerskih salona od kojih je 7% u sustavu PDV-a na 5 godina - Efekt smanjenja stope PDV-a za službenih 4832 frizerskih salona od kojih je 7% u sustavu PDV-a na 5 godina - Prezentacija smanjenja stope PDV-a za službenih 7213 frizerskih i kozmetičkih salona od kojih je 7% u sustavu PDV-a na 5 godina - Efekt smanjenja stope PDV-a za službenih 7213 frizerskih i kozmetičkih salona od kojih je 7% u sustavu PDV-a na 5 godina Primljeno na znanje Prijedlog da se sniženom stopom PDV-a 13% oporezuju frizerske usluge nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o PDV-u.
15 KREŠIMIR ČUMBREK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Poštovani, Obraćam Vam se iz udruge hrvatskih autobusnih prijevoznika a vezano za oporezivanje prijevoza putnika za vrijeme proglašene pandemije virusom Covid-19. Oporezivanje usluga prijevoza putnika je u nadležnosti države članice Europske unije u kojoj se prijevoz obavlja, što znači da se u prekograničnom prijevozu primjenjuje pravila oporezivanja PDV-om različitih država članica EU-a. Stoga je u djelatnosti prijevoza putnika primijećeno narušavanje tržišne konkurencije, jer se u državama primjenjuje različita pravila: od oslobođenja s pravom na odbitak pretporeza do različitih sniženih stopa što ih se primjenjuje ovisno o vrsti prijevoza (cestovni, željeznički, riječni i jezerski, morski i zračni), tržištu prijevoza (domaći, odnosno unutarnji1 , prijevoz unutar i izvan EU-a) ili državi članici. U nekim se članicama primjenjuje različita mjerila oporezivanja PDV-om u domaćem prijevozu, pa se različito oporezuje čak različite vrste prijevoza, ovisno o tome radi li se o autobusnome, taksi-, metro- ili tramvajskom prijevozu, te linijskomu ili povremenom prijevozu. Konkretno Hrvatska je u Europskoj uniji jedna od država koja prednjače sa vrlo visokom stopom oporezivanja prijevoza putnika. Obzirom na cjelokupno gospodarsko stanje a uzrokovano korona virusom molimo Vas da hitno razmotrite sniženje stope PDV-a na prijevoz putnika a kako bi barem malo nama poduzetnicima olakšali ovu situaciju u kojoj smo se našli. Sa poštovanjem! Predsjednik udruge Krešimir Čumbrek Primljeno na znanje Prijedlog da se sniženom stopom PDV-a 13% oporezuje usluga prijevoza putnika nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o PDV-u.
16 Denis Peloza PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST Od propisanog smanjenja opće stope PDV-a od 25% na 24% s primjenom od 1. siječnja 2020. godine, odustalo se , te je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u (Narodne novine, broj 121/19) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2020. propisano zadržavanje opće stope PDV-a od 25%, čime se nažalost očigledno odustalo od strategije postupnog snižavanja stope prema 22% ili niže, ali i istovremeno i snižavanja od stope prava odbitka PDV-a. Po ugledu na postupak Njemačke, iako je naravno RH neusporediva, ukoliko se stanje sa Covid19 epidemijom ne popravi, možda bi se trabalo razmotriti primjenu nekakve privremene PDV šok terapije za prvo polugodište 2021. na način da se standardna stopa snizi sa 25% na 22% ili čak na 20%, a snižena stopa sa 13% na 11% ili čak 10% , a takvih je prijedloga podosta. No zbog poreznog jaza i obračuna porez / pretporez, tada je nužno obaviti "dvostruki zahvat". Problem će nastati ako dođe do još drastičnijeg pada obračunskih osnovica i značajnijeg pada potrošnje, tada će biti svejedno da li je Standardna stopa 25% ili 20%. Ako se pokaže dobrim privremene stope mogu ostati na snazi. Primljeno na znanje Prijedlog za snižavanje stopa PDV-a nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o PDV-u.
17 Zdravko Marić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA , ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST Sustav PDV-a se opet bespotrebno komplicira izdvajanjem pojedinih sektora, proizvoda i usluga. Pokazalo se da su učinci ovakve porezne politike nepravedni prema onima koji su najuspješniji. Ključno je da li porezna politika treba poticati razvoj gospodarstva ili povećavati prihod državnog proračuna (uvijek oko 60% bez obzira na mjere) oporezivanjem najuspješnijih (npr IT koji plaća 25%). Ovo navodi najuspješnije IT kompanije da sele svoj posao izvan RH. Rijetki izuzeci potvrđuju to pravilo. Forsiranje turizma i ugostiteljstva je postalo nepodnošljivo. Zalažem se za jednostavan porezni sustav sa najviše dvije porezne stope, koje treba odrediti prema trenutnim potrebama državnog proračuna umanjenih za 10-tak %, sa jasnim planom kontinuiranog godišnjeg smanjivanja. Samo rasterećenja u poreznom sustavu mogu doprinijeti razvoju gospodarskih aktivnosti. Do sada, ove fazne promjene nisu dale rezultat. Činjenica je da državni proračun iz godine u godinu raste a % učešća PDV-a je u njemu isti, bez bitnog povećanja gospodarskih aktivnosti. Dugotrajna recesija koja je ponovo počela još će te aktivnosti smanjiti! Zato, smanjenje PDV-a i ne samo njega, isključivo svima jednako. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
18 Mićo Ljubenko ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 15. Predlaže se urediti čl. 58. koji uređuje kada se ne može odbiti pretporez - dopunom sa točkom 3. u stavku 4. koja glasi.: "... ako prethodno nije platio PDV po računu za primljena dobra i obavljene usluge, a ima obvezu plaćanja PDV-a po računima za isporučena dobra i usluge nakon naplate tih računa." Obrazloženje: Obzirom da je sada uređeno pravo određenim poreznim obveznicima da njihova obveza plaćanja PDV-a nastupa nakon naplate (a ne izdavanja) tzv. izlaznog računa smatramo da je pravilno i osnovano s aspekta obračuna PDV-a da takvi porezni obveznici ujedno imaju i pravo na priznati pretporez, ne već činom primitka tj.knjiženja ulaznog računa nego činom plaćanja ulaznog računa odnosno PDV-a po ulaznom računu. U suprotnom, dolazi do zakonite štete na teret proračuna gdje se obvezniku priznaje ili obavlja povrat PDV-a iako nije platio ulazni račun, a nema obvezu plaćanja PDV-a, jer nije naplatio izlazni račun. Ovo zakonsko rješenje ujedno potiče i uredno i pravodobno plaćanje računa, umjesto korištenja ulaznih računa radi ostvarenja prava na odbitak pretporeza PDV-a, bez namjere pravodobnog plaćanja PDV-a po ulaznim računima. Ovim rješenjem ostaje na snazi postojeće adekvatno rješenje u odnosu na porezne obveznike koji obvezu plaćanja PDV-a imaju temeljem knjiženja izlaznog računa (ne naplate), a zbog toga imaju i pravo odbitka pretporeza temeljem knjiženja ulaznog računa, a ne plaćanja ulaznog računa. Primljeno na znanje Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o PDV-u. Međutim, člankom 125.i stavkom 4. Zakona o PDV-u propisano je da porezni obveznik koji primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama ima pravo na odbitak pretporeza u trenutku kada je isporučitelju platio račun za isporučena dobra ili obavljene usluge.
19 HOK ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 16. Ovim se člankom mijenja članak 76. s ciljem da se omogući proširena primjena obračunske kategorije PDV-a pri uvozu, a radi rasterećenja poreznih obveznika u pogledu potrebnih financijskih sredstava za plaćanje PDV-a pri uvozu. Uvjeti za to propisuju se novim stavkom 8., a jedan od uvjeta je i to da je porezni obveznik već bio uvoznik kroz prethodnih 12 mjeseci i da je u tih 12 mjeseci proveo najmanje 5 postupaka uvoza na području EU. Predlažemo taj uvjet brisati. Obrazloženje: Posve podržavamo namjeru da se proširi primjena obračunskog PDV-a jer se redovnim postupkom doista poreznog obveznika opterećuje velikim iznosom PDV-a kojeg mora platiti, a zatim traži njegovo priznavanje kroz pretpovrat. Time se opterećuje i Porezna uprava koja mora provoditi postupak, što izaziva troškove, a rezultat za državni proračun u smislu prihoda ne postoji. Uvjeti postojanja prava na odbitak pretporeza, boniteta/solventnosti i izostanka kršenja poreznih propisa su logični i prihvatljivi. Uvjet pravodobno i u cijelosti podmirenih obveza je upitan u ovim trenucima ne posve i u svakom trenutku evidentiranog stanja obveza, zbog kašnjenja s uparivanjem podataka za korisnike mjera HZZ-a za očuvanje radnih mjesta. No, uvjet od najmanje 5 uvoza u proteklih godinu dana znači propisivanje posebne pogdnosti samo za velike gospodarske subjekte i posebice uvoznike. Malo gospodarstvo i obrtnici takvim su uvjetom isključeni iz pogodnosti, a upravo je njima uvoz osnovnih sredstava financijski posebno opterećujući u već ionako izuzetno teškoj situaciju u pogledu likvidnosti. Dakle, ako ostane propisan ovakav uvjet, oni će i nadalje morati prvo platiti PDV, a zatim ga kroz pretporez potraživati i u tom razdoblju angažirati svoja dodatna sredstva. Prihvaćen Prihvaća se.
20 HGK ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 16. Članice HGK iz Udruženja računovođa predlažu izmijeniti čl. 16. na način da se brišu točke b.,c.,d., i e. u stavku 8. i stavak 9. koji propisuju uvjete za izdavanje odobrenja za obračunski PDV po uvozu. S obzirom da se radi o obračunskom PDV-u koji nema utjecaj na proračun, nema potrebe dodatno otežavati poreznom obvezniku koji ne može zadovoljiti sve uvijete koji se predlažu. Prihvaćen Prihvaća se.
21 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 33. Ispravak porezne obveze zbog nenaplativih potraživanja U hrvatskom poreznom zakonodavstvu nije predviđeno oslobađanje od PDV-a u slučaju nenaplativog duga niti postoji mogućnost jednostranog ispravka PDV-a bez pisane potvrde kupca o obavljenom ispravku pretporeza u evidencijama PDV-a. Mnogi kupci nisu voljni izvršiti ispravak i dati potrebnu potvrdu. AmCham smatra da bi hrvatska Porezna uprava trebala omogućiti jednostrani ispravak PDV-a za nenaplative dugove usklađivanjem hrvatskog zakonodavstva o PDV-u s pravilima EU-a. Ključni razlozi za hitnu potrebu izmjene hrvatskog zakonodavstva o PDV-u proizlaze iz nedavne prakse (presuda) Suda Europske unije (CJEU). Sud se zalaže za pravo poreznih obveznika da smanje poreznu osnovicu u slučaju neplaćanja, čak i u slučajevima kada države članice EU-a ne dopuštaju takvo smanjenje, kao što je slučaj u Hrvatskoj (a porezna tijela država članica moraju se pridržavati sudskih presuda). Između ostalog, iz prakse Suda proizlazi: - da bi zabrana smanjenja porezne osnovice u slučaju neplaćanja bila u suprotnosti s načelom porezne neutralnosti, - da države članice mogu propisati uvjete za smanjenje porezne osnovice s ciljem sprečavanja utaje ili izbjegavanja plaćanja poreza. Međutim, te mjere moraju biti ograničene na postizanje tih ciljeva i trebale bi što manje utjecati na načela Direktive o PDV-u, a posebice na načelo neutralnosti. Osobito u slučaju neplaćanja, ti bi uvjeti trebali biti ograničeni na to da porezni obveznik pribavi dokaz da naknada za isporuku primatelju neće biti naplaćena. Porezni obveznik može smanjiti poreznu osnovicu nakon što se definitivno utvrdi da kupac neće platiti punu cijenu za isporuku ili kada porezni obveznik može s razumnom vjerojatnošću pokazati da dug neće biti podmiren. Zakonske odredbe daju hrvatskim obveznicima mogućnost ispravka obveze PDV-a u vezi s nenaplativim potraživanjima, ali je procedurom taj ispravak za porezne obveznike otežan. Naime, jedan od uvjeta za ispravak je da porezni obveznik koji je isporučio dobra ili obavio uslugu raspolaže pisanom izjavom primatelja isporuke da je ispravio odbitak pretporeza u svojim poslovnim knjigama i evidencijama. Drugim riječima, ispravak nije moguć bez suradnje kupca. Primjerice, porezni sustav Velike Britanije nalaže automatsku i zakonsku obvezu kupcima da izvrše povrat pretporeza Poreznoj upravi ako nisu platiti svojim dobavljačima u roku od šest mjeseci od primitka dobara, odnosno usluga. Američka gospodarska komora smatra da se Porezna uprava Hrvatske također, promjenom zakonskih propisa, treba uključiti u postupak naplate nenaplativih potraživanja i propisati rok u kojem porezni obveznici moraju obaviti ispravak pretporeza ako nisu platili svoje dobavljače na vrijeme. Time bi se olakšao proces ispravka poreznim obveznicima koji se nisu uspjeli naplatiti za isporučena dobra i obavljene usluge, a istovremeno su imali obvezu platiti PDV iz vlastitih sredstava jer nisu naplatili svoja potraživanja od kupca. Također bi se teret ispravka pomaknuo s poreznog obveznika na Poreznu upravu, što se smatra ispravnim i djelotvornijim postupkom. Mnoge zemlje EU-a dopuštaju oslobađanje od PDV-a za nenaplativi dug i propisuju određene formalne zahtjeve u tom pogledu. Na primjer, u Češkoj, Francuskoj, Grčkoj, Italiji, Nizozemskoj i Sloveniji, za primjenu oslobođenja od PDV-a kod nenaplativog duga općenito se zahtijeva da dužnik pokrene službeni stečajni postupak ili druge postupke u slučaju insolventnosti kako je određeno zakonom, često s dodatnim ograničavajućim uvjetima za primjenu oslobođenja od PDV-a (npr. izmijenjeni račun isporučitelja ili odobrenje, sudska odluka i slično). S druge strane, za primjenu oslobođenja od PDV-a kod nenaplativog duga u Belgiji propisuje se samo uvjet da se nenaplativi dug mora iskazati u financijskim izvještajima i drugim obvezama izvještavanja, kao što je izdavanje korektivnog dokumenta koji uključuje specifične informacije povezane s nenaplativim dugom u trenutku kada isporučitelj može svim sredstvima dokazati da se potraživanje smatra izgubljenim. Slični uvjeti koji omogućuju širi opseg primjene oslobođenja od PDV-a kod nenaplativog duga primjenjuju se, primjerice, u Austriji, Cipru, Danskoj, Irskoj, Latviji i Poljskoj, uz dodatni uvjet izdavanja pisane obavijesti isporučitelja kupcu, na temelju koje kupac ima obvezu ispraviti (tj. smanjiti) svoj pretporez. AmCham smatra da nema zapreke da se takvo rješenje implementira i u hrvatski porezni sustav. Stoga, kako bi svoje propise prilagodili pozitivnim praksama u drugim zemljama EU-a, AmCham predlaže da se sadašnji članak 33. stavak 7. hrvatskog Zakona o PDV-u izmijeni na sljedeći način: „Ako se porezna osnovica naknadno promijeni zbog opoziva, različitih popusta ili nemogućnost naplate, tada porezni obveznik koji je isporučio robu ili usluge može ispraviti iznos PDV-a ako poreznog obveznika kojem je roba isporučena ili usluge obavljene pisanim putem obavijesti o iznosu PDV-a za koji primatelj nema pravo na odbitak”. Također, AmCham predlaže da se sljedeći stavci dodaju članku 33. (8) Porezni obveznik također može ispraviti (smanjiti) iznos zaračunanog PDV-a ako nakon pravomoćne sudske odluke o završetku stečajnog postupka ili uspješnog završetka postupka prisilne nagodbe potraživanje poreznog obveznika nije naplaćeno ili nije u cijelosti naplaćeno. Porezni obveznik može postupiti na isti način ako dobije pravomoćnu sudsku odluku kojom se obustavlja ovršni postupak ili drugi dokument kojim se pokazuje da završetkom izvršnog postupka njegovo potraživanje nije naplaćeno ili nije u cijelosti naplaćeno. Isto vrijedi i za poreznog obveznika kojemu dug nije vraćen ili nije u cijelosti vraćen jer je dužnik izbrisan iz registra ili registara ili drugih relevantnih zakonom propisanih evidencija. (9) Ne uzimajući u obzir prethodni stavak, ako porezni obveznik naknadno primi uplatu ili djelomičnu uplatu za isporuku dobara ili usluga, porezni obveznik mora ispraviti (smanjiti) iznos po toj osnovi neplaćenog PDV-a, tj. mora platiti odgovarajući iznos PDV-a u državni proračun. Daljnja pravila o smanjenju obveze PDV-a zbog nemogućnosti naplate propisana u članku 43. stavku 1. Pravilnika o PDV-u ostaju nepromijenjena: „Ako se naknadno umanji naknada zbog različitih vrsta popusta koje isporučitelj daje primatelju, kao što su popusti zbog ranijeg plaćanja, rabati i druge vrste odobrenja ili zbog nemogućnosti naplate, tada se umanjuje porezna osnovica na način propisan člankom 33. stavkom 7. Zakona o PDV-u.” Primljeno na znanje Prijedlog da se propiše mogućnost za jednostrani ispravak porezne obveze zbog nenaplativih potraživanja nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o PDV-u. Zakonom o PDV-u koji je na snazi propisano je ako se porezna osnovica promijeni naknadno zbog opoziva, različitih vrsta popusta ili nemogućnosti naplate, tada porezni obveznik koji je isporučio dobra ili obavio uslugu može ispraviti iznos PDV-a ako porezni obveznik kome su isporučena dobra ili obavljene usluge ispravi odbitak pretporeza i o tome pisano izvijesti isporučitelja. Ako dođe do ispravka porezne osnovice odnosno obveze poreza zbog nemogućnosti naplate, tada se ispravak može obaviti samo na način da i isporučitelj i primatelj na propisani način i za isti iznos isprave porez odnosno pretporez. Odredbama Pravilnika o PDV-u propisano je da se u slučaju ispravka računa izdanog poreznom obvezniku koji nema pravo na odbitak pretporeza obveza obračuna PDV-a može ispraviti u razdoblju oporezivanja, u kojem je prodajna cijena ili dio prodajne cijene vraćen poreznom obvezniku koji nema pravo na odbitak pretporeza ili krajnjem potrošaču, a porezni obveznik raspolaže s odgovarajućim dokazom o povratu prodajne cijene. Zakonom o PDV-u propisana je mogućnost da porezni obveznici čija vrijednost isporuka u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od 7.500.000,00 kuna bez PDV-a, mogu obračunavati i plaćati PDV na temelju naplaćenih naknada za obavljene isporuke, a pravo na odbitak pretporeza imaju kad plate račun dobavljaču. Također, napominje se da će od 1. siječnja 2021. godine zbog povećanja praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama većina poreznih obveznika moći odlučiti da će plaćati PDV na temelju naplaćenih naknada za obavljene isporuke.
22 Američka gospodarska komora u Hrvatskoj ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 34. AmCham podržava izmjenu Zakona o PDV-u kojom se povećanje praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama s 7.500.000,00 kuna na 15.000.000,00 kuna kako bi se olakšalo poslovanje poreznim obveznicima. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
23 Mićo Ljubenko ZAKONA O POREZU NA DODANU VRIJEDNOST, Članak 36. Obzirom da sustav e-savjetovanja ne nudi mogućnost prijedloga dopune u odnosu na čl. koji nije naveden, ovdje se daje prijedlog dopune čl. 127. neovisno što se formalno postavlja kod čl. 126., zbog gornjih razloga. Predlaže se dopuna postojećeg čl. 127. st. 2. tako da se iza sadašnje rečenice dodaje nova rečenica kako glasi: "Odgovornost poreznog obveznika za drugog poreznog obveznika može biti utvrđena samo ako je prethodno pravomoćno utvrđena odgovornost poreznog obveznika koji mu je obavio isporuku." Obrazloženje: Prema sadašnjem uređenju članka 127. moguće je utvrditi odgovornost poreznog obveznika koji je moguće i platio "svoj" PDV prije i neovisno što je utvrđena odgovornost drugog poreznog obveznika koji mu je isporučio dobra ili usluge i koji nije platio "njegov" PDV. Kako se radi o odvojenim postupcima time se uzrokuje pravno neodržava situacija da porezni obveznik koji je platio PDV uzrokuje osporavanje utvrđene obveze PDV-a, a time i obvezu ponovnog plaćanja istog PDV-a umjesto poreznog obveznika koji mu je izdao račun i nije platio PDV, a koji u svojem postupku ne mora nužno biti pravomoćno utvrđen odgovornim. Gore navedena situacija postoji u aktualnoj praksi, te stoga smatramo kako nije riječ o samo teoretskom problemu. Svrha i cilj ove odredbe je, da iznimka u obvezi plaćanja PDV-a u vidu dodatne nove obveze (zbog odgovornosti za prethodnika tj.isporučitelja) može doći samo ako je prethodno formalno pravomoćno utvrđena odgovornost tzv.prethodnog poreznog obveznika koji nije platio predmetni PDV. Primljeno na znanje Prijedlog nije predmet ovih izmjena i dopuna Zakona o PDV-u. Napominje se da je prema odredbama Zakona o PDV-u neosporno da je porezni obveznik isporučitelj odgovoran za obračun, prijavljivanje i plaćanje PDV-a za razdoblje oporezivanja. Odredbe o odgovornosti primatelja isporuke su iznimka te se koriste kad nastupe okolnosti propisane člankom 127. Zakona o PDV-u.