Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Ivica Škriljevečki PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 14. iza ''Švicarske Konfederacije'' dodati ''kao i državljani trećih zemalja sa prebivalištem i/ili dozvolom rada na prosru RH, EU te Švicarske Konfederacije?? Prihvaćen Tekst prijedloga zakona će se izmijeniti na odgovarajući način.
2 Ivica Škriljevečki PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Možda za provedbu Zakona nisu direktno potrebna sredstva, ali su utrošena sredstva u Radne skupine i konzultacije u udrugama vodiča, da bi Ministarstvo sve sugestije odbacilo. Također, ukoliko dođe do promjene Zakonskoga okvira postojeći turistički vodiči će vjerojatno morati mijenjati trenutno važeće iskaznice, a možda osigurati i dodatnu dokumentaciju što će biti dodatni udar na profesiju i osobe ionako oslabljene pandemijom COVID-19. Prihvaćen Prijelaznim odredbama pripisuje se da vodiči koji su ishodili rješenja do stupanja na snagu ovga Zakona nastavljaju pružati usluge sukladno izdanom rješenju. Ukoliko ne mijenjaju rješenje, neće trebati ishoditi niti novu iskaznicu.
3 Mirjam Grabovac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 21. Ako stavak 2. ovog članka znači da vodiči koji su položili posebni dio za određene zaštićene cjeline bez dodatnih ispita sada dobivaju pravo pružanja usluga vođenja na drugim zaštićenim lokacijama, mislim da to nije u redu i da treba poštivati znanje, trud i novac koji su kolege na tim lokacijama uložili u kvalitetu svojih usluga, a da ne govorim o tome da bi to bilo nekolegijalno prema lokalnim vodičima. Mislim da nije pošteno da mi sad moja recimo zagrebačka licenca odjednom donese "na pladnju" npr. Dubrovnik, Zadar ili Vukovar. Ako želim voditi na tim lokacijama smatram da trebam položiti ispit ili za grupu angažirati kolegu lokalca. Tu sad više nije u pitanju konkurencija stranaca nego nelojalna konkurencija nas domaćih vodiča. Predlažem dodati na kraju članka, stavak 2. formulaciju "sukladno položenom posebnom dijelu stručnog ispita". Prihvaćen Turistički vodiči moći će pružati uslugu sukladno ishođenom rješenju odnosno položenom ispitu.
4 Marin Krstulović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 4. Protiv COVID-19 za ostavljanje "U uvijetima poebnih okolnosti". Nije prihvaćen Precizira se da se vršitelj poslova voditelja poslova (osoba bez stručnog ispita) može odrediti samo za posebnih okolnosti uzrokovanih epidemijom bolesti COVID-19 (a ne u nekim drugim slučajevima posebnih okolnosti).
5 Marin Krstulović OBRAZLOŽENJE, Uz članak 1. Kako bi se priznale stručne kvalifikacije uvjeti polaganja morajubiti najmanje slični uvjetima u Hrvatskoj. Ovim prijedlogom Zakona dovode se vodiči koji položili u neravnopravni položaj s vodičima iz drugih zemalja kao i novim vodičima jer su uvjeti polaganja potpuno različiti. Nije prihvaćen Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju.
6 Tijana Vrdoljak Han PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Nastavno na prijedlog u prethodnom članku zahtijeva se izmjena: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
7 Tijana Vrdoljak Han PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 2. Poštovani, Lijepo da ste optimistični, ali nema potrebe brisati članak. Nije prihvaćen Definicija posebnih okolnosti vezana je uz članak 38.a, koji se ovim izmjenama Zakona briše, kao i uz vršitelje poslova voditelja poslova turističke agenciji, za koje je ovim izmjenama precizirano da se mogu odrediti samo za posebnih okolnosti uzrokovanih epidemijom bolesti COVID-19 (a ne u nekim drugim slučajevima posebnih okolnosti). Slijedom navedenog, a s obzirom da drugi dijelovi zakona ne sadržavaju drugačije uređenje pružanja usluga u turizmu u uvjetima posebnih okolnosti, smatramo da nema potrebe za zadržavanjem navedene definicije.
8 Tijana Vrdoljak Han PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Slažem se s kolegama... U analizi stanja pozivate se na Direktiva 2013/55/EU koja prema vašem tumačenju propisuje da turistički vodiči iz jedne države članice mogu pružati usluge u drugoj državi članici na privremenoj ili povremenoj osnovi ili ostvariti poslovni nastan, pa uvodite u Čl. 70 st. (3) slijedeću definiciju; "Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima) za koje je položio posebni dio stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete). " A onda se u prijedlogu izmjene zakona pozivate na drugu Direktivu 2005/36/EU. ?! Direktiva 2013/55/EU koju spominjete govori o međusobnom priznanju kvalifikacija i regulaciji administrativne suradnje, a ne o ovakvoj liberalizaciji! Uvođenjem tj.prepisivanjem van konteksta stvara se pravna nesigurnost, između ostalog. Nije to ni liberalizacija tržišta nego kaos, i direktno pogodovanje stranim tour operaterima. Uostalom, ovo pitanje nije adekvatno riješeno na nivou EU, nego se svaka država dogovara sa drugom direktno i reciprocitetno, pa tako ako nema međudržavnog ugovora o reciprocitetu, nema ni vođenja stranih vodiča na teritoriju druge države, a odluke o povremenim i privremenim vođenjima se donose pojedinačno kao iznimka i to nakon poduže procedure i ispitivanja intenziteta i količine planiranog vođenja ( koliko puta, koliko dana i gdje tijekom godine), a ne automatizmom kao pravilo poslovanja! Strani vodiči su dobrodošli ali minimalno pod uvjetima koji važe za nas ovdje i koji za nas važe u njihovim državama (EU)! Predlažem da sporni članak 70 st. (3) ima slijedeću definiciju "Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može privremeno i povremeno bez poslovnog nastana, najviše u dva navrata godišnje pružati usluge turističkog vodiča ukoliko postoji bilateralni ugovor između država članica EU na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima) za koje je položio posebni dio stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) . Posebna procedura najave za obavljanje djelatnosti turističkog vodiča privremeno i povremeno bez poslovnog nastana određuje se Pravilnikom. " Još malo osvrta o kvalifikacijama: Kako se određuju i provjeravaju kvalifikacije stranog turističkog vodiča državljanina koji privremeno/ povremeno obavlja usluge vođenja na teritoriju RH ako je dovoljno da samo obavijesti o svojoj nakani da vodi?! U praksi se kao kvalifikacija s nereguliranih tržišta priznaju potvrde agencija da je osoba radila kao vodič i ima iskustva, što je nonsense ako mi tu moramo polagati verificirane programe, bez obzira koliko smo iskustva prije imali kao vodiči! Gdje je tu pravna jednakost?! Mi se ne možemo nigdje u EU pojaviti kao licencirani vodiči jer da radimo za neku agenciju koja negdje organizira putovanje, a znamo recimo baš sve o Madridu ili Ateni. U tom istom Madridu, Veneciji ili Ateni možemo pokupiti samo 'masnu' prekršajnu kaznu za to naše znanje demonstrirano grupi na javnom trgu. Do sada je bar u zakonu bilo jasno da usluge vodiča može obavljati samo ovlašteni i licencirani turistički vodič, pa je i uz to na terenu bilo nereda, jer se kontrole provode samo na nama legalnim vodičima, a ove 'u sivoj zoni' nitko nije dirao ( uz par medijskih iznimaka zadnje dvije godine) jer ih ne vide i ne znaju da postoje. Vozači stranih autobusa, pratitelji grupa, pa i predstavnici agencija su tako postajali lokalni vodiči na izletima, sami 'organizirali' obilaske, a usput na parkingu prodavali pečene kobasice i pivo. bez računa se ne računa?! Vrhunski turizam, zar ne?! Umjesto da se dovede u red anomalije, otvara se prostor za još veći nered . To ne koristi nikome; ni reputaciji destinacije, ni kvaliteti pružanja usluge, ni tržišnoj ravnopravnosti, a ni punjenju proračuna. Ovdje se ne radi o slobodnom tržištu unutar EU čime se prema javnosti opravdava ovakav zakon, nego prvenstveno o pogodovanju strancima i pravnoj neravnopravnosti na našu štetu. Ni uvjeti poslovanja unutar te iste EU nisu jednaki. Nije isto poslovati u Njemačkoj ili u Hrvatskoj ili u Grčkoj,a sve su članice EU. Ovom čudnom formulacijom tj ovom iznimkom koju uvodite pod frazom privremeno / povremeno između ostalog izuzimate druge u EU od pravnih regula vezanih uz rad kojima smo zakonom obavezani mi. Da banaliziram; ako jedan liječnik ili stolar ne može ni privremeno ni povremeno raditi u drugoj državi, a da ne regulira svoj porezni i pravni status i nastan, zašto bi to mogli strani turistički vodiči? Termin da se nešto obavlja 'privremeno ili povremeno' nije razlog za izuzetak od pravne norme i da se u zakon uvodi na ovakav način. Ako je nešto izuzetak onda treba biti jasna i definicija i uvjeti kada je i zašto nešto izuzetak. Kako se količinski točno definira to privremeno i povremeno?! Što to precizno znači? Osim toga, a ovo smatram najvažnijim; tako nešto uvesti u Zakon u državi koja izrazito živi i privređuje od sezonskog oblika turizma, a na štetu vlastitih građana i privrednih subjekata u turizmu ( jer ima nas u različitim oblicima, a ovo ne pogađa samo vodiče nego i poslovanje agencija!), u najmanju ruku je začuđujuće, a zapravo neodgovorno. Predlažem da ovaj članak ne usvojite u ovakvoj formulaciji i da se propiše obaveza registracije djelatnosti i svih obaveza koje iz toga proizlaze u RH, a privremenost ili povremenost obavljanja usluge točno definira u minimumu i proceduralno, koliko, tko, kada i gdje, a ne pro forma brzim najavama i automatskim odobravanje bez provjere. Sve drugo, pogotovo ovako neodređeno, pogodovanje je stranim tour operaterima i stranim komercijalnim interesima. Prijedlogom izmjena zakona o pružanju usluga u turizmu degradirate sve do sada licencirane turističke vodiče u RH, sva naša znanja, iskustvo i godine uloženog truda. Posebno smatram važnim da se precizno definira nivo poznavanja hrvatskog jezika u standardu najmanje B2 nivou za strane vodiče, da se vodite principima reciprociteta i precizirate što je dozvoljeno, a što nije, umjesto da otvarate prostor za neravnopravnu konkurenciju, čime zapravo pogodujete. Tražimo da se primjenjuje načelo pravne jednakosti ( minimum) i naravno reciprociteta! Nije prihvaćen Skrećemo vam pažnju na Zakon o potvrđivanju Ugovora između Kraljevine Belgije, Republike Bugarske, Češke Republike, Kraljevine Danske, Savezne Republike Njemačke, Republike Estonije, Irske, Helenske Republike, Kraljevine Španjolske, Francuske Republike, Talijanske Republike, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Republike Mađarske, Republike Malte, Kraljevine Nizozemske, Republike Austrije, Republike Poljske, Portugalske Republike, Rumunjske, Republike Slovenije, Slovačke Republike, Republike Finske, Kraljevine Švedske, Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske (države članice Europske unije) i Republike Hrvatske o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, objavljen je u Narodnim novinama – Međunarodni ugovori, broj 2/2012 od 28. ožujka 2012. (https://narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/2012_03_2_25.html). Također vam skrećemo pažnju na Ustav Republike Hrvatske (NN 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.) te članke 141. c i 141. d u Glavi VIII.A Europska unija i Pravo građana Europske unije, koji se primjenu od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, 1. srpnja 2013. godine, a koji govore: „Ostvarivanje prava koja proizlaze iz pravne stečevine Europske unije, izjednačeno je s ostvarivanjem prava koja su zajamčena hrvatskim pravnim poretkom“ te „Pravni akti i odluke koje je Republika Hrvatska prihvatila u institucijama Europske unije primjenjuju se u Republici Hrvatskoj u skladu s pravnom stečevinom Europske unije.“, nadalje da „Sva prava ostvaruju se u skladu s uvjetima i ograničenjima propisanima ugovorima na kojima se temelji Europska unija te mjerama prihvaćenima na temelju tih ugovora“ te da „U Republici Hrvatskoj sva prava zajamčena pravnom stečevinom Europske unije uživaju svi građani Europske unije.“ Ugovor o funkcioniranju Europske unije (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:12016ME/TXT) u Poglavlju 2., pod naslovom PRAVNI AKTI UNIJE, POSTUPCI DONOŠENJA I DRUGE ODREDBE u članku 288. propisuje kako „Radi izvršavanja nadležnosti Unije, institucije donose uredbe, direktive, odluke, preporuke i mišljenja.“ te se za direktive navodi kako je „Direktiva je obvezujuća, u pogledu rezultata koji je potrebno postići, za svaku državu članicu kojoj je upućena, a odabir oblika i metoda postizanja tog rezultata prepušten je nacionalnim tijelima.“. Direktiva 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija Tekst značajan za EGP (SL L 255, 30.9.2005.), je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta ( „Uredba IMI” ) Tekst značajan za EGP (SL L 354, 28.12.2013.). Dakle, ne radi se o dvije Direktive EU koje uređuju različitu materiju, već se radi o osnovnoj Direktivi EU, koja je kasnije izmijenjena u određenim dijelovima drugom. Slično tome u hrvatskom zakonodavstva imamo izričaj kada se osnovni Zakon, kasnije mijenja ili dopunjuje. Ali također je važno napomenuti, kako su obje Direktive EU prenesene u nacionalno zakonodavstvo kroz Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), koji je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. U Zakonu o pružanju usluga u turizmu se pozivamo na navedene Direktive EU, jer navedenim Zakonom se regulira profesija turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj, kao posebnim Zakonom. U pogledu načela reciprociteta, moramo istaknuti kako se navedene Direktive EU odnose na sve države članice te su njima propisana pravila kojima se moraju voditi sve države članice prilikom prenošenja istih u nacionalno zakonodavstvo. Ukoliko države članice ne prenesu određenu Direktivu EU u cijelosti ili suprotno, tada Europska komisija kao čuvarica „nadzornik“ svih Ugovora Europske unije, može protiv neke države članice pokrenuti postupka zbog povrede prava EU. Definiranje „privremeno i povremenog“ drugačije od onoga što propisuju Direktive EU, odnosno u ovom slučaju sam Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), je ne samo suprotno pravu EU-a već je suprotno nacionalnom pravu. Definicija iz Direktive 2005/36/EZ iz GLAVE II. SLOBODA PRUŽANJA USLUGA, Članak 5. Načelo slobode pružanja usluga: „Privremena i povremena priroda pružanja usluga procjenjuje se za svaki slučaj posebno pri čemu posebno treba voditi računa o njezinu trajanju, učestalosti, redovitosti i stalnosti.“ Definicija iz članka 5. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20): „22. pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi – pružanje usluga kojem ne prethodi postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije uz uvjet poslovnog nastana u drugoj državi članici, a koje se procjenjuje za svaki pojedinačni slučaj, uzimajući u obzir njezino trajanje, učestalost, redovitost i stalnost“. Iz svega prethodnog navedenog proizlaze razlozi nemogućnosti prihvaćanja vašeg prijedloga vezano uz izmjene članka 70 st. 3. važećeg Zakona o pružanju usluga u turizmu u pogledu drugačijeg definiranja privremenog i povremenog pružanja usluga. Također ističemo kako su naveden odredbe članka 70. st. 3. Zakona o pružanju usluga u turizmu na snazi u Republici Hrvatskoj od 1. siječnja 2018. godine i nisu predmet izmjena sadašnjeg prijedloga Zakona. Vezno uz Pravilnik o priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija turističkog vodiča i voditelja poslova turističke agencije (NN 58/19 i 28/20), skrećmo pažnjuu kako je isti donesen na temelju članka 70. stavka 5. Zakona o pružanju usluga u turizmu, a u vezi s člankom 16. stavkom 3. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, koji pak propisuje: „(3) Uvjeti za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje određene regulirane profesije u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, kao i detaljnija pravila za slobodno pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj na temelju inozemnih stručnih kvalifikacija, mogu se propisati posebnim zakonom ili pravilnikom nadležnog tijela državne uprave ili općim aktima nadležnih tijela koje ista donose na temelju zakonskog ovlaštenja.“
9 IVAN RUIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Vlasnik sam putničke agencije i problematika povrata uplaćenih sredstava klijenata direktno utječe na opstojnost moje i gotovo svih agencija koje se bave organiziranjem putovanja. Vlada i ministarstvo predlaže ukidanje vouchera, tj skraćivanje perioda za povrat novca, i ako se to usvoji, Vlada i Ministarstvo će nanijeti golemu štetu svima. Mnoge agencije će jednostavno proglasiti stečaj, i u tom slučaju će se ugasiti poslovni subjekti koji su zdravo poslovali prije pandemije, a klijenti neće nikad dobiti svoje novce nazad. Agencije jednostavno ne mogu vratiti novce, jer su novci klijenta proslijeđeni dobavljačima, među ostalim i mnogim hrvatskim hotelima, autobuserima, itd, koji nam ne uspijevaju vratiti te novce. Agencijama su voucheri nužno potrebni, i to sa što duljim rokom povrata (minimalno da prođe jedna cijela zdrava sezona u turizmu), čisto zato da agencije, hoteli i prijevoznici uspiju ponovo zaraditi novce, te isplatiti, dobavljači agencije, pa onda agencije klijente. Ovako bi se trebalo objasniti i u Zakonu koji donosite, da se građani upoznaju s problematikom agencija, te da se razvije razumijevanje kod građana. Naime, agencije bi bile presretne da mogu vratiti isti tren novce. Novci naših klijenata su zadržani kod dobavljača po cijeloj Europi, svijetu, i ne zaboravimo - u Hrvatskoj. Ti isti izvršitelji usluga u turizmu nam nisu vratili novce koje smo morali uplatili kao avanse (prvenstveno hoteli i prijevozničke tvrtke). Agencije jednostavno nemaju sredstava za povrat novca. Molim Ministarstvo da produži valjanost vouchera do kraja sljedeće (ne ove) godine (dakle do 31.12.2022.), da možemo normalno poslovati, da ne ugasimo agencije, da ne otpustimo uposlenike, a sve s ciljem da zaradimo novce mi kao agencija, naši hoteli, naši autobuseri, te da naši klijenti mogu dobiti povrat svojih sredstava! Hvala na razumijevanju! Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude što dulji, odnosno, da se podudara s protekom najmanje jedne cijele zdrave sezone u turizmu. Naime, zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona, Europska komisija je protiv Republike Hrvatske 30. listopada 2020. godine pokrenula drugu fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Također, Direktiva 2015/2302 propisuje rok od 14 dana za povrat novca putnicima, stoga bi propisivanje drugačijeg roka predstavljalo daljnju povredu prava Europske unije i kršenje prava potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga zakona, iznimno, uz pristanak putnika, vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija, skrećemo pažnju kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19, u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima, i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize, te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
10 Travel Atico doo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, OBRAZLOŽENJE Poštovani, Javljam se kao turistički vodič za Istarsku i Primorsko-goransku županiju i kao vlasnica turističke agencije Travelatico. Kao vodič, ali i kao putnik i organizator putovanja u druge zemlje, mogu sa sigurnošću potvrditi da se turistički vodič u destinaciji s razlogom i s pravom naziva LOKALNI vodič (local guide). U zadnje vrijeme upravo europski fondovi podupiru nastojanja i trendove u interpretaciji baštine, a obzirom da sam završila i taj tečaj, mogu vam potvrditi da nas tamo uče da u vođenje unesemo upravo taj lokalni, osobni, iskustveni doživljaj, štih. Danas, kada putnik može "izguglati" povijest nekog grada i provjeriti sve na netu, on ne želi suhoparni sat povijesti, nego doživljaj, experience, on želi doživjeti destinaciju! Zanima ga što ljudi rade, što rade vaši roditelji, gdje ste išli u školu, simpatično je kad vas pozdravljaju ljudi na cesti. On kroz vodiča doživljava destinaciju! A to mu ne može priuštiti netko tko ne živi ovdje, Evo iz samo vrlo praktičnih, evidentnih razloga, razloga koja nam dolaze s tržišta i zdravog razuma - mi vodiči smo odlučno i protivno ovog prijedloga zakona! Razumijemo da neki kolege češće borave u nekoj našoj destinaciji i zaista se već mogu osjećati ovdje "doma". Neka plate i završe tečaj, kao i svi mi, kao i uostalom i Hrvati koji su položili tečaj u Italiji npr., pa nek tako vode. ZAista je diskriminirajuće da smo mi uložili desetke tisuća kuna na naše obrazovanje, konstantno se usavršavamo kroz formalna i neformalna obrazovanja i da se sad naš posao i struka srozaju tako nisko. Zadnjih godina, naša domaća konkurencija je napravila dobar filter na tržištu i vjerujte, ne prolaze dobro niti loši domaći vodiči! Također smo se gotovo sami borili protiv "vodiča na crno", stranih vodiča bez licence,a sad im vi otvarate vrata kao najbolji domaćin?! Ministarstvo turizma treba biti naš partner, zaštita i podrška,, a mi se iznova trebamo dokazivati i boriti i pisati ovakve komenatre! Mnogi vodiči žive samo od svog posla. Cijela korona kriza nas je gotovo uništila, jer smo sad puno godinu bez prihoda, a ukoliko odobrite ovaj zakon - to će nam biti zadnji udarac! Nadam se da ćete stati iza nas i podržati nas u našim zahtjevima, te zaštiti našu struku i zvanje. Mi smo pravi ambasadori naše zemlje. To nije samo flokula. Mi smo u direktnom i posrednom kontaktu s gostima, ne hoteli, ne iznajmljivači , nego upravo mi! Mi čujemo sve njihove pohvale i kritike, dvojbe, sve što su možda krivo načuli.. mi predstavljamo naše destinacije i mi činimo dojam naše zemlje. Darija Čelić Trajčeski, turistički vodič i vlasnica agencije Travelatico Nije prihvaćen Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju.
11 NERA MAĆAŠEVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 14. Predlažem izdavanje iskaznice i građanima EU koji pružaju usluge vođenja u RH na povremenoj i privremenoj osnovi, kako bi ih inspekcijske službe mogle prepoznati. Suglasna sam s komentarima kolega. Godinama već molimo da se zaštićeni lokaliteti kao takvi jasno označe, kao i na nedovoljan broj inspektora kojima su zbog birokratskih poteškoća često vezane ruke. Predlažem da se kontrole na zaštićenim lokalitetima spuste i na razinu komunalnih redara i da se nađe načina da se slična ovlaštenja daju zastupnicima strukovnih udruga, uz napomenu da takva praksa postoji npr. u Austriji vezano za učitelje skijanja. Strani turistički vodiči nisu dovoljno upoznati s time gdje mogu pružati svoje usluge, a gdje ne mogu... Potrebno je jasno istaknuti ograničenje na zaštićenim lokalitetima. Članak 73 stavak 1, međutim, ništa ne govori o zaštićenim lokalitetima i pravilima vođenja na njima pa je nejasno odnosi li se ova odredba i na te lokalitete. Osim toga, strani pratitelji i vodiči kod inspekcijskih nadzora (inače vrlo rijetkih) mogu se "izvlačiti" da nisu znali odnosi li se njihova licenca na zaštićene lokalitete. Nije prihvaćen Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), propisano je da se pružateljima usluga ne može nametati dodatna obveza glede pristupa pružanju usluga na privremenoj i povremenoj osnovi. Nadzor nad pružanjem usluga turističkih vodiča provodi Državni inspektorat.
12 PRO PUTUJ d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 5. Poštovani, ukoliko će se ukidanjem čl. 38a uvesti obveza isplate sredstava za sve vouchere, potrebno je zakonski regulirati uvjete povrata kako se putničke agencije ne bi dovele u poziciju da moraju vratiti novac koji im njihovi dobavljači (prijevoznici, hotelijeri...) nisu još vratili. Treba uzeti u obzir da svaka zemlja ima drugačije datumske rokove za povrat prema izdanim voucherima, neke aviokompanije su u međuvremenu propale, pa do povrata novca vjerojatno neće niti doći. Većina hrvatskih putničkih agencija neće moći izvršiti takvu obavezu prije nego dobavljači izvrše povrat uplaćenih sredstava. Napominjem da osiguravatelji ne pokrivaju jamčevnim osiguranjem izdane vouchere, tako da se stranke tim putem neće moći naplatiti. Nije prihvaćen Sukladno važećem Zakonu, koji je usklađen s Direktivom 2015/2302, povrat uplaćenog novca za paket aranžman putniku dužan je izvršiti organizator putovanja. Pitanje povrata proslijeđenog novca je stvar ugovornih odnosa organizatora i pružatelja pojedinačnih usluga, a povrat novca za neizvršenu ugovornu obvezu organizator može tražiti putem suda. Ujedno skrećemo pažnju na odredbe važećeg Zakona prema kojima organizator i inače mora imati jamčevinu za slučaj nesolventnosti za svaki paket aranžman koji organizira (članak 50. i 51.), a navedene izmjene Zakona se odnose i na navedenu jamčevinu i na vaučer, s obzirom da se isti izdaje umjesto izvršenja već ugovorenog paket aranžmana. Ukoliko putnik po proteku propisnih rokova ne želi iskoristiti vaučer, povrat novca mu je dužna izvršiti agencija u roku od 14 dana od isteka 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Jamčevina je samo osiguranje putniku za slučaj nesolventnosti agencije, to jest ukoliko ona bude nesposobna za pravodobno plaćanje dospjelih obveza u iznosu i u roku dospijeća ili je u stečaju, te bi putnik tek u takvim slučajevima mogao tražiti povrat novca od osiguravajućeg društva. Prilikom donošenja Zakona koji je usvojen u travnju 2020. godine, na samim počecima pandemije uzrokovane COVID-19, vodili smo se interesima potrošača, naime tada je u čl. 38. a. propisano da je vaučer izdan za neizvršeni ugovor o putovanju u paket-aranžmanu pokriven već ugovorenom jamčevinom za slučaj nesolventnosti i na njemu moraju biti navedeni podaci o jamčevini. No smatramo da je i novim prijedlogom Zakona isto potrebno naglasiti, jer prema informacijama koje su dostupne Ministarstvu osiguravajuća društva su i tijekom 2020. godine sklapala ugovore o osiguranju za slučaj insolventnosti turističkih agencija. Naglašavamo kako predmetnim izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, 42/20), a niti samim Pravilnikom o načinu korištenja vaučera za neizvršene ugovore o putovanju u paket-aranžmanu (Narodne novine, broj 60/20) niti u jednom trenutku nije bila isključena mogućnost da turistička agencija umjesto izdavanja vaučera putniku vrati uplaćena sredstva. To je poslovna odluka turističke agencije te smatramo kako nije bilo zapreke da turističke agencije, promišljajući svoje daljnje poslovanje s korisnicima svojih usluga, u slučajevima kada je moguće izvrše povrat sredstava putnicima. Nastavno na pitanje problema jamčevine, napominjemo da je i prema ranije važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07, 88/10, 30/14, 89/14 i 152/14) jamčevina za slučaj nesolventnosti bila propisana u obliku polica osiguranja i bankarskih garancija te je, s obzirom na uspostavljenu i ustaljenu praksu, i novim Zakonom o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17) zadržan isti sustav zaštite od nesolventnosti. Naime, zaštita u slučaju nesolventnosti pruža zaštitu kupcu u slučaju nesolventnosti trgovca preko kojeg je rezervirao putovanje. Ovisno o predmetnoj zemlji EU-a ta zaštita može biti fond, osiguranje ili bilo koji drugi mehanizam iz kojega će se izvršiti povrat svih obavljenih plaćanja kupca i, prema potrebi, trošak repatrijacije ako je paket ili povezani putni aranžman uključivao prijevoz. Povrat uplaćenog novca od osiguravajućih društava putnici će tražiti samo u slučaju stečaja turističkih agencija no svjesna problema turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 (Narodne novine, broj 10/21) u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te smatramo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
13 SUN TRAVEL jdoo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 5. Poštovani, Vlasnik sam SUN TRAVEL turističke agencije, koja se bavi i outgoingom i incomingom, Željela bih napomenuti da će navedeni prijedlog izmjene Zakona, a kojim se donose izmjene članka 38a, za većinu putničkih agencija značiti prestanak poslovanja. Stoga, molim da uvažite slijedeće prijedloge: 1. U nacrtu Zakona stoji termin "organizator", a smatramo kako bi trebalo pisati "odgovorni organizator putovanja." 2. Putničke agencije se dovodi u nepovoljnu situaciju ako Vlada Republike Hrvatske donese Zakon prema kojemu moraju vratiti uplate za vouchere koje su izdali do 1.3.2021. godine. Shodno tome tražimo produženje roka trajanja vouchera do 31.12.2021. godine. 3. Jamčevno osiguranje u slučaju proglašenja više sile, kao što je COVID-19, ne pokriva izdane vouchere jer je viša sila nastupila nakon ugovaranja police jamčevnog osiguranja. U slučaju stečaja pojedinih putničkih agencija putnici će izgubiti novac. Apeliramo na produženje roka trajanja vouchera, jer u protivnom će putnička agencija s malo novca kojim raspolaže teško odrediti kome će vratiti novac, a kome ne. Također, upitno je ima li putnička agencija financijskih sredstava koji bi omogućili povrat novca putnicima. 4. Svakako i neupitno odobriti bespovratna sredstva kao što su to učinile i ostale države članice EU 5. Produžiti potpore za isplatu plaća u minimalnom iznosu od 4000 kn do kraja 2021. g S poštovanjem, Karmen Matotek, Sun Travel Čakovec Nije prihvaćen Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicija su usklađeni s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. iz razloga što je zbog povrede prava Europske unije odnosno kršenja odredbi Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija protiv Republike Hrvatske pokrenula postupak povrede prava Europske unije, te je donošenje ovih izmjena Zakona nužno radi usklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije. Slijedom navedenoga, predloženo je brisanje članka 38.a važećeg Zakona odnosno postojećeg roka od 180 dana od dana prestanka posebnih okolnosti za povrat novca. Nakon stupanja na snagu predmetnih izmjena Zakona putnici će moći birati žele li temeljem izdanog vaučera ugovoriti zamjensko putovanje ili će raskinuti ugovor i ostvariti pravo na povrat uplaćenih sredstava u roku od 14 dana od raskida ugovora. Ujedno skrećemo pažnju na odredbe važećeg Zakona prema kojima organizator i inače mora imati jamčevinu za slučaj nesolventnosti za svaki paket aranžman koji organizira (članak 50. i 51.), a navedene izmjene Zakona se odnose i na navedenu jamčevinu i na vaučer, s obzirom da se isti izdaje umjesto izvršenja već ugovorenog paket aranžmana. Ukoliko putnik po proteku propisnih rokova ne želi iskoristiti vaučer, povrat novca mu je dužna izvršiti agencija u roku od 14 dana od isteka 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Jamčevina je samo osiguranje putniku za slučaj nesolventnosti agencije, to jest ukoliko ona bude nesposobna za pravodobno plaćanje dospjelih obveza u iznosu i u roku dospijeća ili je u stečaju, te bi putnik tek u takvim slučajevima mogao tražiti povrat novca od osiguravajućeg društva. Prilikom donošenja Zakona koji je usvojen u travnju 2020. godine, na samim počecima pandemije uzrokovane COVID-19, vodili smo se interesima potrošača, naime tada je u čl. 38. a. propisano da je vaučer izdan za neizvršeni ugovor o putovanju u paket-aranžmanu pokriven već ugovorenom jamčevinom za slučaj nesolventnosti i na njemu moraju biti navedeni podaci o jamčevini. No smatramo da je i novim prijedlogom Zakona isto potrebno naglasiti, jer prema informacijama koje su dostupne Ministarstvu osiguravajuća društva su i tijekom 2020. godine sklapala ugovore o osiguranju za slučaj insolventnosti turističkih agencija. Naglašavamo kako predmetnim izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, 42/20), a niti samim Pravilnikom o načinu korištenja vaučera za neizvršene ugovore o putovanju u paket-aranžmanu (Narodne novine, broj 60/20) niti u jednom trenutku nije bila isključena mogućnost da turistička agencija umjesto izdavanja vaučera putniku vrati uplaćena sredstva. To je poslovna odluka turističke agencije te smatramo kako nije bilo zapreke da turističke agencije, promišljajući svoje daljnje poslovanje s korisnicima svojih usluga, u slučajevima kada je moguće izvrše povrat sredstava putnicima. Nastavno na pitanje problema jamčevine, napominjemo da je i prema ranije važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07, 88/10, 30/14, 89/14 i 152/14) jamčevina za slučaj nesolventnosti bila propisana u obliku polica osiguranja i bankarskih garancija te je, s obzirom na uspostavljenu i ustaljenu praksu, i novim Zakonom o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17) zadržan isti sustav zaštite od nesolventnosti. Naime, zaštita u slučaju nesolventnosti pruža zaštitu kupcu u slučaju nesolventnosti trgovca preko kojeg je rezervirao putovanje. Ovisno o predmetnoj zemlji EU-a ta zaštita može biti fond, osiguranje ili bilo koji drugi mehanizam iz kojega će se izvršiti povrat svih obavljenih plaćanja kupca i, prema potrebi, trošak repatrijacije ako je paket ili povezani putni aranžman uključivao prijevoz. Povrat uplaćenog novca od osiguravajućih društava putnici će tražiti samo u slučaju stečaja turističkih agencija no svjesna problema turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 (Narodne novine, broj 10/21) u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te smatramo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija. Nadalje, turističke agencije obuhvaćene su u sklopu provedbe mjere potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu 4000 kn, a ista je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
14 PRO PUTUJ d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 4. Poštovani, ovaj zakon ne bi trebao prestati postojati kada završi epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2, pa se samim time ne bi trebali ograničiti uvjete posebnih okolnosti. Moguće su i druge posebne okolnosti poput potresa, poplava, drugih epidemija... Nije prihvaćen Definicija posebnih okolnosti vezana je uz članak 38.a, koji se ovim izmjenama Zakona briše, kao i uz vršitelje poslova voditelja poslova turističke agenciji, za koje je ovim izmjenama precizirano da se mogu odrediti samo za posebnih okolnosti uzrokovanih epidemijom bolesti COVID-19 (a ne u nekim drugim slučajevima posebnih okolnosti). Slijedom navedenog, a s obzirom da drugi dijelovi zakona ne sadržavaju drugačije uređenje pružanja usluga u turizmu u uvjetima posebnih okolnosti, smatramo da nema potrebe za zadržavanjem navedene definicije.
15 Slavenka Gašpar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Zakon predviđa da bi strani vodiči trebali polagati stručne provjere znanja i prolaziti procedure kao hrvatske kolege samo u slučaju ako bi vodili na zaštićenim lokalitetima. To će biti jedina mjesta na kojima će naša država u smislu ovog zakona imati koliko toliko suverenitet. Međutim, činjenica je da Ministarstvo ima namjeru taj broj zaštićenih lokaliteta znatno umanjiti na ostatke ostataka hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine pravilnikom koji će ubrzo stupiti na snagu. Mirne duše može se konstatirati kako će kroz koji dan inozemni vodiči bez ikakvog stručnog i profesionalnog kriterija voditi goste diljem lijepe naše i eto nama poplave tzv. fake news informacija, pseudo tumačenja i, po svojoj biti, kraja kulturnog turizma u Hrvatskoj, posredno i srozavanja ugleda zemlje u svijetu, što je posvjedočila i Češka, a objavila sama Europska Komisija u svojem izvješću. Svjedočimo vulgarizaciji struke, opasnoj i krajnjoj degradaciji kvalitete interpretiranja naše baštine, ne vodeći čak računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Sve se prepušta samovolji predatorskog kapitalizma i ekonomiji velikih brojeva, a brojni vodiči će biti primorani iseliti van zemlje i naći drugi posao, što im, kao velikom broju visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika neće biti problem. Toliko o demografskoj politici… Ministarstvo ide toliko daleko u nepoznavanju profesije i zakonskih propisa da u e savjetovanju navodi kako u Hrvatskoj ima samo 340 aktivnih turističkih vodiča, što bi bilo smiješno da nije žalosno. Republika Hrvatska broji preko pet i pol tisuća vodiča i svi oni uplaćuju značajna financijska sredstva u državni proračun putem obrta, agencija, udruga, ugovora o djelu odnosno uplaćenih poreza, prireza i doprinosa. Nepoznavanje materije samo je nastavak prakse koju smo uočili prilikom proučavanja testa proporcionalnosti koje je objavila Europska Komisija prije nekoliko godina, gdje se nisu potrudili ni sve rubrike ispuniti, a da ne spominjemo polupismenu razinu popratnog teksta. I sve to uz opravdanja inzistiranjima Europske Komisije s kojima smo upoznati. Međutim . proučili smo i prezentirali sve primjere zaštite nekih drugih europskih zemalja. Sudeći po ovom postupku, ne očekujemo ništa pozitivno ni u Pravilnicima o edukaciji i zaštićenim lokalitetima koji nam slijede. Posebno smo užasnuti činjenicom da se uopće nisu iskoristili primjeri modela zaštite ni prema državljanima trećih zemalja koji će nam držati lekcije o našoj povijesti i baštini. Ovakav čin slobodno se može nazvati eutanaziranjem kulturnog naslijeđa, ujedno i potpunim krahom načela zaštite potrošača. Radi se o svojevrsnoj izdaji Hrvatske, i to na globalnoj razini. Žalosti da doslovce niti jedan naš prijedlog, kao članova radne skupine, nije prihvaćen. Ministarstvo turizma i sporta, kojem je obveza štititi interese struke hrvatskih vodiča, odbilo je poslušati glas struke bez obzira na argumente, navedene modalitete zaštite drugih europskih zemalja te bezrezervnu podršku kustosa, povjesničara i braniteljskih udruga. Treba se zapitati zašto Hrvatska ne želi štititi svoju baštinu, povijest i svoje građane na način kako su to napravile druge europske zemlje, primjerice Grčka i Cipar? I sve ovo se događa u zemlji zbog čije su slobode i obrane nacionalnog identiteta prije samo 25 godina mnogi dali svoje živote. Zar ni to više nije važno? Ne možemo se oteti dojmu kako je hrvatski kulturni identitet predan kao na pladnju. Tko god hoće neka jede i kusa kako želi. Kriteriji tu ne postoje. Vjerovali smo da u našem resornom Ministarstvu imamo majku, a ne maćehu. Na žalost, pogriješili smo, ali ćemo ustrajati u goloj borbi za egzistenciju i boriti se svim demokratskim sredstvima. Nije prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne donosi popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) već će se isti urediti podzakonskim aktom, a u isti će biti uvršeni i lokalteti vezani uz Domovinski rat. U Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa nigdje nije naveden podatak o 340 turističkih vodiča u Republici Hrvatskoj, već se procjenjuje da od ukupnog broja vodiča, to jest od ukupno cca 5500 registriranih vodiča u Republici Hrvatskoj, četvrtina aktivno pruža usluge u smislu da im je to jedini izvor prihoda (prema podacima Porezne uprave od 14.12.2020. pod NKD razredom „79.90 Ostale rezervacijske usluge i djelatnosti povezane s njima“, a koja uključuje uz ostale djelatnosti i djelatnost turističkog vodiča, evidentirano je ukupno 1.344 poreznih obveznika, od čega je 208 pravnih i 1.136 fizičkih osoba).
16 Lydia Ćuk OBRAZLOŽENJE, Uz članak 9. Uz članak 9. Poučeni dosadašnjim različitim iskustvima od pojedinih Ureda državne uprave koji su izdavali navedena rješenja, da ne bi došlo do različitih tumačenja, molimo precizirati: „na zahtjev turističkog vodiča“. Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
17 Lydia Ćuk PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. Članak 9. Iza članka 75. dodaje se članak 75.a i naslov iznad članka koji glasi: „Ukidanje rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča TREBA DODATI NA ČIJI ZAHTJEV – PA GLASI: Rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča ukida se NA ZAHTJEV TURISTIČKOG VODIČA, s danom podnošenja zahtjeva za odjavu nadležnom upravnom tijelu ili danom navedenim u zahtjevu za odjavu, koji ne može biti određen prije dana podnošenja zahtjeva nadležnom upravnom tijelu Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
18 Lydia Ćuk PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Članak 8. U članku 74. točka 2. mijenja se i glasi: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po turističkim regijama. Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
19 Lydia Ćuk PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Članak 7. U članku 71.stavku 4. riječi: “po županijama” zamjenjuju se riječima: “po turističkim regijama” Nije prihvaćen Stručni nositelj zadržava stav naveden u obrazloženju u nenormativnom dijelu Nacrta prijedloga zakona.
20 Lydia Ćuk PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Članak 6. U članku 70.stavku 2. riječi: “po županijama” zamjenjuju se riječima: “po turističkim regijama” U stavku 4. riječi: “po županijama” zamjenjuju se riječima: “po turističkim regijama” Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
21 Jadranka Vlaisavljević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Koristim ovu priliku da napišem komentar vezan uz Vaš prijedlog zakona, a konkretno se odnosi na obavljanje usluga turističkih vodiča na području Republike Hrvatske. Kao prvo željela bih reći da 2 informacije koje Vi navodite nisu točne: prva se odnosi na broj turističkih vodiča u RH, a njih je oko 5.000, a ne gotovo više od 10 puta manje koliko ste Vi naveli. Dakle, kada razmišljate o promjeni ovog zakona znajte da razmišljate o 5.000 obitelji, često puta žena... obitelji s djecom. Sljedeći detalj koji navodite, a koji nije točan je taj da EU od RH nešto zahtjeva po pitanju izmjene zakona, a to nije točno. EU ne zahtijeva od nas ništa. EU je jasno naglasila da su obrazovna pitanja u nadležnosti država članica. U granicama ne diskriminacije, proporcionalnosti, svaka članica može zakonski uvjetovati pristup određenom zanimanju posjedovanjem određene kvalifikacije, te uvrstiti razinu i vrstu potrebnog znanja. Na ovaj su se način zaštitile neke zemlje EU kao što su Grčka, Cipar i Malta. S toga bi bilo u redu i u najmanju ruku pravedno prema svima nama, turističkim vodičima kao i prema građanima RH, da im kažete istinu odnosno da ne pokušavate vršiti pritisak da se zakon usvoji na osnovu netočnih informacija. Većina zemalja kojima je jedan od glavnih izvora prihoda turizam pokušavaju i bore se za to da im strani vodiči ne otimaju posao iz ruke ili da to barem rade na pošten i pravedan način. A pod pošten i pravedan način podrazumijevam da svaki vodič koji se odluči tumačiti kulturnu baštinu, povijest, navike, gastronomiju, običaje, tradiciju i lokalni život jedne regije i nacionalni život jedne države mora položiti stručni ispit za tu regiju odnosno za to mjesto koje tumači i predstavlja gostima / turistima. Na taj način dovode se u ravnopravan položaj domaći, hrvatski vodiči koji su položili ispit za određenu županiju ili više njih, naučili strane jezike i koji kroz cjeloživotno obrazovanje stječu nova znanja, vještine i iskustva. Način na koji Vi predlažete da se uredi rad stranih turističkih vodiča je izrazito diskriminirajući u odnosu na domaće, lokalne vodiče i sve to radite kroz priču da EU upravo to traži od nas, od RH, a to nije točno. I na kraju moram napomenuti da je cijela branša odnosno industrija turizma prošle godine pretrpila najveće moguće udarca uzrokovane situacijom s pandemijom Covid 19 te su gotovo svi turistički vodiči ostali bez posla i bez primanja. I sada, kada se napokon očekuje pomak s mrtve točke vezano uz turizam, Vi, naša vlada, zabijate nam nož u leđa, na način da nam direktno uzimate kruh iz ustiju - pogodujete velikim, stranim, tour operaterima čiji vodiči nemaju nikakva znanja vezana uz RH i nemaju potrebe za sticanjem tih znanja jer im Vaš zakon to omogućuje. Znajte samo da se radi o gotovo 5000 obitelji, 5000 ljudi koji uredno plaćaju porez i doprinose, dakle pune državnu blagajnu, većinom visoko obrazovanih ljudi koji govore minimalno 2 strana jezika i u najboljem svjetlu pokušavaju svijetu prikazati Lijepu našu. Nadam se da ćete uvažiti mnogobrojna mišljenja mojih kolega, turističkih vodiča, koji su protiv promjene ovog zakona, kao i mišljenja naših Udruga te gradonačelnika grada Pule, Rijeke, Istarske županije i mnogih drugih koji se trude očuvati lokalne i nacionalne interese RH. Hvala i lijep pozdrav, Jadranka Vlaisavljević turistički vodič za IŽ Nije prihvaćen U Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa nigdje nije naveden podatak o 340 turističkih vodiča u Republici Hrvatskoj, već se procjenjuje da od ukupnog broja vodiča, to jest od ukupno cca 5500 registriranih vodiča u Republici Hrvatskoj, četvrtina aktivno pruža usluge u smislu da im je to jedini izvor prihoda (prema podacima Porezne uprave od 14.12.2020. pod NKD razredom „79.90 Ostale rezervacijske usluge i djelatnosti povezane s njima“, a koja uključuje uz ostale djelatnosti i djelatnost turističkog vodiča, evidentirano je ukupno 1.344 poreznih obveznika, od čega je 208 pravnih i 1.136 fizičkih osoba). Obrazovna pitanja jesu u nadležnosti država članica, ali u konkretnom slučaju ne radi se samo o pitanju obrazovanja, već i o priznavanju stručnih kvalifikacija i privremenom i povremenom pružanju usluga od strane državljana drugih država članica, što je regulirano direktivom na razini Unije, stoga svako zahtijevanje dodatnog obrazovanja vodiča iz drugih država članica mora biti u skladu s odrebama direktive.
22 Integral Zagreb PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 5. Poštovani, Turistička agencija INTEGRAL ZAGREB d.o.o posluje od 1993 godine. Mi smo agencija koje se prvenstveno bavi outgoingom, mada ostvarujemo dio prihoda i incomingom. Imamo 10 zaposlenih djelatnika po Ugovoru o radu na neodređeno vrijeme , i od početka izbijanja epidemije zadržali smo sve zaposlenike. Kao turistička agencija nemamo drugih prihoda i nalazimo se u teškoj financijskom situaciji, zbog prestanka putovanja izazvanih pandemijom. Od 3 mjeseca 2020 godine ne ostvarujemo prihode, a moramo podmirivati fiksne troškove, te plaću direktora tj. osnivača tvrtke. Opstanak turističke agencije vezana je za ispunjenje ovih točaka: 1. U Prijedlogu Zakona je definicija Organizatora a potrebno je ispraviti u Odgovornog organizatora putovanja – jer sve agencije međusobno surađuju i prodaju aranžmane drugih agenicija te je potrebno naglasiti tko snosi odgovornost za organizaciju putovanja 2. Da Ministarstvo turizma i sporta produži rok za povrat novca klijentima minimalno do 31.12.2021. od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata 3. Produžiti izdate Vouchere putnicima do 31.12.2022. godine - kada će granice biti otvorene i bolje prilike za putovanje 4. Za tvrtke u turizmu tražimo osiguranje bespovratnih sredstava kao i druge članice EU, za pokrivanje fiksnih troškova za period pada prometa i to po razredima : pad prometa od 60-70%, od 70-80% i više od 90%. 5. Produženje potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu od 4000 kn do kraja 2021. g S poštovanjem, Dalibor Drakulić, Integral Zagreb Nije prihvaćen Važećim Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicije su usklađene s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. Naime zbog nesuklađenosti s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi usklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga Zakona, iznimno, uz pristanak putnika vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija skrećemo pažnju kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija. Predmet ovoga Zakona nije mjera potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu 4000 kn, a ista je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
23 Tihomir Janjić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 5. Poštovani. Predlažemo sljedeće izmjene Zakona: 1. Zakonom (ili drugim mehanizmima/zakonima) obvezati krajnje pružatelje usluga (hotele i druge pružatelje usluga smještaja, avio-prijevoznike i druge prijevoznike itd.) na povrat uplaćenih depozita prije 1. ožujka 2020. godine, a za neizvršene usluge nakon proglašenja pandemije. 2. Produžiti valjanost vaučera izdanih od strane hrvatskih putničkih agencija do 31.12.2022. 3. Zakonski onemogućiti osiguravajuće kuće da SARS-CoV-2 pandemiju uvrste u tzv. „acts of God“, tj. da ih se onemogući u proglašenju ugovorenih polica jamčenog osiguranja nevažećim. 4. Osigurati bespovratnu financijsku pomoć razmjernu padu prihoda putničkim agencijama, povremenim prijevoznicima i turističkim vodičima. 5. Produženje mjera HZZ-a za zaposlenike (4.000,00 kn) do 31.12.2021. 6. U zakonu definirati „odgovornog organizatora putovanja“, umjesto „organizatora putovanja“ Hvala & pozdrav. www.eholidays.hr Nije prihvaćen Sukladno važećem Zakonu, koji je usklađen s Direktivom 2015/2302, povrat uplaćenog novca za paket aranžman putniku dužan je izvršiti organizator putovanja. Pitanje povrata proslijeđenog novca je stvar ugovornih odnosa organizatora i pružatelja pojedinačnih usluga, a povrat novca za neizvršenu ugovornu obvezu organizator može tražiti putem suda. Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. Naime, zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga Zakona, iznimno, uz pristanak putnika vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. Važećim Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicije su usklađene s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Poslovanje osiguravajućih društava regulirano je na razini Europske unije, pri ugovaranju polica dužni su vršiti procjenu rizika, a osiguravati samo rizike koji su budući i neizvjesni. Vezano uz problem likvidnosti turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te smatramo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija. Mjera potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu 4000 kn nije predmet ovoga Zakona, a ista je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
24 Ivica Škriljevečki PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU Potrebno je izmijeniti ičlanak 73. važećeg zakona i to na način: - točka 2, stavak 1 izmijeniti da glasi ''da ima najmanje završenu četverogodišnju srednju školu'' - točka 2, stavak 3 izmijeniti da glasi ''da zna hrvatski jezik i druge jezike na kojima će pružati usluge turističkoga vodiča reazine B2prema stupnjevima Zajedničkog europskog referentnog okvira u razumijevanju i govoru.'' Nije prihvaćen Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjm srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
25 Ivica Škriljevečki PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU Potrebno je izmijeniti ičlanak 73. važećeg zakona i to na način: - točka 2, stavak 1 izmijeniti da glasi ''da ima najmanje završenu četverogodišnju srednju školu'' - točka 2, stavak 3 izmijeniti da glasi ''da zna hrvatski jezik i druge jezike na kojima će pružati usluge turističkoga vodiča reazine B2prema stupnjevima Zajedničkog europskog referentnog okvira u razumijevanju i govoru.'' Nije prihvaćen Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjm srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
26 Ivica Škriljevečki OBRAZLOŽENJE, Uz članak 1. Kod spominjanja direktiva bilo bi dobro da se navedu paragrafi, članci, točke na koje se odnosi konkretno usklađivanje Zakona. Posao turističkog vodiča, ali i pratitelja je specifično jer ovisi o području na kojem se posao obavlja. Za razliku od npr. električara kojem poznavanje električnih sklopova, alata i materijala jednako vrijedi u Njemačkoj i Hrvatskoj, turistički vodič koji ima iskustvo rada u Njemačkoj ne može imati temelj za rad u Republici Hrvatskoj jer materija koju može tumačiti (poput umijetničkih stilova) može imati potpuno drugačiji kontekst i značenje, da ne govoriomo o jezičnoj barijeri i poznavanju lokalnih običaja, navika i praksi. Nije prihvaćen Skrećemo pažnju na Ustav Republike Hrvatske (NN 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.) te članke 141. c i 141. d u Glavi VIII.A Europska unija i Pravo građana Europske unije, koji se primjenu od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, 1. srpnja 2013. godine, a koji govore: „Ostvarivanje prava koja proizlaze iz pravne stečevine Europske unije, izjednačeno je s ostvarivanjem prava koja su zajamčena hrvatskim pravnim poretkom.“ te „Pravni akti i odluke koje je Republika Hrvatska prihvatila u institucijama Europske unije primjenjuju se u Republici Hrvatskoj u skladu s pravnom stečevinom Europske unije.“, nadalje da „Sva prava ostvaruju se u skladu s uvjetima i ograničenjima propisanima ugovorima na kojima se temelji Europska unija te mjerama prihvaćenima na temelju tih ugovora“ te da „U Republici Hrvatskoj sva prava zajamčena pravnom stečevinom Europske unije uživaju svi građani Europske unije.“ U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU).
27 Ivica Škriljevečki PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 21. U tekstu se brkaju pojmovi operativno-tehničkih poslova koji spadaju pod dva različita zanimanja definirana Europskom klasifikacijom zanimanja EN 13809:2003. Riječ je o 2.3.5 tourist guide = turistički vodič, te o 2.3.2 tour manager = upravitelj/voditelj putovanja tj. turistički pratitelj Nije prihvaćen Nije predmet ovih izmjena Zakona. Turistički pratitelji nisu regulirana profesija i za njih zakonom nije propisana obveza polaganja ispita. Osoba koja položi opći dio stručnog ispita za turističkog vodiča je - turistički vodič. Takav turistički vodič može pružati usluge na cijelom području Republike Hrvatske, osim na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima).
28 Ivica Škriljevečki PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 21. Osobe koje polože opći dio stručnog ispita mogu ishoditi rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga TURISTIČKOG PRATITELJA (tour manager u skladu s Europskom Normom 13809:2003) za područje Republike Hrvatske kao i prostor Europske ekonomske zajednice i Švicarske Konfederacije (op.a. valjda liberalizacija tržišta i priznavanje kvalifikacija idu u oba smjera), osim na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), a osobe koje polože i posebni dio stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete), mogu ishoditi rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima) u Republici Hrvatskoj sukladno položenom posebnom dijelu stručnog ispita po županijama. Nije prihvaćen Turistički pratitelji nisu regulirana profesija i za njih zakonom nije propisana obveza polaganja ispita. Osoba koja položi opći dio stručnog ispita za turističkog vodiča je - turistički vodič. Takav turistički vodič može pružati usluge na cijelom području Republike Hrvatske, osim na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima).
29 Ivica Škriljevečki PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. Naslov treba glasiti: ''Povremeno, privremeno ili trajno ukidanje rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča'' Treba dodati točku ''1) Rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča se može ukinuti povremeno, privremeno ili trajno na zahtjev turističkoga vodiča.'' Predložene točke 1-3 bi tako postale točke 2-4. Nije prihvaćen Turistički vodič koji odjavi pružanje usluga, a nakon nekog vremena ih želi ponovno pružati, uvijek može ponovno ishoditi novo rješenje. Izmjenama i dopunama Zakona (NN 42/20) je propisano da turistički vodič mora pružati usluge sukladno izdanom rješenju te su dužne pružati uslugu kroz neki od oblika poslovanja sukladno posebnim propisima ili kao zaposlenik putem ugovora o radu ili putem ugovora o djelu ili ugovora o obavljanju studentskih poslova i slično. Stoga smatramo da nema potrebe za privremeno odnosno povremeno ukidanje rješenja, već je način poslovanja uređen posebnim propisima.
30 Ivica Škriljevečki PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. ''2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita za turističke voditelje (tour manager) odnosno o kompletno (opći i posebni dio) položenom stručnom ispitu za turističkog vodiča (tour guide) na zaštičenim lokalitetima po županijama. Nije prihvaćen Voditelj putovanja je osoba koja obavlja operativno-tehničke poslove u vođenju i praćenju turista tijekom putovanja te nije regulirana profesija. Osoba koja položi samo opći dio stručnog ispita za turističkog vodiča je turistički vodič koji može voditi na cijelom području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima).
31 Ivica Škriljevečki PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Nema razloga za brisati riječi ''po županijama'' jer je jedino logično ako će turistički vodič predtavljati i prezentirati županiju da se na stručnom ispitu provjerava znanje i poznavanje upravo tog prostora, te pripadajućih kulturno-povijesnih spomenika te društvenih odnosa i običaja. Nije prihvaćen Stručni nositelj zadržava stav naveden u obrazloženju u nenormativnom dijelu Nacrta prijedloga zakona.
32 Ivica Škriljevečki PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 4. zar će uvijek posebna okolnost biti COVID-19/SARS-CoV-2 ili postoji mogućnost izbijanja zaraze nekom drugom bolesti ili drugih nepredviđenih situacija poput potresa, poplava, oluja i sl. Nije prihvaćen Definicija posebnih okolnosti vezana je uz članak 38.a, koji se ovim izmjenama Zakona briše, kao i uz vršitelje poslova voditelja poslova turističke agenciji, za koje je ovim izmjenama precizirano da se mogu odrediti samo za posebnih okolnosti uzrokovanih epidemijom bolesti COVID-19 (a ne u nekim drugim slučajevima posebnih okolnosti). Slijedom navedenog, a s obzirom da drugi dijelovi zakona ne sadržavaju drugačije uređenje pružanja usluga u turizmu u uvjetima posebnih okolnosti, smatramo da nema potrebe za zadržavanjem navedene definicije.
33 Ivica Škriljevečki PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 2. Ne bi li trebalo uvažiti/ zadržati definiciju posebnih i nepredvidivih okolnosti poput poplava, požara, potresa i sl. Nije prihvaćen Definicija posebnih okolnosti vezana je uz članak 38.a, koji se ovim izmjenama Zakona briše, kao i uz vršitelje poslova voditelja poslova turističke agenciji, za koje je ovim izmjenama precizirano da se mogu odrediti samo za posebnih okolnosti uzrokovanih epidemijom bolesti COVID-19 (a ne u nekim drugim slučajevima posebnih okolnosti). Slijedom navedenog, a s obzirom da drugi dijelovi zakona ne sadržavaju drugačije uređenje pružanja usluga u turizmu u uvjetima posebnih okolnosti, smatramo da nema potrebe za zadržavanjem navedene definicije.
34 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Zahvalni smo za svu pomoć i podršku Ministarstva turizma i sporta i Vlade RH putničkim agencijama tijekom pandemije te za prihvaćanje prijedloga mjere vaučera za zamjenska putovanja Udruženja putničkih agencija HGK i UHPA i dodavanje članka 38.a. u Zakon (NN 42/20) 8.4.2020., a koja je bila ključna, uz mjere za radna mjesta, za očuvanje sektora. Nepravednim odredbama i definicijom izvanrednih okolnosti u Direktivi (EU) 2015/2302 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, koja je transponirana u Zakon o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17), na što smo upozoravali kroz europsko udruženje agencija ECTAA i tijekom izrade direktive, organizator putovanja stavljen je u položaj jedinog izloženog prema putniku u uvjetima potpunog prekida međunarodnih kretanja i otkaza svih putovanja. Anketom kojom smo tada proveli, 622 milijuna kuna povrata koji su agencije trebale napraviti prema putnicima je zadržano, a likvidnost sektora privremeno očuvana. Ovime je zaštićen i novac potrošača, budući su imali priliku iskoristiti svoj novac za zamjenska putovanja, a u slučaju da to ne žele, povrat novca dobiti stabilizacijom poslovanja pojedine agencije. Da je rok ostao kao u prethodnoj verziji Zakona, prvi putnici koji su se javili bi dobili povrat, ali većina agencija bi propala i novca za sve ostale putnike ne bi bilo, unatoč jamčevnim osiguranjima, budući nije predviđen ovaj razmjer krize koji utječe na baš cijeli sektor. Agencijama se teška situacija nastavila, unatoč solidnoj sezoni u Hrvatskoj, obzirom agencije svoj promet realiziraju gotovo isključivo u vansezonskom razdoblju u kojem organizirani promet čini i do 70% ukupnog turističkog prometa u Hrvatskoj. Da su u daleko najtežoj situaciji od svih djelatnosti potvrđuju i podaci Porezne uprave i Državnog zavoda za statistiku - usporedba prometa uslužnih djelatnosti, po kojima je prosječan pad u djelatnosti agencija kontinuirano tijekom 2020. bio najveći, tj. 86,2% prema zadnje dostupnim podacima za prvih 10 mjeseci 2020. Za usporedbu, pad prometa u ugostiteljskoj djelatnosti u istom razdoblju je 35,9%. S ovdje predloženim brisanjem članka 38.a, te obvezom povrata u novcu uplaćenih sredstava s rokom povrata 14 dana od 1. ožujka 2021., agencije će se suočiti s pitanjem opstanka. Onemogućene su gotovo cijelu godinu u obavljanju gotovo svih usluga koje temeljem Zakona o pružanju usluga u turizmu mogu pružati (školska putovanja, kruzeri, kongresi, ograničenja prijevoza, grupnih putovanja itd.) , što je Stožer i potvrdio u odgovoru Ministarstvu turizma i sporta od 9. prosinca 2020. godine (KLASA: 334-01/20-01/362, URBROJ: 529-06/2-20-6). Vaučeri u periodu kada putnici uobičajeno putuju (božićni, novogodišnji praznici, skijanja itd.) nisu mogli iskorišteni, a niti agencije mogu koristiti mjere koje su omogućene u prosincu formalno zatvorenim djelatnostima, što znači da su za održavanje tvrtke koristile i sredstva od uplaćenih putovanja. Zrakoplovne kompanije, hoteli, prijevoznici, razni pružatelji pojedinačnih usluga u Hrvatskoj i unutar EU, ne podliježu istoj obvezi kao agencije, te nisu u obvezi vraćati uplaćene predujmove agencijama ili odugovlače s povratom, eventualno im nude mogućnost iskorištenja novca za putovanja u drugim terminima. Zbog novog vala pandemije koronavirusa i cirkulirajućih novih sojeva na odredištima putovanja, ne postoji mogućnost da potrošači pristanu na zamjenska putovanja zbog kompliciranih graničnih režima, straha za zdravlje, ekonomskih razloga koji su nastupili u međuvremenu (gubitak posla, prihoda i sl.), a za svako putovanje putnik mora izdvojiti dodatnih 1.000 kuna samo za PCR testove s prijevodom, što dvosmjerno za 4-članu obitelj iznosi dodatnih 8 tisuća kn i premašuje nekad i vrijednost putovanja. Dodatno zbog zabrane rada pojedinim djelatnostima i/ili preporuke o radu kod kuće, brojni su bili prisiljeni za vrijeme „lockdowna“ iskoristiti cijeli godišnji odmor, pa unatoč najboljoj volji, u posljednjih godinu dana nisu imali ni vremena putovati ni prilike iskoristiti vaučere. Ljubazno molimo da se rok povrata novca definira pobliže umjesto predloženog 1.ožujka 2021. minimalno do 30.lipnja 2021. (taj rok vrijedi npr. u susjednoj Sloveniji) kada očekujemo stabilizaciju međunarodnih tokova putovanja, jasnije preporuke o putovanjima (covid putovnice) i procijepljenost stanovništva, priljev novih sredstava u agencije u vidu novih rezervacija ali i obradu zahtjeva kredita ili omogućavanja bespovratnih potpora djelatnosti agencija, čime će se amortizirati udar na likvidnost. Napominjemo i problematiku povrata u roku 14 dana. Naime, većina potrošača je uplatila novac putem kreditnih kartica, dok su banke nastupom pandemije onemogućile povrat novca u agencijskoj djelatnosti preko POS aparata. To znači da se za svaki predmet šalje zaseban mail u banku i procedura traje znatno dulje od 14 dana. Predlažemo da se rok produlji do 60 dana kako bi agencije zbog smanjenog broja zaposlenih mogle operativno odraditi sve povrate. Predlažemo i izmjenu vezano za raskid ugovora, odnosno da se ugovor ne smatra automatski raskinutim nastupom datuma ako vaučer nije iskorišten. Predlaže se u tekst odredbe dodati rečenicu: "Putnik bi trebao kontaktirati putničku agenciju s pisanim zahtjevom oko povrata i namjere raskida.". Na taj način, pružila bi se prilika putničkim agencijama da se još jednom dogovore s putnikom o mogućnosti korištenja vaučera do razdoblja kad će granični režimi biti relaksirani, dodajući mu privlačnost popusta na dodatne usluge na putovanju, više kategorije smještaja u odnosu na uplaćene i sl. Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude 30.6.2021. Naime, zbog nesuklađenosti s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga Zakona, iznimno, uz pristanak putnika vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. Također, Direktiva 2015/2302 propisuje rok od 14 dana za povrat novca putnicima, stoga bi propisivanje drugačijeg roka predstavljalo daljnju povredu prava Europske unije i kršenje prava potrošača. Nadalje, turističke agencije obuhvaćene su u sklopu provedbe mjere potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu 4000 kn, a ista je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Vezano uz problem likvidnosti turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 (Narodne novine, broj 10/21) u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te smatramo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
35 HOK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 20. Predlažemo zadržati važeće odredbe vezano uz vaučere za neiskorištena a plaćena putovanja koja nisu realizirana zbog COVID epidemije. Brisanjem članka 38a te stavljanjem izvan snage Pravilnika o načinu korištenja vaučera za neizvršene ugovore o putovanju u paket-aranžmanu („Narodne novine“, br. 60/20) bitno bi se ugrozile putničke agencije. Zbog otkazivanja putovanja, uslijed pandemije putničke su agencije putnicima uručile vaučere, ali su i same od inozemnih partnera (prijevoznika, hotela, partnerskih agencija) dobile vaučere a ne povrat plaćenih akontacija za nerealizirane aranžmane. Nametanje vraćanja putnicima cijelog iznosa uplaćenog depozita, u sadašnjoj situaciji značio bi gašenje brojnih agencija, a brojni putnici ne bi dobili svoja sredstva ni ostvarili putovanja. Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agencijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. Naime, zbog neusklađenosti s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi usklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. U pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi usklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta izmjena zakona, iznimno, uz pristanak putnika, vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 (Narodne novine, broj 10/21) u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
36 ASTRALIS TRAVEL d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Javljamo se u godini 20. rođendana naše tvrtke, u nadi da će svi ovi prijedlozi, točnije vapaji turističke struke uroditi plodom te da će nam biti omogućeno da doživimo studeni i proslavu jubileja. U suprotnom, ova i sve ostale objave kolegica i kolega moći će poslužiti samo kao podloga za requiem za većinu nas. Putnička smo agencija koja se bavi gotovo isključivo outgoingom, konkretnije, u najvećem postotku školskim putovanjima. Od ožujka 2020. do danas prosjek pada prihoda nam je 96% i osim onih 4.000 kn za radnike, nismo primili (kao niti ostale agencije) niti jednu kunu pomoći države. U isto vrijeme, od kolega iz drugih zemalja članica EU doznajemo kako od države primaju i po 75-80% prihoda iz istog razdoblja prethodnih godina na ime bespovratne pomoći!? Kako je dakle moguće da naše Ministarstvo i Vlada bespogovorno slušaju EU naredbe, svjesno pri tome žrtvujući svoje gospodarstvenike (u konačnici i građane/naše klijente), a u isto vrijeme im ne pružaju baš nikakvu pomoć!? Iskoristio bih prostor i vrijeme da jače istaknem nekoliko ključnih problema naše struke, u nadi da sve ovo što svi mi pišemo (ipak) neće biti uzaludno. Prvi je svakako pitanje silnih depozita koje smo svi mi uplatili (uglavnom stranim) pružateljima usluga!! Naši prihodi u dužem periodu prije ožujka 2020. iznosili su 14-15 miljuna kuna godišnje. Iznosi uplaćenih depozita (hotelima, avio i brodarskim kompanijama i ostalima) je višemilijunski! Ako naše prihode i iznose depozita uzmemo kao prosjek i pretpostavimo da je agencija u sličnoj situaciji barem 1000, lako dolazimo do brojke u MILIJARDAMA KUNA KOJE SU IZAŠLE IZ HRVATSKE!! Dame i gospodo iz svih resornih Ministarstava i Vlade RH, jesmo li kao država zaista toliko BOGATI da toliki novac jednostavno zaboravimo?? Jeste li zaista spremni „naložiti“ agencijama da te iste novce, koji sad leže na računima tvrtki u inozemstvu, vrate klijentima?? Kako, od kud i na koji način?? Stoga, ako već morate slijepo slušati EU direktive, INZISTIRAMO da pronađete pravni osnov da se unutar EU regulira i taj problem!! Nevjerojatno je da ga (osim struke) nitko ne spominje, SPASITE NOVAC HRVATSKIH GRAĐANA! Nadam se da nismo članica koja samo poslušno kima glavom, izvolite zastupati interese svojih gospodarstvenika i građana! Problem sredstava u tzv „trećim zemljama“ (i u našem slučaju radi se o vrlo velikim iznosima) možete riješiti pružajući vjerovnicima (agencijama) BESPLATNU PRAVNU POMOĆ jer je vrlo očito da na drugi način do svojih/novaca naših klijenata nećemo moći doći (većina vouchera važeća je do 31.12.2021., s objektivno minimalnim šansama za realizaciju). Molim pojašnjenje čemu točno „služi“ čuvena HGK, ako ne za ovakve i slične situacije? Što je s MVEP? Pomozite nam da pravnim putem vratimo sredstva svojim putnicima!! Drugi problem koji bih istaknuo je pitanje JAMČEVINE. Dakle, kako je moguće da u jednoj pravnoj državi čitav jedan sektor (osiguravajuće kuće) jednostavno odluči SAMOPROGLASITI sve ugovorene (i uredno plaćene) police jamčevnog osiguranja ništavnima!?Zaista ne razumijem kako je to moguće i zašto se to pitanje također prešućuje. Kao član UNPAH-a znamo da je udruga postavila to pitanje MINT-u i ministrici osobno, ako se ne varam već mjesecima nema niti odgovora!? Zašto? Jeste li svjesni da će većina nas uskoro ostati bez te police (sklapala se na 1g) budući ih osiguravatelji jednostavno ne žele nuditi? Mi ćemo tako uskoro kršiti ZPUT, biti osuđeni na velike kazne, a Vi ste toga svjesni i ništa ne poduzimate!? INZISTIRAMO da Zakonom regulirate to pitanje u vidu državnih jamstava, a dugoročno jasno propišete prava i obveze osiguravatelja s jedno odnosno agencija s druge strane Naravno, tu je i pitanje mogućeg ukidanja Članka 38.a ZPUT-a. Ako prva dva problema koje smo iznijeli shvatimo kao činjenice (jer to jesu), kako dame i gospodo zamišljate da agencije uskoro vrate uplate klijenata u cijelosti, dok u isto vrijeme niste osigurali da pružatelji usluga vrate taj isti novac nama!? Zar zaista mislite da je to moguće i od kojih novaca?? Kako možete sav teret svaliti na leđa agencija, pri tome im apsolutno ne pomažući?? Jeste li svjesni da će to značiti kraj (stečaj, nelikvidnost) za stotine, možda i tisuće agencija!? Ima li onda smisla mjera od 4.000 kn za radnika, kad će Vam uskoro tisuće i tisuće njih/nas pokucati na vrata HZZ-a? Znate li da zbog gore navedenog problema jamčevine u slučaju nelikvidnosti ili stečaja agencije građani/naši klijenti ostaju u potpunosti bez svog novca? Vjerujem da sve to znate, ali nevjerojatno je da to odobravate, zaista nevjerojatno. Planirate li dame i gospodo iz MINT-a i Vlade RH sve ovo objasniti prosječnom građaninu RH? Ili ćete dopustiti kaos, učestale napade na agencije i njihove djelatnike te vrlo moguće socijalne nemire ako sve ovo zaista ne riješite? Apeliram i na savjest i na razum da dobro o svemu promislite i prihvatite sljedeće prijedloge; 1. OSIGURATI PRAVNI OSNOV (u ZPUT-u, kroz EU mehanizme i posredovanjem HGK i/ili diplomacije u trećim zemljama) ZA PROMPTAN POVRAT UPLAĆENIH DEPOZITA OD STRANE PRUŽATELJA USLUGA. U SLUČAJEVIMA GDJE JE DOKAZIVO DA PRUŽATELJ USLUGA NIJE SOLVENTAN, PRODUŽITI VALJANOST NJIHOVIH VOUCHERA DO MINIMALNO 31.12.2022.! 2. RIJEŠITI PROBLEM JAMČEVINE, ZA POČETAK DRŽAVNIM JAMSTVIMA 3. PROLONGIRATI ROK ZA POVRAT NOVCA KLIJENTIMA, MINIMALNO DO 31.12.2021. (od kad bi počeo teći rok od 180 dana za povrat) 4. PROLONGIRATI ROK VALJANOSTI NAŠIH VOUCHERA DO 31.12.2022. (zbog klijenata koji će ipak željeti putovati) 5. OSIGURATI BESPOVRATNU FINANCIJSKU POMOĆ RAZMJERNU PADU PRIHODA PUTNIČKIM AGENCIJAMA, POVREMENIM PRIJEVOZNICIMA I TURISTIČKIM VODIČIMA. 6. PRODUŽENJE MJERA HZZ-a ZA RADNIKE (4.000 kn) DO MINIMALNO 31.12.2021. 7. U ZAKONU DEFINIRATI „ODGOVORNOG ORGANIZATORA PUTOVANJA“, A NE „ORGANIZATORA“. Za kraj, koristim priliku da zahvalim našim udrugama (UNPAH, UGP) za sve što čine za nas. Ipak, bojim se da se naš glas (za razliku od ugostitelja; čestitam im na upornosti i „glasnoći“) ne čuje dovoljno i apeliram na sve da se probamo medijski eksponirati i na taj način svim građanima, a posebice našim klijentima reći pravu istinu. S poštovanjem, ASTRALIS TRAVEL Siniša Panthy Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. U pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga Zakona, iznimno, uz pristanak putnika vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. Sukladno važećem Zakonu, koji je usklađen s Direktivom 2015/2302, povrat uplaćenog novca za paket aranžman putniku dužan je izvršiti organizator putovanja. Pitanje povrata proslijeđenog novca je stvar ugovornih odnosa organizatora i pružatelja pojedinačnih usluga, a povrat novca za neizvršenu ugovornu obvezu organizator može tražiti putem suda. Vezano uz jamčevinu, napominjemo da je i prema ranije važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07, 88/10, 30/14, 89/14 i 152/14) jamčevina za slučaj nesolventnosti bila propisana u obliku polica osiguranja i bankarskih garancija te je, s obzirom na uspostavljenu i ustaljenu praksu, i novim Zakonom o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17) zadržan isti sustav zaštite od nesolventnosti. Poslovanje osiguravajućih društava regulirano je na razini Europske unije, pri ugovaranju polica dužni su vršiti procjenu rizika, a osiguravati samo rizike koji su budući i neizvjesni. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija skrećemo pažnju kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija. Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicija su usklađeni s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj.
37 ASTRALIS TRAVEL d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 5. Poštovani, Javljamo se u godini 20. rođendana naše tvrtke, u nadi da će svi ovi prijedlozi, točnije vapaji turističke struke uroditi plodom te da će nam biti omogućeno da doživimo studeni i proslavu jubileja. U suprotnom, ova i sve ostale objave kolegica i kolega moći će poslužiti samo kao podloga za requiem za većinu nas. Putnička smo agencija koja se bavi gotovo isključivo outgoingom, konkretnije, u najvećem postotku školskim putovanjima. Od ožujka 2020. do danas prosjek pada prihoda nam je 96% i osim onih 4.000 kn za radnike, nismo primili (kao niti ostale agencije) niti jednu kunu pomoći države. U isto vrijeme, od kolega iz drugih zemalja članica EU doznajemo kako od države primaju i po 75-80% prihoda iz istog razdoblja prethodnih godina na ime bespovratne pomoći!? Kako je dakle moguće da naše Ministarstvo i Vlada bespogovorno slušaju EU naredbe, svjesno pri tome žrtvujući svoje gospodarstvenike (u konačnici i građane/naše klijente), a u isto vrijeme im ne pružaju baš nikakvu pomoć!? Iskoristio bih prostor i vrijeme da jače istaknem nekoliko ključnih problema naše struke, u nadi da sve ovo što svi mi pišemo (ipak) neće biti uzaludno. Prvi je svakako pitanje silnih depozita koje smo svi mi uplatili (uglavnom stranim) pružateljima usluga!! Naši prihodi u dužem periodu prije ožujka 2020. iznosili su 14-15 miljuna kuna godišnje. Iznosi uplaćenih depozita (hotelima, avio i brodarskim kompanijama i ostalima) je višemilijunski! Ako naše prihode i iznose depozita uzmemo kao prosjek i pretpostavimo da je agencija u sličnoj situaciji barem 1000, lako dolazimo do brojke u MILIJARDAMA KUNA KOJE SU IZAŠLE IZ HRVATSKE!! Dame i gospodo iz svih resornih Ministarstava i Vlade RH, jesmo li kao država zaista toliko BOGATI da toliki novac jednostavno zaboravimo?? Jeste li zaista spremni „naložiti“ agencijama da te iste novce, koji sad leže na računima tvrtki u inozemstvu, vrate klijentima?? Kako, od kud i na koji način?? Stoga, ako već morate slijepo slušati EU direktive, INZISTIRAMO da pronađete pravni osnov da se unutar EU regulira i taj problem!! Nevjerojatno je da ga (osim struke) nitko ne spominje, SPASITE NOVAC HRVATSKIH GRAĐANA! Nadam se da nismo članica koja samo poslušno kima glavom, izvolite zastupati interese svojih gospodarstvenika i građana! Problem sredstava u tzv „trećim zemljama“ (i u našem slučaju radi se o vrlo velikim iznosima) možete riješiti pružajući vjerovnicima (agencijama) BESPLATNU PRAVNU POMOĆ jer je vrlo očito da na drugi način do svojih/novaca naših klijenata nećemo moći doći (većina vouchera važeća je do 31.12.2021., s objektivno minimalnim šansama za realizaciju). Molim pojašnjenje čemu točno „služi“ čuvena HGK, ako ne za ovakve i slične situacije? Što je s MVEP? Pomozite nam da pravnim putem vratimo sredstva svojim putnicima!! Drugi problem koji bih istaknuo je pitanje JAMČEVINE. Dakle, kako je moguće da u jednoj pravnoj državi čitav jedan sektor (osiguravajuće kuće) jednostavno odluči SAMOPROGLASITI sve ugovorene (i uredno plaćene) police jamčevnog osiguranja ništavnima!?Zaista ne razumijem kako je to moguće i zašto se to pitanje također prešućuje. Kao član UNPAH-a znamo da je udruga postavila to pitanje MINT-u i ministrici osobno, ako se ne varam već mjesecima nema niti odgovora!? Zašto? Jeste li svjesni da će većina nas uskoro ostati bez te police (sklapala se na 1g) budući ih osiguravatelji jednostavno ne žele nuditi? Mi ćemo tako uskoro kršiti ZPUT, biti osuđeni na velike kazne, a Vi ste toga svjesni i ništa ne poduzimate!? INZISTIRAMO da Zakonom regulirate to pitanje u vidu državnih jamstava, a dugoročno jasno propišete prava i obveze osiguravatelja s jedno odnosno agencija s druge strane Naravno, tu je i pitanje mogućeg ukidanja Članka 38.a ZPUT-a. Ako prva dva problema koje smo iznijeli shvatimo kao činjenice (jer to jesu), kako dame i gospodo zamišljate da agencije uskoro vrate uplate klijenata u cijelosti, dok u isto vrijeme niste osigurali da pružatelji usluga vrate taj isti novac nama!? Zar zaista mislite da je to moguće i od kojih novaca?? Kako možete sav teret svaliti na leđa agencija, pri tome im apsolutno ne pomažući?? Jeste li svjesni da će to značiti kraj (stečaj, nelikvidnost) za stotine, možda i tisuće agencija!? Ima li onda smisla mjera od 4.000 kn za radnika, kad će Vam uskoro tisuće i tisuće njih/nas pokucati na vrata HZZ-a? Znate li da zbog gore navedenog problema jamčevine u slučaju nelikvidnosti ili stečaja agencije građani/naši klijenti ostaju u potpunosti bez svog novca? Vjerujem da sve to znate, ali nevjerojatno je da to odobravate, zaista nevjerojatno. Planirate li dame i gospodo iz MINT-a i Vlade RH sve ovo objasniti prosječnom građaninu RH? Ili ćete dopustiti kaos, učestale napade na agencije i njihove djelatnike te vrlo moguće socijalne nemire ako sve ovo zaista ne riješite? Apeliram i na savjest i na razum da dobro o svemu promislite i prihvatite sljedeće prijedloge; 1. OSIGURATI PRAVNI OSNOV (u ZPUT-u, kroz EU mehanizme i posredovanjem HGK i/ili diplomacije u trećim zemljama) ZA PROMPTAN POVRAT UPLAĆENIH DEPOZITA OD STRANE PRUŽATELJA USLUGA. U SLUČAJEVIMA GDJE JE DOKAZIVO DA PRUŽATELJ USLUGA NIJE SOLVENTAN, PRODUŽITI VALJANOST NJIHOVIH VOUCHERA DO MINIMALNO 31.12.2022.! 2. RIJEŠITI PROBLEM JAMČEVINE, ZA POČETAK DRŽAVNIM JAMSTVIMA 3. PROLONGIRATI ROK ZA POVRAT NOVCA KLIJENTIMA, MINIMALNO DO 31.12.2021. (od kad bi počeo teći rok od 180 dana za povrat) 4. PROLONGIRATI ROK VALJANOSTI NAŠIH VOUCHERA DO 31.12.2022. (zbog klijenata koji će ipak željeti putovati) 5. OSIGURATI BESPOVRATNU FINANCIJSKU POMOĆ RAZMJERNU PADU PRIHODA PUTNIČKIM AGENCIJAMA, POVREMENIM PRIJEVOZNICIMA I TURISTIČKIM VODIČIMA. 6. PRODUŽENJE MJERA HZZ-a ZA RADNIKE (4.000 kn) DO MINIMALNO 31.12.2021. 7. U ZAKONU DEFINIRATI „ODGOVORNOG ORGANIZATORA PUTOVANJA“, A NE „ORGANIZATORA“. Za kraj, koristim priliku da zahvalim našim udrugama (UNPAH, UGP) za sve što čine za nas. Ipak, bojim se da se naš glas (za razliku od ugostitelja; čestitam im na upornosti i „glasnoći“) ne čuje dovoljno i apeliram na sve da se probamo medijski eksponirati i na taj način svim građanima, a posebice našim klijentima reći pravu istinu. S poštovanjem, ASTRALIS TRAVEL Siniša Panthy Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. naime zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi usklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga Zakona, iznimno, uz pristanak putnika vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. Važećim Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicije su usklađene s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija skrećemo pažnju kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija. Također, predmet ovoga Zakona nije mjera potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu 4000 kn, a ista je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
38 Maremonti Istra d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Poštovani, U cijelosti se slažemo sa stavom kolega iz putničkih agencija te podržavamo kolege turističke vodiče. Smatramo prijedlog Zakona neprihvatljivim prema članku 38a. Nastavno na prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu protivimo se svakoj izmjeni koja bi išla na štetu putničkih agencija ukidanjem vouchera i naglim odlukama o povratu uplaćenih akontacija za putovanja koja su trebala biti realizirana u 2020. godini. Putničke agencije su, ne svojom voljom, već uvjetima koji su nastali pod utjecajem više sile tj. Objavom pandemije koronavirusa Covid-19 bili prvo prisiljene zatvoriti svoja vrata u razdoblju od 19.3.-27.4.2020., a nakon toga suočiti se s posljedicama odgođenih putovanja i svojim klijentima objasniti okolnosti koje su nastupile prestankom rada. Sukladno izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu od 7.4.2020. omogućeno je izdavanje vouchera za neostvarena putovanja i odlučeno o povratu uplaćenih aranžmana u roku od 6 mjeseci plus 14 dana nakon prestanka posebnih okolnosti izazvanih pandemijom. Nažalost, situacija se nije bitno promijenila od tog vremena, a uvjeti rada i poslovanja agencija postali su nepodnošljivi. Usprkos državnim potporama za očuvanje radnih mjesta, svi ostali fiksni troškovi poslovanja (najam prostora, porezi, članarine TZ i HGK, knjigovodstvene usluge, struja, voda, odvoz smjeća, bankovne naknade za održavanje računa…) ostali su nepromijenjeni. U međuvremenu, uplaćene akontacije ostale su na računima partnerskih tvrtki uz objašnjenje da nije moguć povrat već odgoda termina što je dodatno onemogućilo planiranje povrata barem dijela uplaćenih putovanja. S obzirom na trenutnu situaciju s pandemijom i neizvjesnost u pogledu skorog otvaranja granica i mogućnosti putovanja, te psihološke efekte koje je pandemija ostavila na potencijalne putnike ne vidimo nikakvu vjerojatnost u ponovno pokretanje poslovanja u skorom vremenu. Shodno tome smatramo da se u slučaju donošenja zakona o ukidanju vouchera i obavezi vraćanja uplaćenih iznosa onima koji se za to opredijele potrebno odrediti “grace period“ od najmanje godinu dana koji će agencijama omogućiti povrat iz nove akumulacije do koje bi trebalo doći, nadamo se, s eventualnim ukidanjem mjera vezanim na pandemiju. Svako drugačije rješenje dovest će do stečaja većine subjekata u ovoj djelatnosti što u konačnici neće doprinijeti rješavanju trenutne situacije i otvorenih dugovanja prema klijentima. Samim time će i godine ulaganja tvrtke ali i sredstava iz raznih projekata biti izgubljena i sav trud bačen u vjetar. Država ovakvim zakonom sustavno uništava sve turističke agencije. S poštovanjem, Maremonti Istra d.o.o. Zadarska 2, 52100 Pula Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmejna i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača.
39 Ivana Hustić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Predlažem: ČLANAK 69 Novim Zakonom o strancima ukidaju se turističke kvote čime će velikom broju stranih državljana biti omogućen boravak u Republici Hrvatskoj. Osobe koje budu pet godina boravile na području RH, čak i bez stalnog zaposlenja, moći će legalno ostvariti pravo na prebivalište. Ministarstvo turizma i sporta, međutim, zaboravlja činjenicu da je Zakon o pružanju usluga u turizmu tzv. lex specialis koji derogira opći zakon, u ovom slučaju Zakon o strancima. Isti pristup imaju i druge europske zemlje poput Grčke, Malte i Cipra koje uopće ne dozvoljavaju pristup strancima ukoliko nemaju grčko ili ciparsko porijeklo dok Malta usto još propisuje i obvezu prebivališta i uvjet reciprociteta. • članak 73, Zakona: ''da ima najmanje završenu srednju školu“ - prijedlog: najmanje četverogodišnju srednju školu, • članak 73. stavak 2. točka 3. Zakona: ''da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča'', što bi značilo ''poznavanje jezika u dovoljnoj mjeri'' – obzirom da predmetnu kvalifikaciju smatramo neodredivom i neozbiljnom / prijedlog: svakako definiranje razine poznavanja jezika prema reguliranim razinama poznavanja jezika. Ivana Hustić, licencirani turistički vodič Nije prihvaćen Državljani trećih država mogu pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske samo ako polože stručni ispit (opći i posebni dio), a navedenom mogu pristupiti ukoliko u Republici Hrvatskoj imaju prijavljeno prebivalište te smatramo da je navedeno zakonsko uređenje zadovoljavajuće. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjm srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
40 Istarska županija - Regione Istriana PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. Predlaže se sljedeće: • u novopredloženom članku 75.a u prvom stavku iza riječi „danom podnošenja zahtjeva“ dodaju se riječi „turističkog vodiča“. Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
41 Istarska županija - Regione Istriana PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Predlaže se sljedeće: • u članku 74. stavak 1. točka 2. mijenja se i glasi: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
42 Istarska županija - Regione Istriana PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Predlažemo sljedeće: • u članku 71.stavak.1. riječi „visokom učilištu“ zamjenjuju se riječju „fakultetu“ • u članku 73. stavak 2. točka 1. ispred riječi „srednju“ dodaje se riječ „četverogodišnju“ • u članku 73. stavku 2. točka 3. riječi ''da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča'', zamjenjuju se riječima ''da posjeduje odgovarajuće uvjerenje nadležnog državnog tijela o poznavanju hrvatskog jezika'' Nije prihvaćen Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjm srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referetnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
43 Istarska županija - Regione Istriana PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. stavak (2) – prijedlog da se umjesto „po županijama“ usvoji prijedlog ZDTVH i navede „po turističkim regijama“ kako slijedi : 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija. stavak (4) riječi „po županijama zamjenjuje se sa „po turističkim regijama. Hrvatske regije imaju različitu povijest, kulturno-povijesnu baštinu, geografske elemente i kulturu življenja, te to treba uvažiti i vrednovati. Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
44 Mislav Kolak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, najprije me zanima dokad će zamjenica ministrice gospođa Udovičić Monika biti bahata i ponašati se prema nama svima koji zarađujemo i za njenu plaću s visoka. Gospođa Udovičić uopće nije kompetentna da ulazi u rasparavu o turističkim vodičima jer se dosada pokazalao da ne barata materijom, nego paušalno iznosi komentare na račun turističkih vodiča. Predmet: Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča Poražavajuće i razočaravajuće je što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu doznali s, pazite sad, web stranice Ministarstva turizma i sporta. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje osnovnih uzusa komunikacije, kao i elementarne pristojnosti u međusobnim odnosima. Međutim, nakon predstavljenih stavova ZDTVH, ni pisma, ni razglednice. Jasno je da im do mišljenja i stava struke nije nimalo stalo. Malo je reći kako smo zabrinuti činjenicom što je Ministarstvo turizma i sporta ovim prijedlogom strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije. Nula. Naravno, bez obzira imaju li ili nemaju adekvatnu izobrazbu u svojoj domicilnoj državi. Zamislite, čak ne trebaju vladati ni osnovnim znanjem hrvatskog jezika, što naše Ministarstvo očito ni malo ne brine, jer oni i onako s njima neće imati baš nikakvog kontakta. Svaka čast kolegama iz drugih zemalja, ali oni, posve jasno, ne mogu tumačiti hrvatsku povijest, jer nemaju (a kako bi i imali?) toliko potreban osjećaj nacionalne privrženosti i pripadnosti Hrvatskoj. Treba li posebno spomenuti da se to odnosi i na Domovinski rat, temelj slobodne i suverene Hrvatske. Ukratko, strancima je dopušteno da svojim načinima tumačenja hrvatske povijesti rade njezinu reviziju po svom slobodnom nahođenju. Doduše, zakon predviđa da bi strani vodiči trebali polagati stručne provjere znanja i prolaziti procedure kao hrvatske kolege samo u slučaju ako bi vodili na zaštićenim lokalitetima. To će biti jedina mjesta na kojima će naša država u smislu ovog zakona imati koliko toliko suverenitet. Međutim, činjenica je da Ministarstvo ima namjeru taj broj zaštićenih lokaliteta znatno umanjiti na ostatke ostataka hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine pravilnikom koji će ubrzo stupiti na snagu. Mirne duše može se konstatirati kako će kroz koji dan inozemni vodiči bez ikakvog stručnog i profesionalnog kriterija voditi goste diljem lijepe naše i eto nama poplave tzv. fake news informacija, pseudo tumačenja i, po svojoj biti, kraja kulturnog turizma u Hrvatskoj, posredno i srozavanja ugleda zemlje u svijetu, što je posvjedočila i Češka, a objavila sama Europska Komisija u svojem izvješću. Svjedočimo vulgarizaciji struke, opasnoj i krajnjoj degradaciji kvalitete interpretiranja naše baštine, ne vodeći čak računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Sve se prepušta samovolji predatorskog kapitalizma i ekonomiji velikih brojeva, a brojni vodiči će biti primorani iseliti van zemlje i naći drugi posao, što im, kao velikom broju visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika neće biti problem. Toliko o demografskoj politici... Ministarstvo ide toliko daleko u nepoznavanju profesije i zakonskih propisa da u esavjetovanju navodi kako u Hrvatskoj ima samo 340 aktivnih turističkih vodiča, što bi bilo smiješno da nije žalosno. Republika Hrvatska broji preko pet i pol tisuća vodiča i svi oni uplaćuju značajna financijska sredstva u državni proračun putem obrta, agencija, udruga, ugovora o djelu odnosno uplaćenih poreza, prireza i doprinosa. Nepoznavanje materije samo je nastavak prakse koju smo uočili prilikom proučavanja testa proporcionalnosti koje je objavila Europska Komisija prije nekoliko godina, gdje se nisu potrudili ni sve rubrike ispuniti, a da ne spominjemo polupismenu razinu popratnog teksta. I sve to uz opravdanja inzistiranjima Europske Komisije s kojima smo upoznati. Međutim . proučili smo i prezentirali sve primjere zaštite nekih drugih europskih zemalja. Sudeći po ovom postupku, ne očekujemo ništa pozitivno ni u Pravilnicima o edukaciji i zaštićenim lokalitetima koji nam slijede. Posebno smo užasnuti činjenicom da se uopće nisu iskoristili primjeri modela zaštite ni prema državljanima trećih zemalja koji će nam držati lekcije o našoj povijesti i baštini. Ovakav čin slobodno se može nazvati eutanaziranjem kulturnog naslijeđa, ujedno i potpunim krahom načela zaštite potrošača. Radi se o svojevrsnoj izdaji Hrvatske, i to na globalnoj razini. Žalosti da doslovce niti jedan naš prijedlog, kao članova radne skupine, nije prihvaćen. Ministarstvo turizma i sporta, kojem je obveza štititi interese struke hrvatskih vodiča, odbilo je poslušati glas struke bez obzira na argumente, navedene modalitete zaštite drugih europskih zemalja te bezrezervnu podršku kustosa, povjesničara i braniteljskih udruga. Treba se zapitati zašto Hrvatska ne želi štititi svoju baštinu, povijest i svoje građane na način kako su to napravile druge europske zemlje, primjerice Grčka i Cipar? I sve ovo se događa u zemlji zbog čije su slobode i obrane nacionalnog identiteta prije samo 25 godina mnogi dali svoje živote. Zar ni to više nije važno? Ne možemo se oteti dojmu kako je hrvatski kulturni identitet predan kao na pladnju. Tko god hoće neka jede i kusa kako želi. Kriteriji tu ne postoje. Vjerovali smo da u našem resornom Ministarstvu imamo majku, a ne maćehu. Na žalost, pogriješili smo, ali ćemo ustrajati u goloj borbi za egzistenciju i boriti se svim demokratskim sredstvima. Jednoglasno: članovi Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske 1. Društvo turističkih vodiča Split 2. Društvo turističkih vodiča Dubrovnik 3. Udruga turističkih vodiča Like 4. Udruga turističkih vodiča Rab 5. Udruga turističkih vodiča grada Vukovara 6. Društvo turističkih vodiča Korčula 7. Društvo turističkih vodiča Rovinj 8. Društvo turističkih vodiča Međimurje 9. Udruga turističkih vodiča Bastion- Karlovac 10. Udruga Moj Osijek 11. Udruga turističkih vodiča Maloga Lošinja 12. Udruga turističkih vodiča Zadra - Donat 13. Društvo turističkih vodiča Phoenix- Trogir 14. Udruga turističkih vodiča Kvarnera 15. Društvo turističkih vodiča Liburnia 16. Društvo turističkih vodiča Varaždin 17. Društvo turističkih vodiča Pula 18. Udruga turističkih vodiča Zagreba i srednjohrvatske makroregije 19. Turistički vodiči Split 20. Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik 21. Udruga turističkih vodiča otoka Hvara Nije prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Ne može se prihvatiti navod da strani turistički vodiči vode bez edukacije u Republici Hrvatskoj iz razloga što je važećim Zakonom za pružanje usluga turističkog vodiča propisana obveza polaganja stručnog ispita, koji se sastoji od općeg i posebnog dijela. Turistički vodič koji ima položen opći dio stručnog ispita može voditi na području cijele Republike Hrvatske, osim na i u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), dok turistički vodič koji ima položen posebni dio stručnog ispita, a koji polaže posebno po županijama može voditi turiste i po zaštićenim cjelinama (lokalitetima). Usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom. Iznimno, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin treće države koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom, tj. ima položen stručni ispit za turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje podzakonskim aktima, a ne ovim Zakonom. Nadalje, Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Vezano uz prijedlog da se definira razina znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na koje pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da strani vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Kada je u pitanju priznavanje stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se najmjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
45 AZUR TOURS d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Javljam se iz Agencije AZUR TOURS d.o.o. iz Zagreba a u svezi namjere Ministarstva da donese novi Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu. Pojava COVID-19 je doslovno "presjekla" poslovanja putničkih agencija - tako da su s jedne strane imale uplate stranaka vezane za razna putovanja, skijanja i odmore, a s druge strane su izvršile brojne uplate ili akontacije prema hotelima, avio kompanijama i agencijama u Hrvatskoj i po cijelom svijetu. Čl. 38 a Zakona o pružanju usluga u turizmu je donesen zbog COVID-19 pandemije i sada ga se želi brisati iako pandemija još traje i ništa se pozitivnoga u međuvremenu nije desilo. Novim prijedlogom Zakona se želi prisiliti agencije da umjesto vouchera koje su izdale moraju strankama praktički odmah vratiti uplate. S druge strane, ne postoji nikakav mehanizam kojim bi se prisililo hotele (na Jadranu ili po svijetu), avio kompanije, partnerske agencije i sve druge partnere hrvatskih agencija kojima su proslijeđene uplate i akontacije, da uplaćena sredstva vrate agencijama. Dakle, situacija je takva da ste sa novim Zakonom kojim se briše čl. 38 - sav pritisak prebacili samo na agencije - jedino su one izložene obvezi povrata uplata i to odmah. Uz cijelu situaciju sa uplatama, dodatni je problem da agencije NE POSLUJU VEĆ GODINU DANA. Dakle, cijelu godinu dana nisu zaradile ozbiljniji novac pa se postavlja pitanje u kakvom će stanju dočekati "normalizaciju" poslovanja obzirom da davanje 4.000 kn po djelatniku pokriva samo dio objektivnih troškova koje imaju svaki mjesec (krediti, leasing, najamnine, telefonija, režije, bankovni troškovi, knjigovodstveni troškovi) Podsjećamo da agencije (domaće i inozemne ) u Hrvatsku dovode oko veliki broj gostiju i da je vrlo bitno da budu u punom operativnom stanju kada se stvore uvjeti za normalizaciju poslovanja i života. Stoga predlažemo - da se rok za umjesto isplatu vouchera pomakne barem do 31.12.2021. – svaka druga odluka direktno dovodi u pitanje egzistenciju većeg dijela agencija - da se isplata 4.000 kn po djelatniku produži do 31.12.2021. odnosno do pune normalizacije života i poslovanja. U protivnom slučaju je jasno da će agencije – ako ne budu mogle pokrivati plaće svojih djelatnika iz poslovanja, biti prisiljene dijeliti otkaze. - da se osiguraju bespovratna sredstva kojima bi se barem dijelom nadomjestili objektivni troškovi poslovanja i života - da se riješi problem jamčevine za putničke agencije – obzirom na cijelu situaciju sa pandemijom i ugroženim poslovanjem putničkih agencija, osiguravajuća društva nisu zainteresirana za izdavanje novih polica jamčevnog osiguranja, pa se postavlja pitanje kako će agencije ispuniti svoju zakonsku obvezu. S poštovanjem Alojz Pavlović Nije prihvaćen Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. Naime, zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona, Europska komisija je protiv Republike Hrvatske 30. listopada 2020. godine pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona, kojima se članak 38.a briše, nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije, kao i radi zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga Zakona, iznimno, uz pristanak putnika, vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. Također, predmet ovoga Zakona nije mjera potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu 4000 kn, a ista je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija skrećemo pažnju kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija. Vezano uz jamčevinu, napominjemo da je i prema ranije važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07, 88/10, 30/14, 89/14 i 152/14) jamčevina za slučaj nesolventnosti bila propisana u obliku polica osiguranja i bankarskih garancija te je, s obzirom na uspostavljenu i ustaljenu praksu, i novim Zakonom o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17) zadržan isti sustav zaštite od nesolventnosti.
46 Marina Vujičić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, slažem se s kolegama iz udruge turističkih vodiča Kvarnera te i sama ovim putem iskazujem svoje nezadovoljstvo s novim prijedlogom zakona. Poražavajuće i razočaravajuće je što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu doznali s, pazite sad, web stranice Ministarstva turizma i sporta. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje osnovnih uzusa komunikacije, kao i elementarne pristojnosti u međusobnim odnosima. Međutim, nakon predstavljenih stavova ZDTVH, ni pisma, ni razglednice. Jasno je da im do mišljenja i stava struke nije nimalo stalo. Malo je reći kako smo zabrinuti činjenicom što je Ministarstvo turizma i sporta ovim prijedlogom strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije. Nula. Naravno, bez obzira imaju li ili nemaju adekvatnu izobrazbu u svojoj domicilnoj državi. Zamislite, čak ne trebaju vladati ni osnovnim znanjem hrvatskog jezika, što naše Ministarstvo očito ni malo ne brine, jer oni i onako s njima neće imati baš nikakvog kontakta. Svaka čast kolegama iz drugih zemalja, ali oni, posve jasno, ne mogu tumačiti hrvatsku povijest, jer nemaju (a kako bi i imali?) toliko potreban osjećaj nacionalne privrženosti i pripadnosti Hrvatskoj. Treba li posebno spomenuti da se to odnosi i na Domovinski rat, temelj slobodne i suverene Hrvatske. Ukratko, strancima je dopušteno da svojim načinima tumačenja hrvatske povijesti rade njezinu reviziju po svom slobodnom nahođenju. Doduše, zakon predviđa da bi strani vodiči trebali polagati stručne provjere znanja i prolaziti procedure kao hrvatske kolege samo u slučaju ako bi vodili na zaštićenim lokalitetima. To će biti jedina mjesta na kojima će naša država u smislu ovog zakona imati koliko toliko suverenitet. Međutim, činjenica je da Ministarstvo ima namjeru taj broj zaštićenih lokaliteta znatno umanjiti na ostatke ostataka hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine pravilnikom koji će ubrzo stupiti na snagu. Mirne duše može se konstatirati kako će kroz koji dan inozemni vodiči bez ikakvog stručnog i profesionalnog kriterija voditi goste diljem lijepe naše i eto nama poplave tzv. fake news informacija, pseudo tumačenja i, po svojoj biti, kraja kulturnog turizma u Hrvatskoj, posredno i srozavanja ugleda zemlje u svijetu, što je posvjedočila i Češka, a objavila sama Europska Komisija u svojem izvješću. Svjedočimo vulgarizaciji struke, opasnoj i krajnjoj degradaciji kvalitete interpretiranja naše baštine, ne vodeći čak računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Sve se prepušta samovolji predatorskog kapitalizma i ekonomiji velikih brojeva, a brojni vodiči će biti primorani iseliti van zemlje i naći drugi posao, što im, kao velikom broju visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika neće biti problem. Toliko o demografskoj politici... Ministarstvo ide toliko daleko u nepoznavanju profesije i zakonskih propisa da u e- savjetovanju navodi kako u Hrvatskoj ima samo 340 aktivnih turističkih vodiča, što bi bilo smiješno da nije žalosno. Republika Hrvatska broji preko pet i pol tisuća vodiča i svi oni 2 uplaćuju značajna financijska sredstva u državni proračun putem obrta, agencija, udruga, ugovora o djelu odnosno uplaćenih poreza, prireza i doprinosa. Nepoznavanje materije samo je nastavak prakse koju smo uočili prilikom proučavanja testa proporcionalnosti koje je objavila Europska Komisija prije nekoliko godina, gdje se nisu potrudili ni sve rubrike ispuniti, a da ne spominjemo polupismenu razinu popratnog teksta. I sve to uz opravdanja inzistiranjima Europske Komisije s kojima smo upoznati. Međutim . proučili smo i prezentirali sve primjere zaštite nekih drugih europskih zemalja. Sudeći po ovom postupku, ne očekujemo ništa pozitivno ni u Pravilnicima o edukaciji i zaštićenim lokalitetima koji nam slijede. Posebno smo užasnuti činjenicom da se uopće nisu iskoristili primjeri modela zaštite ni prema državljanima trećih zemalja koji će nam držati lekcije o našoj povijesti i baštini. Ovakav čin slobodno se može nazvati eutanaziranjem kulturnog naslijeđa, ujedno i potpunim krahom načela zaštite potrošača. Radi se o svojevrsnoj izdaji Hrvatske, i to na globalnoj razini. Žalosti da doslovce niti jedan naš prijedlog, kao članova radne skupine, nije prihvaćen. Ministarstvo turizma i sporta, kojem je obveza štititi interese struke hrvatskih vodiča, odbilo je poslušati glas struke bez obzira na argumente, navedene modalitete zaštite drugih europskih zemalja te bezrezervnu podršku kustosa, povjesničara i braniteljskih udruga. Treba se zapitati zašto Hrvatska ne želi štititi svoju baštinu, povijest i svoje građane na način kako su to napravile druge europske zemlje, primjerice Grčka i Cipar? I sve ovo se događa u zemlji zbog čije su slobode i obrane nacionalnog identiteta prije samo 25 godina mnogi dali svoje živote. Zar ni to više nije važno? Ne možemo se oteti dojmu kako je hrvatski kulturni identitet predan kao na pladnju. Tko god hoće neka jede i kusa kako želi. Kriteriji tu ne postoje. Vjerovali smo da u našem resornom Ministarstvu imamo majku, a ne maćehu. Na žalost, pogriješili smo, ali ćemo ustrajati u goloj borbi za egzistenciju i boriti se svim demokratskim sredstvima. S poštovanjem, Marina Vujičić Nije prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Ne može se prihvatiti navod da strani turistički vodiči vode bez edukacije u Republici Hrvatskoj iz razloga što je važećim Zakonom za pružanje usluga turističkog vodiča propisana obveza polaganja stručnog ispita, koji se sastoji od općeg i posebnog dijela. Turistički vodič koji ima položen opći dio stručnog ispita može voditi na području cijele Republike Hrvatske, osim na i u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), dok turistički vodič koji ima položen posebni dio stručnog ispita, a koji polaže posebno po županijama može voditi turiste i po zaštićenim cjelinama (lokalitetima). Usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom. Iznimno, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin treće države koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom, tj. ima položen stručni ispit za turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje podzakonskim aktima, a ne ovim Zakonom. Nadalje, Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Vezano uz prijedlog da se definira razina znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na koje pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da strani vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Kada je u pitanju priznavanje stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se najmjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
47 Koncept putovanja d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, turistička agencija Koncept putovanja d.o.o. organizira razna putovanja. Od samog početka poslovanja specijalizirali smo se prvenstveno za organizaciju programa putovanja za osnovne i srednje škole, stručna putovanja, putovanja za umirovljenike, te radimo i sva ostala putovanja kako grupna tako i individualna, u tuzemstvu i inozemstvu. Od kada je nastala pandemija bilježimo vrtoglav pad prometa, preko 90%. Ovo je najteže razdoblje s kojim smo se susreli u svom radu do sada! Početkom ožujka 2020. prekinuta su sva putovanja zbog nastale situacije sa Covid-19. Slijedili su događaji poput zatvaranja agencija u razdoblju od 19.03.-27.04.2020., pa razne preporuke za putovanja od strane HZJZ, Ministarstva školstva, stožera,… zatim ograničenja glede broja putnika i organiziranog prijevoza, zatvaranje granica,… sve to dovelo je do prekida planiranih putovanja. Posljedice svih tih ograničenja, zabrana i preporuka su da turističke agencije od početka ožujka 2020. pa sve do danas nisu bile u mogućnosti ponuditi, a niti organizirati putovanja svojim klijentima. Putnicima koji zbog nastale situacije nisu mogli ostvariti uplaćena putovanja izdani su voucheri u skladu s izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu od 7.4.2020. čl. 38.a. Prema novim izmjenama i dopunama zakona rok za povrat uplaćenih aranžmana je razdoblje od 6 mjeseci + 14 dana, a koje se počinje računati od dana prestanka posebnih okolnosti izazvanih pandemijom Covid-19. Trenutna situacija je da posebne okolnosti još nisu prestale, a pitanje je kada će se iste prekinuti. Ukidanjem članka 38.a prema kojem agencije moraju izvršiti povrat uplaćenih sredstava i to u roku od 14 dana od dana raskida ugovora izazvat će se masovna nelikvidnosti i zatvaranje većeg broja turističkih agencija. Naši putnici neće moći iskoristiti, a niti dobiti natrag uplaćena sredstva. Tu dolazi i do problema sa osiguravajućim kućama koje prijete da neće pokrivati izdane vouchere od strane agencija i kompletan teret svih nastalih gubitaka pada na turističke agencije koje su u alarmantno teškoj situaciji. Veći dio sredstava, uplaćenih od strane naših putnika, proslijeđen je našim dobavljačima: hotelima, prijevoznicima,… i do tih novaca agencije ne mogu doći jer su i agencije dobile vouchere za uplaćene iznose kako bi sredstva iskoristile za buduće aranžmane. A neki dobavljači ako su i vratili jedan dio sredstava drugi dio tih sredstava su zadržale jer se putovanje nije realiziralo i to je čisti gubitak bez mogućnosti povrata tih sredstava i sve to manje-više mora snositi agencija! Agencije dobivaju potpore za očuvanje radnih mjesta od 4.000,00 kn no to je samo pripomoć da zaista očuvamo taj radna mjesta, a i to je već na klimavim nogama. Potpore nisu dovoljne za poslovanje agencija, svi mi imamo i fiksne mjesečne troškove: struja, plin, voda, najam, telefoni i mobiteli, razne članarine, komunalne naknade, održavanje,… x sada već 11 mjeseci, a prihoda NEMA! Naše rezerve su se istopile, nestale, a troškovi iz mjeseca u mjesec rastu. Nije turizam, kako sve više čujemo i čitamo u medijima, broj popunjenih kreveta u hotelima i privatnom smještaju na našoj obali. Postoje tu i drugačiji oblici turizma, a koji okupljaju grupe odraslih i djece,.. Grupe kojima turističke agencije isplaniraju svaki trenutak putovanja, od samih priprema za jedan paket aranžman, niz dokumentacije, pregovora i dogovora, kontakta sa velikim brojem ljudi da bi se onda krenulo u realizaciju programa u kojem sudjeluju: prijevoznici, hoteli, restorani, muzeji, vodiči, agroturizmi, nacionalni parkovi i parkovi prirode,… itd. U cijelom tom nizu turističke agencije odrađuju „lavovski posao“ kako bi svi bili zadovoljni i kupci koji moraju dobiti sadržajan i profesionalno odrađen aranžman, a i dobavljači koje je uključila agencija u taj paket, a koji će prodati svoje usluge. Kako bi turističke agencije i nadalje mogle poslovati, a putnici koji su ranije uplatili određena sredstva za nerealizirana putovanja mogli ista ta sredstva iskoristiti za buduća, smatramo da je nužno potrebno: 1. U Prijedlogu Zakona jasno definirati tko snosi odgovornost za organizaciju putovanja, odnosno izmijeniti naziv Organizator u Odgovorni organizator putovanja 2. Da se produži rok za povrat novca klijentima minimalno do 31.12.2021. od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata 3. Osigurati bespovratna sredstva svim putničkim agencijama s padom prometa većim od 60% po razredima: pad prometa između 60% i 70%, pad prometa između 70% i 80%, pad prometa između 80% i 90% te pad prometa veći od 90% 4. Osigurati sredstva za pokrivanje fiksnih troškova prema navedenim razredima pada prometa (pod točkom 4.) 5. Osigurati lakše dobivanje Covid -19 kredita za obrtna sredstva od HBOR-a i HAMAG-a za firme koje su imale uvijete/bonitet za iste do 31.12.2019. te kojima će država biti jamac, uz poček otplate do 2 godine i uz minimalne kamate 6. Produženje potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu od 4.000 kn minimalno do kraja 2021. godine odnosno do normalizacije putovanja S poštovanjem, Biljana Budin, Turistička agencija Koncept putovanja d.o.o. Nije prihvaćen Važećim Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicije su usklađene s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka roka od 180 dana za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. Naime, zbog neusklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula drugu fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona, kojima se članak 38.a briše, nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga Zakona, iznimno, uz pristanak putnika, vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija, skrećemo pažnju kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija. Nadalje, pitanje pokrića fiksnih troškova poslovanja turističkih agencija nije predmet ovoga Zakona. Mjeru nadoknade dijela ili svih plaćenih fiksnih troškova u sklopu provedbe mjere Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom provodi Ministarstvo financija, Porezna uprava. Prema Uputi ravnatelja Porezne uprave o provedbi navedene mjere ista se provodi za poduzetnike kojima je Odlukom Stožera civilne zaštite od 27. studenoga 2020. godine obustavljen rad. Predmet ovoga Nacrta zakona nije mjera potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu 4000 kn, a ista je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
48 Manuela Kravaica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. novi članak 75a: nije navedeno na čiji zahtjev i pod kojim uvjetima se ukida rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča. Stoga ga treba nadopuniti: „na zahtjev turističkog vodiča“, te glasi : Rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča ukida se na zahtjev turističkog vodiča, s danom podnošenja zahtjeva za odjavu nadležnom upravnom tijelu ili danom navedenim u zahtjevu za odjavu, koji ne može biti određen prije dana podnošenja zahtjeva nadležnom upravnom tijelu. OBRAZLOŽENJE: Poučeni dosadašnjim različitim iskustvima od pojedinih Ureda državne uprave koji su izdavali navedena rješenja, da ne bi došlo do različitih tumačenja, molimo precizirati: „na zahtjev turističkog vodiča“. Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
49 Manuela Kravaica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Članak 74.st.2. riječi „po županijama“ zamjenjuju se riječima „po turističkim regijama“. Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
50 Manuela Kravaica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Sukladno navedenom u čl.71.st.(4) riječi „po županijama zamjenjuju se riječima „po turističkim regijama. Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
51 Manuela Kravaica PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. stavak (2) – prijedlog da se umjesto „po županijama“ usvoji prijedlog ZDTVH i navede „po turističkim regijama“ kako slijedi : 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija. stavak (4) riječi „po županijama zamjenjuje se sa „po turističkim regijama. OBRAZLOŽENJE: turističke regije povezane su u smislenu cjelinu, kako zemljopisno, tako i povijesno i kulturno. Ne dolazi do prevelike fragmentacije, ali se ostavlja dovoljno prostora da se budući polaznici u dovoljnoj mjeri educiraju za posao turističkog vodiča, i to prije svega kvalitetnije, zbog opsega materije koju trebaju savladati. Također se ne ide nepravedno prema vodičima koji su do sada polagali veći broj županija, a ima ih veći broj, ako se polaganjem barem jedne županije iz turističke regije priznaje turistička regija u cijelosti. U suprotnom će se desiti to, da će netko tko je položio samo jednu županiju automatizmom dobiti dozvolu za vođenje zaštićenih lokaliteta po čitavoj RH, što u konačnici rezultira puno manjim angažiranjem lokalnih vodiča, a to na kraju vodi tome da će se i u proračun uplatiti znatno manje sredstava, jer ljudi ostaju bez posla. Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
52 Viktorija Modrić Flies PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Ne slažem se sa prijedlogom. Treba ostati kao i do sada jer nikoga ne diskriminira. Republika Hrvatska već sad ima nacionalnu licencu nakon polaganja općeg dijela ispita, a polaganjem posebnog dijela omogućuje se pristup zaštićenim lokalitetima određenim po županijama. Nije prihvaćen Stručni nositelj zadržava stav naveden u obrazloženju u nenormativnom dijelu Nacrta prijedloga zakona. Sukladno važećem zakonskom uređenju, turistički vodič državljanin Republike Hrvatske, kao i turistički vodič državljanin države članice Europske unije koji bi pružao usluge na privremenoj i povremenoj osnovi, za pružanje usluga na cijelom teritoriju Republike Hrvatske morao bi položiti ukupno 21 posebni dio ispita, što se smatra ograničenjem u pružanju usluga turističkog vodiča.
53 Viktorija Modrić Flies PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Ne slažem se sa prijedlogom i treba ostati kao i do sada po županijama jer nikoga ne diskriminira. Republika Hrvatska već sad ima nacionalnu licencu nakon polaganja općeg dijela ispita, a polaganjem posebnog dijela omogućuje se pristup zaštićenim lokalitetima određenim po županijama. Nije prihvaćen Stručni nositelj zadržava stav naveden u obrazloženju u nenormativnom dijelu Nacrta prijedloga zakona.
54 Viktorija Modrić Flies PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Ne slažem se sa prijedlogom. Dosadašnji zakon sasvim uredno predviđa polaganje ispita i nikoga ne diskriminira. Republika Hrvatska već sad ima nacionalnu licencu nakon polaganja općeg dijela ispita, a polaganjem posebnog dijela omogućuje se pristup zaštićenim lokalitetima određenim po županijama. Nije prihvaćen Stručni nositelj zadržava stav naveden u obrazloženju u nenormativnom dijelu Nacrta prijedloga zakona.
55 Željka Bonifačić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Ako se želi ukinuti polaganje ispita po županijama neka ide po regijama kako je predložila Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske. Hrvatske regije imaju različitu povijest, kuturno-povijesnu baštinu i kulturu življenja te svaka od njih zaslužuje da se posebno polaže. Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
56 Grad Pazin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. Predlaže se sljedeće: • u novopredloženom članku 75.a u prvom stavku iza riječi „danom podnošenja zahtjeva“ dodaju se riječi „turističkog vodiča“. Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
57 Excellent Travel OBRAZLOŽENJE, Uz članak 1. Direktiva koja se ovdje spominje se može dopustiti za zanimanja koja su neovisna o jezicima i posebnostima. A naša povijest, kultura i tradicija su se i još se stvaraju i uvijek će se stvarati samo kod nas i ne mogu ja sa svojim stručnim znanjem o našoj kulturi, povijesti i tradiciji ići u Bruxelles i pričat o njihovim kraljevima njemačke loze, to je nedopustivo. Nije prihvaćen Skrećemo pažnju na Ustav Republike Hrvatske (NN 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.) te članke 141. c i 141. d u Glavi VIII.A Europska unija i Pravo građana Europske unije, koji se primjenu od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, 1. srpnja 2013. godine, a koji govore: „Ostvarivanje prava koja proizlaze iz pravne stečevine Europske unije, izjednačeno je s ostvarivanjem prava koja su zajamčena hrvatskim pravnim poretkom.“ te „Pravni akti i odluke koje je Republika Hrvatska prihvatila u institucijama Europske unije primjenjuju se u Republici Hrvatskoj u skladu s pravnom stečevinom Europske unije.“, nadalje da „Sva prava ostvaruju se u skladu s uvjetima i ograničenjima propisanima ugovorima na kojima se temelji Europska unija te mjerama prihvaćenima na temelju tih ugovora“ te da „U Republici Hrvatskoj sva prava zajamčena pravnom stečevinom Europske unije uživaju svi građani Europske unije.“ U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
58 DANIELA GOLUBIĆ VRABEC PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 5. Poštovani, Molnar travel d.o.o. iz Bjelovara posluje od 1996.g.. Mi smo incoming i outgoing putnička agencija i prijevoznička tvrtka sa 32 vlastita autobusa visoke klase.. Radimo individualna putovanja i putovanja za grupe. Nalazimo se u vrlo teškoj situaciji, a pogotovo ako prođe prijedlog Zakona o pružanju usluga u turizmu, članak 38. koji će većini agencija jako naštetiti. Naime, prvi problem je JAMČEVINA, prema prijedlogu Zakona potrošači imaju pravo na povrat novca u roku od 14 dana od raskida ugovora. Međutim, ukoliko dođe do slučaja nesolventnosti turističke agencije, moći će od osiguravajućih društava na temelju jamčevine za slučaj nesolventnosti tražiti povrat uplaćenog novca. Ističemo da jamčevina NE pokriva vouchere koji su izdani u 2020. godini putnicima za otkazana putovanja, jer su osiguravajuće kuće poslale dopis u kojemu navode kako je jamčevina sklopljena prije nastanka više sile (pandemija virusa COVID-19). U dopisu su naveli da neće isplaćivati novac potrošačima za izdane vouchere. Drugi problem u prijedlogu zakona je definicija Organizatora i rok za povrat novca klijentima. Naime, smatramo da u Zakonu mora biti jasno definirano da se radi o ODGOVORNOM ORGANIZATORU PUTOVANJA. Nije jasno definiran isti rok za POVRAT NOVACA. Apeliramo i na Ministarstvo turizma i sporta da produži povrat novca klijentima do 31. prosinca 2021. godine uz napomenu kako niti jedna putnička agencija ne može u roku 15 dana od datuma prestanka važenja vouchera vratiti novac. Predlažemo da rok bude 180 dana kako bi agencije zbog smanjenog broja radnika to uopće mogle riješiti, a sve uz nadu da ista agencija ima financijska sredstva to vratiti. U članku 38. treba navesti da putnici mogu iskoristiti izdate VOUCHERE i u idućoj godini. Na taj način, pružila bi se prilika putničkim agencijama da se nagode s putnikom o korištenju vouchera do razdoblja kada će granice biti otvorene i bolje prilike za putovanje. Zbog pandemije koja traje sad više od godinu dana, čak ne postoji mogućnost da potrošači uzmu druga putovanja jer se boje putovati, ostali su bez posla, ne žele tako daleko planirati, niti agencije mogu nešto ponuditi budući da su granice još uvijek zatvorene. Situaciju dodatno otežava i činjenica da za svako putovanje putnik mora izdvojiti dodatnih 1.000 kuna samo za PCR testove što dodatno otežava odluku na putovanje. Putnici ne mogu zamijeniti vouchere za nova putovanja iz već poznatih razloga te trenutno uopće nije situacija da putnik može bezbrižno putovati. Čak i da uzme zamjensko putovanje za dva mjeseca, agencija u ovom trenutku ne zna hoće li se putovanje održati. Od 20. ožujka 2020. godine ne organiziraju se grupna putovanja, pa je nemoguće tvrditi da je veći broj Vouchera izdanih od strane putničkih agencija iskorišten. Nadalje, isto se može potvrditi činjenicom da HZJZ izdalo nalog, odnosno preporuku putničkim agencijama o organizaciji grupnih putovanja autobusom, da u autobusu ne smije biti više od 50% popunjenosti kapaciteta (u samom početku je bilo čak i 25% popunjenosti kapaciteta), što je putničkoj agenciji ekonomski neisplativo. Na taj način, ne može se organizirati kvalitetno putovanje. Nije istina kako će izmjena Zakona utjecati na manji broj turističkih agencija jer se raspolaže s krivim podacima, uzeto je u obzir samo anketa koju je sprovela UHPA, a to nije relevantan podatak iz razloga što u UHPA-i nisu zastupljene sve putničke agencije članice te to ne može i ne smije biti podatak na temelju kojih se donosi procjena učinka. Osim toga, UHPA nije navela o kojem broju anketiranih agencija je riječ niti koji broj agencija je dao navedene podatke. Pad prometa u turističkim agencijama u 2020. u odnosu na 2019. godinu je veći od 90% !!! U slučaju zatvaranja putničkih agencija propadaju i drugi sektori, a to su prijevoznici, turistički vodiči… Ako se ne dođe do boljeg rješenja ili ukidanja članka 38.a, u 20 dana vlasnici putničkih agencija će prvo morati otpustiti radnike i proglasiti stečaj, a najviše zbog toga što niti jedna agencija nije uspjela od svojih dobavljača vratiti novac. Osim toga, nisu dobili pomoć države u vidu BESPOVRATNIH SREDSTVA te su sve svoje rezerve iz 2019. godine potrošili na plaćanje fiksnih troškova od ožujka do prosinca 2020. godine. Sada više nemaju sredstva potrebna da bi platili daljnje troškove, a još manje da financiraju daljnje poslovanje. To se odnosi i na prodaju, jer i za prodaju su potrebna sredstva za oglašavanje. Kupci i dalje zahtijevaju povrate. U slučaju da se članak 38a ukine i kada se proširi vijest da su agencije obavezne izvršiti povrate, kupci će bez obzira na sve tražiti svoj novac s obzirom na to da grupna putovanja nisu u planu u budućnosti. Predlažemo slijedeće: 1. U Prijedlogu Zakona je definicija Organizatora a potrebno je ispraviti u Odgovornog organizatora putovanja – jer sve agencije međusobno surađuju i prodaju aranžmane drugih agenicija te je potrebno naglasiti tko snosi odgovornost za organizaciju putovanja 2. Da Ministarstvo turizma i sporta produži rok za povrat novca klijentima minimalno do 31.12.2021. od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata 3. Produžiti izdate Vouchere putnicima do 31.12.2022. godine - kada će granice biti otvorene i bolje prilike za putovanje 4. Za tvrtke u turizmu osigurati bespovratna sredstva kao i druge članice EU – za pokrivanje fiksnih troškova za period pada prometa većeg od 60% 5. Produženje potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu od 4000 kn do kraja 2021. g. Daniela Golubić Vrabec Voditelj putničke agencije Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmejna i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. naime zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga Zakona, iznimno, uz pristanak putnika vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. Važećim Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicije su usklađene s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Također, Direktiva 2015/2302 propisuje rok od 14 dana za povrat novca putnicima, stoga bi propisivanje drugačijeg roka predstavljalo daljnju povredu prava Europske unije i kršenje prava potrošača. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija skrećemo pažnju kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
59 Grad Pazin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Predlaže se sljedeće: • u članku 74. stavak 1. točka 2. mijenja se i glasi: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
60 Grad Pazin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Predlažemo sljedeće: • u članku 71.stavak.1. riječi „visokom učilištu“ zamjenjuju se riječju „fakultetu“ • u članku 73. stavak 2. točka 1. ispred riječi „srednju“ dodaje se riječ „četverogodišnju“ • u članku 73. stavku 2. točka 3. riječi ''da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča'', zamjenjuju se riječima ''da posjeduje odgovarajuće uvjerenje nadležnog državnog tijela o poznavanju hrvatskog jezika'' Nije prihvaćen Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjm srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
61 Grad Pazin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Predlažemo sljedeće: • u članku 69. stavak 3. iza riječi „Zakonom“ stavlja se zarez te se dodaju riječi „uz uvjet postojanja reciprociteta“. • u članku 70.stavak 2. riječ „županijama“ zamjenjuje se riječju “regijama“. • članak 70.dopunjuje se novim stavkom 6. koji glasi : '' Regije se u smislu odredbe članka 70. stavka 2. ovog Zakona određuju na sljedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije: • Dubrovačko-neretvanska županija • Splitsko – dalmatinska županija • Šibensko – kninska županija • Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije: • Istarska županija • Primorsko-goranska županija • Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb: • Krapinsko-zagorska županija • Karlovačka županija • Međimurska županija • Varaždinska županija • Zagrebačka županija • Grad Zagreb 4. Panonska regija: • Sisačko-moslovačka županija • Bjelovarsko-bilogorska županija • Koprivničko-križevačka županija • Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija'' Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
62 Trakostyan tours doo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, turistička smo agencija koja posluje još od 1996.godine. Od početka djelovanja profilirali smo se kao agencija koja radi programe poglavito za dječje vrtiće, osnovne škole i za ljude treće životne dobi. Dakle i mi spadamo pod putničke agencije koje se bave grupnim putovanjima, školskim putovanjima, a kojih je većina u našem području poslovanja, u one koje u navedenom terminu od kad traje pandemija imaju konastantan pad prometa i slijedom toga se u potpunosti slažemo s komentarima i prijedlozima UDRUGE GLAS PODUZETNIKA. Putničke agencije su, ne svojom voljom, već uvjetima koji su nastali pod utjecajem više sile tj. Objavom pandemije koronavirusa Covid-19 bili prvo prisiljene zatvoriti svoja vrata u razdoblju od 19.3.-27.4.2020., a nakon toga suočiti se s posljedicama odgođenih putovanja i svojim klijentima objasniti okolnosti koje su nastupile prestankom rada. Sukladno izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu od 7.4.2020. omogućeno je izdavanje vouchera za neostvarena putovanja i odlučeno o povratu uplaćenih aranžmana u roku od 6 mjeseci plus 14 dana nakon prestanka posebnih okolnosti izazvanih pandemijom. Nažalost, situacija se nije bitno promijenila od tog vremena, a uvjeti rada i poslovanja agencija postali su nepodnošljivi. Usprkos državnim potporama za očuvanje radnih mjesta, svi ostali fiksni troškovi poslovanja (najam prostora, porezi, članarine TZ i HGK, knjigovodstvene usluge, struja, voda, odvoz smjeća, bankovne naknade za održavanje računa…). Postojeće rezervacije uglavnom su nam otkazane zbog nemogućnosti realizacije uslijed svih donesenih mjera te su klijentima izdani voucheri za neko buduće putovanje. Za razliku od ugostitelja, putničkim agencijama trenutno nije obustavljen rad odlukom Stožera civilne zaštite, ali u praksi organizirana putovanja nisu moguća pa čak ni unutar RH zbog brojnih restrikcija i „preporuka“ koje su na snazi, a u svrhu suzbijanja pandemije koronavirusa. Sve donesene odluke uzrokovale su veliki pad novih rezervacija te golemi pad prometa naše turističke agencije od preko 90%, a zbog izostanka pravodobnih i kvalitetnih mjera od strane države klijenti su izgubili povjerenje u turističke agencije. I dalje nastojimo, koliko god bude moguće zadržati radnike koristeći vlastita sredstva, ali kao i svi u našem sektoru, nalazimo se u situaciji koju nije moguće prebroditi bez dodatne pomoći jer unatoč tome što nismo službeno zatvoreni, rad nam je i dalje onemogućen te još uvijek imamo redovne troškove poslovanja, režije, namete i davanja koja i dalje moramo plaćati bez obzira na pad prometa od preko 90%, a kraj se ne nazire. Smatramo da je potrebno: 1. U Prijedlogu Zakona jasno definirati tko snosi odgovornost za organizaciju putovanja, odnosno izmijeniti naziv Organizator u Odgovornog organizatora 2. Produljenje roka za povrat novca klijentima minimalno do 31.12.2021. od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata 3. Mogućnost produživanja vouchera minimalno do 31.12.2022. 4. Za tvrtke u turizmu koje su direktno pogođene pandemijom (turističke agencije, povremeni prijevoz i ostali) osigurati bespovratna sredstva kao i druge članice EU – za pokrivanje fiksnih troškova za pad prometa većeg od 60% 5. Produženje potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu od 4.000 kn minimalno do kraja 2021. godine odnosno do normalizacije poslovanja a samim time i putovanja S poštovanjem, TRAKOSTYAN-TOURS Turistička agencija d.o.o. Nije prihvaćen Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona. Navedeni termin i definicija su usklađeni s odredbama Direktive o paket aranžmanima te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj, odnosno posrednik. Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka roka od 180 dana za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. Naime, zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta izmjena zakona, iznimno, uz pristanak putnika, vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija. Nadalje, pitanje pokrića fiksnih troškova poslovanja turističkih agencija nije predmet ovoga Zakona. Mjeru nadoknade dijela ili svih plaćenih fiksnih troškova u sklopu provedbe mjere Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom provodi Ministarstvo financija, Porezna uprava. Prema Uputi ravnatelja Porezne uprave o provedbi navedene mjere ista se provodi za poduzetnike kojima je Odlukom Stožera civilne zaštite od 27. studenoga 2020. godine obustavljen rad. Također, predmet ovoga Zakona nije niti mjera potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu 4000 kn, a ista je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
63 Josip Matassi PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. U stavku 1 treba unijeti tko podnosi zahtjev za odjavu Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
64 Josip Matassi PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Predlažem izmjenu čl. 70.st. 2 te članka 70.st.4. riječima '' po regijama'' po prijedlogu ZDTVH Zahtijeva se izmjena u članku 70. te dopuna novog stavka 6. : '' Regije se određuju na slijedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija'' Ističem da je isto nužno urediti Zakonom, koji ima veću pravnu snagu od Pravilnika, a za turističke vodiče predstavlja i veću pravnu zaštitu od Pravilnika Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
65 Marina Pavlović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. Zašto bi se uopće ukidalo rješenje o ispunjavanju uvjeta? Rješenje nije dokument koji dokazuje da se netko uopće bavi tim zanimanjem .Tko podnosi zahtjev za ukidanje Rješenja i zašto bi netko podnio takav zahtjev? Budući da turistički vodič nije slobodno zanimanje automatski dobivanjem Rješenja zašto bi ikada imao potrebu da ukine Rješenje o ispunjavanja uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča? Nije prihvaćen Vezano uz ukidanje rješenja o ispunjavanju uvjeta turističkog vodiča smatramo da je potrebno navedeno izričito urediti zakonom, bez obzira što vodič možda neće imati potrebu za tim, s obzirom da ishođenje rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkih vodiča automatski ne predstavlja registraciju slobodnog zanimanju. Naime, Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
66 M travel d. o. o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Ako se predložene izmjene i dopune ugrade u Zakon o pružanju usluga u turizmu u nepromijenjenom obliku i kao takve stupe na snagu, hrvatska zakonodavna vlast bit će izravno odgovorna za propast nekoliko tisuća građana i tvrtki iz turističke struke. Predložene izmjene i dopune ne valjaju i njihovo uvođenje koštat će egzistencija, zdravlja i novca radnika i poslodavaca za koje se donose i na koje se odnose. Prije nešto manje od godinu dana izmijenili ste Zakon; dozvolili ste izdavanje vaučera za uplaćena i nerealizirana putovanja pod određenim uvjetima (prestanak pandemije + 180 dana odgode). To nije bilo idealno rješenje, daleko od toga, ali je u tome času bilo jedino moguće rješenje. I vi sada to ovim prijedlogom izmjena poništavate?! Zašto ste uopće unosili takvu izmjenu ako se ona ne može održati (niti godinu dana)? Ne dirajte u članak 38.a! Ne izbacujte ga jer ćete nam stvoriti nerješive probleme koji će itekako uzdrmati hrvatski turizam a neke sektore (npr. putničke agencije) će najvjerojatnije uništiti. Ako već to namjeravate provesti, onda barem budite svjesni da su rješenja postojala, da smo vam ih predlagali. Ovo su naši prijedlozi: 1. Ministarstvo turizma i sporta produžuje rok za povrat novca klijentima minimalno do 31.12.2021. od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata, i to isključivo pod uvjetom da se proglasi kraj pandemije i krenu putovanja. 2. Produžuje se rok do kada vrijede izdani vaučeri putnicima na 31.12.2022. 3. Za turističke agencije osigurati bespovratna sredstva (ne kredite!) za pokrivanje fiksnih troškova za period pada prometa većeg od 60% po razredima – što je veći pad, to je veći postotak iznosa nadoknade. 4. Produženje potpora po mjeri ORM za isplatu plaća u minimalnom iznosu od 4.000 kn do kraja 2021. godine, tj. dokle god se ne proglasi kraj pandemije. 5. S osiguravajućim kućama mora se redefinirati sve što se tiče/odnosi na jamčevinu. Ako osiguravajuće kuće ne žele više osiguravati turističke agencije, onda je potrebno neko drugo rješenje. Boško Mišković Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka roka od 180 dana za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. Naime, zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta izmjena zakona, iznimno, uz pristanak putnika, vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. Vezano uz jamčevinu, napominjemo da je i prema ranije važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07, 88/10, 30/14, 89/14 i 152/14) jamčevina za slučaj nesolventnosti bila propisana u obliku polica osiguranja i bankarskih garancija te je, s obzirom na uspostavljenu i ustaljenu praksu, i novim Zakonom o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17) zadržan isti sustav zaštite od nesolventnosti. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija. Nadalje, turističke agencije obuhvaćene su u sklopu provedbe mjere potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu 4000 kn, a ista je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
67 Marina Pavlović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 14. Zaštićeni lokaliteti su neadekvatno zaštićeni i u pravilu ih nitko ne kontrolira. Strane vodiče je potrebno dodatno identificirati , a zaštićene lokalitete jasno označiti. Nije prihvaćen Sukladno važećem zakonu nadzor nad pružanje usluga turističkih vodiča provodi Državni inspektorat.
68 VIZ travel j.d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 14. Predlažem izdavanje iskaznice i građanima EU koji pružaju usluge vođenja u RH na povremenoj i privremenoj osnovi, kako bi ih inspekcijske službe mogle prepoznati. Suglasna sam s komentarima kolega. Godinama već molimo da se zaštićeni lokaliteti kao takvi jasno označe, kao i na nedovoljan broj inspektora kojima su zbog birokratskih poteškoća često vezane ruke. Predlažem da se kontrole na zaštićenim lokalitetima spuste i na razinu komunalnih redara i da se nađe načina da se slična ovlaštenja daju zastupnicima strukovnih udruga, uz napomenu da takva praksa postoji npr. u Austriji vezano za učitelje skijanja. Strani turistički vodiči nisu dovoljno upoznati s time gdje mogu pružati svoje usluge, a gdje ne mogu... Potrebno je jasno istaknuti ograničenje na zaštićenim lokalitetima. Članak 73 stavak 1, međutim, ništa ne govori o zaštićenim lokalitetima i pravilima vođenja na njima pa je nejasno odnosi li se ova odredba i na te lokalitete. Osim toga, strani pratitelji i vodiči kod inspekcijskih nadzora (inače vrlo rijetkih) mogu se "izvlačiti" da nisu znali odnosi li se njihova licenca na zaštićene lokalitete. Nije prihvaćen Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), propisano je da se pružateljima usluga ne može nametati dodatna obveza glede pristupa pružanju usluga na privremenoj i povremenoj osnovi. Nadzor nad pružanjem usluga turističkih vodiča provodi Državni inspektorat.
69 VIZ travel j.d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. Novi članak 75a: nije navedeno na čiji zahtjev i pod kojim uvjetima se ukida rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča. Stoga ga treba nadopuniti: „na zahtjev turističkog vodiča“, te glasi : Rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča ukida se na zahtjev turističkog vodiča, s danom podnošenja zahtjeva za odjavu nadležnom upravnom tijelu ili danom navedenim u zahtjevu za odjavu, koji ne može biti određen prije dana podnošenja zahtjeva nadležnom upravnom tijelu. OBRAZLOŽENJE: Poučeni dosadašnjim različitim iskustvima od pojedinih Ureda državne uprave koji su izdavali navedena rješenja, da ne bi došlo do različitih tumačenja, molimo precizirati: „na zahtjev turističkog vodiča“. Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
70 VIZ travel j.d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Nastavno na prijedlog u prethodnom članku zahtijeva se izmjena: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
71 Željka Pleš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. U članku 74.st.2 brišu se riječi „za županije“ i zamjenjuju riječima „za turističke regije iz članka 70. stavak 6“. Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
72 VIZ travel j.d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Članak 6. stavak (2) – prijedlog da se umjesto „po županijama“ usvoji prijedlog ZDTVH i navede „po turističkim regijama“ kako slijedi : 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija. stavak (4) riječi „po županijama zamjenjuje se sa „po turističkim regijama. OBRAZLOŽENJE: turističke regije povezane su u smislenu cjelinu, kako zemljopisno, tako i povijesno i kulturno. Ne dolazi do prevelike fragmentacije, ali se ostavlja dovoljno prostora da se budući polaznici u dovoljnoj mjeri educiraju za posao turističkog vodiča, i to prije svega kvalitetnije, zbog opsega materije koju trebaju savladati. Također se ne ide nepravedno prema vodičima koji su do sada polagali veći broj županija, a ima ih veći broj, ako se polaganjem barem jedne županije iz turističke regije priznaje turistička regija u cijelosti. U suprotnom će se desiti to, da će netko tko je položio samo jednu županiju automatizmom dobiti dozvolu za vođenje zaštićenih lokaliteta po čitavoj RH, što u konačnici rezultira puno manjim angažiranjem lokalnih vodiča, a to na kraju vodi tome da će se i u proračun uplatiti znatno manje sredstava, jer ljudi ostaju bez posla. Ivan Vrnoga Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
73 VIZ travel j.d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U analizi stanja pozivate se na Direktiva 2013/55/EU koja prema vašem tumačenju propisuje da turistički vodiči iz jedne države članice mogu pružati usluge u drugoj državi članici na privremenoj ili povremenoj osnovi ili ostvariti poslovni nastan, pa uvodite u Čl. 70 st. (3) slijedeću definiciju; "Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima) za koje je položio posebni dio stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete). " A onda se u prijedlogu izmjene zakona pozivate na drugu Direktivu 2005/36/EU. ?! Direktiva 2013/55/EU koju spominjete govori o međusobnom priznanju kvalifikacija i regulaciji administrativne suradnje, a ne o ovakvoj liberalizaciji! Uvođenjem tj.prepisivanjem van konteksta stvara se pravna nesigurnost, između ostalog. Nije to ni liberalizacija tržišta nego kaos, i direktno pogodovanje stranim tour operaterima. Uostalom, ovo pitanje nije adekvatno riješeno na nivou EU, nego se svaka država dogovara sa drugom direktno i reciprocitetno, pa tako ako nema međudržavnog ugovora o reciprocitetu, nema ni vođenja stranih vodiča na teritoriju druge države, a odluke o povremenim i privremenim vođenjima se donose pojedinačno kao iznimka i to nakon poduže procedure i ispitivanja intenziteta i količine planiranog vođenja ( koliko puta, koliko dana i gdje tijekom godine), a ne automatizmom kao pravilo poslovanja! Strani vodiči su dobrodošli ali minimalno pod uvjetima koji važe za nas ovdje i koji za nas važe u njihovim državama (EU)! Predlažem da sporni članak 70 st. (3) ima slijedeću definiciju "Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može privremeno i povremeno bez poslovnog nastana, najviše u dva navrata godišnje pružati usluge turističkog vodiča ukoliko postoji bilateralni ugovor između država članica EU na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima) za koje je položio posebni dio stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) . Posebna procedura najave za obavljanje djelatnosti turističkog vodiča privremeno i povremeno bez poslovnog nastana određuje se Pravilnikom. " Još malo osvrta o kvalifikacijama: Kako se određuju i provjeravaju kvalifikacije stranog turističkog vodiča državljanina koji privremeno/ povremeno obavlja usluge vođenja na teritoriju RH ako je dovoljno da samo obavijesti o svojoj nakani da vodi?! U praksi se kao kvalifikacija s nereguliranih tržišta priznaju potvrde agencija da je osoba radila kao vodič i ima iskustva, što je nonsense ako mi tu moramo polagati verificirane programe, bez obzira koliko smo iskustva prije imali kao vodiči! Gdje je tu pravna jednakost?! Mi se ne možemo nigdje u EU pojaviti kao licencirani vodiči jer da radimo za neku agenciju koja negdje organizira putovanje, a znamo recimo baš sve o Madridu ili Ateni. U tom istom Madridu, Veneciji ili Ateni možemo pokupiti samo 'masnu' prekršajnu kaznu za to naše znanje demonstrirano grupi na javnom trgu. Do sada je bar u zakonu bilo jasno da usluge vodiča može obavljati samo ovlašteni i licencirani turistički vodič, pa je i uz to na terenu bilo nereda, jer se kontrole provode samo na nama legalnim vodičima, a ove 'u sivoj zoni' nitko nije dirao ( uz par medijskih iznimaka zadnje dvije godine) jer ih ne vide i ne znaju da postoje. Vozači stranih autobusa, pratitelji grupa, pa i predstavnici agencija su tako postajali lokalni vodiči na izletima, sami 'organizirali' obilaske, a usput na parkingu prodavali pečene kobasice i pivo. bez računa se ne računa?! Vrhunski turizam, zar ne?! Umjesto da se dovede u red anomalije, otvara se prostor za još veći nered . To ne koristi nikome; ni reputaciji destinacije, ni kvaliteti pružanja usluge, ni tržišnoj ravnopravnosti, a ni punjenju proračuna. Ovdje se ne radi o slobodnom tržištu unutar EU čime se prema javnosti opravdava ovakav zakon, nego prvenstveno o pogodovanju strancima i pravnoj neravnopravnosti na našu štetu. Ni uvjeti poslovanja unutar te iste EU nisu jednaki. Nije isto poslovati u Njemačkoj ili u Hrvatskoj ili u Grčkoj,a sve su članice EU. Ovom čudnom formulacijom tj ovom iznimkom koju uvodite pod frazom privremeno / povremeno između ostalog izuzimate druge u EU od pravnih regula vezanih uz rad kojima smo zakonom obavezani mi. Da banaliziram; ako jedan liječnik ili stolar ne može ni privremeno ni povremeno raditi u drugoj državi, a da ne regulira svoj porezni i pravni status i nastan, zašto bi to mogli strani turistički vodiči? Termin da se nešto obavlja 'privremeno ili povremeno' nije razlog za izuzetak od pravne norme i da se u zakon uvodi na ovakav način. Ako je nešto izuzetak onda treba biti jasna i definicija i uvjeti kada je i zašto nešto izuzetak. Kako se količinski točno definira to privremeno i povremeno?! Što to precizno znači? Osim toga, a ovo smatram najvažnijim; tako nešto uvesti u Zakon u državi koja izrazito živi i privređuje od sezonskog oblika turizma, a na štetu vlastitih građana i privrednih subjekata u turizmu ( jer ima nas u različitim oblicima, a ovo ne pogađa samo vodiče nego i poslovanje agencija!), u najmanju ruku je začuđujuće, a zapravo neodgovorno. Predlažem da ovaj članak ne usvojite u ovakvoj formulaciji i da se propiše obaveza registracije djelatnosti i svih obaveza koje iz toga proizlaze u RH, a privremenost ili povremenost obavljanja usluge točno definira u minimumu i proceduralno, koliko, tko, kada i gdje, a ne pro forma brzim najavama i automatskim odobravanje bez provjere. Sve drugo, pogotovo ovako neodređeno, pogodovanje je stranim tour operaterima i stranim komercijalnim interesima. Prijedlogom izmjena zakona o pružanju usluga u turizmu degradirate sve do sada licencirane turističke vodiče u RH, sva naša znanja, iskustvo i godine uloženog truda. Posebno smatram važnim da se precizno definira nivo poznavanja hrvatskog jezika u standardu najmanje B2 nivou za strane vodiče, da se vodite principima reciprociteta i precizirate što je dozvoljeno, a što nije, umjesto da otvarate prostor za neravnopravnu konkurenciju, čime zapravo pogodujete. Tražimo da se primjenjuje načelo pravne jednakosti ( minimum) i naravno reciprociteta! Nije prihvaćen Skrećemo vam pažnju na Zakon o potvrđivanju Ugovora između Kraljevine Belgije, Republike Bugarske, Češke Republike, Kraljevine Danske, Savezne Republike Njemačke, Republike Estonije, Irske, Helenske Republike, Kraljevine Španjolske, Francuske Republike, Talijanske Republike, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Republike Mađarske, Republike Malte, Kraljevine Nizozemske, Republike Austrije, Republike Poljske, Portugalske Republike, Rumunjske, Republike Slovenije, Slovačke Republike, Republike Finske, Kraljevine Švedske, Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske (države članice Europske unije) i Republike Hrvatske o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, objavljen je u Narodnim novinama – Međunarodni ugovori, broj 2/2012 od 28. ožujka 2012. (https://narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/2012_03_2_25.html). Također vam skrećemo pažnju na Ustav Republike Hrvatske (NN 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.) te članke 141. c i 141. d u Glavi VIII.A Europska unija i Pravo građana Europske unije, koji se primjenu od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, 1. srpnja 2013. godine, a koji govore: „Ostvarivanje prava koja proizlaze iz pravne stečevine Europske unije, izjednačeno je s ostvarivanjem prava koja su zajamčena hrvatskim pravnim poretkom.“ te „Pravni akti i odluke koje je Republika Hrvatska prihvatila u institucijama Europske unije primjenjuju se u Republici Hrvatskoj u skladu s pravnom stečevinom Europske unije.“, nadalje da „Sva prava ostvaruju se u skladu s uvjetima i ograničenjima propisanima ugovorima na kojima se temelji Europska unija te mjerama prihvaćenima na temelju tih ugovora“ te da „U Republici Hrvatskoj sva prava zajamčena pravnom stečevinom Europske unije uživaju svi građani Europske unije.“ Ugovor o funkcioniranju Europske unije (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:12016ME/TXT) u Poglavlju 2., pod naslovom PRAVNI AKTI UNIJE, POSTUPCI DONOŠENJA I DRUGE ODREDBE u članku 288. propisuje kako „Radi izvršavanja nadležnosti Unije, institucije donose uredbe, direktive, odluke, preporuke i mišljenja.“ te se za direktive navodi kako je „Direktiva je obvezujuća, u pogledu rezultata koji je potrebno postići, za svaku državu članicu kojoj je upućena, a odabir oblika i metoda postizanja tog rezultata prepušten je nacionalnim tijelima.“. Direktiva 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija Tekst značajan za EGP (SL L 255, 30.9.2005.), je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta ( „Uredba IMI” ) Tekst značajan za EGP (SL L 354, 28.12.2013.). Dakle, ne radi se o dvije Direktive EU koje uređuju različitu materiju, već se radi o osnovnoj Direktivi EU, koja je kasnije izmijenjena u određenim dijelovima drugom. Slično tome u hrvatskom zakonodavstva imamo izričaj kada se osnovni Zakon, kasnije mijenja ili dopunjuje. Ali također je važno napomenuti, kako su obje Direktive EU prenesene u nacionalno zakonodavstvo kroz Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), koji je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. U Zakonu o pružanju usluga u turizmu se pozivamo na navedene Direktive EU, jer navedenim Zakonom se regulira profesija turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj, kao posebnim Zakonom. U pogledu načela reciprociteta, moramo istaknuti kako se navedene Direktive EU odnose na sve države članice te su njima propisana pravila kojima se moraju voditi sve države članice prilikom prenošenja istih u nacionalno zakonodavstvo. Ukoliko države članice ne prenesu određenu Direktivu EU u cijelosti ili suprotno, tada Europska komisija kao čuvarica „nadzornik“ svih Ugovora Europske unije, može protiv neke države članice pokrenuti postupka zbog povrede prava EU. Definiranje „privremeno i povremenog“ drugačije od onoga što propisuju Direktive EU, odnosno u ovom slučaju sam Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), je ne samo suprotno pravu EU-a već je suprotno nacionalnom pravu. Definicija iz Direktive 2005/36/EZ iz GLAVE II. SLOBODA PRUŽANJA USLUGA, Članak 5. Načelo slobode pružanja usluga: „Privremena i povremena priroda pružanja usluga procjenjuje se za svaki slučaj posebno pri čemu posebno treba voditi računa o njezinu trajanju, učestalosti, redovitosti i stalnosti.“ Definicija iz članka 5. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20): „22. pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi – pružanje usluga kojem ne prethodi postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije uz uvjet poslovnog nastana u drugoj državi članici, a koje se procjenjuje za svaki pojedinačni slučaj, uzimajući u obzir njezino trajanje, učestalost, redovitost i stalnost“. Iz svega prethodnog navedenog proizlaze razlozi nemogućnosti prihvaćanja vašeg prijedloga vezano uz izmjene članka 70 st. 3. važećeg Zakona o pružanju usluga u turizmu u pogledu drugačijeg definiranja privremenog i povremenog pružanja usluga. Također ističemo kako su navedene odredbe članka 70. st. 3. Zakona o pružanju usluga u turizmu na snazi u Republici Hrvatskoj od 1. siječnja 2018. godine i nisu predmet izmjena sadašnjeg prijedloga Zakona. Vezno uz Pravilnik o priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija turističkog vodiča i voditelja poslova turističke agencije (NN 58/19 i 28/20), skrećmo pažnjuu kako je isti donesen na temelju članka 70. stavka 5. Zakona o pružanju usluga u turizmu, a u vezi s člankom 16. stavkom 3. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, koji pak propisuje: „(3) Uvjeti za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje određene regulirane profesije u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, kao i detaljnija pravila za slobodno pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj na temelju inozemnih stručnih kvalifikacija, mogu se propisati posebnim zakonom ili pravilnikom nadležnog tijela državne uprave ili općim aktima nadležnih tijela koje ista donose na temelju zakonskog ovlaštenja.
74 VIZ travel j.d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA U članku 5. Ustava RH stoji, citiram: "U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom. Svatko je dužan držati se Ustava i prava i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske." Također citiram i sadržaj članka 2.: "Suverenitet Republike Hrvatske neotuđiv je, nedjeljiv i neprenosiv./Suverenitet Republike Hrvatske prostire se nad njezinim kopnenim područjem, rijekama, jezerima, prokopima, unutrašnjim morskim vodama, teritorijalnim morem te zračnim prostorom iznad tih područja." Nastavno na sadržaj članka 2, smanjenjem broja zaštićenih lokaliteta direktno se pogoduje stranim vodičima i turoperatorima. Nije prihvaćen Izrada popisa zaštićenih cjelina (lokaliteta) nije predmet ovih izmjena Zakona, već će se isto urediti pravilnikom.
75 VIZ travel j.d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Predmet: Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča Poražavajuće i razočaravajuće je što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu doznali s, pazite sad, web stranice Ministarstva turizma i sporta. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje osnovnih uzusa komunikacije, kao i elementarne pristojnosti u međusobnim odnosima. Međutim, nakon predstavljenih stavova ZDTVH, ni pisma, ni razglednice. Jasno je da im do mišljenja i stava struke nije nimalo stalo. Malo je reći kako smo zabrinuti činjenicom što je Ministarstvo turizma i sporta ovim prijedlogom strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije. Nula. Naravno, bez obzira imaju li ili nemaju adekvatnu izobrazbu u svojoj domicilnoj državi. Zamislite, čak ne trebaju vladati ni osnovnim znanjem hrvatskog jezika, što naše Ministarstvo očito ni malo ne brine, jer oni i onako s njima neće imati baš nikakvog kontakta. Svaka čast kolegama iz drugih zemalja, ali oni, posve jasno, ne mogu tumačiti hrvatsku povijest, jer nemaju (a kako bi i imali?) toliko potreban osjećaj nacionalne privrženosti i pripadnosti Hrvatskoj. Treba li posebno spomenuti da se to odnosi i na Domovinski rat, temelj slobodne i suverene Hrvatske. Ukratko, strancima je dopušteno da svojim načinima tumačenja hrvatske povijesti rade njezinu reviziju po svom slobodnom nahođenju. Doduše, zakon predviđa da bi strani vodiči trebali polagati stručne provjere znanja i prolaziti procedure kao hrvatske kolege samo u slučaju ako bi vodili na zaštićenim lokalitetima. To će biti jedina mjesta na kojima će naša država u smislu ovog zakona imati koliko toliko suverenitet. Međutim, činjenica je da Ministarstvo ima namjeru taj broj zaštićenih lokaliteta znatno umanjiti na ostatke ostataka hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine pravilnikom koji će ubrzo stupiti na snagu. Mirne duše može se konstatirati kako će kroz koji dan inozemni vodiči bez ikakvog stručnog i profesionalnog kriterija voditi goste diljem lijepe naše i eto nama poplave tzv. fake news informacija, pseudo tumačenja i, po svojoj biti, kraja kulturnog turizma u Hrvatskoj, posredno i srozavanja ugleda zemlje u svijetu, što je posvjedočila i Češka, a objavila sama Europska Komisija u svojem izvješću. Svjedočimo vulgarizaciji struke, opasnoj i krajnjoj degradaciji kvalitete interpretiranja naše baštine, ne vodeći čak računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Sve se prepušta samovolji predatorskog kapitalizma i ekonomiji velikih brojeva, a brojni vodiči će biti primorani iseliti van zemlje i naći drugi posao, što im, kao velikom broju visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika neće biti problem. Toliko o demografskoj politici... Ministarstvo ide toliko daleko u nepoznavanju profesije i zakonskih propisa da u esavjetovanju navodi kako u Hrvatskoj ima samo 340 aktivnih turističkih vodiča, što bi bilo smiješno da nije žalosno. Republika Hrvatska broji preko pet i pol tisuća vodiča i svi oni uplaćuju značajna financijska sredstva u državni proračun putem obrta, agencija, udruga, ugovora o djelu odnosno uplaćenih poreza, prireza i doprinosa. Nepoznavanje materije samo je nastavak prakse koju smo uočili prilikom proučavanja testa proporcionalnosti koje je objavila Europska Komisija prije nekoliko godina, gdje se nisu potrudili ni sve rubrike ispuniti, a da ne spominjemo polupismenu razinu popratnog teksta. I sve to uz opravdanja inzistiranjima Europske Komisije s kojima smo upoznati. Međutim . proučili smo i prezentirali sve primjere zaštite nekih drugih europskih zemalja. Sudeći po ovom postupku, ne očekujemo ništa pozitivno ni u Pravilnicima o edukaciji i zaštićenim lokalitetima koji nam slijede. Posebno smo užasnuti činjenicom da se uopće nisu iskoristili primjeri modela zaštite ni prema državljanima trećih zemalja koji će nam držati lekcije o našoj povijesti i baštini. Ovakav čin slobodno se može nazvati eutanaziranjem kulturnog naslijeđa, ujedno i potpunim krahom načela zaštite potrošača. Radi se o svojevrsnoj izdaji Hrvatske, i to na globalnoj razini. Žalosti da doslovce niti jedan naš prijedlog, kao članova radne skupine, nije prihvaćen. Ministarstvo turizma i sporta, kojem je obveza štititi interese struke hrvatskih vodiča, odbilo je poslušati glas struke bez obzira na argumente, navedene modalitete zaštite drugih europskih zemalja te bezrezervnu podršku kustosa, povjesničara i braniteljskih udruga. Treba se zapitati zašto Hrvatska ne želi štititi svoju baštinu, povijest i svoje građane na način kako su to napravile druge europske zemlje, primjerice Grčka i Cipar? I sve ovo se događa u zemlji zbog čije su slobode i obrane nacionalnog identiteta prije samo 25 godina mnogi dali svoje živote. Zar ni to više nije važno? Ne možemo se oteti dojmu kako je hrvatski kulturni identitet predan kao na pladnju. Tko god hoće neka jede i kusa kako želi. Kriteriji tu ne postoje. Vjerovali smo da u našem resornom Ministarstvu imamo majku, a ne maćehu. Na žalost, pogriješili smo, ali ćemo ustrajati u goloj borbi za egzistenciju i boriti se svim demokratskim sredstvima. Jednoglasno: članovi Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske 1. Društvo turističkih vodiča Split 2. Društvo turističkih vodiča Dubrovnik 3. Udruga turističkih vodiča Like 4. Udruga turističkih vodiča Rab 5. Udruga turističkih vodiča grada Vukovara 6. Društvo turističkih vodiča Korčula 7. Društvo turističkih vodiča Rovinj 8. Društvo turističkih vodiča Međimurje 9. Udruga turističkih vodiča Bastion- Karlovac 10. Udruga Moj Osijek 11. Udruga turističkih vodiča Maloga Lošinja 12. Udruga turističkih vodiča Zadra - Donat 13. Društvo turističkih vodiča Phoenix- Trogir 14. Udruga turističkih vodiča Kvarnera 15. Društvo turističkih vodiča Liburnia 16. Društvo turističkih vodiča Varaždin 17. Društvo turističkih vodiča Pula 18. Udruga turističkih vodiča Zagreba i srednjohrvatske makroregije 19. Turistički vodiči Split 20. Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik 21. Udruga turističkih vodiča otoka Hvara Ivan Vrnoga Nije prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Ne može se prihvatiti navod da strani turistički vodiči vode bez edukacije u Republici Hrvatskoj iz razloga što je važećim Zakonom za pružanje usluga turističkog vodiča propisana obveza polaganja stručnog ispita, koji se sastoji od općeg i posebnog dijela. Turistički vodič koji ima položen opći dio stručnog ispita može voditi na području cijele Republike Hrvatske, osim na i u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), dok turistički vodič koji ima položen posebni dio stručnog ispita, a koji polaže posebno po županijama može voditi turiste i po zaštićenim cjelinama (lokalitetima). Usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom. Iznimno, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin treće države koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom, tj. ima položen stručni ispit za turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje podzakonskim aktima, a ne ovim Zakonom. Nadalje, Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Vezano uz prijedlog da se definira razina znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na koje pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da strani vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Kada je u pitanju priznavanje stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se najmjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
76 Željka Pleš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 14. Izdati iskaznice i građanima EU koji pružaju usluge vođenja u RH na povremenoj i privremenoj osnovi, kako bi ih inspekcijske službe mogle prepoznati. Potrebno je ostvariti suradnju i s komunalnim redarima. Nije prihvaćen Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), propisano je da se pružateljima usluga ne može nametati dodatna obveza glede pristupa pružanju usluga na privremenoj i povremenoj osnovi. Nadzor nad pružanjem usluga turističkih vodiča provodi Državni inspektorat.
77 Željka Pleš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. Novi članak 75a: nije navedeno na čiji zahtjev i pod kojim uvjetima se ukida rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča. Stoga ga treba nadopuniti: „na zahtjev turističkog vodiča“, te glasi : Rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča ukida se na zahtjev turističkog vodiča, s danom podnošenja zahtjeva za odjavu nadležnom upravnom tijelu ili danom navedenim u zahtjevu za odjavu, koji ne može biti određen prije dana podnošenja zahtjeva nadležnom upravnom tijelu. OBRAZLOŽENJE: Poučeni dosadašnjim različitim iskustvima od pojedinih Ureda državne uprave koji su izdavali navedena rješenja, da ne bi došlo do različitih tumačenja, molimo precizirati: „na zahtjev turističkog vodiča“. Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
78 Željka Pleš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Nastavno na prijedlog u prethodnom članku zahtijeva se izmjena: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
79 Željka Pleš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Članak 6. stavak (2) – prijedlog da se umjesto „po županijama“ usvoji prijedlog ZDTVH i navede „po turističkim regijama“ kako slijedi : 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija. stavak (4) riječi „po županijama zamjenjuje se sa „po turističkim regijama. OBRAZLOŽENJE: turističke regije povezane su u smislenu cjelinu, kako zemljopisno, tako i povijesno i kulturno. Ne dolazi do prevelike fragmentacije, ali se ostavlja dovoljno prostora da se budući polaznici u dovoljnoj mjeri educiraju za posao turističkog vodiča, i to prije svega kvalitetnije, zbog opsega materije koju trebaju savladati. Također se ne ide nepravedno prema vodičima koji su do sada polagali veći broj županija, a ima ih veći broj, ako se polaganjem barem jedne županije iz turističke regije priznaje turistička regija u cijelosti. U suprotnom će se desiti to, da će netko tko je položio samo jednu županiju automatizmom dobiti dozvolu za vođenje zaštićenih lokaliteta po čitavoj RH, što u konačnici rezultira puno manjim angažiranjem lokalnih vodiča, a to na kraju vodi tome da će se i u proračun uplatiti znatno manje sredstava, jer ljudi ostaju bez posla. Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
80 Željka Pleš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U analizi stanja pozivate se na Direktiva 2013/55/EU koja prema vašem tumačenju propisuje da turistički vodiči iz jedne države članice mogu pružati usluge u drugoj državi članici na privremenoj ili povremenoj osnovi ili ostvariti poslovni nastan, pa uvodite u Čl. 70 st. (3) slijedeću definiciju; "Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima) za koje je položio posebni dio stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete). " A onda se u prijedlogu izmjene zakona pozivate na drugu Direktivu 2005/36/EU. ?! Direktiva 2013/55/EU koju spominjete govori o međusobnom priznanju kvalifikacija i regulaciji administrativne suradnje, a ne o ovakvoj liberalizaciji! Uvođenjem tj.prepisivanjem van konteksta stvara se pravna nesigurnost, između ostalog. Nije to ni liberalizacija tržišta nego kaos, i direktno pogodovanje stranim tour operaterima. Uostalom, ovo pitanje nije adekvatno riješeno na nivou EU, nego se svaka država dogovara sa drugom direktno i reciprocitetno, pa tako ako nema međudržavnog ugovora o reciprocitetu, nema ni vođenja stranih vodiča na teritoriju druge države, a odluke o povremenim i privremenim vođenjima se donose pojedinačno kao iznimka i to nakon poduže procedure i ispitivanja intenziteta i količine planiranog vođenja ( koliko puta, koliko dana i gdje tijekom godine), a ne automatizmom kao pravilo poslovanja! Strani vodiči su dobrodošli ali minimalno pod uvjetima koji važe za nas ovdje i koji za nas važe u njihovim državama (EU)! Predlažem da sporni članak 70 st. (3) ima slijedeću definiciju "Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može privremeno i povremeno bez poslovnog nastana, najviše u dva navrata godišnje pružati usluge turističkog vodiča ukoliko postoji bilateralni ugovor između država članica EU na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima) za koje je položio posebni dio stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) . Posebna procedura najave za obavljanje djelatnosti turističkog vodiča privremeno i povremeno bez poslovnog nastana određuje se Pravilnikom. " Još malo osvrta o kvalifikacijama: Kako se određuju i provjeravaju kvalifikacije stranog turističkog vodiča državljanina koji privremeno/ povremeno obavlja usluge vođenja na teritoriju RH ako je dovoljno da samo obavijesti o svojoj nakani da vodi?! U praksi se kao kvalifikacija s nereguliranih tržišta priznaju potvrde agencija da je osoba radila kao vodič i ima iskustva, što je nonsense ako mi tu moramo polagati verificirane programe, bez obzira koliko smo iskustva prije imali kao vodiči! Gdje je tu pravna jednakost?! Mi se ne možemo nigdje u EU pojaviti kao licencirani vodiči jer da radimo za neku agenciju koja negdje organizira putovanje, a znamo recimo baš sve o Madridu ili Ateni. U tom istom Madridu, Veneciji ili Ateni možemo pokupiti samo 'masnu' prekršajnu kaznu za to naše znanje demonstrirano grupi na javnom trgu. Do sada je bar u zakonu bilo jasno da usluge vodiča može obavljati samo ovlašteni i licencirani turistički vodič, pa je i uz to na terenu bilo nereda, jer se kontrole provode samo na nama legalnim vodičima, a ove 'u sivoj zoni' nitko nije dirao ( uz par medijskih iznimaka zadnje dvije godine) jer ih ne vide i ne znaju da postoje. Vozači stranih autobusa, pratitelji grupa, pa i predstavnici agencija su tako postajali lokalni vodiči na izletima, sami 'organizirali' obilaske, a usput na parkingu prodavali pečene kobasice i pivo. bez računa se ne računa?! Vrhunski turizam, zar ne?! Umjesto da se dovede u red anomalije, otvara se prostor za još veći nered . To ne koristi nikome; ni reputaciji destinacije, ni kvaliteti pružanja usluge, ni tržišnoj ravnopravnosti, a ni punjenju proračuna. Ovdje se ne radi o slobodnom tržištu unutar EU čime se prema javnosti opravdava ovakav zakon, nego prvenstveno o pogodovanju strancima i pravnoj neravnopravnosti na našu štetu. Ni uvjeti poslovanja unutar te iste EU nisu jednaki. Nije isto poslovati u Njemačkoj ili u Hrvatskoj ili u Grčkoj,a sve su članice EU. Ovom čudnom formulacijom tj ovom iznimkom koju uvodite pod frazom privremeno / povremeno između ostalog izuzimate druge u EU od pravnih regula vezanih uz rad kojima smo zakonom obavezani mi. Da banaliziram; ako jedan liječnik ili stolar ne može ni privremeno ni povremeno raditi u drugoj državi, a da ne regulira svoj porezni i pravni status i nastan, zašto bi to mogli strani turistički vodiči? Termin da se nešto obavlja 'privremeno ili povremeno' nije razlog za izuzetak od pravne norme i da se u zakon uvodi na ovakav način. Ako je nešto izuzetak onda treba biti jasna i definicija i uvjeti kada je i zašto nešto izuzetak. Kako se količinski točno definira to privremeno i povremeno?! Što to precizno znači? Osim toga, a ovo smatram najvažnijim; tako nešto uvesti u Zakon u državi koja izrazito živi i privređuje od sezonskog oblika turizma, a na štetu vlastitih građana i privrednih subjekata u turizmu ( jer ima nas u različitim oblicima, a ovo ne pogađa samo vodiče nego i poslovanje agencija!), u najmanju ruku je začuđujuće, a zapravo neodgovorno. Predlažem da ovaj članak ne usvojite u ovakvoj formulaciji i da se propiše obaveza registracije djelatnosti i svih obaveza koje iz toga proizlaze u RH, a privremenost ili povremenost obavljanja usluge točno definira u minimumu i proceduralno, koliko, tko, kada i gdje, a ne pro forma brzim najavama i automatskim odobravanje bez provjere. Sve drugo, pogotovo ovako neodređeno, pogodovanje je stranim tour operaterima i stranim komercijalnim interesima. Prijedlogom izmjena zakona o pružanju usluga u turizmu degradirate sve do sada licencirane turističke vodiče u RH, sva naša znanja, iskustvo i godine uloženog truda. Posebno smatram važnim da se precizno definira nivo poznavanja hrvatskog jezika u standardu najmanje B2 nivou za strane vodiče, da se vodite principima reciprociteta i precizirate što je dozvoljeno, a što nije, umjesto da otvarate prostor za neravnopravnu konkurenciju, čime zapravo pogodujete. Tražimo da se primjenjuje načelo pravne jednakosti ( minimum) i naravno reciprociteta! Nije prihvaćen Skrećemo vam pažnju na Zakon o potvrđivanju Ugovora između Kraljevine Belgije, Republike Bugarske, Češke Republike, Kraljevine Danske, Savezne Republike Njemačke, Republike Estonije, Irske, Helenske Republike, Kraljevine Španjolske, Francuske Republike, Talijanske Republike, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Republike Mađarske, Republike Malte, Kraljevine Nizozemske, Republike Austrije, Republike Poljske, Portugalske Republike, Rumunjske, Republike Slovenije, Slovačke Republike, Republike Finske, Kraljevine Švedske, Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske (države članice Europske unije) i Republike Hrvatske o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, objavljen je u Narodnim novinama – Međunarodni ugovori, broj 2/2012 od 28. ožujka 2012. (https://narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/2012_03_2_25.html). Također vam skrećemo pažnju na Ustav Republike Hrvatske (NN 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.) te članke 141. c i 141. d u Glavi VIII.A Europska unija i Pravo građana Europske unije, koji se primjenu od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, 1. srpnja 2013. godine, a koji govore: „Ostvarivanje prava koja proizlaze iz pravne stečevine Europske unije, izjednačeno je s ostvarivanjem prava koja su zajamčena hrvatskim pravnim poretkom.“ te „Pravni akti i odluke koje je Republika Hrvatska prihvatila u institucijama Europske unije primjenjuju se u Republici Hrvatskoj u skladu s pravnom stečevinom Europske unije.“, nadalje da „Sva prava ostvaruju se u skladu s uvjetima i ograničenjima propisanima ugovorima na kojima se temelji Europska unija te mjerama prihvaćenima na temelju tih ugovora“ te da „U Republici Hrvatskoj sva prava zajamčena pravnom stečevinom Europske unije uživaju svi građani Europske unije.“ Ugovor o funkcioniranju Europske unije (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:12016ME/TXT) u Poglavlju 2., pod naslovom PRAVNI AKTI UNIJE, POSTUPCI DONOŠENJA I DRUGE ODREDBE u članku 288. propisuje kako „Radi izvršavanja nadležnosti Unije, institucije donose uredbe, direktive, odluke, preporuke i mišljenja.“ te se za direktive navodi kako je „Direktiva je obvezujuća, u pogledu rezultata koji je potrebno postići, za svaku državu članicu kojoj je upućena, a odabir oblika i metoda postizanja tog rezultata prepušten je nacionalnim tijelima.“. Direktiva 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija Tekst značajan za EGP (SL L 255, 30.9.2005.), je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta ( „Uredba IMI” ) Tekst značajan za EGP (SL L 354, 28.12.2013.). Dakle, ne radi se o dvije Direktive EU koje uređuju različitu materiju, već se radi o osnovnoj Direktivi EU, koja je kasnije izmijenjena u određenim dijelovima drugom. Slično tome u hrvatskom zakonodavstva imamo izričaj kada se osnovni Zakon, kasnije mijenja ili dopunjuje. Ali također je važno napomenuti, kako su obje Direktive EU prenesene u nacionalno zakonodavstvo kroz Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), koji je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. U Zakonu o pružanju usluga u turizmu se pozivamo na navedene Direktive EU, jer navedenim Zakonom se regulira profesija turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj, kao posebnim Zakonom. U pogledu načela reciprociteta, moramo istaknuti kako se navedene Direktive EU odnose na sve države članice te su njima propisana pravila kojima se moraju voditi sve države članice prilikom prenošenja istih u nacionalno zakonodavstvo. Ukoliko države članice ne prenesu određenu Direktivu EU u cijelosti ili suprotno, tada Europska komisija kao čuvarica „nadzornik“ svih Ugovora Europske unije, može protiv neke države članice pokrenuti postupka zbog povrede prava EU. Definiranje „privremeno i povremenog“ drugačije od onoga što propisuju Direktive EU, odnosno u ovom slučaju sam Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), je ne samo suprotno pravu EU-a već je suprotno nacionalnom pravu. Definicija iz Direktive 2005/36/EZ iz GLAVE II. SLOBODA PRUŽANJA USLUGA, Članak 5. Načelo slobode pružanja usluga: „Privremena i povremena priroda pružanja usluga procjenjuje se za svaki slučaj posebno pri čemu posebno treba voditi računa o njezinu trajanju, učestalosti, redovitosti i stalnosti.“ Definicija iz članka 5. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20): „22. pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi – pružanje usluga kojem ne prethodi postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije uz uvjet poslovnog nastana u drugoj državi članici, a koje se procjenjuje za svaki pojedinačni slučaj, uzimajući u obzir njezino trajanje, učestalost, redovitost i stalnost“. Iz svega prethodnog navedenog proizlaze razlozi nemogućnosti prihvaćanja vašeg prijedloga vezano uz izmjene članka 70 st. 3. važećeg Zakona o pružanju usluga u turizmu u pogledu drugačijeg definiranja privremenog i povremenog pružanja usluga. Također ističemo kako su naveden odredbe članka 70. st. 3. Zakona o pružanju usluga u turizmu na snazi u Republici Hrvatskoj od 1. siječnja 2018. godine i nisu predmet izmjena sadašnjeg prijedloga Zakona. Vezno uz Pravilnik o priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija turističkog vodiča i voditelja poslova turističke agencije (NN 58/19 i 28/20), skrećmo pažnjuu kako je isti donesen na temelju članka 70. stavka 5. Zakona o pružanju usluga u turizmu, a u vezi s člankom 16. stavkom 3. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, koji pak propisuje: „(3) Uvjeti za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje određene regulirane profesije u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, kao i detaljnija pravila za slobodno pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj na temelju inozemnih stručnih kvalifikacija, mogu se propisati posebnim zakonom ili pravilnikom nadležnog tijela državne uprave ili općim aktima nadležnih tijela koje ista donose na temelju zakonskog ovlaštenja.
81 Željka Pleš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA U članku 5. Ustava RH stoji, citiram: "U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom. Svatko je dužan držati se Ustava i prava i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske." Također citiram i sadržaj članka 2.: "Suverenitet Republike Hrvatske neotuđiv je, nedjeljiv i neprenosiv./Suverenitet Republike Hrvatske prostire se nad njezinim kopnenim područjem, rijekama, jezerima, prokopima, unutrašnjim morskim vodama, teritorijalnim morem te zračnim prostorom iznad tih područja." Nastavno na sadržaj članka 2, smanjenjem broja zaštićenih lokaliteta direktno se pogoduje stranim vodičima i turoperatorima Nije prihvaćen Izrada popisa zaštićenih cjelina (lokaliteta) nije predmet ovih izmjena Zakona, već će se isto urediti pravilnikom.
82 Željka Pleš PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Predmet: Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča Poražavajuće i razočaravajuće je što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu doznali s, pazite sad, web stranice Ministarstva turizma i sporta. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje osnovnih uzusa komunikacije, kao i elementarne pristojnosti u međusobnim odnosima. Međutim, nakon predstavljenih stavova ZDTVH, ni pisma, ni razglednice. Jasno je da im do mišljenja i stava struke nije nimalo stalo. Malo je reći kako smo zabrinuti činjenicom što je Ministarstvo turizma i sporta ovim prijedlogom strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije. Nula. Naravno, bez obzira imaju li ili nemaju adekvatnu izobrazbu u svojoj domicilnoj državi. Zamislite, čak ne trebaju vladati ni osnovnim znanjem hrvatskog jezika, što naše Ministarstvo očito ni malo ne brine, jer oni i onako s njima neće imati baš nikakvog kontakta. Svaka čast kolegama iz drugih zemalja, ali oni, posve jasno, ne mogu tumačiti hrvatsku povijest, jer nemaju (a kako bi i imali?) toliko potreban osjećaj nacionalne privrženosti i pripadnosti Hrvatskoj. Treba li posebno spomenuti da se to odnosi i na Domovinski rat, temelj slobodne i suverene Hrvatske. Ukratko, strancima je dopušteno da svojim načinima tumačenja hrvatske povijesti rade njezinu reviziju po svom slobodnom nahođenju. Doduše, zakon predviđa da bi strani vodiči trebali polagati stručne provjere znanja i prolaziti procedure kao hrvatske kolege samo u slučaju ako bi vodili na zaštićenim lokalitetima. To će biti jedina mjesta na kojima će naša država u smislu ovog zakona imati koliko toliko suverenitet. Međutim, činjenica je da Ministarstvo ima namjeru taj broj zaštićenih lokaliteta znatno umanjiti na ostatke ostataka hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine pravilnikom koji će ubrzo stupiti na snagu. Mirne duše može se konstatirati kako će kroz koji dan inozemni vodiči bez ikakvog stručnog i profesionalnog kriterija voditi goste diljem lijepe naše i eto nama poplave tzv. fake news informacija, pseudo tumačenja i, po svojoj biti, kraja kulturnog turizma u Hrvatskoj, posredno i srozavanja ugleda zemlje u svijetu, što je posvjedočila i Češka, a objavila sama Europska Komisija u svojem izvješću. Svjedočimo vulgarizaciji struke, opasnoj i krajnjoj degradaciji kvalitete interpretiranja naše baštine, ne vodeći čak računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Sve se prepušta samovolji predatorskog kapitalizma i ekonomiji velikih brojeva, a brojni vodiči će biti primorani iseliti van zemlje i naći drugi posao, što im, kao velikom broju visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika neće biti problem. Toliko o demografskoj politici... Ministarstvo ide toliko daleko u nepoznavanju profesije i zakonskih propisa da u esavjetovanju navodi kako u Hrvatskoj ima samo 340 aktivnih turističkih vodiča, što bi bilo smiješno da nije žalosno. Republika Hrvatska broji preko pet i pol tisuća vodiča i svi oni uplaćuju značajna financijska sredstva u državni proračun putem obrta, agencija, udruga, ugovora o djelu odnosno uplaćenih poreza, prireza i doprinosa. Nepoznavanje materije samo je nastavak prakse koju smo uočili prilikom proučavanja testa proporcionalnosti koje je objavila Europska Komisija prije nekoliko godina, gdje se nisu potrudili ni sve rubrike ispuniti, a da ne spominjemo polupismenu razinu popratnog teksta. I sve to uz opravdanja inzistiranjima Europske Komisije s kojima smo upoznati. Međutim . proučili smo i prezentirali sve primjere zaštite nekih drugih europskih zemalja. Sudeći po ovom postupku, ne očekujemo ništa pozitivno ni u Pravilnicima o edukaciji i zaštićenim lokalitetima koji nam slijede. Posebno smo užasnuti činjenicom da se uopće nisu iskoristili primjeri modela zaštite ni prema državljanima trećih zemalja koji će nam držati lekcije o našoj povijesti i baštini. Ovakav čin slobodno se može nazvati eutanaziranjem kulturnog naslijeđa, ujedno i potpunim krahom načela zaštite potrošača. Radi se o svojevrsnoj izdaji Hrvatske, i to na globalnoj razini. Žalosti da doslovce niti jedan naš prijedlog, kao članova radne skupine, nije prihvaćen. Ministarstvo turizma i sporta, kojem je obveza štititi interese struke hrvatskih vodiča, odbilo je poslušati glas struke bez obzira na argumente, navedene modalitete zaštite drugih europskih zemalja te bezrezervnu podršku kustosa, povjesničara i braniteljskih udruga. Treba se zapitati zašto Hrvatska ne želi štititi svoju baštinu, povijest i svoje građane na način kako su to napravile druge europske zemlje, primjerice Grčka i Cipar? I sve ovo se događa u zemlji zbog čije su slobode i obrane nacionalnog identiteta prije samo 25 godina mnogi dali svoje živote. Zar ni to više nije važno? Ne možemo se oteti dojmu kako je hrvatski kulturni identitet predan kao na pladnju. Tko god hoće neka jede i kusa kako želi. Kriteriji tu ne postoje. Vjerovali smo da u našem resornom Ministarstvu imamo majku, a ne maćehu. Na žalost, pogriješili smo, ali ćemo ustrajati u goloj borbi za egzistenciju i boriti se svim demokratskim sredstvima. Jednoglasno: članovi Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske 1. Društvo turističkih vodiča Split 2. Društvo turističkih vodiča Dubrovnik 3. Udruga turističkih vodiča Like 4. Udruga turističkih vodiča Rab 5. Udruga turističkih vodiča grada Vukovara 6. Društvo turističkih vodiča Korčula 7. Društvo turističkih vodiča Rovinj 8. Društvo turističkih vodiča Međimurje 9. Udruga turističkih vodiča Bastion- Karlovac 10. Udruga Moj Osijek 11. Udruga turističkih vodiča Maloga Lošinja 12. Udruga turističkih vodiča Zadra - Donat 13. Društvo turističkih vodiča Phoenix- Trogir 14. Udruga turističkih vodiča Kvarnera 15. Društvo turističkih vodiča Liburnia 16. Društvo turističkih vodiča Varaždin 17. Društvo turističkih vodiča Pula 18. Udruga turističkih vodiča Zagreba i srednjohrvatske makroregije 19. Turistički vodiči Split 20. Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik 21. Udruga turističkih vodiča otoka Hvara Nije prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Ne može se prihvatiti navod da strani turistički vodiči vode bez edukacije u Republici Hrvatskoj iz razloga što je važećim Zakonom za pružanje usluga turističkog vodiča propisana obveza polaganja stručnog ispita, koji se sastoji od općeg i posebnog dijela. Turistički vodič koji ima položen opći dio stručnog ispita može voditi na području cijele Republike Hrvatske, osim na i u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), dok turistički vodič koji ima položen posebni dio stručnog ispita, a koji polaže posebno po županijama može voditi turiste i po zaštićenim cjelinama (lokalitetima). Usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom. Iznimno, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin treće države koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom, tj. ima položen stručni ispit za turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje podzakonskim aktima, a ne ovim Zakonom. Nadalje, Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Vezano uz prijedlog da se definira razina znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na koje pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da strani vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Kada je u pitanju priznavanje stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se najmjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
83 Viktoria Vučetić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. novi članak 75a: nije navedeno na čiji zahtjev i pod kojim uvjetima se ukida rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča. Stoga ga treba nadopuniti: „na zahtjev turističkog vodiča“, te glasi : Rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča ukida se na zahtjev turističkog vodiča, s danom podnošenja zahtjeva za odjavu nadležnom upravnom tijelu ili danom navedenim u zahtjevu za odjavu, koji ne može biti određen prije dana podnošenja zahtjeva nadležnom upravnom tijelu. OBRAZLOŽENJE: Poučeni dosadašnjim različitim iskustvima od pojedinih Ureda državne uprave koji su izdavali navedena rješenja, da ne bi došlo do različitih tumačenja, molimo precizirati: „na zahtjev turističkog vodiča“. Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
84 Viktoria Vučetić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Članak 6. stavak (2) – prijedlog da se umjesto „po županijama“ usvoji prijedlog ZDTVH i navede „po turističkim regijama“ kako slijedi : 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija. stavak (4) riječi „po županijama zamjenjuje se sa „po turističkim regijama. OBRAZLOŽENJE: turističke regije povezane su u smislenu cjelinu, kako zemljopisno, tako i povijesno i kulturno. Ne dolazi do prevelike fragmentacije, ali se ostavlja dovoljno prostora da se budući polaznici u dovoljnoj mjeri educiraju za posao turističkog vodiča, i to prije svega kvalitetnije, zbog opsega materije koju trebaju savladati. Također se ne ide nepravedno prema vodičima koji su do sada polagali veći broj županija, a ima ih veći broj, ako se polaganjem barem jedne županije iz turističke regije priznaje turistička regija u cijelosti. U suprotnom će se desiti to, da će netko tko je položio samo jednu županiju automatizmom dobiti dozvolu za vođenje zaštićenih lokaliteta po čitavoj RH, što u konačnici rezultira puno manjim angažiranjem lokalnih vodiča, a to na kraju vodi tome da će se i u proračun uplatiti znatno manje sredstava, jer ljudi ostaju bez posla. Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
85 ŽELJKA ZRILIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Poštovani, u potpunosti podržavam prijedlog potpisan od strane ZDTV te svih udruga turističkih vodiča u RH koji se ne slažu predloženim izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu, Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče te Pravilnikom o popisu zaštićenih lokaliteta. Predmet: Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča Poražavajuće i razočaravajuće je što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu doznali s, pazite sad, web stranice Ministarstva turizma i sporta. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje osnovnih uzusa komunikacije, kao i elementarne pristojnosti u međusobnim odnosima. Međutim, nakon predstavljenih stavova ZDTVH, ni pisma, ni razglednice. Jasno je da im do mišljenja i stava struke nije nimalo stalo. Malo je reći kako smo zabrinuti činjenicom što je Ministarstvo turizma i sporta ovim prijedlogom strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije. Nula. Naravno, bez obzira imaju li ili nemaju adekvatnu izobrazbu u svojoj domicilnoj državi. Zamislite, čak ne trebaju vladati ni osnovnim znanjem hrvatskog jezika, što naše Ministarstvo očito ni malo ne brine, jer oni i onako s njima neće imati baš nikakvog kontakta. Svaka čast kolegama iz drugih zemalja, ali oni, posve jasno, ne mogu tumačiti hrvatsku povijest, jer nemaju (a kako bi i imali?) toliko potreban osjećaj nacionalne privrženosti i pripadnosti Hrvatskoj. Treba li posebno spomenuti da se to odnosi i na Domovinski rat, temelj slobodne i suverene Hrvatske. Ukratko, strancima je dopušteno da svojim načinima tumačenja hrvatske povijesti rade njezinu reviziju po svom slobodnom nahođenju. Doduše, zakon predviđa da bi strani vodiči trebali polagati stručne provjere znanja i prolaziti procedure kao hrvatske kolege samo u slučaju ako bi vodili na zaštićenim lokalitetima. To će biti jedina mjesta na kojima će naša država u smislu ovog zakona imati koliko toliko suverenitet. Međutim, činjenica je da Ministarstvo ima namjeru taj broj zaštićenih lokaliteta znatno umanjiti na ostatke ostataka hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine pravilnikom koji će ubrzo stupiti na snagu. Mirne duše može se konstatirati kako će kroz koji dan inozemni vodiči bez ikakvog stručnog i profesionalnog kriterija voditi goste diljem lijepe naše i eto nama poplave tzv. fake news informacija, pseudo tumačenja i, po svojoj biti, kraja kulturnog turizma u Hrvatskoj, posredno i srozavanja ugleda zemlje u svijetu, što je posvjedočila i Češka, a objavila sama Europska Komisija u svojem izvješću. Svjedočimo vulgarizaciji struke, opasnoj i krajnjoj degradaciji kvalitete interpretiranja naše baštine, ne vodeći čak računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Sve se prepušta samovolji predatorskog kapitalizma i ekonomiji velikih brojeva, a brojni vodiči će biti primorani iseliti van zemlje i naći drugi posao, što im, kao velikom broju visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika neće biti problem. Toliko o demografskoj politici... Ministarstvo ide toliko daleko u nepoznavanju profesije i zakonskih propisa da u e- savjetovanju navodi kako u Hrvatskoj ima samo 340 aktivnih turističkih vodiča, što bi bilo smiješno da nije žalosno. Republika Hrvatska broji preko pet i pol tisuća vodiča i svi oni uplaćuju značajna financijska sredstva u državni proračun putem obrta, agencija, udruga, ugovora o djelu odnosno uplaćenih poreza, prireza i doprinosa. Nepoznavanje materije samo je nastavak prakse koju smo uočili prilikom proučavanja testa proporcionalnosti koje je objavila Europska Komisija prije nekoliko godina, gdje se nisu potrudili ni sve rubrike ispuniti, a da ne spominjemo polupismenu razinu popratnog teksta. I sve to uz opravdanja inzistiranjima Europske Komisije s kojima smo upoznati. Međutim . proučili smo i prezentirali sve primjere zaštite nekih drugih europskih zemalja. Sudeći po ovom postupku, ne očekujemo ništa pozitivno ni u Pravilnicima o edukaciji i zaštićenim lokalitetima koji nam slijede. Posebno smo užasnuti činjenicom da se uopće nisu iskoristili primjeri modela zaštite ni prema državljanima trećih zemalja koji će nam držati lekcije o našoj povijesti i baštini. Ovakav čin slobodno se može nazvati eutanaziranjem kulturnog naslijeđa, ujedno i potpunim krahom načela zaštite potrošača. Radi se o svojevrsnoj izdaji Hrvatske, i to na globalnoj razini. Žalosti da doslovce niti jedan naš prijedlog, kao članova radne skupine, nije prihvaćen. Ministarstvo turizma i sporta, kojem je obveza štititi interese struke hrvatskih vodiča, odbilo je poslušati glas struke bez obzira na argumente, navedene modalitete zaštite drugih europskih zemalja te bezrezervnu podršku kustosa, povjesničara i braniteljskih udruga. Treba se zapitati zašto Hrvatska ne želi štititi svoju baštinu, povijest i svoje građane na način kako su to napravile druge europske zemlje, primjerice Grčka i Cipar? I sve ovo se događa u zemlji zbog čije su slobode i obrane nacionalnog identiteta prije samo 25 godina mnogi dali svoje živote. Zar ni to više nije važno? Ne možemo se oteti dojmu kako je hrvatski kulturni identitet predan kao na pladnju. Tko god hoće neka jede i kusa kako želi. Kriteriji tu ne postoje. Vjerovali smo da u našem resornom Ministarstvu imamo majku, a ne maćehu. Na žalost, pogriješili smo, ali ćemo ustrajati u goloj borbi za egzistenciju i boriti se svim demokratskim sredstvima. Nije prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Ne može se prihvatiti navod da strani turistički vodiči vode bez edukacije u Republici Hrvatskoj iz razloga što je važećim Zakonom za pružanje usluga turističkog vodiča propisana obveza polaganja stručnog ispita, koji se sastoji od općeg i posebnog dijela. Turistički vodič koji ima položen opći dio stručnog ispita može voditi na području cijele Republike Hrvatske, osim na i u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), dok turistički vodič koji ima položen posebni dio stručnog ispita, a koji polaže posebno po županijama može voditi turiste i po zaštićenim cjelinama (lokalitetima). Usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom. Iznimno, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin treće države koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom, tj. ima položen stručni ispit za turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje pozakonskim aktima, a ne ovim Zakonom. Nadalje, Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Vezano uz prijedlog da se definira razina znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na koje pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referetnog okvira. Navedeno znači da strani vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Kada je u pitanju priznavanje stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se najmjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
86 Best travel PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani Agencija Best travel iz Zagreba, organizira razna putovanja već više od 20 godina. Ovo je najteže razdoblje s kojim smo se susreli u svom radu do sada. Od 20.02.2020. stala su gotovo sva putovanja zbog trenutne situacije sa zarazom COVID-19. Događaji kao zatvaranje agencija u terminu od 19.03.-27.04.2020., pa razne preporuke putnicima o ne odlasku na putovanja od strane HZJZ, Ministarstva zdravstva, Ministarstva školstva, stožera, razna ograničenja o broju putnika, zatvaranje granica dovelo je do obustave većine planiranih putovanja. Posljedica svih zabrana i ograničenja je da agencije u razdoblju od 20.02.2020. pa do današnjeg dana, nisu u mogućnosti ponuditi kvalitetno i interesantno putovanje svojim klijentima, koje bi bilo provedivo. Putnicima koji zbog situacije nisu mogli ostvariti uplaćena putovanja izdani su voucheri u skladu s izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu od 7.4.2020. čl. 38.a te je odlučeno da se povratu uplaćenih aranžmana izvrši u roku od 6 mjeseci plus 14 dana nakon prestanka posebnih okolnosti izazvanih pandemijom. Prema trenutnoj situacije posebne okolnosti još nisu prestale, a mislim da nitko ne zna točan datum kada će istima doći kraj. Ukidanju članka 38.a prema kojem putničke agencije moraju izvršiti povrat uplaćenih sredstava u roku od 14 dana od trenutka raskida ugovora s putnikom dovesti će na žalost do ne likvidnosti i zatvaranja većeg broja putničkih agencija, a to posljedično dovodi do toga da putnici neće moći iskoristiti ili povratiti svoje uplaćena sredstva. U tom smislu im ne id una ruku police osiguranja koje agencije po zakonu moraju plaćati jer su osiguravajuće kuće poslale dopise da neće pokrivati izdane vouchere jer su police izdane prije izvanrednog stanja. Država na žalost nije reagirala prema osiguravajućim kućama pa sad sav teret pada na leđa agencija. Agencije već godinu dana bilježe veliki pad prihoda. Potpore za očuvanje radnih mjesta od 4000 kn samo su pripomoć da veliki broj radnika ne potraži neko drugo rješenje, iako je već znatan broj radnika iz turizma otišao negdje drugdje potražiti posao. Vjerujem da ste svjesni da trenutna potpora nije dostatna za poslovanje agencija jer tu su i mjesečni troškovi: struja, voda, najam, telefoni, plaćanje raznih članarina i sve to puta 11 mjeseci i sve bez trenutnih prihoda. Svi resursi su se većinom istopili, a veliki broj vlasnika je moralo nadomjestiti svoja privatna sredstva da bi to sve funkcioniralo. Ono što je još bitnije je da je veliki dio sredstava uplaćenih od strane putnika, proslijeđen partnerima za rezervaciju hotela,kupnju avio karata, za razne ulaznice za događanja koja se na žalost nisu dogodila. Do svih tih novaca agencije ne mogu doći ,već su primile vouchere na uplaćeni iznos koje mogu iskoristiti u budućnosti. Kada se govori o turizmu vjerujem da shvaćate da nije turizam samo broj popunjenih kreveta na našoj obali. Da bi se ti kreveti popunili i da bi se ti gosti osjećali ugodno i dobrodošlo potreban je cijeli lanac ljudi koji brine o njihovom boravku od osobe koja im je poželjela dobrodošlicu u zračnoj luci, do dobre brige o paprici i mrkvi koja se našla na njihovom tanjuru. U cijelom tom lancu, molim, nemojte zaboraviti da agencije odrađuju lavovski posao da bi ti gosti stigli u Hrvatsku, a naši putnici mogli otputovati negdje drugdje. Kako bi putnici i dalje mogli putovati, a agencije i dalje mogle poslovati upućujem sljedeće prijedloge: 1. U Prijedlogu Zakona jasno definirati tko snosi odgovornost za organizaciju putovanja, odnosno izmijeniti naziv Organizator u Odgovorni organizator putovanja 2. Da Ministarstvo turizma i sporta produži rok za povrat novca klijentima minimalno do 31.12.2021. od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata 3. Mogućnost produživanja vouchera minimalno do 31.12.2022. 4. Osigurati bespovratna sredstva svim putničkim agencijama s padom prometa većim od 60% po razredima: pad prometa između 60% i 70%, pad prometa između 70% i 80%, pad prometa između 80% i 90% te pad prometa veći od 90% 5. Produženje potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu od 4.000 kn minimalno do kraja 2021. godine odnosno do normalizacije putovanja Za Best travel, Suzana Keser Nije prihvaćen Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicija su usklađeni s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmejna i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka roka od 180 dana za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. Naime, zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona, Europska komisija je protiv Republike Hrvatske 30. listopada 2020. godine pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta izmjena zakona, iznimno, uz pristanak putnika, vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija. Nadalje, turističke agencije obuhvaćene su u sklopu provedbe mjere potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu 4000 kn, a ista je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
87 Grad Pula-Pola PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. U članku 74. stavak 1. točka 2. mijenja se i glasi: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
88 Grad Pula-Pola PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. U stavku 1. nije navedeno na čiji zahtjev za odjavu se donosi predmetno rješenje Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
89 Grad Pula-Pola PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. U članku 70. stavku 2. riječi: „po županijama“ brišu se. U stavku 4. riječi: „po županijama“ brišu se. Predlaže se izmjena u članku 70. te dopuna novog stavka 6. : '' Regije se određuju na slijedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija'' Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
90 MEDIA TURIST d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Temeljem Direktive EU 2015/2302 o putovanjima u paket aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima Europska komisija inzistira na promjeni iste ,te traži promjenu zakonske regulative i ukidanje članka 38.a Zakona o pružanju usluga u turizmu koji regulira odnose putnika i organizatora putovanja u pogledu izdavanja vouchera za neizvršene usluge temeljem ugovora o putovanju. Novom zakonskom regulativom koja bi trebala najvjerojatnije stupiti na snagu tijekom trećeg mjeseca 2021. putnicima će se pružiti mogućnost da temeljem vouchera ugovori neko zamjensko putovanje ili će moći raskinuti ugovor i ostvariti pravo na povrat uplaćenih sredstava u roku od 14 dana od raskida ugovora. Takvom novom zakonskom regulativom turističke agencije se stavljaju u izuzetno težak položaj budući je za očekivati da će velika većina, ako ne i svi putnici odlučiti za povrat uplaćenih sredstava. Ta i takva situacija u ovom trenutku totalne poslovne apstinenecije izazvane pandemijom Covida-19 i nelikvidnosti biti će za mnoge agencije "nemoguća misija"a za mnoge agencije generator stečaja. S tim u vezi napominjem i situaciju sa uplaćenim avansima ranim dobavljačima tipa : avio-kompanija,hotela,autobusnih prijevoznika, stranih agencija koji nam se jednostavno ne vračaju i stvaraju dodatni otežavajući faktor u postojećoj financijskoj situaciji i predstavlja veliki teret na likvidnost agencija. Apostrofiram činjenicu da mnoge agencije ne rade još od desetog mjeseca ili rade sa nekim minimalnim poslovnim aktivnostima koji definitivno ne mogu pokriti fiksne troškove poslovanja bez obzira na sredstva koja dobivaju za očuvanje radnih mjesta. Ti troškovi nisu mali budući je sada već drugi mjesec i prihoda jednostavno nema a troškovi i gubici je gomilaju na dnevnoj bazi. S obzirom na činjenicu da je situacija sa pandemijom u Europi više nego kritična i do daljnjega sigurno neće biti moguće organizirati putovanja smatramo da bi Vlada trebala pomoći u spašavanju turističkog sektora i to poglavito turističkih agencija. PREDLAŽEM: 1. Produžiti rok za realizaciju vouchera do 31.12.2021. 2. Jednokratna nepovratna financijska pomoć u iznosu od : 100.000 kn za sve agencije do 10 zaposlenih i 200.000 kn za sve agencije preko 10zaposlenih za podmirivanje fiksnih i drugih troškova pod uvjetom pada prihoda od 60%. 3. Produžetak mjera isplata minimalne plaće u bruto iznosu do 01.06.21. 4. Osigurati povoljne kreditne linije uz 100% garancije države i počeka otplate od 24 mjeseca Apeliramo i tražimo da se sa navedenoj problematici vrlo odgovorno i promišljeno donese odluka o spašavanju dijela turističkog sektora u ovom slučaju turističke agencije koja u svom poslovanju povezuje sve subjekte našeg turističkog proizvoda koji iznosi značajnih 25% nacionalnog BDP. Zagreb,02.02.2021. Ivo Fatović Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. naime zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga Zakona, iznimno, uz pristanak putnika vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija skrećemo pažnju kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija. Mjera potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu 4000 kn nije predmet ovoga Zakona, a ista je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
91 GRAD ROVINJ-ROVIGNO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. U novopredloženom članku 75.a iza riječi „danom podnošenja zahtjeva“ dodaju se riječi „turističkog vodiča“. Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
92 GRAD ROVINJ-ROVIGNO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. U članku 74. stavak 1. točka 2. mijenja se i glasi: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
93 GRAD ROVINJ-ROVIGNO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. U članku 73. stavak 2. točka 1. ispred riječi „srednju“ dodaje se riječ „četverogodišnju“. U članku 73. stavku 2. točka 3. riječi ''da poznaje hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča'', zamjenjuju se riječima ''da posjeduje odgovarajuće uvjerenje nadležnog državnog tijela o poznavanju hrvatskog jezika''. Nije prihvaćen Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjm srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
94 GRAD ROVINJ-ROVIGNO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. U članku 71.stavak.1. riječi „visokom učilištu“ zamjenjuju se riječju „fakultetu“. Nije prihvaćen Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma.
95 GRAD ROVINJ-ROVIGNO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. U članku 69. stavak 3. iza riječi „Zakonom“ stavlja se zarez te se dodaju riječi „uz uvjet postojanja reciprociteta“. U članku 70.stavak 2. riječ „županijama“ zamjenjuje se riječju “regijama“. • članak 70.dopunjuje se novim stavkom 6. koji glasi : '' Regije se u smislu odredbe članka 70. stavka 2. ovog Zakona određuju na sljedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija'' Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
96 Mondo travel d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 5. Mondo travel Poštovani, vlasnici smo putničke agencije Mondo travel d.o.o. iz Zagreba, Teslina 14, koja posluje od 2003 godine te trenutno zapošljava 12 djelatnika. Do početka korona krize imali smo 20 zaposlenika, te mnoštvo vanjskih suradnika. Prvenstveno smo se fokusirali na outgoing grupna i individualna putovanja. U ožujku 2020, kada smo vidjeli u kojem smjeru je krenula korona kriza, otpustili smo 8 zadnje zaposlenih djelatnika kako bi dali šansu firmi da opstane sa što manjim troškovima, da preživimo ovu krizu i vratimo djelatnike koje smo morali otpustiti. Mi kao turistička agencija nemamo drugih prihoda i nalazimo se u vrlo teškoj situaciji, najtežoj u zadnjih 18 godina. Pomoć od države dobivamo u vidu plaće od 4.000 kn po djelatniku, no plaću za sebe i supruga koji smo vlasnici i direktori ne dobivamo, a već gotovo godinu dana nema posla. Dodatno fixni troškovi održavanja firme nisu mali i na to je otišlo već jako puno novaca u zadnjih godinu dana. Na ljeto smo uzeli kredit od HBOR-a kako bi mogli preživjeti ovu krizu no to je namjenski kredit i novac možemo koristiti isključivo za troškove „ hladnog pogona“ i uskoro ćemo morati početi vraćati novac banci, a još se ne nazire kada ćemo moći početi raditi. U velikom smo strahu ako prođe prijedlog Zakona o pružanju usluga u turizmu, članak 38. Vjerujem da će ta odluka našteti većini agencija i upitno je hoće li agencije moći preživjeti taj „ udarac „ ili će većina agencija ipak „ priznati poraz „ i objaviti stečaj. Novac koji smo dobili sa kreditom prema ugovoru sa HBOR-om ne možemo koristiti za povrate novaca putnicima umjesto vouchera. Naime, prvi problem jamčevina. Prema prijedlogu Zakona potrošači imaju pravo na povrat novca u roku od 14 dana od raskida ugovora. Međutim, ukoliko dođe do slučaja nesolventnosti turističke agencije, moći će od osiguravajućih društava na temelju jamčevine za slučaj nesolventnosti tražiti povrat uplaćenog novca. Ističemo da osiguravajuće kuće NE osiguravaju vouchere koji su izdani u 2020. godini putnicima za otkazana putovanja! Osiguravajuće kuće poslale dopis u kojemu navode kako je jamčevina sklopljena prije nastanka više sile (pandemija virusa COVID-19) nije predmet osiguranja te da neće isplaćivati novac potrošačima za izdane vouchere. Mi smo svoju policu osiguranja solventnosti produžili u 9 mjesecu, samo trošak police je bio gotovo 30.000 kn kako bi osigurali da je u slučaju najcrnijeg scenarija, novac naših putnika osiguran. Sada ispada da nas zakon prisiljava na taj trošak, koji na kraju ničemu ne služi! Drugi problem u prijedlogu zakona je definicija Organizatora i rok za povrat novca klijentima. Što znači da ako agencije propadnu, putnici ostaju bez uplaćenih sredstava! Apeliramo na Ministarstvo turizma i sporta da produži rok za povrat novca klijentima do 31. prosinca 2021. godine uz napomenu kako niti jedna putnička agencija ne može u roku 15 dana od datuma prestanka važenja vouchera vratiti novac. Predlažemo da rok bude 180 dana kako bi agencije zbog smanjenog broja radnika to uopće mogle riješiti, a sve uz nadu da ista agencija ima financijska sredstva to vratiti. U članku 38. treba navesti da putnici mogu iskoristiti izdate VOUCHERE i u idućoj godini. Na taj način, pružila bi se prilika putničkim agencijama da se nagode s putnikom o korištenju vouchera do razdoblja kada će granice biti otvorene i bolje prilike za putovanje. Zbog pandemije koja traje sad više od godinu dana, čak ne postoji mogućnost da potrošači uzmu druga putovanja jer se boje putovati, ostali su bez posla, ne žele tako daleko planirati, niti agencije mogu nešto ponuditi budući da su granice još uvijek zatvorene. Situaciju dodatno otežava i činjenica da za svako putovanje putnik mora izdvojiti dodatnih cca 1.000 kuna samo za PCR testove što dodatno otežava odluku na putovanje. Putnici ne mogu zamijeniti vouchere za nova putovanja iz već poznatih razloga te trenutno uopće nije situacija da putnik može bezbrižno putovati. Čak i da uzme zamjensko putovanje za dva mjeseca, agencija u ovom trenutku ne zna hoće li se putovanje održati. Od 20. ožujka 2020. godine ne organiziraju se grupna putovanja, pa je nemoguće tvrditi da je veći broj vouchera izdanih od strane putničkih agencija iskorišten. Nadalje, isto se može potvrditi činjenicom da HZJZ izdalo nalog, odnosno preporuku putničkim agencijama o organizaciji grupnih putovanja autobusom, da u autobusu ne smije biti više od 50% popunjenosti kapaciteta (u samom početku je bilo čak i 25% popunjenosti kapaciteta), što je putničkoj agenciji ekonomski neisplativo. Na taj način, ne može se organizirati kvalitetno putovanje. Nije istina kako će izmjena Zakona utjecati na manji broj turističkih agencija jer se raspolaže s krivim podacima, uzeto je u obzir samo anketa koju je sprovela UHPA, a to nije relevantan podatak iz razloga što u UHPA-i nisu zastupljene sve putničke agencije članice te to ne može i ne smije biti podatak na temelju kojih se donosi procjena učinka. Osim toga, UHPA nije navela o kojem broju anketiranih agencija je riječ niti koji broj agencija je dao navedene podatke. Pad prometa u turističkim agencijama u 2020. u odnosu na 2019. godinu je veći od 90% !!! U slučaju zatvaranja putničkih agencija propadaju i drugi sektori, a to su prijevoznici, turistički vodiči… Ako se ne dođe do boljeg rješenja ili ukidanja članka 38.a, vlasnici putničkih agencija će prvo morati otpustiti radnike i proglasiti stečaj, a najviše zbog toga što niti jedna agencija nije uspjela od svojih dobavljača vratiti novac. Osim toga, ono što je isto jako važno u ovoj situaciji je da putničke agencije već godinu dana samo akumuliraju troškove, nismo dobili pomoć države u vidu BESPOVRATNIH SREDSTVA te smo sve svoje rezerve iz 2019. godine potrošili na plaćanje fiksnih troškova od ožujka do veljače 2021. godine. Sada više nemamo sredstva potrebna da bi platili daljnje troškove, a još manje za financiranje daljnjeg poslovanja. To se odnosi i na prodaju, jer i za prodaju su potrebna sredstva za oglašavanje. Kupci i dalje zahtijevaju povrate. U slučaju da se članak 38a ukine i kada se proširi vijest da su agencije obavezne izvršiti povrate, kupci će bez obzira na sve tražiti svoj novac s obzirom na to da grupna putovanja nisu u planu u budućnosti. Iz svega navedenog apeliramo na vas da sačuvate turistički sektor te predlažemo slijedeće: 1. Da Ministarstvo turizma i sporta produži rok za povrat novca klijentima minimalno do 31.12.2021. od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata 2. Produžiti rok do kada vrijede izdani voucheri putnicima do 31.12.2022. godine - kada će granice biti otvorene i bolje prilike za putovanje. 3. Za tvrtke u turizmu osigurati bespovratna sredstva kao i druge članice EU – za pokrivanje fiksnih troškova za period pada prometa većeg od 60% po razredima: pad prometa između 60% i 70%, pad prometa između 70% i 80%, pad prometa između 80% i 90% te pad prometa veći od 90% 4. Produženje potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu od 4000 kn do kraja 2021. godine 5. U Prijedlogu Zakona je definicija Organizatora, a potrebno je ispraviti u Odgovornog organizatora putovanja – jer sve agencije međusobno surađuju i prodaju aranžmane drugih agencija te je potrebno naglasiti tko snosi odgovornost za organizaciju putovanja S poštovanjem, Tanja Pilat, Mondo travel Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmejna i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. naime zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga Zakona, iznimno, uz pristanak putnika vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. Važećim Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicije su usklađene s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Također, Direktiva 2015/2302 propisuje rok od 14 dana za povrat novca putnicima, stoga bi propisivanje drugačijeg roka predstavljalo daljnju povredu prava Europske unije i kršenje prava potrošača. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija skrećemo pažnju kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija. Nadalje, pitanje pokrića fiksnih troškova poslovanja turističkih agencija nije predmet ovoga Zakona. Mjeru nadoknade dijela ili svih plaćenih fiksnih troškova u sklopu provedbe mjere Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom provodi Ministarstvo financija, Porezna uprava. Prema Uputi ravnatelja Porezne uprave o provedbi navedene mjere ista se provodi za poduzetnike kojima je Odlukom Stožera civilne zaštite od 27. studenoga 2020. godine obustavljen rad. Također, predmet ovoga Zakona nije niti mjera potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu 4000 kn, a ista je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
97 Mondo travel d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, vlasnici smo putničke agencije Mondo travel d.o.o. iz Zagreba, Teslina 14, koja posluje od 2003 godine te trenutno zapošljava 12 djelatnika. Do početka korona krize imali smo 20 zaposlenika, te mnoštvo vanjskih suradnika. Prvenstveno smo se fokusirali na outgoing grupna i individualna putovanja. U ožujku 2020, kada smo vidjeli u kojem smjeru je krenula korona kriza, otpustili smo 8 zadnje zaposlenih djelatnika kako bi dali šansu firmi da opstane sa što manjim troškovima, da preživimo ovu krizu i vratimo djelatnike koje smo morali otpustiti. Mi kao turistička agencija nemamo drugih prihoda i nalazimo se u vrlo teškoj situaciji, najtežoj u zadnjih 18 godina. Pomoć od države dobivamo u vidu plaće od 4.000 kn po djelatniku, no plaću za sebe i supruga koji smo vlasnici i direktori ne dobivamo, a već gotovo godinu dana nema posla. Dodatno fixni troškovi održavanja firme nisu mali i na to je otišlo već jako puno novaca u zadnjih godinu dana. Na ljeto smo uzeli kredit od HBOR-a kako bi mogli preživjeti ovu krizu no to je namjenski kredit i novac možemo koristiti isključivo za troškove „ hladnog pogona“ i uskoro ćemo morati početi vraćati novac banci, a još se ne nazire kada ćemo moći početi raditi. U velikom smo strahu ako prođe prijedlog Zakona o pružanju usluga u turizmu, članak 38. Vjerujem da će ta odluka našteti većini agencija i upitno je hoće li agencije moći preživjeti taj „ udarac „ ili će većina agencija ipak „ priznati poraz „ i objaviti stečaj. Novac koji smo dobili sa kreditom prema ugovoru sa HBOR-om ne možemo koristiti za povrate novaca putnicima umjesto vouchera. Naime, prvi problem jamčevina. Prema prijedlogu Zakona potrošači imaju pravo na povrat novca u roku od 14 dana od raskida ugovora. Međutim, ukoliko dođe do slučaja nesolventnosti turističke agencije, moći će od osiguravajućih društava na temelju jamčevine za slučaj nesolventnosti tražiti povrat uplaćenog novca. Ističemo da osiguravajuće kuće NE osiguravaju vouchere koji su izdani u 2020. godini putnicima za otkazana putovanja! Osiguravajuće kuće poslale dopis u kojemu navode kako je jamčevina sklopljena prije nastanka više sile (pandemija virusa COVID-19) nije predmet osiguranja te da neće isplaćivati novac potrošačima za izdane vouchere. Mi smo svoju policu osiguranja solventnosti produžili u 9 mjesecu, samo trošak police je bio gotovo 30.000 kn kako bi osigurali da je u slučaju najcrnijeg scenarija, novac naših putnika osiguran. Sada ispada da nas zakon prisiljava na taj trošak, koji na kraju ničemu ne služi! Drugi problem u prijedlogu zakona je definicija Organizatora i rok za povrat novca klijentima. Što znači da ako agencije propadnu, putnici ostaju bez uplaćenih sredstava! Apeliramo na Ministarstvo turizma i sporta da produži rok za povrat novca klijentima do 31. prosinca 2021. godine uz napomenu kako niti jedna putnička agencija ne može u roku 15 dana od datuma prestanka važenja vouchera vratiti novac. Predlažemo da rok bude 180 dana kako bi agencije zbog smanjenog broja radnika to uopće mogle riješiti, a sve uz nadu da ista agencija ima financijska sredstva to vratiti. U članku 38. treba navesti da putnici mogu iskoristiti izdate VOUCHERE i u idućoj godini. Na taj način, pružila bi se prilika putničkim agencijama da se nagode s putnikom o korištenju vouchera do razdoblja kada će granice biti otvorene i bolje prilike za putovanje. Zbog pandemije koja traje sad više od godinu dana, čak ne postoji mogućnost da potrošači uzmu druga putovanja jer se boje putovati, ostali su bez posla, ne žele tako daleko planirati, niti agencije mogu nešto ponuditi budući da su granice još uvijek zatvorene. Situaciju dodatno otežava i činjenica da za svako putovanje putnik mora izdvojiti dodatnih cca 700 kuna samo za PCR testove što dodatno otežava odluku na putovanje. Putnici ne mogu zamijeniti vouchere za nova putovanja iz već poznatih razloga te trenutno uopće nije situacija da putnik može bezbrižno putovati. Čak i da uzme zamjensko putovanje za dva mjeseca, agencija u ovom trenutku ne zna hoće li se putovanje održati. Od 20. ožujka 2020. godine ne organiziraju se grupna putovanja, pa je nemoguće tvrditi da je veći broj vouchera izdanih od strane putničkih agencija iskorišten. Nadalje, isto se može potvrditi činjenicom da HZJZ izdalo nalog, odnosno preporuku putničkim agencijama o organizaciji grupnih putovanja autobusom, da u autobusu ne smije biti više od 50% popunjenosti kapaciteta (u samom početku je bilo čak i 25% popunjenosti kapaciteta), što je putničkoj agenciji ekonomski neisplativo. Na taj način, ne može se organizirati kvalitetno putovanje. Nije istina kako će izmjena Zakona utjecati na manji broj turističkih agencija jer se raspolaže s krivim podacima, uzeto je u obzir samo anketa koju je sprovela UHPA, a to nije relevantan podatak iz razloga što u UHPA-i nisu zastupljene sve putničke agencije članice te to ne može i ne smije biti podatak na temelju kojih se donosi procjena učinka. Osim toga, UHPA nije navela o kojem broju anketiranih agencija je riječ niti koji broj agencija je dao navedene podatke. Pad prometa u turističkim agencijama u 2020. u odnosu na 2019. godinu je veći od 90% !!! U slučaju zatvaranja putničkih agencija propadaju i drugi sektori, a to su prijevoznici, turistički vodiči… Ako se ne dođe do boljeg rješenja ili ukidanja članka 38.a, vlasnici putničkih agencija će prvo morati otpustiti radnike i proglasiti stečaj, a najviše zbog toga što niti jedna agencija nije uspjela od svojih dobavljača vratiti novac. Osim toga, ono što je isto jako važno u ovoj situaciji je da putničke agencije već godinu dana samo akumuliraju troškove, nismo dobili pomoć države u vidu BESPOVRATNIH SREDSTVA te smo sve svoje rezerve iz 2019. godine potrošili na plaćanje fiksnih troškova od ožujka do veljače 2021. godine. Sada više nemamo sredstva potrebna da bi platili daljnje troškove, a još manje za financiranje daljnjeg poslovanja. To se odnosi i na prodaju, jer i za prodaju su potrebna sredstva za oglašavanje. Kupci i dalje zahtijevaju povrate. U slučaju da se članak 38a ukine i kada se proširi vijest da su agencije obavezne izvršiti povrate, kupci će bez obzira na sve tražiti svoj novac s obzirom na to da grupna putovanja nisu u planu u budućnosti. Iz svega navedenog apeliramo na vas da sačuvate turistički sektor te predlažemo slijedeće: 1. Da Ministarstvo turizma i sporta produži rok za povrat novca klijentima minimalno do 31.12.2021. od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata 2. Produžiti rok do kada vrijede izdani voucheri putnicima do 31.12.2022. godine - kada će granice biti otvorene i bolje prilike za putovanje. 3. Za tvrtke u turizmu osigurati bespovratna sredstva kao i druge članice EU – za pokrivanje fiksnih troškova za period pada prometa većeg od 60% po razredima: pad prometa između 60% i 70%, pad prometa između 70% i 80%, pad prometa između 80% i 90% te pad prometa veći od 90% 4. Produženje potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu od 4000 kn do kraja 2021. godine 5. U Prijedlogu Zakona je definicija Organizatora, a potrebno je ispraviti u Odgovornog organizatora putovanja – jer sve agencije međusobno surađuju i prodaju aranžmane drugih agencija te je potrebno naglasiti tko snosi odgovornost za organizaciju putovanja S poštovanjem, Tanja Pilat, Mondo travel Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. Naime, zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona, Europska komisija je protiv Republike Hrvatske 30. listopada 2020. godine pokrenula drugu fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga zakona, iznimno, uz pristanak putnika, vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija, skrećemo pažnju kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19, u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima, i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize, te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija. Nadalje, pitanje pokrića fiksnih troškova poslovanja turističkih agencija nije predmet ovoga Zakona. Mjeru nadoknade dijela ili svih plaćenih fiksnih troškova u sklopu provedbe mjere Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom provodi Ministarstvo financija, Porezna uprava. Prema Uputi ravnatelja Porezne uprave o provedbi navedene mjere ista se provodi za poduzetnike kojima je Odlukom Stožera civilne zaštite od 27. studenoga 2020. godine obustavljen rad. Također, predmet ovoga Zakona nije niti mjera potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu 4000 kn, a ista je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Zaključno, Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicija su usklađeni s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj
98 Tanja Atlija PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. novi članak 75a: nije navedeno na čiji zahtjev i pod kojim uvjetima se ukida rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča. Stoga ga treba nadopuniti: „na zahtjev turističkog vodiča“, te glasi : Rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča ukida se na zahtjev turističkog vodiča, s danom podnošenja zahtjeva za odjavu nadležnom upravnom tijelu ili danom navedenim u zahtjevu za odjavu, koji ne može biti određen prije dana podnošenja zahtjeva nadležnom upravnom tijelu. OBRAZLOŽENJE: Poučeni dosadašnjim različitim iskustvima od pojedinih Ureda državne uprave koji su izdavali navedena rješenja, da ne bi došlo do različitih tumačenja, molimo precizirati: „na zahtjev turističkog vodiča“. Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
99 Tanja Atlija PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Članak 74.st.2. riječi „po županijama“ zamjenjuju se riječima „po turističkim regijama“. Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
100 Tanja Atlija PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Članak 6. stavak (2) – prijedlog da se umjesto „po županijama“ usvoji prijedlog ZDTVH i navede „po turističkim regijama“ kako slijedi : 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija. stavak (4) riječi „po županijama zamjenjuje se sa „po turističkim regijama. OBRAZLOŽENJE: turističke regije povezane su u smislenu cjelinu, kako zemljopisno, tako i povijesno i kulturno. Ne dolazi do prevelike fragmentacije, ali se ostavlja dovoljno prostora da se budući polaznici u dovoljnoj mjeri educiraju za posao turističkog vodiča, i to prije svega kvalitetnije, zbog opsega materije koju trebaju savladati. Također se ne ide nepravedno prema vodičima koji su do sada polagali veći broj županija, a ima ih veći broj, ako se polaganjem barem jedne županije iz turističke regije priznaje turistička regija u cijelosti. U suprotnom će se desiti to, da će netko tko je položio samo jednu županiju automatizmom dobiti dozvolu za vođenje zaštićenih lokaliteta po čitavoj RH, što u konačnici rezultira puno manjim angažiranjem lokalnih vodiča, a to na kraju vodi tome da će se i u proračun uplatiti znatno manje sredstava, jer ljudi ostaju bez posla. Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
101 Odisea travel, vl. Andrej Gužvinec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Vlasnici smo turističke agencije Odisea travel iz Varaždina. Od 2007. godine kad započeli s radom suočavamo se s najtežom situacijom do sada, a izravno je vezana uz sve odluke koje su donesene od ožujka 2020. pa sve do donošenja ovog Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu. Činjenica je da su se putničke agencije prve našle u najtežoj situaciji među cijelim turističkim sektorom. Naime, posljedice su se osjetile najranije - već od veljače 2020. kad su počela prva otkazivanja putovanja uslijed zatvaranja pojedinih granica i ograničavanja kretanja, što se nastavilo kroz brojne preporuke da se u određene zemlje ne putuje, a zatim je uslijedilo i otkazivanje gotovo svih domaćih i međunarodnih organiziranih putovanja. Postojeće rezervacije uglavnom su otkazane zbog nemogućnosti realizacije uslijed svih donesenih mjera te su klijentima izdani voucheri za neko buduće putovanje. Za razliku od ugostitelja, putničkim agencijama nije obustavljen rad odlukom Stožera civilne zaštite, ali u praksi putovanja nisu moguća jer i dalje stoje preporuke Ministarstva vanjskih poslova RH da se ne putuje, zatvorene su pojedine međudržavne granice, na snazi su i dalje brojne restrikcije i pravila, a osim što su različita za svaku državu, mijenjaju se na dnevnoj bazi što turističke djelatnike stavlja u nepovoljan položaj jer je gotovo nemoguće putnicima dati preciznu informaciju. Sve donesene odluke uzrokovale su veliki pad novih rezervacija te golemi pad prometa naše turističke agencije od preko 90%, a zbog izostanka pravodobnih i kvalitetnih mjera od strane države klijenti su izgubili povjerenje u turističke agencije. I dalje nastojimo, koliko god bude moguće zadržati radnike koristeći vlastita sredstva, ali kao i svi u našem sektoru, nalazimo se u situaciji koju nije moguće prebroditi bez dodatne pomoći jer unatoč tome što nismo službeno zatvoreni, rad nam je u neku ruku onemogućen te još uvijek imamo redovne troškove poslovanja, režije, namete i davanja koja i dalje moramo plaćati bez obzira na pad prometa od preko 90%, a kraj se ne nazire. Smatramo da je prije svega potrebno sljedeće: 1. U Prijedlogu Zakona jasno definirati tko snosi odgovornost za organizaciju putovanja, odnosno izmijeniti naziv Organizator u Odgovornog organizatora 2. Produljenje roka za povrat novca klijentima na minimalno 365 dana od prestanka posebnih okolnosti 3. Mogućnost produživanja vouchera minimalno do 31.12.2022. 4. Osigurati bespovratna sredstva svim putničkim agencijama s padom prometa većim od 60% po razredima: pad prometa između 60% i 70%, pad prometa između 70% i 80%, pad prometa između 80% i 90% te pad prometa veći od 90% 5. Produženje potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu od 4.000 kn minimalno do kraja 2021. godine odnosno do normalizacije putovanja Odisea travel, vl. Andrej Gužvinec Nije prihvaćen Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicija su usklađeni s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude minimalno 365 dana od prestanka posebnih okolnost. Naime, zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona, Europska komisija je protiv Republike Hrvatske 30. listopada 2020. godine pokrenula drugu fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga zakona, iznimno, uz pristanak putnika, vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija, skrećemo pažnju kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19, u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima, i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize, te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija. Također, predmet ovoga Zakona nije niti mjera potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu 4000 kn, a ista je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
102 Zdravka Vrnoga PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U analizi stanja pozivate se na Direktiva 2013/55/EU koja prema vašem tumačenju propisuje da turistički vodiči iz jedne države članice mogu pružati usluge u drugoj državi članici na privremenoj ili povremenoj osnovi ili ostvariti poslovni nastan, pa uvodite u Čl. 70 st. (3) slijedeću definiciju; "Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima) za koje je položio posebni dio stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete). " A onda se u prijedlogu izmjene zakona pozivate na drugu Direktivu 2005/36/EU. ?! Direktiva 2013/55/EU koju spominjete govori o međusobnom priznanju kvalifikacija i regulaciji administrativne suradnje, a ne o ovakvoj liberalizaciji! Uvođenjem tj.prepisivanjem van konteksta stvara se pravna nesigurnost, između ostalog. Nije to ni liberalizacija tržišta nego kaos, i direktno pogodovanje stranim tour operaterima. Uostalom, ovo pitanje nije adekvatno riješeno na nivou EU, nego se svaka država dogovara sa drugom direktno i reciprocitetno, pa tako ako nema međudržavnog ugovora o reciprocitetu, nema ni vođenja stranih vodiča na teritoriju druge države, a odluke o povremenim i privremenim vođenjima se donose pojedinačno kao iznimka i to nakon poduže procedure i ispitivanja intenziteta i količine planiranog vođenja ( koliko puta, koliko dana i gdje tijekom godine), a ne automatizmom kao pravilo poslovanja! Strani vodiči su dobrodošli ali minimalno pod uvjetima koji važe za nas ovdje i koji za nas važe u njihovim državama (EU)! Predlažem da sporni članak 70 st. (3) ima slijedeću definiciju "Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može privremeno i povremeno bez poslovnog nastana, najviše u dva navrata godišnje pružati usluge turističkog vodiča ukoliko postoji bilateralni ugovor između država članica EU na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima) za koje je položio posebni dio stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) . Posebna procedura najave za obavljanje djelatnosti turističkog vodiča privremeno i povremeno bez poslovnog nastana određuje se Pravilnikom. " Još malo osvrta o kvalifikacijama: Kako se određuju i provjeravaju kvalifikacije stranog turističkog vodiča državljanina koji privremeno/ povremeno obavlja usluge vođenja na teritoriju RH ako je dovoljno da samo obavijesti o svojoj nakani da vodi?! U praksi se kao kvalifikacija s nereguliranih tržišta priznaju potvrde agencija da je osoba radila kao vodič i ima iskustva, što je nonsense ako mi tu moramo polagati verificirane programe, bez obzira koliko smo iskustva prije imali kao vodiči! Gdje je tu pravna jednakost?! Mi se ne možemo nigdje u EU pojaviti kao licencirani vodiči jer da radimo za neku agenciju koja negdje organizira putovanje, a znamo recimo baš sve o Madridu ili Ateni. U tom istom Madridu, Veneciji ili Ateni možemo pokupiti samo 'masnu' prekršajnu kaznu za to naše znanje demonstrirano grupi na javnom trgu. Do sada je bar u zakonu bilo jasno da usluge vodiča može obavljati samo ovlašteni i licencirani turistički vodič, pa je i uz to na terenu bilo nereda, jer se kontrole provode samo na nama legalnim vodičima, a ove 'u sivoj zoni' nitko nije dirao ( uz par medijskih iznimaka zadnje dvije godine) jer ih ne vide i ne znaju da postoje. Vozači stranih autobusa, pratitelji grupa, pa i predstavnici agencija su tako postajali lokalni vodiči na izletima, sami 'organizirali' obilaske, a usput na parkingu prodavali pečene kobasice i pivo. bez računa se ne računa?! Vrhunski turizam, zar ne?! Umjesto da se dovede u red anomalije, otvara se prostor za još veći nered . To ne koristi nikome; ni reputaciji destinacije, ni kvaliteti pružanja usluge, ni tržišnoj ravnopravnosti, a ni punjenju proračuna. Ovdje se ne radi o slobodnom tržištu unutar EU čime se prema javnosti opravdava ovakav zakon, nego prvenstveno o pogodovanju strancima i pravnoj neravnopravnosti na našu štetu. Ni uvjeti poslovanja unutar te iste EU nisu jednaki. Nije isto poslovati u Njemačkoj ili u Hrvatskoj ili u Grčkoj,a sve su članice EU. Ovom čudnom formulacijom tj ovom iznimkom koju uvodite pod frazom privremeno / povremeno između ostalog izuzimate druge u EU od pravnih regula vezanih uz rad kojima smo zakonom obavezani mi. Da banaliziram; ako jedan liječnik ili stolar ne može ni privremeno ni povremeno raditi u drugoj državi, a da ne regulira svoj porezni i pravni status i nastan, zašto bi to mogli strani turistički vodiči? Termin da se nešto obavlja 'privremeno ili povremeno' nije razlog za izuzetak od pravne norme i da se u zakon uvodi na ovakav način. Ako je nešto izuzetak onda treba biti jasna i definicija i uvjeti kada je i zašto nešto izuzetak. Kako se količinski točno definira to privremeno i povremeno?! Što to precizno znači? Osim toga, a ovo smatram najvažnijim; tako nešto uvesti u Zakon u državi koja izrazito živi i privređuje od sezonskog oblika turizma, a na štetu vlastitih građana i privrednih subjekata u turizmu ( jer ima nas u različitim oblicima, a ovo ne pogađa samo vodiče nego i poslovanje agencija!), u najmanju ruku je začuđujuće, a zapravo neodgovorno. Predlažem da ovaj članak ne usvojite u ovakvoj formulaciji i da se propiše obaveza registracije djelatnosti i svih obaveza koje iz toga proizlaze u RH, a privremenost ili povremenost obavljanja usluge točno definira u minimumu i proceduralno, koliko, tko, kada i gdje, a ne pro forma brzim najavama i automatskim odobravanje bez provjere. Sve drugo, pogotovo ovako neodređeno, pogodovanje je stranim tour operaterima i stranim komercijalnim interesima. Prijedlogom izmjena zakona o pružanju usluga u turizmu degradirate sve do sada licencirane turističke vodiče u RH, sva naša znanja, iskustvo i godine uloženog truda. Posebno smatram važnim da se precizno definira nivo poznavanja hrvatskog jezika u standardu najmanje B2 nivou za strane vodiče, da se vodite principima reciprociteta i precizirate što je dozvoljeno, a što nije, umjesto da otvarate prostor za neravnopravnu konkurenciju, čime zapravo pogodujete. Tražimo da se primjenjuje načelo pravne jednakosti ( minimum) i naravno reciprociteta! Nije prihvaćen Skrećemo vam pažnju na Zakon o potvrđivanju Ugovora između Kraljevine Belgije, Republike Bugarske, Češke Republike, Kraljevine Danske, Savezne Republike Njemačke, Republike Estonije, Irske, Helenske Republike, Kraljevine Španjolske, Francuske Republike, Talijanske Republike, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Republike Mađarske, Republike Malte, Kraljevine Nizozemske, Republike Austrije, Republike Poljske, Portugalske Republike, Rumunjske, Republike Slovenije, Slovačke Republike, Republike Finske, Kraljevine Švedske, Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske (države članice Europske unije) i Republike Hrvatske o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, objavljen je u Narodnim novinama – Međunarodni ugovori, broj 2/2012 od 28. ožujka 2012. (https://narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/2012_03_2_25.html). Također vam skrećemo pažnju na Ustav Republike Hrvatske (NN 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.) te članke 141. c i 141. d u Glavi VIII.A Europska unija i Pravo građana Europske unije, koji se primjenu od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, 1. srpnja 2013. godine, a koji govore: „Ostvarivanje prava koja proizlaze iz pravne stečevine Europske unije, izjednačeno je s ostvarivanjem prava koja su zajamčena hrvatskim pravnim poretkom.“ te „Pravni akti i odluke koje je Republika Hrvatska prihvatila u institucijama Europske unije primjenjuju se u Republici Hrvatskoj u skladu s pravnom stečevinom Europske unije.“, nadalje da „Sva prava ostvaruju se u skladu s uvjetima i ograničenjima propisanima ugovorima na kojima se temelji Europska unija te mjerama prihvaćenima na temelju tih ugovora“ te da „U Republici Hrvatskoj sva prava zajamčena pravnom stečevinom Europske unije uživaju svi građani Europske unije.“ Ugovor o funkcioniranju Europske unije (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:12016ME/TXT) u Poglavlju 2., pod naslovom PRAVNI AKTI UNIJE, POSTUPCI DONOŠENJA I DRUGE ODREDBE u članku 288. propisuje kako „Radi izvršavanja nadležnosti Unije, institucije donose uredbe, direktive, odluke, preporuke i mišljenja.“ te se za direktive navodi kako je „Direktiva je obvezujuća, u pogledu rezultata koji je potrebno postići, za svaku državu članicu kojoj je upućena, a odabir oblika i metoda postizanja tog rezultata prepušten je nacionalnim tijelima.“. Direktiva 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija Tekst značajan za EGP (SL L 255, 30.9.2005.), je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta ( „Uredba IMI” ) Tekst značajan za EGP (SL L 354, 28.12.2013.). Dakle, ne radi se o dvije Direktive EU koje uređuju različitu materiju, već se radi o osnovnoj Direktivi EU, koja je kasnije izmijenjena u određenim dijelovima drugom. Slično tome u hrvatskom zakonodavstva imamo izričaj kada se osnovni Zakon, kasnije mijenja ili dopunjuje. Ali također je važno napomenuti, kako su obje Direktive EU prenesene u nacionalno zakonodavstvo kroz Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), koji je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. U Zakonu o pružanju usluga u turizmu se pozivamo na navedene Direktive EU, jer navedenim Zakonom se regulira profesija turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj, kao posebnim Zakonom. U pogledu načela reciprociteta, moramo istaknuti kako se navedene Direktive EU odnose na sve države članice te su njima propisana pravila kojima se moraju voditi sve države članice prilikom prenošenja istih u nacionalno zakonodavstvo. Ukoliko države članice ne prenesu određenu Direktivu EU u cijelosti ili suprotno, tada Europska komisija kao čuvarica „nadzornik“ svih Ugovora Europske unije, može protiv neke države članice pokrenuti postupka zbog povrede prava EU. Definiranje „privremeno i povremenog“ drugačije od onoga što propisuju Direktive EU, odnosno u ovom slučaju sam Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), je ne samo suprotno pravu EU-a već je suprotno nacionalnom pravu. Definicija iz Direktive 2005/36/EZ iz GLAVE II. SLOBODA PRUŽANJA USLUGA, Članak 5. Načelo slobode pružanja usluga: „Privremena i povremena priroda pružanja usluga procjenjuje se za svaki slučaj posebno pri čemu posebno treba voditi računa o njezinu trajanju, učestalosti, redovitosti i stalnosti.“ Definicija iz članka 5. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20): „22. pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi – pružanje usluga kojem ne prethodi postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije uz uvjet poslovnog nastana u drugoj državi članici, a koje se procjenjuje za svaki pojedinačni slučaj, uzimajući u obzir njezino trajanje, učestalost, redovitost i stalnost“. Iz svega prethodnog navedenog proizlaze razlozi nemogućnosti prihvaćanja vašeg prijedloga vezano uz izmjene članka 70 st. 3. važećeg Zakona o pružanju usluga u turizmu u pogledu drugačijeg definiranja privremenog i povremenog pružanja usluga. Također ističemo kako su navedene odredbe članka 70. st. 3. Zakona o pružanju usluga u turizmu na snazi u Republici Hrvatskoj od 1. siječnja 2018. godine i nisu predmet izmjena sadašnjeg prijedloga Zakona. Vezno uz Pravilnik o priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija turističkog vodiča i voditelja poslova turističke agencije (NN 58/19 i 28/20), skrećmo pažnjuu kako je isti donesen na temelju članka 70. stavka 5. Zakona o pružanju usluga u turizmu, a u vezi s člankom 16. stavkom 3. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, koji pak propisuje: „(3) Uvjeti za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje određene regulirane profesije u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, kao i detaljnija pravila za slobodno pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj na temelju inozemnih stručnih kvalifikacija, mogu se propisati posebnim zakonom ili pravilnikom nadležnog tijela državne uprave ili općim aktima nadležnih tijela koje ista donose na temelju zakonskog ovlaštenja.
103 Zdravka Vrnoga PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA U članku 5. Ustava RH stoji, citiram: "U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom. Svatko je dužan držati se Ustava i prava i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske." Također citiram i sadržaj članka 2.: "Suverenitet Republike Hrvatske neotuđiv je, nedjeljiv i neprenosiv./Suverenitet Republike Hrvatske prostire se nad njezinim kopnenim područjem, rijekama, jezerima, prokopima, unutrašnjim morskim vodama, teritorijalnim morem te zračnim prostorom iznad tih područja." Nastavno na sadržaj članka 2, smanjenjem broja zaštićenih lokaliteta direktno se pogoduje stranim vodičima i turoperatorima Nije prihvaćen Izrada popisa zaštićenih cjelina (lokaliteta) nije predmet ovih izmjena Zakona, već će se isto urediti pravilnikom.
104 Zdravka Vrnoga PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Predmet: Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča Poražavajuće i razočaravajuće je što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu doznali s, pazite sad, web stranice Ministarstva turizma i sporta. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje osnovnih uzusa komunikacije, kao i elementarne pristojnosti u međusobnim odnosima. Međutim, nakon predstavljenih stavova ZDTVH, ni pisma, ni razglednice. Jasno je da im do mišljenja i stava struke nije nimalo stalo. Malo je reći kako smo zabrinuti činjenicom što je Ministarstvo turizma i sporta ovim prijedlogom strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije. Nula. Naravno, bez obzira imaju li ili nemaju adekvatnu izobrazbu u svojoj domicilnoj državi. Zamislite, čak ne trebaju vladati ni osnovnim znanjem hrvatskog jezika, što naše Ministarstvo očito ni malo ne brine, jer oni i onako s njima neće imati baš nikakvog kontakta. Svaka čast kolegama iz drugih zemalja, ali oni, posve jasno, ne mogu tumačiti hrvatsku povijest, jer nemaju (a kako bi i imali?) toliko potreban osjećaj nacionalne privrženosti i pripadnosti Hrvatskoj. Treba li posebno spomenuti da se to odnosi i na Domovinski rat, temelj slobodne i suverene Hrvatske. Ukratko, strancima je dopušteno da svojim načinima tumačenja hrvatske povijesti rade njezinu reviziju po svom slobodnom nahođenju. Doduše, zakon predviđa da bi strani vodiči trebali polagati stručne provjere znanja i prolaziti procedure kao hrvatske kolege samo u slučaju ako bi vodili na zaštićenim lokalitetima. To će biti jedina mjesta na kojima će naša država u smislu ovog zakona imati koliko toliko suverenitet. Međutim, činjenica je da Ministarstvo ima namjeru taj broj zaštićenih lokaliteta znatno umanjiti na ostatke ostataka hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine pravilnikom koji će ubrzo stupiti na snagu. Mirne duše može se konstatirati kako će kroz koji dan inozemni vodiči bez ikakvog stručnog i profesionalnog kriterija voditi goste diljem lijepe naše i eto nama poplave tzv. fake news informacija, pseudo tumačenja i, po svojoj biti, kraja kulturnog turizma u Hrvatskoj, posredno i srozavanja ugleda zemlje u svijetu, što je posvjedočila i Češka, a objavila sama Europska Komisija u svojem izvješću. Svjedočimo vulgarizaciji struke, opasnoj i krajnjoj degradaciji kvalitete interpretiranja naše baštine, ne vodeći čak računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Sve se prepušta samovolji predatorskog kapitalizma i ekonomiji velikih brojeva, a brojni vodiči će biti primorani iseliti van zemlje i naći drugi posao, što im, kao velikom broju visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika neće biti problem. Toliko o demografskoj politici... Ministarstvo ide toliko daleko u nepoznavanju profesije i zakonskih propisa da u esavjetovanju navodi kako u Hrvatskoj ima samo 340 aktivnih turističkih vodiča, što bi bilo smiješno da nije žalosno. Republika Hrvatska broji preko pet i pol tisuća vodiča i svi oni uplaćuju značajna financijska sredstva u državni proračun putem obrta, agencija, udruga, ugovora o djelu odnosno uplaćenih poreza, prireza i doprinosa. Nepoznavanje materije samo je nastavak prakse koju smo uočili prilikom proučavanja testa proporcionalnosti koje je objavila Europska Komisija prije nekoliko godina, gdje se nisu potrudili ni sve rubrike ispuniti, a da ne spominjemo polupismenu razinu popratnog teksta. I sve to uz opravdanja inzistiranjima Europske Komisije s kojima smo upoznati. Međutim . proučili smo i prezentirali sve primjere zaštite nekih drugih europskih zemalja. Sudeći po ovom postupku, ne očekujemo ništa pozitivno ni u Pravilnicima o edukaciji i zaštićenim lokalitetima koji nam slijede. Posebno smo užasnuti činjenicom da se uopće nisu iskoristili primjeri modela zaštite ni prema državljanima trećih zemalja koji će nam držati lekcije o našoj povijesti i baštini. Ovakav čin slobodno se može nazvati eutanaziranjem kulturnog naslijeđa, ujedno i potpunim krahom načela zaštite potrošača. Radi se o svojevrsnoj izdaji Hrvatske, i to na globalnoj razini. Žalosti da doslovce niti jedan naš prijedlog, kao članova radne skupine, nije prihvaćen. Ministarstvo turizma i sporta, kojem je obveza štititi interese struke hrvatskih vodiča, odbilo je poslušati glas struke bez obzira na argumente, navedene modalitete zaštite drugih europskih zemalja te bezrezervnu podršku kustosa, povjesničara i braniteljskih udruga. Treba se zapitati zašto Hrvatska ne želi štititi svoju baštinu, povijest i svoje građane na način kako su to napravile druge europske zemlje, primjerice Grčka i Cipar? I sve ovo se događa u zemlji zbog čije su slobode i obrane nacionalnog identiteta prije samo 25 godina mnogi dali svoje živote. Zar ni to više nije važno? Ne možemo se oteti dojmu kako je hrvatski kulturni identitet predan kao na pladnju. Tko god hoće neka jede i kusa kako želi. Kriteriji tu ne postoje. Vjerovali smo da u našem resornom Ministarstvu imamo majku, a ne maćehu. Na žalost, pogriješili smo, ali ćemo ustrajati u goloj borbi za egzistenciju i boriti se svim demokratskim sredstvima. Jednoglasno: članovi Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske 1. Društvo turističkih vodiča Split 2. Društvo turističkih vodiča Dubrovnik 3. Udruga turističkih vodiča Like 4. Udruga turističkih vodiča Rab 5. Udruga turističkih vodiča grada Vukovara 6. Društvo turističkih vodiča Korčula 7. Društvo turističkih vodiča Rovinj 8. Društvo turističkih vodiča Međimurje 9. Udruga turističkih vodiča Bastion- Karlovac 10. Udruga Moj Osijek 11. Udruga turističkih vodiča Maloga Lošinja 12. Udruga turističkih vodiča Zadra - Donat 13. Društvo turističkih vodiča Phoenix- Trogir 14. Udruga turističkih vodiča Kvarnera 15. Društvo turističkih vodiča Liburnia 16. Društvo turističkih vodiča Varaždin 17. Društvo turističkih vodiča Pula 18. Udruga turističkih vodiča Zagreba i srednjohrvatske makroregije 19. Turistički vodiči Split 20. Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik 21. Udruga turističkih vodiča otoka Hvara Nije prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Ne može se prihvatiti navod da strani turistički vodiči vode bez edukacije u Republici Hrvatskoj iz razloga što je važećim Zakonom za pružanje usluga turističkog vodiča propisana obveza polaganja stručnog ispita, koji se sastoji od općeg i posebnog dijela. Turistički vodič koji ima položen opći dio stručnog ispita može voditi na području cijele Republike Hrvatske, osim na i u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), dok turistički vodič koji ima položen posebni dio stručnog ispita, a koji polaže posebno po županijama može voditi turiste i po zaštićenim cjelinama (lokalitetima). Usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom. Iznimno, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin treće države koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom, tj. ima položen stručni ispit za turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje podzakonskim aktima, a ne ovim Zakonom. Nadalje, Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Vezano uz prijedlog da se definira razina znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na koje pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da strani vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Kada je u pitanju priznavanje stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se najmjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
105 Zdravka Vrnoga PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 14. Predlažem izdavanje iskaznice i građanima EU koji pružaju usluge vođenja u RH na povremenoj i privremenoj osnovi, kako bi ih inspekcijske službe mogle prepoznati. Suglasna sam s komentarima kolega. Godinama već molimo da se zaštićeni lokaliteti kao takvi jasno označe, kao i na nedovoljan broj inspektora kojima su zbog birokratskih poteškoća često vezane ruke. Predlažem da se kontrole na zaštićenim lokalitetima spuste i na razinu komunalnih redara i da se nađe načina da se slična ovlaštenja daju zastupnicima strukovnih udruga, uz napomenu da takva praksa postoji npr. u Austriji vezano za učitelje skijanja. Strani turistički vodiči nisu dovoljno upoznati s time gdje mogu pružati svoje usluge, a gdje ne mogu... Potrebno je jasno istaknuti ograničenje na zaštićenim lokalitetima. Članak 73 stavak 1, međutim, ništa ne govori o zaštićenim lokalitetima i pravilima vođenja na njima pa je nejasno odnosi li se ova odredba i na te lokalitete. Osim toga, strani pratitelji i vodiči kod inspekcijskih nadzora (inače vrlo rijetkih) mogu se "izvlačiti" da nisu znali odnosi li se njihova licenca na zaštićene lokalitete. Nije prihvaćen Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), propisano je da se pružateljima usluga ne može nametati dodatna obveza glede pristupa pružanju usluga na privremenoj i povremenoj osnovi. Nadzor nad pružanjem usluga turističkih vodiča provodi Državni inspektorat.
106 Zdravka Vrnoga PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. U stavku 1. nije navedeno na čiji zahtjev za odjavu se donosi predmetno rješenje, a obzirom da se dobro sjećamo kakve smo probleme imali zato što nas je neki uredski miš ubacio u slobodna zanimanja, zahtijevamo pojašnjenje! Osim toga, ne razumijem kako mislite ukinuti ispunjavanje uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča? To je isto kao da nekome ukinete diplomu pravnog fakulteta jer je odlučio ne biti pravnik ni odvjetnik nego npr. turistički vodič! Nije prihvaćen Vezano uz ukidanje rješenja o ispunjavanju uvjeta turističkog vodiča smatramo da je potrebno navedeno izričito urediti zakonom, bez obzira što vodič možda neće imati potrebu za tim, s obzirom da ishođenje rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkih vodiča automatski ne predstavlja registraciju slobodnog zanimanju. Naime, Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
107 Zdravka Vrnoga PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Nastavno na prijedlog u prethodnom članku zahtijeva se izmjena: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
108 Zdravka Vrnoga PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Izričito se protivim ovom prijedlogu i predlažem da bi trebalo ostati kao i do sada tj da se NE briše "po županijama". Ako to u praksi nije moguće predlažem da u članku 70. stavku 2. i stavku 4. piše "po turističkim regijama" umjesto "po županijama" Turističke Regije se određuju na slijedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije: Dubrovačko-neretvanska županija Splitsko – dalmatinska županija Šibensko – kninska županija Zadarska županija 2.Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije: Istarska županija Primorsko-goranska županija Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb: Krapinsko-zagorska županija Karlovačka županija Međimurska županija Varaždinska županija Zagrebačka županija Grad Zagreb 4.Panonska regija: Sisačko-moslovačka županija Bjelovarsko-bilogorska županija Koprivničko-križevačka županija Virovitičko- podravska županija 5.Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska Osječko-baranjska županija Požeško-slavonska županija Brodsko-posavska županija'' !! Molim Vas za očitovanje; na koji način će se priznavati dosadašnje licence? Ako je osoba položila samo jednu županiju, automatski joj se priznaju sve ostale županije? Ili ste zamislili polaganje razlike? Ako se polaže razlika; pod kojim uvjetima? (cijena polaganja, institucija pri kojoj se polaže razlika, satnica….) Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
109 Zdravka Vrnoga PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Iznimno se protivimo ovakvom prijedlogu te zahtijevamo izmjenu čl. 70.st. 2 te članka 70.st.4. riječima '' po regijama'' Zahtijeva se izmjena u članku 70. te dopuna novog stavka 6. : '' Regije se određuju na slijedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija'' Ističemo kako nećemo pristati na nagovještaje kako će se isto urediti Pravilnikom već je nužno da se isto uredi Zakonom, koji ima veću pravnu snagu od Pravilnika, a za nas predstavlja i veću pravnu zaštitu od Pravilnika za koje smo uvjereni kako bi se čak i uslučaju donošenja takvog prijedloga promijenio za nekoliko dana. Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
110 Zdravka Vrnoga PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 2. Poštovani, moram priznati da ne razumijem zašto točno se ovaj članak briše. Imali smo pandemiju Covid-19 i to je to? Ne postoji više mogućnost za nešto slično? Poplava, potres...? Nije prihvaćen Definicija posebnih okolnosti vezana je uz članak 38.a, koji se ovim izmjenama Zakona briše, kao i uz vršitelje poslova voditelja poslova turističke agenciji, za koje je ovim izmjenama precizirano da se mogu odrediti samo za posebnih okolnosti uzrokovanih epidemijom bolesti COVID-19 (a ne u nekim drugim slučajevima posebnih okolnosti). Slijedom navedenog, a s obzirom da drugi dijelovi zakona ne sadržavaju drugačije uređenje pružanja usluga u turizmu u uvjetima posebnih okolnosti, smatramo da nema potrebe za zadržavanjem navedene definicije.
111 JADROTOURS d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Nastavno na prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu protivimo se svakoj izmjeni koja bi išla na štetu putničkih agencija ukidanjem vouchera i naglim odlukama o povratu uplaćenih akontacija za putovanja koja su trebala biti realizirana u 2020. godini. Putničke agencije su, ne svojom voljom, već uvjetima koji su nastali pod utjecajem više sile tj. Objavom pandemije koronavirusa Covid-19 bili prvo prisiljene zatvoriti svoja vrata u razdoblju od 19.3.-27.4.2020., a nakon toga suočiti se s posljedicama odgođenih putovanja i svojim klijentima objasniti okolnosti koje su nastupile prestankom rada. Sukladno izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu od 7.4.2020. omogućeno je izdavanje vouchera za neostvarena putovanja i odlučeno o povratu uplaćenih aranžmana u roku od 6 mjeseci plus 14 dana nakon prestanka posebnih okolnosti izazvanih pandemijom. Nažalost, situacija se nije bitno promijenila od tog vremena, a uvjeti rada i poslovanja agencija postali su nepodnošljivi. Usprkos državnim potporama za očuvanje radnih mjesta, svi ostali fiksni troškovi poslovanja (najam prostora, porezi, članarine TZ i HGK, knjigovodstvene usluge, struja, voda, odvoz smjeća, bankovne naknade za održavanje računa…) ostali su nepromijenjeni uz iznimku dvomjesečnog oprosta najma poslovnog prostora od Grada Rijeke. U međuvremenu, uplaćene akontacije hotelskim kućama diljem Europe ostale su na računima tih tvrtki uz objašnjenje da nije moguć povrat već odgoda termina putovanja što je dodatno onemogućilo planiranje povrata barem dijela uplaćenih putovanja. S obzirom na trenutnu situaciju s pandemijom i neizvjesnost u pogledu skorog otvaranja granica i mogućnosti putovanja, te psihološke efekte koje je pandemija ostavila na potencijalne putnike ne vidimo nikakvu vjerojatnost u ponovno pokretanje poslovanja u skorom vremenu. Shodno tome smatramo da se u slučaju donošenja zakona o ukidanju vouchera i obavezi vraćanja uplaćenih iznosa onima koji se za to opredijele potrebno odrediti “grace period“ od najmanje godinu dana koji će agencijama omogućiti povrat iz nove akumulacije do koje bi trebalo doći, nadamo se, s eventualnim ukidanjem mjera vezanim na pandemiju. Svako drukčije rješenje dovest će do stečaja većine subjekata u ovoj djelatnosti što u konačnici neće doprinijeti rješavanju povrata novca putnicima odnosno klijentima. S poštovanjem JADROTOURS d.o.o. Rijeka Dolac 9b Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog o "grace periodu" od godine dana za izvršenje povrata novca putnicima. Naime, zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona, Europska komisija je protiv Republike Hrvatske 30. listopada 2020. godine pokrenula drugu fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Također, Direktiva 2015/2302 propisuje rok od 14 dana za povrat novca putnicima, stoga bi propisivanje drugačijeg roka predstavljalo daljnju povredu prava Europske unije i kršenje prava potrošača.
112 Elisa Tours PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Vlasnici smo turističke agencije Elisa Tours d.o.o. iz Zagreba koja posluje od 2008 godine. Mi smo incoming i outgoing putnička agencija. Radimo individualna putovanja i putovanja za grupe. Mi kao turistička agencija nemamo drugih prihoda i nalazimo se u vrlo teškoj situaciji, a pogotovo ako prođe prijedlog Zakona o pružanju usluga u turizmu, članak 38. koji će većini agencija jako naštetiti. Naime, prvi problem je JAMČEVINA, prema prijedlogu Zakona potrošači imaju pravo na povrat novca u roku od 14 dana od raskida ugovora. Međutim, ukoliko dođe do slučaja nesolventnosti turističke agencije, moći će od osiguravajućih društava na temelju jamčevine za slučaj nesolventnosti tražiti povrat uplaćenog novca. Ističemo da jamčevina NE pokriva vouchere koji su izdani u 2020. godini putnicima za otkazana putovanja, jer su osiguravajuće kuće poslale dopis u kojemu navode kako je jamčevina sklopljena prije nastanka više sile (pandemija virusa COVID-19). U dopisu su naveli da neće isplaćivati novac potrošačima za izdane vouchere. Drugi problem u prijedlogu zakona je definicija Organizatora i rok za povrat novca klijentima. Naime, smatramo da u Zakonu mora biti jasno definirano da se radi o ODGOVORNOM ORGANIZATORU PUTOVANJA. Nije jasno definiran isti rok za POVRAT NOVACA. Apeliramo i na Ministarstvo turizma i sporta da produži povrat novca klijentima do 31. prosinca 2021. godine uz napomenu kako niti jedna putnička agencija ne može u roku 15 dana od datuma prestanka važenja vouchera vratiti novac. Predlažemo da rok bude 180 dana kako bi agencije zbog smanjenog broja radnika to uopće mogle riješiti, a sve uz nadu da ista agencija ima financijska sredstva to vratiti. U članku 38. treba navesti da putnici mogu iskoristiti izdate VOUCHERE i u idućoj godini. Na taj način, pružila bi se prilika putničkim agencijama da se nagode s putnikom o korištenju vouchera do razdoblja kada će granice biti otvorene i bolje prilike za putovanje. Zbog pandemije koja traje sad više od godinu dana, čak ne postoji mogućnost da potrošači uzmu druga putovanja jer se boje putovati, ostali su bez posla, ne žele tako daleko planirati, niti agencije mogu nešto ponuditi budući da su granice još uvijek zatvorene. Situaciju dodatno otežava i činjenica da za svako putovanje putnik mora izdvojiti dodatnih 1.000 kuna samo za PCR testove što dodatno otežava odluku na putovanje. Putnici ne mogu zamijeniti vouchere za nova putovanja iz već poznatih razloga te trenutno uopće nije situacija da putnik može bezbrižno putovati. Čak i da uzme zamjensko putovanje za dva mjeseca, agencija u ovom trenutku ne zna hoće li se putovanje održati. Od 20. ožujka 2020. godine ne organiziraju se grupna putovanja, pa je nemoguće tvrditi da je veći broj Vouchera izdanih od strane putničkih agencija iskorišten. Nadalje, isto se može potvrditi činjenicom da HZJZ izdalo nalog, odnosno preporuku putničkim agencijama o organizaciji grupnih putovanja autobusom, da u autobusu ne smije biti više od 50% popunjenosti kapaciteta (u samom početku je bilo čak i 25% popunjenosti kapaciteta), što je putničkoj agenciji ekonomski neisplativo. Na taj način, ne može se organizirati kvalitetno putovanje. Nije istina kako će izmjena Zakona utjecati na manji broj turističkih agencija jer se raspolaže s krivim podacima, uzeto je u obzir samo anketa koju je sprovela UHPA, a to nije relevantan podatak iz razloga što u UHPA-i nisu zastupljene sve putničke agencije članice te to ne može i ne smije biti podatak na temelju kojih se donosi procjena učinka. Osim toga, UHPA nije navela o kojem broju anketiranih agencija je riječ niti koji broj agencija je dao navedene podatke. Pad prometa u turističkim agencijama u 2020. u odnosu na 2019. godinu je veći od 90% !!! U slučaju zatvaranja putničkih agencija propadaju i drugi sektori, a to su prijevoznici, turistički vodiči… Ako se ne dođe do boljeg rješenja ili ukidanja članka 38.a, u 20 dana vlasnici putničkih agencija će prvo morati otpustiti radnike i proglasiti stečaj, a najviše zbog toga što niti jedna agencija nije uspjela od svojih dobavljača vratiti novac. Osim toga, nisu dobili pomoć države u vidu BESPOVRATNIH SREDSTVA te su sve svoje rezerve iz 2019. godine potrošili na plaćanje fiksnih troškova od ožujka do prosinca 2020. godine. Sada više nemaju sredstva potrebna da bi platili daljnje troškove, a još manje da financiraju daljnje poslovanje. To se odnosi i na prodaju, jer i za prodaju su potrebna sredstva za oglašavanje. Kupci i dalje zahtijevaju povrate. U slučaju da se članak 38a ukine i kada se proširi vijest da su agencije obavezne izvršiti povrate, kupci će bez obzira na sve tražiti svoj novac s obzirom na to da grupna putovanja nisu u planu u budućnosti. Potrebno slijedeće: 1. U Prijedlogu Zakona je definicija Organizatora a potrebno je ispraviti u Odgovornog organizatora putovanja – jer sve agencije međusobno surađuju i prodaju aranžmane drugih agenicija te je potrebno naglasiti tko snosi odgovornost za organizaciju putovanja 2. Da Ministarstvo turizma i sporta produži rok za povrat novca klijentima minimalno do 31.12.2021. od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata 3. Produžiti izdate Vouchere putnicima do 31.12.2022. godine - kada će granice biti otvorene i bolje prilike za putovanje 4. Za tvrtke u turizmu osigurati bespovratna sredstva kao i druge članice EU – za pokrivanje fiksnih troškova za period pada prometa većeg od 60% 5. Produženje potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu od 4000 kn do kraja 2021. g S poštovanjem, Elisa Tours Nije prihvaćen Važećim Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicije su usklađene s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok od 180 dana za izvršenje povrata novca putnicima počne od 31.12.2021. Naime, zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona, Europska komisija je protiv Republike Hrvatske 30. listopada 2020. godine pokrenula drugu fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga zakona, iznimno, uz pristanak putnika, vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija, skrećemo pažnju kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19, u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima, i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize, te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija. Također, predmet ovoga Zakona nije niti mjera potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu 4000 kn, a ista je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
113 Elisa Tours PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 5. Poštovani, Vlasnici smo turističke agencije Elisa Tours d.o.o. iz Zagreba koja posluje od 2008 godine. Mi smo incoming i outgoing putnička agencija. Radimo individualna putovanja i putovanja za grupe. Mi kao turistička agencija nemamo drugih prihoda i nalazimo se u vrlo teškoj situaciji, a pogotovo ako prođe prijedlog Zakona o pružanju usluga u turizmu, članak 38. koji će većini agencija jako naštetiti. Naime, prvi problem je JAMČEVINA, prema prijedlogu Zakona potrošači imaju pravo na povrat novca u roku od 14 dana od raskida ugovora. Međutim, ukoliko dođe do slučaja nesolventnosti turističke agencije, moći će od osiguravajućih društava na temelju jamčevine za slučaj nesolventnosti tražiti povrat uplaćenog novca. Ističemo da jamčevina NE pokriva vouchere koji su izdani u 2020. godini putnicima za otkazana putovanja, jer su osiguravajuće kuće poslale dopis u kojemu navode kako je jamčevina sklopljena prije nastanka više sile (pandemija virusa COVID-19). U dopisu su naveli da neće isplaćivati novac potrošačima za izdane vouchere. Drugi problem u prijedlogu zakona je definicija Organizatora i rok za povrat novca klijentima. Naime, smatramo da u Zakonu mora biti jasno definirano da se radi o ODGOVORNOM ORGANIZATORU PUTOVANJA. Nije jasno definiran isti rok za POVRAT NOVACA. Apeliramo i na Ministarstvo turizma i sporta da produži povrat novca klijentima do 31. prosinca 2021. godine uz napomenu kako niti jedna putnička agencija ne može u roku 15 dana od datuma prestanka važenja vouchera vratiti novac. Predlažemo da rok bude 180 dana kako bi agencije zbog smanjenog broja radnika to uopće mogle riješiti, a sve uz nadu da ista agencija ima financijska sredstva to vratiti. U članku 38. treba navesti da putnici mogu iskoristiti izdate VOUCHERE i u idućoj godini. Na taj način, pružila bi se prilika putničkim agencijama da se nagode s putnikom o korištenju vouchera do razdoblja kada će granice biti otvorene i bolje prilike za putovanje. Zbog pandemije koja traje sad više od godinu dana, čak ne postoji mogućnost da potrošači uzmu druga putovanja jer se boje putovati, ostali su bez posla, ne žele tako daleko planirati, niti agencije mogu nešto ponuditi budući da su granice još uvijek zatvorene. Situaciju dodatno otežava i činjenica da za svako putovanje putnik mora izdvojiti dodatnih 1.000 kuna samo za PCR testove što dodatno otežava odluku na putovanje. Putnici ne mogu zamijeniti vouchere za nova putovanja iz već poznatih razloga te trenutno uopće nije situacija da putnik može bezbrižno putovati. Čak i da uzme zamjensko putovanje za dva mjeseca, agencija u ovom trenutku ne zna hoće li se putovanje održati. Od 20. ožujka 2020. godine ne organiziraju se grupna putovanja, pa je nemoguće tvrditi da je veći broj Vouchera izdanih od strane putničkih agencija iskorišten. Nadalje, isto se može potvrditi činjenicom da HZJZ izdalo nalog, odnosno preporuku putničkim agencijama o organizaciji grupnih putovanja autobusom, da u autobusu ne smije biti više od 50% popunjenosti kapaciteta (u samom početku je bilo čak i 25% popunjenosti kapaciteta), što je putničkoj agenciji ekonomski neisplativo. Na taj način, ne može se organizirati kvalitetno putovanje. Nije istina kako će izmjena Zakona utjecati na manji broj turističkih agencija jer se raspolaže s krivim podacima, uzeto je u obzir samo anketa koju je sprovela UHPA, a to nije relevantan podatak iz razloga što u UHPA-i nisu zastupljene sve putničke agencije članice te to ne može i ne smije biti podatak na temelju kojih se donosi procjena učinka. Osim toga, UHPA nije navela o kojem broju anketiranih agencija je riječ niti koji broj agencija je dao navedene podatke. Pad prometa u turističkim agencijama u 2020. u odnosu na 2019. godinu je veći od 90% !!! U slučaju zatvaranja putničkih agencija propadaju i drugi sektori, a to su prijevoznici, turistički vodiči… Ako se ne dođe do boljeg rješenja ili ukidanja članka 38.a, u 20 dana vlasnici putničkih agencija će prvo morati otpustiti radnike i proglasiti stečaj, a najviše zbog toga što niti jedna agencija nije uspjela od svojih dobavljača vratiti novac. Osim toga, nisu dobili pomoć države u vidu BESPOVRATNIH SREDSTVA te su sve svoje rezerve iz 2019. godine potrošili na plaćanje fiksnih troškova od ožujka do prosinca 2020. godine. Sada više nemaju sredstva potrebna da bi platili daljnje troškove, a još manje da financiraju daljnje poslovanje. To se odnosi i na prodaju, jer i za prodaju su potrebna sredstva za oglašavanje. Kupci i dalje zahtijevaju povrate. U slučaju da se članak 38a ukine i kada se proširi vijest da su agencije obavezne izvršiti povrate, kupci će bez obzira na sve tražiti svoj novac s obzirom na to da grupna putovanja nisu u planu u budućnosti. Predlažemo slijedeće: 1. U Prijedlogu Zakona je definicija Organizatora a potrebno je ispraviti u Odgovornog organizatora putovanja – jer sve agencije međusobno surađuju i prodaju aranžmane drugih agenicija te je potrebno naglasiti tko snosi odgovornost za organizaciju putovanja 2. Da Ministarstvo turizma i sporta produži rok za povrat novca klijentima minimalno do 31.12.2021. od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata 3. Produžiti izdate Vouchere putnicima do 31.12.2022. godine - kada će granice biti otvorene i bolje prilike za putovanje 4. Za tvrtke u turizmu osigurati bespovratna sredstva kao i druge članice EU – za pokrivanje fiksnih troškova za period pada prometa većeg od 60% 5. Produženje potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu od 4000 kn do kraja 2021. g S poštovanjem, Lidija Tikvić, Elisa Tours Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmejna i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. naime zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga Zakona, iznimno, uz pristanak putnika vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. Važećim Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicije su usklađene s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Također, Direktiva 2015/2302 propisuje rok od 14 dana za povrat novca putnicima, stoga bi propisivanje drugačijeg roka predstavljalo daljnju povredu prava Europske unije i kršenje prava potrošača. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija skrećemo pažnju kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
114 Grad Dubrovnik PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Protivimo se prijedlogu. Predlažemo ostaviti postojeću definiciju „po županijama“ ili „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po područjima iz članka 70. stavak stavak 6. Obrazloženje: Postojeći Zakon predviđa polaganje općeg i posebnog dijela stručnog ispita i nikoga ne diskriminira. Ukoliko je intencija ukidanje odredbi koji predviđa polaganje posebnog dijela stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po županijama neophodno je definirati polaganje istog prema drugim kriterijima podjele npr. područja (povijesno i geografski bliska). S obzirom na činjenicu da različita područja u Republici Hrvatskoj imaju različitu povijest, kulturno-povijesnu baštinu, kulturu življenja, geografski položaj isto zahtijeva zasebnu edukaciju te posljedično i zasebno polaganje ispita. Grad Dubrovnik Upravni odjel za turizam, gospodarstvo i more Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
115 Grad Dubrovnik PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Protivimo se prijedlogu. Predlažemo ostaviti postojeću definiciju „po županijama“ ili „po županijama“ zamijeniti „po područjima“. Obrazloženje: Postojeći Zakon predviđa polaganje općeg i posebnog dijela stručnog ispita i nikoga ne diskriminira. Ukoliko je intencija ukidanje odredbi koji predviđa polaganje posebnog dijela stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po županijama neophodno je definirati polaganje istog prema drugim kriterijima podjele npr. područja (povijesno i geografski bliska). S obzirom na činjenicu da različita područja u Republici Hrvatskoj imaju različitu povijest, kulturno-povijesnu baštinu, kulturu življenja, geografski položaj isto zahtijeva zasebnu edukaciju te posljedično i zasebno polaganje ispita. Grad Dubrovnik Upravni odjel za turizam, gospodarstvo i more Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
116 Grad Dubrovnik PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Protivimo se prijedlogu. Predlažemo ostaviti postojeću definiciju „po županijama“ ili „po županijama“ zamijeniti „po područjima“. Dodati stavak 6. koji glasi: „Područja se određuju na sljedeći način: 1. Područje: Dalmacija - uključuje 4 županije: Dubrovačko-neretvanska županija, Splitsko – dalmatinska županija, Šibensko – kninska županija i Zadarska županija 2. Područje: Istra-Primorje-Lika - uključuje 3 županije: Istarska županija, Primorsko-goranska županija, Ličko-senjska županija 3. Područje: Središnja Hrvatska i grad Zagreb - uključuje 5 županija i grad Zagreb: Krapinsko-zagorska županija, Karlovačka županija, Međimurska županija, Varaždinska županija, Zagrebačka županija, Grad Zagreb 4. Područje: Panonija- uključuje 4 županije: Sisačko-moslovačka županija, Bjelovarsko-bilogorska županija, Koprivničko-križevačka županija, Virovitičko- podravska županija 5. Područje: Slavonija - uključuje 4 županije: Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska županija, Požeško-slavonska županija, Brodsko-posavska županija'' Obrazloženje: Postojeći Zakon predviđa polaganje općeg i posebnog dijela stručnog ispita i nikoga ne diskriminira. Ukoliko je intencija ukidanje odredbi koji predviđa polaganje posebnog dijela stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po županijama neophodno je definirati polaganje istog prema drugim kriterijima podjele npr. područja (povijesno i geografski bliska). S obzirom na činjenicu da različita područja u Republici Hrvatskoj imaju različitu povijest, kulturno-povijesnu baštinu, kulturu življenja, geografski položaj isto zahtijeva zasebnu edukaciju te posljedično i zasebno polaganje ispita. Grad Dubrovnik Upravni odjel za turizam, gospodarstvo i more Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
117 Ana Bašić Alerić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Protivim se prijedlogu jer se njime obezvrjeđuje uloženo vrijeme, trud i novac svima koji su ispite polagali po županijama. Ukoliko predlagatelj inzistira na ovoj promjeni predlažem da svakom pojedinom vodiču vrati uložena sredstva za polaganje dodatnih županija i odgovarajuću naknadu za prouzročenu znatnu poslovnu štetu nstalu ukidanjem licenci po županijama. Budući da je došlo do nesuglasica oko broja vodiča u Republici Hrvatskoj konačan broj osoba koje bi imale pravo na nadoknadu štete možete utvrditi zbrajanjem broja uvjerenja izdanih od strane ustanova koje su vodile programe obrazovanja za turističke vodiče. Nije prihvaćen Stručni nositelj zadržava stav naveden u obrazloženju u nenormativnom dijelu Nacrta prijedloga zakona.
118 prolingua travel PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. U članku 74.st.2 brišu se riječi „za županije“ i zamjenjuju riječima „za turističke regije iz članka 70. stavak 6“. Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
119 prolingua travel PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. U članku 70.st.2 brišu se riječi „po županijama“ i zamjenjuju riječima „po turističkim regijama“. Članku 70. se dodaje novi stavak 6. koji glasi: „Turističke regije se određuju na sljedeći način: 1. Istarsko-primorsko-lička regija (3 županije)  Istarska županija  Primorsko – goranska županija  Ličko – senjska županija 2. Dalmatinska regija (4 županije)  Zadarska županija  Šibensko – kninska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Dubrovačko – neretvanska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija (5 županija i Grad Zagreb)  Grad Zagreb  Zagrebačka županija  Karlovačka županija  Varaždinska županija  Međimurska županija  Krapinsko – zagorska županija 4. Panonska regija (4 županije)  Sisačko – moslovačka županija  Bjelovarsko – bilogorska županija  Koprivničko – križevaka županija  Virovitičko – podravska županija 5. Slavonska regija (4 županije)  Vukovarsko – srijemska županija  Osječko – baranjska županija  Požeško – slavonska županija  Brodsko – posavska županija Ivana Karanikić, licencirani TV za PGŽ, LSŽ, IŽ i Grad Zagreb Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
120 Udruga turističkih vodiča Kvarnera PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. - U stavku 1. nije navedeno na čiji zahtjev za odjavu se donosi predmetno rješenje Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
121 Udruga turističkih vodiča Kvarnera PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. U članku 74. točka 2. mijenja se i glasi: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete).“ Prijedlog ZDTVH: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
122 Udruga turističkih vodiča Kvarnera PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Protivimo se ovakvom prijedlogu te predlažemo izmjenu čl. 70. st. 2 te članka 70. st.4. riječima '' po regijama'' Predlaže se izmjena u članku 70. te dopuna novog stavka 6. : '' Regije se određuju na sljedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija'' Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
123 Davorin Labus PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 14. Predlažem izdavanje iskaznice i građanima EU koji pružaju usluge vođenja u RH na povremenoj i privremenoj osnovi, kako bi ih inspekcijske službe mogle prepoznati. Suglasna sam s komentarima kolega. Godinama već molimo da se zaštićeni lokaliteti kao takvi jasno označe, kao i na nedovoljan broj inspektora kojima su zbog birokratskih poteškoća često vezane ruke. Predlažem da se kontrole na zaštićenim lokalitetima spuste i na razinu komunalnih redara i da se nađe načina da se slična ovlaštenja daju zastupnicima strukovnih udruga, uz napomenu da takva praksa postoji npr. u Austriji vezano za učitelje skijanja. Strani turistički vodiči nisu dovoljno upoznati s time gdje mogu pružati svoje usluge, a gdje ne mogu... Potrebno je jasno istaknuti ograničenje na zaštićenim lokalitetima. Članak 73 stavak 1, međutim, ništa ne govori o zaštićenim lokalitetima i pravilima vođenja na njima pa je nejasno odnosi li se ova odredba i na te lokalitete. Osim toga, strani pratitelji i vodiči kod inspekcijskih nadzora (inače vrlo rijetkih) mogu se "izvlačiti" da nisu znali odnosi li se njihova licenca na zaštićene lokalitete. Nije prihvaćen Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), propisano je da se pružateljima usluga ne može nametati dodatna obveza glede pristupa pružanju usluga na privremenoj i povremenoj osnovi. Nadzor nad pružanjem usluga turističkih vodiča provodi Državni inspektorat.
124 Davorin Labus PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. U stavku 1. nije navedeno na čiji zahtjev za odjavu se donosi predmetno rješenje Molim nadopunu članka Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
125 Davorin Labus PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Nastavno na prijedlog u prethodnom članku zahtijeva se izmjena: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
126 Davorin Labus PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Izričito se protivim ovom prijedlogu i predlažem da bi trebalo ostati kao i do sada tj da se NE briše "po županijama". Ako to u praksi nije moguće predlažem da u članku 70. stavku 2. i stavku 4. piše "po turističkim regijama" umjesto "po županijama" Turističke Regije se određuju na slijedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2.Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4.Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5.Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija'' Također; Molim Vas za očitovanje; na koji način će se priznavati dosadašnje licence? Ako je osoba položila samo jednu županiju, automatski joj se priznaju sve ostale županije? Ili ste zamislili polaganje razlike? Ako se polaže razlika; pod kojim uvjetima? (cijena polaganja, institucija pri kojoj se polaže razlika, satnica….) Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
127 Davorin Labus PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U analizi stanja pozivate se na Direktiva 2013/55/EU koja prema vašem tumačenju propisuje da turistički vodiči iz jedne države članice mogu pružati usluge u drugoj državi članici na privremenoj ili povremenoj osnovi ili ostvariti poslovni nastan, pa uvodite u Čl. 70 st. (3) slijedeću definiciju; "Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima) za koje je položio posebni dio stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete). " A onda se u prijedlogu izmjene zakona pozivate na drugu Direktivu 2005/36/EU. ?! Direktiva 2013/55/EU koju spominjete govori o međusobnom priznanju kvalifikacija i regulaciji administrativne suradnje, a ne o ovakvoj liberalizaciji! Uvođenjem tj.prepisivanjem van konteksta stvara se pravna nesigurnost, između ostalog. Nije to ni liberalizacija tržišta nego kaos, i direktno pogodovanje stranim tour operaterima. Uostalom, ovo pitanje nije adekvatno riješeno na nivou EU, nego se svaka država dogovara sa drugom direktno i reciprocitetno, pa tako ako nema međudržavnog ugovora o reciprocitetu, nema ni vođenja stranih vodiča na teritoriju druge države, a odluke o povremenim i privremenim vođenjima se donose pojedinačno kao iznimka i to nakon poduže procedure i ispitivanja intenziteta i količine planiranog vođenja ( koliko puta, koliko dana i gdje tijekom godine), a ne automatizmom kao pravilo poslovanja! Strani vodiči su dobrodošli ali minimalno pod uvjetima koji važe za nas ovdje i koji za nas važe u njihovim državama (EU)! Predlažem da sporni članak 70 st. (3) ima slijedeću definiciju "Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može privremeno i povremeno bez poslovnog nastana, najviše u dva navrata godišnje pružati usluge turističkog vodiča ukoliko postoji bilateralni ugovor između država članica EU na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima) za koje je položio posebni dio stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) . Posebna procedura najave za obavljanje djelatnosti turističkog vodiča privremeno i povremeno bez poslovnog nastana određuje se Pravilnikom. " Još malo osvrta o kvalifikacijama: Kako se određuju i provjeravaju kvalifikacije stranog turističkog vodiča državljanina koji privremeno/ povremeno obavlja usluge vođenja na teritoriju RH ako je dovoljno da samo obavijesti o svojoj nakani da vodi?! U praksi se kao kvalifikacija s nereguliranih tržišta priznaju potvrde agencija da je osoba radila kao vodič i ima iskustva, što je nonsense ako mi tu moramo polagati verificirane programe, bez obzira koliko smo iskustva prije imali kao vodiči! Gdje je tu pravna jednakost?! Mi se ne možemo nigdje u EU pojaviti kao licencirani vodiči jer da radimo za neku agenciju koja negdje organizira putovanje, a znamo recimo baš sve o Madridu ili Ateni. U tom istom Madridu, Veneciji ili Ateni možemo pokupiti samo 'masnu' prekršajnu kaznu za to naše znanje demonstrirano grupi na javnom trgu. Do sada je bar u zakonu bilo jasno da usluge vodiča može obavljati samo ovlašteni i licencirani turistički vodič, pa je i uz to na terenu bilo nereda, jer se kontrole provode samo na nama legalnim vodičima, a ove 'u sivoj zoni' nitko nije dirao ( uz par medijskih iznimaka zadnje dvije godine) jer ih ne vide i ne znaju da postoje. Vozači stranih autobusa, pratitelji grupa, pa i predstavnici agencija su tako postajali lokalni vodiči na izletima, sami 'organizirali' obilaske, a usput na parkingu prodavali pečene kobasice i pivo. bez računa se ne računa?! Vrhunski turizam, zar ne?! Umjesto da se dovede u red anomalije, otvara se prostor za još veći nered . To ne koristi nikome; ni reputaciji destinacije, ni kvaliteti pružanja usluge, ni tržišnoj ravnopravnosti, a ni punjenju proračuna. Ovdje se ne radi o slobodnom tržištu unutar EU čime se prema javnosti opravdava ovakav zakon, nego prvenstveno o pogodovanju strancima i pravnoj neravnopravnosti na našu štetu. Ni uvjeti poslovanja unutar te iste EU nisu jednaki. Nije isto poslovati u Njemačkoj ili u Hrvatskoj ili u Grčkoj,a sve su članice EU. Ovom čudnom formulacijom tj ovom iznimkom koju uvodite pod frazom privremeno / povremeno između ostalog izuzimate druge u EU od pravnih regula vezanih uz rad kojima smo zakonom obavezani mi. Da banaliziram; ako jedan liječnik ili stolar ne može ni privremeno ni povremeno raditi u drugoj državi, a da ne regulira svoj porezni i pravni status i nastan, zašto bi to mogli strani turistički vodiči? Termin da se nešto obavlja 'privremeno ili povremeno' nije razlog za izuzetak od pravne norme i da se u zakon uvodi na ovakav način. Ako je nešto izuzetak onda treba biti jasna i definicija i uvjeti kada je i zašto nešto izuzetak. Kako se količinski točno definira to privremeno i povremeno?! Što to precizno znači? Osim toga, a ovo smatram najvažnijim; tako nešto uvesti u Zakon u državi koja izrazito živi i privređuje od sezonskog oblika turizma, a na štetu vlastitih građana i privrednih subjekata u turizmu ( jer ima nas u različitim oblicima, a ovo ne pogađa samo vodiče nego i poslovanje agencija!), u najmanju ruku je začuđujuće, a zapravo neodgovorno. Predlažem da ovaj članak ne usvojite u ovakvoj formulaciji i da se propiše obaveza registracije djelatnosti i svih obaveza koje iz toga proizlaze u RH, a privremenost ili povremenost obavljanja usluge točno definira u minimumu i proceduralno, koliko, tko, kada i gdje, a ne pro forma brzim najavama i automatskim odobravanje bez provjere. Sve drugo, pogotovo ovako neodređeno, pogodovanje je stranim tour operaterima i stranim komercijalnim interesima. Prijedlogom izmjena zakona o pružanju usluga u turizmu degradirate sve do sada licencirane turističke vodiče u RH, sva naša znanja, iskustvo i godine uloženog truda. Posebno smatram važnim da se precizno definira nivo poznavanja hrvatskog jezika u standardu najmanje B2 nivou za strane vodiče, da se vodite principima reciprociteta i precizirate što je dozvoljeno, a što nije, umjesto da otvarate prostor za neravnopravnu konkurenciju, čime zapravo pogodujete. Tražimo da se primjenjuje načelo pravne jednakosti ( minimum) i naravno reciprociteta! Nije prihvaćen Skrećemo vam pažnju na Zakon o potvrđivanju Ugovora između Kraljevine Belgije, Republike Bugarske, Češke Republike, Kraljevine Danske, Savezne Republike Njemačke, Republike Estonije, Irske, Helenske Republike, Kraljevine Španjolske, Francuske Republike, Talijanske Republike, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Republike Mađarske, Republike Malte, Kraljevine Nizozemske, Republike Austrije, Republike Poljske, Portugalske Republike, Rumunjske, Republike Slovenije, Slovačke Republike, Republike Finske, Kraljevine Švedske, Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske (države članice Europske unije) i Republike Hrvatske o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, objavljen je u Narodnim novinama – Međunarodni ugovori, broj 2/2012 od 28. ožujka 2012. (https://narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/2012_03_2_25.html). Također vam skrećemo pažnju na Ustav Republike Hrvatske (NN 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.) te članke 141. c i 141. d u Glavi VIII.A Europska unija i Pravo građana Europske unije, koji se primjenu od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, 1. srpnja 2013. godine, a koji govore: „Ostvarivanje prava koja proizlaze iz pravne stečevine Europske unije, izjednačeno je s ostvarivanjem prava koja su zajamčena hrvatskim pravnim poretkom.“ te „Pravni akti i odluke koje je Republika Hrvatska prihvatila u institucijama Europske unije primjenjuju se u Republici Hrvatskoj u skladu s pravnom stečevinom Europske unije.“, nadalje da „Sva prava ostvaruju se u skladu s uvjetima i ograničenjima propisanima ugovorima na kojima se temelji Europska unija te mjerama prihvaćenima na temelju tih ugovora“ te da „U Republici Hrvatskoj sva prava zajamčena pravnom stečevinom Europske unije uživaju svi građani Europske unije.“ Ugovor o funkcioniranju Europske unije (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:12016ME/TXT) u Poglavlju 2., pod naslovom PRAVNI AKTI UNIJE, POSTUPCI DONOŠENJA I DRUGE ODREDBE u članku 288. propisuje kako „Radi izvršavanja nadležnosti Unije, institucije donose uredbe, direktive, odluke, preporuke i mišljenja.“ te se za direktive navodi kako je „Direktiva je obvezujuća, u pogledu rezultata koji je potrebno postići, za svaku državu članicu kojoj je upućena, a odabir oblika i metoda postizanja tog rezultata prepušten je nacionalnim tijelima.“. Direktiva 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija Tekst značajan za EGP (SL L 255, 30.9.2005.), je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta ( „Uredba IMI” ) Tekst značajan za EGP (SL L 354, 28.12.2013.). Dakle, ne radi se o dvije Direktive EU koje uređuju različitu materiju, već se radi o osnovnoj Direktivi EU, koja je kasnije izmijenjena u određenim dijelovima drugom. Slično tome u hrvatskom zakonodavstva imamo izričaj kada se osnovni Zakon, kasnije mijenja ili dopunjuje. Ali također je važno napomenuti, kako su obje Direktive EU prenesene u nacionalno zakonodavstvo kroz Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), koji je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. U Zakonu o pružanju usluga u turizmu se pozivamo na navedene Direktive EU, jer navedenim Zakonom se regulira profesija turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj, kao posebnim Zakonom. U pogledu načela reciprociteta, moramo istaknuti kako se navedene Direktive EU odnose na sve države članice te su njima propisana pravila kojima se moraju voditi sve države članice prilikom prenošenja istih u nacionalno zakonodavstvo. Ukoliko države članice ne prenesu određenu Direktivu EU u cijelosti ili suprotno, tada Europska komisija kao čuvarica „nadzornik“ svih Ugovora Europske unije, može protiv neke države članice pokrenuti postupka zbog povrede prava EU. Definiranje „privremeno i povremenog“ drugačije od onoga što propisuju Direktive EU, odnosno u ovom slučaju sam Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), je ne samo suprotno pravu EU-a već je suprotno nacionalnom pravu. Definicija iz Direktive 2005/36/EZ iz GLAVE II. SLOBODA PRUŽANJA USLUGA, Članak 5. Načelo slobode pružanja usluga: „Privremena i povremena priroda pružanja usluga procjenjuje se za svaki slučaj posebno pri čemu posebno treba voditi računa o njezinu trajanju, učestalosti, redovitosti i stalnosti.“ Definicija iz članka 5. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20): „22. pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi – pružanje usluga kojem ne prethodi postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije uz uvjet poslovnog nastana u drugoj državi članici, a koje se procjenjuje za svaki pojedinačni slučaj, uzimajući u obzir njezino trajanje, učestalost, redovitost i stalnost“. Iz svega prethodnog navedenog proizlaze razlozi nemogućnosti prihvaćanja vašeg prijedloga vezano uz izmjene članka 70 st. 3. važećeg Zakona o pružanju usluga u turizmu u pogledu drugačijeg definiranja privremenog i povremenog pružanja usluga. Također ističemo kako su naveden odredbe članka 70. st. 3. Zakona o pružanju usluga u turizmu na snazi u Republici Hrvatskoj od 1. siječnja 2018. godine i nisu predmet izmjena sadašnjeg prijedloga Zakona. Vezno uz Pravilnik o priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija turističkog vodiča i voditelja poslova turističke agencije (NN 58/19 i 28/20), skrećmo pažnjuu kako je isti donesen na temelju članka 70. stavka 5. Zakona o pružanju usluga u turizmu, a u vezi s člankom 16. stavkom 3. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, koji pak propisuje: „(3) Uvjeti za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje određene regulirane profesije u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, kao i detaljnija pravila za slobodno pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj na temelju inozemnih stručnih kvalifikacija, mogu se propisati posebnim zakonom ili pravilnikom nadležnog tijela državne uprave ili općim aktima nadležnih tijela koje ista donose na temelju zakonskog ovlaštenja.
128 MIJA ING. TURISTIČKA AGENCIJA D.O.O. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 5. Poštovani, Vlasnik sam turističke agencije Go travel ( Mija ing. Turistička agencija d.o.o.) iz Zagreba koja posluje 9 godina. Orijentirani smo na "outgoing", te smo se specijalizirali za daleke destinacije. Trenutno poslujemo na 6 kontinenata, a 2019 god proveli smo preko 70 grupa van EU točnije preko 1700 putnika. Na nas konkretno na uvelike utječe promjena/ukidanje Zakona o pružanju usluga u Turizmu, članak 38.a kojim smatramo da izuzetno šteti putničkim agencijama i zasigurno im onemogučava daljnje poslovanje te nažalost garantira stečaj većine agencija. Naime ako se donese da se ukida članak 38.a, te donese odluka da se moraju povratiti svi novci za koje su izdani Voucheri za putovanja to neće biti moguće iz više razloga. Dati ću Vam naš primjer situacije s COVID-19 voucherima. U ovom trenutku imamo preko 1,5 milijuna kuna izdanih vouchera, koji su izdani za putovanja koja su se trebala provesti od 3-12 mjeseca 2020 godine, za destinacije izvan EU. Naime ovdje se radi o destinacijama kao što su Kuba, Tanzanija, Australija, Novi Zeland, Fiji, SAD, Brazil, Argentina, Indonezija, Meksiko, Sejšeli, Tajland, Vijetnam, Kambodža i ostale koje nisu pod utjecajem EU direktive, te za navedene destinacije su uključeni najmanje 3 dobavljača ( međunarodne avio kompanije i lokalne avio kompanije za unutarnje letove, hotelski smještaji, lokalni prijevoznici, lokalne agencije za izlete) . Od lokalnih dobavljača i avio kompanija smo dobili samo Vouchere za uplaćene iznose koje možemo koristiti do kraja 2021 godine, te prema potrebi lokalni dobavljači produžuju Vouchere do 2022 godine. Ako se ukine članak 38.a , te naše stranke budu zahtijevale povrat uplaćenih sredstava, mi nećemo moći napraviti povrat jer se novci nalaze kod naših dobavljača, te isto tako od njih imamo Vouchere za korištenje budućih usluga, a isti dobavljači ne podliježu EU direktivi te navedeni zakon i pravilnik se ne odnosi na njih. Nama je potrebno vrijeme, da se počnu provoditi prva putovanja, da pošaljemo prve putnike na navedene lokacije kako bi iskoristili naša sredstava koja stoje kod lokalnih dobavljača kako bi putnici mogli iskoristi svoje vouchere, ili ostvarili mogućnost povrata. Isto tako javlja se pitanje što je s uplaćenim sredstvima koji su išli preko kreditnih kartica, gdje su agencije izgubile na provizijama kartičara 3-8% po transakciji, a putnicima bi se trebali vraćati cijeli iznosi. Nakon situacije koju je uzrokovao koronavirus, u našoj firmi je ostalo troje stalno zaposlenih, ali u prosjeku imamo preko 20 vanjskih suradnika koju rade kao vodiči na putovanjima, koji bi ovakvim odlukama zasigurno ostali bez posla. Iako je Hrvatska orijentirana na turizam unutar svoje zemlje, voljeli bismo napomenuti kako povećani broj Hrvata turista u drugim zemljama izrazito pogoduje u stvaranju odnosa sa drugim državama. Naš prijedlog: 1. Covid -19 Voucheri - odrediti datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata, a to je minimum 31.12.2021. 2. izdane Vouchere produžiti putnicima do 31.12.2022 godine ( u slučaju nastavka pandemije moguće dodatno produženje) 3. u nacrtu Zakona termin "Organizator" promijeniti u " Odgovorni organizator putovanja" jer agencije međusobno prodaju aranžmane drugih agencija te je važno u Pravilniku naglasiti tko snosi odgovornosti za organizaciju putovanja. 4. osigurati bespovratna sredstava kao druge članice EU za firme u turizmu kako bi se mogli ravnopravno natjecati s EU konkurencijom i kako bi mogli provoditi EU direktive, sredstva koja će biti iskorištena za pokrivanje fiksnih troškova za period kada je bio pad prometa 60% i više. 5. lakše dobivanje Covid -19 kredita za obrtna sredstva od HBOR-a i HAMAG-a kojim će država biti jamac za firme koje su imali uvijete/bonitet za iste do 31.12.2019. 6. produženje potpora za isplata plaća u minimalnom iznosu od 4000 kn do kraja 2021 godine. Lijepi pozdrav, Martin Go travel Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmejna i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. naime zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga Zakona, iznimno, uz pristanak putnika vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. Važećim Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicije su usklađene s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Također, Direktiva 2015/2302 propisuje rok od 14 dana za povrat novca putnicima, stoga bi propisivanje drugačijeg roka predstavljalo daljnju povredu prava Europske unije i kršenje prava potrošača. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija skrećemo pažnju kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija. Nadalje, pitanje pokrića fiksnih troškova poslovanja turističkih agencija nije predmet ovoga Zakona. Mjeru nadoknade dijela ili svih plaćenih fiksnih troškova u sklopu provedbe mjere Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom provodi Ministarstvo financija, Porezna uprava. Prema Uputi ravnatelja Porezne uprave o provedbi navedene mjere ista se provodi za poduzetnike kojima je Odlukom Stožera civilne zaštite od 27. studenoga 2020. godine obustavljen rad. Također, predmet ovoga Zakona nije niti mjera potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu 4000 kn, a ista je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
129 MIJA ING. TURISTIČKA AGENCIJA D.O.O. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Vlasnik sam turističke agencije Go travel ( Mija ing. Turistička agencija d.o.o.) iz Zagreba koja posluje 9 godina. Orijentirani smo na "outgoing", te smo se specijalizirali za daleke destinacije. Trenutno poslujemo na 6 kontinenata, a 2019 god proveli smo  preko 70 grupa van EU točnije preko 1700 putnika. Na nas konkretno na uvelike utječe promjena/ukidanje Zakona o pružanju usluga u Turizmu, članak 38.a kojim smatramo da izuzetno šteti putničkim agencijama i zasigurno im onemogučava daljnje poslovanje te nažalost garantira stečaj većine agencija. Naime ako se donese da se ukida članak 38.a, te donese odluka da se moraju povratiti svi novci za koje su izdani Voucheri za putovanja to neće biti moguće iz više razloga. Dati ću Vam naš primjer situacije s COVID-19 voucherima. U ovom trenutku imamo preko 1,5 milijuna kuna izdanih vouchera, koji su izdani za putovanja koja su se trebala provesti od 3-12 mjeseca 2020 godine, za destinacije izvan EU. Naime ovdje se radi o destinacijama kao što su Kuba, Tanzanija, Australija, Novi Zeland, Fiji, SAD, Brazil, Argentina, Indonezija, Meksiko, Sejšeli, Tajland, Vijetnam, Kambodža i ostale koje nisu pod utjecajem EU direktive, te za navedene destinacije su uključeni najmanje 3 dobavljača ( međunarodne avio kompanije i lokalne avio kompanije za unutarnje letove, hotelski smještaji, lokalni prijevoznici, lokalne agencije za izlete) . Od lokalnih dobavljača i avio kompanija smo dobili samo Vouchere za uplaćene iznose koje možemo koristiti do kraja 2021 godine, te prema potrebi lokalni dobavljači produžuju Vouchere do 2022 godine. Ako se ukine članak 38.a , te naše stranke budu zahtijevale povrat uplaćenih sredstava, mi nećemo moći napraviti povrat jer se novci nalaze kod naših dobavljača, te isto tako od njih imamo Vouchere za korištenje budućih usluga, a isti dobavljači ne podliježu EU direktivi te navedeni zakon i pravilnik se ne odnosi na njih. Nama je potrebno vrijeme, da se počnu provoditi prva putovanja, da pošaljemo prve putnike na navedene lokacije kako bi iskoristili naša sredstava koja stoje kod lokalnih dobavljača kako bi putnici mogli iskoristi svoje vouchere, ili ostvarili mogućnost povrata. Isto tako javlja se pitanje što je s uplaćenim sredstvima koji su išli preko kreditnih kartica, gdje su agencije  izgubile na provizijama kartičara 3-8% po transakciji, a putnicima bi se trebali vraćati cijeli iznosi.  Nakon situacije koju je uzrokovao koronavirus, u našoj firmi je ostalo troje stalno zaposlenih, ali u prosjeku imamo preko 20 vanjskih suradnika koju rade kao vodiči na putovanjima, koji bi ovakvim odlukama zasigurno ostali bez posla. Iako je Hrvatska orijentirana na turizam unutar svoje zemlje, voljeli bismo napomenuti kako povećani broj Hrvata turista u drugim zemljama izrazito pogoduje u stvaranju odnosa sa drugim državama. Naš prijedlog: 1. Covid -19 Voucheri - odrediti datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata, a to je minimum 31.12.2021. 2. izdane Vouchere produžiti putnicima do 31.12.2022 godine ( u slučaju nastavka pandemije moguće dodatno produženje) 3. u nacrtu Zakona termin "Organizator" promijeniti u " Odgovorni organizator putovanja" jer agencije međusobno prodaju aranžmane drugih agencija te je važno u Pravilniku naglasiti tko snosi odgovornosti za organizaciju putovanja.   4. osigurati bespovratna sredstava kao druge članice EU za firme u turizmu kako bi se mogli ravnopravno natjecati s EU konkurencijom i kako bi mogli provoditi EU direktive, sredstva koja će biti iskorištena za pokrivanje fiksnih troškova za period kada je bio pad prometa 60% i više.  5. lakše dobivanje Covid -19 kredita za obrtna sredstva od HBOR-a i HAMAG-a kojim će država biti jamac za firme koje su imali uvijete/bonitet za iste do 31.12.2019.  6. produženje potpora za isplata plaća u minimalnom iznosu od 4000 kn do kraja 2021 godine. Lijepi pozdrav, Martin Go travel Nije prihvaćen Nije moguće prihvatiti prijedlog da datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka roka od 180 dana za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. iz razloga što je zbog povrede prava Europske unije odnosno kršenja odredbi Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija protiv Republike Hrvatske pokrenula postupak povrede prava Europske unije, te je donošenje ovih izmjena Zakona nužno radi usklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije. Slijedom navedenoga, predloženo je brisanje članka 38.a važećeg Zakona odnosno postojećeg roka od 180 dana od dana prestanka posebnih okolnosti za povrat novca.Nakon stupanja na snagu predmetnih izmjena Zakona putnici će moći birati žele li temeljem izdanog vaučera ugovoriti zamjensko putovanje ili će raskinuti ugovor i ostvariti pravo na povrat uplaćenih sredstava u roku od 14 dana od raskida ugovora. Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicija su usklađeni s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Vezano uz problem likvidnosti turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te smatramo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija. Također, predmet ovoga Zakona nije niti mjera potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu 4000 kn, a ista je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
130 Svijet putovanja d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Glavni problem s kojim će se sresti putničke agencije jest ukidanje „vouchera“, odnosno brisanje članka 38. ZPUT-a, koji će omogućit će putnicima povrat novca u cjelosti za nerealizirana putovanja. Agencije neće biti u mogućnosti vratiti novce, jer je taj isti novac zadržan od strane pružatelja usluga/dobavljača i agencije ne mogu ostvariti povrat istih. Na žalost, neki novci su već trajno izgubljeni jer su dobavljači već proglasili stečaj. Tu također skrećem pozornost na članak 37. Zakona o pružanju usluga u turizmu (koji je također potrebno mijenjati) koji kaže da su jedino agencije dužne napraviti povrat novca, dok nitko drugi u lancu nema tu obavezu: hoteljeri, avio prijevoznici, brodari... Ukidanjem vaučara, odnosno brisanje članka 38 ZPUT-a, uzrokovat će masovne stečajeve agencija, gdje ćemo ostati i bez agencija, i bez radnih mjesta, a u konačnici će putnici koji su dobili vouchere sigurno ostati bez novaca. U slučaju stečaja agencije, putnici se neće moći naplatiti iz police jamčevine (koja je ujedno bila garancija krajnjem korisniku prilikom donošenja zakona o voucherima, Dopune/izmjene ZoPUT-a: NN 42/2020) jer se osiguravajuće kuće isključuju od svake vrste naknade štete, obzirom da je na globalnoj razini proglašena „viša sila“. Zakon obvezuje neke djelatnosti na osiguranje, ali ga ne definira na dovoljno dobar način da nemamo spornih situacija ili okolnosti. U ovim izvarendnim okolnostima zakonski uvedene neke olakotne okolnosti za Turističke agencije, nisu popraćene izmjenama u svim segmentima, čime je nanešena direktna šteta turističkim agencijama. Kako su putovanja usko vezana uz situaciju na tržištu uzrokovanu virusom Covid 19, uz sve mjere i ograničenja koja su donešena na svjetskoj razini (zatvorene granice, PCR testovi, obavezne samoizolacije, zatvoreni restorani, muzeji, ukinute avio linije...), putničke agencije koje se bave organizacijom putovanja nisu u mogućnosti raditi već skoro godinu dana i cijelo to vrijeme bilježe pad prometa preko 90%. Kako se pandemiji još uvjek ne nazire kraj, a s djelomičnim popuštanjem mjera, agencije će i u nadolazećem peridou raditi s vrlo malim prometom jer se sukladno situaciji s pandemijom i ekonomskom situacijom smanjio broj putnika koji uopće želi putovati. Putničke agencije koje se bave outgoingom: grupnim putovanjima, školskim putovanjima.. i sl, također se susreću sa sljedećom situacijom: putnici koji koriste vouchere za zamjenska putovanja, ne putuju na iste, prvobitno ugovorene destinacije, kako bi agencije iskoristile uplaćene depozite, već agencije moraju osigurati nova financijska sredstva da bi putnik otputovao na novu destinaciju, što u konačnici ugrožava likvidnost agencija. Sve do trenutka dok putovanja ne počnu u punom obimu (do trenutka obnove avio linija, poslovnih putovanja, odmorišnih i svih drugih oblika putovanja), agencije neće moći iskoristiti uplaćene depozite koje su zadržane od strane pružatelja usluga. Putničke agencije koje se bave organiziranjem Školskih putovanja, ugovarala su maturalna putovanja od listopada do prosinca 2019. (prema javnim natječajima) koja su trebala trebala biti u realizaciji tijekom 2020 godine. Tim agencijama je posao „oduzet“ retroaktivno 3 do 5 mjeseci prije prvog lockdowna u ožujku 2020. što zanči da su te agencije već više od godinu dana bez ikaovog posla. Slijedom dopisa MZO-a od ožujka i travnja 2020. upućenim svim osnovnim i srednjim školama i visokim učilištima je da se do daljnjega odgode organizirana putovanja u inozemstvo i da se sva planirana i ugovorena učenička ne otkazuju, već da se ista realiziraju po prestanku trenutnih posebnih okolnosti i mjera. Tu inicijativu je podržao i MINT na način da se sva putovanja koja su moguća da se s inozemstva preorjentiraju na realizaciju unutar RH I na taj način pomogne našem gospodarstvu. U kolovozu 2020. neposredno prije realizacije novo ugovorenih putovanja na području Hrvatske, ista su “zabranjena” preporukama MZO-a I HZJZ-a. Agencije u budućnosti neće moći odraditi ugovorene grupe, jer neki od učenika od 2020 više nemaju status učenika te Škole, a u 2021 će se ispratiti I sljedeća generacija učenika koji završavaju školu, prije nego će grupna putovanja biti moguća. Ukidanjem članka 38. ZPUT-a, agencije će morati vratiti novac putnicima, a slijedom nevedenih situacija za neke od školskih grupa novci su uplaćeni I zadržani od strane dobavljača na dvije strane, u Hrvatskoj i u inozemstvu, a grupe nisu realizirane. Turizam u Hrvatskoj ne smijemo shvaćati kao “najam kreveta” tijekom ljetne sezone. Bez konkretne pomoći države, agencije će zatvoriti svoja vrata što će se odraziti na turizam u Hrvatskoj u pred sezoni i post sezoni. Pad poslovanja ili totalno zatvaranje poslovanja će osjetiti i brojni drugi poslovni subjekti koji su vezani uz turizam i suradnju s agencijama: povremeni autobusni prijevoz, turistički vodiči, brojni muzeji, nacionalni parkovi, ugostiteljski objekti … Povjerenje putnika I slika turizma će se u konačnici trajno narušiti. Naš prijedlog je sljedeći: 1. Odgoda donošenja Zakona o ukidanju vouchera ili odrediti datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata, a to je prema procjeni agencija 31.12.2021. Ili ako dođe do prihvaćanja istog istovremeno donošenje zakonskog rješenja oko isplate putnika, a da to ne uzrokuje propast agencija (bespovratna sredstva). 2. u nacrtu Zakona termin 'organizator' definirati kao 'odgovorni organizator putovanja' 3. Hitna rasprava i preispitivanje Članka 37. Stavki 6. i 7. ZPUT-a 4. Rješavanje problema Jamčevine na način da država bude jamac osiguravajućim kućama ili osnivanje neke vrste državnog fonda kroz koji bi bile pokrivene jamčevine, a u koji bi agencije uplaćivale premije na godišnjoj razini 5. Produženje mjera potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu 4000 kn do kraja 2021g. (ukoliko ova potpora za očuvanje radnih mjesta bude ukinuta u travnju 2021g., istog trenutka slijedi val otkaza) 6. Državno pokriće fiksnih troškova poslovanja agencija u obliku bespovratnih sredstava (telefoni, najam, komunalne naknade poput struje, plina, vode, te ostalih parafiskalnih nameta poput spomeničke rente,…) sve do trenutka dok putovanja ne počnu u punom obimu (do trenutka obnove avio linija, poslovnih putovanja, odmorišnih i svih drugih oblika putovanja) 7. Promjenu načina izračuna naknade za Turističku članarinu (sadašnji dugogodišnji način obračuna prema prihodu na godišnjoj razini gospodarskog subjekta je neodrživ) 8. Izmjena uvjeta korištenja kreditnih sredstava po programu Državnih potpora sektorima turizma i sporta, na način da otplata kredita bude u periodu od 7 godina sa uključenim počekom od godine dana Isto tako, agencijama trebaju nove kreditne, povoljne linije. Poslovne banke su apsolutno zatvorile vrata putničkim agencijama u vidu bilo kakvog kredita, pa čak i u slučaju da je agencija zatražila kreditnu liniju preko HBOR-a. Poslovne banke su odbile sve inicijative/zahtjeve pod uz jednostavno objašnjenje da putničke agencije spadaju u visokorizične skupine gospodarskih subjekata. S poštovanjem, Svijet putovanja Nije prihvaćen Nije moguće prihvatiti prijedlog da datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka roka od 180 dana za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. iz razloga što je zbog povrede prava Europske unije odnosno kršenja odredbi Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija protiv Republike Hrvatske pokrenula postupak povrede prava Europske unije, te je donošenje ovih izmjena Zakona nužno radi usklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije. Slijedom navedenoga, predloženo je brisanje članka 38.a važećeg Zakona odnosno postojećeg roka od 180 dana od dana prestanka posebnih okolnosti za povrat novca.Nakon stupanja na snagu predmetnih izmjena Zakona putnici će moći birati žele li temeljem izdanog vaučera ugovoriti zamjensko putovanje ili će raskinuti ugovor i ostvariti pravo na povrat uplaćenih sredstava u roku od 14 dana od raskida ugovora. Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicija su usklađeni s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Predloženo preispitivanje članka 37. stavka 6. i 7. Zakona nije moguće, s obzirom da su njima prenesene odredbe Direktive 2015/2302 koje uređuju raskid ugovora o putovanju u paket aranžmanu u slučaju izvanrednih okolnosti na odredištu. Vezano uz jamčevinu, napominjemo da je i prema ranije važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07, 88/10, 30/14, 89/14 i 152/14) jamčevina za slučaj nesolventnosti bila propisana u obliku polica osiguranja i bankarskih garancija te je, s obzirom na uspostavljenu i ustaljenu praksu, i novim Zakonom o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17) zadržan isti sustav zaštite od nesolventnosti. Također, predmet ovoga Zakona nije niti mjera potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu 4000 kn, a ista je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Nadalje, pitanje pokrića fiksnih troškova poslovanja turističkih agencija nije predmet ovoga Zakona. Mjeru nadoknade dijela ili svih plaćenih fiksnih troškova u sklopu provedbe mjere Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom provodi Ministarstvo financija, Porezna uprava. Prema Uputi ravnatelja Porezne uprave o provedbi navedene mjere ista se provodi za poduzetnike kojima je Odlukom Stožera civilne zaštite od 27. studenoga 2020. godine obustavljen rad. Obračun članarine u turističkim zajednicama nije predmet ovoga Zakona, ali skrećemo pozornost da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o članarinama u turističkim zajednicama (NN 144/20), koji je na snazi od 1.1.2021., propisana mogućnost podnošenja zahtjeva Poreznoj upravi kojim se traži izmjena visine predujma članarine, a radi pada poduzetničke aktivnosti te je istim izmjenama stopa za obračun članarine smanjena za 12%. Vezano uz problem likvidnosti turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te smatramo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
131 Svijet putovanja d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 5. Poštovani, Glavni problem s kojim će se sresti putničke agencije jest ukidanje „vouchera“, odnosno brisanje članka 38. ZPUT-a, koji će omogućit će putnicima povrat novca u cjelosti za nerealizirana putovanja. Agencije neće biti u mogućnosti vratiti novce, jer je taj isti novac zadržan od strane pružatelja usluga/dobavljača i agencije ne mogu ostvariti povrat istih. Na žalost, neki novci su već trajno izgubljeni jer su dobavljači već proglasili stečaj. Tu također skrećem pozornost na članak 37. Zakona o pružanju usluga u turizmu (koji je također potrebno mijenjati) koji kaže da su jedino agencije dužne napraviti povrat novca, dok nitko drugi u lancu nema tu obavezu: hoteljeri, avio prijevoznici, brodari... Ukidanjem vaučara, odnosno brisanje članka 38 ZPUT-a, uzrokovat će masovne stečajeve agencija, gdje ćemo ostati i bez agencija, i bez radnih mjesta, a u konačnici će putnici koji su dobili vouchere sigurno ostati bez novaca. U slučaju stečaja agencije, putnici se neće moći naplatiti iz police jamčevine (koja je ujedno bila garancija krajnjem korisniku prilikom donošenja zakona o voucherima, Dopune/izmjene ZoPUT-a: NN 42/2020) jer se osiguravajuće kuće isključuju od svake vrste naknade štete, obzirom da je na globalnoj razini proglašena „viša sila“. Zakon obvezuje neke djelatnosti na osiguranje, ali ga ne definira na dovoljno dobar način da nemamo spornih situacija ili okolnosti. U ovim izvarendnim okolnostima zakonski uvedene neke olakotne okolnosti za Turističke agencije, nisu popraćene izmjenama u svim segmentima, čime je nanešena direktna šteta turističkim agencijama. Kako su putovanja usko vezana uz situaciju na tržištu uzrokovanu virusom Covid 19, uz sve mjere i ograničenja koja su donešena na svjetskoj razini (zatvorene granice, PCR testovi, obavezne samoizolacije, zatvoreni restorani, muzeji, ukinute avio linije...), putničke agencije koje se bave organizacijom putovanja nisu u mogućnosti raditi već skoro godinu dana i cijelo to vrijeme bilježe pad prometa preko 90%. Kako se pandemiji još uvjek ne nazire kraj, a s djelomičnim popuštanjem mjera, agencije će i u nadolazećem peridou raditi s vrlo malim prometom jer se sukladno situaciji s pandemijom i ekonomskom situacijom smanjio broj putnika koji uopće želi putovati. Putničke agencije koje se bave outgoingom: grupnim putovanjima, školskim putovanjima.. i sl, također se susreću sa sljedećom situacijom: putnici koji koriste vouchere za zamjenska putovanja, ne putuju na iste, prvobitno ugovorene destinacije, kako bi agencije iskoristile uplaćene depozite, već agencije moraju osigurati nova financijska sredstva da bi putnik otputovao na novu destinaciju, što u konačnici ugrožava likvidnost agencija. Sve do trenutka dok putovanja ne počnu u punom obimu (do trenutka obnove avio linija, poslovnih putovanja, odmorišnih i svih drugih oblika putovanja), agencije neće moći iskoristiti uplaćene depozite koje su zadržane od strane pružatelja usluga. Putničke agencije koje se bave organiziranjem Školskih putovanja, ugovarala su maturalna putovanja od listopada do prosinca 2019. (prema javnim natječajima) koja su trebala trebala biti u realizaciji tijekom 2020 godine. Tim agencijama je posao „oduzet“ retroaktivno 3 do 5 mjeseci prije prvog lockdowna u ožujku 2020. što zanči da su te agencije već više od godinu dana bez ikaovog posla. Slijedom dopisa MZO-a od ožujka i travnja 2020. upućenim svim osnovnim i srednjim školama i visokim učilištima je da se do daljnjega odgode organizirana putovanja u inozemstvo i da se sva planirana i ugovorena učenička ne otkazuju, već da se ista realiziraju po prestanku trenutnih posebnih okolnosti i mjera. Tu inicijativu je podržao i MINT na način da se sva putovanja koja su moguća da se s inozemstva preorjentiraju na realizaciju unutar RH I na taj način pomogne našem gospodarstvu. U kolovozu 2020. neposredno prije realizacije novo ugovorenih putovanja na području Hrvatske, ista su “zabranjena” preporukama MZO-a I HZJZ-a. Agencije u budućnosti neće moći odraditi ugovorene grupe, jer neki od učenika od 2020 više nemaju status učenika te Škole, a u 2021 će se ispratiti I sljedeća generacija učenika koji završavaju školu, prije nego će grupna putovanja biti moguća. Ukidanjem članka 38. ZPUT-a, agencije će morati vratiti novac putnicima, a slijedom nevedenih situacija za neke od školskih grupa novci su uplaćeni I zadržani od strane dobavljača na dvije strane, u Hrvatskoj i u inozemstvu, a grupe nisu realizirane. Turizam u Hrvatskoj ne smijemo shvaćati kao “najam kreveta” tijekom ljetne sezone. Bez konkretne pomoći države, agencije će zatvoriti svoja vrata što će se odraziti na turizam u Hrvatskoj u pred sezoni i post sezoni. Pad poslovanja ili totalno zatvaranje poslovanja će osjetiti i brojni drugi poslovni subjekti koji su vezani uz turizam i suradnju s agencijama: povremeni autobusni prijevoz, turistički vodiči, brojni muzeji, nacionalni parkovi, ugostiteljski objekti … Povjerenje putnika I slika turizma će se u konačnici trajno narušiti. Naš prijedlog je sljedeći: 1. Odgoda donošenja Zakona o ukidanju vouchera ili odrediti datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata, a to je prema procjeni agencija 31.12.2021. Ili ako dođe do prihvaćanja istog istovremeno donošenje zakonskog rješenja oko isplate putnika, a da to ne uzrokuje propast agencija (bespovratna sredstva). 2. u nacrtu Zakona termin 'organizator' definirati kao 'odgovorni organizator putovanja' 3. Hitna rasprava i preispitivanje Članka 37. Stavki 6. i 7. ZPUT-a 4. Rješavanje problema Jamčevine na način da država bude jamac osiguravajućim kućama ili osnivanje neke vrste državnog fonda kroz koji bi bile pokrivene jamčevine, a u koji bi agencije uplaćivale premije na godišnjoj razini 5. Produženje mjera potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu 4000 kn do kraja 2021g. (ukoliko ova potpora za očuvanje radnih mjesta bude ukinuta u travnju 2021g., istog trenutka slijedi val otkaza) 6. Državno pokriće fiksnih troškova poslovanja agencija u obliku bespovratnih sredstava (telefoni, najam, komunalne naknade poput struje, plina, vode, te ostalih parafiskalnih nameta poput spomeničke rente,…) sve do trenutka dok putovanja ne počnu u punom obimu (do trenutka obnove avio linija, poslovnih putovanja, odmorišnih i svih drugih oblika putovanja) 7. Promjenu načina izračuna naknade za Turističku članarinu (sadašnji dugogodišnji način obračuna prema prihodu na godišnjoj razini gospodarskog subjekta je neodrživ) 8. Izmjena uvjeta korištenja kreditnih sredstava po programu Državnih potpora sektorima turizma i sporta, na način da otplata kredita bude u periodu od 7 godina sa uključenim počekom od godine dana Isto tako, agencijama trebaju nove kreditne, povoljne linije. Poslovne banke su apsolutno zatvorile vrata putničkim agencijama u vidu bilo kakvog kredita, pa čak i u slučaju da je agencija zatražila kreditnu liniju preko HBOR-a. Poslovne banke su odbile sve inicijative/zahtjeve pod uz jednostavno objašnjenje da putničke agencije spadaju u visokorizične skupine gospodarskih subjekata. S poštovanjem, Svijet putovanja Nije prihvaćen Nije moguće prihvatiti prijedlog da datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka roka od 180 dana za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. iz razloga što je zbog povrede prava Europske unije odnosno kršenja odredbi Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija protiv Republike Hrvatske pokrenula postupak povrede prava Europske unije, te je donošenje ovih izmjena Zakona nužno radi usklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije. Slijedom navedenoga, predloženo je brisanje članka 38.a važećeg Zakona odnosno postojećeg roka od 180 dana od dana prestanka posebnih okolnosti za povrat novca. Nakon stupanja na snagu predmetnih izmjena Zakona putnici će moći birati žele li temeljem izdanog vaučera ugovoriti zamjensko putovanje ili će raskinuti ugovor i ostvariti pravo na povrat uplaćenih sredstava u roku od 14 dana od raskida ugovora. Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicija su usklađeni s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Predložena izmjena odredbi članka 37. stavka 6. i 7. Zakona nije moguća, s obzirom da su njima prenesene odredbe Direktive 2015/2302 koje uređuju raskid ugovora o putovanju u paket aranžmanu u slučaju izvanrednih okolnosti na odredištu. Ujedno skrećemo pažnju na odredbe važećeg Zakona prema kojima organizator i inače mora imati jamčevinu za slučaj nesolventnosti za svaki paket aranžman koji organizira (članak 50. i 51.), a navedene izmjene Zakona se odnose i na navedenu jamčevinu i na vaučer, s obzirom da se isti izdaje umjesto izvršenja već ugovorenog paket aranžmana. Ukoliko putnik po proteku propisnih rokova ne želi iskoristiti vaučer, povrat novca mu je dužna izvršiti agencija u roku od 14 dana od isteka 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Jamčevina je samo osiguranje putniku za slučaj nesolventnosti agencije, to jest ukoliko ona bude nesposobna za pravodobno plaćanje dospjelih obveza u iznosu i u roku dospijeća ili je u stečaju, te bi putnik tek u takvim slučajevima mogao tražiti povrat novca od osiguravajućeg društva. Prilikom donošenja Zakona koji je usvojen u travnju 2020. godine, na samim počecima pandemije uzrokovane COVID-19, vodili smo se interesima potrošača, naime tada je u čl. 38. a. propisano da je vaučer izdan za neizvršeni ugovor o putovanju u paket-aranžmanu pokriven već ugovorenom jamčevinom za slučaj nesolventnosti i na njemu moraju biti navedeni podaci o jamčevini. No smatramo da je i novim prijedlogom Zakona isto potrebno naglasiti, jer prema informacijama koje su dostupne Ministarstvu osiguravajuća društva su i tijekom 2020. godine sklapala ugovore o osiguranju za slučaj insolventnosti turističkih agencija. Naglašavamo kako predmetnim izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, 42/20), a niti samim Pravilnikom o načinu korištenja vaučera za neizvršene ugovore o putovanju u paket-aranžmanu (Narodne novine, broj 60/20) niti u jednom trenutku nije bila isključena mogućnost da turistička agencija umjesto izdavanja vaučera putniku vrati uplaćena sredstva. To je poslovna odluka turističke agencije te smatramo kako nije bilo zapreke da turističke agencije, promišljajući svoje daljnje poslovanje s korisnicima svojih usluga, u slučajevima kada je moguće izvrše povrat sredstava putnicima. Nastavno na pitanje problema jamčevine, napominjemo da je i prema ranije važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07, 88/10, 30/14, 89/14 i 152/14) jamčevina za slučaj nesolventnosti bila propisana u obliku polica osiguranja i bankarskih garancija te je, s obzirom na uspostavljenu i ustaljenu praksu, i novim Zakonom o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17) zadržan isti sustav zaštite od nesolventnosti. Naime, zaštita u slučaju nesolventnosti pruža zaštitu kupcu u slučaju nesolventnosti trgovca preko kojeg je rezervirao putovanje. Ovisno o predmetnoj zemlji EU-a ta zaštita može biti fond, osiguranje ili bilo koji drugi mehanizam iz kojega će se izvršiti povrat svih obavljenih plaćanja kupca i, prema potrebi, trošak repatrijacije ako je paket ili povezani putni aranžman uključivao prijevoz. Vezano uz problem likvidnosti turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te smatramo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija. Obračun članarine u turističkim zajednicama nije predmet ovoga Zakona, ali skrećemo pozornost da je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o članarinama u turističkim zajednicama (NN 144/20), koji je na snazi od 1.1.2021., propisana mogućnost podnošenja zahtjeva Poreznoj upravi kojim se traži izmjena visine predujma članarine, a radi pada poduzetničke aktivnosti te je istim izmjenama stopa za obračun članarine smanjena za 12%. Nadalje, pitanje pokrića fiksnih troškova poslovanja turističkih agencija nije predmet ovoga Zakona. Mjeru nadoknade dijela ili svih plaćenih fiksnih troškova u sklopu provedbe mjere Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom provodi Ministarstvo financija, Porezna uprava. Prema Uputi ravnatelja Porezne uprave o provedbi navedene mjere ista se provodi za poduzetnike kojima je Odlukom Stožera civilne zaštite od 27. studenoga 2020. godine obustavljen rad. Također, predmet ovoga Zakona nije niti mjera potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu 4000 kn, a ista je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
132 Contineo d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, u potpunosti se slažem sa komentarom UGP-a gdje je lijepo objašnjena sva problematika putničkih agencija i što proživljavamo ovih 11 mjeseci. Pozivate se na EU direktive ali ne uzimate u obzir pozitivne primjere drugih članica EU u vidu zaštite i pomoći turističkog sektora (bespovratna sredstva, plaćeni fiksni troškovi, suradnja banaka, leasing kuća…). Izmjenom članka 38a, većina agencija će biti primorana proglasiti stečaj, zatvoriti svoje poslovanje. Financijski gubitak će imati i putnici i država a radnici će nažalost morati na HZZ što je dodatno opterećenje za državni proračun. Naš prijedlog je slijedeći: 1. odrediti datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata, a to je 31.12.2021. ( u nadi da ćemo uspjeti bar dio ljeta i jesen odraditi te biti u mogućnosti izvršiti povrate nakon 31.12.21) 2. u nacrtu Zakona termin 'organizator' definirati kao 'odgovorni organizator putovanja' 3. hitno omogućiti bespovratna sredstva putničkim agencijama kao što su to učinile i ostale države članice EU 4. nalozi prema bankama za produljenje moratorija ili reprogram obveza 5. omogućiti lakše i brže dobivanje kredita kod banaka preko HAMAG ili HBOR uz jamstva države MINT i sve djelatnosti u turizmu moraju surađivati zajedno kao tim, sa zajedničkim interesima. Sve za bolje sutra, za nas i naše putnike. S poštovanjem, Ingrid Škrgat, Contineo, Pazin Nije prihvaćen Nije moguće prihvatiti prijedlog da datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka roka od 180 dana za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. iz razloga što je zbog povrede prava Europske unije odnosno kršenja odredbi Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija protiv Republike Hrvatske pokrenula postupak povrede prava Europske unije, te je donošenje ovih izmjena Zakona nužno radi usklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije. Slijedom navedenoga, predloženo je brisanje članka 38.a važećeg Zakona odnosno postojećeg roka od 180 dana od dana prestanka posebnih okolnosti za povrat novca.Nakon stupanja na snagu predmetnih izmjena Zakona putnici će moći birati žele li temeljem izdanog vaučera ugovoriti zamjensko putovanje ili će raskinuti ugovor i ostvariti pravo na povrat uplaćenih sredstava u roku od 14 dana od raskida ugovora. Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicija su usklađeni s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Nadalje, pitanje pokrića fiksnih troškova poslovanja turističkih agencija nije predmet ovoga Zakona. Mjeru nadoknade dijela ili svih plaćenih fiksnih troškova u sklopu provedbe mjere Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom provodi Ministarstvo financija, Porezna uprava. Prema Uputi ravnatelja Porezne uprave o provedbi navedene mjere ista se provodi za poduzetnike kojima je Odlukom Stožera civilne zaštite od 27. studenoga 2020. godine obustavljen rad. Vezano uz problem likvidnosti turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te smatramo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
133 Udruga Glas poduzetnika PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Udruga Glas poduzetnika ističe da je djelatnost putničkih agencija usko vezana uz situaciju s virusom COVID-19 u drugim europskim zemljama. Naime, kada ostale europske države otvore svoje granice, prve grupe gostiju možemo slati na putovanja tek za dva mjeseca (outgoing putničke agencije). Agencije koje rade na dolasku stranih turista u Hrvatsku čekat će grupe gostiju još i duže zbog toga što ovise o avio kompanijama koje su reducirale letove ili ne voze prema Hrvatskoj uopće, a do pandemije virusa COVID-19 su veliki promet ostvarivale upravom dolaskom putnika s azijskog tržišta. Vlasnici putničkih agencija svjesni su da prije lipnja ne mogu očekivati goste, što situaciju dodatno otežava. Ističemo da mnogi poduzetnici nemaju drugih prihoda i da se nalaze u vrlo teškoj situaciji. Također, slijedi promjena Zakona o pružanju usluga u turizmu, članak 38. za koji smatramo da izuzetno šteti putničkim agencijama. Navodimo nekoliko stavki za koje smatramo da predstavljaju nelogičnost i oštećuju putničke agencije. Kao prvi problem vidimo problem jamčevine. Naime, prema prijedlogu Zakona potrošači imaju pravo na povrat novca u roku od 14 dana od raskida ugovora. Međutim, ukoliko dođe do slučaja nesolventnosti turističke agencije, moći će od osiguravajućih društava na temelju jamčevine za slučaj nesolventnosti tražiti povrat uplaćenog novca. Ističemo da jamčevina ne pokriva vouchere koji su izdani u 2020. godini putnicima za otkazana putovanja, jer su osiguravajuće kuće poslale dopis u kojemu navode kako je jamčevina sklopljena prije nastanka više sile (pandemija virusa COVID-19). U dopisu su naveli da neće isplaćivati novac potrošačima za izdane vouchere. Osim navedenog, moramo napomenuti da su mnogim agencijama police jamčevnog osiguranja istekle tijekom 2020. godine te ih nisu mogli produžiti zbog toga što osiguravajuće kuće nisu željele izdati nove police ili su osiguravajuća društva tražila osobna jamstva vlasnika putničkih agencija. Drugi problem u prijedlogu Zakona je definicija Organizatora i rok za povrat novca klijentima. Naime, smatramo da u Zakonu mora biti jasno definirano da se radi o ODGOVORNOM ORGANIZATORU PUTOVANJA. Osim toga, na razini Europske unije nije jasno definiran isti rok za povrat novaca. Budući da većina putničkih agencija najviše putovanja prodaje u Sloveniji primjerice, nije logično da rok za povrat novca ne bude isti. Apeliramo i na Ministarstvo turizma i sporta da produži povrat novca klijentima do 31. prosinca 2021. godine uz napomenu kako niti jedna putnička agencija ne može u roku 15 dana od datuma prestanka važenja vouchera vratiti novac. Većina potrošača uplatila je novac putem kreditnih kartica. Banke su zaustavile povrat novca preko POS aparate te se za svaki predmet šalje poseban e-mail u banku koja prilično odugovlači s odgovorom. Naime, banke prvo traže da im se doznači novac direktno od agencije na njihov račun jer agencije nemaju više novaca po svojim računima u dospijeću na karticama. Sve to je fizički nemoguće napraviti u 15 dana. Predlažemo da rok bude 60 dana kako bi agencije zbog smanjenog broja radnika to uopće mogle riješiti, a sve uz nadu da ista agencija ima financijska sredstva to vratiti. Sljedeći problem je i u samom koordiniranju povrata. Ako dođe do velikog broja zahtjeva za povratima, a koji nadilaze trenutačnu platežnu mogućnost agencije, kako odrediti prioritete povrata, a da neki od kupaca ne budu zakinuti? U slučaju prijave ili tužbe kako će se zakonski agencija moći zaštititi od kazne, iako joj je bila namjera vratiti novac? Najveći problem je što prema EU direktivi agencija prodaje "paket aranžman", a avio kompanije, hoteli, razni dobavljači unutar Europske unije pojedinačne usluge. Naime, to znači da oni ne podliježu članku 38.a, a putničke agencije nisu uspjele vratiti veliki dio novca upravo od navedenih dobavljača. Ističemo da se veliki dio novca nalazi i van Europske unije, prema odgovoru naših članova najviše u Africi i na Novom Zelandu. Zbog pandemije koja traje sad više od godinu dana, čak ne postoji mogućnost da potrošači uzmu druga putovanja jer se boje putovati, ostali su bez posla, ne žele tako daleko planirati, niti agencije mogu nešto ponuditi budući da su granice još uvijek zatvorene. Situaciju dodatno otežava i činjenica da za svako putovanje putnik mora izdvojiti dodatnih 1.000 kuna samo za PCR testove što dodatno otežava odluku na putovanje. Također, smatramo da se u članku 38. treba navesti da putnici mogu iskoristiti vouchere u idućim mjesecima, pa i u idućoj godini. Naime, prema sadašnjem prijedlogu: Ako putnik ne iskoristi vaučer za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu u roku iz stavka 2. ovoga članka, smatrat će da je isti raskinut i putnik ima pravo na povrat svih izvršenih plaćanja sukladno stavku 1. ovoga članka. Ističemo da bi se putnik trebao javiti putničkoj agenciji s pismenim zahtjevom oko povrata. Na taj način, pružila bi se prilika putničkim agencijama da se nagode s putnikom o korištenju vouchera do razdoblja kada će granice biti otvorene i bolje prilike za putovanje. Putničke agencije do sada nisu dobile pomoć države ni u kojem obliku, osim što su dobili radnici 4.000 kuna što je svaka agencija proslijedila svojem zaposleniku. Vlasnici su svjesni kako će morati tražiti kredit, ali isti nije moguće dignuti jer svaka institucija traži 1,3 vrijednosti nekretnine u zalog. Međutim, većina naših agencija nije pristala na takav uvjet jer neki nemaju ili ne mogu dati u zalog obiteljsku kuću. Osim toga, većina agencija svojim radnicima nije smanjivala plaće pa su sukladno tome putničke agencije isplaćivale plaće i iz svojih akumuliranih sredstava ili privatnih pozajmica vlasnika agencija. Vidimo kako ste napisali već svoj zaključak: Iz navedene ankete može se izvesti zaključak da će do stupanja na snagu planiranih izmjena Zakona dio izdanih vaučera biti iskorišten za zamjenska putovanja, te će navedene izmjene Zakona biti od utjecaja na manji broj turističkih agencija, to jest samo one koje su izdale vaučere (polovica od ukupnog broja agencija) i čiji vaučeri do tada ne budu iskorišteni za zamjenska putovanja. Međutim, navod nije točan. Kao što smo objasnili, putnici ne mogu zamijeniti vouchere za nova putovanja iz već poznatih razloga te trenutno uopće nije situacija da putnik može bezbrižno putovati. Čak i da uzme zamjensko putovanje za dva mjeseca, agencija u ovom trenutku ne zna hoće li se putovanje održati. Ovaj zaključak može se obrazložiti samo na jedan način, a to je da su u anketiranju odgovor dale samo agencije koje rade najam apartmana i koje su mogle zamijeniti vouchere za neku novu uslugu (zamjena termina rezerviranog smještaja). Tu pretpostavku možemo dokazati činjenicom da se od 20. ožujka 2020. godine ne organiziraju grupna putovanja, barem ne u onom obujmu kako je to bilo prije pandemije pa je nemoguće tvrditi da je veći broj Vouchera izdanih od strane putničkih agencija iskorišten. Nadalje, isto se može potvrditi činjenicom da HZJZ izdalo nalog, odnosno preporuku putničkim agencijama o organizaciji grupnih putovanja autobusom, da u autobusu ne smije biti više od 50% popunjenosti kapaciteta (u samom početku je bilo čak i 25% popunjenosti kapaciteta), što je putničkoj agenciji ekonomski neisplativo. Na taj način, ne može se organizirati kvalitetno putovanje. Isto tako, navodimo da su u obzir uzeti samo prometi putničkih agencija za vrijeme normalnog rada putničkih agencija i vremena provedenog pod pandemijom pa je nemoguće točno utvrditi pad prometa. U obzir je trebalo uzeti usporedbu prihoda putničkih agencija u periodu od 20.03.2019. - 31.12.2019. i 20.03.2020. - 31.12.2020. te bi se na temelju tih podataka mogao dobiti točan pad prometa. Neke agencije su imale povećanje prihoda u prvom tromjesečju 2020. godine što je generalno smanjilo pad prihoda u analiziranom terminu od strane UHPA-e. Putničke agencije koje se bave grupnim putovanjima, školskim putovanjima, a kojih je većina u našem području poslovanja, u navedenom terminu nisu imale niti jedne kune prihoda pa je teško prihvatiti činjenicu o padu prometa od samo 70%. Također, nije istina kako će izmjena Zakona utjecati na manji broj turističkih agencija jer raspolažete s krivim podacima. Koliko je vidljivo iz vaše procjene učinka, uzeli ste u obzir samo anketu koju je sprovela UHPA, a to nije relevantan podatak iz razloga što u UHPA-i nisu zastupljene sve putničke agencije članice te to ne može i ne smije biti podatak na temelju kojih se donosi procjena učinka. Osim toga, UHPA nije navela o kojem broju anketiranih agencija je riječ niti koji broj agencija je dao navedene podatke. No, kako bi kao Udruga imali konkretne podatke od naših članica, imamo i dodatnu anketu koju su ispunile putničke agencije članice UGP-a te smo došli do sljedećih poraznih podataka. Anketu je ispunilo 60 putničkih agencija među kojima su incoming i outgoing putničke agencije (ni tu opet nisu sve putničke agencije i svi podaci na temelju kojih bi se mogao donijeti pravi sud). Njihov promet u 2019. godini prema partnerima SAMO U HRVATSKOJ: • prema prijevoznicima (kopneni prijevoz) bio je 39.058.783,00 kn. • prema prijevoznicima (avio prijevoz) bio je 30.572.217,00 kn. • prema hotelijerima: 133.109.824,00 kn. Što ukupno čini preko 200.000.000,00 kn prometa unutar Hrvatske, a u što nisu uključeni prometi prema inozemnim partnerima kojih ima daleko više jer veći broj agencija radi outgoing aranžmane (grupna europska putovanja, maturalna putovanja za srednje škole od kojih su 90% aranžmani u inozemstvu). Promet anketiranih agencija u 2019. godini iznosio je 486.653.290,00kn (gotovo pola milijarde kuna) od čega je Hrvatska ubirala najveći PDV u turizmu, u iznosu 25%. Pad prometa u 2020. u odnosu na 2019.godinu je za 90% agencija u rasponu 80% - 100%, dok su ostali imali nešto manji pad 40% - 80%. Također, 30 putničkih agencija uspjelo je izračunati i konkretno napisati iznos izdanih vouchera koji iznosi 14.909.182,00kn (SAMO 30 PUTNIČKIH AGENCIJA JE ODMAH PO BRISANJU NAVEDENOG ČLANKA DUŽNA navedeni iznos + kreću naplate kredita obzirom da trenutno banke ne razmišljaju o produljenju moratorija niti imaju programe za reprogram obveza koje dolaze na naplatu). Uz sve navedeno morate biti svjesni da u slučaju zatvaranja putničkih agencija propadaju i drugi sektori, a to su prijevoznici koji će u jednom trenutku ostati samo na ugovorenim međugradskim i gradskim linijama. Kako znamo da su to koncesijski prijevozi, usluge povremenog prijevoza putnika možemo zaboraviti, a što će povući velik broj privatnih prijevoznika koji su se opredijelili na povremeni prijevoz u stečaj ili propast. Ako se ne dođe do boljeg rješenja ili ukidanja članka 38.a, u 20 dana vlasnici putničkih agencija će prvo morati otpustiti radnike i proglasiti stečaj, a najviše zbog toga što niti jedna agencija nije uspjela od svojih dobavljača vratiti novac. Osim toga, nisu dobili pomoć države u vidu bespovratnih sredstva te su sve svoje REZERVE iz 2019. godine potrošili na plaćanje fiksnih troškova od ožujka do prosinca 2020. godine. Sada više nemaju sredstva potrebna da bi platili daljnje troškove, a još manje da financiraju daljnje poslovanje. To se odnosi i na prodaju, jer i za prodaju su potrebna sredstva za oglašavanje. Kupci i dalje zahtijevaju povrate. U slučaju da se članak 38a ukine i kada se proširi vijest da su agencije obavezne izvršiti povrate, kupci će bez obzira na sve tražiti svoj novac s obzirom na to da grupna putovanja nisu u planu u budućnosti. Zaključujemo kako država nije dala bespovratna sredstva niti omogućila dostupne kredite, a ukidanjem vouchera će samo napraviti zadnji udarac i pokopati agencije koje su zadnjih godina plaćale najveću stopu PDV-a od 25%. Također, država je ubirala od tih istih agencija članarine za turističke zajednice, HGK i ostale namete. Ishod takvih postupaka bit će sljedeći: • veći broj radnika na burzi, odnosno, nezaposlenost • pad prihoda države • nemogućnost odrađivanja grupe koje očekujemo u budućnosti te dolazak stranih turoperatora • nezadovoljni potrošači koji su izgubili novac, i potrošači koji su nepovjerljivi prema uslugama na kojima država zarađuje dodatnih 25% PDV-a. S poštovanjem, UGP - Udruga Glas poduzetnika Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. Naime, zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona, Europska komisija je protiv Republike Hrvatske 30. listopada 2020. godine pokrenula drugu fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga zakona, iznimno, uz pristanak putnika, vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. Važećim Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicije su usklađene s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Također, Direktiva 2015/2302 propisuje rok od 14 dana za povrat novca putnicima, stoga bi propisivanje drugačijeg roka predstavljalo daljnju povredu prava Europske unije i kršenje prava potrošača. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija, skrećemo pažnju kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19, u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima, i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize, te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
134 Udruga Glas poduzetnika PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 5. Udruga Glas poduzetnika ističe da je djelatnost putničkih agencija usko vezana uz situaciju s virusom COVID-19 u drugim europskim zemljama. Naime, kada ostale europske države otvore svoje granice, prve grupe gostiju možemo slati na putovanja tek za dva mjeseca (outgoing putničke agencije). Agencije koje rade na dolasku stranih turista u Hrvatsku čekat će grupe gostiju još i duže zbog toga što ovise o avio kompanijama koje su reducirale letove ili ne voze prema Hrvatskoj uopće, a do pandemije virusa COVID-19 su veliki promet ostvarivale upravom dolaskom putnika s azijskog tržišta. Vlasnici putničkih agencija svjesni su da prije lipnja ne mogu očekivati goste, što situaciju dodatno otežava. Ističemo da mnogi poduzetnici nemaju drugih prihoda i da se nalaze u vrlo teškoj situaciji. Također, slijedi promjena Zakona o pružanju usluga u turizmu, članak 38. za koji smatramo da izuzetno šteti putničkim agencijama. Navodimo nekoliko stavki za koje smatramo da predstavljaju nelogičnost i oštećuju putničke agencije. Kao prvi problem vidimo problem jamčevine. Naime, prema prijedlogu Zakona potrošači imaju pravo na povrat novca u roku od 14 dana od raskida ugovora. Međutim, ukoliko dođe do slučaja nesolventnosti turističke agencije, moći će od osiguravajućih društava na temelju jamčevine za slučaj nesolventnosti tražiti povrat uplaćenog novca. Ističemo da jamčevina ne pokriva vouchere koji su izdani u 2020. godini putnicima za otkazana putovanja, jer su osiguravajuće kuće poslale dopis u kojemu navode kako je jamčevina sklopljena prije nastanka više sile (pandemija virusa COVID-19). U dopisu su naveli da neće isplaćivati novac potrošačima za izdane vouchere. Osim navedenog, moramo napomenuti da su mnogim agencijama police jamčevnog osiguranja istekle tijekom 2020. godine te ih nisu mogli produžiti zbog toga što osiguravajuće kuće nisu željele izdati nove police ili su osiguravajuća društva tražila osobna jamstva vlasnika putničkih agencija. Drugi problem u prijedlogu Zakona je definicija Organizatora i rok za povrat novca klijentima. Naime, smatramo da u Zakonu mora biti jasno definirano da se radi o ODGOVORNOM ORGANIZATORU PUTOVANJA. Osim toga, na razini Europske unije nije jasno definiran isti rok za povrat novaca. Budući da većina putničkih agencija najviše putovanja prodaje u Sloveniji primjerice, nije logično da rok za povrat novca ne bude isti. Apeliramo i na Ministarstvo turizma i sporta da produži povrat novca klijentima do 31. prosinca 2021. godine uz napomenu kako niti jedna putnička agencija ne može u roku 15 dana od datuma prestanka važenja vouchera vratiti novac. Većina potrošača uplatila je novac putem kreditnih kartica. Banke su zaustavile povrat novca preko POS aparate te se za svaki predmet šalje poseban e-mail u banku koja prilično odugovlači s odgovorom. Naime, banke prvo traže da im se doznači novac direktno od agencije na njihov račun jer agencije nemaju više novaca po svojim računima u dospijeću na karticama. Sve to je fizički nemoguće napraviti u 15 dana. Predlažemo da rok bude 60 dana kako bi agencije zbog smanjenog broja radnika to uopće mogle riješiti, a sve uz nadu da ista agencija ima financijska sredstva to vratiti. Sljedeći problem je i u samom koordiniranju povrata. Ako dođe do velikog broja zahtjeva za povratima, a koji nadilaze trenutačnu platežnu mogućnost agencije, kako odrediti prioritete povrata, a da neki od kupaca ne budu zakinuti? U slučaju prijave ili tužbe kako će se zakonski agencija moći zaštititi od kazne, iako joj je bila namjera vratiti novac? Najveći problem je što prema EU direktivi agencija prodaje "paket aranžman", a avio kompanije, hoteli, razni dobavljači unutar Europske unije pojedinačne usluge. Naime, to znači da oni ne podliježu članku 38.a, a putničke agencije nisu uspjele vratiti veliki dio novca upravo od navedenih dobavljača. Ističemo da se veliki dio novca nalazi i van Europske unije, prema odgovoru naših članova najviše u Africi i na Novom Zelandu. Zbog pandemije koja traje sad više od godinu dana, čak ne postoji mogućnost da potrošači uzmu druga putovanja jer se boje putovati, ostali su bez posla, ne žele tako daleko planirati, niti agencije mogu nešto ponuditi budući da su granice još uvijek zatvorene. Situaciju dodatno otežava i činjenica da za svako putovanje putnik mora izdvojiti dodatnih 1.000 kuna samo za PCR testove što dodatno otežava odluku na putovanje. Također, smatramo da se u članku 38. treba navesti da putnici mogu iskoristiti vouchere u idućim mjesecima, pa i u idućoj godini. Naime, prema sadašnjem prijedlogu: Ako putnik ne iskoristi vaučer za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu u roku iz stavka 2. ovoga članka, smatrat će da je isti raskinut i putnik ima pravo na povrat svih izvršenih plaćanja sukladno stavku 1. ovoga članka. Ističemo da bi se putnik trebao javiti putničkoj agenciji s pismenim zahtjevom oko povrata. Na taj način, pružila bi se prilika putničkim agencijama da se nagode s putnikom o korištenju vouchera do razdoblja kada će granice biti otvorene i bolje prilike za putovanje. Putničke agencije do sada nisu dobile pomoć države ni u kojem obliku, osim što su dobili radnici 4.000 kuna što je svaka agencija proslijedila svojem zaposleniku. Vlasnici su svjesni kako će morati tražiti kredit, ali isti nije moguće dignuti jer svaka institucija traži 1,3 vrijednosti nekretnine u zalog. Međutim, većina naših agencija nije pristala na takav uvjet jer neki nemaju ili ne mogu dati u zalog obiteljsku kuću. Osim toga, većina agencija svojim radnicima nije smanjivala plaće pa su sukladno tome putničke agencije isplaćivale plaće i iz svojih akumuliranih sredstava ili privatnih pozajmica vlasnika agencija. Vidimo kako ste napisali već svoj zaključak: Iz navedene ankete može se izvesti zaključak da će do stupanja na snagu planiranih izmjena Zakona dio izdanih vaučera biti iskorišten za zamjenska putovanja, te će navedene izmjene Zakona biti od utjecaja na manji broj turističkih agencija, to jest samo one koje su izdale vaučere (polovica od ukupnog broja agencija) i čiji vaučeri do tada ne budu iskorišteni za zamjenska putovanja. Međutim, navod nije točan. Kao što smo objasnili, putnici ne mogu zamijeniti vouchere za nova putovanja iz već poznatih razloga te trenutno uopće nije situacija da putnik može bezbrižno putovati. Čak i da uzme zamjensko putovanje za dva mjeseca, agencija u ovom trenutku ne zna hoće li se putovanje održati. Ovaj zaključak može se obrazložiti samo na jedan način, a to je da su u anketiranju odgovor dale samo agencije koje rade najam apartmana i koje su mogle zamijeniti vouchere za neku novu uslugu (zamjena termina rezerviranog smještaja). Tu pretpostavku možemo dokazati činjenicom da se od 20. ožujka 2020. godine ne organiziraju grupna putovanja, barem ne u onom obujmu kako je to bilo prije pandemije pa je nemoguće tvrditi da je veći broj Vouchera izdanih od strane putničkih agencija iskorišten. Nadalje, isto se može potvrditi činjenicom da HZJZ izdalo nalog, odnosno preporuku putničkim agencijama o organizaciji grupnih putovanja autobusom, da u autobusu ne smije biti više od 50% popunjenosti kapaciteta (u samom početku je bilo čak i 25% popunjenosti kapaciteta), što je putničkoj agenciji ekonomski neisplativo. Na taj način, ne može se organizirati kvalitetno putovanje. Isto tako, navodimo da su u obzir uzeti samo prometi putničkih agencija za vrijeme normalnog rada putničkih agencija i vremena provedenog pod pandemijom pa je nemoguće točno utvrditi pad prometa. U obzir je trebalo uzeti usporedbu prihoda putničkih agencija u periodu od 20.03.2019. - 31.12.2019. i 20.03.2020. - 31.12.2020. te bi se na temelju tih podataka mogao dobiti točan pad prometa. Neke agencije su imale povećanje prihoda u prvom tromjesečju 2020. godine što je generalno smanjilo pad prihoda u analiziranom terminu od strane UHPA-e. Putničke agencije koje se bave grupnim putovanjima, školskim putovanjima, a kojih je većina u našem području poslovanja, u navedenom terminu nisu imale niti jedne kune prihoda pa je teško prihvatiti činjenicu o padu prometa od samo 70%. Također, nije istina kako će izmjena Zakona utjecati na manji broj turističkih agencija jer raspolažete s krivim podacima. Koliko je vidljivo iz vaše procjene učinka, uzeli ste u obzir samo anketu koju je sprovela UHPA, a to nije relevantan podatak iz razloga što u UHPA-i nisu zastupljene sve putničke agencije članice te to ne može i ne smije biti podatak na temelju kojih se donosi procjena učinka. Osim toga, UHPA nije navela o kojem broju anketiranih agencija je riječ niti koji broj agencija je dao navedene podatke. No, kako bi kao Udruga imali konkretne podatke od naših članica, imamo i dodatnu anketu koju su ispunile putničke agencije članice UGP-a te smo došli do sljedećih poraznih podataka. Anketu je ispunilo 60 putničkih agencija među kojima su incoming i outgoing putničke agencije (ni tu opet nisu sve putničke agencije i svi podaci na temelju kojih bi se mogao donijeti pravi sud). Njihov promet u 2019. godini prema partnerima SAMO U HRVATSKOJ: • prema prijevoznicima (kopneni prijevoz) bio je 39.058.783,00 kn. • prema prijevoznicima (avio prijevoz) bio je 30.572.217,00 kn. • prema hotelijerima: 133.109.824,00 kn. Što ukupno čini preko 200.000.000,00 kn prometa unutar Hrvatske, a u što nisu uključeni prometi prema inozemnim partnerima kojih ima daleko više jer veći broj agencija radi outgoing aranžmane (grupna europska putovanja, maturalna putovanja za srednje škole od kojih su 90% aranžmani u inozemstvu). Promet anketiranih agencija u 2019. godini iznosio je 486.653.290,00kn (gotovo pola milijarde kuna) od čega je Hrvatska ubirala najveći PDV u turizmu, u iznosu 25%. Pad prometa u 2020. u odnosu na 2019.godinu je za 90% agencija u rasponu 80% - 100%, dok su ostali imali nešto manji pad 40% - 80%. Također, 30 putničkih agencija uspjelo je izračunati i konkretno napisati iznos izdanih vouchera koji iznosi 14.909.182,00kn (SAMO 30 PUTNIČKIH AGENCIJA JE ODMAH PO BRISANJU NAVEDENOG ČLANKA DUŽNA navedeni iznos + kreću naplate kredita obzirom da trenutno banke ne razmišljaju o produljenju moratorija niti imaju programe za reprogram obveza koje dolaze na naplatu). Uz sve navedeno morate biti svjesni da u slučaju zatvaranja putničkih agencija propadaju i drugi sektori, a to su prijevoznici koji će u jednom trenutku ostati samo na ugovorenim međugradskim i gradskim linijama. Kako znamo da su to koncesijski prijevozi, usluge povremenog prijevoza putnika možemo zaboraviti, a što će povući velik broj privatnih prijevoznika koji su se opredijelili na povremeni prijevoz u stečaj ili propast. Ako se ne dođe do boljeg rješenja ili ukidanja članka 38.a, u 20 dana vlasnici putničkih agencija će prvo morati otpustiti radnike i proglasiti stečaj, a najviše zbog toga što niti jedna agencija nije uspjela od svojih dobavljača vratiti novac. Osim toga, nisu dobili pomoć države u vidu bespovratnih sredstva te su sve svoje REZERVE iz 2019. godine potrošili na plaćanje fiksnih troškova od ožujka do prosinca 2020. godine. Sada više nemaju sredstva potrebna da bi platili daljnje troškove, a još manje da financiraju daljnje poslovanje. To se odnosi i na prodaju, jer i za prodaju su potrebna sredstva za oglašavanje. Kupci i dalje zahtijevaju povrate. U slučaju da se članak 38a ukine i kada se proširi vijest da su agencije obavezne izvršiti povrate, kupci će bez obzira na sve tražiti svoj novac s obzirom na to da grupna putovanja nisu u planu u budućnosti. Zaključujemo kako država nije dala bespovratna sredstva niti omogućila dostupne kredite, a ukidanjem vouchera će samo napraviti zadnji udarac i pokopati agencije koje su zadnjih godina plaćale najveću stopu PDV-a od 25%. Također, država je ubirala od tih istih agencija članarine za turističke zajednice, HGK i ostale namete. Ishod takvih postupaka bit će sljedeći: • veći broj radnika na burzi, odnosno, nezaposlenost • pad prihoda države • nemogućnost odrađivanja grupe koje očekujemo u budućnosti te dolazak stranih turoperatora • nezadovoljni potrošači koji su izgubili novac, i potrošači koji su nepovjerljivi prema uslugama na kojima država zarađuje dodatnih 25% PDV-a. S poštovanjem, UGP - Udruga Glas poduzetnika Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. naime zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga Zakona, iznimno, uz pristanak putnika vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. Važećim Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicije su usklađene s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Također, Direktiva 2015/2302 propisuje rok od 14 dana za povrat novca putnicima, stoga bi propisivanje drugačijeg roka predstavljalo daljnju povredu prava Europske unije i kršenje prava potrošača. Ujedno skrećemo pažnju na odredbe važećeg Zakona prema kojima organizator i inače mora imati jamčevinu za slučaj nesolventnosti za svaki paket aranžman koji organizira (članak 50. i 51.), a navedene izmjene Zakona se odnose i na navedenu jamčevinu i na vaučer, s obzirom da se isti izdaje umjesto izvršenja već ugovorenog paket aranžmana. Ukoliko putnik po proteku propisnih rokova ne želi iskoristiti vaučer, povrat novca mu je dužna izvršiti agencija u roku od 14 dana od isteka 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Jamčevina je samo osiguranje putniku za slučaj nesolventnosti agencije, to jest ukoliko ona bude nesposobna za pravodobno plaćanje dospjelih obveza u iznosu i u roku dospijeća ili je u stečaju, te bi putnik tek u takvim slučajevima mogao tražiti povrat novca od osiguravajućeg društva. Prilikom donošenja Zakona koji je usvojen u travnju 2020. godine, na samim počecima pandemije uzrokovane COVID-19, vodili smo se interesima potrošača, naime tada je u čl. 38. a. propisano da je vaučer izdan za neizvršeni ugovor o putovanju u paket-aranžmanu pokriven već ugovorenom jamčevinom za slučaj nesolventnosti i na njemu moraju biti navedeni podaci o jamčevini. No smatramo da je i novim prijedlogom Zakona isto potrebno naglasiti, jer prema informacijama koje su dostupne Ministarstvu osiguravajuća društva su i tijekom 2020. godine sklapala ugovore o osiguranju za slučaj insolventnosti turističkih agencija. Naglašavamo kako predmetnim izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, 42/20), a niti samim Pravilnikom o načinu korištenja vaučera za neizvršene ugovore o putovanju u paket-aranžmanu (Narodne novine, broj 60/20) niti u jednom trenutku nije bila isključena mogućnost da turistička agencija umjesto izdavanja vaučera putniku vrati uplaćena sredstva. To je poslovna odluka turističke agencije te smatramo kako nije bilo zapreke da turističke agencije, promišljajući svoje daljnje poslovanje s korisnicima svojih usluga, u slučajevima kada je moguće izvrše povrat sredstava putnicima. Nastavno na pitanje problema jamčevine, napominjemo da je i prema ranije važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07, 88/10, 30/14, 89/14 i 152/14) jamčevina za slučaj nesolventnosti bila propisana u obliku polica osiguranja i bankarskih garancija te je, s obzirom na uspostavljenu i ustaljenu praksu, i novim Zakonom o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17) zadržan isti sustav zaštite od nesolventnosti. Naime, zaštita u slučaju nesolventnosti pruža zaštitu kupcu u slučaju nesolventnosti trgovca preko kojeg je rezervirao putovanje. Ovisno o predmetnoj zemlji EU-a ta zaštita može biti fond, osiguranje ili bilo koji drugi mehanizam iz kojega će se izvršiti povrat svih obavljenih plaćanja kupca i, prema potrebi, trošak repatrijacije ako je paket ili povezani putni aranžman uključivao prijevoz. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija skrećemo pažnju kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
135 GRAD ROVINJ-ROVIGNO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Nažalost ovim izmjenama i dopunama Zakona nisu riješene dvije vrlo bitne stvari, koje imaju za cilj štiti povijesno-kulturnu baštinu Republike Hrvatske i njezin doživljaj, a to su popis zaštićenih lokaliteta - kao osnovni resurs kompletnog turističkog proizvoda i najjače privredne grane RH te program stručnog ispita za turističkog vodiča, već se oni predviđaju urediti pravilnicima koje donosi ministar turizma (članak 70. točka 4. i članak 71. točka 6.). U tom je smislu potrebno istaknuti da zaštićeni lokaliteti trebaju imati zakonski tretman i u Zakonu o pružanju usluta u turizmu. Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) propisa uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine.
136 GRAD ROVINJ-ROVIGNO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI EU ne traži izmjenu kako navodite jer je Europska Komisija dala konkretan odgovor: "Obrazovna su pitanja u nadležnosti država članica. U granicama nediskriminacije, proporcijonalnosti, svaka članica može sama zakonski uvjetovati pristup određenom zanimanju posjedovanjem određene kvalifikacije, te utvrditi razinu i vrstu potrebnog znanja". Nije prihvaćen Obrazovna pitanja jesu u nadležnosti država članica, ali je priznavanje stručnih kvalifikacija i privremeno i povremeno pružanje usluga od strane državljana drugih država članica regulirano Direktivom na razini Unije, stoga svako zahtijevanje dodatnog obrazovanja vodiča iz drugih država članica mora biti u skladu s odrebama Direktive.
137 GRAD ROVINJ-ROVIGNO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Poštovani, ovim izmjenama trebalo je rpedvidjeti da obrazovanje vodiča provode fakulteti, da je za biti vodič potrebno imati završenu najmanje četverogodišnju srednju školu te je trebalo jasno definirati razinu poznavanja hrvatskog jezika. Nije prihvaćen Sukladno Zakonu o znanosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) visoka učilišta su sveučilište te fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola, a visoka učilišta mogu biti javna i privatna, dok prema važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu rješenje o imenovanju ispitne komisije za polaganje stručnog ispita za turističkog vodiča može se izdati samo onom visokom učilištu koje izvodi najmanje stručni ili sveučilišni studij na preddiplomskoj razini u području turizma ili imaju smjer ili nastavne predmete iz područja turizma. Vezano uz uvjetovanje pristupa polaganju stručnog ispita za turističkog vodiča završenom četverogodišnjm srednjom školom, smatramo kao isto nije nužno, iz razloga što će se programom i stručnim ispitom za turističkog vodiča propisati i provjeriti odgovarajuća razina znanja. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referetnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
138 Blagec doo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Ako se ovo prihvati slijedi vecini agencija propast. Trebaju nam hitno nastavak potpora za place, nadoknada mjesecnih fiksnih troskova, bespovratna pomoc koja je najpotrebnija od svega i krediti uz minimalne kamatne stope i pocek od barem dvije godine. Nije prihvaćen U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija, skrećemo pažnju kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19, u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima, i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize, te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija. Nadalje, pitanje pokrića fiksnih troškova poslovanja turističkih agencija nije predmet ovoga Zakona. Mjeru nadoknade dijela ili svih plaćenih fiksnih troškova u sklopu provedbe mjere Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom provodi Ministarstvo financija, Porezna uprava. Prema Uputi ravnatelja Porezne uprave o provedbi navedene mjere ista se provodi za poduzetnike kojima je Odlukom Stožera civilne zaštite od 27. studenoga 2020. godine obustavljen rad. Dodatno napominjemo da su turističke agencije obuhvaćene su u sklopu provedbe mjere potpora za isplatu plaća u minimalnom iznosu 4000 kn, a ista je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
139 FLORIS MILOHANOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 5. Poštovani, Vlasnik sam putničke agencije iz Pule punih 27 godina. Prijedlogom izmjene Zakona u kojem se donose izmjene članka 38a bitno ugrožava opstanak nas kao agencije. Ukidanjem ovog članka većina agencija će biti primorana proglasiti stečaj, a samim time novac gube i putnici i država, te se ugrožavaju radna mjesta. I mi smo kao i većina putničkih agencija uplatili iznimno visoke iznose prema partnerima u Hrvatskoj i izvan Hrvatske u doba prije izbijanja pandemije. Uplaćeni su iznosi prema avio prijevoznicima, hotelima, partnerskim agencijama, te smo za većinu akontacija dobili vouchere, a ne povrat novca. S obzirom da već gotovo godinu dana imamo prosječno smanjenje prihoda od 90%, da i nema tih povrata opstanak je upitan, a mi još uz sve imamo i pritisak povrata novca koji nije kod nas. Naš prijedlog je: 1. odrediti datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata, a to je po nama 31.12.2021. 2. u nacrtu Zakona termin 'organizator' definirati kao 'odgovorni organizator putovanja' 3. omogućiti bespovratna sredstva putničkim agencijama kao što su to učinile i ostale države članice EU koji će onda biti iskorišteni za pokrivanje fiksnih troškova Lokalna smo agencija i svaki naš putnik nam je važan kao i to da u ovom teškom periodu za naše poslovanje imamo razumijevanje i potporu države. Floris Milohanović, Zeatours Nije prihvaćen Nije moguće prihvatiti prijedlog da datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka roka od 180 dana za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. iz razloga što je zbog povrede prava Europske unije odnosno kršenja odredbi Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija protiv Republike Hrvatske pokrenula postupak povrede prava Europske unije, te je donošenje ovih izmjena Zakona nužno radi usklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije. Slijedom navedenoga, predloženo je brisanje članka 38.a važećeg Zakona odnosno postojećeg roka od 180 dana od dana prestanka posebnih okolnosti za povrat novca.Nakon stupanja na snagu predmetnih izmjena Zakona putnici će moći birati žele li temeljem izdanog vaučera ugovoriti zamjensko putovanje ili će raskinuti ugovor i ostvariti pravo na povrat uplaćenih sredstava u roku od 14 dana od raskida ugovora. Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicija su usklađeni s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Vezano uz problem likvidnosti turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te smatramo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
140 FLORIS MILOHANOVIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Vlasnik sam putničke agencije iz Pule punih 27 godina. Prijedlogom izmjene Zakona u kojem se donose izmjene članka 38a bitno ugrožava opstanak nas kao agencije. Ukidanjem ovog članka većina agencija će biti primorana proglasiti stečaj, a samim time novac gube i putnici i država, te se ugrožavaju radna mjesta. I mi smo kao i većina putničkih agencija uplatili iznimno visoke iznose prema partnerima u Hrvatskoj i izvan Hrvatske u doba prije izbijanja pandemije. Uplaćeni su iznosi prema avio prijevoznicima, hotelima, partnerskim agencijama, te smo za većinu akontacija dobili vouchere, a ne povrat novca. S obzirom da već gotovo godinu dana imamo prosječno smanjenje prihoda od 90%, da i nema tih povrata opstanak je upitan, a mi još uz sve imamo i pritisak povrata novca koji nije kod nas. Naš prijedlog je: 1. odrediti datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata, a to je po nama 31.12.2021. 2. u nacrtu Zakona termin 'organizator' definirati kao 'odgovorni organizator putovanja' 3. omogućiti bespovratna sredstva putničkim agencijama kao što su to učinile i ostale države članice EU koji će onda biti iskorišteni za pokrivanje fiksnih troškova Lokalna smo agencija i svaki naš putnik nam je važan kao i to da u ovom teškom periodu za naše poslovanje imamo razumijevanje i potporu države. Floris Milohanović, Zeatours, Pula Nije prihvaćen Nije moguće prihvatiti prijedlog da datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka roka od 180 dana za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. iz razloga što je zbog povrede prava Europske unije odnosno kršenja odredbi Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija protiv Republike Hrvatske pokrenula postupak povrede prava Europske unije, te je donošenje ovih izmjena Zakona nužno radi usklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije. Slijedom navedenoga, predloženo je brisanje članka 38.a važećeg Zakona odnosno postojećeg roka od 180 dana od dana prestanka posebnih okolnosti za povrat novca.Nakon stupanja na snagu predmetnih izmjena Zakona putnici će moći birati žele li temeljem izdanog vaučera ugovoriti zamjensko putovanje ili će raskinuti ugovor i ostvariti pravo na povrat uplaćenih sredstava u roku od 14 dana od raskida ugovora. Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicija su usklađeni s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Vezano uz problem likvidnosti turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te smatramo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija. Nadalje, pitanje pokrića fiksnih troškova poslovanja turističkih agencija nije predmet ovoga Zakona. Mjeru nadoknade dijela ili svih plaćenih fiksnih troškova u sklopu provedbe mjere Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom provodi Ministarstvo financija, Porezna uprava. Prema Uputi ravnatelja Porezne uprave o provedbi navedene mjere ista se provodi za poduzetnike kojima je Odlukom Stožera civilne zaštite od 27. studenoga 2020. godine obustavljen rad.
141 Mihaela Medić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Umjesto brisanja riječi "po županijama", predlažem zamjenu s riječima "po regijama" Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
142 Ivona Vagaja PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 5. Navedenim prijedlogom izmjene Zakona kojim se donose izmjene članka 38a za većinu putničkih agencija značiti će zatvaranje njihovih poslovanja. Molim da uvažite slijedeće prijedloge: 1. U nacrtu Zakona stoji termin "organizator", a smatramo kako bi trebalo pisati "odgovorni organizator putovanja." 2. Putničke agencije se dovodi u nepovoljnu situaciju ako Vlada Republike Hrvatske donese Zakon prema kojemu moraju vratiti uplate za vouchere koje su izdali do 1.3.2021. godine. Shodno tome tražimo produženje roka trajanja vouchera do 31.12.2021. godine. 3. Jamčevno osiguranje u slučaju proglašenja više sile, kao što je COVID-19, ne pokriva izdane vouchere jer je viša sila nastupila nakon ugovaranja police jamčevnog osiguranja. U slučaju stečaja pojedinih putničkih agencija putnici će izgubiti novac. Apeliramo na produženje roka trajanja vouchera, jer u protivnom će putnička agencija s malo novca kojim raspolaže teško odrediti kome će vratiti novac, a kome ne. Također, upitno je ima li putnička agencija financijskih sredstava koji bi omogućili povrat novca putnicima. 4. Omogućiti bespovratna sredstva kao što su to učinile i ostale države članice EU S poštovanjem, Ivona Vagaja, Matulji Tours d.o.o. Nije prihvaćen Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicija su usklađeni s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. naime zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga Zakona, iznimno, uz pristanak putnika vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. Vezano uz jamčevinu, napominjemo da je i prema ranije važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07, 88/10, 30/14, 89/14 i 152/14) jamčevina za slučaj nesolventnosti bila propisana u obliku polica osiguranja i bankarskih garancija te je, s obzirom na uspostavljenu i ustaljenu praksu, i novim Zakonom o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17) zadržan isti sustav zaštite od nesolventnosti. Vezano uz problem likvidnosti turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te smatramo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
143 TIHOMIR HUSNJAK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Prijedlogom izmjene Zakona u kojem se donose izmjene članka 38a bitno ugrožava opstanak turističkih agencija, ukidanjem ovog članka većina agencija će biti primorana proglasiti stečaj, a samim time novac gube i putnici i država, te se ugrožava nekoliko stotina radnih mjesta (što je onda apsurdno da se godinu dana financirao opstanak radnih mjesta koji će sada neminovno biti izgubljeni). Kako je većina agencija uplatila iznimno visoke iznose prema partnerima izvan Hrvatske u doba prije izbijanja pandemije (a neki ne vraćaju ni koji su unutar Hrvatske, što zbog nemogućnosti što zbog svoje politike povrata iako je bilo zabranjeno putovanje), uplaćeni su visoki iznosi prema avio prijevoznicima i te za to sve su agencije ili dobile vouchere za iskoristiti u nekom budućem razdoblju (od istih partnera), a puno novca je na žalost skroz izgubljeno (stečaj partnera ili ne mogućnost opće više stupiti u kontakt s istima). Kada sagledate kompletnu situaciju, možete uvidjeti da agencije nemaju od kuda u ovom trenutku napraviti povrate, s obzirom da već gotovo godinu dana imamo prosječno smanjenje prihoda od 80%, da i nema tih povrata opstanak je upitan (kod poslovanja svaki pad viši od 40% izravno ugrožava opstanak firme), a mi još uz sve imamo i pritisak povrata novca koji nije kod nas. Prijedlog: 1. odrediti datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata, a to je 31.12.2021. 2. u nacrtu Zakona termin 'organizator' definirati kao 'odgovorni organizator putovanja' 3. kolizija ZOPUT, članak 37., točka 6. i 7. sa ZOZP (Zakon o zaštiti potrošača), članak 97., točka 12. 4. omogućiti bespovratna sredstva kao što su to učinile i ostale države članice EU koji će onda biti iskorišteni za pokrivanje fiksnih troškova poslovanja unazad godine dana (režijski troškovi i hladni pogon), a dio može biti iskorišten za povrate 5. nalozi prema bankama za produljenje moratorija ili reprogram obveza 6. omogućiti lakše dobivanje kredita kod banaka preko HAMAG ili HBOR uz jamstva države U slučaju nemogućnosti povrata putnici će neizvršavanje povrata prvo prijaviti gospodarskoj inspekciji i udrugama za zaštitu potrošača. Po izlasku turističke inspekcije, a u slučaju nemogućnosti izvršenja povrata, Člankom 107. ZOPUT izreći će se kazna od 5.000,00kn do 30.000,00kn za pravnu osobu. Kako je gore objašnjeno većina nema od kuda ovo vratiti te će morati proglasiti stečaj. Zadnji veliki problem su JAMČEVINE koje je po Zakonu svaka agencija dužna ugovoriti sa osiguravajućim kućama temeljem kojih u slučaju nesolventnosti turističke agencije putnik ima pravo tražiti povrat uplaćenog novca postaje veliki problem iz više razloga. • osiguravajuće kuće ne žele pokrivati radnje i događaje koje su se dogodile prije samog sklapanja ugovora, već samo buduće i neizvjesne događaje, što u ovom slučaju pojave COVID-19 na globalnoj i svjetskoj razini predstavlja „višu silu“, a ona je kao takva isključena kao uzrok štete u svim osiguravajućim kućama kod svih vrsta osiguranja • osiguravajuće kuće nerado ili gotovo uopće ne žele više ugovarati sa agencijama ugovore o jamčevini iz razloga visoke rizičnosti poslovne djelatnosti što za mnoge agencije postaje veliki problem jer ih dovodi u situaciju nelegalnog rada ako nemaju ugovorenu policu jamčevine. Tihomir Husnjak, Alpe-Adriatours Nije prihvaćen Nije moguće prihvatiti prijedlog da datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka roka od 180 dana za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. iz razloga što je zbog povrede prava Europske unije odnosno kršenja odredbi Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija protiv Republike Hrvatske pokrenula postupak povrede prava Europske unije, te je donošenje ovih izmjena Zakona nužno radi usklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije. Slijedom navedenoga, predloženo je brisanje članka 38.a važećeg Zakona odnosno postojećeg roka od 180 dana od dana prestanka posebnih okolnosti za povrat novca.Nakon stupanja na snagu predmetnih izmjena Zakona putnici će moći birati žele li temeljem izdanog vaučera ugovoriti zamjensko putovanje ili će raskinuti ugovor i ostvariti pravo na povrat uplaćenih sredstava u roku od 14 dana od raskida ugovora. Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicija su usklađeni s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Predloženo drugačije propisivanje odredbe članka 37. stavka 6. i 7. Zakona nije moguće, s obzirom da su njima prenesene odredbe Direktive 2015/2302, koje uređuju raskid ugovora o putovanju u paket aranžmanu u slučaju izvanrednih okolnosti na odredištu. Nadalje, pitanje pokrića fiksnih troškova poslovanja turističkih agencija nije predmet ovoga Zakona. Mjeru nadoknade dijela ili svih plaćenih fiksnih troškova u sklopu provedbe mjere Potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom provodi Ministarstvo financija, Porezna uprava. Prema Uputi ravnatelja Porezne uprave o provedbi navedene mjere ista se provodi za poduzetnike kojima je Odlukom Stožera civilne zaštite od 27. studenoga 2020. godine obustavljen rad. Vezano uz problem likvidnosti turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te smatramo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija. Vezano uz jamčevinu, napominjemo da je i prema ranije važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07, 88/10, 30/14, 89/14 i 152/14) jamčevina za slučaj nesolventnosti bila propisana u obliku polica osiguranja i bankarskih garancija te je, s obzirom na uspostavljenu i ustaljenu praksu, i novim Zakonom o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17) zadržan isti sustav zaštite od nesolventnosti.
144 Idea putovanja d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 5. Brisanjem članka 38.a, većina putničkih agencija neće opstati iz razloga šo nemamo novac koji nam duguju dobavljači a najviše zrakoplovne kompanije, da vratimo putnicima. Produženje vouchera do 31.12.2021. bi bio uvelike spas za sve nas, jer bi time dobili na vremenu i sa našim dobavljačima koji također nemaju novca da nam vrate, bi mogli ipak odraditi neke grupe s obzirom da je cjepljenje ipak započelo, te vjerujemo u oporavak tržišta. 1. kada se uvede konkretni datum povrata a mi apeliramo da to bude 31.12.2021., dajte nam vremena u konačnici i za te isplate jer u roku 15 dana fizički to neće biti izvedivo pogotovo ako samo imate činjenicu za putnike koji su uplatili kreditnim karticama, banke su zabranile povrat putem pos aprata već se za sve trebaju slati mailovi bankama a i to traje duže od 14 dana dok se predmet riješi 2. u nacrtu Zakon termin "organizator" definirati kao "odgovorni organizator putovanja". To je jako bitno jer smo i mi agencije izdavali putnicima i tuđe vouchere, naših partnerskih agencija koje su se također našle u problemima i izdale su našim putnicima vouchere i time mi ne odgovaramo za stečaj drugih odgovornih organizatora jer smo mi njima taj novac već uplatili pošto se mahom radi o putovanjima u ožujku. U konkretno našem slučaju najviše je tih partnerskih agencija koje nama tj.putnicima duguju novac za neodrađena putovanja, nalazi se u Sloveniji a kod slovenskih putničkih agencija vrijede druga pravila povrata novca i drugi datum. Kako riješiti tu zavrzlamu istih subjekata u EU a drugih država teško je reći s obzirom da putnika nije briga tko je odgovorni organzator i direktno će nas prozivati po novinama i sudovima. 3. jamčevno osiguranje koje je država nametnula kao osiguranje bez kojeg ne možeš poslovati većina agencija nije uspjela riješiti jer osiguravajuća društva kažu kako je COVID 19 viša sila i nastupila je nakon izdavanja polica te oni neće izdane vouchere pokriti jamčevnim osiguranjem. 4. svaka agencija koja je izdala putniku voucher je za plaćanja prema dobavljaču imala trošak, zar nije pametnije omogućiti produženje vouchera da stanemo na noge nego u potpunosti tražiti od nas da vratimo putnicima sav novac u cjelosti a imali smo troškova po tom aranžmanu kao i neke od agencije su izgubile i sam novac od hotela jer su hoteli zatvorili trajno ili otišli u stečaj. To je sve viša sila na svjetskom nivou i teško je svima nama koji smo radili i van EU doći do novaca koji nam se nalaze u Africi i slično. 5. bez bespovratnih sredstva i kredita od države, nitko od nas neće biti u mogućnosti vratiti novac klijentima niti je netko to financijski sposoban, prvo ćemo morati otpustiti ljude, nećemo moći niti raditi da baš i krene prodaja jer i za prodaju trebate imati sredstva za oglašavanje, a putnici će nas napasti nakon medijskih članaka u istoj sekundi i biti će teško odrediti kome vratiti novac a kome ne. 6. apel u javnosti za produženje vouchera bi također bio jako važan kao ali i to da je država osigurala sredstva kojima ona jamči ukoliko dođe do stečaja društva kako bi se putnici osjećali sigurno i kako u konačnici ne bi izgubili povjerenje koje smo godinama gradili. 7. putničke agencije su uvođenjem Direktive EU zapele u samom početku i znali smo kako će se ovo dogoditi jer mi prodajemo paket-aranžmane a time smo dužni putniku vratiti novac bez da on kaže razlog odustanka, a to je doslovno nemoguće jer neke smještaje plaćamo i po 6 mjeseci unaprijed kao i avio kompanije koje nas tjeraju platiti depozite godinu dana unaprijed. Ako mi za putnika platimo određene usluge zašto smo dužni putniku to vratiti ako imamo po tom putniku trošak? Tko je uopće dozvolio da se to tako riješi ako smo svjesni da se ukidanjem članka 38.a neće "narediti" zrakoplovnoj kompaniji ili hotelu da nam vrati novac s obzirom da oni prodaju "pojedinačnu uslugu" te ne podliježu EU direktivi. Kako vratiti te silne eure natrag na naše račune i kojim putem pitanje je za milijardu dolara. S poštovanjem, Gabrijela Koščica, Idea putovanja Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. Naime, zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga Zakona, iznimno, uz pristanak putnika vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. Također, Direktiva 2015/2302 propisuje rok od 14 dana za povrat novca putnicima, stoga bi propisivanje drugačijeg roka predstavljalo daljnju povredu prava Europske unije i kršenje prava potrošača. Važećim Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicije su usklađene s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Vezano uz jamčevinu, napominjemo da je i prema ranije važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07, 88/10, 30/14, 89/14 i 152/14) jamčevina za slučaj nesolventnosti bila propisana u obliku polica osiguranja i bankarskih garancija te je, s obzirom na uspostavljenu i ustaljenu praksu, i novim Zakonom o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17) zadržan isti sustav zaštite od nesolventnosti. Vezano uz problem likvidnosti turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te smatramo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
145 TIHOMIR HUSNJAK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 5. Prijedlogom izmjene Zakona u kojem se donose izmjene članka 38a bitno ugrožava opstanak turističkih agencija, ukidanjem ovog članka većina agencija će biti primorana proglasiti stečaj, a samim time novac gube i putnici i država, te se ugrožava nekoliko stotina radnih mjesta (što je onda apsurdno da se godinu dana financirao opstanak radnih mjesta koji će sada neminovno biti izgubljeni). Kako je većina agencija uplatila iznimno visoke iznose prema partnerima izvan Hrvatske u doba prije izbijanja pandemije (a neki ne vraćaju ni koji su unutar Hrvatske, što zbog nemogućnosti što zbog svoje politike povrata iako je bilo zabranjeno putovanje), uplaćeni su visoki iznosi prema avio prijevoznicima i te za to sve su agencije ili dobile vouchere za iskoristiti u nekom budućem razdoblju (od istih partnera), a puno novca je na žalost skroz izgubljeno (stečaj partnera ili ne mogućnost opće više stupiti u kontakt s istima). Kada sagledate kompletnu situaciju, možete uvidjeti da agencije nemaju od kuda u ovom trenutku napraviti povrate, s obzirom da već gotovo godinu dana imamo prosječno smanjenje prihoda od 80%, da i nema tih povrata opstanak je upitan (kod poslovanja svaki pad viši od 40% izravno ugrožava opstanak firme), a mi još uz sve imamo i pritisak povrata novca koji nije kod nas. Prijedlog: 1. odrediti datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata, a to je 31.12.2021. 2. u nacrtu Zakona termin 'organizator' definirati kao 'odgovorni organizator putovanja' 3. kolizija ZOPUT, članak 37., točka 6. i 7. sa ZOZP (Zakon o zaštiti potrošača), članak 97., točka 12. 4. omogućiti bespovratna sredstva kao što su to učinile i ostale države članice EU koji će onda biti iskorišteni za pokrivanje fiksnih troškova poslovanja unazad godine dana (režijski troškovi i hladni pogon), a dio može biti iskorišten za povrate 5. nalozi prema bankama za produljenje moratorija ili reprogram obveza 6. omogućiti lakše dobivanje kredita kod banaka preko HAMAG ili HBOR uz jamstva države U slučaju nemogućnosti povrata putnici će neizvršavanje povrata prvo prijaviti gospodarskoj inspekciji i udrugama za zaštitu potrošača. Po izlasku turističke inspekcije, a u slučaju nemogućnosti izvršenja povrata, Člankom 107. ZOPUT izreći će se kazna od 5.000,00kn do 30.000,00kn za pravnu osobu. Kako je gore objašnjeno većina nema od kuda ovo vratiti te će morati proglasiti stečaj. Zadnji veliki problem su JAMČEVINE koje je po Zakonu svaka agencija dužna ugovoriti sa osiguravajućim kućama temeljem kojih u slučaju nesolventnosti turističke agencije putnik ima pravo tražiti povrat uplaćenog novca postaje veliki problem iz više razloga. • osiguravajuće kuće ne žele pokrivati radnje i događaje koje su se dogodile prije samog sklapanja ugovora, već samo buduće i neizvjesne događaje, što u ovom slučaju pojave COVID-19 na globalnoj i svjetskoj razini predstavlja „višu silu“, a ona je kao takva isključena kao uzrok štete u svim osiguravajućim kućama kod svih vrsta osiguranja • osiguravajuće kuće nerado ili gotovo uopće ne žele više ugovarati sa agencijama ugovore o jamčevini iz razloga visoke rizičnosti poslovne djelatnosti što za mnoge agencije postaje veliki problem jer ih dovodi u situaciju nelegalnog rada ako nemaju ugovorenu policu jamčevine. Tihomir Husnjak, Alpe-Adriatours Nije prihvaćen Nije moguće prihvatiti prijedlog da datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka roka od 180 dana za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. iz razloga što je zbog povrede prava Europske unije odnosno kršenja odredbi Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija protiv Republike Hrvatske pokrenula postupak povrede prava Europske unije, te je donošenje ovih izmjena Zakona nužno radi usklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije. Slijedom navedenoga, predloženo je brisanje članka 38.a važećeg Zakona odnosno postojećeg roka od 180 dana od dana prestanka posebnih okolnosti za povrat novca. Nakon stupanja na snagu predmetnih izmjena Zakona putnici će moći birati žele li temeljem izdanog vaučera ugovoriti zamjensko putovanje ili će raskinuti ugovor i ostvariti pravo na povrat uplaćenih sredstava u roku od 14 dana od raskida ugovora. Vezano uz navod da je članak 37. stavak 6. i 7. protivan odredbama Zakona o zaštiti potrošača napominjemo da je Zakon o pružanju usluga u turizmu lex specialis koji posebno uređuje prava putnika iz ugovora o putovanju u paket aranžmanu. Osim toga, člankom 40. Zakona o zaštiti potrošača isključena je primjena Glave I. i Glave III. Odjeljak I. toga dijela Zakona na paket aranžmane, a u kojem se nalazi i navedeni članak 79. Vezano uz jamčevinu, napominjemo da je i prema ranije važećem Zakonu o pružanju usluga u turizmu (NN 68/07, 88/10, 30/14, 89/14 i 152/14) jamčevina za slučaj nesolventnosti bila propisana u obliku polica osiguranja i bankarskih garancija te je, s obzirom na uspostavljenu i ustaljenu praksu, i novim Zakonom o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17) zadržan isti sustav zaštite od nesolventnosti. Vezano uz problem likvidnosti turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te smatramo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
146 Svikoncerti.eu - Tomica Drvar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Ovim prijedlogom izmjene Zakona u kojem se donose izmjene članka 38a biti će posljednji dani opstanka putničkih agencija. Rezime prijedloga: 1. odrediti datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata, a to je 31.12.2021. 2. važenje Vouchera ukoliko je zakonski moguće ne ograničiti datumom već da je on važeći do odabira zamjenskog putovanja ili pune iskoristivosti njegovog iznosa 3. u nacrtu Zakona termin 'organizator' definirati kao 'odgovorni organizator putovanja' 4. kolizija ZOPUT, članak 37., točka 6. i 7. sa ZOZP (Zakon o zaštiti potrošača), članak 97., točka 12. 5. bespovratna sredstva kao što su to učinile i ostale države članice EU 6. nalozi prema bankama za produljenje moratorija ili reprogram obveza Razlozi prijedloga: 1. nakon ukidanja članka 38.a putničke agencije neće imati od kuda vratiti novac 2. povećanje troškova nakon prijava kupaca inspektoratu radi nemogućnosti izvršenja povrata 3. stečaj mnogih putničkih agencija 4. stavljanje putničkih agencija u ravnopravan položaj sa ostalim trgovačkim društvima Obrazloženje prijedloga: Nažalost, ovim člankom (38a) putničkim agencijama dala se mogućnost povrata uplaćenih iznosa kupcima u trenutku kada putničke agencije budu mogle ponovno normalno raditi. Pod normalno se misli kada neće biti restrikcija o većim okupljanjima. Putničke agencije nisu samo agencije za rezervaciju smještaja i ljetovanja na Jadranu, a većina njih je prvenstveno orijentirana na organizaciju grupnih putovanja. Obzirom da su trenutno grupna putovanja daleka budućnost, ukidanjem članka 38a, većina putničkih agencija će završiti su stečaju. Prvenstveno radi povrata koji će morati izvršiti kupcu u roku od 14 dana, a s druge strane i radi završetka moratorija na neke plasmane koje imaju prema bankama, a za koje je bio utvrđen moratorij do 31.03.2021. Putničke agencije koje se godinama bave outgoing turizmom imaju u inozemstu uplaćene depozite za smještaj, ulaznice, vodiče, prijevoz, transfere i sl., a do kojih ne mogu doći jer navedene sudionike ništa ne obvezuje na povrat kao putničke agencije. Prema nekim informacijama, neki su već i propali pa putničke agencije neće ni moći iskoristiti uplaćene depozite i dobivene Vouchere. Konkretno u našem slučaju, bavimo se isključivo putovanjima na koncerte i sportske događaje. Sve ulaznice mi moramo uplatiti unaprijed kako bismo ih mogli ponuditi našim kupcima i putnicima. Obzirom da veći koncerti i sportski događaj neće sigurno biti mogući uz prisutnost većeg broja publike još dugo vremena, a isto tako i grupna putovanja autobusima, velik broj putničkih agencija će završiti u stečaju. U prilog tome idu najave i o 'COVID putovnicama' što znači da će se uveliko smanjiti broj putnika koji su inače slobodno putovali. U slučaju nemogućnosti povrata putnici će neizvršavanje povrata prvo prijaviti gospodarskoj inspekciji i udrugama za zaštitu potrošača. Po izlasku turističke inspekcije, a u slučaju nemogućnosti izvršenja povrata, Člankom 107. ZOPUT izreći će se kazna od 5.000,00kn do 30.000,00kn za pravnu osobu. Obzirom da će biti velik broj prijava, večina putničkih agencija, a koje se bave školskim putovanjima, u našem slučaju putovanjima na koncerte ili sportske događaje, koja se bave grupnim putovanjima u Eurozoni, nažalost morati će zatvoriti svoja vrata i proglasiti stečaj. Neke putničke agencije su možda imale specifična putovanja za neke grupe koje sada potražuju povrat, a putničke agencije ne mogu do povrata jer su npr. uplatile smještaj na nekoj specifičnoj destinaciji. Taj novac putnička agencija možda nikada neće moći iskoristiti jer možda neće imati grupu koja bi prihvatila taj aranžman. Razlozi za probleme u kojima će se putničke agencije naći: nemogućnost povrata novaca od dobavljača kojem su unaprijed morale biti plaćene usluge jer dobavljači putničkih agencija nisu ni jednim člankom Zakona obavezni izvršiti povrat, a u zamjenu za uplate izdaju Vouchere za koje se niti ne zna kada će se moći iskoristiti ili su čak i već propali pa se povrat neće imati od kuda izvršiti. Osim već gore navedenog, Zakonom je definirano da se ukupan uplaćeni novac mora vratiti kupcu. Što je sa osiguranjima koje su putničke agencije uplatile prema osiguravajućim društvima za kupca? Što je sa troškovima koje je su imale prema bankama u vidu troškova transakcija (npr prema inozemstvu i sli.), što je sa provizijama koje su kartičarske kuće povukle prilikom kupnje putničkog aranžmana putem kartica, pa u tim slučajevim putnička agencija mora vratiti i veći iznos nego što ga je zaprimila. U našem slučaju putovanja na koncerte, naši kupci traže povrate za putovanja na određeni koncert. Obzirom da je taj koncert otkazan ili odgođe te se ne zna se novi datum održavanja koncerta te hoće li ga uopće biti u skoroj budućnosti, naš kupac traži povrat. Obzirom da naš dobavljač umjesto povrata za ulaznice izdaje Vouchere ne znamo od kuda ćemo našem kupcu vratiti uplaćeni iznos koji traži, a u slučaju prijave kupca inspektoratu slijedi nam velika kazna, dodatni troškovi odvjetničkih društava i ročišta po sudovima. U slučaju stečaja, kupac se vjerojatno neće moći naplatiti jer su mnogim putničim agencijama istekle police osiguranja jamčevine u 2020. i nisu ih mogle produljiti jer osiguravajuča društva nisu htjele izdati policu osiguranja ili su tražila izrazito visoka osobna jamstva vlasnika agencija. Osim toga, ako i koja agencija ima osiguranje jamčevine, osiguravajuče društvo ne pokriva izdane Vouchere jer je viša sila nastupila nakon ugovaranja police ili jednostavno ova pandemija nije obuhvaćena policom. Stoga predlažemo da se u Izmjenu Zakona o pružanju usluga u turizmu stavi rok od kojeg kreće 180 dana za povrat, a to je 31.12.2021. Znači putnička agencija mora vratiti kupcu uplaćeni iznos po isteku 180 dana od 31.12.2021., ali uz zadržavanje dijela troškova. Time bi agencije dobile na vremenu da u konačnici kada se pokrene gospodarstvo može kupcu koji traži povrat ponuditi eventualno neko zamjensko putovanje ili sam povrat. Uz gore navedeno potrebno je također i koodinirati s bankama vezano za produljenje moratorija. Nažalost moratoriji završavaju 31.03.2021. te kreće naplata potraživanja, a obzirom da su putničke agencije bez prihoda već godinu dana, nažalost neće imati od kuda vraćati dospjele obveze pa će ih i te obveze baciti još dublje u ponor. Sve prije tog datuma, akumuliralo bi stečaj velik broj putničkih agencija, zatrpavanje suda sa novim predmetima u gospodarskom poslovanju, a u konačnici i velik broj dosadašnjih korisnika putničkih agencija koje bi prije slijedećeg putovanja preko putničke agencnije više puta razmislili da li da putuju preko putničke agencije, da li da uplaćuju aranžmane unaprijed ili čekaju zadnji tren iz raznih bojazni, a u tom slučaju možemo zaboraviti na budućnost poslovanja putničkih agencija. Osim navedenog potrebno je u samom Zakonu konkretizirati neke izraze. U nacrtu Zakon stoji termin 'organizator', a smatramo kako bi trebalo pisati 'odgovorni organizator putovanja' obzirom da putničke agencije rade i subagenturu pa bi se konkretno moralo definirati tko je za što odgovoran. U ZOPUT, članku 37., točka 6. i 7. navedeno je da putnik ima pravo na raskid Ugovora i povrat u punom iznosu, što je u potpunoj suprostnosi sa Zakonom o zaštiti potrošača, članak 79., točka 12. gdje se jasno navodi da nije moguć jednostrani raskid Ugovora za sve usluge koje su pružene određenog datuma ili u određenom razdoblju, a u što spadaju organizirana putovanja putničkih agencija. Svikoncerti d.o.o. Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmejna i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. naime zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta izmjena zakona, iznimno, uz pristanak putnika, vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona. Navedeni termin i definicija su usklađeni s odredbama Direktive o paket aranžmanima te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj, odnosno posrednik. Vezano uz navod da je članak 37. stavak 6. i 7. protivan odredbama Zakona o zaštiti potrošača napominjemo da je Zakon o pružanju usluga u turizmu lex specialis koji posebno uređuje prava putnika iz ugovora o putovanju u paket aranžmanu. Osim toga, člankom 40. Zakona o zaštiti potrošača isključena je primjena Glave I. i Glave III. Odjeljak I. toga dijela Zakona na paket aranžmane, a u kojem se nalazi i navedeni članak 79. Dodatno napominjemo da kod raskida ugovora u slučaju izvanrednih okolnosti na odredištu putnik ima pravo na povrat svih plaćanja, a organizator mu ne može uračunati naknadu za raskid ugovora. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
147 Svikoncerti.eu - Tomica Drvar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 5. Ovim prijedlogom izmjene Zakona u kojem se donose izmjene članka 38a biti će posljednji dani opstanka putničkih agencija. Rezime prijedloga: 1. odrediti datum od kojeg počinje teći vrijeme isteka 180 dana za izvršenje povrata, a to je 31.12.2021. 2. važenje Vouchera ukoliko je zakonski moguće ne ograničiti datumom već da je on važeći do odabira zamjenskog putovanja ili pune iskoristivosti njegovog iznosa 3. u nacrtu Zakona termin 'organizator' definirati kao 'odgovorni organizator putovanja' 4. kolizija ZOPUT, članak 37., točka 6. i 7. sa ZOZP (Zakon o zaštiti potrošača), članak 97., točka 12. 5. bespovratna sredstva kao što su to učinile i ostale države članice EU 6. nalozi prema bankama za produljenje moratorija ili reprogram obveza Razlozi prijedloga: 1. nakon ukidanja članka 38.a putničke agencije neće imati od kuda vratiti novac 2. povećanje troškova nakon prijava kupaca inspektoratu radi nemogućnosti izvršenja povrata 3. stečaj mnogih putničkih agencija 4. stavljanje putničkih agencija u ravnopravan položaj sa ostalim trgovačkim društvima Obrazloženje prijedloga: Nažalost, ovim člankom (38a) putničkim agencijama dala se mogućnost povrata uplaćenih iznosa kupcima u trenutku kada putničke agencije budu mogle ponovno normalno raditi. Pod normalno se misli kada neće biti restrikcija o većim okupljanjima. Putničke agencije nisu samo agencije za rezervaciju smještaja i ljetovanja na Jadranu, a većina njih je prvenstveno orijentirana na organizaciju grupnih putovanja. Obzirom da su trenutno grupna putovanja daleka budućnost, ukidanjem članka 38a, većina putničkih agencija će završiti su stečaju. Prvenstveno radi povrata koji će morati izvršiti kupcu u roku od 14 dana, a s druge strane i radi završetka moratorija na neke plasmane koje imaju prema bankama, a za koje je bio utvrđen moratorij do 31.03.2021. Putničke agencije koje se godinama bave outgoing turizmom imaju u inozemstu uplaćene depozite za smještaj, ulaznice, vodiče, prijevoz, transfere i sl., a do kojih ne mogu doći jer navedene sudionike ništa ne obvezuje na povrat kao putničke agencije. Prema nekim informacijama, neki su već i propali pa putničke agencije neće ni moći iskoristiti uplaćene depozite i dobivene Vouchere. Konkretno u našem slučaju, bavimo se isključivo putovanjima na koncerte i sportske događaje. Sve ulaznice mi moramo uplatiti unaprijed kako bismo ih mogli ponuditi našim kupcima i putnicima. Obzirom da veći koncerti i sportski događaj neće sigurno biti mogući uz prisutnost većeg broja publike još dugo vremena, a isto tako i grupna putovanja autobusima, velik broj putničkih agencija će završiti u stečaju. U prilog tome idu najave i o 'COVID putovnicama' što znači da će se uveliko smanjiti broj putnika koji su inače slobodno putovali. U slučaju nemogućnosti povrata putnici će neizvršavanje povrata prvo prijaviti gospodarskoj inspekciji i udrugama za zaštitu potrošača. Po izlasku turističke inspekcije, a u slučaju nemogućnosti izvršenja povrata, Člankom 107. ZOPUT izreći će se kazna od 5.000,00kn do 30.000,00kn za pravnu osobu. Obzirom da će biti velik broj prijava, večina putničkih agencija, a koje se bave školskim putovanjima, u našem slučaju putovanjima na koncerte ili sportske događaje, koja se bave grupnim putovanjima u Eurozoni, nažalost morati će zatvoriti svoja vrata i proglasiti stečaj. Neke putničke agencije su možda imale specifična putovanja za neke grupe koje sada potražuju povrat, a putničke agencije ne mogu do povrata jer su npr. uplatile smještaj na nekoj specifičnoj destinaciji. Taj novac putnička agencija možda nikada neće moći iskoristiti jer možda neće imati grupu koja bi prihvatila taj aranžman. Razlozi za probleme u kojima će se putničke agencije naći: nemogućnost povrata novaca od dobavljača kojem su unaprijed morale biti plaćene usluge jer dobavljači putničkih agencija nisu ni jednim člankom Zakona obavezni izvršiti povrat, a u zamjenu za uplate izdaju Vouchere za koje se niti ne zna kada će se moći iskoristiti ili su čak i već propali pa se povrat neće imati od kuda izvršiti. Osim već gore navedenog, Zakonom je definirano da se ukupan uplaćeni novac mora vratiti kupcu. Što je sa osiguranjima koje su putničke agencije uplatile prema osiguravajućim društvima za kupca? Što je sa troškovima koje je su imale prema bankama u vidu troškova transakcija (npr prema inozemstvu i sli.), što je sa provizijama koje su kartičarske kuće povukle prilikom kupnje putničkog aranžmana putem kartica, pa u tim slučajevim putnička agencija mora vratiti i veći iznos nego što ga je zaprimila. U našem slučaju putovanja na koncerte, naši kupci traže povrate za putovanja na određeni koncert. Obzirom da je taj koncert otkazan ili odgođe te se ne zna se novi datum održavanja koncerta te hoće li ga uopće biti u skoroj budućnosti, naš kupac traži povrat. Obzirom da naš dobavljač umjesto povrata za ulaznice izdaje Vouchere ne znamo od kuda ćemo našem kupcu vratiti uplaćeni iznos koji traži, a u slučaju prijave kupca inspektoratu slijedi nam velika kazna, dodatni troškovi odvjetničkih društava i ročišta po sudovima. U slučaju stečaja, kupac se vjerojatno neće moći naplatiti jer su mnogim putničim agencijama istekle police osiguranja jamčevine u 2020. i nisu ih mogle produljiti jer osiguravajuča društva nisu htjele izdati policu osiguranja ili su tražila izrazito visoka osobna jamstva vlasnika agencija. Osim toga, ako i koja agencija ima osiguranje jamčevine, osiguravajuče društvo ne pokriva izdane Vouchere jer je viša sila nastupila nakon ugovaranja police ili jednostavno ova pandemija nije obuhvaćena policom. Stoga predlažemo da se u Izmjenu Zakona o pružanju usluga u turizmu stavi rok od kojeg kreće 180 dana za povrat, a to je 31.12.2021. Znači putnička agencija mora vratiti kupcu uplaćeni iznos po isteku 180 dana od 31.12.2021., ali uz zadržavanje dijela troškova. Time bi agencije dobile na vremenu da u konačnici kada se pokrene gospodarstvo može kupcu koji traži povrat ponuditi eventualno neko zamjensko putovanje ili sam povrat. Uz gore navedeno potrebno je također i koodinirati s bankama vezano za produljenje moratorija. Nažalost moratoriji završavaju 31.03.2021. te kreće naplata potraživanja, a obzirom da su putničke agencije bez prihoda već godinu dana, nažalost neće imati od kuda vraćati dospjele obveze pa će ih i te obveze baciti još dublje u ponor. Sve prije tog datuma, akumuliralo bi stečaj velik broj putničkih agencija, zatrpavanje suda sa novim predmetima u gospodarskom poslovanju, a u konačnici i velik broj dosadašnjih korisnika putničkih agencija koje bi prije slijedećeg putovanja preko putničke agencnije više puta razmislili da li da putuju preko putničke agencije, da li da uplaćuju aranžmane unaprijed ili čekaju zadnji tren iz raznih bojazni, a u tom slučaju možemo zaboraviti na budućnost poslovanja putničkih agencija. Osim navedenog potrebno je u samom Zakonu konkretizirati neke izraze. U nacrtu Zakon stoji termin 'organizator', a smatramo kako bi trebalo pisati 'odgovorni organizator putovanja' obzirom da putničke agencije rade i subagenturu pa bi se konkretno moralo definirati tko je za što odgovoran. U ZOPUT, članku 37., točka 6. i 7. navedeno je da putnik ima pravo na raskid Ugovora i povrat u punom iznosu, što je u potpunoj suprostnosi sa Zakonom o zaštiti potrošača, članak 79., točka 12. gdje se jasno navodi da nije moguć jednostrani raskid Ugovora za sve usluge koje su pružene određenog datuma ili u određenom razdoblju, a u što spadaju organizirana putovanja putničkih agencija. Svikoncerti d.o.o. Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmejna i dopuna u 2020. godini. Nije moguće prihvatiti prijedlog da rok za izvršenje povrata novca putnicima bude 31.12.2021. Naime zbog nesuklađenja s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta izmjena zakona, iznimno, uz pristanak putnika, vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona. Navedeni termin i definicija su usklađeni s odredbama Direktive o paket aranžmanima te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj, odnosno posrednik. Vezano uz navod da je članak 37. stavak 6. i 7. protivan odredbama Zakona o zaštiti potrošača napominjemo da je Zakon o pružanju usluga u turizmu lex specialis koji posebno uređuje prava putnika iz ugovora o putovanju u paket aranžmanu. Osim toga, člankom 40. Zakona o zaštiti potrošača isključena je primjena Glave I. i Glave III. Odjeljak I. toga dijela Zakona na paket aranžmane, a u kojem se nalazi i navedeni članak 79. Dodatno napominjemo da kod raskida ugovora u slučaju izvanrednih okolnosti na odredištu putnik ima pravo na povrat svih plaćanja, a organizator mu ne može uračunati naknadu za raskid ugovora. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija skrećemo pozornost da je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
148 Jasminka Mihoci PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Predmet: Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča Poražavajuće i razočaravajuće je što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu doznali s, pazite sad, web stranice Ministarstva turizma i sporta. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje osnovnih uzusa komunikacije, kao i elementarne pristojnosti u međusobnim odnosima. Međutim, nakon predstavljenih stavova ZDTVH, ni pisma, ni razglednice. Jasno je da im do mišljenja i stava struke nije nimalo stalo. Malo je reći kako smo zabrinuti činjenicom što je Ministarstvo turizma i sporta ovim prijedlogom strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije. Nula. Naravno, bez obzira imaju li ili nemaju adekvatnu izobrazbu u svojoj domicilnoj državi. Zamislite, čak ne trebaju vladati ni osnovnim znanjem hrvatskog jezika, što naše Ministarstvo očito ni malo ne brine, jer oni i onako s njima neće imati baš nikakvog kontakta. Svaka čast kolegama iz drugih zemalja, ali oni, posve jasno, ne mogu tumačiti hrvatsku povijest, jer nemaju (a kako bi i imali?) toliko potreban osjećaj nacionalne privrženosti i pripadnosti Hrvatskoj. Treba li posebno spomenuti da se to odnosi i na Domovinski rat, temelj slobodne i suverene Hrvatske. Ukratko, strancima je dopušteno da svojim načinima tumačenja hrvatske povijesti rade njezinu reviziju po svom slobodnom nahođenju. Doduše, zakon predviđa da bi strani vodiči trebali polagati stručne provjere znanja i prolaziti procedure kao hrvatske kolege samo u slučaju ako bi vodili na zaštićenim lokalitetima. To će biti jedina mjesta na kojima će naša država u smislu ovog zakona imati koliko toliko suverenitet. Međutim, činjenica je da Ministarstvo ima namjeru taj broj zaštićenih lokaliteta znatno umanjiti na ostatke ostataka hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine pravilnikom koji će ubrzo stupiti na snagu. Mirne duše može se konstatirati kako će kroz koji dan inozemni vodiči bez ikakvog stručnog i profesionalnog kriterija voditi goste diljem lijepe naše i eto nama poplave tzv. fake news informacija, pseudo tumačenja i, po svojoj biti, kraja kulturnog turizma u Hrvatskoj, posredno i srozavanja ugleda zemlje u svijetu, što je posvjedočila i Češka, a objavila sama Europska Komisija u svojem izvješću. Svjedočimo vulgarizaciji struke, opasnoj i krajnjoj degradaciji kvalitete interpretiranja naše baštine, ne vodeći čak računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Sve se prepušta samovolji predatorskog kapitalizma i ekonomiji velikih brojeva, a brojni vodiči će biti primorani iseliti van zemlje i naći drugi posao, što im, kao velikom broju visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika neće biti problem. Toliko o demografskoj politici... Ministarstvo ide toliko daleko u nepoznavanju profesije i zakonskih propisa da u esavjetovanju navodi kako u Hrvatskoj ima samo 340 aktivnih turističkih vodiča, što bi bilo smiješno da nije žalosno. Republika Hrvatska broji preko pet i pol tisuća vodiča i svi oni uplaćuju značajna financijska sredstva u državni proračun putem obrta, agencija, udruga, ugovora o djelu odnosno uplaćenih poreza, prireza i doprinosa. Nepoznavanje materije samo je nastavak prakse koju smo uočili prilikom proučavanja testa proporcionalnosti koje je objavila Europska Komisija prije nekoliko godina, gdje se nisu potrudili ni sve rubrike ispuniti, a da ne spominjemo polupismenu razinu popratnog teksta. I sve to uz opravdanja inzistiranjima Europske Komisije s kojima smo upoznati. Međutim . proučili smo i prezentirali sve primjere zaštite nekih drugih europskih zemalja. Sudeći po ovom postupku, ne očekujemo ništa pozitivno ni u Pravilnicima o edukaciji i zaštićenim lokalitetima koji nam slijede. Posebno smo užasnuti činjenicom da se uopće nisu iskoristili primjeri modela zaštite ni prema državljanima trećih zemalja koji će nam držati lekcije o našoj povijesti i baštini. Ovakav čin slobodno se može nazvati eutanaziranjem kulturnog naslijeđa, ujedno i potpunim krahom načela zaštite potrošača. Radi se o svojevrsnoj izdaji Hrvatske, i to na globalnoj razini. Žalosti da doslovce niti jedan naš prijedlog, kao članova radne skupine, nije prihvaćen. Ministarstvo turizma i sporta, kojem je obveza štititi interese struke hrvatskih vodiča, odbilo je poslušati glas struke bez obzira na argumente, navedene modalitete zaštite drugih europskih zemalja te bezrezervnu podršku kustosa, povjesničara i braniteljskih udruga. Treba se zapitati zašto Hrvatska ne želi štititi svoju baštinu, povijest i svoje građane na način kako su to napravile druge europske zemlje, primjerice Grčka i Cipar? I sve ovo se događa u zemlji zbog čije su slobode i obrane nacionalnog identiteta prije samo 25 godina mnogi dali svoje živote. Zar ni to više nije važno? Ne možemo se oteti dojmu kako je hrvatski kulturni identitet predan kao na pladnju. Tko god hoće neka jede i kusa kako želi. Kriteriji tu ne postoje. Vjerovali smo da u našem resornom Ministarstvu imamo majku, a ne maćehu. Na žalost, pogriješili smo, ali ćemo ustrajati u goloj borbi za egzistenciju i boriti se svim demokratskim sredstvima. Jednoglasno: članovi Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske 1. Društvo turističkih vodiča Split 2. Društvo turističkih vodiča Dubrovnik 3. Udruga turističkih vodiča Like 4. Udruga turističkih vodiča Rab 5. Udruga turističkih vodiča grada Vukovara 6. Društvo turističkih vodiča Korčula 7. Društvo turističkih vodiča Rovinj 8. Društvo turističkih vodiča Međimurje 9. Udruga turističkih vodiča Bastion- Karlovac 10. Udruga Moj Osijek 11. Udruga turističkih vodiča Maloga Lošinja 12. Udruga turističkih vodiča Zadra - Donat 13. Društvo turističkih vodiča Phoenix- Trogir 14. Udruga turističkih vodiča Kvarnera 15. Društvo turističkih vodiča Liburnia 16. Društvo turističkih vodiča Varaždin 17. Društvo turističkih vodiča Pula 18. Udruga turističkih vodiča Zagreba i srednjohrvatske makroregije 19. Turistički vodiči Split 20. Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik 21. Udruga turističkih vodiča otoka Hvara Nije prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Ne može se prihvatiti navod da strani turistički vodiči vode bez edukacije u Republici Hrvatskoj iz razloga što je važećim Zakonom za pružanje usluga turističkog vodiča propisana obveza polaganja stručnog ispita, koji se sastoji od općeg i posebnog dijela. Turistički vodič koji ima položen opći dio stručnog ispita može voditi na području cijele Republike Hrvatske, osim na i u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), dok turistički vodič koji ima položen posebni dio stručnog ispita, a koji polaže posebno po županijama može voditi turiste i po zaštićenim cjelinama (lokalitetima). Usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom. Iznimno, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin treće države koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom, tj. ima položen stručni ispit za turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje pozakonskim aktima, a ne ovim Zakonom. Nadalje, Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Vezano uz prijedlog da se definira razina znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na koje pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da strani vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Kada je u pitanju priznavanje stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim je prenesena Direktiva Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se najmjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
149 prolingua travel PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Stav MINTS: Predmetne izmjene i dopune Zakona provode se zbog povrede prava Europske unije odnosno kršenja odredbi Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona. Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije, obrazloženo mišljenje. ODGOVOR: ZDTVH je i od MINTSa i od Europskog suda zatražila informaciju o kojim se to prekršajima radi i što se od navedenih prekršaja odnosi na turističke vodiče. I MINTS i EU Sud su to odbili. MINTS je dao šturo obrazloženje da su se pobunili Slovenci, EU Sud je zahtjev odbio s obrazloženjem da prema njima, sukladno čl.4.st.2 i 3 Uredbe 1049/2001, ne postoji prevladavajući javni interes za objavom takvih podataka. Temeljem čl.8 Općih odredbi Direktive 2006/123/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu koje prevladavajući javni interes definiraju kao „razloge koji su kao takvi priznati u sudskoj praksi Suda, a uključuju sljedeće: javni red, javnu sigurnost, javnu zaštitu, javno zdravlje, očuvanje financijske ravnoteže sustava socijalne sigurnosti, zaštitu potrošača, primatelja usluga i radnika, poštene poslovne transakcije, borbu protiv prijevara, zaštitu okoliša i urbanog okoliša, zdravlje životinja, intelektualno vlasništvo, očuvanje nacionalne povijesne i umjetničke baštine, ciljeve socijalne i kulturne politike“, smatram da, obzirom da se predložene izmjene Zakona o pružanju usluga u turizmu očito temelje na zahtjevima EU koje MINTS krije kao zmija noge, da žele donijeti novi Zakon koji se tiče svih nas tako da udovolje zahtjevima Komisije, a da mi nismo apsolutno sigurni je li u tom 'sporu' ključni problem vodička struka ili nešto drugo. Stoga zahtijevam da se ZDTVH dostavi tražena dokumentacija jer itekako postoji prevladavajući javni interes za objavom istih. Ivana Karanikić, licencirani TV za PGŽ, LS, IŽ i Grad Zagreb Nije prihvaćen Povreda prava Europske unije u vezi s Direktivom 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima i člankom 38.a važećeg Zakona, odnosi se na pitanje izdavanja vaučera i povrata novca putnicima za neizvršene ugovore o putovanju u paket aranžmanu te nema veze s pružanjem usluga turističkog vodiča. Vezano uz povredu prava Europske unije koja se odnosi na pružanje usluga turističkog vodiča Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske podnijela je Ministarstvu turizma i sporta zahtjev za pristup informacijama, o čemu je službenik za informiranje donio rješenje, u kojem su detaljno obrazloženi razlozi odbijanja zahtjeva. Naime, Ministarstvo turizma i sporta nije u mogućnosti pružiti uvid u tražene informacije na temelju članka 5. stavka 1. u vezi s člankom 4. stavkom 2. Uredbe 1049/2001, s obzirom da je, u bitnom, riječ o dokumentu koji se odnosi na postupak ispitivanja moguće povrede prava Europske unije od strane Republike Hrvatske, koji može dovesti do pokretanja sudskog postupka (tzv. infringment) protiv Republike Hrvatske pred Sudom Europske unije, zbog povrede prava Europske unije na temelju članka 258. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, a otkrivanje takvog dokumenta ugrozilo bi zaštitu svrhe predmetnog postupka i njegovo neometano odvijanje.
150 prolingua travel PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI EU Republiku Hrvatsku po pitanju profesije turističkih vodiča nije ničime uvjetovala, a još manje naredila bilo kakve izmjene. Od Republike Hrvatske su kroz dokument pod brojem 52016DC0820 od 10.1.2017 zatražene 3 stvari: 1. koje se odnose na sve države članice - razmotriti opravdanost i razmjernost regulative za profesiju turističkih vodiča 2. koje se odnose na Hrvatsku i Italiju - razjasniti zakonski okvir kojim se uređuje turističko vođenje s obzirom na različitu regionalnu regulativu koja kao da ometa pristup tržištu i koja utječe na nacionalne pružatelje usluga i one koji pružaju privremene usluge 3. koje se odnose na Hrvatsku i Italiju - revidirati popis znamenitosti rezerviranih za osobe s posebnim kvalifikacijama i razmotriti razmjernost svake rezervacije. Navedene zahtjeve je EU prema Hrvatskoj (kao i drugim državama članicama) postavila nakon što je prvobitno od svih zatražila da odgovore na određena pitanja koja su predstavljala okvir razumijevanja regulatornosti profesije turističkog vodiča, a mi smo zgroženi polupismenim i apsolutno neprofesionalnim odgovorima naše države te zahtijevamo da nam se dostavi ime i prezime i funkcija osobe koja je bila odgovorna za dostavljanje navedenih informacija jer je navedenim odgovorima nedvosmisleno Europskoj uniji poslala poruku da će našu profesiju regulirati sukladno svim zahtjevima koji se pred njih postave, neovisno o tome jesu li utemeljeni i održivi ili nisu. U nastavku vam donosim samo 2 pitanja i sramotna hrvatska odgovora, ali i koncizne i jasne odgovore Malte i Cipra. 3. What specific risks or benefits have you identified that your measure(s) is designed to, respectively, minimise or maximise? HRVATSKA: Tourists go on holidays not only for leisure but also for a personal experience, they want to learn something new, meet local people and customs during travel. In the context, if tourists go on trips organized by travel agency, the tourist guide will guide as a link between them and the places they visit. Tourists are mostly oriented towards the guide: they listen his tales about monuments or localities so they learn new things. If the guide is unprepared, for example, if he reads facts from the pap and does not know the local customs or he cannot interpret them, tourists will be unsatisfied because they will not experience the locality, will not hear any memorable powerful story. Tourist guide who does not own specific knowledge about the locality or area in which the services are provided cannot properly interpret the cultural, natural, historical, traditional heritage and identity of the country. CIPAR: The measure is necessary: a) to protect consumers and recipients of services from obtaining services of poor or substandard quality or which do fulfil the requirements of the relevant national Law and b) to minimize the risk of misinforming or misleading on area specific information provided regarding the history and art of Cyprus, the archaeological and historical sights and the natural environment and the modern life of the Republic and hence safeguard the cultural, historical, archaeological and artistic heritage of Cyprus. MALTA: History and Culture are explained up to the optimum level and standard. In this respect tourists will be offered a high level of standard since by seeking the services licensed tourist guide, the consumer is reassured that services are provided by a qualified tourist guide. Thanks to this service the Cultural, Historical, Archaeological and Artistic Heritage are being safeguarded thanks to the interest generated. 4. How specifically do your measures operate to minimise the risk(s) or maximise the benefit(s) identified in question 3? HRVATSKA: Secondary education degree and the professional exam, which is the final act of checking the knowledge and competencies of the tourist guide, is a required education minimum for providing tourist guide services, but that does not give the guide specific knowledge required for guiding the tour. Therefore, tourist guides, besides general knowledge, must have specific knowledge of the locality or area in which the services are provided because such knowledge is seen as a necessary precondition for ensuring the required level of interpretation of cultural, natural, historical, traditional heritage of Croatia and its identity at all. CIPAR: The possession of very specific area knowledge linked to the country i.e. knowledge of the history and art of Cyprus, of the archaeological and historical sites and of the natural environment and the modern life of the Republic, by a Tourist Guide safeguards the accuracy and transparency of the information provided. Tourist Guides provide services exclusively in the specified area (Cyprus) for which they are qualified according to their training at his particular qualification of area specific knowledge ensures a high level of quality of the service provided and preserves the professional standards in the tourism industry as well as safeguards the cultural, historical, archaeological and artistic heritage of Cyprus. MALTA: By having licensed tourist guides it ensures that a tourist guide providing such services in Malta is competent and has the necessary qualifications to act as a touristguide, meaning that that consumers are provided with the correct information on Maltese heritage and culture. The specific training provides the tools for communicatthat can inspire the interest of the tourist towards the heritage. The training provided identifies the Historical- artistic, Cultural, and Environmental Heritage that the Gdemonstrates to know, in order to be able to interpret, explain and disseminate the correct knowledge. The visitors will feel welcome and would potentially come backAuthority provides a continuous professional development course every 2 years for all licensed guides. Ivana Karanikić, licencirani TV za PGŽ, LS, IŽ i Grad Zagreb Nije prihvaćen Nastavno na vaš komentar i dokument pod brojem 52016DC0820 od 10.1.2017. godine te odgovore Republike Hrvatske na 2 pitanja na engleskom jeziku (za usporedbu dostavljate odgovore Mlate i Cipra), želimo naglasiti kako se u pogledu: a) dokumenta pod brojem 52016DC0820 od 10.1.2017. godine radi o Komunikaciji Komisije Europskom Parlamentu, Vijeću, Europskom Gospodarskom I Socijalnom Odboru i Odboru Regija o Preporukama za reformu regulative u području profesionalnih usluga. (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/ALL/?uri=CELEX%3A52016DC0820). Predmetni dokument je objavila Europska komisija –Komunikaciju iz siječnja 2017. godine - koja sadrži niz preporuka koje su upućene svim državama članicama, pa tako i Hrvatskoj, o reformama koje su nužne u području svih profesionalnih usluga. b) vezano uz druge podatke na koje se pozivate - odgovore Hrvatske na 2 pitanja na engleskom jeziku (za usporedbu navodite odgovore Mlate i Cipra), radi se o podacima iz baze podataka koju vodi Europska komisija sukladno Direktivi 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i izmjeni nevredne direktive Direktivom 2013/55/EZ (koja je stupila na snagu 18. siječnja 2016. godine) o reguliranim profesijama u svim državama članicama, a koja služi svima onima koji se žele informirati o određenoj reguliranoj profesiji u nekoj od država članica Europske unije: https://ec.europa.eu/growth/tools-databases/regprof/index.cfm. Sve države članice, pa tako i Republika Hrvatska, su bile u obvezi, prve podatke za sve regulirane profesije, dostaviti Europskoj komisiji najkasnije do 18. siječnja 2016. godine, kada je na snagu stupila Direktiva 2013/55/EU, odnosno kada je na snagu stupio Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15) kojima su naveden Direktive EU-a (2005/36/EZ i 2013/55/EZ) prenesene u nacionalno zakonodavstvo. Provedba navedenog Zakona je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike koje je ujedno zaduženo za popunjavanje iste baze za sve regulirane profesije u Republici Hrvatskoj, na temelju podataka koje dostavljaju tijela državne uprave na godišnjoj bazi. Također skrećemo pažnju kako je Zakon o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17), stupio na snagu 1. siječnja 2018. godine, nakon toga su uslijedile njegova izmjene i dopune u 2019. i 2020. godini, ali ne u području regulirane profesije turističkog vodiča.
151 Mihaela Medić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Apsolutno se protivim izmjenama Zakona u članku 70. stavku 2. i stavku 4. na predloženi način, već predlažem zamjene riječi "po županijama", riječima "po regijama". Prihvaćanjem navedenih izmjena, smanjili bi broj ispita (posebni dio ispita) sa sadašnjih 20 županija + grad Zagreb na prihvativijih pet. S time da se ovim prijedlogom ne predlaže promjena ustroja RH po županijama, već se termin regija koristi prvenstveno u sklopu polaganja ispita, gdje bi se polagao jedan ispit za veći broj županija, prema povijesnoj i geografskoj povezanosti. Turističke Regije se određuju na slijedeći način: Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije: Dubrovačko-neretvanska županija Splitsko – dalmatinska županija Šibensko – kninska županija Zadarska županija   Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije: Istarska županija Primorsko-goranska županija Ličko-senjska županija   Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb: Krapinsko-zagorska županija Karlovačka županija Međimurska županija Varaždinska županija Zagrebačka županija Grad Zagreb Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija Bjelovarsko-bilogorska županija Koprivničko-križevačka županija Virovitičko- podravska županija Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: Vukovarsko-srijemska Osječko-baranjska županija Požeško-slavonska županija Brodsko-posavska županija Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
152 Mihaela Medić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Nastavno na prijedlog u prethodnom članku zahtijeva se izmjena: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
153 Sonja Lovrić-Lilić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Ovaj prijedlog zakona je zaista ponižavajući! Iako su naši predstavnici bili u radnoj skupini vezano za ovaj prijedlog, očigledno ih nitko nije „doživio“ kao stručnjake. Da ste ih poslušali, mi vodiči ne bismo sada pisali ovdje komentare. Strani turistički vodiči postaju hrvatski turistički vodiči. Ne trebaju niti edukaciju niti znanje hrvatskog jezika. Stranci će nam uzimati posao. O tumačenjima povijesti neću niti govoriti. Da ste samo jednom poslušali nekog stranog pratitelja kako tumači povijest, promijenili bi mišljenje. Zakon predviđa da bi strani vodiči trebali polagati stručne provjere znanja i prolaziti procedure kao hrvatske kolege samo u slučaju ako bi vodili na zaštićenim lokalitetima. To će biti jedina mjesta na kojima će naša država u smislu ovog zakona imati koliko toliko suverenitet. Međutim, činjenica je da Ministarstvo ima namjeru taj broj zaštićenih lokaliteta znatno umanjiti na ostatke ostataka hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine pravilnikom koji će ubrzo stupiti na snagu. Svjedočimo vulgarizaciji struke, opasnoj i krajnjoj degradaciji kvalitete interpretiranja naše baštine, ne vodeći čak računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu a brojni vodiči će biti primorani iseliti van zemlje i naći drugi posao, što im, kao velikom broju visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika neće biti problem. Toliko o demografskoj politici... Ministarstvo ide toliko daleko u nepoznavanju profesije i zakonskih propisa da u esavjetovanju navodi kako u Hrvatskoj ima samo 340 aktivnih turističkih vodiča, što bi bilo smiješno da nije žalosno. Republika Hrvatska broji preko 5 500 vodiča i svi oni uplaćuju značajna financijska sredstva u državni proračun putem obrta, agencija, udruga, ugovora o djelu odnosno uplaćenih poreza, prireza i doprinosa. Sudeći po ovom postupku, ni ja ne očekujem ništa pozitivno ni u Pravilnicima o edukaciji i zaštićenim lokalitetima koji nam slijede. „Naše“ ministarstvo nije iskoristilo primjer modela zaštite ni prema državljanima trećih zemalja koji će nam držati lekcije o našoj povijesti i baštini.. Da, radi se o svojevrsnoj izdaji Hrvatske, i to na globalnoj razini. Žalosti da doslovce niti jedan prijedlog članova radne skupine nije prihvaćen. Ministarstvo turizma i sporta, kojem je obveza štititi interese struke hrvatskih vodiča, odbilo je poslušati glas struke bez obzira na argumente, navedene modalitete zaštite drugih europskih zemalja te bezrezervnu podršku kustosa, povjesničara i braniteljskih udruga. Treba se zapitati zašto Hrvatska ne želi štititi svoju baštinu, povijest i svoje građane na način kako su to napravile druge europske zemlje, primjerice Grčka i Cipar? I sve ovo se događa u zemlji zbog čije su slobode i obrane nacionalnog identiteta prije samo 25 godina mnogi dali svoje živote. Zar ni to više nije važno? Ni ja se ne mogu oteti dojmu kako je hrvatski kulturni identitet predan kao na pladnju. Kao i brojni drugi kolege, i ja sam sam vjerovala da naše resorno Ministarstvo štiti naše interese. Ako ovaj prijedlog „prođe“, izdani smo kao struka. Poslušajte struku, ugledajte se na zemlje (kao Grčka i Cipar) koje štite svoju baštinu i općenito svoje nacionalne interese! Nije prihvaćen Ne može se prihvatiti navod da strani turistički vodiči vode bez edukacije u Republici Hrvatskoj iz razloga što je važećim Zakonom za pružanje usluga turističkog vodiča propisana obveza polaganja stručnog ispita, koji se sastoji od općeg i posebnog dijela. Turistički vodič koji ima položen opći dio stručnog ispita može voditi na području cijele Republike Hrvatske, osim na i u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), dok turistički vodič koji ima položen posebni dio stručnog ispita, a koji polaže posebno po županijama može voditi turiste i po zaštićenim cjelinama (lokalitetima). Usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom. Iznimno, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin treće države koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom, tj. ima položen stručni ispit za turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje pozakonskim aktima, a ne ovim Zakonom. Nadalje, Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Vezano uz razinu znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na koje pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referetnog okvira. Navedeno znači da strani vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Kada je u pitanju priznavanje stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim je prenesena Direktiva Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se najmjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
154 Ivana Hustić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 14. Predlažem izdavanje iskaznice i građanima EU koji pružaju usluge vođenja u RH na povremenoj i privremenoj osnovi, kako bi ih inspekcijske službe mogle prepoznati. Suglasna sam s komentarima kolega. Godinama već molimo da se zaštićeni lokaliteti kao takvi jasno označe, kao i na nedovoljan broj inspektora kojima su zbog birokratskih poteškoća često vezane ruke. Predlažem da se kontrole na zaštićenim lokalitetima spuste i na razinu komunalnih redara i da se nađe načina da se slična ovlaštenja daju zastupnicima strukovnih udruga, uz napomenu da takva praksa postoji npr. u Austriji vezano za učitelje skijanja. Strani turistički vodiči nisu dovoljno upoznati s time gdje mogu pružati svoje usluge, a gdje ne mogu... Potrebno je jasno istaknuti ograničenje na zaštićenim lokalitetima. Članak 73 stavak 1, međutim, ništa ne govori o zaštićenim lokalitetima i pravilima vođenja na njima pa je nejasno odnosi li se ova odredba i na te lokalitete. Osim toga, strani pratitelji i vodiči kod inspekcijskih nadzora (inače vrlo rijetkih) mogu se "izvlačiti" da nisu znali odnosi li se njihova licenca na zaštićene lokalitete. Ivana Hustić, licencirani turistički vodič Nije prihvaćen Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), propisano je da se pružateljima usluga ne može nametati dodatna obveza glede pristupa pružanju usluga na privremenoj i povremenoj osnovi. Nadzor nad pružanjem usluga turističkih vodiča provodi Državni inspektorat.
155 Ivana Hustić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. - U stavku 1. nije navedeno na čiji zahtjev za odjavu se donosi predmetno rješenje Molim nadopunu članka Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
156 Ivana Hustić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Nastavno na prijedlog u prethodnom članku zahtijeva se izmjena: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Ivana Hustić, licencirani turistički vodič Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
157 Ivana Hustić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Nije potrebno brisati riječi "po županijama" u članku 71. stavak 4. Obrazloženje: Dosadašnji zakon sasvim uredno predviđa polaganje ispita i nikoga ne diskriminira, ni domaće ni strane vodiče. Vaš prijedlog je nepotreban, pogotovo što Direktiva predviđa kako strani vodiči mogu dobiti dozvolu za vođenje i po Hrvatskoj, izuzev po zaštićenim lokalitetima, ukoliko prilože potvrdu da su u zadnjih deset godina radili jednu godinu kao vodiči. Dozvolu za zaštićene lokalitete također mogu dobiti, pod istim uvjetima kao i građani R.Hrvatske. R.Hrvatska je jedna od EU zemalja koja po svojoj dugogodišnjoj tradiciji i praksi ima zanimanje turističog vodiča koje se postiže učenjem i polaganjem ispita pri visokim i višim učilištima. R. Hrvatska bi trebala biti primjer drugim EU zemljama po pitanju ispita za turističke vodiče, jer dosadašnjim načinom izvođenja ispita, R.Hrvatska upravo koristi različitost i lokalnost u europskoj globalnosti (što je moto EU; think global, act local i "ujedinjeni u različitosti") kao zaštitu svog identiteta i pri tom ne brani stranim turističkim vodičima pristupanje istim ispitima kojima se podvrgavaju građani R.Hrvatske. Ivana Hustić, licencirani turistički vodič Nije prihvaćen Stručni nositelj zadržava stav naveden u obrazloženju u nenormativnom dijelu Nacrta prijedloga zakona. Sukladno važećem zakonskom uređenju, turistički vodič državljanin Republike Hrvatske, kao i turistički vodič državljanin države članice Europske unije koji bi pružao usluge na privremenoj i povremenoj osnovi, za pružanje usluga na cijelom teritoriju Republike Hrvatske morao bi položiti ukupno 21 posebni dio ispita, što se smatra ograničenjem u pružanju usluga turističkog vodiča.
158 Ivana Hustić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Izričito se protivim ovom prijedlogu i predlažem da bi trebalo ostati kao i do sada tj da se NE briše "po županijama". Ako to u praksi nije moguće predlažem da u članku 70. stavku 2. i stavku 4. piše "po turističkim regijama" umjesto "po županijama" Turističke Regije se određuju na slijedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2.Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4.Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5.Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija'' Također; Molim Vas za očitovanje; na koji način će se priznavati dosadašnje licence? Ako je osoba položila samo jednu županiju, automatski joj se priznaju sve ostale županije? Ili ste zamislili polaganje razlike? Ako se polaže razlika; pod kojim uvjetima? (cijena polaganja, institucija pri kojoj se polaže razlika, satnica….) Ivana Hustić, licencirani turistički vodič Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
159 Ivana Hustić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA U članku 5. Ustava RH stoji, citiram: "U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom. Svatko je dužan držati se Ustava i prava i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske." Također citiram i sadržaj članka 2.: "Suverenitet Republike Hrvatske neotuđiv je, nedjeljiv i neprenosiv./Suverenitet Republike Hrvatske prostire se nad njezinim kopnenim područjem, rijekama, jezerima, prokopima, unutrašnjim morskim vodama, teritorijalnim morem te zračnim prostorom iznad tih područja." Nastavno na sadržaj članka 2, smanjenjem broja zaštićenih lokaliteta direktno se pogoduje stranim vodičima i turoperatorima Nije prihvaćen Izrada popisa zaštićenih cjelina (lokaliteta) nije predmet ovih izmjena Zakona, već će se isto urediti pravilnikom.
160 Ivana Hustić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U analizi stanja pozivate se na Direktiva 2013/55/EU koja prema vašem tumačenju propisuje da turistički vodiči iz jedne države članice mogu pružati usluge u drugoj državi članici na privremenoj ili povremenoj osnovi ili ostvariti poslovni nastan, pa uvodite u Čl. 70 st. (3) slijedeću definiciju; "Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima) za koje je položio posebni dio stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete). " A onda se u prijedlogu izmjene zakona pozivate na drugu Direktivu 2005/36/EU. ?! Direktiva 2013/55/EU koju spominjete govori o međusobnom priznanju kvalifikacija i regulaciji administrativne suradnje, a ne o ovakvoj liberalizaciji! Uvođenjem tj.prepisivanjem van konteksta stvara se pravna nesigurnost, između ostalog. Nije to ni liberalizacija tržišta nego kaos, i direktno pogodovanje stranim tour operaterima. Uostalom, ovo pitanje nije adekvatno riješeno na nivou EU, nego se svaka država dogovara sa drugom direktno i reciprocitetno, pa tako ako nema međudržavnog ugovora o reciprocitetu, nema ni vođenja stranih vodiča na teritoriju druge države, a odluke o povremenim i privremenim vođenjima se donose pojedinačno kao iznimka i to nakon poduže procedure i ispitivanja intenziteta i količine planiranog vođenja ( koliko puta, koliko dana i gdje tijekom godine), a ne automatizmom kao pravilo poslovanja! Strani vodiči su dobrodošli ali minimalno pod uvjetima koji važe za nas ovdje i koji za nas važe u njihovim državama (EU)! Predlažem da sporni članak 70 st. (3) ima slijedeću definiciju "Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može privremeno i povremeno bez poslovnog nastana, najviše u dva navrata godišnje pružati usluge turističkog vodiča ukoliko postoji bilateralni ugovor između država članica EU na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima) za koje je položio posebni dio stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) . Posebna procedura najave za obavljanje djelatnosti turističkog vodiča privremeno i povremeno bez poslovnog nastana određuje se Pravilnikom. " Još malo osvrta o kvalifikacijama: Kako se određuju i provjeravaju kvalifikacije stranog turističkog vodiča državljanina koji privremeno/ povremeno obavlja usluge vođenja na teritoriju RH ako je dovoljno da samo obavijesti o svojoj nakani da vodi?! U praksi se kao kvalifikacija s nereguliranih tržišta priznaju potvrde agencija da je osoba radila kao vodič i ima iskustva, što je nonsense ako mi tu moramo polagati verificirane programe, bez obzira koliko smo iskustva prije imali kao vodiči! Gdje je tu pravna jednakost?! Mi se ne možemo nigdje u EU pojaviti kao licencirani vodiči jer da radimo za neku agenciju koja negdje organizira putovanje, a znamo recimo baš sve o Madridu ili Ateni. U tom istom Madridu, Veneciji ili Ateni možemo pokupiti samo 'masnu' prekršajnu kaznu za to naše znanje demonstrirano grupi na javnom trgu. Do sada je bar u zakonu bilo jasno da usluge vodiča može obavljati samo ovlašteni i licencirani turistički vodič, pa je i uz to na terenu bilo nereda, jer se kontrole provode samo na nama legalnim vodičima, a ove 'u sivoj zoni' nitko nije dirao ( uz par medijskih iznimaka zadnje dvije godine) jer ih ne vide i ne znaju da postoje. Vozači stranih autobusa, pratitelji grupa, pa i predstavnici agencija su tako postajali lokalni vodiči na izletima, sami 'organizirali' obilaske, a usput na parkingu prodavali pečene kobasice i pivo. bez računa se ne računa?! Vrhunski turizam, zar ne?! Umjesto da se dovede u red anomalije, otvara se prostor za još veći nered . To ne koristi nikome; ni reputaciji destinacije, ni kvaliteti pružanja usluge, ni tržišnoj ravnopravnosti, a ni punjenju proračuna. Ovdje se ne radi o slobodnom tržištu unutar EU čime se prema javnosti opravdava ovakav zakon, nego prvenstveno o pogodovanju strancima i pravnoj neravnopravnosti na našu štetu. Ni uvjeti poslovanja unutar te iste EU nisu jednaki. Nije isto poslovati u Njemačkoj ili u Hrvatskoj ili u Grčkoj,a sve su članice EU. Ovom čudnom formulacijom tj ovom iznimkom koju uvodite pod frazom privremeno / povremeno između ostalog izuzimate druge u EU od pravnih regula vezanih uz rad kojima smo zakonom obavezani mi. Da banaliziram; ako jedan liječnik ili stolar ne može ni privremeno ni povremeno raditi u drugoj državi, a da ne regulira svoj porezni i pravni status i nastan, zašto bi to mogli strani turistički vodiči? Termin da se nešto obavlja 'privremeno ili povremeno' nije razlog za izuzetak od pravne norme i da se u zakon uvodi na ovakav način. Ako je nešto izuzetak onda treba biti jasna i definicija i uvjeti kada je i zašto nešto izuzetak. Kako se količinski točno definira to privremeno i povremeno?! Što to precizno znači? Osim toga, a ovo smatram najvažnijim; tako nešto uvesti u Zakon u državi koja izrazito živi i privređuje od sezonskog oblika turizma, a na štetu vlastitih građana i privrednih subjekata u turizmu ( jer ima nas u različitim oblicima, a ovo ne pogađa samo vodiče nego i poslovanje agencija!), u najmanju ruku je začuđujuće, a zapravo neodgovorno. Predlažem da ovaj članak ne usvojite u ovakvoj formulaciji i da se propiše obaveza registracije djelatnosti i svih obaveza koje iz toga proizlaze u RH, a privremenost ili povremenost obavljanja usluge točno definira u minimumu i proceduralno, koliko, tko, kada i gdje, a ne pro forma brzim najavama i automatskim odobravanje bez provjere. Sve drugo, pogotovo ovako neodređeno, pogodovanje je stranim tour operaterima i stranim komercijalnim interesima. Prijedlogom izmjena zakona o pružanju usluga u turizmu degradirate sve do sada licencirane turističke vodiče u RH, sva naša znanja, iskustvo i godine uloženog truda. Posebno smatram važnim da se precizno definira nivo poznavanja hrvatskog jezika u standardu najmanje B2 nivou za strane vodiče, da se vodite principima reciprociteta i precizirate što je dozvoljeno, a što nije, umjesto da otvarate prostor za neravnopravnu konkurenciju, čime zapravo pogodujete. Tražimo da se primjenjuje načelo pravne jednakosti ( minimum) i naravno reciprociteta! Ivana Hustić, licencirani turistički vodič Nije prihvaćen Skrećemo vam pažnju na Zakon o potvrđivanju Ugovora između Kraljevine Belgije, Republike Bugarske, Češke Republike, Kraljevine Danske, Savezne Republike Njemačke, Republike Estonije, Irske, Helenske Republike, Kraljevine Španjolske, Francuske Republike, Talijanske Republike, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Republike Mađarske, Republike Malte, Kraljevine Nizozemske, Republike Austrije, Republike Poljske, Portugalske Republike, Rumunjske, Republike Slovenije, Slovačke Republike, Republike Finske, Kraljevine Švedske, Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske (države članice Europske unije) i Republike Hrvatske o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, objavljen je u Narodnim novinama – Međunarodni ugovori, broj 2/2012 od 28. ožujka 2012. (https://narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/2012_03_2_25.html). Također vam skrećemo pažnju na Ustav Republike Hrvatske (NN 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.) te članke 141. c i 141. d u Glavi VIII.A Europska unija i Pravo građana Europske unije, koji se primjenu od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, 1. srpnja 2013. godine, a koji govore: „Ostvarivanje prava koja proizlaze iz pravne stečevine Europske unije, izjednačeno je s ostvarivanjem prava koja su zajamčena hrvatskim pravnim poretkom.“ te „Pravni akti i odluke koje je Republika Hrvatska prihvatila u institucijama Europske unije primjenjuju se u Republici Hrvatskoj u skladu s pravnom stečevinom Europske unije.“, nadalje da „Sva prava ostvaruju se u skladu s uvjetima i ograničenjima propisanima ugovorima na kojima se temelji Europska unija te mjerama prihvaćenima na temelju tih ugovora“ te da „U Republici Hrvatskoj sva prava zajamčena pravnom stečevinom Europske unije uživaju svi građani Europske unije.“ Ugovor o funkcioniranju Europske unije (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:12016ME/TXT) u Poglavlju 2., pod naslovom PRAVNI AKTI UNIJE, POSTUPCI DONOŠENJA I DRUGE ODREDBE u članku 288. propisuje kako „Radi izvršavanja nadležnosti Unije, institucije donose uredbe, direktive, odluke, preporuke i mišljenja.“ te se za direktive navodi kako je „Direktiva je obvezujuća, u pogledu rezultata koji je potrebno postići, za svaku državu članicu kojoj je upućena, a odabir oblika i metoda postizanja tog rezultata prepušten je nacionalnim tijelima.“. Direktiva 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija Tekst značajan za EGP (SL L 255, 30.9.2005.), je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta ( „Uredba IMI” ) Tekst značajan za EGP (SL L 354, 28.12.2013.). Dakle, ne radi se o dvije Direktive EU koje uređuju različitu materiju, već se radi o osnovnoj Direktivi EU, koja je kasnije izmijenjena u određenim dijelovima drugom. Slično tome u hrvatskom zakonodavstva imamo izričaj kada se osnovni Zakon, kasnije mijenja ili dopunjuje. Ali također je važno napomenuti, kako su obje Direktive EU prenesene u nacionalno zakonodavstvo kroz Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), koji je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. U Zakonu o pružanju usluga u turizmu se pozivamo na navedene Direktive EU, jer navedenim Zakonom se regulira profesija turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj, kao posebnim Zakonom. U pogledu načela reciprociteta, moramo istaknuti kako se navedene Direktive EU odnose na sve države članice te su njima propisana pravila kojima se moraju voditi sve države članice prilikom prenošenja istih u nacionalno zakonodavstvo. Ukoliko države članice ne prenesu određenu Direktivu EU u cijelosti ili suprotno, tada Europska komisija kao čuvarica „nadzornik“ svih Ugovora Europske unije, može protiv neke države članice pokrenuti postupka zbog povrede prava EU. Definiranje „privremeno i povremenog“ drugačije od onoga što propisuju Direktive EU, odnosno u ovom slučaju sam Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), je ne samo suprotno pravu EU-a već je suprotno nacionalnom pravu. Definicija iz Direktive 2005/36/EZ iz GLAVE II. SLOBODA PRUŽANJA USLUGA, Članak 5. Načelo slobode pružanja usluga: „Privremena i povremena priroda pružanja usluga procjenjuje se za svaki slučaj posebno pri čemu posebno treba voditi računa o njezinu trajanju, učestalosti, redovitosti i stalnosti.“ Definicija iz članka 5. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20): „22. pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi – pružanje usluga kojem ne prethodi postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije uz uvjet poslovnog nastana u drugoj državi članici, a koje se procjenjuje za svaki pojedinačni slučaj, uzimajući u obzir njezino trajanje, učestalost, redovitost i stalnost“. Iz svega prethodnog navedenog proizlaze razlozi nemogućnosti prihvaćanja vašeg prijedloga vezano uz izmjene članka 70 st. 3. važećeg Zakona o pružanju usluga u turizmu u pogledu drugačijeg definiranja privremenog i povremenog pružanja usluga. Također ističemo kako su naveden odredbe članka 70. st. 3. Zakona o pružanju usluga u turizmu na snazi u Republici Hrvatskoj od 1. siječnja 2018. godine i nisu predmet izmjena sadašnjeg prijedloga Zakona. Vezno uz Pravilnik o priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija turističkog vodiča i voditelja poslova turističke agencije (NN 58/19 i 28/20), skrećmo pažnjuu kako je isti donesen na temelju članka 70. stavka 5. Zakona o pružanju usluga u turizmu, a u vezi s člankom 16. stavkom 3. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, koji pak propisuje: „(3) Uvjeti za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje određene regulirane profesije u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, kao i detaljnija pravila za slobodno pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj na temelju inozemnih stručnih kvalifikacija, mogu se propisati posebnim zakonom ili pravilnikom nadležnog tijela državne uprave ili općim aktima nadležnih tijela koje ista donose na temelju zakonskog ovlaštenja.“
161 Ajlin Andreis Sarun PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, ne slažem se sa uvođenjem nacionalne licence, ukidanjem posebnog dijela ispita po županijama i polaganja samo zaštićenih cjelina, koje će biti 'znatno smanjene'. Umjesto da težimo kvaliteti i znanju, ovaj zakon pogoduje neznanju i površnosti. Sramotno je da sve ide u tom pravcu. tako se na primjer prekvalifikacija za posao recepcionera svodi na 10 sati stranog jezika. Kakvu mi to poruku šaljemo? Predlažem da se uvede minimalno znanje stranog jezika za turističke vodiče na razini B2 po ZEROJ-u, i da se ne ukida posebni dio pri polaganju ispita. Također se zalažem da i stranci polože isti ispit i da razina poznavanja hrvatskog jezika bude B2. Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referetnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
162 Ajlin Andreis Sarun PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. nema potrebe brisati stavku 'po županijama' Nije prihvaćen Stručni nositelj zadržava stav naveden u obrazloženju u nenormativnom dijelu Nacrta prijedloga zakona.
163 Kristina Maškarin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U analizi stanja objavljenog ovdje pozivate se na Direktiva 2013/55/EU koja po vama propisuje da turistički vodiči iz jedne države članice mogu pružati usluge u drugoj državi članici na privremenoj ili povremenoj osnovi ili ostvariti poslovni nastan, pa uvodite u Čl. 70 st. (3) slijedeću definiciju; "Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima) za koje je položio posebni dio stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete). " A onda se u prijedlogu izmjene zakona pozivate na drugu Direktivu 2005/36/EU. ?! Direktiva 2013/55/EU koju spominjete govori o medjusobnom priznanju kvalifikacija i regulaciji administrativne suradnje, a ne o ovakvoj liberalizaciji! Uvođenjem tj.prepisivanjem van konteksta stvara se pravna nesigurnost, izmedju ostalog. Nije to ni liberalizacija tržišta nego kaos, a netko od kolega je u komentarima ispravno primjetio da se radi o pogodovanju stranim tour operaterima. Uostalom, ovo pitanje nije adekvatno riješeno na nivou EU, nego se svaka država dogovara sa drugom direktno i reciprocitetno, pa tako ako nema medjudržavnog ugovora o reciprocitetu, nema ni vodjenja stranih vodiča na teritoriju druge države, a odluke o povremenim i privremenim vođenjima se donose pojedinačno kao iznimka i to nakon poduže procedure i ispitivanja intenziteta i količine planiranog vođenja ( koliko puta, koliko dana i gdje tijekom godine), a ne automatizmom kao pravilo poslovanja! Strani vodiči su dobrodošli ali minimalno pod uvjetima koji važe za nas ovdje i koji za nas važe u njihovim državama (EU)! Predlažem da sporni članak 70 st. (3) ima slijedeću definiciju "Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može privremeno i povremeno bez poslovnog nastana, najviše u dva navrata godišnje pružati usluge turističkog vodiča ukoliko postoji bilatteralni ugovor između država članica EU na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima) za koje je položio posebni dio stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) . Posebna procedura najave za obavljanje djelatnosti tur.vodiča privremeno i povremeno bez poslovnog nastana određuje se Pravilnikom. " Još malo osvrta o kvaklifikacijama: Kako se određuju i provjeravaju kvalifikacije stranog turističkog vodiča državljanina koji privremeno/ povremeno obavlja usluge vođenja na teritoriju RH ako je dovoljno da samo obavijesti o svojoj nakani da vodi?! U praksi se kao kvalifikacija s nereguliranih tržišta priznaju potvrde agencija da je osoba radila kao vodič i ima iskustva, što je nonsense ako mi tu moramo polagati verificirane programe, bez obzira koliko smo iskustva prije imali kao vodiči! Gdje je tu pravna jednakost?! Mi se ne možemo nigdje u EU pojaviti kao licencirani vodiči jer da radimo za neku agenciju koja negdje organizira putovanje, a znamo recimo baš sve o Madridu ili Ateni. U tom istom Madridu, Veneciji ili Ateni možemo pokupiti samo 'masnu' prekršajnu kaznu za to naše znanje demonstrirano grupi na javnom trgu. Do sada je bar u zakonu bilo jasno da usluge vodiča može obavljati samo ovlašteni i licencirani turistički vodič, pa je i uz to na terenu bilo nereda, jer se kontrole provode samo na nama legalnim vodičima, a ove 'u sivoj zoni' nitko nije dirao ( uz par medijskih iznimaka zdnje dvije godine) jer ih ne vide i neznaju da postoje. Vozači stranih autobusa, pratitelji grupa, pa i predstavnici agencija su tako postajali lokalni vodiči na izletima, sami 'organizirali' obilaske, a usput na parkingu prodavali pečene kobasice i pivo. bez računa se ne računa?! Vrhunski turizam, zar ne?! Umjesto da se dovede u red anomalije, otvara se prostor za još veći nered . To ne koristi nikome; ni reputaciji destinacije, ni kvaliteti pružanja usluge, ni tržišnoj ravnopravnosti, a bome ni punjenju proračuna. Ispada da sve nabrojeno baš i nije tako važno kad se od svega tako lako odriče. U "all inclusive" resortima u vlasništvu stranih korporacija imate ćete tako 0 učinak na gospodarstvo RH, na zapošljavanje, na održivost i autohtonost destinacije, a turizam bi se mogao od pokretača i lokomotive hr gospodarstva, metastazirati, pa će još ispasti da subvencioniramo strane multinacionalke ( što se zapravo u ovoj pandemiji već i dogodilo!! ). Tragikomično. Ne radi se ovdje o slobodnom tržištu unutar EU čime se prema javnosti opravdava ovakov zakon, nego prvenstveno o pogodovanju strancima i pravnoj neravnopravnosti na našu štetu. Ni uvjeti poslovanja unutar te iste Eu nisu unisoni. Nije isto poslovati u Njemačkoj ili u Hrvatskoj ili u Grčkoj,a sve su članice EU. Ovom čudnom formulacijom tj ovom iznimkom koju uvodite pod frazom privremeno / povremeno izmedju ostalog izuzimate druge u EU od pravnih regula vezanih uz rad kojima smo zakonom obavezani mi. Da banaliziram; ako jedan liječnik ili stolar ne može ni privremeno ni povremeno raditi u drugoj državi, a da ne regulira svoj porezni i pravni status i nastan, zašto bi to mogli strani turistički vodiči? Termin da se nešto obavlja 'privremeno ili povremeno' nije razlog za izuzetak od pravne norme i da se u zakon uvodi na ovakav način. Ako je nešto izuzetak onda treba biti jasna i definicija i uvjeti kada je i zašto nešto izuzetak. Usporedba; povremeno krivo parkiram u nekoj stranoj državi, pa ne moram plaćati kaznu jer sam tamo gle čuda: samo privremeno! To vi ovdje uvodite u zakon?! Kako se količinski točno definira to privremeno i povremeno?! Što to precizno znači? Osim toga, a ovo smatram najvažnijim; tako nešto uvesti u Zakon u državi koja izrazito živi i privređuje od sezonskog oblika turizma, a na štetu vlastitih građana i privrednih subjekata u turizmu ( jer ima nas u različitim oblicima, a ovo ne pogađa samo vodiče nego i poslovanje agencija!), u najmanju ruku je začuđujuće, a zaopravo neodgovorno. Unazad nekoliko godina pokrenut projekt Turizam365 je jedan od vrhunskih promašaja u praksi (osim na papiru naravno), a sad još u ovim posebnim okolnostima i pandemije i potresa, dodatno se srozava struka i cijela gospodarska grana. Zato bi bilo dobro da ovaj članak ne usvojite u ovakvoj formulaciji i da se propiše obaveza registracije djelatnosti i svih obaveza koje iz toga proizlaze u RH, a privremenost ili povremenost obavljanja usluge točno definira u minimumu i proceduralno, koliko, tko, kada i gdje, a ne pro forma brzim najavama i automatskim odobravanje bez provjere. Sve drugo, pogotovo ovako neodređeno, pogodovanje je stranim tour operaterima i stranim komercijalnim interesima, kako je opet netko od kolega ispravno primjetio; za sitne novce, judine škude. Domaće agencije nemaju te privilegije koje se ovakvim zakonom ovdje otvaraju i omogućuju stranim tour operaterima i to preko grbače nas hrvatskih turističkih vodiča. Prijedlogom izmjena zakona o pružanju usluga u turizmu ponizujete sve do sada licencirane turističke vodiče u RH, sva naša znanja, iskustvo i godine uloženog truda. Urušavate nakon ovog i onu toliko omiljenu parolu da je ČOVJEK KLJUČ USPJEHA U TURIZMU. Pa ako mislite daje to strani vodič, najbolje da svi stvarno iselimo. Zato podržavam reakciju ZDTV-a i sve što su do sada s pravom iskomentirali kolege. Posebno smatram važnim da se precizno definira nivo poznavanja hrvatskog jezika u standardu najmanje b2 nivou za strane vodiče, da se vodite principima reciprociteta i precizirate što je dozvoljeno, a što nije, umjesto da otvarate prostor za neravnopravnu konkurenciju, čime zapravo pogodujete. Tražimo da se primjenjuje načelo pravne jednakosti ( minimum) i naravno reciprociteta! Kristina Maškarin, vodič, predsjednica UTV Rab Nije prihvaćen Skrećemo vam pažnju na Zakon o potvrđivanju Ugovora između Kraljevine Belgije, Republike Bugarske, Češke Republike, Kraljevine Danske, Savezne Republike Njemačke, Republike Estonije, Irske, Helenske Republike, Kraljevine Španjolske, Francuske Republike, Talijanske Republike, Republike Cipra, Republike Latvije, Republike Litve, Velikog Vojvodstva Luksemburga, Republike Mađarske, Republike Malte, Kraljevine Nizozemske, Republike Austrije, Republike Poljske, Portugalske Republike, Rumunjske, Republike Slovenije, Slovačke Republike, Republike Finske, Kraljevine Švedske, Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske (države članice Europske unije) i Republike Hrvatske o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, objavljen je u Narodnim novinama – Međunarodni ugovori, broj 2/2012 od 28. ožujka 2012. (https://narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/2012_03_2_25.html). Također vam skrećemo pažnju na Ustav Republike Hrvatske (NN 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14.) te članke 141. c i 141. d u Glavi VIII.A Europska unija i Pravo građana Europske unije, koji se primjenu od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, 1. srpnja 2013. godine, a koji govore: „Ostvarivanje prava koja proizlaze iz pravne stečevine Europske unije, izjednačeno je s ostvarivanjem prava koja su zajamčena hrvatskim pravnim poretkom.“ te „Pravni akti i odluke koje je Republika Hrvatska prihvatila u institucijama Europske unije primjenjuju se u Republici Hrvatskoj u skladu s pravnom stečevinom Europske unije.“, nadalje da „Sva prava ostvaruju se u skladu s uvjetima i ograničenjima propisanima ugovorima na kojima se temelji Europska unija te mjerama prihvaćenima na temelju tih ugovora“ te da „U Republici Hrvatskoj sva prava zajamčena pravnom stečevinom Europske unije uživaju svi građani Europske unije.“ Ugovor o funkcioniranju Europske unije (https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:12016ME/TXT) u Poglavlju 2., pod naslovom PRAVNI AKTI UNIJE, POSTUPCI DONOŠENJA I DRUGE ODREDBE u članku 288. propisuje kako „Radi izvršavanja nadležnosti Unije, institucije donose uredbe, direktive, odluke, preporuke i mišljenja.“ te se za direktive navodi kako je „Direktiva je obvezujuća, u pogledu rezultata koji je potrebno postići, za svaku državu članicu kojoj je upućena, a odabir oblika i metoda postizanja tog rezultata prepušten je nacionalnim tijelima.“. Direktiva 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija Tekst značajan za EGP (SL L 255, 30.9.2005.), je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. o izmjeni Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija i Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta ( „Uredba IMI” ) Tekst značajan za EGP (SL L 354, 28.12.2013.). Dakle, ne radi se o dvije Direktive EU koje uređuju različitu materiju, već se radi o osnovnoj Direktivi EU, koja je kasnije izmijenjena u određenim dijelovima drugom. Slično tome u hrvatskom zakonodavstva imamo izričaj kada se osnovni Zakon, kasnije mijenja ili dopunjuje. Ali također je važno napomenuti, kako su obje Direktive EU prenesene u nacionalno zakonodavstvo kroz Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), koji je u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. U Zakonu o pružanju usluga u turizmu se pozivamo na navedene Direktive EU, jer navedenim Zakonom se regulira profesija turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj, kao posebnim Zakonom. U pogledu načela reciprociteta, moramo istaknuti kako se navedene Direktive EU odnose na sve države članice te su njima propisana pravila kojima se moraju voditi sve države članice prilikom prenošenja istih u nacionalno zakonodavstvo. Ukoliko države članice ne prenesu određenu Direktivu EU u cijelosti ili suprotno, tada Europska komisija kao čuvarica „nadzornik“ svih Ugovora Europske unije, može protiv neke države članice pokrenuti postupka zbog povrede prava EU. Definiranje „privremeno i povremenog“ drugačije od onoga što propisuju Direktive EU, odnosno u ovom slučaju sam Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), je ne samo suprotno pravu EU-a već je suprotno nacionalnom pravu. Definicija iz Direktive 2005/36/EZ iz GLAVE II. SLOBODA PRUŽANJA USLUGA, Članak 5. Načelo slobode pružanja usluga: „Privremena i povremena priroda pružanja usluga procjenjuje se za svaki slučaj posebno pri čemu posebno treba voditi računa o njezinu trajanju, učestalosti, redovitosti i stalnosti.“ Definicija iz članka 5. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20): „22. pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi – pružanje usluga kojem ne prethodi postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije uz uvjet poslovnog nastana u drugoj državi članici, a koje se procjenjuje za svaki pojedinačni slučaj, uzimajući u obzir njezino trajanje, učestalost, redovitost i stalnost“. Iz svega prethodnog navedenog proizlaze razlozi nemogućnosti prihvaćanja vašeg prijedloga vezano uz izmjene članka 70 st. 3. važećeg Zakona o pružanju usluga u turizmu u pogledu drugačijeg definiranja privremenog i povremenog pružanja usluga. Također ističemo kako su naveden odredbe članka 70. st. 3. Zakona o pružanju usluga u turizmu na snazi u Republici Hrvatskoj od 1. siječnja 2018. godine i nisu predmet izmjena sadašnjeg prijedloga Zakona. Vezno uz Pravilnik o priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija turističkog vodiča i voditelja poslova turističke agencije (NN 58/19 i 28/20), skrećmo pažnjuu kako je isti donesen na temelju članka 70. stavka 5. Zakona o pružanju usluga u turizmu, a u vezi s člankom 16. stavkom 3. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, koji pak propisuje: „(3) Uvjeti za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje određene regulirane profesije u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, kao i detaljnija pravila za slobodno pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj na temelju inozemnih stručnih kvalifikacija, mogu se propisati posebnim zakonom ili pravilnikom nadležnog tijela državne uprave ili općim aktima nadležnih tijela koje ista donose na temelju zakonskog ovlaštenja.“
164 DTV Rovinj PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Nastavno na prijedlog u prethodnom članku zahtijeva se izmjena: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
165 DTV Rovinj PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Iz istog razloga kao u članku 70. stavak 2 i stavak 4. predlažemo istu izmjenu, odnosno umjesto brisanja riječi "po županijama", zamjenu riječima "po regijama". Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
166 DTV Rovinj PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Apsolutno se protivimo izmjenama Zakona u članku 70. stavku 2. i stavku 4. na predloženi način, već predlažemo zamjene riječi "po županijama", riječima "po regijama". Prihvaćanjem navedenih izmjena, smanjili bi broj ispita (posebni dio ispita) sa sadašnjih 20 županija + grad Zagreb na prihvativijih pet. Želimo napomenuti da ovim prijedlogom ne predlažemo nikakvu promjenu ustroja RH po županijama, već je termin regija korišten prvenstveno u sklopu polaganja ispita, gdje bi se polagao jedan ispit za veći broj županija, prema povijesnoj i geografskoj povezanosti. Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
167 adamo sali jdoo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, moja primjedba je slijedeća: 1. U nacrtu Zakona stoji termin "organizator", a smatramo kako bi trebalo pisati "odgovorni organizator putovanja." 2. Putničke agencije se dovodi u nepovoljnu situaciju ako Vlada Republike Hrvatske donese Zakon prema kojemu moraju vratiti uplate za vouchere koje su izdali do 1.3.2021. godine. Shodno tome tražimo produženje roka trajanja vouchera do 31.12.2021. godine. 3. Jamčevno osiguranje u slučaju proglašenja više sile, kao što je COVID-19, ne pokriva izdane vouchere jer je viša sila nastupila nakon ugovaranja police jamčevnog osiguranja. U slučaju stečaja pojedinih putničkih agencija putnici će izgubiti novac. Apeliramo na produženje roka trajanja vouchera, jer u protivnom će putnička agencija s malo novca kojim raspolaže teško odrediti kome će vratiti novac, a kome ne. Također, upitno je ima li putnička agencija financijskih sredstava koji bi omogućili povrat novca putnicima. lp, Ivana Kirinić Frka, Adamo Sali jdoo Nije prihvaćen Zakonom o pružanju usluga u turizmu organizator je definiran kao trgovac koji izravno ili putem drugog trgovca odnosno zajedno s drugim trgovcem kombinira i prodaje ili nudi na prodaju paket-aranžmane ili trgovac koji dostavlja podatke o putniku drugom trgovcu u skladu s točkom 2. podtočkom b) podpodtočkom 5. članka 7. toga Zakona, a prodavatelj kao trgovac koji nije organizator, a koji prodaje ili nudi na prodaju paket- aranžmane koje kombinira organizator. Navedeni termini i definicija su usklađeni s odredbama Direktive 2015/2302 te se kao takvi ne mogu mijenjati. Također, prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu za izvršenje paket aranžmana je odgovoran organizator, a ne prodavatelj. Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmejna i dopuna u 2020. godini. U pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi usklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga zakona, iznimno, uz pristanak putnika vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija skrećemo pažnju kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
168 Božidarka Šćerbe Haupt PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Nije pottrebno brisati niti mijenjati "za županije" u članku 74. točka 2 Obrazloženje: Dosadašnji zakon sasvim uredno predviđa polaganje ispita i nikoga ne diskriminira, ni domaće ni strane vodiče. Vaš prijedlog je nepotreban, pogotovo što Direktiva predviđa kako strani vodiči mogu dobiti dozvolu za vođenje i po Hrvatskoj, izuzev po zaštićenim lokalitetima, ukoliko prilože potvrdu da su u zadnjih deset godina radili jednu godinu kao vodiči. Dozvolu za zaštićene lokalitete također mogu dobiti, pod istim uvjetima kao i građani R.Hrvatske. R.Hrvatska je jedna od EU zemalja koja po svojoj dugogodišnjoj tradiciji i praksi ima zanimanje turističog vodiča koje se postiže učenjem i polaganjem ispita pri visokim i višim učilištima. R. Hrvatska bi trebala biti primjer drugim EU zemljama po pitanju ispita za turističke vodiče, jer dosadašnjim načinom izvođenja ispita, R.Hrvatska upravo koristi različitost i lokalnost u europskoj globalnosti (što je moto EU; think global, act local i "ujedinjeni u različitosti") kao zaštitu svog identiteta i pri tom ne brani stranim turističkim vodičima pristupanje istim ispitima kojima se podvrgavaju građani R.Hrvatske. Također smo svjedoci kako se istovremeno razgranala mreža EU interpretatora baštine, a u stvari turističkih vodiča. To upravo organizira jedna njemačka nevladina organizacija sa EU sredstvima, svugdje po EU, pa tako i u R.Hrvatskoj. Zanimljivo je kako upravo u R. Njemačkoj zanimanje turističkog vodiča nema tradiciju niti podliježe polaganju ispita, da bi sada upravo iz te zemlje stizale razne radionice i diplome na nivou EU koje čak na teritoriju R.Hrvatske dovode u nepovoljan položaj upravo sve one turističke vodiče koji nisu položili takav, a u stvari strani ispit. Nije prihvaćen Stručni nositelj zadržava stav naveden u obrazloženju u nenormativnom dijelu Nacrta prijedloga zakona. Tzv. interpretatori baštine ne smatraju se turističkim vodičima i tečajevi za interpretatore baštine ne omogućuju osobama koje ih pohađaju pružanje usluga turističkog vodiča.
169 Božidarka Šćerbe Haupt PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Nije pottrebno brisati riječi "po županijama" u članku 71. stavak 4. Obrazloženje: Dosadašnji zakon sasvim uredno predviđa polaganje ispita i nikoga ne diskriminira, ni domaće ni strane vodiče. Vaš prijedlog je nepotreban, pogotovo što Direktiva predviđa kako strani vodiči mogu dobiti dozvolu za vođenje i po Hrvatskoj, izuzev po zaštićenim lokalitetima, ukoliko prilože potvrdu da su u zadnjih deset godina radili jednu godinu kao vodiči. Dozvolu za zaštićene lokalitete također mogu dobiti, pod istim uvjetima kao i građani R.Hrvatske. R.Hrvatska je jedna od EU zemalja koja po svojoj dugogodišnjoj tradiciji i praksi ima zanimanje turističog vodiča koje se postiže učenjem i polaganjem ispita pri visokim i višim učilištima. R. Hrvatska bi trebala biti primjer drugim EU zemljama po pitanju ispita za turističke vodiče, jer dosadašnjim načinom izvođenja ispita, R.Hrvatska upravo koristi različitost i lokalnost u europskoj globalnosti (što je moto EU; think global, act local i "ujedinjeni u različitosti") kao zaštitu svog identiteta i pri tom ne brani stranim turističkim vodičima pristupanje istim ispitima kojima se podvrgavaju građani R.Hrvatske. Također smo svjedoci kako se istovremeno razgranala mreža EU interpretatora baštine, a u stvari turističkih vodiča. To upravo organizira jedna njemačka nevladina organizacija sa EU sredstvima, svugdje po EU, pa tako i u R.Hrvatskoj. Zanimljivo je kako upravo u R. Njemačkoj zanimanje turističkog vodiča nema tradiciju niti podliježe polaganju ispita, da bi sada upravo iz te zemlje stizale razne radionice i diplome na nivou EU koje čak na teritoriju R.Hrvatske dovode u nepovoljan položaj upravo sve one turističke vodiče koji nisu položili takav, a u stvari strani ispit. Nije prihvaćen Stručni nositelj zadržava stav naveden u obrazloženju u nenormativnom dijelu Nacrta prijedloga zakona. Sukladno važećem zakonskom uređenju, turistički vodič državljanin Republike Hrvatske, kao i turistički vodič državljanin države članice Europske unije koji bi pružao usluge na privremenoj i povremenoj osnovi, za pružanje usluga na cijelom teritoriju Republike Hrvatske morao bi položiti ukupno 21 posebni dio ispita, što se smatra ograničenjem u pružanju usluga turističkog vodiča. Tzv. interpretatori baštine ne smatraju se turističkim vodičima i tečajevi za interpretatore baštine ne omogućuju osobama koje ih pohađaju pružanje usluga turističkog vodiča.
170 Božidarka Šćerbe Haupt PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Nije pottrebno brisati "po županijama" u članku 70.stavak 2 Obrazloženje: Dosadašnji zakon sasvim uredno predviđa polaganje ispita i nikoga ne diskriminira, ni domaće ni strane vodiče. Vaš prijedlog je nepotreban, pogotovo što Direktiva predviđa kako strani vodiči mogu dobiti dozvolu za vođenje i po Hrvatskoj, izuzev po zaštićenim lokalitetima, ukoliko prilože potvrdu da su u zadnjih deset godina radili jednu godinu kao vodiči. Dozvolu za zaštićene lokalitete također mogu dobiti, pod istim uvjetima kao i građani R.Hrvatske. R.Hrvatska je jedna od EU zemalja koja po svojoj dugogodišnjoj tradiciji i praksi ima zanimanje turističog vodiča koje se postiže učenjem i polaganjem ispita pri visokim i višim učilištima. R. Hrvatska bi trebala biti primjer drugim EU zemljama po pitanju ispita za turističke vodiče, jer dosadašnjim načinom izvođenja ispita, R.Hrvatska upravo koristi različitost i lokalnost u europskoj globalnosti (što je moto EU; think global, act local i "ujedinjeni u različitosti") kao zaštitu svog identiteta i pri tom ne brani stranim turističkim vodičima pristupanje istim ispitima kojima se podvrgavaju građani R.Hrvatske. Također smo svjedoci kako se istovremeno razgranala mreža EU interpretatora baštine, a u stvari turističkih vodiča. To upravo organizira jedna njemačka nevladina organizacija sa EU sredstvima, svugdje po EU, pa tako i u R.Hrvatskoj. Zanimljivo je kako upravo u R. Njemačkoj zanimanje turističkog vodiča nema tradiciju niti podliježe polaganju ispita, da bi sada upravo iz te zemlje stizale razne radionice i diplome na nivou EU koje čak na teritoriju R.Hrvatske dovode u nepovoljan položaj upravo sve one turističke vodiče koji nisu položili takav, a u stvari strani ispit. Nije prihvaćen Stručni nositelj zadržava stav naveden u obrazloženju u nenormativnom dijelu Nacrta prijedloga zakona. Sukladno važećem zakonskom uređenju, turistički vodič državljanin Republike Hrvatske, kao i turistički vodič državljanin države članice Europske unije koji bi pružao usluge na privremenoj i povremenoj osnovi, za pružanje usluga na cijelom teritoriju Republike Hrvatske morao bi položiti ukupno 21 posebni dio ispita, što se smatra ograničenjem u pružanju usluga turističkog vodiča
171 Vesna Milanović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 14. Izdati iskaznice i građanima EU koji pružaju usluge vođenja u RH na povremenoj i privremenoj osnovi, kako bi ih inspekcijske službe mogle prepoznati. Potrebno je ostvariti suradnju i s komunalnim redarima. Suglasna sam s komentarima kolega. Godinama već molimo da se zaštićeni lokaliteti kao takvi jasno označe, kao i na nedovoljan broj inspektora kojima su zbog birokratskih poteškoća često vezane ruke. Predlažem da se kontrole na zaštićenim lokalitetima spuste i na razinu komunalnih redara i da se nađe načina da se slična ovlaštenja daju zastupnicima strukovnih udruga, uz napomu da takva praksa postoji npr. u Austriji vezano za učitelje skijanja. Strani turistički vodiči nisu dovoljno upoznati s time gdje mogu pružati svoje usluge, a gdje ne mogu... Potrebno je jasno istaknuti ograničenje na zaštićenim lokalitetima. Članak 73 stavak 1, međutim, ništa ne govori o zaštićenim lokalitetima i pravilima vođenja na njima pa je nejasno odnosi li se ova odredba i na te lokalitete. Osim toga, strani pratitelji i vodiči kod inspekcijskih nadzora (inače vrlo rijetkih) mogu se "izvlačiti" da nisu znali odnosi li se njihova licenca na zaštićene lokalitete. Nije prihvaćen Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), propisano je da se pružateljima usluga ne može nametati dodatna obveza glede pristupa pružanju usluga na privremenoj i povremenoj osnovi. Nadzor nad pružanjem usluga turističkih vodiča provodi Državni inspektorat.
172 Vesna Milanović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. Poštovani, molim nadopuniti članak i navesti tko podnosi zahtjev za ukidanje predmetnog rješenja. Hvala. Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
173 Božidarka Šćerbe Haupt PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Vaš prijedlog :- izmijeniti odredbe kojima je propisano da se posebni dio stručnog ispita za turističke vodiče polaže posebno za svaku županiju- nije potreban, suvišan je!!! Obrazloženje: Strani vodiči nisu diskriminirani, već kao i domaći moraju položiti dodatne kvalifikacije da bi vodili na zaštićenim lokalitetima. Svjedoci smo toga da su strani vodiči već položili te ispite, dakle ništa ih u tome ne spriječava, tako da se niti ne krši Direktiva na koju se pozivate, budući im je već osigurana sloboda poslovnog nastana i slobodno kretanje usluga između država članica. Ista direktiva predviđa: "države članica nisu obvezne liberalizirati usluge od općeg gospodarskog interesa..." Također: " Ova Direktiva ne dovodi u pitanje mjere poduzete od država članica, u skladu sa zakonima Zajednice, s obzirom na zaštitu ili promicanje kulturne i jezične raznolikosti....." Nije prihvaćen Stručni nositelj zadržava stav naveden u obrazloženju u nenormativnom dijelu Nacrta prijedloga zakona.
174 Vesna Milanović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 5. Protivim se ukidanju članka 38 i članka 38a, ukoliko paralelno sa ukidanjem tog članka se ne donesu potrebne i dostatne mjere (zakonom regulirane), kako bi agencije mogle isplatiti putnike koji su dobili vouchere. Stavke 6 i 7 članka 37. su potpuno neprimjenjive u praksi, i kojima se obvezuje SAMO agencije da vrate novac putnicima za paket aranžmane (ali istovremeno se na to ne obvezuju niti hotelijeri, niti avio kompanije, niti bilo ko drugi u lancu). Veliki broj hotela i aviokompanija nisu vratili novce, jer ih ništa ne obvezuje na povrat novaca, a i nemaju od kuda vratiti novce. U jednom dijelu slučajeva do novaca agencije mogu doći samo ako dovedu nove goste, kada se ponovo pokrene posao. Putničke agencije ne mogu dobiti novce od krajnjih pružatelja usluga za nerealizirane aranžmane zbog covid krize, a ukidanjem članka 38a morat će u roku 14 dana od odustajanju putnika od putovanja isplatiti cijeli iznos uplaćenog depozita. U ovom trenutku, ukoliko ovaj Zakon prođe, velika većina agencija je najavila gašenje poslovanja. Samim time, osim što ćete ubiti par tisuća radnih mjesta, putnici neće moći do svojih novaca, jer će agencija prestati s poslovanjem, a stečajna masa neće biti dovoljna za naplatu potraživanja vjerovnika. Samo da napomenem, da voucheri NISU pokriveni policama Jamčevine, jer je u Svijetu proglašena pandemija, te osiguravajuće kuća u slučaju proglašenja izvanrednih okolnosti (pandemija) ne isplaćuju odštetne zahtjeve (a to nažalost i nije jedini razlog zašto voucheri nisu pokriveni policama Jamčevine). Shodno gore navedenom, tražim od Ministarstva turizma i sporta odgodu donošenja ovog Zakona, HITAN sastanak u svezi reguliranja predmetne problematike sa krovnim udrugama poput UNPAH i UHPA, te pronalaženje načina (zakonskih) kako bi agencije preživjele i nastavile s poslovanjem, a istovremeno bile u mogućnosti vratiti novac putnicima. Ujedno tražim preispitivanje ZPUT-a, odnosno članka 37., Stavki 6 i 7 iz već prije navedenih razloga!! Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. Naime, zbog nesuklađenosti s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga Zakona, iznimno, uz pristanak putnika vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. Također, Direktiva 2015/2302 propisuje rok od 14 dana za povrat novca putnicima, stoga bi propisivanje drugačijeg roka predstavljalo daljnju povredu prava Europske unije i kršenje prava potrošača. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija skrećemo pažnju kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
175 Vesna Milanović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 4. Poštovani, smatram da se riječi "U uvjetima posebnih okolnosti" ne smije zamijeniti riječima koje ste naveli te da u Zakonu treba ostaviti pojam "posebne okolnosti" jer uvijek postoji mogućnost pojave i drugih posebnih okolnosti poput potresa, poplava i slično, a ne samo epidemije virusom Covid 19 - SARS COV 2. Molim vas da uvažite ovaj prijedlog jer "posebne okolnosti" ne čini samo "epidemija" i neće trajati do vijeka te njome isključujete sve epidemije drugim bolestima i ostale "posebne okolnosti" poput primjera koje sam navela jer sumnjam da ćete, kada "epidemija" prođe, ići u ponovnu izmjenu Zakonu kako bi vratili izraz "posebne okolnosti". Hvala. Nije prihvaćen Definicija posebnih okolnosti vezana je uz članak 38.a, koji se ovim izmjenama Zakona briše, kao i uz vršitelje poslova voditelja poslova turističke agenciji, za koje je ovim izmjenama precizirano da se mogu odrediti samo za posebnih okolnosti uzrokovanih epidemijom bolesti COVID-19 (a ne u nekim drugim slučajevima posebnih okolnosti). Slijedom navedenog, a s obzirom da drugi dijelovi zakona ne sadržavaju drugačije uređenje pružanja usluga u turizmu u uvjetima posebnih okolnosti, smatramo da nema potrebe za zadržavanjem navedene definicije.
176 Vesna Milanović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 2. Poštovani, smatram da se pojam "posebne okolnosti" ne smije brisati iz Zakona obzirom da uvijek postoji mogućnost pojave "posebnih okolnosti" poput potresa, poplava i slično, a ne samo epidemije virusom Covid 19 - SARS COV 2 s kojom u kasnijem članku 4. ovih Izmjena u postojećem članku 17. Zakona u stavcima 3. i 4. zamjenjujete pojam "posebne okolnosti". Molim vas da uvažite ovaj prijedlog jer "posebne okolnosti" ne čini samo "epidemija" i neće trajati do vijeka te njome isključujete sve epidemije drugim bolestima i ostale "posebne okolnosti" poput primjera koje sam navela jer sumnjam da ćete, kada "epidemija" prođe, ići u ponovnu izmjenu Zakonu kako bi vratili izraz "posebne okolnosti". Hvala. Nije prihvaćen Definicija posebnih okolnosti vezana je uz članak 38.a, koji se ovim izmjenama Zakona briše, kao i uz vršitelje poslova voditelja poslova turističke agenciji, za koje je ovim izmjenama precizirano da se mogu odrediti samo za posebnih okolnosti uzrokovanih epidemijom bolesti COVID-19 (a ne u nekim drugim slučajevima posebnih okolnosti). Slijedom navedenog, a s obzirom da drugi dijelovi zakona ne sadržavaju drugačije uređenje pružanja usluga u turizmu u uvjetima posebnih okolnosti, smatramo da nema potrebe za zadržavanjem navedene definicije.
177 Rajko Guščić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Predmet: Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča Poražavajuće i razočaravajuće je što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu doznali s, pazite sad, web stranice Ministarstva turizma i sporta. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje osnovnih uzusa komunikacije, kao i elementarne pristojnosti u međusobnim odnosima. Međutim, nakon predstavljenih stavova ZDTVH, ni pisma, ni razglednice. Jasno je da im do mišljenja i stava struke nije nimalo stalo. Malo je reći kako smo zabrinuti činjenicom što je Ministarstvo turizma i sporta ovim prijedlogom strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije. Nula. Naravno, bez obzira imaju li ili nemaju adekvatnu izobrazbu u svojoj domicilnoj državi. Zamislite, čak ne trebaju vladati ni osnovnim znanjem hrvatskog jezika, što naše Ministarstvo očito ni malo ne brine, jer oni i onako s njima neće imati baš nikakvog kontakta. Svaka čast kolegama iz drugih zemalja, ali oni, posve jasno, ne mogu tumačiti hrvatsku povijest, jer nemaju (a kako bi i imali?) toliko potreban osjećaj nacionalne privrženosti i pripadnosti Hrvatskoj. Treba li posebno spomenuti da se to odnosi i na Domovinski rat, temelj slobodne i suverene Hrvatske. Ukratko, strancima je dopušteno da svojim načinima tumačenja hrvatske povijesti rade njezinu reviziju po svom slobodnom nahođenju. Doduše, zakon predviđa da bi strani vodiči trebali polagati stručne provjere znanja i prolaziti procedure kao hrvatske kolege samo u slučaju ako bi vodili na zaštićenim lokalitetima. To će biti jedina mjesta na kojima će naša država u smislu ovog zakona imati koliko toliko suverenitet. Međutim, činjenica je da Ministarstvo ima namjeru taj broj zaštićenih lokaliteta znatno umanjiti na ostatke ostataka hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine pravilnikom koji će ubrzo stupiti na snagu. Mirne duše može se konstatirati kako će kroz koji dan inozemni vodiči bez ikakvog stručnog i profesionalnog kriterija voditi goste diljem lijepe naše i eto nama poplave tzv. fake news informacija, pseudo tumačenja i, po svojoj biti, kraja kulturnog turizma u Hrvatskoj, posredno i srozavanja ugleda zemlje u svijetu, što je posvjedočila i Češka, a objavila sama Europska Komisija u svojem izvješću. Svjedočimo vulgarizaciji struke, opasnoj i krajnjoj degradaciji kvalitete interpretiranja naše baštine, ne vodeći čak računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Sve se prepušta samovolji predatorskog kapitalizma i ekonomiji velikih brojeva, a brojni vodiči će biti primorani iseliti van zemlje i naći drugi posao, što im, kao velikom broju visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika neće biti problem. Toliko o demografskoj politici... Ministarstvo ide toliko daleko u nepoznavanju profesije i zakonskih propisa da u e- savjetovanju navodi kako u Hrvatskoj ima samo 340 aktivnih turističkih vodiča, što bi bilo smiješno da nije žalosno. Republika Hrvatska broji preko pet i pol tisuća vodiča i svi oni 2 uplaćuju značajna financijska sredstva u državni proračun putem obrta, agencija, udruga, ugovora o djelu odnosno uplaćenih poreza, prireza i doprinosa. Nepoznavanje materije samo je nastavak prakse koju smo uočili prilikom proučavanja testa proporcionalnosti koje je objavila Europska Komisija prije nekoliko godina, gdje se nisu potrudili ni sve rubrike ispuniti, a da ne spominjemo polupismenu razinu popratnog teksta. I sve to uz opravdanja inzistiranjima Europske Komisije s kojima smo upoznati. Međutim . proučili smo i prezentirali sve primjere zaštite nekih drugih europskih zemalja. Sudeći po ovom postupku, ne očekujemo ništa pozitivno ni u Pravilnicima o edukaciji i zaštićenim lokalitetima koji nam slijede. Posebno smo užasnuti činjenicom da se uopće nisu iskoristili primjeri modela zaštite ni prema državljanima trećih zemalja koji će nam držati lekcije o našoj povijesti i baštini. Ovakav čin slobodno se može nazvati eutanaziranjem kulturnog naslijeđa, ujedno i potpunim krahom načela zaštite potrošača. Radi se o svojevrsnoj izdaji Hrvatske, i to na globalnoj razini. Žalosti da doslovce niti jedan naš prijedlog, kao članova radne skupine, nije prihvaćen. Ministarstvo turizma i sporta, kojem je obveza štititi interese struke hrvatskih vodiča, odbilo je poslušati glas struke bez obzira na argumente, navedene modalitete zaštite drugih europskih zemalja te bezrezervnu podršku kustosa, povjesničara i braniteljskih udruga. Treba se zapitati zašto Hrvatska ne želi štititi svoju baštinu, povijest i svoje građane na način kako su to napravile druge europske zemlje, primjerice Grčka i Cipar? I sve ovo se događa u zemlji zbog čije su slobode i obrane nacionalnog identiteta prije samo 25 godina mnogi dali svoje živote. Zar ni to više nije važno? Ne možemo se oteti dojmu kako je hrvatski kulturni identitet predan kao na pladnju. Tko god hoće neka jede i kusa kako želi. Kriteriji tu ne postoje. Vjerovali smo da u našem resornom Ministarstvu imamo majku, a ne maćehu. Na žalost, pogriješili smo, ali ćemo ustrajati u goloj borbi za egzistenciju i boriti se svim demokratskim sredstvima. Jednoglasno: članovi Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske 1. Društvo turističkih vodiča Split 2. Društvo turističkih vodiča Dubrovnik 3. Udruga turističkih vodiča Like 4. Udruga turističkih vodiča Rab 5. Udruga turističkih vodiča grada Vukovara 6. Društvo turističkih vodiča Korčula 7. Društvo turističkih vodiča Rovinj 8. Društvo turističkih vodiča Međimurje 9. Udruga turističkih vodiča Bastion- Karlovac 10. Udruga Moj Osijek 3 11. Udruga turističkih vodiča Maloga Lošinja 12. Udruga turističkih vodiča Zadra - Donat 13. Društvo turističkih vodiča Phoenix- Trogir 14. Udruga turističkih vodiča Kvarnera 15. Društvo turističkih vodiča Liburnia 16. Društvo turističkih vodiča Varaždin 17. Društvo turističkih vodiča Pula 18. Udruga turističkih vodiča Zagreba i srednjohrvatske makroregije 19. Turistički vodiči Split 20. Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik 21. Udruga turističkih vodiča otoka Hvar Nije prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Ne može se prihvatiti navod da strani turistički vodiči vode bez edukacije u Republici Hrvatskoj iz razloga što je važećim Zakonom za pružanje usluga turističkog vodiča propisana obveza polaganja stručnog ispita, koji se sastoji od općeg i posebnog dijela. Turistički vodič koji ima položen opći dio stručnog ispita može voditi na području cijele Republike Hrvatske, osim na i u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), dok turistički vodič koji ima položen posebni dio stručnog ispita, a koji polaže posebno po županijama može voditi turiste i po zaštićenim cjelinama (lokalitetima). Usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom. Iznimno, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin treće države koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom, tj. ima položen stručni ispit za turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje pozakonskim aktima, a ne ovim Zakonom. Nadalje, Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Vezano uz prijedlog da se definira razina znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na koje pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referetnog okvira. Navedeno znači da strani vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Kada je u pitanju priznavanje stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim je prenesena Direktiva Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se najmjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
178 Rajko Guščić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Rajko Guščić Predmet: Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča Poražavajuće i razočaravajuće je što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu doznali s, pazite sad, web stranice Ministarstva turizma i sporta. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje osnovnih uzusa komunikacije, kao i elementarne pristojnosti u međusobnim odnosima. Međutim, nakon predstavljenih stavova ZDTVH, ni pisma, ni razglednice. Jasno je da im do mišljenja i stava struke nije nimalo stalo. Malo je reći kako smo zabrinuti činjenicom što je Ministarstvo turizma i sporta ovim prijedlogom strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije. Nula. Naravno, bez obzira imaju li ili nemaju adekvatnu izobrazbu u svojoj domicilnoj državi. Zamislite, čak ne trebaju vladati ni osnovnim znanjem hrvatskog jezika, što naše Ministarstvo očito ni malo ne brine, jer oni i onako s njima neće imati baš nikakvog kontakta. Svaka čast kolegama iz drugih zemalja, ali oni, posve jasno, ne mogu tumačiti hrvatsku povijest, jer nemaju (a kako bi i imali?) toliko potreban osjećaj nacionalne privrženosti i pripadnosti Hrvatskoj. Treba li posebno spomenuti da se to odnosi i na Domovinski rat, temelj slobodne i suverene Hrvatske. Ukratko, strancima je dopušteno da svojim načinima tumačenja hrvatske povijesti rade njezinu reviziju po svom slobodnom nahođenju. Doduše, zakon predviđa da bi strani vodiči trebali polagati stručne provjere znanja i prolaziti procedure kao hrvatske kolege samo u slučaju ako bi vodili na zaštićenim lokalitetima. To će biti jedina mjesta na kojima će naša država u smislu ovog zakona imati koliko toliko suverenitet. Međutim, činjenica je da Ministarstvo ima namjeru taj broj zaštićenih lokaliteta znatno umanjiti na ostatke ostataka hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine pravilnikom koji će ubrzo stupiti na snagu. Mirne duše može se konstatirati kako će kroz koji dan inozemni vodiči bez ikakvog stručnog i profesionalnog kriterija voditi goste diljem lijepe naše i eto nama poplave tzv. fake news informacija, pseudo tumačenja i, po svojoj biti, kraja kulturnog turizma u Hrvatskoj, posredno i srozavanja ugleda zemlje u svijetu, što je posvjedočila i Češka, a objavila sama Europska Komisija u svojem izvješću. Svjedočimo vulgarizaciji struke, opasnoj i krajnjoj degradaciji kvalitete interpretiranja naše baštine, ne vodeći čak računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Sve se prepušta samovolji predatorskog kapitalizma i ekonomiji velikih brojeva, a brojni vodiči će biti primorani iseliti van zemlje i naći drugi posao, što im, kao velikom broju visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika neće biti problem. Toliko o demografskoj politici... Ministarstvo ide toliko daleko u nepoznavanju profesije i zakonskih propisa da u e- savjetovanju navodi kako u Hrvatskoj ima samo 340 aktivnih turističkih vodiča, što bi bilo smiješno da nije žalosno. Republika Hrvatska broji preko pet i pol tisuća vodiča i svi oni 2 uplaćuju značajna financijska sredstva u državni proračun putem obrta, agencija, udruga, ugovora o djelu odnosno uplaćenih poreza, prireza i doprinosa. Nepoznavanje materije samo je nastavak prakse koju smo uočili prilikom proučavanja testa proporcionalnosti koje je objavila Europska Komisija prije nekoliko godina, gdje se nisu potrudili ni sve rubrike ispuniti, a da ne spominjemo polupismenu razinu popratnog teksta. I sve to uz opravdanja inzistiranjima Europske Komisije s kojima smo upoznati. Međutim . proučili smo i prezentirali sve primjere zaštite nekih drugih europskih zemalja. Sudeći po ovom postupku, ne očekujemo ništa pozitivno ni u Pravilnicima o edukaciji i zaštićenim lokalitetima koji nam slijede. Posebno smo užasnuti činjenicom da se uopće nisu iskoristili primjeri modela zaštite ni prema državljanima trećih zemalja koji će nam držati lekcije o našoj povijesti i baštini. Ovakav čin slobodno se može nazvati eutanaziranjem kulturnog naslijeđa, ujedno i potpunim krahom načela zaštite potrošača. Radi se o svojevrsnoj izdaji Hrvatske, i to na globalnoj razini. Žalosti da doslovce niti jedan naš prijedlog, kao članova radne skupine, nije prihvaćen. Ministarstvo turizma i sporta, kojem je obveza štititi interese struke hrvatskih vodiča, odbilo je poslušati glas struke bez obzira na argumente, navedene modalitete zaštite drugih europskih zemalja te bezrezervnu podršku kustosa, povjesničara i braniteljskih udruga. Treba se zapitati zašto Hrvatska ne želi štititi svoju baštinu, povijest i svoje građane na način kako su to napravile druge europske zemlje, primjerice Grčka i Cipar? I sve ovo se događa u zemlji zbog čije su slobode i obrane nacionalnog identiteta prije samo 25 godina mnogi dali svoje živote. Zar ni to više nije važno? Ne možemo se oteti dojmu kako je hrvatski kulturni identitet predan kao na pladnju. Tko god hoće neka jede i kusa kako želi. Kriteriji tu ne postoje. Vjerovali smo da u našem resornom Ministarstvu imamo majku, a ne maćehu. Na žalost, pogriješili smo, ali ćemo ustrajati u goloj borbi za egzistenciju i boriti se svim demokratskim sredstvima. Jednoglasno: članovi Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske 1. Društvo turističkih vodiča Split 2. Društvo turističkih vodiča Dubrovnik 3. Udruga turističkih vodiča Like 4. Udruga turističkih vodiča Rab 5. Udruga turističkih vodiča grada Vukovara 6. Društvo turističkih vodiča Korčula 7. Društvo turističkih vodiča Rovinj 8. Društvo turističkih vodiča Međimurje 9. Udruga turističkih vodiča Bastion- Karlovac 10. Udruga Moj Osijek 3 11. Udruga turističkih vodiča Maloga Lošinja 12. Udruga turističkih vodiča Zadra - Donat 13. Društvo turističkih vodiča Phoenix- Trogir 14. Udruga turističkih vodiča Kvarnera 15. Društvo turističkih vodiča Liburnia 16. Društvo turističkih vodiča Varaždin 17. Društvo turističkih vodiča Pula 18. Udruga turističkih vodiča Zagreba i srednjohrvatske makroregije 19. Turistički vodiči Split 20. Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik 21. Udruga turističkih vodiča otoka Hvar Nije prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Ne može se prihvatiti navod da strani turistički vodiči vode bez edukacije u Republici Hrvatskoj iz razloga što je važećim Zakonom za pružanje usluga turističkog vodiča propisana obveza polaganja stručnog ispita, koji se sastoji od općeg i posebnog dijela. Turistički vodič koji ima položen opći dio stručnog ispita može voditi na području cijele Republike Hrvatske, osim na i u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), dok turistički vodič koji ima položen posebni dio stručnog ispita, a koji polaže posebno po županijama može voditi turiste i po zaštićenim cjelinama (lokalitetima). Usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom. Iznimno, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin treće države koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom, tj. ima položen stručni ispit za turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje podzakonskim aktima, a ne ovim Zakonom. Nadalje, Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Vezano uz prijedlog da se definira razina znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na koje pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referetnog okvira. Navedeno znači da strani vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Kada je u pitanju priznavanje stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se najmjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
179 Viktorija Modrić Flies PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 14. Svi turistički vodiči (iz EU ,Švicarske Konfederacije i trećih zemalja) koji pružaju uslugu vođenja u RH trebali bi poznavati hrvatski jezik na razini B2, kako bi bili upoznati sa pravilima i radi jednostavnije kontrole od strane inspekcijskih službi.. Potrebno je ostvariti suradnju i s komunalnim redarima. Nije prihvaćen Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referetnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
180 Viktorija Modrić Flies PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. Molim vas navedite tko podnosi zahtjev za ukidanje Rješenja i zašto bi netko podnio takav zahtjev. Budući da turistički vodič nije slobodno zanimanje automatski dobivanjem Rješenja zašto bi ikada imao potrebu da ukine Rješenje o ispunjavanja uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča? Nije prihvaćen Vezano uz ukidanje rješenja o ispunjavanju uvjeta turističkog vodiča smatramo da je potrebno navedeno izričito urediti zakonom, bez obzira što vodič možda neće imati potrebu za tim, s obzirom da ishođenje rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkih vodiča automatski ne predstavlja registraciju slobodnog zanimanju. Naime, Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
181 Viktorija Modrić Flies PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Protivim se ovom prijedlogu i smatram da bi trebalo ostati kao i do sada tj da se NE briše "po županijama". A ako ipak mora, pristajem na ustupak, da u članku 70. stavku 2. i stavku 4. piše "po regijama" umjesto "po županijama" Regije se određuju na slijedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija'' Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
182 Viktorija Modrić Flies PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Ovim zakonom omogućit će se turističkim vodičima iz drugih država članica EU da bez posebne provjere znanja o kulturnoj baštini budu ovlašteni pružati usluge turističkih vođenja u RH, uz izuzetke zaštićenih lokaliteta a koji bi, usvajanjem dodatnih pravilnika, bili svedeni na minimum. Time se degradira struka turističkog vodiča a hrvatski turistički vodiči se dovode u neravnopravan položaj. Protivim se ukidanju stručnog ispita po županijama jer nacionalni vodič ne može prenijeti i sačuvati tolika i tako različita neopipljiva kulturna dobra RH, razne usmene predaje, obrede, znanja i umijeća. Duh grada, može prenijeti samo vodič koji posjeduje kvalifikaciju za određeno specifično područje. Nije prihvaćen Stručni nositelj zadržava stav naveden u obrazloženju u nenormativnom dijelu Nacrta prijedloga zakona.
183 Jasminka Miškulin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 14. Suglasna sam s komentarima kolega. Godinama već molimo da se zaštićeni lokaliteti kao takvi jasno označe, kao i na nedovoljan broj inspektora kojima su zbog birokratskih poteškoća često vezane ruke. Predlažem da se kontrole na zaštićenim lokalitetima spuste i na razinu komunalnih redara i da se nađe načina da se slična ovlaštenja daju zastupnicima strukovnih udruga, uz napomu da takva praksa postoji npr. u Austriji vezano za učitelje skijanja Nije prihvaćen Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), propisano je da se pružateljima usluga ne može nametati dodatna obveza glede pristupa pružanju usluga na privremenoj i povremenoj osnovi. Nadzor nad pružanjem usluga turističkih vodiča provodi Državni inspektorat.
184 Jasminka Miškulin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Nastavno na prijedlog u prethodnom članku zahtijeva se izmjena: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
185 Jasminka Miškulin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 7. Protivim se predloženom člankom i umjesto toga podržavam u cjelosti prijedlog ZDTVH. Regije moraju biti upisane u Zakon, a ne u neki pravilnik koji je podložan izmjenama preko noći i prema nečijem nahođenju. Smatram da je ovo jedini kompromis koji može uz kvalitenu edukaciju i dobru osmislen popis zaštićenih lokaliteta očuvati jednu struku, kulturni turizam i vrijednosti naše baštine u koje se navodne kunete Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
186 prolingua travel PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Poštovani, poučena iskustvom iz prethodih eSavjetovanja moram vas pohvaliti jer igrate još pokvarenije nego što ste dosad igrali. Ne znam sviđa li mi se više onaj kojem ste dali da nas prebrojava i umjesto 5500 izbroji 340 ili ovaj koji vas je uvjerio da se čitava hrvatska povijest, kultura i znamenitosti mogu strpati u smiješan tečaj od 3 mjeseca. Završila sam jedan takav za više županija i možete biti sigurni da 3 mjeseca nije dosta za 1 županiju, a kamoli za cijelu državu. Stoga vam je ova ideja o uvođenju nacionalne licence, nakon koje ste naumili donijeti Pravilnik kojim ćete smanjiti broj lokaliteta na 95%, edukaciju ostaviti u trajanju od 3 mjeseca kod vaših pajdaša za one koji žele na jednostavan način doći do licence za Hrvatsku - izvrsna. Samo što, neće moći! Turistički vodiči nisu ovce! Iznimno se protivim ovakvom prijedlogu i zahtijevam da čl. 70.st. 2 te članak 70.st.4. zamijenite riječima ''po regijama'' te novi stavak 6 dopunite kako slijedi: Regije se određuju na sljedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključuje 4 županije: - Dubrovačko-neretvansku županiju - Splitsko – dalmatinsku županiju - Šibensko – kninsku županiju - Zadarsku županiju 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključuje 3 županije: - Istarsku županiju - Primorsko-goransku županiju - Ličko-senjsku županiju 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključuje 5 županija i grad Zagreb: - Krapinsko-zagorsku županiju - Karlovačku županiju - Međimursku županiju - Varaždinsku županiju - Zagrebačku županiju - Grad Zagreb 4. Panonska regija - uključuje 4 županije: - Sisačko-moslovačku županiju - Bjelovarsko-bilogorsku županiju - Koprivničko-križevačku županiju - Virovitičko- podravsku županiju 5. Slavonska regija - uključuje 4 županije: - Vukovarsko-srijemsku županiju - Osječko-baranjsku županiju - Požeško-slavonsku županiju - Brodsko-posavsku županiju Jalova obećanja da će gore navedeno biti uređeno Pravilnikom ne znače ništa i zahtijevam da se navedeno uredi Zakonom koji ima veću pravnu snagu od Pravilnika i kojeg mora odobriti Sabor, dok izmjene Pravilnika donosi sam Ministar odnosno, Ministrica, koja je dosad dovoljno pokazala svoju nekompetentnost i poltronstvo. Nije prihvaćen U Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa nigdje nije naveden podatak o 340 turističkih vodiča u Republici Hrvatskoj, već se procjenjuje da od ukupnog broja vodiča, to jest od ukupno cca 5500 registriranih vodiča u Republici Hrvatskoj, četvrtina aktivno pruža usluge u smislu da im je to jedini izvor prihoda (prema podacima Porezne uprave od 14.12.2020. pod NKD razredom „79.90 Ostale rezervacijske usluge i djelatnosti povezane s njima“, a koja uključuje uz ostale djelatnosti i djelatnost turističkog vodiča, evidentirano je ukupno 1.344 poreznih obveznika, od čega je 208 pravnih i 1.136 fizičkih osoba). Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
187 Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 14. Slažemo se s komentarom Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske. Strani turistički vodiči nisu dovoljno upoznati s time gdje mogu pružati svoje usluge, a gdje ne mogu... Potrebno je jasno istaknuti ograničenje na zaštićenim lokalitetima. Također, već godinama upozoravamo na premali broj inspektora na terenu. Upravni odbor UTV "Mihovil" Šibenik Nije prihvaćen Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), propisano je da se pružateljima usluga ne može nametati dodatna obveza glede pristupa pružanju usluga na privremenoj i povremenoj osnovi. Nadzor nad pružanjem usluga turističkih vodiča provodi Državni inspektorat.
188 Alberto Košara PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Predlažem da se riječ "po županijama" zamijeni riječima "po regijama", kako je predložila ZDTVH, odnosno: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija'' Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
189 Lea Božanić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, kao licencirani turistički vodič sažem se sa većinom kolega i dijelim frustracije oko prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu. U potpunosti podržavam i potpisujem sve rečeno sa strane „Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske“ te prilažem još jednom naš stav: Poražavajuće i razočaravajuće je što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu doznali s, pazite sad, web stranice Ministarstva turizma i sporta. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje osnovnih uzusa komunikacije, kao i elementarne pristojnosti u međusobnim odnosima. Međutim, nakon predstavljenih stavova ZDTVH, ni pisma, ni razglednice. Jasno je da im do mišljenja i stava struke nije nimalo stalo. Malo je reći kako smo zabrinuti činjenicom što je Ministarstvo turizma i sporta ovim prijedlogom strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije. Nula. Naravno, bez obzira imaju li ili nemaju adekvatnu izobrazbu u svojoj domicilnoj državi. Zamislite, čak ne trebaju vladati ni osnovnim znanjem hrvatskog jezika, što naše Ministarstvo očito ni malo ne brine, jer oni i onako s njima neće imati baš nikakvog kontakta. Svaka čast kolegama iz drugih zemalja, ali oni, posve jasno, ne mogu tumačiti hrvatsku povijest, jer nemaju (a kako bi i imali?) toliko potreban osjećaj nacionalne privrženosti i pripadnosti Hrvatskoj. Treba li posebno spomenuti da se to odnosi i na Domovinski rat, temelj slobodne i suverene Hrvatske. Ukratko, strancima je dopušteno da svojim načinima tumačenja hrvatske povijesti rade njezinu reviziju po svom slobodnom nahođenju. Doduše, zakon predviđa da bi strani vodiči trebali polagati stručne provjere znanja i prolaziti procedure kao hrvatske kolege samo u slučaju ako bi vodili na zaštićenim lokalitetima. To će biti jedina mjesta na kojima će naša država u smislu ovog zakona imati koliko toliko suverenitet. Međutim, činjenica je da Ministarstvo ima namjeru taj broj zaštićenih lokaliteta znatno umanjiti na ostatke ostataka hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine pravilnikom koji će ubrzo stupiti na snagu. Mirne duše može se konstatirati kako će kroz koji dan inozemni vodiči bez ikakvog stručnog i profesionalnog kriterija voditi goste diljem lijepe naše i eto nama poplave tzv. fake news informacija, pseudo tumačenja i, po svojoj biti, kraja kulturnog turizma u Hrvatskoj, posredno i srozavanja ugleda zemlje u svijetu, što je posvjedočila i Češka, a objavila sama Europska Komisija u svojem izvješću. Svjedočimo vulgarizaciji struke, opasnoj i krajnjoj degradaciji kvalitete interpretiranja naše baštine, ne vodeći čak računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Sve se prepušta samovolji predatorskog kapitalizma i ekonomiji velikih brojeva, a brojni vodiči će biti primorani iseliti van zemlje i naći drugi posao, što im, kao velikom broju visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika neće biti problem. Toliko o demografskoj politici... Ministarstvo ide toliko daleko u nepoznavanju profesije i zakonskih propisa da u e- savjetovanju navodi kako u Hrvatskoj ima samo 340 aktivnih turističkih vodiča, što bi bilo smiješno da nije žalosno. Republika Hrvatska broji preko pet i pol tisuća vodiča i svi oniuplaćuju značajna financijska sredstva u državni proračun putem obrta, agencija, udruga, ugovora o djelu odnosno uplaćenih poreza, prireza i doprinosa. Nepoznavanje materije samo je nastavak prakse koju smo uočili prilikom proučavanja testa proporcionalnosti koje je objavila Europska Komisija prije nekoliko godina, gdje se nisu potrudili ni sve rubrike ispuniti, a da ne spominjemo polupismenu razinu popratnog teksta. I sve to uz opravdanja inzistiranjima Europske Komisije s kojima smo upoznati. Međutim . proučili smo i prezentirali sve primjere zaštite nekih drugih europskih zemalja. Sudeći po ovom postupku, ne očekujemo ništa pozitivno ni u Pravilnicima o edukaciji i zaštićenim lokalitetima koji nam slijede. Posebno smo užasnuti činjenicom da se uopće nisu iskoristili primjeri modela zaštite ni prema državljanima trećih zemalja koji će nam držati lekcije o našoj povijesti i baštini. Ovakav čin slobodno se može nazvati eutanaziranjem kulturnog naslijeđa, ujedno i potpunim krahom načela zaštite potrošača. Radi se o svojevrsnoj izdaji Hrvatske, i to na globalnoj razini. Žalosti da doslovce niti jedan naš prijedlog, kao članova radne skupine, nije prihvaćen. Ministarstvo turizma i sporta, kojem je obveza štititi interese struke hrvatskih vodiča, odbilo je poslušati glas struke bez obzira na argumente, navedene modalitete zaštite drugih europskih zemalja te bezrezervnu podršku kustosa, povjesničara i braniteljskih udruga. Treba se zapitati zašto Hrvatska ne želi štititi svoju baštinu, povijest i svoje građane na način kako su to napravile druge europske zemlje, primjerice Grčka i Cipar? I sve ovo se događa u zemlji zbog čije su slobode i obrane nacionalnog identiteta prije samo 25 godina mnogi dali svoje živote. Zar ni to više nije važno? Ne možemo se oteti dojmu kako je hrvatski kulturni identitet predan kao na pladnju. Tko god hoće neka jede i kusa kako želi. Kriteriji tu ne postoje. Vjerovali smo da u našem resornom Ministarstvu imamo majku, a ne maćehu. Na žalost, pogriješili smo, ali ćemo ustrajati u goloj borbi za egzistenciju i boriti se svim demokratskim sredstvima. Jednoglasno: članovi Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske. Nije prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Ne može se prihvatiti navod da strani turistički vodiči vode bez edukacije u Republici Hrvatskoj iz razloga što je važećim Zakonom za pružanje usluga turističkog vodiča propisana obveza polaganja stručnog ispita, koji se sastoji od općeg i posebnog dijela. Turistički vodič koji ima položen opći dio stručnog ispita može voditi na području cijele Republike Hrvatske, osim na i u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), dok turistički vodič koji ima položen posebni dio stručnog ispita, a koji polaže posebno po županijama može voditi turiste i po zaštićenim cjelinama (lokalitetima). Usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom. Iznimno, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin treće države koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom, tj. ima položen stručni ispit za turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje pozakonskim aktima, a ne ovim Zakonom. Nadalje, Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Vezano uz prijedlog da se definira razina znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na koje pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da strani vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Kada je u pitanju priznavanje stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se najmjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
190 Žarko Damjanović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Kao licencirani turistički vodič izražavam nezadovoljstvo nepoštivanjem naše struke od strane Ministarstva turizma, koje bi istu trebalo štititi i zaštititi, a ne pogodovati stranim turističkim vodičima sudeći prema prijedlogu zakona te time ignorira i prijedloge ZTVH (Zajednice turističkih vodiča Hrvatske)ali i same struke. "Ovim izmjenama omogućuje se donošenje provedbenih propisa temeljem kojih bi stručni ispit za posebni dio bio organiziran na drugačiji način te bi se ukinula fragmentarnost posebnog dijela ispita" a samim time bi se dovelo domaće vodiče u neravnopravni položaj Kao što su već mnogi moji kolege i kolegice napomenuli, napomenuo bih i ja, direktive EU su očito samo smjernice (a ne i obveza donošenja takvog zakona). Naravno da se zakon treba prilagoditi članstvu u EU i da smo pristupanjem potpisali i prihvatili nekakve uvjete, ali je isto tako važno da svaka država članica ima prostora štititi svoju posebnost, a pogotovo kada govorimo o kulturi i povijesnom nasljeđu. Vjerujem da ste i vi gospodo sviesni da bez povijesti i kulture nema identiteta, a bez identiteta nema ni države. Tužno je da se odluke na nivou države donose onako usput, bez vizije, bez imalo odgovornosti. Nijedna država sa slično starom, bogatom i vrijednom kulturno-povijesnom baštinom ne bi dozvolila da se mahom emitivne zemlje miješaju u njihovu turističku politiku.. Hrvatska turistička tradicija je daleko duža od mnogih zemalja a pogotovo kad uzmemo u obzir da nas posjećuje (2019) pet puta više turista nego što Hrvatska ima stanovnika. Volio bih vam napomenuti da su upravo turistički vodiči najbolji ambasadori svoje zemlje i da su upravo oni mnogo puta prvi kontakt koji turisti imaju sa zemljom, gradom, ljudima i običjima ali da i turistički vodiči su među ostalim djelatnicima u turizmu ti zbog kojih mnogo puta ti isti turisti požele se ponovo vratiti u Hrvatsku. Ako se sa dužnim poštovanjem odnosimo prema našim ambasadorima širom svijeta zar ne bi i turističke vodiče kao istinske ambasadore trebalo tretirati bar sa malo poštivanja ako ne zbog njih samih onda barem prema struci, poslu kojeg s ljubavlju rade. Ako su mogle države poput Grćke i Cipra ne vidim zašto ne bi mogla i Hrvatska. I za kraj želio bih završiti sa dubokim mislima našeg velikana A.G.Matoša “Koliko nas ima, recite po duši, u kojima se stidi Evropljanin, da je kao Hrvat sužarij, kukavica, rob, izmet, sramota ljudskog roda, parodija kulture i modernih načela slobode, – u kojima se stidi Čovjek da kao današnji Hrvat mora biti sluga u vlastitoj kući i rob, sinji rob u divnoj zemlji, gdje svaka travka, svaki vjetrić, svaki cvijet, svaki lug, svaka gora pjeva kao Gundulićeva Dubravka o dragoj i slatkoj slobodi, gdje nauku slobode, zaboravljenu u narodu i popljuvanu u kaputašiji, besjedi, propovijeda i na sve četiri svjetske strane pjeva tek pitomi, zdravi sklad hrvatskih krajeva, hrvatskog pejsaža, sklad našeg neba, zraka, sunca i zemlje? Molim vas da ovim zakonom ne činite “parodiju kulture i modernih načela slobode” Želim puno sreće u daljnjem radu. Nije prihvaćen Direktiva je obvezujuća u pogledu rezultata koji je potrebno postići za svaku državu članicu kojoj je upućena, a odabir oblika i metoda postizanja tog rezultata prepušten je nacionalnim tijelima, što znači da države članice moraju preuzeti obveze sadržane u direktivama i propisati ih svojim nacionalnim zakonodavstvom i pritom su slobodne u izboru načina na koji će prenijeti njihov sadržaj u svoje nacionalne propise (donošenjem novog zakona ili podzakonskog akta, izmjenama i dopunama postojećeg propisa i sl.).
191 Ksenija Škorić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, nastavnica sam stručnih predmeta u sektoru Turizam i ugostiteljstvo. U potpunosti podržavam prijedloge koje iznosi struka, društva i pojedinačni turistički vodiči. Dodala bih samo još da se puno novih većih prava omogućuje stranim državljanima, dok se, s druge strane, od pojedinih budućih turističkih vodiča traži da polože i, naravno, plate ispit za nešto što su tijekom školovanja u puno širem opsegu usvojili. Radi se o hotelijersko turističkim tehničarima koji veliku većinu sadržaja općeg dijela ispita imaju usvojenu u puno većoj satnici tijekom četverogodišnjeg školovanja, nego što se traži na ispitu za turističkog vodiča. Predlažem da se tim osobama omogući smanjenje opsega općeg dijela ispita. Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
192 Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. Molimo nadopuniti članak i navesti tko podnosi zahtjev za ukidanje predmetnog rješenja. Upravni odbor UTV "Mihovil" Šibenik Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
193 Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Nastavno na prijedlog u prethodnom članku zahtijeva se izmjena: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Upravni odbor UTV "Mihovil" Šibenik Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
194 Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Iznimno se protivimo ovakvom prijedlogu te predlažemo izmjenu čl. 70.st. 2 te članka 70.st.4. riječima '' po regijama'' Predlaže se izmjena u članku 70. te dopuna novog stavka 6. : '' Regije se određuju na slijedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija'' Upravni odbor UTV "Mihovil" Šibenik Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
195 Sandra Šamanović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Prijedlog je da ako će se brisati licence po županijam, da se kao šta je predložila Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske, ide na polaganje znanja po hrvatskim regijama: Dalmatinska, Istarsko-primorsko-lička,Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija (uključivala bi 5 županija i grad Zagreb), Panonska regija i Slavonska regija. Hrvatske regije imaju različitu povijest, kuturno-povijesnu baštinu, geografske elemente i kulturu življenja te svaka od njih, s obzirom na svoje različitosti, zaslužuje da se posebno polaže. Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
196 Ivo Luketa PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, ovaj prijedlog zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne podržavam. Naime, važeći Zakon propisuje da turistički vodič iz druge države članice koji želi privremeno i povremeno pružati usluge, može iste pružati na zaštićenim cjelinama (lokalitetima) samo ako položi posebni dio stručnog ispita, a isti je prema Zakonu i provedbenom propisu organiziran po županijama. Ovim izmjenama omogućuje se donošenje provedbenih propisa temeljem kojih bi stručni ispit za posebni dio bio organiziran na drugačiji način te bi se ukinula fragmentarnost posebnog dijela ispita. Slijedom navedenog, novim prijedlogom Zakona koji uporište nalazi pozivanjem na EU Direktive, omogućit će se turističkim vodičima iz drugih država članica EU kao i ne EU rezidentima da bez posebne provjere znanja o kulturnoj baštini te bez provjere znanja hrvatskog jezika budu ovlašteni pružati usluge turističkih vođenja u RH, uz izuzetke zaštićenih lokaliteta a koji bi, usvajanjem dodatnih pravilnika, bili svedeni na minimum. Uvidom u navedeni prijedlog evidentno je kako bi u slučaju donošenja predmetnog zakona došlo do povrede strukovnih interesa prvenstveno u vidu upitne kvalitete interpretacije hrvatske kulturne baštine, običaja i povijesnih događaja a shodno tome i ugrožavanju potrošačkih interesa u smislu degradacije kvalitete usluge koju bi turistički vodiči bez kvalitetne izobrazbe, kompetencija i znanja nudili na tržištu RH. Postavlja se i legitimno pitanje ravnopravne konkurencije na tržištu rada, jer bi strani turistički vodiči stekli potrebne licence za vođenja na teritoriju RH bez ulaganja novčanih sredstava, napora i vremena koju su njihove RH kolege bili primorani uložiti. Smatramo da se navedeni prijedlog negativno odražava na status 5.500 registriranih hrvatskih turističkih vodiča, da degradira kvalitetu struke, ostavlja mogućnost proizvoljne interpretacije kulturne baštine te dovodi do pojave nelojalne konkurencije. Naš glas i angažman je jedini alat u cilju zaštite naših strukovnih interesa s obzirom da iste nije prepoznalo niti adekvatno zaštitilo naše resorno Ministarstvo turizma. Unatoč svojedobnom pozivu za sudjelovanje vodiča u Radnoj skupini za Izmjene i dopune Zakona, naši prijedlozi za zaštitu strukovnih interesa nisu uvaženi, o čemu je objavom upozorila i Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske. Zar je Eurpskoj komisiji toliko važna ova tematika s hrvatskim turstičkim vodičima u ovim pandemisjskim okolnostima? I to prema državi koja je najnerazvijenija u EU, koja je zadnja ušla u EU, koju je pokosila pandemija, u kojoj je turizam stao i pitanje je za koliko će se godina oporaviti, u državi u kojoj na stotine turističkih vodiča nema posla i kad su bile najbolje turističke godine jer je ponuda i potražnja takva, u državi koju su pogodili potresi i štete se mjere u milijardama eura... Zar Europska komisija za nas nema sluha? Zar Europska komisija nema iste aršine prema svim članicama EU kao što su Grčka ili Cipar? Za je Europska komisija donijela direktivu i za npr. kineske turističke vodiče da mogu raditi u RH bez da su polagali tečaja u nas, bez poznavanja naše povijesti, bez znanja hrvatskog jezika, bez poznavanja naše kulturne baštine, tradicije, Domovinskog rata Isto tako podržavam sve prijedloge od Zajednice društava turističkih vodiča Split. Ivo Luketa, predsjednik Društva turističkih vodiča Split Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
197 Ivica Profaca PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Koliko vidim, predviđeno je da će i stranci - bez obzira na kvalifikaciju koju donose sa sobom - morati polagati posebni dio stručnog ispita, i to na nacionalnoj razini kao i domaći vodiči. Ono što smatram nedovoljno razrađenim jest problem poznavanja hrvatskog jezika. U slučaju domaćih vodiča postojeća odredba o poznavanju hrvatskog jezika "u mjeri dostatnoj za pružanje usluga turističkog vodiča" možda je (makar ne uvijek) mogla imati smisla s obzirom da je jedan od uvjeta za polaganje bio (i još je) i onaj o završenoj srednjoj školi, pa pretpostavljam da se smatralo da onaj tko završi srednju školu u Hrvatskoj dovoljno poznaje i hrvatski jezik. No, kod stranaca to nije slučaj, i smatram da je nužno odrediti stupanj poznavanja hrvatskog jezika, ravan onome koji se stječe završetkom srednje škole. Nije prihvaćen Vezano uz prijedlog definiranja razine znanja hrvatskog jezika napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na kojem pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. U pogledu priznavanja stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se namjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
198 obrt Andamo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Na kojoj osnovi Vi mislite ukinuti fragmentarnost u vezi lokaliteta i deregulirati prava vodiča? EU samo traži prijedlog/smjernicu. A Vi nudite više od toga, a da EU nije niti zatražila :-))) Koga Vi onda zastupate? Gdje je spomenuto obrazložno mišljenje EU radi kršenja, odnosno zahtjev mijenjanja i deregulacija zanimanja turističkog vodiča u RH? Do današnjeg dana ga niste objavili. Sukladno toj Vašoj argumentaciji: kako su Grčka, Cipar i čak manja EU članica Malta onda uspjeli zaštiti prava svojih vodiča? Zašto niste način reguliranja preuzeli po uzoru Grčke i Cipra? Odakle Vam broj o samo 340 aktivnih vodiča? Toliko ih imaju sami gradovi Dubrovnik i Split zajedno, a ostatak RH? Imali smo niz prijedloga iz zadnjih rasprava (početkom 2019. i ranijih godina, i ZDTVH je već dao stručne prijedloge i odgovore) - mogli biste pri izmjeni zakona najprije reagirati na to i dati odgovor. Lp, Monika Smilovic Nije prihvaćen Direktive EU odnose na sve države članice te su njima propisana pravila kojima se moraju voditi sve države članice prilikom prenošenja istih u nacionalno zakonodavstvo. Ukoliko države članice ne prenesu određenu Direktivu EU u cijelosti ili suprotno, tada Europska komisija kao čuvarica „nadzornik“ svih Ugovora Europske unije, može protiv neke države članice pokrenuti postupka zbog povrede prava EU. Vezano uz sam tekst obrazloženog mišljenja, napominjemo da je Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske podnijela Ministarstvu turizma i sporta zahtjev za pristup informacijama, o čemu je službenik za infromiranje donio rješenje s detaljnjim obrazloženjem razloga zbog kojih se navedeni zahtjev odbija. Naime, Ministarstvo turizma i sporta nije u mogućnosti pružiti uvid u tražene informacije na temelju članka 5. stavka 1. u vezi s člankom 4. stavkom 2. Uredbe 1049/2001, s obzirom da je, u bitnom, riječ o dokumentu koji se odnosi na postupak ispitivanja moguće povrede prava Europske unije od strane Republike Hrvatske, koji može dovesti do pokretanja sudskog postupka (tzv. infringment) protiv Republike Hrvatske pred Sudom Europske unije, zbog povrede prava Europske unije na temelju članka 258. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, a otkrivanje takvog dokumenta ugrozilo bi zaštitu svrhe predmetnog postupka i njegovo neometano odvijanje. U Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa nigdje nije naveden podatak o 340 turističkih vodiča u Republici Hrvatskoj, već se procjenjuje da od ukupnog broja vodiča, to jest od ukupno cca 5500 registriranih vodiča u Republici Hrvatskoj, četvrtina aktivno pruža usluge u smislu da im je to jedini izvor prihoda (prema podacima Porezne uprave od 14.12.2020. pod NKD razredom „79.90 Ostale rezervacijske usluge i djelatnosti povezane s njima“, a koja uključuje uz ostale djelatnosti i djelatnost turističkog vodiča, evidentirano je ukupno 1.344 poreznih obveznika, od čega je 208 pravnih i 1.136 fizičkih osoba)
199 Ivica Profaca PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 14. Članak 73 stavak 1, međutim, ništa ne govori o zaštićenim lokalitetima i pravilima vođenja na njima pa je nejasno odnosi li se ova odredba i na te lokalitete. Osim toga, strani pratitelji i vodiči kod inspekcijskih nadzora (inače vrlo rijetkih) mogu se "izvlačiti" da nisu znali odnosi li se njihova licenca na zaštićene lokalitete. Nije prihvaćen Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), propisano je da se pružateljima usluga ne može nametati dodatna obveza glede pristupa pružanju usluga na privremenoj i povremenoj osnovi. Nadzor nad pružanjem usluga turističkih vodiča provodi Državni inspektorat.
200 Ivica Profaca PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. U stavku 1 svakako treba unijeti tko podnosi zahtjev za odjavu Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
201 Bojan Horvat PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Nažalost ovaj prijedlog zakona nastavlja po starome. Niti riječi o povećanju kvalitete edukacije za posao turističkog vodiča, u trenutnoj situaciji edukacija je svedena na razinu večernje škole. Sadašnja situacija nema nikakvog smisla pogotovo ako se ukinu županijske licence kako je predviđeno zakonom. Također treba donijeti posebne propise (bilo pravilnikom ili drugim podzakonskim aktom) koji se omogućuje diplomiranim povjesničarima i povjesničarima umjetnosti priznavanje položenih ispita i za posao turstičkog vodiča što do sada nije bio slučaj. Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
202 Udruga turističkih vodiča i pratirelja Međimurja PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Sukladno dopisu Zajednice društava turističkih vodiča Međimurja prema Ministarstvu turizma o uništavanju kulturnog identiteta Hrvatske, osjećamo potrebu izraziti i svoje mišljenje. Pozivom iz Ministarstva poručeno nam je da će se određene restrikcije uvoditi Pravilnicima, smatramo to neprihvatljivim iz jednostavnog razloga, što Pravilnik nema snagu koju ima Zakon Republike Hrvatske. Shvaćamo usput potrebu usklađivanja Zakona sa Direktivom EU o slobodnom tržištu rada, no isto tako nam nije shvatljivo zašto se određene restrikcije ne mogu odmah uvesti u Zakon bez potrebe za dodatnim pravilnicima. Smatramo da se odmah Zakonom može zadovoljiti usklađivanje s EU direktivom i isto tako ograničiti uvjetima turističke vodiče iz inozemstva da baš interpretiraju baštinu i našu kulturu iz nekog vlastitog nahođenja. Pravilnik poslije toga može biti samo dodatno obrazloženje tih restrikcija. Uvođenjem istih u Zakon to dobiva na snazi. Vjerujem da je u pitanju samo nekoliko smislenih rečenica koje mogu jednostavno zadovoljiti sve nužnosti koje postavlja EU i opet da se poštuju prava i znanje lokalnih turističkih vodiča. Poštovani dužnosnici Ministarstva, evo jedan samo dobronamjerni savjet: SLUŠAJTE i POŠTUJTE STRUKU! Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
203 Željka Ivosević PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, Kao licencirani turistički vodič izražavam nezadovoljstvo nepoštivanjem naše struke od strane Ministarstva turizma, koje bi istu trebalo štititi i zaštititi, a ne pogodovati stranim turističkim vodičima, ignorirajući prijedloge Zajednice turističkih vodiča Hrvatske. Ponavljam, ja kao licencirani vodič za DNŽ mogu voditi samo po našoj županiji za koju sam dobila licencu, a strani vodiči mogu bez ikakve provjere znjnja voditi po cijeloj Hrvatskoj?! Nas cca 5500 u RH živi od ovog posla. Vašom ignorancijom ste tako ugrozili našu egzistenciju, ali i sebi iz proračuna izbili značajna novčana sredstva koja mi u vidu raznih poreza i nameta uplaćujemo. I još nešto, direktive EU su očito samo smjernice (a ne i obveza donošenja takvog zakona) jer ne postoji reciprocitet pa mi posao turističkog vodiča ne možemo obavljati u drugim turističkim zemljama. Nije prihvaćen Direktiva je obvezujuća u pogledu rezultata koji je potrebno postići za svaku državu članicu kojoj je upućena, a odabir oblika i metoda postizanja tog rezultata prepušten je nacionalnim tijelima, što znači da države članice moraju preuzeti obveze sadržane u direktivama i propisati ih svojim nacionalnim zakonodavstvom i pritom su slobodne u izboru načina na koji će prenijeti njihov sadržaj u svoje nacionalne propise (donošenjem novog zakona ili podzakonskog akta, izmjenama i dopunama postojećeg propisa i sl.).
204 Edith Vilović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Malo je reći kako smo zabrinuti činjenicom što je Ministarstvo turizma i sporta ovim prijedlogom strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije. Nula. Naravno, bez obzira imaju li ili nemaju adekvatnu izobrazbu u svojoj domicilnoj državi. Zamislite, čak ne trebaju vladati ni osnovnim znanjem hrvatskog jezika, što naše Ministarstvo očito ni malo ne brine, jer oni i onako s njima neće imati baš nikakvog kontakta. Svaka čast kolegama iz drugih zemalja, ali oni, posve jasno, ne mogu tumačiti hrvatsku povijest, jer nemaju (a kako bi i imali?) toliko potreban osjećaj nacionalne privrženosti i pripadnosti Hrvatskoj. Treba li posebno spomenuti da se to odnosi i na Domovinski rat, temelj slobodne i suverene Hrvatske. Ukratko, strancima je dopušteno da svojim načinima tumačenja hrvatske povijesti rade njezinu reviziju po svom slobodnom nahođenju. Nije prihvaćen Ne može se prihvatiti navod da strani turistički vodiči vode bez edukacije u Republici Hrvatskoj iz razloga što je važećim Zakonom za pružanje usluga turističkog vodiča propisana obveza polaganja stručnog ispita, koji se sastoji od općeg i posebnog dijela. Turistički vodič koji ima položen opći dio stručnog ispita može voditi na području cijele Republike Hrvatske, osim na i u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), dok turistički vodič koji ima položen posebni dio stručnog ispita, a koji polaže posebno po županijama može voditi turiste i po zaštićenim cjelinama (lokalitetima). Usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom. Iznimno, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin treće države koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom, tj. ima položen stručni ispit za turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje pozakonskim aktima, a ne ovim Zakonom.
205 UNPAH - Udruga Nezavisnih Putničkih Agenata Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 5. UNPAH se protivi ukidanju članka 38 i članka 38a, ukoliko paralelno sa ukidanjem tog članka se ne donesu potrebne i dostatne mjere (zakonom regulirane), kako bi agencije mogle isplatiti putnike koji su dobili vouchere. UNPAH je od početka primjene ZPUT-a upozoravao na nedopustivi članak 37. stavke 6 i 7, a koje su potpuno neprimjenjive u praksi, i kojima se obvezuje SAMO agencije da vrate novac putnicima za paket aranžmane (ali istovremeno se na to ne obvezuju niti hotelijeri, niti avio kompanije, niti bilo ko drugi u lancu). Veliki broj hotela i aviokompanija nisu vratili novce, jer ih ništa ne obvezuje na povrat novaca, a i nemaju od kuda vratiti novce. U jednom dijelu slučajeva do novaca agencije mogu doći samo ako dovedu nove goste, kada se ponovo pokrene posao. Putničke agencije ne mogu dobiti novce od krajnjih pružatelja usluga za nerealizirane aranžmane zbog covid krize, a ukidanjem članka 38a morat će u roku 14 dana od odustajanju putnika od putovanja isplatiti cijeli iznos uplaćenog depozita. U ovom trenutku, ukoliko ovaj Zakon prođe, velika većina agencija je najavila gašenje poslovanja. Samim time, osim što ćemo ubiti par tisuća radnih mjesta, putnici neće moći do svojih novaca, jer će agencija prestati s poslovanjem, a stečajna masa neće biti dovoljna za naplatu potraživanja vjerovnika. Samo da napomenemo, da voucheri NISU pokriveni policama Jamčevine, jer je u Svijetu proglašena pandemija, te osiguravajuće kuća u slučaju proglašenja izvanrednih okolnosti (pandemija) ne isplaćuju odštetne zahtjeve (a to nažalost i nije jedini razlog zašto voucheri nisu pokriveni policama Jamčevine). Shodno gore navedenom, tražimo od Ministarstva turizma i sporta odgodu donošenja ovog Zakona, HITAN sastanak u svezi reguliranja predmetne problematike, te pronalaženje načina (zakonskih) kako bi agencije preživjele i nastavile s poslovanjem, a istovremeno bile u mogućnosti vratiti novac putnicima. Ujedno tražimo preispitivanje ZPUT-a, odnosno članka 37., Stavki 6 i 7 iz već prije navedenih razloga!! Nije prihvaćen Izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (Narodne novine, br. 42/20) iz travnja 2020. godine, koje su još na snazi, dana je mogućnost turističkim agancijama da za neizvršene paket aranžmane izdaju vaučere, na temelju kojih bi putnik imao pravo na zamjensko putovanje ili povrat novca u roku 14 dana od isteka roka od 180 dana od prestanka posebnih okolnosti. Novi prijedlog izmjena i dopuna Zakona trebao bi stupiti na snagu tokom travnja 2021. godine, dakle godinu dana nakon uvođenja izmjena i dopuna u 2020. godini. Naime, zbog nesuklađenosti s odredbama Direktive 2015/2302 o putovanjima u paket-aranžmanima i povezanim putnim aranžmanima, u pogledu članka 38.a važećeg Zakona Europska komisija je protiv Republike Hrvatske, 30. listopada 2020. godine, pokrenula druga fazu postupka zbog povrede prava Europske unije (obrazloženo mišljenje), te je donošenje izmjena Zakona kojima se članak 38.a briše nužno radi suklađivanja s navedenom Direktivom i izbjegavanja postupka pred Sudom Europske unije kao i zaštite samih potrošača. Sukladno prijelaznoj odredbi Nacrta prijedloga Zakona, iznimno, uz pristanak putnika vaučer se može iskoristiti za sklapanje ugovora o zamjenskom putovanju u paket-aranžmanu jednake, veće ili niže vrijednosti i/ili kvalitete te izlet ili drugu uslugu putovanja, u roku godine dana od njegovog izdavanja. Također, Direktiva 2015/2302 propisuje rok od 14 dana za povrat novca putnicima, stoga bi propisivanje drugačijeg roka predstavljalo daljnju povredu prava Europske unije i kršenje prava potrošača. U vezi s problemima vezanim uz likvidnost turističkih agencija skrećemo pažnju kako je Vlada Republike Hrvatske na sjednici dana 4. veljače 2021. godine donijela Odluku o usvajanju Programa dodjele državnih potpora sektoru turizma i sporta u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 u okviru kojeg će se osigurati financijska podrška poduzetnicima koji obavljaju djelatnost u sektoru turizma, uključujući i turističke agencije s ciljem ublažavanja posljedica krize na njihovo poslovanje. Mjere iz tog Programa usmjerene su na nadoknađivanje manjka likvidnosti poduzetnicima u navedenim sektorima i to kroz omogućavanje pristupa financijskim sredstvima uz uvjete povoljnije od uobičajenih na financijskim tržištima, a radi osiguranja opstanka, očuvanja zaposlenosti i ublažavanja teškoća u poslovanju za vrijeme trajanja krize te stvaranja preduvjeta za što brži oporavak nakon krize te se nadamo da će isto povoljno utjecati i na status turističkih agencija.
206 Iva Zaplatić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Predmet: Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča Poražavajuće i razočaravajuće je što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu doznali s, pazite sad, web stranice Ministarstva turizma i sporta. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje osnovnih uzusa komunikacije, kao i elementarne pristojnosti u međusobnim odnosima. Međutim, nakon predstavljenih stavova ZDTVH, ni pisma, ni razglednice. Jasno je da im do mišljenja i stava struke nije nimalo stalo. Malo je reći kako smo zabrinuti činjenicom što je Ministarstvo turizma i sporta ovim prijedlogom strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije. Nula. Naravno, bez obzira imaju li ili nemaju adekvatnu izobrazbu u svojoj domicilnoj državi. Zamislite, čak ne trebaju vladati ni osnovnim znanjem hrvatskog jezika, što naše Ministarstvo očito ni malo ne brine, jer oni i onako s njima neće imati baš nikakvog kontakta. Svaka čast kolegama iz drugih zemalja, ali oni, posve jasno, ne mogu tumačiti hrvatsku povijest, jer nemaju (a kako bi i imali?) toliko potreban osjećaj nacionalne privrženosti i pripadnosti Hrvatskoj. Treba li posebno spomenuti da se to odnosi i na Domovinski rat, temelj slobodne i suverene Hrvatske. Ukratko, strancima je dopušteno da svojim načinima tumačenja hrvatske povijesti rade njezinu reviziju po svom slobodnom nahođenju. Doduše, zakon predviđa da bi strani vodiči trebali polagati stručne provjere znanja i prolaziti procedure kao hrvatske kolege samo u slučaju ako bi vodili na zaštićenim lokalitetima. To će biti jedina mjesta na kojima će naša država u smislu ovog zakona imati koliko toliko suverenitet. Međutim, činjenica je da Ministarstvo ima namjeru taj broj zaštićenih lokaliteta znatno umanjiti na ostatke ostataka hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine pravilnikom koji će ubrzo stupiti na snagu. Mirne duše može se konstatirati kako će kroz koji dan inozemni vodiči bez ikakvog stručnog i profesionalnog kriterija voditi goste diljem lijepe naše i eto nama poplave tzv. fake news informacija, pseudo tumačenja i, po svojoj biti, kraja kulturnog turizma u Hrvatskoj, posredno i srozavanja ugleda zemlje u svijetu, što je posvjedočila i Češka, a objavila sama Europska Komisija u svojem izvješću. Svjedočimo vulgarizaciji struke, opasnoj i krajnjoj degradaciji kvalitete interpretiranja naše baštine, ne vodeći čak računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Sve se prepušta samovolji predatorskog kapitalizma i ekonomiji velikih brojeva, a brojni vodiči će biti primorani iseliti van zemlje i naći drugi posao, što im, kao velikom broju visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika neće biti problem. Toliko o demografskoj politici... Ministarstvo ide toliko daleko u nepoznavanju profesije i zakonskih propisa da u esavjetovanju navodi kako u Hrvatskoj ima samo 340 aktivnih turističkih vodiča, što bi bilo smiješno da nije žalosno. Republika Hrvatska broji preko pet i pol tisuća vodiča i svi oni uplaćuju značajna financijska sredstva u državni proračun putem obrta, agencija, udruga, ugovora o djelu odnosno uplaćenih poreza, prireza i doprinosa. Nepoznavanje materije samo je nastavak prakse koju smo uočili prilikom proučavanja testa proporcionalnosti koje je objavila Europska Komisija prije nekoliko godina, gdje se nisu potrudili ni sve rubrike ispuniti, a da ne spominjemo polupismenu razinu popratnog teksta. I sve to uz opravdanja inzistiranjima Europske Komisije s kojima smo upoznati. Međutim . proučili smo i prezentirali sve primjere zaštite nekih drugih europskih zemalja. Sudeći po ovom postupku, ne očekujemo ništa pozitivno ni u Pravilnicima o edukaciji i zaštićenim lokalitetima koji nam slijede. Posebno smo užasnuti činjenicom da se uopće nisu iskoristili primjeri modela zaštite ni prema državljanima trećih zemalja koji će nam držati lekcije o našoj povijesti i baštini. Ovakav čin slobodno se može nazvati eutanaziranjem kulturnog naslijeđa, ujedno i potpunim krahom načela zaštite potrošača. Radi se o svojevrsnoj izdaji Hrvatske, i to na globalnoj razini. Žalosti da doslovce niti jedan naš prijedlog, kao članova radne skupine, nije prihvaćen. Ministarstvo turizma i sporta, kojem je obveza štititi interese struke hrvatskih vodiča, odbilo je poslušati glas struke bez obzira na argumente, navedene modalitete zaštite drugih europskih zemalja te bezrezervnu podršku kustosa, povjesničara i braniteljskih udruga. Treba se zapitati zašto Hrvatska ne želi štititi svoju baštinu, povijest i svoje građane na način kako su to napravile druge europske zemlje, primjerice Grčka i Cipar? I sve ovo se događa u zemlji zbog čije su slobode i obrane nacionalnog identiteta prije samo 25 godina mnogi dali svoje živote. Zar ni to više nije važno? Ne možemo se oteti dojmu kako je hrvatski kulturni identitet predan kao na pladnju. Tko god hoće neka jede i kusa kako želi. Kriteriji tu ne postoje. Vjerovali smo da u našem resornom Ministarstvu imamo majku, a ne maćehu. Na žalost, pogriješili smo, ali ćemo ustrajati u goloj borbi za egzistenciju i boriti se svim demokratskim sredstvima. Jednoglasno: članovi Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske 1. Društvo turističkih vodiča Split 2. Društvo turističkih vodiča Dubrovnik 3. Udruga turističkih vodiča Like 4. Udruga turističkih vodiča Rab 5. Udruga turističkih vodiča grada Vukovara 6. Društvo turističkih vodiča Korčula 7. Društvo turističkih vodiča Rovinj 8. Društvo turističkih vodiča Međimurje 9. Udruga turističkih vodiča Bastion- Karlovac 10. Udruga Moj Osijek 11. Udruga turističkih vodiča Maloga Lošinja 12. Udruga turističkih vodiča Zadra - Donat 13. Društvo turističkih vodiča Phoenix- Trogir 14. Udruga turističkih vodiča Kvarnera 15. Društvo turističkih vodiča Liburnia 16. Društvo turističkih vodiča Varaždin 17. Društvo turističkih vodiča Pula 18. Udruga turističkih vodiča Zagreba i srednjohrvatske makroregije 19. Turistički vodiči Split 20. Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik 21. Udruga turističkih vodiča otoka Hvara Nije prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča. Ne može se prihvatiti navod da strani turistički vodiči vode bez edukacije u Republici Hrvatskoj iz razloga što je važećim Zakonom za pružanje usluga turističkog vodiča propisana obveza polaganja stručnog ispita, koji se sastoji od općeg i posebnog dijela. Turistički vodič koji ima položen opći dio stručnog ispita može voditi na području cijele Republike Hrvatske, osim na i u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), dok turistički vodič koji ima položen posebni dio stručnog ispita, a koji polaže posebno po županijama može voditi turiste i po zaštićenim cjelinama (lokalitetima). Usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom. Iznimno, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin treće države koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom, tj. ima položen stručni ispit za turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje pozakonskim aktima, a ne ovim Zakonom. Nadalje, Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Vezano uz prijedlog da se definira razina znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na koje pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da strani vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Kada je u pitanju priznavanje stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se najmjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
207 Stanka Amadeo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Vaša izjava da se ovim zakonom ništa ne mijenja je sramotna kao i sam zakon. Nas je 5500 u RH, uplaćujemo značajne novce u proračun a ostalo trošimo ovdje u Hrvatskoj. Ostale države se bore za svoje građane, zar je Hrvatska toliko mala i beznačajna? I ne vadite se na direktive EU, one su samo smjernice a ne zakon. Zakon donosite vi. Niti jedan prijedlog struke niste uvažili i umjesto da stanete na kraj hiperprodukciji vodiča i uvedete zanimanje turističkog vodiča kao profesiju koja zahtjeva 2 godine školovanja vi olakšavate i vodičima koji nisu dio EU bezbrižno vođenje u RH. Pozivanje na pravilnike koji još nisu doneseni je licemjerno. Oni se mijenjaju puno lakše nego zakon. Nije prihvaćen Direktiva je obvezujuća u pogledu rezultata koji je potrebno postići za svaku državu članicu kojoj je upućena, a odabir oblika i metoda postizanja tog rezultata prepušten je nacionalnim tijelima, što znači da države članice moraju preuzeti obveze sadržane u direktivama i propisati ih svojim nacionalnim zakonodavstvom i pritom su slobodne u izboru načina na koji će prenijeti njihov sadržaj u svoje nacionalne propise (donošenjem novog zakona ili podzakonskog akta, izmjenama i dopunama postojećeg propisa i sl.).
208 Neda Farac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Vaša izjava da se ovim zakonom ništa ne mijenja je sramotna kao i sam zakon. Nas je 5500 u RH, uplaćujemo značajne novce u proračun a ostalo trošimo ovdje u Hrvatskoj. Ostale države se bore za svoje građane, zar je Hrvatska toliko mala i beznačajna? I ne vadite se na direktive EU, one su samo smjernice a ne zakon. Zakon donosite vi. Nije prihvaćen Direktiva je obvezujuća u pogledu rezultata koji je potrebno postići za svaku državu članicu kojoj je upućena, a odabir oblika i metoda postizanja tog rezultata prepušten je nacionalnim tijelima, što znači da države članice moraju preuzeti obveze sadržane u direktivama i propisati ih svojim nacionalnim zakonodavstvom i pritom su slobodne u izboru načina na koji će prenijeti njihov sadržaj u svoje nacionalne propise (donošenjem novog zakona ili podzakonskog akta, izmjenama i dopunama postojećeg propisa i sl.).
209 Neda Farac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Vaša izjava da se ovim zakonom ništa ne mijenja je sramotna kao i sam zakon. Nas je 5500 u RH, uplaćujemo značajne novce u proračun a ostalo trošimo ovdje u Hrvatskoj. Ostale države se bore za svoje građane, zar je Hrvatska toliko mala i beznačajna? I ne vadite se na direktive EU, one su samo smjernice a ne zakon. Zakon donosite vi. Nije prihvaćen Direktiva je obvezujuća u pogledu rezultata koji je potrebno postići za svaku državu članicu kojoj je upućena, a odabir oblika i metoda postizanja tog rezultata prepušten je nacionalnim tijelima, što znači da države članice moraju preuzeti obveze sadržane u direktivama i propisati ih svojim nacionalnim zakonodavstvom i pritom su slobodne u izboru načina na koji će prenijeti njihov sadržaj u svoje nacionalne propise (donošenjem novog zakona ili podzakonskog akta, izmjenama i dopunama postojećeg propisa i sl.).
210 Ivan Božić Pavletić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Malo je reći kako smo zabrinuti činjenicom što je Ministarstvo turizma i sporta ovim prijedlogom strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije. Nula. Naravno, bez obzira imaju li ili nemaju adekvatnu izobrazbu u svojoj domicilnoj državi. Zamislite, čak ne trebaju vladati ni osnovnim znanjem hrvatskog jezika, što naše Ministarstvo očito ni malo ne brine, jer oni i onako s njima neće imati baš nikakvog kontakta. Svaka čast kolegama iz drugih zemalja, ali oni, posve jasno, ne mogu tumačiti hrvatsku povijest, jer nemaju (a kako bi i imali?) toliko potreban osjećaj nacionalne privrženosti i pripadnosti Hrvatskoj. Treba li posebno spomenuti da se to odnosi i na Domovinski rat, temelj slobodne i suverene Hrvatske. Ukratko, strancima je dopušteno da svojim načinima tumačenja hrvatske povijesti rade njezinu reviziju po svom slobodnom nahođenju. Doduše, zakon predviđa da bi strani vodiči trebali polagati stručne provjere znanja i prolaziti procedure kao hrvatske kolege samo u slučaju ako bi vodili na zaštićenim lokalitetima. To će biti jedina mjesta na kojima će naša država u smislu ovog zakona imati koliko toliko suverenitet. Međutim, činjenica je da Ministarstvo ima namjeru taj broj zaštićenih lokaliteta znatno umanjiti na ostatke ostataka hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine pravilnikom koji će ubrzo stupiti na snagu. Mirne duše može se konstatirati kako će kroz koji dan inozemni vodiči bez ikakvog stručnog i profesionalnog kriterija voditi goste diljem lijepe naše i eto nama poplave tzv. fake news informacija, pseudo tumačenja i, po svojoj biti, kraja kulturnog turizma u Hrvatskoj, posredno i srozavanja ugleda zemlje u svijetu, što je posvjedočila i Češka, a objavila sama Europska Komisija u svojem izvješću. Svjedočimo vulgarizaciji struke, opasnoj i krajnjoj degradaciji kvalitete interpretiranja naše baštine, ne vodeći čak računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Sve se prepušta samovolji predatorskog kapitalizma i ekonomiji velikih brojeva, a brojni vodiči će biti primorani iseliti van zemlje i naći drugi posao, što im, kao velikom broju visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika neće biti problem. Toliko o demografskoj politici… Ministarstvo ide toliko daleko u nepoznavanju profesije i zakonskih propisa da u e savjetovanju navodi kako u Hrvatskoj ima samo 340 aktivnih turističkih vodiča, što bi bilo smiješno da nije žalosno. Republika Hrvatska broji preko pet i pol tisuća vodiča i svi oni uplaćuju značajna financijska sredstva u državni proračun putem obrta, agencija, udruga, ugovora o djelu odnosno uplaćenih poreza, prireza i doprinosa. Nepoznavanje materije samo je nastavak prakse koju smo uočili prilikom proučavanja testa proporcionalnosti koje je objavila Europska Komisija prije nekoliko godina, gdje se nisu potrudili ni sve rubrike ispuniti, a da ne spominjemo polupismenu razinu popratnog teksta. I sve to uz opravdanja inzistiranjima Europske Komisije s kojima smo upoznati. Međutim . proučili smo i prezentirali sve primjere zaštite nekih drugih europskih zemalja. Sudeći po ovom postupku, ne očekujemo ništa pozitivno ni u Pravilnicima o edukaciji i zaštićenim lokalitetima koji nam slijede. Posebno smo užasnuti činjenicom da se uopće nisu iskoristili primjeri modela zaštite ni prema državljanima trećih zemalja koji će nam držati lekcije o našoj povijesti i baštini. Ovakav čin slobodno se može nazvati eutanaziranjem kulturnog naslijeđa, ujedno i potpunim krahom načela zaštite potrošača. Radi se o svojevrsnoj izdaji Hrvatske, i to na globalnoj razini. Žalosti da doslovce niti jedan naš prijedlog, kao članova radne skupine, nije prihvaćen. Ministarstvo turizma i sporta, kojem je obveza štititi interese struke hrvatskih vodiča, odbilo je poslušati glas struke bez obzira na argumente, navedene modalitete zaštite drugih europskih zemalja te bezrezervnu podršku kustosa, povjesničara i braniteljskih udruga. Treba se zapitati zašto Hrvatska ne želi štititi svoju baštinu, povijest i svoje građane na način kako su to napravile druge europske zemlje, primjerice Grčka i Cipar? I sve ovo se događa u zemlji zbog čije su slobode i obrane nacionalnog identiteta prije samo 25 godina mnogi dali svoje živote. Zar ni to više nije važno? Ne možemo se oteti dojmu kako je hrvatski kulturni identitet predan kao na pladnju. Tko god hoće neka jede i kusa kako želi. Kriteriji tu ne postoje. Vjerovali smo da u našem resornom Ministarstvu imamo majku, a ne maćehu. Na žalost, pogriješili smo, ali ćemo ustrajati u goloj borbi za egzistenciju i boriti se svim demokratskim sredstvima. Nije prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča. Ne može se prihvatiti navod da strani turistički vodiči vode bez edukacije u Republici Hrvatskoj iz razloga što je važećim Zakonom za pružanje usluga turističkog vodiča propisana obveza polaganja stručnog ispita, koji se sastoji od općeg i posebnog dijela. Turistički vodič koji ima položen opći dio stručnog ispita može voditi na području cijele Republike Hrvatske, osim na i u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), dok turistički vodič koji ima položen posebni dio stručnog ispita, a koji polaže posebno po županijama može voditi turiste i po zaštićenim cjelinama (lokalitetima). Usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom. Iznimno, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin treće države koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom, tj. ima položen stručni ispit za turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje pozakonskim aktima, a ne ovim Zakonom. Nadalje, Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Vezano uz prijedlog da se definira razina znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na koje pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da strani vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Kada je u pitanju priznavanje stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se najmjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije. U Obrascu iskaza o procjeni učinaka propisa nigdje nije naveden podatak o 340 turističkih vodiča u Republici Hrvatskoj, već se procjenjuje da od ukupnog broja vodiča, to jest od ukupno cca 5500 registriranih vodiča u Republici Hrvatskoj, četvrtina aktivno pruža usluge u smislu da im je to jedini izvor prihoda (prema podacima Porezne uprave od 14.12.2020. pod NKD razredom „79.90 Ostale rezervacijske usluge i djelatnosti povezane s njima“, a koja uključuje uz ostale djelatnosti i djelatnost turističkog vodiča, evidentirano je ukupno 1.344 poreznih obveznika, od čega je 208 pravnih i 1.136 fizičkih osoba).
211 Aleksandra Cmrečki PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Predmet: Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča Poražavajuće i razočaravajuće je što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu doznali s, pazite sad, web stranice Ministarstva turizma i sporta. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje osnovnih uzusa komunikacije, kao i elementarne pristojnosti u međusobnim odnosima. Međutim, nakon predstavljenih stavova ZDTVH, ni pisma, ni razglednice. Jasno je da im do mišljenja i stava struke nije nimalo stalo. Malo je reći kako smo zabrinuti činjenicom što je Ministarstvo turizma i sporta ovim prijedlogom strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije. Nula. Naravno, bez obzira imaju li ili nemaju adekvatnu izobrazbu u svojoj domicilnoj državi. Zamislite, čak ne trebaju vladati ni osnovnim znanjem hrvatskog jezika, što naše Ministarstvo očito ni malo ne brine, jer oni i onako s njima neće imati baš nikakvog kontakta. Svaka čast kolegama iz drugih zemalja, ali oni, posve jasno, ne mogu tumačiti hrvatsku povijest, jer nemaju (a kako bi i imali?) toliko potreban osjećaj nacionalne privrženosti i pripadnosti Hrvatskoj. Treba li posebno spomenuti da se to odnosi i na Domovinski rat, temelj slobodne i suverene Hrvatske. Ukratko, strancima je dopušteno da svojim načinima tumačenja hrvatske povijesti rade njezinu reviziju po svom slobodnom nahođenju. Doduše, zakon predviđa da bi strani vodiči trebali polagati stručne provjere znanja i prolaziti procedure kao hrvatske kolege samo u slučaju ako bi vodili na zaštićenim lokalitetima. To će biti jedina mjesta na kojima će naša država u smislu ovog zakona imati koliko toliko suverenitet. Međutim, činjenica je da Ministarstvo ima namjeru taj broj zaštićenih lokaliteta znatno umanjiti na ostatke ostataka hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine pravilnikom koji će ubrzo stupiti na snagu. Mirne duše može se konstatirati kako će kroz koji dan inozemni vodiči bez ikakvog stručnog i profesionalnog kriterija voditi goste diljem lijepe naše i eto nama poplave tzv. fake news informacija, pseudo tumačenja i, po svojoj biti, kraja kulturnog turizma u Hrvatskoj, posredno i srozavanja ugleda zemlje u svijetu, što je posvjedočila i Češka, a objavila sama Europska Komisija u svojem izvješću. Svjedočimo vulgarizaciji struke, opasnoj i krajnjoj degradaciji kvalitete interpretiranja naše baštine, ne vodeći čak računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Sve se prepušta samovolji predatorskog kapitalizma i ekonomiji velikih brojeva, a brojni vodiči će biti primorani iseliti van zemlje i naći drugi posao, što im, kao velikom broju visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika neće biti problem. Toliko o demografskoj politici... Ministarstvo ide toliko daleko u nepoznavanju profesije i zakonskih propisa da u esavjetovanju navodi kako u Hrvatskoj ima samo 340 aktivnih turističkih vodiča, što bi bilo smiješno da nije žalosno. Republika Hrvatska broji preko pet i pol tisuća vodiča i svi oni 2 uplaćuju značajna financijska sredstva u državni proračun putem obrta, agencija, udruga, ugovora o djelu odnosno uplaćenih poreza, prireza i doprinosa. Nepoznavanje materije samo je nastavak prakse koju smo uočili prilikom proučavanja testa proporcionalnosti koje je objavila Europska Komisija prije nekoliko godina, gdje se nisu potrudili ni sve rubrike ispuniti, a da ne spominjemo polupismenu razinu popratnog teksta. I sve to uz opravdanja inzistiranjima Europske Komisije s kojima smo upoznati. Međutim . proučili smo i prezentirali sve primjere zaštite nekih drugih europskih zemalja. Sudeći po ovom postupku, ne očekujemo ništa pozitivno ni u Pravilnicima o edukaciji i zaštićenim lokalitetima koji nam slijede. Posebno smo užasnuti činjenicom da se uopće nisu iskoristili primjeri modela zaštite ni prema državljanima trećih zemalja koji će nam držati lekcije o našoj povijesti i baštini. Ovakav čin slobodno se može nazvati eutanaziranjem kulturnog naslijeđa, ujedno i potpunim krahom načela zaštite potrošača. Radi se o svojevrsnoj izdaji Hrvatske, i to na globalnoj razini. Žalosti da doslovce niti jedan naš prijedlog, kao članova radne skupine, nije prihvaćen. Ministarstvo turizma i sporta, kojem je obveza štititi interese struke hrvatskih vodiča, odbilo je poslušati glas struke bez obzira na argumente, navedene modalitete zaštite drugih europskih zemalja te bezrezervnu podršku kustosa, povjesničara i braniteljskih udruga. Treba se zapitati zašto Hrvatska ne želi štititi svoju baštinu, povijest i svoje građane na način kako su to napravile druge europske zemlje, primjerice Grčka i Cipar? I sve ovo se događa u zemlji zbog čije su slobode i obrane nacionalnog identiteta prije samo 25 godina mnogi dali svoje živote. Zar ni to više nije važno? Ne možemo se oteti dojmu kako je hrvatski kulturni identitet predan kao na pladnju. Tko god hoće neka jede i kusa kako želi. Kriteriji tu ne postoje. Vjerovali smo da u našem resornom Ministarstvu imamo majku, a ne maćehu. Na žalost, pogriješili smo, ali ćemo ustrajati u goloj borbi za egzistenciju i boriti se svim demokratskim sredstvima. Jednoglasno: članovi Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske 1. Društvo turističkih vodiča Split 2. Društvo turističkih vodiča Dubrovnik 3. Udruga turističkih vodiča Like 4. Udruga turističkih vodiča Rab 5. Udruga turističkih vodiča grada Vukovara 6. Društvo turističkih vodiča Korčula 7. Društvo turističkih vodiča Rovinj 8. Društvo turističkih vodiča Međimurje 9. Udruga turističkih vodiča Bastion- Karlovac 10. Udruga Moj Osijek 3 11. Udruga turističkih vodiča Maloga Lošinja 12. Udruga turističkih vodiča Zadra - Donat 13. Društvo turističkih vodiča Phoenix- Trogir 14. Udruga turističkih vodiča Kvarnera 15. Društvo turističkih vodiča Liburnia 16. Društvo turističkih vodiča Varaždin 17. Društvo turističkih vodiča Pula 18. Udruga turističkih vodiča Zagreba i srednjohrvatske makroregije 19. Turistički vodiči Split 20. Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik 21. Udruga turističkih vodiča otoka Hvara Nije prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Ne može se prihvatiti navod da strani turistički vodiči vode bez edukacije u Republici Hrvatskoj iz razloga što je važećim Zakonom za pružanje usluga turističkog vodiča propisana obveza polaganja stručnog ispita, koji se sastoji od općeg i posebnog dijela. Turistički vodič koji ima položen opći dio stručnog ispita može voditi na području cijele Republike Hrvatske, osim na i u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), dok turistički vodič koji ima položen posebni dio stručnog ispita, a koji polaže posebno po županijama može voditi turiste i po zaštićenim cjelinama (lokalitetima). Usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom. Iznimno, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin treće države koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom, tj. ima položen stručni ispit za turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje pozakonskim aktima, a ne ovim Zakonom. Nadalje, Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Vezano uz prijedlog da se definira razina znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na koje pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da strani vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Kada je u pitanju priznavanje stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se najmjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
212 silvija fosnjar PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Predmet: Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča Poražavajuće i razočaravajuće je što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu doznali s, pazite sad, web stranice Ministarstva turizma i sporta. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje osnovnih uzusa komunikacije, kao i elementarne pristojnosti u međusobnim odnosima. Međutim, nakon predstavljenih stavova ZDTVH, ni pisma, ni razglednice. Jasno je da im do mišljenja i stava struke nije nimalo stalo. Malo je reći kako smo zabrinuti činjenicom što je Ministarstvo turizma i sporta ovim prijedlogom strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije. Nula. Naravno, bez obzira imaju li ili nemaju adekvatnu izobrazbu u svojoj domicilnoj državi. Zamislite, čak ne trebaju vladati ni osnovnim znanjem hrvatskog jezika, što naše Ministarstvo očito ni malo ne brine, jer oni i onako s njima neće imati baš nikakvog kontakta. Svaka čast kolegama iz drugih zemalja, ali oni, posve jasno, ne mogu tumačiti hrvatsku povijest, jer nemaju (a kako bi i imali?) toliko potreban osjećaj nacionalne privrženosti i pripadnosti Hrvatskoj. Treba li posebno spomenuti da se to odnosi i na Domovinski rat, temelj slobodne i suverene Hrvatske. Ukratko, strancima je dopušteno da svojim načinima tumačenja hrvatske povijesti rade njezinu reviziju po svom slobodnom nahođenju. Doduše, zakon predviđa da bi strani vodiči trebali polagati stručne provjere znanja i prolaziti procedure kao hrvatske kolege samo u slučaju ako bi vodili na zaštićenim lokalitetima. To će biti jedina mjesta na kojima će naša država u smislu ovog zakona imati koliko toliko suverenitet. Međutim, činjenica je da Ministarstvo ima namjeru taj broj zaštićenih lokaliteta znatno umanjiti na ostatke ostataka hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine pravilnikom koji će ubrzo stupiti na snagu. Mirne duše može se konstatirati kako će kroz koji dan inozemni vodiči bez ikakvog stručnog i profesionalnog kriterija voditi goste diljem lijepe naše i eto nama poplave tzv. fake news informacija, pseudo tumačenja i, po svojoj biti, kraja kulturnog turizma u Hrvatskoj, posredno i srozavanja ugleda zemlje u svijetu, što je posvjedočila i Češka, a objavila sama Europska Komisija u svojem izvješću. Svjedočimo vulgarizaciji struke, opasnoj i krajnjoj degradaciji kvalitete interpretiranja naše baštine, ne vodeći čak računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Sve se prepušta samovolji predatorskog kapitalizma i ekonomiji velikih brojeva, a brojni vodiči će biti primorani iseliti van zemlje i naći drugi posao, što im, kao velikom broju visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika neće biti problem. Toliko o demografskoj politici... Ministarstvo ide toliko daleko u nepoznavanju profesije i zakonskih propisa da u esavjetovanju navodi kako u Hrvatskoj ima samo 340 aktivnih turističkih vodiča, što bi bilo smiješno da nije žalosno. Republika Hrvatska broji preko pet i pol tisuća vodiča i svi oni 2 uplaćuju značajna financijska sredstva u državni proračun putem obrta, agencija, udruga, ugovora o djelu odnosno uplaćenih poreza, prireza i doprinosa. Nepoznavanje materije samo je nastavak prakse koju smo uočili prilikom proučavanja testa proporcionalnosti koje je objavila Europska Komisija prije nekoliko godina, gdje se nisu potrudili ni sve rubrike ispuniti, a da ne spominjemo polupismenu razinu popratnog teksta. I sve to uz opravdanja inzistiranjima Europske Komisije s kojima smo upoznati. Međutim . proučili smo i prezentirali sve primjere zaštite nekih drugih europskih zemalja. Sudeći po ovom postupku, ne očekujemo ništa pozitivno ni u Pravilnicima o edukaciji i zaštićenim lokalitetima koji nam slijede. Posebno smo užasnuti činjenicom da se uopće nisu iskoristili primjeri modela zaštite ni prema državljanima trećih zemalja koji će nam držati lekcije o našoj povijesti i baštini. Ovakav čin slobodno se može nazvati eutanaziranjem kulturnog naslijeđa, ujedno i potpunim krahom načela zaštite potrošača. Radi se o svojevrsnoj izdaji Hrvatske, i to na globalnoj razini. Žalosti da doslovce niti jedan naš prijedlog, kao članova radne skupine, nije prihvaćen. Ministarstvo turizma i sporta, kojem je obveza štititi interese struke hrvatskih vodiča, odbilo je poslušati glas struke bez obzira na argumente, navedene modalitete zaštite drugih europskih zemalja te bezrezervnu podršku kustosa, povjesničara i braniteljskih udruga. Treba se zapitati zašto Hrvatska ne želi štititi svoju baštinu, povijest i svoje građane na način kako su to napravile druge europske zemlje, primjerice Grčka i Cipar? I sve ovo se događa u zemlji zbog čije su slobode i obrane nacionalnog identiteta prije samo 25 godina mnogi dali svoje živote. Zar ni to više nije važno? Ne možemo se oteti dojmu kako je hrvatski kulturni identitet predan kao na pladnju. Tko god hoće neka jede i kusa kako želi. Kriteriji tu ne postoje. Vjerovali smo da u našem resornom Ministarstvu imamo majku, a ne maćehu. Na žalost, pogriješili smo, ali ćemo ustrajati u goloj borbi za egzistenciju i boriti se svim demokratskim sredstvima. Jednoglasno: članovi Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske 1. Društvo turističkih vodiča Split 2. Društvo turističkih vodiča Dubrovnik 3. Udruga turističkih vodiča Like 4. Udruga turističkih vodiča Rab 5. Udruga turističkih vodiča grada Vukovara 6. Društvo turističkih vodiča Korčula 7. Društvo turističkih vodiča Rovinj 8. Društvo turističkih vodiča Međimurje 9. Udruga turističkih vodiča Bastion- Karlovac 10. Udruga Moj Osijek 3 11. Udruga turističkih vodiča Maloga Lošinja 12. Udruga turističkih vodiča Zadra - Donat 13. Društvo turističkih vodiča Phoenix- Trogir 14. Udruga turističkih vodiča Kvarnera 15. Društvo turističkih vodiča Liburnia 16. Društvo turističkih vodiča Varaždin 17. Društvo turističkih vodiča Pula 18. Udruga turističkih vodiča Zagreba i srednjohrvatske makroregije 19. Turistički vodiči Split 20. Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik 21. Udruga turističkih vodiča otoka Hvara Nije prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Ne može se prihvatiti navod da strani turistički vodiči vode bez edukacije u Republici Hrvatskoj iz razloga što je važećim Zakonom za pružanje usluga turističkog vodiča propisana obveza polaganja stručnog ispita, koji se sastoji od općeg i posebnog dijela. Turistički vodič koji ima položen opći dio stručnog ispita može voditi na području cijele Republike Hrvatske, osim na i u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), dok turistički vodič koji ima položen posebni dio stručnog ispita, a koji polaže posebno po županijama može voditi turiste i po zaštićenim cjelinama (lokalitetima). Usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom. Iznimno, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin treće države koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom, tj. ima položen stručni ispit za turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje pozakonskim aktima, a ne ovim Zakonom. Nadalje, Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Vezano uz prijedlog da se definira razina znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na koje pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da strani vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Kada je u pitanju priznavanje stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim je prenesena Direktiva Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se najmjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
213 Helena Vidulin PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poražavajuće i razočaravajuće je što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu doznali s, pazite sad, web stranice Ministarstva turizma i sporta. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje osnovnih uzusa komunikacije, kao i elementarne pristojnosti u međusobnim odnosima. Međutim, nakon predstavljenih stavova ZDTVH, ni pisma, ni razglednice. Jasno je da im do mišljenja i stava struke nije nimalo stalo. Malo je reći kako smo zabrinuti činjenicom što je Ministarstvo turizma i sporta ovim prijedlogom strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije. Nula. Naravno, bez obzira imaju li ili nemaju adekvatnu izobrazbu u svojoj domicilnoj državi. Zamislite, čak ne trebaju vladati ni osnovnim znanjem hrvatskog jezika, što naše Ministarstvo očito ni malo ne brine, jer oni i onako s njima neće imati baš nikakvog kontakta. Svaka čast kolegama iz drugih zemalja, ali oni, posve jasno, ne mogu tumačiti hrvatsku povijest, jer nemaju (a kako bi i imali?) toliko potreban osjećaj nacionalne privrženosti i pripadnosti Hrvatskoj. Treba li posebno spomenuti da se to odnosi i na Domovinski rat, temelj slobodne i suverene Hrvatske. Ukratko, strancima je dopušteno da svojim načinima tumačenja hrvatske povijesti rade njezinu reviziju po svom slobodnom nahođenju. Doduše, zakon predviđa da bi strani vodiči trebali polagati stručne provjere znanja i prolaziti procedure kao hrvatske kolege samo u slučaju ako bi vodili na zaštićenim lokalitetima. To će biti jedina mjesta na kojima će naša država u smislu ovog zakona imati koliko toliko suverenitet. Međutim, činjenica je da Ministarstvo ima namjeru taj broj zaštićenih lokaliteta znatno umanjiti na ostatke ostataka hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine pravilnikom koji će ubrzo stupiti na snagu. Mirne duše može se konstatirati kako će kroz koji dan inozemni vodiči bez ikakvog stručnog i profesionalnog kriterija voditi goste diljem lijepe naše i eto nama poplave tzv. fake news informacija, pseudo tumačenja i, po svojoj biti, kraja kulturnog turizma u Hrvatskoj, posredno i srozavanja ugleda zemlje u svijetu, što je posvjedočila i Češka, a objavila sama Europska Komisija u svojem izvješću. Svjedočimo vulgarizaciji struke, opasnoj i krajnjoj degradaciji kvalitete interpretiranja naše baštine, ne vodeći čak računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Sve se prepušta samovolji predatorskog kapitalizma i ekonomiji velikih brojeva, a brojni vodiči će biti primorani iseliti van zemlje i naći drugi posao, što im, kao velikom broju visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika neće biti problem. Toliko o demografskoj politici... Ministarstvo ide toliko daleko u nepoznavanju profesije i zakonskih propisa da u esavjetovanju navodi kako u Hrvatskoj ima samo 340 aktivnih turističkih vodiča, što bi bilo smiješno da nije žalosno. Republika Hrvatska broji preko pet i pol tisuća vodiča i svi oni uplaćuju značajna financijska sredstva u državni proračun putem obrta, agencija, udruga, ugovora o djelu odnosno uplaćenih poreza, prireza i doprinosa. Nepoznavanje materije samo je nastavak prakse koju smo uočili prilikom proučavanja testa proporcionalnosti koje je objavila Europska Komisija prije nekoliko godina, gdje se nisu potrudili ni sve rubrike ispuniti, a da ne spominjemo polupismenu razinu popratnog teksta. I sve to uz opravdanja inzistiranjima Europske Komisije s kojima smo upoznati. Međutim . proučili smo i prezentirali sve primjere zaštite nekih drugih europskih zemalja. Sudeći po ovom postupku, ne očekujemo ništa pozitivno ni u Pravilnicima o edukaciji i zaštićenim lokalitetima koji nam slijede. Posebno smo užasnuti činjenicom da se uopće nisu iskoristili primjeri modela zaštite ni prema državljanima trećih zemalja koji će nam držati lekcije o našoj povijesti i baštini. Ovakav čin slobodno se može nazvati eutanaziranjem kulturnog naslijeđa, ujedno i potpunim krahom načela zaštite potrošača. Radi se o svojevrsnoj izdaji Hrvatske, i to na globalnoj razini. Žalosti da doslovce niti jedan naš prijedlog, kao članova radne skupine, nije prihvaćen. Ministarstvo turizma i sporta, kojem je obveza štititi interese struke hrvatskih vodiča, odbilo je poslušati glas struke bez obzira na argumente, navedene modalitete zaštite drugih europskih zemalja te bezrezervnu podršku kustosa, povjesničara i braniteljskih udruga. Treba se zapitati zašto Hrvatska ne želi štititi svoju baštinu, povijest i svoje građane na način kako su to napravile druge europske zemlje, primjerice Grčka i Cipar? I sve ovo se događa u zemlji zbog čije su slobode i obrane nacionalnog identiteta prije samo 25 godina mnogi dali svoje živote. Zar ni to više nije važno? Ne možemo se oteti dojmu kako je hrvatski kulturni identitet predan kao na pladnju. Tko god hoće neka jede i kusa kako želi. Kriteriji tu ne postoje. Vjerovali smo da u našem resornom Ministarstvu imamo majku, a ne maćehu. Na žalost, pogriješili smo, ali ćemo ustrajati u goloj borbi za egzistenciju i boriti se svim demokratskim sredstvima. Jednoglasno: članovi Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske 1. Društvo turističkih vodiča Split 2. Društvo turističkih vodiča Dubrovnik 3. Udruga turističkih vodiča Like 4. Udruga turističkih vodiča Rab 5. Udruga turističkih vodiča grada Vukovara 6. Društvo turističkih vodiča Korčula 7. Društvo turističkih vodiča Rovinj 8. Društvo turističkih vodiča Međimurje 9. Udruga turističkih vodiča Bastion- Karlovac 10. Udruga Moj Osijek 11. Udruga turističkih vodiča Maloga Lošinja 12. Udruga turističkih vodiča Zadra - Donat 13. Društvo turističkih vodiča Phoenix- Trogir 14. Udruga turističkih vodiča Kvarnera 15. Društvo turističkih vodiča Liburnia 16. Društvo turističkih vodiča Varaždin 17. Društvo turističkih vodiča Pula 18. Udruga turističkih vodiča Zagreba i srednjohrvatske makroregije 19. Turistički vodiči Split 20. Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik 21. Udruga turističkih vodiča otoka Hvara Nije prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Ne može se prihvatiti navod da strani turistički vodiči vode bez edukacije u Republici Hrvatskoj iz razloga što je važećim Zakonom za pružanje usluga turističkog vodiča propisana obveza polaganja stručnog ispita, koji se sastoji od općeg i posebnog dijela. Turistički vodič koji ima položen opći dio stručnog ispita može voditi na području cijele Republike Hrvatske, osim na i u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), dok turistički vodič koji ima položen posebni dio stručnog ispita, a koji polaže posebno po županijama može voditi turiste i po zaštićenim cjelinama (lokalitetima). Usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom. Iznimno, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin treće države koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom, tj. ima položen stručni ispit za turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje pozakonskim aktima, a ne ovim Zakonom. Nadalje, Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Vezano uz prijedlog da se definira razina znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na koje pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da strani vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Kada je u pitanju priznavanje stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim je prenesena Direktiva Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se najmjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
214 Sara Santek PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Predmet: Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča Poražavajuće i razočaravajuće je što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu doznali s, pazite sad, web stranice Ministarstva turizma i sporta. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje osnovnih uzusa komunikacije, kao i elementarne pristojnosti u međusobnim odnosima. Međutim, nakon predstavljenih stavova ZDTVH, ni pisma, ni razglednice. Jasno je da im do mišljenja i stava struke nije nimalo stalo. Malo je reći kako smo zabrinuti činjenicom što je Ministarstvo turizma i sporta ovim prijedlogom strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije. Nula. Naravno, bez obzira imaju li ili nemaju adekvatnu izobrazbu u svojoj domicilnoj državi. Zamislite, čak ne trebaju vladati ni osnovnim znanjem hrvatskog jezika, što naše Ministarstvo očito ni malo ne brine, jer oni i onako s njima neće imati baš nikakvog kontakta. Svaka čast kolegama iz drugih zemalja, ali oni, posve jasno, ne mogu tumačiti hrvatsku povijest, jer nemaju (a kako bi i imali?) toliko potreban osjećaj nacionalne privrženosti i pripadnosti Hrvatskoj. Treba li posebno spomenuti da se to odnosi i na Domovinski rat, temelj slobodne i suverene Hrvatske. Ukratko, strancima je dopušteno da svojim načinima tumačenja hrvatske povijesti rade njezinu reviziju po svom slobodnom nahođenju. Doduše, zakon predviđa da bi strani vodiči trebali polagati stručne provjere znanja i prolaziti procedure kao hrvatske kolege samo u slučaju ako bi vodili na zaštićenim lokalitetima. To će biti jedina mjesta na kojima će naša država u smislu ovog zakona imati koliko toliko suverenitet. Međutim, činjenica je da Ministarstvo ima namjeru taj broj zaštićenih lokaliteta znatno umanjiti na ostatke ostataka hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine pravilnikom koji će ubrzo stupiti na snagu. Mirne duše može se konstatirati kako će kroz koji dan inozemni vodiči bez ikakvog stručnog i profesionalnog kriterija voditi goste diljem lijepe naše i eto nama poplave tzv. fake news informacija, pseudo tumačenja i, po svojoj biti, kraja kulturnog turizma u Hrvatskoj, posredno i srozavanja ugleda zemlje u svijetu, što je posvjedočila i Češka, a objavila sama Europska Komisija u svojem izvješću. Svjedočimo vulgarizaciji struke, opasnoj i krajnjoj degradaciji kvalitete interpretiranja naše baštine, ne vodeći čak računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Sve se prepušta samovolji predatorskog kapitalizma i ekonomiji velikih brojeva, a brojni vodiči će biti primorani iseliti van zemlje i naći drugi posao, što im, kao velikom broju visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika neće biti problem. Toliko o demografskoj politici... Ministarstvo ide toliko daleko u nepoznavanju profesije i zakonskih propisa da u esavjetovanju navodi kako u Hrvatskoj ima samo 340 aktivnih turističkih vodiča, što bi bilo smiješno da nije žalosno. Republika Hrvatska broji preko pet i pol tisuća vodiča i svi oni uplaćuju značajna financijska sredstva u državni proračun putem obrta, agencija, udruga, ugovora o djelu odnosno uplaćenih poreza, prireza i doprinosa. Nepoznavanje materije samo je nastavak prakse koju smo uočili prilikom proučavanja testa proporcionalnosti koje je objavila Europska Komisija prije nekoliko godina, gdje se nisu potrudili ni sve rubrike ispuniti, a da ne spominjemo polupismenu razinu popratnog teksta. I sve to uz opravdanja inzistiranjima Europske Komisije s kojima smo upoznati. Međutim . proučili smo i prezentirali sve primjere zaštite nekih drugih europskih zemalja. Sudeći po ovom postupku, ne očekujemo ništa pozitivno ni u Pravilnicima o edukaciji i zaštićenim lokalitetima koji nam slijede. Posebno smo užasnuti činjenicom da se uopće nisu iskoristili primjeri modela zaštite ni prema državljanima trećih zemalja koji će nam držati lekcije o našoj povijesti i baštini. Ovakav čin slobodno se može nazvati eutanaziranjem kulturnog naslijeđa, ujedno i potpunim krahom načela zaštite potrošača. Radi se o svojevrsnoj izdaji Hrvatske, i to na globalnoj razini. Žalosti da doslovce niti jedan naš prijedlog, kao članova radne skupine, nije prihvaćen. Ministarstvo turizma i sporta, kojem je obveza štititi interese struke hrvatskih vodiča, odbilo je poslušati glas struke bez obzira na argumente, navedene modalitete zaštite drugih europskih zemalja te bezrezervnu podršku kustosa, povjesničara i braniteljskih udruga. Treba se zapitati zašto Hrvatska ne želi štititi svoju baštinu, povijest i svoje građane na način kako su to napravile druge europske zemlje, primjerice Grčka i Cipar? I sve ovo se događa u zemlji zbog čije su slobode i obrane nacionalnog identiteta prije samo 25 godina mnogi dali svoje živote. Zar ni to više nije važno? Ne možemo se oteti dojmu kako je hrvatski kulturni identitet predan kao na pladnju. Tko god hoće neka jede i kusa kako želi. Kriteriji tu ne postoje. Vjerovali smo da u našem resornom Ministarstvu imamo majku, a ne maćehu. Na žalost, pogriješili smo, ali ćemo ustrajati u goloj borbi za egzistenciju i boriti se svim demokratskim sredstvima. Jednoglasno: članovi Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske 1. Društvo turističkih vodiča Split 2. Društvo turističkih vodiča Dubrovnik 3. Udruga turističkih vodiča Like 4. Udruga turističkih vodiča Rab 5. Udruga turističkih vodiča grada Vukovara 6. Društvo turističkih vodiča Korčula 7. Društvo turističkih vodiča Rovinj 8. Društvo turističkih vodiča Međimurje 9. Udruga turističkih vodiča Bastion- Karlovac 10. Udruga Moj Osijek 11. Udruga turističkih vodiča Maloga Lošinja 12. Udruga turističkih vodiča Zadra - Donat 13. Društvo turističkih vodiča Phoenix- Trogir 14. Udruga turističkih vodiča Kvarnera 15. Društvo turističkih vodiča Liburnia 16. Društvo turističkih vodiča Varaždin 17. Društvo turističkih vodiča Pula 18. Udruga turističkih vodiča Zagreba i srednjohrvatske makroregije 19. Turistički vodiči Split 20. Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik 21. Udruga turističkih vodiča otoka Hvara Nije prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Ne može se prihvatiti navod da strani turistički vodiči vode bez edukacije u Republici Hrvatskoj iz razloga što je važećim Zakonom za pružanje usluga turističkog vodiča propisana obveza polaganja stručnog ispita, koji se sastoji od općeg i posebnog dijela. Turistički vodič koji ima položen opći dio stručnog ispita može voditi na području cijele Republike Hrvatske, osim na i u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), dok turistički vodič koji ima položen posebni dio stručnog ispita, a koji polaže posebno po županijama može voditi turiste i po zaštićenim cjelinama (lokalitetima). Usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom. Iznimno, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin treće države koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom, tj. ima položen stručni ispit za turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje pozakonskim aktima, a ne ovim Zakonom. Nadalje, Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Vezano uz prijedlog da se definira razina znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na koje pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da strani vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Kada je u pitanju priznavanje stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim je prenesena Direktiva Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se najmjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
215 katica bomeštar-herceg PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča Poražavajuće i razočaravajuće je što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu doznali s, pazite sad, web stranice Ministarstva turizma i sporta. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje osnovnih uzusa komunikacije, kao i elementarne pristojnosti u međusobnim odnosima. Međutim, nakon predstavljenih stavova ZDTVH, ni pisma, ni razglednice. Jasno je da im do mišljenja i stava struke nije nimalo stalo. Malo je reći kako smo zabrinuti činjenicom što je Ministarstvo turizma i sporta ovim prijedlogom strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije. Nula. Naravno, bez obzira imaju li ili nemaju adekvatnu izobrazbu u svojoj domicilnoj državi. Zamislite, čak ne trebaju vladati ni osnovnim znanjem hrvatskog jezika, što naše Ministarstvo očito ni malo ne brine, jer oni i onako s njima neće imati baš nikakvog kontakta. Svaka čast kolegama iz drugih zemalja, ali oni, posve jasno, ne mogu tumačiti hrvatsku povijest, jer nemaju (a kako bi i imali?) toliko potreban osjećaj nacionalne privrženosti i pripadnosti Hrvatskoj. Treba li posebno spomenuti da se to odnosi i na Domovinski rat, temelj slobodne i suverene Hrvatske. Ukratko, strancima je dopušteno da svojim načinima tumačenja hrvatske povijesti rade njezinu reviziju po svom slobodnom nahođenju. Doduše, zakon predviđa da bi strani vodiči trebali polagati stručne provjere znanja i prolaziti procedure kao hrvatske kolege samo u slučaju ako bi vodili na zaštićenim lokalitetima. To će biti jedina mjesta na kojima će naša država u smislu ovog zakona imati koliko toliko suverenitet. Međutim, činjenica je da Ministarstvo ima namjeru taj broj zaštićenih lokaliteta znatno umanjiti na ostatke ostataka hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine pravilnikom koji će ubrzo stupiti na snagu. Mirne duše može se konstatirati kako će kroz koji dan inozemni vodiči bez ikakvog stručnog i profesionalnog kriterija voditi goste diljem lijepe naše i eto nama poplave tzv. fake news informacija, pseudo tumačenja i, po svojoj biti, kraja kulturnog turizma u Hrvatskoj, posredno i srozavanja ugleda zemlje u svijetu, što je posvjedočila i Češka, a objavila sama Europska Komisija u svojem izvješću. Svjedočimo vulgarizaciji struke, opasnoj i krajnjoj degradaciji kvalitete interpretiranja naše baštine, ne vodeći čak računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Sve se prepušta samovolji predatorskog kapitalizma i ekonomiji velikih brojeva, a brojni vodiči će biti primorani iseliti van zemlje i naći drugi posao, što im, kao velikom broju visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika neće biti problem. Toliko o demografskoj politici... Ministarstvo ide toliko daleko u nepoznavanju profesije i zakonskih propisa da u esavjetovanju navodi kako u Hrvatskoj ima samo 340 aktivnih turističkih vodiča, što bi bilo smiješno da nije žalosno. Republika Hrvatska broji preko pet i pol tisuća vodiča i svi oni 2 uplaćuju značajna financijska sredstva u državni proračun putem obrta, agencija, udruga, ugovora o djelu odnosno uplaćenih poreza, prireza i doprinosa. Nepoznavanje materije samo je nastavak prakse koju smo uočili prilikom proučavanja testa proporcionalnosti koje je objavila Europska Komisija prije nekoliko godina, gdje se nisu potrudili ni sve rubrike ispuniti, a da ne spominjemo polupismenu razinu popratnog teksta. I sve to uz opravdanja inzistiranjima Europske Komisije s kojima smo upoznati. Međutim . proučili smo i prezentirali sve primjere zaštite nekih drugih europskih zemalja. Sudeći po ovom postupku, ne očekujemo ništa pozitivno ni u Pravilnicima o edukaciji i zaštićenim lokalitetima koji nam slijede. Posebno smo užasnuti činjenicom da se uopće nisu iskoristili primjeri modela zaštite ni prema državljanima trećih zemalja koji će nam držati lekcije o našoj povijesti i baštini. Ovakav čin slobodno se može nazvati eutanaziranjem kulturnog naslijeđa, ujedno i potpunim krahom načela zaštite potrošača. Radi se o svojevrsnoj izdaji Hrvatske, i to na globalnoj razini. Žalosti da doslovce niti jedan naš prijedlog, kao članova radne skupine, nije prihvaćen. Ministarstvo turizma i sporta, kojem je obveza štititi interese struke hrvatskih vodiča, odbilo je poslušati glas struke bez obzira na argumente, navedene modalitete zaštite drugih europskih zemalja te bezrezervnu podršku kustosa, povjesničara i braniteljskih udruga. Treba se zapitati zašto Hrvatska ne želi štititi svoju baštinu, povijest i svoje građane na način kako su to napravile druge europske zemlje, primjerice Grčka i Cipar? I sve ovo se događa u zemlji zbog čije su slobode i obrane nacionalnog identiteta prije samo 25 godina mnogi dali svoje živote. Zar ni to više nije važno? Ne možemo se oteti dojmu kako je hrvatski kulturni identitet predan kao na pladnju. Tko god hoće neka jede i kusa kako želi. Kriteriji tu ne postoje. Vjerovali smo da u našem resornom Ministarstvu imamo majku, a ne maćehu. Na žalost, pogriješili smo, ali ćemo ustrajati u goloj borbi za egzistenciju i boriti se svim demokratskim sredstvima. Jednoglasno: članovi Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske 1. Društvo turističkih vodiča Split 2. Društvo turističkih vodiča Dubrovnik 3. Udruga turističkih vodiča Like 4. Udruga turističkih vodiča Rab 5. Udruga turističkih vodiča grada Vukovara 6. Društvo turističkih vodiča Korčula 7. Društvo turističkih vodiča Rovinj 8. Društvo turističkih vodiča Međimurje 9. Udruga turističkih vodiča Bastion- Karlovac 10. Udruga Moj Osijek 11. Udruga turističkih vodiča Maloga Lošinja 12. Udruga turističkih vodiča Zadra - Donat 13. Društvo turističkih vodiča Phoenix- Trogir 14. Udruga turističkih vodiča Kvarnera 15. Društvo turističkih vodiča Liburnia 16. Društvo turističkih vodiča Varaždin 17. Društvo turističkih vodiča Pula 18. Udruga turističkih vodiča Zagreba i srednjohrvatske makroregije 19. Turistički vodiči Split 20. Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik 21. Udruga turističkih vodiča otoka Hvar Nije prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Ne može se prihvatiti navod da strani turistički vodiči vode bez edukacije u Republici Hrvatskoj iz razloga što je važećim Zakonom za pružanje usluga turističkog vodiča propisana obveza polaganja stručnog ispita, koji se sastoji od općeg i posebnog dijela. Turistički vodič koji ima položen opći dio stručnog ispita može voditi na području cijele Republike Hrvatske, osim na i u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), dok turistički vodič koji ima položen posebni dio stručnog ispita, a koji polaže posebno po županijama može voditi turiste i po zaštićenim cjelinama (lokalitetima). Usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom. Iznimno, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin treće države koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom, tj. ima položen stručni ispit za turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje pozakonskim aktima, a ne ovim Zakonom. Nadalje, Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Vezano uz prijedlog da se definira razina znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na koje pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da strani vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Kada je u pitanju priznavanje stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se najmjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
216 Josip Matassi PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA U potpunosti podržavam stav naše krovne udruge Zajednice turističkih vodiča. U nastavku ga ponavljam jer ga očit one želite vidjeti i poslušati: Predmet: Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča Poražavajuće i razočaravajuće je što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu doznali s, pazite sad, web stranice Ministarstva turizma i sporta. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje osnovnih uzusa komunikacije, kao i elementarne pristojnosti u međusobnim odnosima. Međutim, nakon predstavljenih stavova ZDTVH, ni pisma, ni razglednice. Jasno je da im do mišljenja i stava struke nije nimalo stalo. Malo je reći kako smo zabrinuti činjenicom što je Ministarstvo turizma i sporta ovim prijedlogom strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije. Nula. Naravno, bez obzira imaju li ili nemaju adekvatnu izobrazbu u svojoj domicilnoj državi. Zamislite, čak ne trebaju vladati ni osnovnim znanjem hrvatskog jezika, što naše Ministarstvo očito ni malo ne brine, jer oni i onako s njima neće imati baš nikakvog kontakta. Svaka čast kolegama iz drugih zemalja, ali oni, posve jasno, ne mogu tumačiti hrvatsku povijest, jer nemaju (a kako bi i imali?) toliko potreban osjećaj nacionalne privrženosti i pripadnosti Hrvatskoj. Treba li posebno spomenuti da se to odnosi i na Domovinski rat, temelj slobodne i suverene Hrvatske. Ukratko, strancima je dopušteno da svojim načinima tumačenja hrvatske povijesti rade njezinu reviziju po svom slobodnom nahođenju. Doduše, zakon predviđa da bi strani vodiči trebali polagati stručne provjere znanja i prolaziti procedure kao hrvatske kolege samo u slučaju ako bi vodili na zaštićenim lokalitetima. To će biti jedina mjesta na kojima će naša država u smislu ovog zakona imati koliko toliko suverenitet. Međutim, činjenica je da Ministarstvo ima namjeru taj broj zaštićenih lokaliteta znatno umanjiti na ostatke ostataka hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine pravilnikom koji će ubrzo stupiti na snagu. Mirne duše može se konstatirati kako će kroz koji dan inozemni vodiči bez ikakvog stručnog i profesionalnog kriterija voditi goste diljem lijepe naše i eto nama poplave tzv. fake news informacija, pseudo tumačenja i, po svojoj biti, kraja kulturnog turizma u Hrvatskoj, posredno i srozavanja ugleda zemlje u svijetu, što je posvjedočila i Češka, a objavila sama Europska Komisija u svojem izvješću. Svjedočimo vulgarizaciji struke, opasnoj i krajnjoj degradaciji kvalitete interpretiranja naše baštine, ne vodeći čak računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Sve se prepušta samovolji predatorskog kapitalizma i ekonomiji velikih brojeva, a brojni vodiči će biti primorani iseliti van zemlje i naći drugi posao, što im, kao velikom broju visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika neće biti problem. Toliko o demografskoj politici... Ministarstvo ide toliko daleko u nepoznavanju profesije i zakonskih propisa da u esavjetovanju navodi kako u Hrvatskoj ima samo 340 aktivnih turističkih vodiča, što bi bilo smiješno da nije žalosno. Republika Hrvatska broji preko pet i pol tisuća vodiča i svi oni 2 uplaćuju značajna financijska sredstva u državni proračun putem obrta, agencija, udruga, ugovora o djelu odnosno uplaćenih poreza, prireza i doprinosa. Nepoznavanje materije samo je nastavak prakse koju smo uočili prilikom proučavanja testa proporcionalnosti koje je objavila Europska Komisija prije nekoliko godina, gdje se nisu potrudili ni sve rubrike ispuniti, a da ne spominjemo polupismenu razinu popratnog teksta. I sve to uz opravdanja inzistiranjima Europske Komisije s kojima smo upoznati. Međutim . proučili smo i prezentirali sve primjere zaštite nekih drugih europskih zemalja. Sudeći po ovom postupku, ne očekujemo ništa pozitivno ni u Pravilnicima o edukaciji i zaštićenim lokalitetima koji nam slijede. Posebno smo užasnuti činjenicom da se uopće nisu iskoristili primjeri modela zaštite ni prema državljanima trećih zemalja koji će nam držati lekcije o našoj povijesti i baštini. Ovakav čin slobodno se može nazvati eutanaziranjem kulturnog naslijeđa, ujedno i potpunim krahom načela zaštite potrošača. Radi se o svojevrsnoj izdaji Hrvatske, i to na globalnoj razini. Žalosti da doslovce niti jedan naš prijedlog, kao članova radne skupine, nije prihvaćen. Ministarstvo turizma i sporta, kojem je obveza štititi interese struke hrvatskih vodiča, odbilo je poslušati glas struke bez obzira na argumente, navedene modalitete zaštite drugih europskih zemalja te bezrezervnu podršku kustosa, povjesničara i braniteljskih udruga. Treba se zapitati zašto Hrvatska ne želi štititi svoju baštinu, povijest i svoje građane na način kako su to napravile druge europske zemlje, primjerice Grčka i Cipar? I sve ovo se događa u zemlji zbog čije su slobode i obrane nacionalnog identiteta prije samo 25 godina mnogi dali svoje živote. Zar ni to više nije važno? Ne možemo se oteti dojmu kako je hrvatski kulturni identitet predan kao na pladnju. Tko god hoće neka jede i kusa kako želi. Kriteriji tu ne postoje. Vjerovali smo da u našem resornom Ministarstvu imamo majku, a ne maćehu. Na žalost, pogriješili smo, ali ćemo ustrajati u goloj borbi za egzistenciju i boriti se svim demokratskim sredstvima. Jednoglasno: članovi Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske 1. Društvo turističkih vodiča Split 2. Društvo turističkih vodiča Dubrovnik 3. Udruga turističkih vodiča Like 4. Udruga turističkih vodiča Rab 5. Udruga turističkih vodiča grada Vukovara 6. Društvo turističkih vodiča Korčula 7. Društvo turističkih vodiča Rovinj 8. Društvo turističkih vodiča Međimurje 9. Udruga turističkih vodiča Bastion- Karlovac 10. Udruga Moj Osijek 11. Udruga turističkih vodiča Maloga Lošinja 12. Udruga turističkih vodiča Zadra - Donat 13. Društvo turističkih vodiča Phoenix- Trogir 14. Udruga turističkih vodiča Kvarnera 15. Društvo turističkih vodiča Liburnia 16. Društvo turističkih vodiča Varaždin 17. Društvo turističkih vodiča Pula 18. Udruga turističkih vodiča Zagreba i srednjohrvatske makroregije 19. Turistički vodiči Split 20. Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik 21. Udruga turističkih vodiča otoka Hvar Nije prihvaćen Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča. Ne može se prihvatiti navod da strani turistički vodiči vode bez edukacije u Republici Hrvatskoj iz razloga što je važećim Zakonom za pružanje usluga turističkog vodiča propisana obveza polaganja stručnog ispita, koji se sastoji od općeg i posebnog dijela. Turistički vodič koji ima položen opći dio stručnog ispita može voditi na području cijele Republike Hrvatske, osim na i u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), dok turistički vodič koji ima položen posebni dio stručnog ispita, a koji polaže posebno po županijama može voditi turiste i po zaštićenim cjelinama (lokalitetima). Usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom. Iznimno, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin treće države koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom, tj. ima položen stručni ispit za turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje pozakonskim aktima, a ne ovim Zakonom. Nadalje, Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Vezano uz prijedlog da se definira razina znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na koje pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira. Navedeno znači da strani vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Kada je u pitanju priznavanje stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se najmjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
217 bojana jagarinec PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Predmet: Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča Poražavajuće i razočaravajuće je što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu doznali s, pazite sad, web stranice Ministarstva turizma i sporta. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje osnovnih uzusa komunikacije, kao i elementarne pristojnosti u međusobnim odnosima. Međutim, nakon predstavljenih stavova ZDTVH, ni pisma, ni razglednice. Jasno je da im do mišljenja i stava struke nije nimalo stalo. Malo je reći kako smo zabrinuti činjenicom što je Ministarstvo turizma i sporta ovim prijedlogom strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije. Nula. Naravno, bez obzira imaju li ili nemaju adekvatnu izobrazbu u svojoj domicilnoj državi. Zamislite, čak ne trebaju vladati ni osnovnim znanjem hrvatskog jezika, što naše Ministarstvo očito ni malo ne brine, jer oni i onako s njima neće imati baš nikakvog kontakta. Svaka čast kolegama iz drugih zemalja, ali oni, posve jasno, ne mogu tumačiti hrvatsku povijest, jer nemaju (a kako bi i imali?) toliko potreban osjećaj nacionalne privrženosti i pripadnosti Hrvatskoj. Treba li posebno spomenuti da se to odnosi i na Domovinski rat, temelj slobodne i suverene Hrvatske. Ukratko, strancima je dopušteno da svojim načinima tumačenja hrvatske povijesti rade njezinu reviziju po svom slobodnom nahođenju. Doduše, zakon predviđa da bi strani vodiči trebali polagati stručne provjere znanja i prolaziti procedure kao hrvatske kolege samo u slučaju ako bi vodili na zaštićenim lokalitetima. To će biti jedina mjesta na kojima će naša država u smislu ovog zakona imati koliko toliko suverenitet. Međutim, činjenica je da Ministarstvo ima namjeru taj broj zaštićenih lokaliteta znatno umanjiti na ostatke ostataka hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine pravilnikom koji će ubrzo stupiti na snagu. Mirne duše može se konstatirati kako će kroz koji dan inozemni vodiči bez ikakvog stručnog i profesionalnog kriterija voditi goste diljem lijepe naše i eto nama poplave tzv. fake news informacija, pseudo tumačenja i, po svojoj biti, kraja kulturnog turizma u Hrvatskoj, posredno i srozavanja ugleda zemlje u svijetu, što je posvjedočila i Češka, a objavila sama Europska Komisija u svojem izvješću. Svjedočimo vulgarizaciji struke, opasnoj i krajnjoj degradaciji kvalitete interpretiranja naše baštine, ne vodeći čak računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Sve se prepušta samovolji predatorskog kapitalizma i ekonomiji velikih brojeva, a brojni vodiči će biti primorani iseliti van zemlje i naći drugi posao, što im, kao velikom broju visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika neće biti problem. Toliko o demografskoj politici... Ministarstvo ide toliko daleko u nepoznavanju profesije i zakonskih propisa da u esavjetovanju navodi kako u Hrvatskoj ima samo 340 aktivnih turističkih vodiča, što bi bilo smiješno da nije žalosno. Republika Hrvatska broji preko pet i pol tisuća vodiča i svi oni 2 uplaćuju značajna financijska sredstva u državni proračun putem obrta, agencija, udruga, ugovora o djelu odnosno uplaćenih poreza, prireza i doprinosa. Nepoznavanje materije samo je nastavak prakse koju smo uočili prilikom proučavanja testa proporcionalnosti koje je objavila Europska Komisija prije nekoliko godina, gdje se nisu potrudili ni sve rubrike ispuniti, a da ne spominjemo polupismenu razinu popratnog teksta. I sve to uz opravdanja inzistiranjima Europske Komisije s kojima smo upoznati. Međutim . proučili smo i prezentirali sve primjere zaštite nekih drugih europskih zemalja. Sudeći po ovom postupku, ne očekujemo ništa pozitivno ni u Pravilnicima o edukaciji i zaštićenim lokalitetima koji nam slijede. Posebno smo užasnuti činjenicom da se uopće nisu iskoristili primjeri modela zaštite ni prema državljanima trećih zemalja koji će nam držati lekcije o našoj povijesti i baštini. Ovakav čin slobodno se može nazvati eutanaziranjem kulturnog naslijeđa, ujedno i potpunim krahom načela zaštite potrošača. Radi se o svojevrsnoj izdaji Hrvatske, i to na globalnoj razini. Žalosti da doslovce niti jedan naš prijedlog, kao članova radne skupine, nije prihvaćen. Ministarstvo turizma i sporta, kojem je obveza štititi interese struke hrvatskih vodiča, odbilo je poslušati glas struke bez obzira na argumente, navedene modalitete zaštite drugih europskih zemalja te bezrezervnu podršku kustosa, povjesničara i braniteljskih udruga. Treba se zapitati zašto Hrvatska ne želi štititi svoju baštinu, povijest i svoje građane na način kako su to napravile druge europske zemlje, primjerice Grčka i Cipar? I sve ovo se događa u zemlji zbog čije su slobode i obrane nacionalnog identiteta prije samo 25 godina mnogi dali svoje živote. Zar ni to više nije važno? Ne možemo se oteti dojmu kako je hrvatski kulturni identitet predan kao na pladnju. Tko god hoće neka jede i kusa kako želi. Kriteriji tu ne postoje. Vjerovali smo da u našem resornom Ministarstvu imamo majku, a ne maćehu. Na žalost, pogriješili smo, ali ćemo ustrajati u goloj borbi za egzistenciju i boriti se svim demokratskim sredstvima. Jednoglasno: članovi Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske 1. Društvo turističkih vodiča Split 2. Društvo turističkih vodiča Dubrovnik 3. Udruga turističkih vodiča Like 4. Udruga turističkih vodiča Rab 5. Udruga turističkih vodiča grada Vukovara 6. Društvo turističkih vodiča Korčula 7. Društvo turističkih vodiča Rovinj 8. Društvo turističkih vodiča Međimurje 9. Udruga turističkih vodiča Bastion- Karlovac 10. Udruga Moj Osijek 11. Udruga turističkih vodiča Maloga Lošinja 12. Udruga turističkih vodiča Zadra - Donat 13. Društvo turističkih vodiča Phoenix- Trogir 14. Udruga turističkih vodiča Kvarnera 15. Društvo turističkih vodiča Liburnia 16. Društvo turističkih vodiča Varaždin 17. Društvo turističkih vodiča Pula 18. Udruga turističkih vodiča Zagreba i srednjohrvatske makroregije 19. Turistički vodiči Split 20. Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik 21. Udruga turističkih vodiča otoka Hvar Nije prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Ne može se prihvatiti navod da strani turistički vodiči vode bez edukacije u Republici Hrvatskoj iz razloga što je važećim Zakonom za pružanje usluga turističkog vodiča propisana obveza polaganja stručnog ispita, koji se sastoji od općeg i posebnog dijela. Turistički vodič koji ima položen opći dio stručnog ispita može voditi na području cijele Republike Hrvatske, osim na i u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), dok turistički vodič koji ima položen posebni dio stručnog ispita, a koji polaže posebno po županijama može voditi turiste i po zaštićenim cjelinama (lokalitetima). Usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom. Iznimno, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin treće države koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom, tj. ima položen stručni ispit za turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje pozakonskim aktima, a ne ovim Zakonom. Nadalje, Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Vezano uz prijedlog da se definira razina znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na koje pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referetnog okvira. Navedeno znači da strani vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Kada je u pitanju priznavanje stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim je prenesena Direktiva Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se najmjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
218 Stevo Žufić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 3. Poštovani, Predlažemo promjenu čl. 16. Zakona koji predlažemo da se izmijeni i da glasi: Turistička agencija mora imati najmanje jednoga voditelja poslovnice odgovornog za poslovanje poslovnice. Obrazloženje: Mi smo mala putnička agencija koja se bavi posredovanjem privatnog smještaja u Poreču.Imamo problem sa poslovanjem jer je isto skraćeno na 2 - 3 mjeseca a posljedično tome imamo problem i sa zaposlenicima jer je malo njih dugoročno zainteresirano raditi 2 - 3 mjeseca godišnje. Voditelj poslovanja je direktor i prokurista koji nije stalno zaposlen (niti ne može biti) i ima ispit za voditelja poslovnice i diplomirani je ekonomista sa 30 i više godina iskustva u radu u turizmu od šefa recepcije, direktora hotela do direktora velike putničke agencije sa više stotina zaposlenih. .Direktor i prokurista je odgovoran za cjelokupno poslovanje i vodi cjelokupno poslovanje turističke agencije. Predlažemo da se izmijeni odredba o voditeljima poslovnice u smislu da se izbaci uvijet da mora biti stalno zaposlen. Mi financijski ne možemo izdržati plaćanje stalnoga djelatnika 12 mjeseci samo da bi zadovoljili uvjet da voditelj poslovnice ima ispit za voditelja poslovnice. Mislimo da je to besmisleno jer ako društvo ima direktora i ako direktor kao odgovorna osoba ima ispit vodtelja poslovnice to bi trebalo zadovoljavati uvjete i odgovornost za poslovanje poslovnice jer je vođenje poslovanja poduzeća širi pojam, uključuje poslovnicu ali i sve ostale funkcije poduzeća koje su mnogo šire i kompleksnije od same poslovnice. Stevo Žufić Cen Tours d.o.o. Poreč Nije prihvaćen Voditelj poslova ne mora biti stalno zaposlen (na neodređeno vrijeme), ali mora biti zaposlen u punom radnom vremenu (40 sati tjedno). Nema zapreke da turistička agencija radi sezonski.
219 Stevo Žufić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Poštovani, mi smo mala putnička agencija koja se bavi posredovanjem privatnog smještaja u Poreču.Imamo problem sa poslovanjem jer je isto skraćeno na 2 - 3 mjeseca a posljedično tome imamo problem i sa zaposlenicima jer je malo njih dugoročno zainteresirano raditi 2 - 3 mjeseca godišnje. Voditelj poslovanja je direktor i prokurista koji nije stalno zaposlen (niti ne može biti) i ima ispit za voditelja poslovnice i diplomirani je ekonomista sa 30 i više godina iskustva u radu u turizmu od šefa recepcije, direktora hotela do direktora velike putničke agencije sa više stotina zaposlenih. .Direktor i prokurista je odgovoran za cjelokupno poslovanje i vodi cjelokupno poslovanje turističke agencije. Predlažemo da se izmijeni odredba o voditeljima poslovnice u smislu da se izbaci uvijet da mora biti stalno zaposlen. Mi financijski ne možemo izdržati plaćanje stalnoga djelatnika 12 mjeseci samo da bi zadovoljili uvjet da voditelj poslovnice ima ispit za voditelja poslovnice. Mislimo da je to besmisleno jer ako društvo ima direktora i ako direktor kao odgovorna osoba ima ispit vodtelja poslovnice to bi trebalo zadovoljavati uvjete i odgovornost za poslovanje poslovnice jer je vođenje poslovanja poduzeća širi pojam, uključuje poslovnicu ali i sve ostale funkcije poduzeća koje su mnogo šire i kompleksnije od same poslovnice. Promjena se dakle odnosi na čl. 16. Zakona koji predlažemo da se izmijeni i da glasi: Turistička agencija mora imati najmanje jednoga voditelja poslovnice odgovornog za poslovanje poslovnice. Predlažemo da se iz Stevo Žufić Cen Tours d.o.o. Poreč Nije prihvaćen Voditelj poslova ne mora biti stalno zaposlen (na neodređeno vrijeme), ali mora biti zaposlen u punom radnom vremenu (40 sati tjedno). Nema zapreke da turistička agencija radi sezonski.
220 Biljana Cmrečki PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Predmet: Besramno ponižavanje baštine, struke i hrvatskih turističkih vodiča Poražavajuće i razočaravajuće je što smo kao članovi radne skupine za konačan prijedlog izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu doznali s, pazite sad, web stranice Ministarstva turizma i sporta. Od resornog ministarstva očekivali smo poštivanje osnovnih uzusa komunikacije, kao i elementarne pristojnosti u međusobnim odnosima. Međutim, nakon predstavljenih stavova ZDTVH, ni pisma, ni razglednice. Jasno je da im do mišljenja i stava struke nije nimalo stalo. Malo je reći kako smo zabrinuti činjenicom što je Ministarstvo turizma i sporta ovim prijedlogom strane turističke vodiče inauguriralo u hrvatske turističke vodiče bez potrebe bilo kakve edukacije. Nula. Naravno, bez obzira imaju li ili nemaju adekvatnu izobrazbu u svojoj domicilnoj državi. Zamislite, čak ne trebaju vladati ni osnovnim znanjem hrvatskog jezika, što naše Ministarstvo očito ni malo ne brine, jer oni i onako s njima neće imati baš nikakvog kontakta. Svaka čast kolegama iz drugih zemalja, ali oni, posve jasno, ne mogu tumačiti hrvatsku povijest, jer nemaju (a kako bi i imali?) toliko potreban osjećaj nacionalne privrženosti i pripadnosti Hrvatskoj. Treba li posebno spomenuti da se to odnosi i na Domovinski rat, temelj slobodne i suverene Hrvatske. Ukratko, strancima je dopušteno da svojim načinima tumačenja hrvatske povijesti rade njezinu reviziju po svom slobodnom nahođenju. Doduše, zakon predviđa da bi strani vodiči trebali polagati stručne provjere znanja i prolaziti procedure kao hrvatske kolege samo u slučaju ako bi vodili na zaštićenim lokalitetima. To će biti jedina mjesta na kojima će naša država u smislu ovog zakona imati koliko toliko suverenitet. Međutim, činjenica je da Ministarstvo ima namjeru taj broj zaštićenih lokaliteta znatno umanjiti na ostatke ostataka hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine pravilnikom koji će ubrzo stupiti na snagu. Mirne duše može se konstatirati kako će kroz koji dan inozemni vodiči bez ikakvog stručnog i profesionalnog kriterija voditi goste diljem lijepe naše i eto nama poplave tzv. fake news informacija, pseudo tumačenja i, po svojoj biti, kraja kulturnog turizma u Hrvatskoj, posredno i srozavanja ugleda zemlje u svijetu, što je posvjedočila i Češka, a objavila sama Europska Komisija u svojem izvješću. Svjedočimo vulgarizaciji struke, opasnoj i krajnjoj degradaciji kvalitete interpretiranja naše baštine, ne vodeći čak računa o zaštiti potrošača, te i njihovom pravu na kvalitetnu uslugu. Sve se prepušta samovolji predatorskog kapitalizma i ekonomiji velikih brojeva, a brojni vodiči će biti primorani iseliti van zemlje i naći drugi posao, što im, kao velikom broju visoko obrazovanih osoba s odličnim poznavanjem stranih jezika neće biti problem. Toliko o demografskoj politici... Ministarstvo ide toliko daleko u nepoznavanju profesije i zakonskih propisa da u esavjetovanju navodi kako u Hrvatskoj ima samo 340 aktivnih turističkih vodiča, što bi bilo smiješno da nije žalosno. Republika Hrvatska broji preko pet i pol tisuća vodiča i svi oni uplaćuju značajna financijska sredstva u državni proračun putem obrta, agencija, udruga, ugovora o djelu odnosno uplaćenih poreza, prireza i doprinosa. Nepoznavanje materije samo je nastavak prakse koju smo uočili prilikom proučavanja testa proporcionalnosti koje je objavila Europska Komisija prije nekoliko godina, gdje se nisu potrudili ni sve rubrike ispuniti, a da ne spominjemo polupismenu razinu popratnog teksta. I sve to uz opravdanja inzistiranjima Europske Komisije s kojima smo upoznati. Međutim . proučili smo i prezentirali sve primjere zaštite nekih drugih europskih zemalja. Sudeći po ovom postupku, ne očekujemo ništa pozitivno ni u Pravilnicima o edukaciji i zaštićenim lokalitetima koji nam slijede. Posebno smo užasnuti činjenicom da se uopće nisu iskoristili primjeri modela zaštite ni prema državljanima trećih zemalja koji će nam držati lekcije o našoj povijesti i baštini. Ovakav čin slobodno se može nazvati eutanaziranjem kulturnog naslijeđa, ujedno i potpunim krahom načela zaštite potrošača. Radi se o svojevrsnoj izdaji Hrvatske, i to na globalnoj razini. Žalosti da doslovce niti jedan naš prijedlog, kao članova radne skupine, nije prihvaćen. Ministarstvo turizma i sporta, kojem je obveza štititi interese struke hrvatskih vodiča, odbilo je poslušati glas struke bez obzira na argumente, navedene modalitete zaštite drugih europskih zemalja te bezrezervnu podršku kustosa, povjesničara i braniteljskih udruga. Treba se zapitati zašto Hrvatska ne želi štititi svoju baštinu, povijest i svoje građane na način kako su to napravile druge europske zemlje, primjerice Grčka i Cipar? I sve ovo se događa u zemlji zbog čije su slobode i obrane nacionalnog identiteta prije samo 25 godina mnogi dali svoje živote. Zar ni to više nije važno? Ne možemo se oteti dojmu kako je hrvatski kulturni identitet predan kao na pladnju. Tko god hoće neka jede i kusa kako želi. Kriteriji tu ne postoje. Vjerovali smo da u našem resornom Ministarstvu imamo majku, a ne maćehu. Na žalost, pogriješili smo, ali ćemo ustrajati u goloj borbi za egzistenciju i boriti se svim demokratskim sredstvima. Jednoglasno: članovi Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske 1. Društvo turističkih vodiča Split 2. Društvo turističkih vodiča Dubrovnik 3. Udruga turističkih vodiča Like 4. Udruga turističkih vodiča Rab 5. Udruga turističkih vodiča grada Vukovara 6. Društvo turističkih vodiča Korčula 7. Društvo turističkih vodiča Rovinj 8. Društvo turističkih vodiča Međimurje 9. Udruga turističkih vodiča Bastion- Karlovac 10. Udruga Moj Osijek 11. Udruga turističkih vodiča Maloga Lošinja 12. Udruga turističkih vodiča Zadra - Donat 13. Društvo turističkih vodiča Phoenix- Trogir 14. Udruga turističkih vodiča Kvarnera 15. Društvo turističkih vodiča Liburnia 16. Društvo turističkih vodiča Varaždin 17. Društvo turističkih vodiča Pula 18. Udruga turističkih vodiča Zagreba i srednjohrvatske makroregije 19. Turistički vodiči Split 20. Udruga turističkih vodiča Mihovil Šibenik 21. Udruga turističkih vodiča otoka Hvara Nije prihvaćen Ministarstvo turizma i sporta pristupilo je izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu (NN 130/17, 25/19, 98/19, 42/20) zbog potrebe usklađivanja s propisima Europske unije (odredbama Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (kako je zadnje izmijenjena Direktivom 2013/55/EU) i Direktive 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu), koje su utemeljene na slobodi poslovnog nastana, slobodi pružanja usluga i/ili slobodi kretanja radnika – temeljnim načelima Europske unije. Prije objave nacrta Prijedloga izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu na savjetovanju sa zainteresiranom javnošću 8. siječnja 2021. godine, Ministarstvo turizma i sporta održalo je četiri sastanka s predstavnicima Zajednice društava turističkih vodiča Hrvatske (ZDTVH), a na posljednjem sastanku 20. studenoga 2020. predstavljen im je Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pružanju usluga u turizmu. Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu zakona koji se odnosi na turističke vodiče ne regulira obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za izradu novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci. Ne može se prihvatiti navod da strani turistički vodiči vode bez edukacije u Republici Hrvatskoj iz razloga što je važećim Zakonom za pružanje usluga turističkog vodiča propisana obveza polaganja stručnog ispita, koji se sastoji od općeg i posebnog dijela. Turistički vodič koji ima položen opći dio stručnog ispita može voditi na području cijele Republike Hrvatske, osim na i u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), dok turistički vodič koji ima položen posebni dio stručnog ispita, a koji polaže posebno po županijama može voditi turiste i po zaštićenim cjelinama (lokalitetima). Usluge turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj može pružati državljanin Republike Hrvatske, državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije koji ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom. Iznimno, usluge turističkog vodiča može pružati i državljanin treće države koji ima prijavljeno prebivalište u Republici Hrvatskoj i ispunjava uvjete za turističkog vodiča propisane tim Zakonom, tj. ima položen stručni ispit za turističkog vodiča u Republici Hrvatskoj. Turistički vodič državljanin druge države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru i Švicarske Konfederacije može samo privremeno i povremeno pružati usluge turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na zaštićenim cjelinama (lokalitetima), ako se prijavio Ministarstvu turizma i sporta te uz uvjet da ima zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripada reguliranoj profesiji ili ako je, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, je obavljao tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina. Ukoliko žele pružati usluge na ili u zaštićenim cjelinama (lokalitetima), turistički vodiči iz drugih država članica moraju položiti posebni dio stručnog ispita odnosno ispit za svaku županiju. Kako bi se olakšao pristup obavljanju profesije turističkog vodiča izmjenama Zakona će se brisati dio odredbe u kojoj je propisano da se stručni ispit polaže zasebno za svaku županiju i da se popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) sastavlja zasebno za svaku županiju, a sam ispit i popis lokaliteta se uređuje pozakonskim aktima, a ne ovim Zakonom. Nadalje, Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EU utvrđuje se da države članice ne smiju ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga stranim pružateljima usluga koji imaju zakonit poslovni nastan u matičnoj državi članici i ondje pripadaju reguliranoj profesiji ili ako su, u slučaju da ta profesija u njihovoj matičnoj državi članici nije regulirana, obavljali tu profesiju najmanje godinu dana u prethodnih 10 godina, naime, navedeno je propisano i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno navedenoj Direktivi turistički vodič iz Republike Hrvatske može pružati usluge u drugoj državi članici Europske unije te ista ne bi smjela ni zbog kojeg razloga koji se odnosi na stručne kvalifikacije ograničavati slobodu pružanja usluga, a ukoliko se hrvatski vodiči susreću s poteškoćama u pružanju usluga u drugim država članicama navedeno mogu prijaviti putem mreže SOLVIT. Napominjemo da je nacionalni SOLVIT centar uspostavljen pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja. Vezano uz prijedlog da se definira razina znanja hrvatskog jezika, napominjemo da sukladno važećem Zakonu turistički vodič mora znati jezik na koje pruža usluge najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referetnog okvira. Navedeno znači da strani vodič koji pruža usluge na hrvatskom jeziku mora znati hrvatski jezik najmanje na razini B2. Ukoliko pruža usluge na nekom drugom stranom jeziku, mora poznavati hrvatski jezik u mjeri dostatnoj za pružanje usluga. Kada je u pitanju priznavanje stručnih kvalifikacija turističkih vodiča iz drugih država članica Europske unije skrećemo pažnju na odredbe Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, kojim je prenesena Direktiva Direktive 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), provjera znanja jezika mora biti razmjerna djelatnosti koja će se obavljati, a provodi se samo u slučaju profesija koje utječu na sigurnost pacijenata, a drugih profesija kada postoji osnovana sumnja o dovoljnom poznavanju jezika u odnosu na profesionalne djelatnosti koje se najmjeravaju obavljati. Takva provjera može se vršiti samo nakon izdavanja Europske profesionalne kartice i priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, ali ne i kod privremenog i povremenog pružanja usluga turističkog vodiča u drugoj državi članici Europske unije.
221 prolingua travel PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. U stavku 1. nije navedeno na čiji zahtjev za odjavu se donosi predmetno rješenje, a obzirom da se dobro sjećamo kakve smo probleme imali zato što nas je neki uredski miš ubacio u slobodna zanimanja, zahtijevamo pojašnjenje! Osim toga, ne razumijem kako mislite ukinuti ispunjavanje uvjeta za pružanje usluga turističkog vodiča? To je isto kao da nekome ukinete diplomu pravnog fakulteta jer je odlučio ne biti pravnik ni odvjetnik nego npr. turistički vodič! Ivana Karanikić, licencirani TV za PGŽ, LSŽ, IŽ i Grad Zagreb Nije prihvaćen Vezano uz ukidanje rješenja o ispunjavanju uvjeta turističkog vodiča smatramo da je potrebno navedeno izričito urediti zakonom, bez obzira što vodič možda neće imati potrebu za tim, s obzirom da ishođenje rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga turističkih vodiča automatski ne predstavlja registraciju slobodnog zanimanju. Naime, Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
222 prolingua travel PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Nastavno na prijedlog u prethodnom članku traži se izmjena: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
223 prolingua travel PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA U članku 5. Ustava RH stoji, citiram: "U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom. Svatko je dužan držati se Ustava i prava i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske." pa se stoga nadam da ste dobro shvatili i razumjeli sadržaj članka 2. koji također citiram: "Suverenitet Republike Hrvatske neotuđiv je, nedjeljiv i neprenosiv./Suverenitet Republike Hrvatske prostire se nad njezinim kopnenim područjem, rijekama, jezerima, prokopima, unutrašnjim morskim vodama, teritorijalnim morem te zračnim prostorom iznad tih područja." Nastavno na sadržaj članka 2, smanjenjem broja zaštićenih lokaliteta i tzv. točkasti pristup samo zato da biste pogodovali velikim turoperatorima također kršite Ustav. Ivana Karanikić, TV za Primorsko-goransku, Ličko-senjsku i Istarsku županiju i Grad Zagreb Nije prihvaćen Izrada popisa zaštićenih cjelina (lokaliteta) nije predmet ovih izmjena Zakona, već će se isto urediti pravilnikom.
224 Stanka Amadeo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Ako se želi ukinuti polaganje ispita po županijama neka ide po regijama kako je predložila Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske. Hrvatske regije imaju različitu povijest, kuturno-povijesnu baštinu, geografske elemente i kulturu življenja te svaka od njih, s obzirom na svoje različitosti, zaslužuje da se posebno polaže. Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
225 Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 14. U dosadašnjoj praksi strani turistički vodiči uopće nisu bili upoznati s činjenicom kako djelatnost ne mogu obavljati na zaštićenim lokalitetima, a inspekcije su bile u velikom broju gradova rijetke. Nije prihvaćen Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), kojim je prenesena Direktiva 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija (izmijenjena Direktivom 2013/55/EU), propisano je da se pružateljima usluga ne može nametati dodatna obveza glede pristupa pružanju usluga na privremenoj i povremenoj osnovi. Nadzor nad pružanjem usluga turističkih vodiča provodi Državni inspektorat.
226 Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 9. - U stavku 1. nije navedeno na čiji zahtjev za odjavu se donosi predmetno rješenje što nas, poučeni dosadašnjim iskustvom, zabrinjava. Nije prihvaćen Zakon o općem upravnom postupku uređuje tko može biti stranka u postupku, a time i pravo podnijeti zahtjev za odjavu pružanja usluga.
227 Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 8. Nastavno na prijedlog u prethodnom članku zahtijeva se izmjena: „2. naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita odnosno naznaku o položenom općem dijelu stručnog ispita i posebnom dijelu stručnog ispita za zaštićene cjeline (lokalitete) po regijama iz članka 70. stavak 6 .“ Nije prihvaćen Rješenje će se izdavati sukladno izdanom uvjerenju o položenom stručnom ispitu, a program stručnog ispita će biti propisan pravilnkom o stručnom ispitu.
228 Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRUŽANJU USLUGA U TURIZMU, Članak 6. Iznimno se protivimo ovakvom prijedlogu te zahtijevamo izmjenu čl. 70.st. 2 te članka 70.st.4. riječima '' po regijama'' Zahtijeva se izmjena u članku 70. te dopuna novog stavka 6. : '' Regije se određuju na slijedeći način: 1. Dalmatinska regija - uključivala bi 4 županije:  Dubrovačko-neretvanska županija  Splitsko – dalmatinska županija  Šibensko – kninska županija  Zadarska županija 2. Istarsko-primorsko-lička regija - uključivala bi 3 županije:  Istarska županija  Primorsko-goranska županija  Ličko-senjska županija 3. Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija - uključivala bi 5 županija i grad Zagreb:  Krapinsko-zagorska županija  Karlovačka županija  Međimurska županija  Varaždinska županija  Zagrebačka županija  Grad Zagreb 4. Panonska regija:  Sisačko-moslovačka županija  Bjelovarsko-bilogorska županija  Koprivničko-križevačka županija  Virovitičko- podravska županija 5. Slavonska regija - uključivala bi 4 županije: • Vukovarsko-srijemska • Osječko-baranjska županija • Požeško-slavonska županija • Brodsko-posavska županija'' Ističemo kako nećemo pristati na nagovještaje kako će se isto urediti Pravilnikom već je nužno da se isto uredi Zakonom, koji ima veću pravnu snagu od Pravilnika, a za nas predstavlja i veću pravnu zaštitu od Pravilnika za koje smo uvjereni kako bi se čak i uslučaju donošenja takvog prijedloga promijenio za nekoliko dana. Nije prihvaćen Ovim novim Prijedlogom izmjena Zakona o pružanju usluga u turizmu Ministarstvo turizma i sporta u dijelu Zakona koji se odnosi na turističke vodiče - ne regulira - obvezu polaganja općeg i posebnog dijela ispita za turističke vodiče, već su način polaganja i sadržaj stručnog ispita za turističke vodiče, kao i popis zaštićenih cjelina (lokaliteta) uređeni podzakonskim aktima, tj. pravilnicima iz 2008. godine - Pravilnikom o stručnom ispitu za turističke vodiče i ispitnom programu za turističke pratitelje (NN 50/08 i 120/08) i Pravilnikom o popisu turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama (NN 76/08). Prijedlog novog načina polaganja i sadržaja ispita za turističke vodiče bit će predmet rada radne skupine za donošenje novih pravilnika, koji se trebaju donijeti do kraja lipnja 2021. godine. U radnoj skupini će, kao i do sada, sudjelovati predstavnici turističkih vodiča, visoka učilišta koja izvode programe stručnog ispita za turističke vodiče, tijela državne vlasti i stručnjaci.
229 Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Pitali smo Vas nekoliko puta kako ćete definirati privremeno i povremeno obavljanje poslova. Što to znači? Koji je rok u koji ulazi ova definicija, koliko puta osoba ulazi u RH da bi se smatralo kako obavlja djelatnost povremeno i privremeno, kakav je sustav kontrole istog? Znamo i sami da ne znate odgovor i da sustav kontrole ne postoji. Što je s osobama koji žele obavljati ovu djelatnost povremeno i privremeno u RH, a dolaze iz zemalja u kojima ova djelatnost nije regulirana u smislu poštivanja načela zaštite potrošača? Je li RH poradi takvih osoba razmišljala o tužbi u cilju zaštite svojih državljana i turizma koji je u 90% tnom omjeru receptivan? Znamo da nije. Osobe bez ikakve edukacije predstavljati će Hrvatsku, našu povijest i našu kulturnu baštinu. Potpuna vulgarizacija i degradacija interpretacije naše kulturne baštine, hrvatske povijesti i naše struke. Nije prihvaćen U pogledu načela reciprociteta, moramo istaknuti kako se navedene Direktive EU odnose na sve države članice te su njima propisana pravila kojima se moraju voditi sve države članice prilikom prenošenja istih u nacionalno zakonodavstvo. Ukoliko države članice ne prenesu određenu Direktivu EU u cijelosti ili suprotno, tada Europska komisija kao čuvarica „nadzornik“ svih Ugovora Europske unije, može protiv neke države članice pokrenuti postupka zbog povrede prava EU. Definiranje „privremeno i povremenog“ drugačije od onoga što propisuju Direktive EU, odnosno u ovom slučaju sam Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20), je ne samo suprotno pravu EU-a već je suprotno nacionalnom pravu. Definicija iz Direktive 2005/36/EZ iz GLAVE II. SLOBODA PRUŽANJA USLUGA, Članak 5. Načelo slobode pružanja usluga: „Privremena i povremena priroda pružanja usluga procjenjuje se za svaki slučaj posebno pri čemu posebno treba voditi računa o njezinu trajanju, učestalosti, redovitosti i stalnosti.“ Definicija iz članka 5. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15, 70/19, 47/20): „22. pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi – pružanje usluga kojem ne prethodi postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije uz uvjet poslovnog nastana u drugoj državi članici, a koje se procjenjuje za svaki pojedinačni slučaj, uzimajući u obzir njezino trajanje, učestalost, redovitost i stalnost“. Iz svega prethodnog navedenog proizlaze razlozi nemogućnosti prihvaćanja vašeg prijedloga vezano uz izmjene članka 70 st. 3. važećeg Zakona o pružanju usluga u turizmu u pogledu drugačijeg definiranja privremenog i povremenog pružanja usluga.
230 Zajednica društava turističkih vodiča Hrvatske PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Nadamo se kako ćete se ponašati u skladu s člankom 2. st. 1.: '' Suverenitet Republike Hrvatske je neotuđiv, nedjeljiv i neprenosiv'' jer ste nam već najavili kako ćemo po donošenju pravilnika u smislu ovog prijedloga zakona isti imati samo na zaštićenim lokalitetima tzv. '' točkastim pristupom''- na ostacima ostataka hrvatske materijalne i nematerijalne kulturne baštine. Nije prihvaćen Izrada popisa zaštićenih cjelina (lokaliteta) nije predmet ovih izmjena Zakona, već će se isto urediti pravilnikom.
231 Tea Govedić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Turističkim vodičima nije zabranjeno pružanje usluga na teritoriju RH, stoga ne razumijem kako je Zakon neusklađen s postojećim Direktivama. Ako se mijenja ispit i ukida tzv. fragmentarnost, a program ostaje isti, negativan utjecaj na kvalitetu pružanja usluga turističkih vodiča je neopisiv. Nije prihvaćen Sukladno važećem zakonskom uređenju, turistički vodič državljanin Republike Hrvatske, kao i turistički vodič državljanin države članice Europske unije koji bi pružao usluge na privremenoj i povremenoj osnovi, za pružanje usluga na cijelom teritoriju Republike Hrvatske morao bi položiti ukupno 21 posebni dio ispita, što se smatra ograničenjem u pružanju usluga turističkog vodiča
232 Zvjezdana Ilić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Predmet: Ocjena Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pružanju usluga u turizmu u dijelu koji se odnosi na licenciranje i poslovanje turističkih vodiča kao pokušaja vulgariziranja obrazovanja, obezvrjeđivanja kompetencija domaćih turističkih vodiča i iracionalno interpretiranje znanja stranih turističkih vodiča i izvora njihova obrazovanja dostatnim za točno i cjelovito prezentiranje hrvatske baštine i društvenih mijena Odredbe Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona… koje se odnose na licenciranje i poslovanje turističkih vodiča neutemeljene su s obzirom na to da ne izviru iz poznavanja stvarnog stanja na terenu o čemu je u dobrom dijelu prethodnih 180+ komentara naniznano poprilično kontraargumenata. Planira se i očekuje rast turizma temeljem podizanja kvalitete ponude pa tako I kroz prezentacije sociokulturne i doživljajne autentičnosti. No, kojim kadrom? Svekolike posebnosti naših županija usvajaju se kroz obrazovne programe čija bi se realizacija još trebala unaprjeđivati, no unaprijeđivanje u slučaju uvođenja nacionalne licence nikako ne bi bilo moguće bez dvogodišnjeg kurikuluma s minimalno 600 sati. Ukoliko je nužno unekoliko smanjenje fragmentiranosti, onda je potrebno uvođenje polaganja posebnih dijelova po turističkim regijama koje bi zbog svojih geografskih, povijesnih, ekonomskih, socio-kulturnih specifičnosti i sličnosti unutarnjih sastavnica trebale biti definirane kako slijedi: - Dalmatinska regija: Dubrovačko-neretvanska županija, Splitsko–dalmatinska županija, Šibensko–kninska županija, Zadarska županija - Istarsko-primorsko-lička regija: Istarska županija, Primorsko-goranska županija, Ličko-senjska županija - Središnja Hrvatska i zagrebačka makroregija: Krapinsko-zagorska županija, Karlovačka županija, Međimurska županija, Varaždinska županija, Zagrebačka županija, Grad Zagreb - Panonska regija: Sisačko-moslovačka županija, Bjelovarsko-bilogorska županija, Koprivničko-križevačka županija, Virovitičko-podravska županija - Slavonska regija: Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska županija, Požeško-slavonska županija, Brodsko-posavska županija. Suprotno prisutnom vulgariziranju postupka obrazovanja turističkih vodiča, potrebno je precizno definirati da se isti može provoditi samo na sveučilištima i to isključivo pri njihovim sastavnicama akreditiranim za diplomske studije u području turizma. Potrebno je i normirati kvalitetu obrazovnih programa koji u slučaju prelaska na polaganje posebnih dijelova po turističkim regijama moraju dobiti kurikulum povećanog broja sati usklađen s obujmom materije. Naši vodiči se bore za iste kriterije za sve vodiče upravo zbog poražavajućih informacija s terena koje govore što “tumače” strani “kolege” te što kažu gosti koji su putovali u grupama bez domaćih vodiča i pratitelja. Mi smo stalno na mjestu događaja gdje mjerimo bilo i osluškujemo kako dišu turisti koji pune proračun RH. Ministarstvo i Vlada planiraju i očekuju rast turizma temeljem podizanja kvalitete ponude pa tako I kroz prezentacije sociokulturne i doživljajne autentičnosti. Istina, da bi se proračun nastavio puniti, kvaliteta mora rasti, no ona to može samo pod uvjetom da i strani turistički vodiči, bez obzira na svoj poslovni nastan, podignu kvalitetu svojih usluga putem polaganja posebnih dijelova za svaku županiju/turističku regiju. Potrebno je usvojiti kulturno-povijesne i ostale posebnosti u najširem poimanju kulture i najpodrobnijem poznavanju povijesti radi sposobnosti pravilne interpretacije tradicije, događaja, tekovina, prošlih i sadašnjih društvenih zbivanja i previranja. Razlog i povod nisu samo zaštićene cjeline (lokaliteti), koje se godinama nastoji svesti na najmanju mjeru, već i osjetljive teme poput Domovinskog rata. Nužno je uzeti u obzir i nedostatak koji u obrazovanju i pripremi stranih turističkih vodiča predstavlja hrvatski kao nesvjetski jezik. Hrvatska je živo tkivo, a njezine mijene turistima ne može prenijeti osoba koja konstantno ne prati literaturu i medije. Za sveobuhvatno i podrobno proučavanje navedenog isti postoje samo na hrvatskom jeziku. Definiranjem obaveze poznavanja hrvatskog jezika ispod razine B2 ne podiže se kvaliteta ponude već upravo suprotno, uz nedefiniranje obveze polaganja posebnog dijela po županijama/turističkim regijama i za strane vodiče, iracionalno se interpretira znanje stranih turističkih vodiča i izvori njihova obrazovanja kao dostatni za točno i cjelovito prezentiranje hrvatske baštine i istovremeno obezvrjeđuje ne samo formalno, neformalno i informalno obrazovanje domaćih vodiča i njihova strast za poslom i Hrvatskom u cjelini već, na još veću žalost, svekolika baština RH. Budući da ispravne računske operacije ne garantiraju točnost postavljanja zadatka, u okviru ovog općeg komentara potrebno je osvrnuti se i na nekompetentno baratanje statističkim podacima, primjerice, kod uzimanja u račun samo jedne djelatnosti po NKD-u. A gdje su u toj računici, među fizičke osobe koje sebe i obitelji prehranjuju od vodičkog posla, uračunate one koje taj posao rade od nesamostalnog rada - po ugovoru o radu, bilo na neodređeno bilo na određeno vrijeme? (Potonji neuračunati pritom su jasan primjer najgoreg oblika prekarijata s prosječno najnižim plaćama, najkraćim stažom ostvare