Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Nacrt prijedloga Strategije poljoprivrede do 2030. godine

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 ALEN RENDULIĆ NACRT PRIJEDLOGA STRATEGIJE POLJOPRIVREDE DO 2030.  Poštovani, Strategija se premalo bavi s ključnim PROBLEMOM Poljoprivrede u HR, a to je: Potrebno je HITNO (zadati jasan Plan i Cilj za slijedećih 5 godina, kako bi se nakon 5 godina mogli vidjeti rezultati) srediti Zemljišne knjige- Katastar i Gruntovnicu, to znači: snimiti stanje na terenu, utvrditi prave granice zemljišta i srediti VLASNIŠTVO da bude čim više 1/1, a ne da na parceli od 200 m2 imamo i do 13 vlasnika! Također treba poticati SPAJANJE/ZAMJENU i povećanje susjednih parcela u logičke poljoprivredne cjeline/parcele, a ne da nam je većina poljoprivrednog zemljišta u HR rascjepkana na male parcele do 500 m2 i sa barem 5 vlasnika na istoj čestici! U ovaj rad potrebno je uložiti NOVAC- kako sredstva EU, pa tako i dodatno sredstva proračuna HR i proračune lokalnih zajednica, a onda i preusmjeriti Resurse, posebice Inženjere Geodezije. Sve to naravno podrazumjeva i Digitalizaciju, koja je krenula i tu je, ali ipak ne predstavlja stvarno stanje na terenu i ne rješava probleme na terenu, a ne rješava nit pitanje VLASNIŠTVA i velikog broja Vlasnika. Prihvaćen U nacrtu Strategije doradit će se dio vezan uz poljoprivredno zemljište. Aktivnosti komasacije predviđeni su Nacionalnim programom oporavka i otpornosti, kao i digitalizacija poljoprivrede.
2 ALEN RENDULIĆ 4. RAZVOJNE POTREBE I CILJEVI STRATEGIJE, Razvojna potreba 11.: Unaprijediti funkcioniranje tržišta poljoprivrednim zemljištem Poštovani, tržišta poljoprivrednim zemljištem u HR niti ni nema ili ne funkcionira, a razlog tome je NESREĐENOST Zamljišnih knjiga - Katastra i Gruntovnice, a oni su temelj svega, a ovaj problem niste niti jednom riječju dotaknuli! Potrebno je HITNO (zadati jasan Plan i Cilj za slijedećih 5 godina, kako bi se nakon 5 godina mogli vidjeti rezultati) snimiti stanje na terenu, utvrditi prave granice zemljišta i srediti vlasništvo da bude čim više 1/1, a ne da na parceli od 200 m2 imamo i do 13 vlasnika! U ovaj rad potrebno je uložiti NOVAC- kako sredstva EU, pa takoi dodatno priračun HR i proračune lokalnih zajednica, a onda i preusmjeriti Resurse, posebice Inženjere Geodezije. Prihvaćen Primamo komentar na znanje. U nacrtu Strategije poljoprivrede detaljnije će se obraditi problematika poljoprivrednog zemljišta.
3 ALEN RENDULIĆ 4. RAZVOJNE POTREBE I CILJEVI STRATEGIJE, Razvojna potreba 3.: Povećati pravičnost dodjele potpora poljoprivrednim gospodarstvima Poštovani, pravičnost dodjele potpora poljoprivrednim gospodarstvima potrebno je temeljiti na budućim planovima. To znači da prilikom prijave na Natječaje, mora postojati minimalno 5 godišnji Plan rada i razvoja poljoprivrednog gospodarstva, koji će biti temelj za dodjelu potpora, a isti će se i kontrolirati svake godine i tako minimalno naredih 5 godina. Ukoliko se NE ispune minimalni planovi u 5 godina, mora se uvjetovati povrat dobivenih sredstava. Ne može se SVE bazirati na nekoj prošlosti; znači koliko je Poljoprivredno gospodarstvo proizvodilo, koliko imalo prihoda, koliko je imalo/ima zemljišta, jer su to SVE stvari koje se mijenjaju kroz vrijeme. Također, svakako će se dogoditi i događa se VELIKA smjena Generacija u cijeloj Hrvatskoj, pa tako se moraju stvarati "NOVI" Poljoprivrednici i uopće PONOVNI interes za rad u poljoprivrednom sektoru! Prihvaćen Primamo komentar na znanje. Prijedlozi koje navodite o uvjetima za prijavu na natječaj za mjere ruralnog razvoja bit će predmetom strateškog plana za provedbu zajedničke poljoprivredne politike, u kojemu će se detaljnije razraditi konkretne mjere. Nacrt Strategije poljoprivrede postavlja strateški okvir za sve mjere poljoprivredne politike, uključujući preraspodjelu potpore dohotku, ulaganja u poljoprivredna gospodarstva te potporu osnivanju novih poljoprivrednih gospodarstava.
4 Dan Margetić NACRT PRIJEDLOGA STRATEGIJE POLJOPRIVREDE DO 2030.  Uzgoj životinja za hranu je vrlo okrutan, što zbog velike patnje uzgajanih životinja, što zbog činjenice da ih se nepotrebno usmrćuje. Činjenica je i da uzgoj životinja za ishranu ljudi izuzetno negativno ekološki utječe na okoliš u praktički svakom ekološkom aspektu. Za istu nutritivnu vrijednost hrane za ljude potrebno je koristiti više od deset puta više zemljišta kod uzgoja životinja (zbog njihove ishrane) nego kada ljudi jedu isključivo biljnu hranu. Kako danas i iskustveno i znanstvenopotvrđeno znamo da ljudi mogu zdravo živjeti isključivo od biljne hrane, s etičkog i ekološkog aspekta nužno je zabraniti svaki uzgoj životinja za ishranu ljudi. Prihvaćen Razumijemo i zahvajujemo na brizi koju iskazujete. Nismo u mogućnosti zabraniti uzgoj životinja u poljoprivrednoj proizvodnji, ali se može unaprijediti njihova dobrobit u uzgoju. Radi se o temi koja je trenutno veoma aktualna na razini Europske unije, a Hrvatska podržava sve aktivnosti koje doprinose povećanoj dobrobiti životinja.
5 FORTENOVA GRUPA d.d. 4. RAZVOJNE POTREBE I CILJEVI STRATEGIJE, Razvojna potreba 11.: Unaprijediti funkcioniranje tržišta poljoprivrednim zemljištem Nužnost je donošenje Zakona o poljoprivrednom zemljištu koji će prije svega omogućiti jasnu, transparentnu i ekonomski uvjetovanu raspodjelu poljoprivrednog zemljišta, te kod kriterija za dodjelu voditi se prvenstveno gospodarskim i ekonomskim kriterijima. U velikom broju slučajeva postojeći posjednici su niz godina ulagali u navedeno zemljište, uz njega izgradili niz proizvodnih kapaciteta i doprinosili zapošljavaju. Trenutna raspodjela državnog poljoprivrednog zemljišta potiče raspodjelu zemlje ka što većem broju osoba, koje u većini slučajeva nemaju niti znanja i iskustva u poljoprivredi, niti imaju potrebnu mehanizaciju, niti pridonose zapošljavanju. Na navedeni način usitnjavaju se parcele, veća je mogućnost zlouporabe, teže je provođenje kontrole i nadzora. Budući da je zemlja jedan od najvažnijih resursa, nužnost je osigurati raspolaganje istom po gospodarskim i ekonomskim kriterijima. Prihvaćen Primamo komentar na znanje. U nacrtu Strategije poljoprivrede detaljnije će se obraditi problematika poljoprivrednog zemljišta.
6 FORTENOVA GRUPA d.d. 4. RAZVOJNE POTREBE I CILJEVI STRATEGIJE, Razvojna potreba 3.: Povećati pravičnost dodjele potpora poljoprivrednim gospodarstvima Smatramo nepravično usmjeravanje potpora prema kriteriju veliki, srednji, mali umjesto po proizvodnji, odnosno minimalnim prinosima ili stočnim resursim. Ako se poljoprivredne potpore usmjere samo prema malim i srednjim proizvođačima, veliki proizvođači biti će još manje konkurentni te dovode u pitanje opstojnost gospodarstava/proizvodnje i zapošljavanje. Hrvatska poljoprivreda ima nisku produktivnost, koja je u nekim sektorima najlošija u EU, a relativno visoku cijena rada a usmjeravanjem potpore isključivo na MSP nije moguće riješiti navedene probleme. Mali proizvođači u pravilu koriste zastarjelu tehnologiju i proizvode uglavnom pšenicu, kukuruz i soju te ne smatramo točnim da su upravo oni tehnički najučinkovitiji s diferenciranim sustavima. Iz opisa nije jasno kako se ukidanjem potpore velikima nastoji osigurati pravičnost dodjele, te kakav će to učinak imati na poljoprivrednu proizvodnju u Hrvatskoj (u odnosu na sve skupine poljoprivrednika) Prihvaćen U nacrtu Strategije ističe se važnost preraspodjele potpore dohotku u korist malih i srednjih poljoprivrednika. Preusmjeravanje potpore prema malim i srednjim proizvođačima nužno je zbog velikog nesrazmjera koji trenutno postoji u omjeru sredstava izravnih plaćanja koja se isplaćuju velikim poljoprivrednicima u Hrvatskoj (1% najvećih korisnika dobiva gotovo 30% od ukupnih sredstava izravnih plaćanja). Istovremeno, to ne znači da veliki proizvođači neće imati mogućnost povlačenja sredstava poljoprivredne potpore. Oni će i dalje biti prihvatljivi korisnici potpora iz prvog i drugog stupa (uključujući i potpore dohotku).
7 FORTENOVA GRUPA d.d. 4. RAZVOJNE POTREBE I CILJEVI STRATEGIJE, Razvojna potreba 1.: Povećati dodanu vrijednost poljoprivredne proizvodnje Nužno je osigurati da velika poduzeća/farme mogu povlačiti bespovratna sredstva u cilju povećavanja vrijednosti koju stvara poljoprivredna proizvodnja. Velike farme u Hrvatskoj također trebaju potpore u javnih izdataka i ulaganja na razvoj i usvajanje poboljšanih tehnologija i proizvodnih praksi, kako bi mogle jačati proizvodnju ali i poticati i osiguravati kooperacije i rast malih i srednjih poduzetnika. Prihvaćen U nacrtu Strategije ističe se važnost preraspodjele potpore dohotku u korist malih i srednjih poljoprivrednika. Preusmjeravanje potpore prema malim i srednjim proizvođačima nužno je zbog velikog nesrazmjera koji trenutno postoji u omjeru sredstava izravnih plaćanja koja se isplaćuju velikim poljoprivrednicima u Hrvatskoj (1% najvećih korisnika dobiva gotovo 30% od ukupnih sredstava izravnih plaćanja). Istovremeno, to ne znači da veliki proizvođači neće imati mogućnost povlačenja sredstava poljoprivredne potpore. Oni će i dalje biti prihvatljivi korisnici potpora iz prvog i drugog stupa (uključujući i potpore dohotku).
8 FORTENOVA GRUPA d.d. Dodatak I: Veze između intervencija, razvojnih potreba i strateških ciljeva, Dodatak III: Primjeri intervencija i ciljanih mjera za odabrane podsektore Smatramo da u svim mjerama predstavljenim u Dodatku III ( Primjeri intervencija i ciljanih mjera za odabrane podsektore ) potrebno je uključiti i velike farme/poljoprivrednike. Predviđena su ulaganja u povećanje proizvodnih kapaciteta isključivo malih i srednjih farmi/poljoprivrednika što smatramo neprihvatljivim. U Nacionalnoj razvojnoj strategiji Republike Hrvatske do 2030. godine, jasno je istaknut prioritet Vlade da „stvori uvjete da hrvatska industrija proizvodnje hrane, uključujući poljoprivredu, ribarstvo i akvakulturu, proizvodi više kvalitetne i zdrave hrane po konkurentnim cijenama uz održivo upravljanje prirodnim resursima i rizicima od klimatskih promjena“ kao i cilj da se do 2030. godine usmjere mjere za „jačanje samodostatnosti u hrani i razvoju kružnog gospodarstva“ (strateški cilj 9. NRS). Navedeni cilj nije moguće postići ako će se iz ulaganja isključiti veliki poljoprivrednici. Velika poduzeća snažna su karika u poljoprivrednom lancu jer otkupljuju i prerađuju poljoprivredne proizvode te stvaraju dodane vrijednosti proizvoda, a čime se istovremeno potiče proizvodnja i širenje malih i srednjih poljoprivrednika. Potrebno je omogućiti i toj kategoriji poduzetnika/farmi/poljoprivrednika kapitalna ulaganja u opremu, nove tehnološke linije, dogradnju ili izgradnju novih kapaciteta a u cilju postizanja nacionalnih ciljeva i osiguranja poljoprivredne proizvodnje u RH. Prihvaćen Prikazane mjere su dane kao primjeri. Ukupan raspon mjera potpore u poljoprivredi bit će predmetom strateškog plana za provedbu ZPP-a, uz napomenu da veliki proizvođači neće biti isključeni kao korisnici potpore iz prvog i drugog stupa.
9 GIU "CROATIASTOČAR" Zagreb, Ivana Šibla 9 NACRT PRIJEDLOGA STRATEGIJE POLJOPRIVREDE DO 2030.  Opći komentar Hrvatsko poljoprivredni prehrambeni sektor karakterizira niska samodostatnost kako u proizvodnji primarnih poljoprivrednih proizvoda tako u proizvodnji hrane. U zadnjih 5 godina ostvarena je negativna uvozna izvozna bilanca od 5 milijardi EUR-a od čega na sektor stočarstva i prateću industriju otpada gotovo 45 %. Jedini dio pozitivne bilance odnosi se na sektor uljarica i žitarica, sektoru ribarstva i u manjem dijelu u sektoru mesnih prerađevina. Strategija predviđa četiri strateška cilja pa se predlaže nadopuna 5. strateškog cilja koji se odnosi na povećanje samodostatnosti i uravnoteženosti trgovinske bilance. Također u strateškim ciljevima potrebno je u prvom strateškom cilju uz poljoprivrednu proizvodnju nadodati i prehrambenu industriju koju također karakterizira relativno niska proizvodno tehnološka i ekonomska produktivnost te podinvestiranost u odnosu na prehrambenu industriju razvijenih članica EU. Opće je poznata činjenica nedovoljnog korištenja potencijala poljoprivrednog zemljišta posebice u dijelu privatnog sektora u nekim regijama uključujući i zapušteno poljoprivredno zemljište u javnom vlasništvu. Predlaže se nadogradnja strategije u smislu mjera provođenja cjelokupnog poljoprivrednog zemljišta na razini države za optimalno i ciljano korištenje. Ovaj cilj pretpostavlja pored ostalog provedbu rješavanja imovinsko pravne problematike te provedbu postupaka komasacije, melioracije i arondacije nakon čega bi se povećao resurs za proizvodnju hrane uz povećanje produktivnosti i konkurentnosti. Od cirka 1,300 mil. parcela upisanih u ARCOD preko 90% poljoprivrednih gospodarstava koristi oko 40% hektara poljoprivrednog zemljišta prosječne veličine parcele od svega 0,53 hektara. U dijelu strategije koja se odnosi na potporu dohotku govori se samo o preraspodijeli potpora u odnosu na veličinu gospodarstva. Potpora dohotku mora uvažiti i činjenicu da je daleko najveći dio količine i vrijednosti poljoprivredne i stočarske proizvodnje kod srednje velikih i velikih gospodarstva što je vidljivo iz podataka DZS-a, a usto na razini su u najmanju ruku tehničko tehnološke produktivnosti sličnih EU gospodarstava. Uspoređujući strukturu poljoprivrednih gospodarstava s ostalim članicama vidljivo je da Hrvatska ima znatno manje srednjih i srednje velikih gospodarstava u odnosu na razvijene zemlje članice. Strategija bi trebala definirati pretpostavke restrukturiranja poljoprivrednih gospodarstva s ciljem povećanja broja velikih i srednje velikih gospodarstava. U tom smislu potrebno je osigurati takvim gospodarstvima pored ostalog potrebne hektare poljoprivrednog zemljišta što bi trebalo rezultirati ukupnom povećanju dugoročno održive, produktivne i konkurentne proizvodnje zavisno do pojedinog sektora. U zadnje dvije godine značajno je povećan izvoz žitarica kako kukuruza i pšenice koje čine osnovni sirovinski resurs u stočarskoj proizvodnji i prerađivačkoj industriji. Pored ostalog pretpostavka osiguranja potrebnih količina žitarica su s jedne strane skladišni i ostali infrastrukturni kapaciteti, a s druge strane osiguranje potrebnih financijskih sredstava za otkup proizvoda ali i obrtnih sredstava za financiranje proizvodnje u tijeku. Dio prehrambene industrije kao što su mlinsko pekarska industrija, industrija prerada voća i povrća, konditorska industrija, industrija stočne hrane ne financira se iz sredstava ruralnog programa pa valja za te sektore poljoprivredne industrije definirati izvore financiranja javne potpore iz ostalih Europskih fondova. Poljoprivredno prehrambeni sektor u Hrvatskoj tek je manjim dijelom započeo investicije u obnovljive izvore energije, a raspolaže velikim potencijalom osobito u solarnoj energiji s obzirom na velike površine objekata za stočarsku i biljnu proizvodnju uključujući i prehrambenu industriju. Postojeća zakonska legislativa onemogućuje korištenje potpunog potencijala pa je potrebno postojeću legislativu izmijeniti s praksom ostalih članica EU. U dijelu strategije pregleda očekivanih učinaka provedbe strategije uz poljoprivrednu proizvodnju potrebno je nadopuniti i procjenu povećanja vrijednosti prehrambene industrije do 2030. g. s obzirom na petogodišnju stagnaciju. Pregledu pokazatelja za praćenje ostvarenja provedbe strategije u sektoru govedarstva uz prirast goveda potrebno je nadodati i proizvodnju mlijeka. Isto tako u dijelu stočarstva, iako je to višekratno ukazivano od strane Croatiastočara potrebno je nadodati i sektore peradarstva, ovčarstva i kozarstva, kako u dijelu populacije peradi, ovaca i koza, proizvodnji mlijeka i prirast. Valjalo bi ažurirati podatke o populaciji goveda svinja, peradi, ovaca i koza sa najnovijim objavljenim podacima s obzirom da su u strategiji korišteni podaci iz 2018.g. Strategijom je predviđeno kordinacionalno tijelo vlade zaduženo za provedu i praćenje strategije. Iz strateških dokumenata ostalih zemalja vidljivo je da su u provedbenom tijelu zastupljeni predstavnici svih najvažnijih sektora kako iz dijela poljoprivredne proizvodnje tako i prehrambene industrije uključujući komore i sektorska udruženja, znanstvenih institucija i predstavnika ostalih ministarstava koji su izravno ili neizravno vezani za poredbu strategije. Akceptirajući čitav niz izazova u sljedećem periodu bitan je sveukupni konsenzus i aktivan doprinos svih učesnika u provedbi strategije. Provedba nove strategije „presudan je trenutak“ pa bi i samu strategiju valjalo nazvati POLJOPRIVREDNO PREHRAMBENA STRATEGIJA RH DO 2030. Prihvaćen U nacrtu Strategije poljoprivrede doradit će se dio koji se odnosi na problematiku poljoprivrednog zemljišta te će se jače naglasiti uloga prehrambene industrije. Što se tiče najavljene preraspodjele potpore dohotku, to smatramo nužnim zbog velikog nesrazmjera koji trenutno postoji u omjeru sredstava izravnih plaćanja koja se isplaćuju velikim poljoprivrednicima u Hrvatskoj (1% najvećih korisnika dobiva gotovo 30% od ukupnih sredstava izravnih plaćanja). Ne osporavajući važnost velikih poduzetnika u doprinosu poljoprivrednoj proizvodnji u Republici Hrvatskoj, mišljenja smo da treba smanjiti nesrazmjer u izravnim plaćanjima. Veliki proizvođači će i dalje biti prihvatljivi korisnici potpora iz prvog i drugog stupa, međutim, za male i srednje proizvođače namijenit će se veći postotak iz omotnice za potporu dohotku nego što je to do sada bio slučaj. Prilike za restrukturiranje malih i srednjih poljoprivrednih gospodarstava posebno vidimo u proizvodnji prepoznatljivih regionalnih proizvoda visoke kvalitete, namijenjenih segmentima tržišta na kojima se postiže viša cijena. Mala i srednja poljoprivredna gospodarstva su ključna su i za ostvarenje ostalih sastavnica vizije razvoja poljoprivrede, koje govore o održivom korištenju prirodnih resursa i razvoju ruralnih područja. Primamo na znanje prijedloge vezane uz investicije u obnovljive izvore energije te uz pokazatelje za praćenje uspješnosti provedbe Strategije poljoprivrede. Također primamo na znanje komentar vezan uz koordinaciju praćenja provedbe Strategije poljoprivrede, uz napomenu da se pod koordinacijskim tijelom iz poglavlja 7. Strategije misli na tijelo kako je definirano propisima koji reguliraju strateško planiranje u Republici Hrvatskoj.
10 HGK NACRT PRIJEDLOGA STRATEGIJE POLJOPRIVREDE DO 2030.  Udruženje energetike HGK predlaže da se u Strategiju poljoprivrede do 2030. dodatno uvrsti i naglasi sljedeće: • U smislu regionalnog i lokalnog razvoja uz Slavoniju istaknuti i Banovinu kao područje od posebnog interesa, prije svega zbog izuzetno loše socioekonomske situacije, koja je dodatno pogoršana zbog nedavnog potresa. • Snažno naglasiti važnost socijalne komponente u smislu kreiranja novih radnih mjesta i oživljavanja zapuštenih ruralnih područja, kao što je Banovina, s izuzetno visokom stopom nezaposlenosti. • Kreirana je ciljana mjera (provedbeni mehanizam E2) za podsektor Industrijski uvjeti kako slijedi: Razvoj lokalnih lanaca u biogospodarstvu korištenjem intermedijara, nus-proizvoda i otpada od proizvodnje i prerade industrijskog bilja kao sirovine, posebice za hranu za životinje (npr. pogača uljane repice za mliječne krave), obnovljivu energiju, napredna biogoriva i ostale proizvode biološkog podrijetla. Smatramo da je time proizvodnja naprednih biogoriva adekvatno obuhvaćena. • U strategiji se velika pozornost daje obnovljivim izvorima energije. Također se posebno naglašavaju diversifikacija proizvodnje, inovacije, održivost, low input poljoprivreda. Nastavno na navedemo, predlažemo konkretno naglasiti važnost povećanja površina pod energetskim usjevima, s obzirom na to da oni pozitivno utječu na mnoge aspekte strateških ciljeva ovoga Nacrta prijedloga strategije. • Kako je proizvodnja energetskih usjeva zasigurno jedan od koraka usuglašavanja ponude i potražnje u području poljoprivrede (stvarajući pritom kratke opskrbne lance), potrebno je kroz Strategiju dodatno naglasiti važnost intenzivnog subvencioniranja navedene proizvodnje uz uvjet da se ona odvija na zapuštenim tlima i tlima lošije kvalitete. Potrebno je povećati iznose subvencija za udruženja poljoprivrednika u odnosu na pojedinačne poljoprivrednike. Na ovaj bi se način ostvarilo udruživanje poljoprivrednika koji bi se bavili proizvodnjom energetskih usjeva. Prihvaćen Nacrt Strategije poljoprivrede nije koncipiran regionalno te se utvrđene potrebe, prioriteti i mjere na jednaki način odnose na cijelo područje Republike Hrvatske. Slavonija,, Baranja i Srijem se spominju u poglavlju o prilikama hrvatske poljoprivrede samo kao primjer, uz citiranje pokazatelja koji su nastali kao rezultat ciljane studije. Razumijemo da je to izazvalo zabunu. Stoga će poglavlje 3. točka IV. biti preformulirano na način da bude jasnija namjera teksta. Što se tiče provedbenog mehanizma E.2 predlažemo da ostane kako jest. Provedbeni mehanizam govori o donošenju strategije biogospodarstva, koja će definirati elemente koji su predloženi u komentaru, kao i druge nužne sastavnice povezane uz razvoj biogospodarstva te stoga nisu obuhvaćeni nacrtom Strategije poljoprivrede. Vezano uz prijedlog propisivanja subvencioniranja uzgoja energetskih usjeva kao prioriteta u nacrtu Strategije poljoprivrede, ukazujemo kako nacrt Strategije ne ističe niti jednu vrstu poljoprivredne proizvodnje kao prioritetnu za potpore. To će biti detaljnije razrađeno u provedbenim dokumentima, prije svega u Strateškom planu za provedbu zajedničke poljoprivredne politike. Dodajemo kako smatramo da se za konkretni primjer energetskih usjeva trebaju osigurati i drugi izvori financiranja, dok se sredstva poljoprivrednog proračuna trebaju prije svega usmjeriti u poljoprivrednu proizvodnju s ciljem povećanja samodostatnosti u hrani, što je jedan od prioriteta iz Programa rada Vlade Republike Hrvatske.
11 HGK PODRUČJE INTERVENCIJE C. RAZVOJ DIVERZIFICIRANIH I INTEGRIRANIH DOMAĆIH TRŽIŠTA POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENIH PROIZVODA, Provedbeni mehanizam C.4. Razvoj poljoprivredno-prehrambenih logističkih centara Udruženje energetike HGK predlaže naslov dopuniti riječima „i logističkih centara za biomasu“, a u Opisu dopuniti prvu rečenicu tako da glasi: Razradit će se program razvoja regionalnih poljoprivredno-prehrambenih logističkih centara i logističkih centara za biomasu koji će pomoći u povezivanju proizvođača što je izravnije moguće s ruralnim, prigradskim i gradskim tržištima putem napredne logističke infrastrukture i usluga hladnog lanca.“. Prihvaćen Aktivnosti povezane uz korištenje biomase bit će razrađene u strategiji biogospodarstva, čije donošenje i provedba su predviđeni provedbenim mehanizmom E.2.
12 HGK PODRUČJE INTERVENCIJE B.POVEĆANJE OPSEGA KLIMATSKI PAMETNEPOLJOPRIVREDE I ODRŽIVOG UPRAVLJANJA ZEMLJIŠTEM, Provedbeni mehanizam B.1. Potpora praksama i rješenjima u poljoprivredi koja su prihvatljiva za okoliš, klimu i dobrobit životinja U odnosu na Veze s razvojnim potrebama, točku „Poboljšati okolišnu održivost poljoprivrednih praksi“, Udruženje energetike HGK smatra da je poboljšanje okolišne održivosti poljoprivrednih praksi svakako potrebno realizirati putem alata subvencioniranja proizvodnje energetskih kultura na zapuštenim tlima i tlima lošije kvalitete. Subvencije bi trebale biti rangirane zavisno o pravnom obliku korisnika, odnosno, trebale bi biti pogodnije za pravne entitete udruženih poljoprivrednika. Također, Udruženje energetike HGK predlaže u Opisu, drugi odlomak dopuniti tako da glasi „Primjeri aktivnosti koje će se poticati u okviru ove intervencije uključuju: (i) usvajanje poljoprivrednih praksi kojima je cilj prilagodba klimatskim promjenama ili smanjenje emisija stakleničkih plinova; (ii) poboljšani postupci gospodarenja otpadom životinjskog podrijetla i kontrola onečišćenja u stočarstvu; (iii) postupke sprječavanja nastajanja otpada od hrane u primarnoj proizvodnji i preradi hrane; (iv) smanjenje uporabe mineralnih gnojiva i pesticida; (v) smanjena uporaba antibiotika te poboljšanje zdravlja i postizanje viših standarda dobrobiti životinja; (vi) uzgoj energetskih kultura na tlima lošije kvalitete i zapuštenim tlima“. Prihvaćen Primamo na znanje komentar uz napomenu da držimo kako je osnovni cilj poljoprivrede proizvodnja hrane. Smatramo kako treba osigurati druge izvore financiranja za energetske usjeve. Detaljni opis mjera u okviru intervencija iz nacrta Strategije poljoprivrede bit će predmetom strateškog plana za provedbu ZPP-a, koji je u izradi.
13 HGK 4. RAZVOJNE POTREBE I CILJEVI STRATEGIJE, Razvojna potreba 12.: Unaprijediti koordinaciju i komplementarnost između intervencija u ruralnim područjima Udruženje energetike HGK ističe da bi se proces strukturne transformacije poljoprivrednog sektora mogao dodatno ubrzati iskorištavanjem gospodarskih veza proizvodnje i prerade poljoprivrednih proizvoda s djelatnostima koje se temelje na proizvodnji proizvoda iz biomase (npr. proizvodnja hrane i hrane za životinje, energije, ambalaže, farmaceutskih i kozmetičkih proizvoda, izolacijskog materijala u građevinarstvu, biogoriva itd.) i sektorom usluga (npr. turizam, pružatelji digitalnih usluga u poljoprivredi). Prihvaćen Korištenje biomase bit će definirano u strategiji biogospodarstva, čije je donošenje i provedba predviđeno provedbenim mehanizmom E.2.
14 HGK 4. RAZVOJNE POTREBE I CILJEVI STRATEGIJE, Razvojna potreba 8.: Uskladiti proizvodnju sa zahtjevima tržišta Udruženje energetike HGK predlaže dopuniti 2. rečenicu Obrazloženja, tako da glasi: „ Obrazloženja: Napredne logističke funkcije (npr. ugovaranje, planiranje proizvodnje, sortiranje i klasiranje, pakiranje, rashladne komore, vođenje skladišta, primarna prerada, proizvodnja i prerada biomase, označavanje, prodaja i praćenje statusa narudžbe, prijevoz, naplata) mogu značajno ojačati konkurentski položaj hrvatskog poljoprivredno-prehrambenog sektora.“. Prihvaćen Korištenje biomase bit će definirano u strategiji biogospodarstva, čije je donošenje i provedba predviđeno provedbenim mehanizmom E.2.
15 HGK 4. RAZVOJNE POTREBE I CILJEVI STRATEGIJE, Razvojna potreba 6.: Unaprijediti povezanost u lancu vrijednosti ili povezanost u lancu od proizvođača do potrošača Udruženje energetike HGK predlaže dopuniti Opis tako da glasi: “Potrebno je ostvariti jaču horizontalnu koordinaciju između proizvođača povećanjem razine organiziranosti u proizvođačke organizacije i druge oblike udruživanja, uz istodobno unaprjeđenje suradnje poljoprivredno-prehrambenih proizvođača s partnerima u proizvodnji, preradi i distribuciji, s naglaskom na razvoju kvalitetnih proizvoda iz prehrambenog i neprehrambenog lanca i suvremenog (digitalnog) marketinga. Prihvaćen Primamo komentar na znanje. U nacrtu Strategije poljoprivrede preciznije će se ukazati na važnost prehrambene industrije u poljoprivredno-prehrambenom sektoru.
16 HGK 4. RAZVOJNE POTREBE I CILJEVI STRATEGIJE, Razvojna potreba 4.: Unaprijediti usklađenost između proizvodnih sustava i poljoprivredno-okolišnih uvjeta Vezano za Razvojnu potrebu 4. te Razvojnu potrebu 11., Udruženje energetike HGK smatra da se viša razina usklađenosti između sustava poljoprivredne proizvodnje i poljoprivredno-okolišnih uvjeta treba ostvariti boljim planiranjem uporabe zemljišta. Da bi se to postiglo, mora se ispuniti uvjet dostupnosti informacija o klasifikaciji pojedinih poljoprivrednih područja. Također, definiranje posebnih poticajnih mjera za utilizaciju zapuštenih tala i tala lošije kvalitete, bitno će povećati interes poljoprivrednika za proširenje obujma uzgoja specifičnih kultura koje su namijenjene za takva područja. Prihvaćen Primamo komentar na znanje. U nacrtu Strategije poljoprivrede detaljnije će se obraditi problematika poljoprivrednog zemljišta.
17 HGK 4. RAZVOJNE POTREBE I CILJEVI STRATEGIJE, Razvojna potreba 2.: Poboljšati okolišnu održivost poljoprivrednih praksi Udruženje energetike HGK ističe da poljoprivredne prakse prilagođene klimatskim promjenama te usmjerene na smanjenje odljeva stakleničkih plinova mogu obuhvatiti i poticanje proizvodnje energetskih biljaka, odnosno povećavanja površina pod energetskim usjevima. Prihvaćen Primamo komentar na znanje.
18 HGK 4. RAZVOJNE POTREBE I CILJEVI STRATEGIJE, Razvojna potreba 1.: Povećati dodanu vrijednost poljoprivredne proizvodnje Udruženje energetike HGK predlaže uzeti u obzir mogućnosti koje daju poljoprivredni ostatci i energetske kulture. Slabo iskorišteni poljoprivredni ostaci kao primjerice kukuruzovina, slama pšenice, raži, ječma itd., te energetske kulture mogu se koristiti u energetske svrhe u proizvodnji tekućih naprednih biogoriva. Uporaba ostataka poljoprivredne proizvodnje i stavljanje u funkciju do sada zapuštenih i neobrađivanih površina za sadnju energetskih kultura treba se izvoditi bez smanjenja postojećih obradivih površina i na održiv način. Prihvaćen Korištenje ostataka iz poljoprivredne proizvodnje bit će predmetom strategije biogospodarstva, čija je izrada najavljena provedbenim mehanizmom E.2.
19 HGK NACRT PRIJEDLOGA STRATEGIJE POLJOPRIVREDE DO 2030. , 3. PRILIKE U odnosu na točku iii. Klimatske promjene i održivost okoliša, udruženje energetike HGK ističe da područja koja sad nisu pogodna za poljoprivredu zbog loših klimatskih uvjeta mogu postati atraktivnija. Udruženje također smatra da je organizirani uzgoj energetskih kultura, odnosno poticanje osnivanja udruženja poljoprivrednika koji bi se bavili proizvodnjom energetskih usjeva, dobar alat za unaprjeđenje produktivnosti u poljoprivrednoj proizvodnji. Vezano na točku iv. Regionalni i teritorijalni razvoj, Udruženje energetike HGK drži da posebnu pozornost treba posvetiti Banovini koju je nedavno pogodio potres, što je dovelo do povećanja stope nezaposlenosti i iseljavanja. Nadalje, držimo da subvencioniranje određenih poljoprivrednih aktivnosti, među kojima ističemo uzgoj industrijskih kultura, mora potaknuti ekonomski rast na tom području s obzirom na to da se očekuje povećanje potrebe za tom vrstom sirovine. Prihvaćen Primamo na znanje komentar uz napomenu da držimo kako je osnovni cilj poljoprivrede proizvodnja hrane. Smatramo kako treba osigurati druge izvore financiranja za energetske usjeve.
20 HGK NACRT PRIJEDLOGA STRATEGIJE POLJOPRIVREDE DO 2030. , 2. STRATEŠKA VIZIJA Vezano na modifikaciju javnih izdataka za poljoprivredu, Udruženje energetike HGK predlaže, uz diferenciranje korisnika sredstava, dodatno uvesti i diferenciranje prema vrsti poljoprivredne kulture. Na taj bi se način omogućila alokacija sredstava prema vrsti kulture i dalo bi se na važnosti energetskim kulturama koje bi se uzgajale na zapuštenim tlima i tlima lošije kvalitete. Prihvaćen Osnovni model izravnih plaćanja u okviru zajedničke poljoprivredne politike, koja obvezuje Hrvatsku kao državu članicu EU-a, predstavljaju potpore koje se isplaćuju neovisno o vrsti poljoprivredne proizvodnje. U posebno opravdanim slučajevima i u ograničenom obujmu potpore se mogu usmjeravati u specifične sektore (tzv. proizvodno vezana potpora), koja je sadržana u provedbenom mehanizmu A.1. Odluka u vrsti kultura koje će biti obuhvaćene proizvodno vezanom potporom donijet će se u okviru strateškog plana za provedbu zajedničke poljoprivredne politike.
21 HGK NACRT PRIJEDLOGA STRATEGIJE POLJOPRIVREDE DO 2030.  Članice Udruženja za stručne poslove zaštite okoliša HGK smatraju da je Nacrt prijedloga strategije napisan jasno, strukturirano i sažeto. Međutim, ukazuju na dva važna nedostatka. Prvo, Nacrt prijedloga strategije nije dostatno usklađen s ciljevima Europskog zelenog plana u svezi ublažavanja klimatskih promjena. Drugo, nije dostatno usklađen s ciljevima Nacrta strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske i strateško planskim dokumentima energetsko-klimatske politike. U uvodu Nacrta strategije navedeno je da Strategija podupire ambiciju Europskog zelenog plana usmjerenog na preobrazbu europskog gospodarstva bez emisije stakleničkih plinova. Nije sasvim jasno što znači „podupiranje“ ambicije, podrazumijeva li to i provedbu, ovako napisano zvuči kao „politička deklaracija“. Članice Udruženja za stručne poslove zaštite okoliša HGK misle da nacrt Strategije u nedostatnoj mjeri i neodgovarajuće adresira problematiku klimatskih promjena i obvezu zadržavanja/smanjenja emisija stakleničkih plinova i zadržavanja/povećanja odljeva u sektorima koji su od važnosti za rad ministarstva, nositelja izrade predmetne strategije – poljoprivredu i korištenje zemljišta, prenamjenu zemljišta i šumarstvo (engl. LULUCF). Iz dokumenta nije razvidna važnost politike Europske unije u navedenim sektorima koja je predstavljena prvenstveno u Odluci 529/2013/EU i Uredbi 2018/841/EU za potrebe strateškog planiranja budućeg razvoja u ovim sektorima do 2030. godine, a koji se mora temeljiti na niskim razinama emisija stakleničkih plinova. Dodatno, značenje Europskog zelenog plana kao krovnog dokumenta s kojim na razini EU trebaju biti usklađene politike u pojedinim sektorima nije dostatno razjašnjen u dijelu koji se odnosi na emisije i odljeve stakleničkih plinova u sektorima poljoprivrede i LULUCF-a. Poveznica vodi na dokument koji je izrađen u 2020. godini na temelju zahtjeva Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta, kojim se detaljno analizira politika EU-a u poljoprivrednom i LULUCF sektoru u odnosu na ciljeve zadane Zelenim planom: https://www.europarl.europa.eu/RegData/etudes/STUD/2020/629214/IPOL_STU(2020)629214_EN.pdf. Članice smatraju da bi Strategija trebala uvažiti strateške odrednice Nacrta strategije niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine s pogledom do 2050. godine koji je Vlada RH utvrdila na svojoj 54. sjednici održanoj 22. travnja 2021. godine. Tranzicija prema niskougljičnom društvu podrazumijeva smanjenja emisije stakleničkih plinova u svim sektorima gospodarstva. U poljoprivredi je potrebno djelovati u cilju smanjenja emisije metana i didušik oksida te gospodariti zemljištem i tlom na način da se zadržava/povećava odljev ugljika. Intervencije koje su navedene u Nacrtu strategije, a odnose se na smanjenje emisije stakleničkih plinova, nemaju opise sadržaja pa nije jasno kako i koliko će one doprinijeti ciljevima smanjenja emisije, a nedostaju mjere koje doprinose zadržavanju/povećanju odljeva. Članice smatraju da bi trebalo pojasniti što se misli pod održivim upravljanje zemljištem te koje su to mjere smanjenja emisije stakleničkih plinova. U ključnim se potrebama navodi samo “potaknuti ulaganja u tehnologiju i inovacije”. S obzirom na navedeno, svakako je potrebno dodati u “veze s ključnim potrebama” ciljana istraživanja koja su preduvjet za implementaciju većine ciljanih mjera za smanjenje stakleničkih plinova kako je navedeno i u Strategiji niskougljičnog razvoja RH. Budući da je navedeno jasno pokriveno Nacrtom niskougljične strategije, opća je preporuka da se pristupi snažnijem usklađivanju ovoga Nacrta prijedloga strategije s navedenom krovnom horizontalnom Strategijom. To će uvelike pomoći apsorpciji raspoloživih sredstava ESI fondova i korištenju sredstava ostalih fondova, s obzirom na to da 40% sredstava treba biti namijenjeno za intervencije koje doprinose klimatskoj politici. Dodatno članice ističu da se u tekstu samo na jednom mjestu spominje kružno gospodarstvo (u uvodu), a na jednom mjestu bioekonomija. Nema govora o biogorivu i korištenju ostataka poljoprivrede. Nacrt se ne referira na Strategiju energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine s pogledom na 2050., niti na dekarbonizacijske mjere iz Integriranog klimatsko energetskog plana Republike Hrvatske za razdoblje od 2021. do 2030. godine. Prihvaćen Nacrt Strategije poljoprivrede uvažava okolišne i klimatske ciljeve Europske unije, koji su između ostaloga navedeni u Europskom zelenom planu i strateškim dokumentima koji iz njega proizlaze. To je vidljivo iz prepoznatih razvojnih potreba (razvojne potrebe 4, 5, 9), strateških i općih ciljeva (strateški cilj 1, opći ciljevi 2 i 3) te provedbenih mehanizama (provedbenih mehanizmi B.1, B.2, B.3, B.4). U tom smislu podupiranje klimatske ambicije EU-a u nacrtu Strategije poljoprivrede nije samo politička deklaracija. Mišljenja smo da se time u dostatnoj mjeri ukazalo na značaj okolišnih i klimatskih prioriteta iz aspekta poljoprivrede. Podsjećamo da Europski zeleni plan nije izravno primjenjiv na države članice te će način njegove provedbe biti definiran putem zakonodavnih i drugih akata koje će Europska komisija predložiti u skladu s akcijskim planom izrađenim uz Europski zeleni plan. Ne smatramo prikladnim putem nacrta Strategije poljoprivrede prejudicirati ishod rasprava o tim dokumentima, kao što je primjerice nova uredba o LULUCF-u o kojoj se još raspravlja na radnim tijelima na razini EU-a. Istaknuli bismo da je izrađena strateška procjena utjecaja na okoliš nacrta Strategije poljoprivrede i procjena prihvatljivosti ove Strategije na ekološku mrežu, čije ocjene i preporuke su prikazane u poglavlju 9. nacrta Strategije. U tome poglavlju su između ostaloga ponovljene preporuke iz Strategije prilagodbe klimatskim promjenama, čime je postavljena izravna poveznica s prioritetima za sektor poljoprivrede navedenima u toj Strategiji. Ne mislimo da je primjereno u nacrtu Strategije poljoprivrede pozivati se na dokumente koji nisu još doneseni, kao što je nacrt Strategije niskougljičnog razvoja. Nadalje, skrećemo pozornost da je nacrt Strategije zamišljen kao krovni strateški dokument u području poljoprivrede te u njemu nije detaljno razrađena niti jedna mjera poljoprivredne politike, pa tako niti one povezane s klimatskim promjenama. Detaljna razrada mjera bit će predmetom provedbenih dokumenata, posebice Strateškog plana za provedbu ZPP-a. Što se tiče biogospodarstva, ukazujemo na provedbeni mehanizam E.2, koji govori o razvoju i provedbi nacionalne strategije biogospodarstva. Svi važni elementi povezani uz biogospodarstvo bit će sadržani u tom dokumentu te stoga nisu dalje razrađeni u nacrtu Strategije poljoprivrede. Energetika nije prioritet poljoprivredne politike te se stoga nacrt Strategije poljoprivrede ne poziva na Strategiju energetskog razvoja RH.
22 HGK NACRT PRIJEDLOGA STRATEGIJE POLJOPRIVREDE DO 2030.  STAJALIŠTE SEKTORA ZA POLJOPRIVREDU I TURIZAM HGK 1. Strukturiranje strateških ciljeva, općih ciljeva i razvojnih potreba Prijedlog SP definira STRATEŠKI CILJ I: Povećanje produktivnosti i otpornosti poljoprivredne proizvodnje na klimatske promjene STRATEŠKI CILJ II: Jačanje konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora. Držimo kako strateške ciljeve I i II treba redefinirati/pregrupirati, uključujući i povezane „opće ciljeve“ i „razvojne potrebe“, a što je povezano uz definiranje odgovarajućih intervencija i kvantificiranje ciljeva. Budući da su produktivnost i konkurentnost komplementarni koncepti, trebalo bi ih obuhvatiti zajedničkim strateškim ciljem. Predlažemo stoga novi strateški cilj I: „STRATEŠKI CILJ I: Povećanje produktivnosti i jačanje konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora“. Osiguranje stabilnosti dohotka poljoprivrednika je nužno. Poljoprivredni dohodak je varijabilan i niži od dohotka u ostatku gospodarstva. Poljoprivredna proizvodnja podložna je nepovoljnim klimatskim uvjetima i ostalim čimbenicima koji uzrokuju nestabilnosti u ponudi. Prisutni su čimbenici koji uzrokuju nestabilnosti i na strani potražnje za poljoprivrednim proizvodima. Predlažemo stoga novi strateški cilj II: „STRATEŠKI CILJ II: Očuvanje stabilnosti dohotka od poljoprivrede, uz povećanje otpornosti poljoprivredne proizvodnje na klimatske promjene“. Postojeće povezane opće ciljeve i razvojne potrebe, a kasnije i intervencije potrebno je prilagoditi restrukturiranim ciljevima 1. i 2. 2. Uloga potpore dohotku (izravna plaćanja) i predviđene intervencije Prijedlog SP pozicionira potporu dohotku kao provedbeni mehanizam unutar Intervencije A. Usmjeravanje javnih sredstava prema produktivnijim poljoprivrednim ulaganjima i dvama pripadajućim provedbenim mehanizmima - A.1. Ulaganja u sredstva za proizvodnju, tehnologije i inovacije i A.2. Preraspodjela potpore dohotku na male i srednje proizvođače te na mlade poljoprivrednike. Držimo kako izravna plaćanja treba pozicionirati u zasebno područje intervencije. Izravna plaćanja kao specifična vrsta subvencije, uključujući proizvodno vezana plaćanja, po svom karakteru nemaju moć povećanja produktivnosti proizvodnje. Učinci koje izravna plaćanja proizvode sasvim su različiti u odnosu na ostale mehanizme unutar mjera poljoprivredne politike, a pogotovu o odnosu na bespovratna ulaganja za investicije u dugotrajnu imovinu. Predlažemo stoga novo područje intervencije: „PODRUČJE INTERVENCIJE X. Usmjeravanje izravnih plaćanja“, a koje će istovremeno biti i jedini provedbeni mehanizam. Uvažavajući postojeću strukturu poljoprivrednih gospodarstava RH i legitimne modele izravnih plaćanja koji se trenutno dodjeljuju hrvatskim poljoprivrednicima u skladu s EU pravilima, potrebno je cjelovito preispitati tekst unutar tablice „Provedbeni mehanizam A.2. Preraspodjela potpore dohotku na male i srednje proizvođače te na mlade poljoprivrednike“ (opis, veza s razvojnim potrebama, mjere i financiranje). Predlažemo govoriti o promjeni modela izravnih plaćanja u skladu sa zahtjevima ZPP-a za razdoblje 2021. (2023.) – 2027. godine s ciljem njihove učinkovitije raspodjele, umjesto „Povećanja pravičnosti dodjele potpore poljoprivrednim gospodarstvima“, što je definirano kao razvojna potreba. Kako je strateški plan mjesto gdje će se detaljno definirati modeli izravnih plaćanja, tako smatramo da je razinu detalja vezanu uz izravna plaćanja potrebno prilagoditi razini detalja u ostalim intervencijama i pripadajućim provedbenim mehanizmima. Napominjemo kako je HGK još u listopadu 2018. godine iznijela stajalište o novom modelu izravnih plaćanja (predviđen u prijedlogu Uredbe o ZPP strateškim planovima) i ograničenju potpora za velike proizvođače. 3. Pozicioniranje prehrambene industrije Prijedlog SP govori o potrebi jačanja konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora. Poljoprivredno-prehrambeni sektor spominje se u čitavom tekstu SP te je sadržan i u nazivu predloženog Strateškog cilja II - Jačanje konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora. SP također govori o očekivanom učinku „povećanja udjela prehrambene industrije u BDP-u za 20%“. Držimo kako je jedan od ključnih alata za jačanje konkurentnosti sektora, kako primarne poljoprivredne proizvodnje, tako i prehrambene industrije, potpora za ulaganja u povećanje obujma proizvodnje i proizvodnih kapaciteta, modernizaciju tehnoloških postupaka, energetsku učinkovitost, digitalizaciju i primjenu inovacija. U intervencijama se treba voditi računa, kako o primarnoj-poljoprivrednoj proizvodnji, tako i o prehrambenoj industriji. Predlažemo stoga promjenu naziva intervencije A: „Ulaganja u poljoprivredu i prehrambenu industriju radi stvaranja dodane vrijednosti“, Tekst predloženog provedbenog mehanizama A.1. Ulaganja u sredstva za proizvodnju, tehnologije i inovacije potrebno je prilagoditi na način, da se uz poljoprivredu istakne i prehrambena industrija kao sektor prihvatljiv za ulaganja. Također, i ostalim provedbenim mehanizmima potrebno je konkretizirati poziciju prehrambene industrije. 4. Očekivani učinci i ishodi u provedbi strategije Predlažemo preispitati definirane očekivane učinke i ishode u SP kao i strukturiranje očekivanih učinaka i ishoda te povezanih strateških ciljeva i intervencija. Predlažemo razmotriti sljedeće pokazatelje koji bi se mogli iskoristiti u definiranju očekivanih učinaka i ishoda: • Povećanje vrijednosti primarne poljoprivredne proizvodnje i proizvodnje prehrambene industrije • Promjena strukture outputa poljoprivrede u pravcu povećanja udjela vrijednosti visoko-dohodovnih kultura i proizvoda stočarstva • Povećanje dodane vrijednosti poljoprivrede • Povećanje dodane vrijednosti prehrambene industrije • Smanjenje vanjskotrgovinskog deficita u poljoprivrednim i prehrambenim proizvodima • Povećanje produktivnosti rada u poljoprivredi • Povećanje produktivnosti rada u prehrambenoj industriji • Povećanja dohotka poljoprivrednika. 5. Jače razgraničenje mjera poljoprivredne politike i mjera regionalne politike Ne umanjujući važnost razvoja fizičke i socijalne infrastrukture ruralnih područja, držimo kako je potrebno jače razgraničenje mjera poljoprivredne politike i mjera regionalne politike. S obzirom na smanjenje alokacije iz EAFRD u razdoblju 2021. – 2027. u odnosu na programsko razdoblje 2014. – 2020. i ograničena sredstva Državnog proračuna, potrebno je načiniti jasnu demarkaciju između prihvatljivih ulaganja u ruralnom razvoju (za što je programski nadležno Ministarstvo poljoprivrede) i prihvatljivih ulaganja u regionalnom razvoju (za što su programski nadležna druga ministarstva). Izravna ulaganja u poljoprivredu i prehrambenu industriju ključan su čimbenik jačanja konkurentnosti sektora i zaposlenosti na ruralnim područjima. Zbog ograničenja sredstava, iz EAFRD predlažemo financiranje samo onih investicija koje su neposredno vezane uz javnu infrastrukturu (manjeg obujma) potrebnu za razvoj poljoprivrede. Ostala fizička i socijalna infrastruktura ruralnih područja trebala bi se financirati iz alokacija koje Hrvatskoj dolaze iz Kohezijskog fonda, Europskog regionalnog fonda i Europskog socijalnog fonda (i ostalih EU mehanizama i instrumenata). Zalažemo se maksimalne alokacije, uvažavajući ograničenja koja proizlaze iz EU pravila, koje će biti usmjerene u mjere potpore (bespovratna sredstva) za ulaganja u dugotrajnu imovinu u sektoru primarne poljoprivredne proizvodnje i prehrambeno-prerađivačke industrije. 6. Fokusiranje intervencija na male i srednje proizvođače Primjeri intervencija i ciljanih mjera za odabrane podsektore (dodatak III) usmjereni su na mala i srednja poljoprivredna gospodarstva što je potrebno izmijeniti. S obzirom na strukturu poljoprivrednih gospodarstava u RH te značaj većih i velikih subjekata (pokrivaju 60% vrijednosti prodaje poljoprivrednih proizvoda u RH, organiziraju otkup, realiziraju glavninu izvoza, kreditiraju proizvodnju malih proizvođača, vrše prijenos znanja, primjenjuju inovacije), potrebno je preispitati postavljene prioritete ulaganja za mala i srednja gospodarstva. Svakako da treba jačati tržišnu usmjerenost malih proizvođača, uz povećanje volumena i produktivnosti njihove proizvodnje. Međutim, potrebno je očuvati i unaprijediti poslovanje okosnice hrvatske poljoprivrede, a to su upravo srednja i veća gospodarstva. Prihvaćen Razmotrit ćemo prijedlog za preoblikovanje izričaja strateških ciljeva, na način da se ne mijenja osnovna postavka nacrta Strategije poljoprivrede, koja se temelji na viziji razvoja s početka dokumenta. Također ćemo razmotriti način kako se u nacrtu Strategije poljoprivrede može jasnije naglasi važnost prehrambene industrije. Što se tiče prijedloga vezanih uz potporu dohotku i njezinu preraspodjelu, istina je da se radi o mehanizmu koji je sastavni dio sadašnje zajedničke poljoprivredne politike te buduće o kojoj se u ovom trenutku još raspravlja na razini EU-a. Međutim, odluka o provedbi toga mehanizma nije potaknuta tom činjenicom (iako ju možemo spomenuti u tekstu nacrta Strategije), nego postojanjem velike neravnoteže u dodjeli potpore dohotku između velikih i malih korisnika izravnih plaćanja u Hrvatskoj, za koju smatramo da ju treba ispraviti. Detalji provedbe preraspodjele potpore dohotku, kao i drugih mjera iz nacrta Strategije poljoprivrede, bit će detaljnije razrađeni u strateškom planu za provedbu ZPP-a. Primamo na znanje te ćemo razmotriti prijedloge vezane uz definiranje očekivanih učinaka i ishoda u provedbi Strategije poljoprivrede. Slažemo se s navodima o važnosti ulaganja za jačanje konkurentnosti poljoprivrednog sektora iz sredstava namijenjenih ruralnom razvoju te o potrebi osiguranja financiranja za ulaganja u ruralnu infrastrukturu iz drugih strukturnih fondova EU-a. Ministarstvo poljoprivrede je u komunikaciji s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova EU kako bi se dogovorilo razgraničenje ulaganja u ruralne prostore i osigurao najbolji učinak financiranja iz strukturnih fondova EU-a. Polazeći od strukture poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj, u kojoj prevladavaju mala i srednja gospodarstva, u nacrtu Strategije poljoprivrede naglašava se kako će se u razdoblju do 2030. godine posvetiti veća pažnja upravo ovoj kategoriji proizvođača, kako bi im se pomoglo u razvoju poslovanja, a time i unaprijedila ukupna poljoprivredna proizvodnja i razina razvoja ruralnih područja. To ne treba tumačiti na način da će veliki proizvođači biti zanemareni ili isključeni iz korištenja mjera iz prvog ili drugog stupa, niti je to navedeno igdje u nacrtu Strategije poljoprivrede.
23 INA Industrija nafte d.d. PODRUČJE INTERVENCIJE C. RAZVOJ DIVERZIFICIRANIH I INTEGRIRANIH DOMAĆIH TRŽIŠTA POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENIH PROIZVODA, Provedbeni mehanizam C.4. Razvoj poljoprivredno-prehrambenih logističkih centara Plan provedbe, Provedbeni mehanizam C.4. Razvoj poljoprivredno-prehrambenih logističkih centara, predlažemo dodati U naslov dodati; "..i logističkih centara za biomasu" U Opisu: Razradit će se program razvoja regionalnih poljoprivredno-prehrambenih logističkih centara i logističkih centara za biomasu… Prihvaćen Aktivnosti povezane uz korištenje biomase bit će razrađene u strategiji biogospodarstva, čije donošenje i provedba su predviđeni provedbenim mehanizmom E.2.
24 INA Industrija nafte d.d. PODRUČJE INTERVENCIJE B.POVEĆANJE OPSEGA KLIMATSKI PAMETNEPOLJOPRIVREDE I ODRŽIVOG UPRAVLJANJA ZEMLJIŠTEM, Provedbeni mehanizam B.1. Potpora praksama i rješenjima u poljoprivredi koja su prihvatljiva za okoliš, klimu i dobrobit životinja Plan provedbe, Provedbeni mehanizam B.1. Potpora praksama i rješenjima u poljoprivredi koja su prihvatljiva za okoliš, klimu i dobrobit životinja, iz dijela Veze s razvojnim potrebama, točka „Poboljšati okolišnu održivost poljoprivrednih praksi“ Poboljšanje okolišne održivosti poljoprivrednih praksi svakako je potrebno realizirati putem alata subvencioniranja proizvodnje energetskih kultura na zapuštenim tlima i tlima lošije kvalitete. Subvencije bi trebale biti rangirane zavisno o pravnom obliku korisnika, odnosno, trebale bi biti pogodnije za pravne entitete udruženih poljoprivrednika. Prihvaćen Primamo na znanje komentar uz napomenu da držimo kako je osnovni cilj poljoprivrede proizvodnja hrane. Smatramo kako treba osigurati druge izvore financiranja za energetske usjeve.
25 INA Industrija nafte d.d. PODRUČJE INTERVENCIJE B.POVEĆANJE OPSEGA KLIMATSKI PAMETNEPOLJOPRIVREDE I ODRŽIVOG UPRAVLJANJA ZEMLJIŠTEM, Provedbeni mehanizam B.1. Potpora praksama i rješenjima u poljoprivredi koja su prihvatljiva za okoliš, klimu i dobrobit životinja Plan provedbe, Provedbeni mehanizam B.1. Potpora praksama i rješenjima u poljoprivredi koja su prihvatljiva za okoliš, klimu i dobrobit životinja, iz dijela Opis, drugi stavak, dodati predlažemo dodati "(vi) uzgoj energetskih kultura na tlima lošije kvalitete i zapuštenim tlima" Na način da glasi: "Primjeri aktivnosti koje će se poticati u okviru ove intervencije uključuju: (i) usvajanje poljoprivrednih praksi kojima je cilj prilagodba klimatskim promjenama ili smanjenje emisija stakleničkih plinova; (ii) poboljšani postupci gospodarenja otpadom životinjskog podrijetla i kontrola onečišćenja u stočarstvu; (iii) postupke sprječavanja nastajanja otpada od hrane u primarnoj proizvodnji i preradi hrane; (iv) smanjenje uporabe mineralnih gnojiva i pesticida; (v) smanjena uporaba antibiotika te poboljšanje zdravlja i postizanje viših standarda dobrobiti životinja; (vi) uzgoj energetskih kultura na tlima lošije kvalitete i zapuštenim tlima" Prihvaćen Primamo na znanje komentar uz napomenu da držimo kako je osnovni cilj poljoprivrede proizvodnja hrane. Smatramo kako treba osigurati druge izvore financiranja za energetske usjeve. Detaljni opis mjera u okviru intervencija iz nacrta Strategije poljoprivrede bit će predmetom strateškog plana za provedbu ZPP-a, koji je u izradi.
26 INA Industrija nafte d.d. 4. RAZVOJNE POTREBE I CILJEVI STRATEGIJE, Razvojna potreba 12.: Unaprijediti koordinaciju i komplementarnost između intervencija u ruralnim područjima Razvojne potrebe i ciljevi strategije, Razvojna potreba 12.: Unaprijediti koordinaciju i komplementarnost između intervencija u ruralnim područjima predlažemo dodati i "biogoriva" na način da glasi: "Proces strukturne transformacije poljoprivrednog sektora mogao bi se dodatno ubrzati iskorištavanjem gospodarskih veza proizvodnje i prerade poljoprivrednih proizvoda s djelatnostima koje se temelje na proizvodnji proizvoda iz biomase (npr. proizvodnja hrane i hrane za životinje, energije, ambalaže, farmaceutskih i kozmetičkih proizvoda, izolacijskog materijala u građevinarstvu, biogoriva itd.) i sektorom usluga (npr. turizam, pružatelji digitalnih usluga u poljoprivredi)." Prihvaćen Korištenje biomase bit će definirano u strategiji biogospodarstva, čije je donošenje i provedba predviđeno provedbenim mehanizmom E.2.
27 INA Industrija nafte d.d. 4. RAZVOJNE POTREBE I CILJEVI STRATEGIJE, Razvojna potreba 8.: Uskladiti proizvodnju sa zahtjevima tržišta Razvojne potrebe i ciljevi strategije, Razvojna potreba 8.: Uskladiti proizvodnju sa zahtjevima tržišta, predlažemo dodati dodati "proizvodnja i prerada biomase" na način da glasi: " Napredne logističke funkcije (npr. ugovaranje, planiranje proizvodnje, sortiranje i klasiranje, pakiranje, rashladne komore, vođenje skladišta, primarna prerada, proizvodnja i prerada biomase, označavanje, prodaja i praćenje statusa narudžbe, prijevoz, naplata) mogu značajno ojačati konkurentski položaj hrvatskog poljoprivredno-prehrambenog sektora" Prihvaćen Korištenje biomase bit će definirano u strategiji biogospodarstva, čije je donošenje i provedba predviđeno provedbenim mehanizmom E.2.
28 INA Industrija nafte d.d. 4. RAZVOJNE POTREBE I CILJEVI STRATEGIJE, Razvojna potreba 6.: Unaprijediti povezanost u lancu vrijednosti ili povezanost u lancu od proizvođača do potrošača Razvojne potrebe i ciljevi strategije, Razvojna potreba 6.: Unaprijediti povezanost u lancu vrijednosti ili povezanost u lancu od proizvođača do potrošača; Predlažemo dodati "iz prehrambenog i neprehrambenog lanca " na način da glasi: "Potrebno je ostvariti jaču horizontalnu koordinaciju između proizvođača povećanjem razine organiziranosti u proizvođačke organizacije i druge oblike udruživanja, uz istodobno unaprjeđenje suradnje poljoprivredno-prehrambenih proizvođača s partnerima u proizvodnji, preradi i distribuciji, s naglaskom na razvoju kvalitetnih proizvoda iz prehrambenog i neprehrambenog lanca i suvremenog (digitalnog) marketinga." Prihvaćen Primamo komentar na znanje. U nacrtu Strategije poljoprivrede detaljnije će se obraditi problematika poljoprivrednog zemljišta.
29 INA Industrija nafte d.d. 4. RAZVOJNE POTREBE I CILJEVI STRATEGIJE, Razvojna potreba 4.: Unaprijediti usklađenost između proizvodnih sustava i poljoprivredno-okolišnih uvjeta Razvojne potrebe i ciljevi strategije, Razvojna potreba 4.: Unaprijediti usklađenost između proizvodnih sustava i poljoprivredno-okolišnih uvjeta te Razvojna potreba 11.: Unaprijediti funkcioniranje tržišta poljoprivrednim zemljištem Potrebno je postići veću usklađenost između sustava poljoprivredne proizvodnje i poljoprivredno-okolišnih uvjeta kroz bolje planiranje korištenja zemljišta. Postizanje ove usklađenosti uvjetovanje je dostupnošću informacije, odnosno klasifikacijom pojedinih poljoprivrednih područja. Također, definiranje posebnih poticajnih mjera za utilizaciju zapuštenih tala i tala lošije kvalitete značajno će povećati interes poljoprivrednika za povećanom djelatnošću u specifičnim kulturama namijenjenim za ovakva područja. Prihvaćen Primamo komentar na znanje. U nacrtu Strategije poljoprivrede detaljnije će se obraditi problematika poljoprivrednog zemljišta.
30 INA Industrija nafte d.d. 4. RAZVOJNE POTREBE I CILJEVI STRATEGIJE, Razvojna potreba 2.: Poboljšati okolišnu održivost poljoprivrednih praksi Razvojne potrebe i ciljevi strategije, Razvojna potreba 2.: Poboljšati okolišnu održivost poljoprivrednih praksi Poljoprivredne prakse prilagođene klimatskim promjenama te usmjerene na smanjenje emisija stakleničkih plinova mogu obuhvatiti i poticanje proizvodnje energetskih biljaka, odnosno povećavanja površina pod energetskim usjevima. Prihvaćen Primamo komentar na znanje.
31 INA Industrija nafte d.d. 4. RAZVOJNE POTREBE I CILJEVI STRATEGIJE, Razvojna potreba 1.: Povećati dodanu vrijednost poljoprivredne proizvodnje Razvojne potrebe i ciljevi strategije, Razvojna potreba 1.: Povećati dodanu vrijednost poljoprivredne proizvodnje Uvrstiti uz povećanje dodane vrijednosti proizvoda mogućnosti koje daju poljoprivredni ostaci i energetske kulture. Slabo iskorišteni poljoprivredni ostaci kao, npr., kukuruzovina, slama pšenice, raži, ječma itd. te energetske kulture mogu se koristiti u energetske svrhe u proizvodnji tekućih naprednih biogoriva. Iskorištavanje ostataka poljoprivredne proizvodnje i stavljanje u funkciju do sada zapuštenih i neobrađivanih površina za sadnju energetskih kultura treba se izvoditi bez smanjenja postojećih obradivih površina i na održiv način. Prihvaćen Korištenje ostataka iz poljoprivredne proizvodnje bit će predmetom strategije biogospodarstva, čija je izrada najavljena provedbenim mehanizmom E.2.
32 INA Industrija nafte d.d. NACRT PRIJEDLOGA STRATEGIJE POLJOPRIVREDE DO 2030. , 3. PRILIKE Poglavlje 3. Prilike, peti odlomak, iv. Regionalni i teritorijalni razvoj Ruralna područja u kojima primarna poljoprivreda predstavlja veliki dio izvora prihoda još uvijek obilježavaju visoke stope siromaštva, osobito u istočnoj Slavoniji. Kućanstva u Slavoniji, Baranji i Srijemu zaostaju u više aspekata (ekonomski razvoj, fizička infrastruktura, socijalne usluge, zdravstvo i obrazovanje), a situacija se pogoršala u razdoblju od 2011. do 2015. Predlažemo posebnu pozornost posvetiti području Banovine, odnosno Banije koji je nedavno pogođen prirodnom nepogodom, produžio stagnaciju odnosno nazadovanje u razvoju i povećao stopu nezaposlenosti i iseljeništva. Također, subvencioniranje određenih poljoprivrednih aktivnosti, pri čemu se ističe uzgoj industrijski kultura, svakako potiče zatvaranje ekonomskih tokova s obzirom na buduće povećanje potreba za takvom vrstom sirovine na spomenutom području. Prihvaćen Nacrt Strategije poljoprivrede nije koncipiran regionalno te se utvrđene potrebe, prioriteti i mjere na jednaki način odnose na cijelo područje Republike Hrvatske. Slavonija,, Baranja i Srijem se spominju u poglavlju o prilikama hrvatske poljoprivrede samo kao primjer, uz citiranje pokazatelja koji su nastali kao rezultat ciljane studije. Razumijemo da je to izazvalo zabunu. Stoga će poglavlje 3. točka IV. biti preformulirani na način da bude jasnija namjera teksta.
33 INA Industrija nafte d.d. NACRT PRIJEDLOGA STRATEGIJE POLJOPRIVREDE DO 2030. , 3. PRILIKE Poglavlje 3. Prilike, četvrti odlomak, iii. Klimatske promjene i održivost okoliša Mišljenja smo kako područja koja trenutačno nisu pogodna za poljoprivredu zbog loših klimatskih uvjeta mogu postati atraktivnija. Kao alat za unapređenje sadašnje poljoprivredne produktivnosti vidimo i predlažemo organiziran uzgoj energetskih kultura, odnosno poticanje osnivanje udruženja poljoprivrednika koji bi se bavili proizvodnjom energetskih usjeva. Prihvaćen Primamo na znanje komentar uz napomenu da držimo kako je osnovni cilj poljoprivrede proizvodnja hrane. Smatramo kako treba osigurati druge izvore financiranja za energetske usjeve.
34 INA Industrija nafte d.d. NACRT PRIJEDLOGA STRATEGIJE POLJOPRIVREDE DO 2030. , 2. STRATEŠKA VIZIJA Poglavlje 2. Strateška vizija, drugi odlomak, vezano na temu javnih izdataka Predlažem osim modifikacije javnih izdataka prema korisniku sredstava potrebno napraviti istu stvar prema vrsti poljoprivredne kulture odnosno razdijeliti sredstva prema kulturama koje će se uzgajati. Tu se posebna važnost daje energetskim kulturama koje bi se uzgajale na zapuštenim tlima i tlima lošije kvalitete. Prihvaćen Osnovni model izravnih plaćanja u okviru zajedničke poljoprivredne politike, koja obvezuje Hrvatsku kao državu članicu EU-a, predstavljaju potpore koje se isplaćuju neovisno o vrsti poljoprivredne proizvodnje. U posebno opravdanim slučajevima i u ograničenom obujmu potpore se mogu usmjeravati u specifične sektore (tzv. proizvodno vezana potpora), koja je sadržana u provedbenom mehanizmu A.1. Odluka u vrsti kultura koje će biti obuhvaćene proizvodno vezanom potporom donijet će se u okviru strateškog plana za provedbu zajedničke poljoprivredne politike.
35 IVAN KALOPER NACRT PRIJEDLOGA STRATEGIJE POLJOPRIVREDE DO 2030.  Poštovani vizija i plan su suprotnost od stanja na terenu.Dosadašnje vizije vode ka raseljavanju,gašenju radnih mjesta i ne mogćnosti preživljavanja na ruralnim područjima. Naš još uvijek aktualni gradonačelnik Trilja gospodin Šipić umiješan u muljažu sa poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu R.H. na području grada Trilja inače čovjek lažov,obećanko i umjetnik koji u svrhu proslave dana grada posjeda u istu salu ministricu poljoprivrede sa ostalim mešetarima poljoprivrednog zemljišta. Ministrca poljoprivrede u više navrata službeno posjeća Trilj grad koji se naslanja na rijeke i polje a da se nemože organizirati radni sastanak sa poljoprivrednicima držim neodgovornim postupkom. Ako su vizije i planovi zadržati gospodina Melvana regionalnim voditeljem Hrvatskih Šumama držim promašenim planom. Čovjeka koji proganja stočare sudskim sporovima,te se otvoreno stavlja na stranu krivolovaca,koji ujedno tjeraju ljude sa pašnjaka sa jednim ciljem da bi mogli saditi travu i na kraju kada se djelić istine javno iznese.Njegov sin u pratnji sa zaposlenikom Hrvatskih Šuma u 23 h dolazi na moja vrata prijetiti meni i mojoj djeci e poštovana gospođo ministrice to nisu vizije,planovi,poboljšanje kvalitete života,zadržavanje građana na ruralnim područjima,povećanje proizvodnje, zaposlenosti itd. Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na komentaru.
36 Javna ustanova Županijska razvojna agencija Osječko-baranjske županije NACRT PRIJEDLOGA STRATEGIJE POLJOPRIVREDE DO 2030. , 5. PLAN PROVEDBE Vezano uz detalje provedbe koji će biti utvrđeni Strateškim planom za provedbu ZPP-a te okvirna pravila ZPP u poglavlju „Provedbeni mehanizam A1. Ulaganja u sredstva za proizvodnju, tehnologije i inovacije“ smatramo kako je potrebno nadodati okvir koji se tiče omjera sredstava između I. i II. stupa poljoprivredne politike, odnosno Izravnih plaćanja i Programa ruralnog razvoja. Balans između navedena dva stupa poljoprivredne politike najvažniji je element njene fleksibilnosti te primjenjivosti i učinkovitosti na području pojedine zemlje članice. Koji su zadani okviri i mogućnosti alokacije između navedenih stupova u razdoblju 2021.-2027.? Druga, također važna fleksibilnost odnosi se na mogućnost uspostave više Programa ruralnog razvoja kako bi se postigla efikasna ulaganja u razvoj ruralnih područja s obzirom na izrazitu raznolikost u tipologiji ruralnih područja Hrvatske. Nastavno na prethodno navedeno, u kojoj su fazi izrade Strateški plan za provedbu ZPP i Program ruralnog razvoja te hoće li postojati mogućnost participacije prilikom definiranja konačnih okvira od ključne važnosti za uspješnost provedbe definiranih mjera i postizanja ciljeva? Prihvaćen Raspodjela raspoložive omotnice na mjere iz prvog i drugog stupa bit će provedena u okviru strateškog plana za provedbu zajedničke poljoprivredne politike, koji je u izradi. Strateški plan će biti dostavljen na odobravanje Europskoj komisiji do kraja ove godine. Mogućnosti alokacije bit će utvrđeni reformskim paketom zajedničke poljoprivredne politike, o kojemu se još vode pregovori između Vijeća EU i Europskog parlamenta.
37 Javna ustanova Županijska razvojna agencija Osječko-baranjske županije 4. RAZVOJNE POTREBE I CILJEVI STRATEGIJE, Razvojna potreba 12.: Unaprijediti koordinaciju i komplementarnost između intervencija u ruralnim područjima Potrebno je generalno postići veću regionalnu usklađenost poticajnih mjera s obzirom na izražene razlike u tipologiji ruralnih područja Hrvatske, razlike u strukturi poljoprivrednog zemljišta, poljoprivrednih gospodarstava i općenito ruralnog gospodarstva. Pri tome se ne misli isključivo na međusektorsku koordinaciju, nego na koordinaciju unutar ZPP. Prihvaćen Nacrt Strategije poljoprivrede zamišljen je kao krovni strateški dokument u sektoru poljoprivrede te nije regionalno koncipiran. Planiranje mjera na regionalnoj razini u skladu s lokalnim uvjetima bit će osigurano provedbom mehanizma B.2, koji obuhvaća razvoj sustava za nacionalno agroekološko zoniranje.
38 Javna ustanova Županijska razvojna agencija Osječko-baranjske županije 4. RAZVOJNE POTREBE I CILJEVI STRATEGIJE, Razvojna potreba 11.: Unaprijediti funkcioniranje tržišta poljoprivrednim zemljištem Potrebno je odrediti strateške smjernice raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem, odrediti strateške oblike raspolaganja (privatizacija, koncesija?) te ciljne skupine (vrstu i veličinske kategorije poljoprivrednih gospodarstva) te postići kontinuitet u provedbi u skladu s navedenim ciljnim smjernicama. Državno poljoprivredno zemljište kojeg u Osječko-baranjskoj županiji karakterizira povoljnija struktura i okrupnjenost, može biti kvalitetan instrument za konsolidaciju optimalnog poljoprivrednog sustava, okrupnjavanje i smanjivanje jaza u veličini poljoprivrednih gospodarstava. Prihvaćen Primamo komentar na znanje. U nacrtu Strategije poljoprivrede detaljnije će se obraditi problematika poljoprivrednog zemljišta.
39 Javna ustanova Županijska razvojna agencija Osječko-baranjske županije 4. RAZVOJNE POTREBE I CILJEVI STRATEGIJE, Razvojna potreba 3.: Povećati pravičnost dodjele potpora poljoprivrednim gospodarstvima Relativno povećanje izravnih potpora malim poljoprivrednim gospodarstvima, s obzirom na njihov broj, definitivno ima učinak na stabilnost većeg broja stanovnika u ruralnim područjima. U tom smislu logično je u fokus staviti mala i srednje velika gospodarstva. Međutim, hoće li povećanje potpore dohotku donijeti pozitivne učinke u smislu veće konkurencije i diverzifikacije proizvodnje ili bi tu konkretnije učinke imao Program ruralnog razvoja, kojim bi se postigla direktna ulaganja u diverzifikaciju i razvoj poslovanja? Koje su ciljne skupine ove mjere, odnosno što točno znači malo poljoprivredno gospodarstvo? Prihvaćen Svrha nacrta Strategije poljoprivrede je potaknuti tranformaciju sektora poljoprivrede u smjeru konkurentnije proizvodnje te veće diverzifikacije s naglaskom na proizvodnju kvalitetnijih proizvoda. Tome cilju doprinijet će kumulativno sve intervencije predviđene Strategijom, koje između ostaloga obuhvaćaju i mjere prvog i drugog stupa poljoprivredne politike, odnosno izravna plaćanja i mjere ruralnog razvoja.
40 Javna ustanova Županijska razvojna agencija Osječko-baranjske županije 4. RAZVOJNE POTREBE I CILJEVI STRATEGIJE, Razvojna potreba 1.: Povećati dodanu vrijednost poljoprivredne proizvodnje Smatramo kako je potrebno naglasiti i kontraučinke izravnih plaćanja na poljoprivrednu proizvodnju koja su istražene kao potencijalna prepreka u povećanju njene produktivnosti, posebno u EU 13 - većinski tranzicijskim zemljama. Prema znanstvenom članku „Csaki, C., Jambor, A. 2013: The impacts of EU Accession on the agriculture of the Visegrad countiries, Society and Economy, 35 (3), 343-364.“, integracija u ZPP može imati dvosmisleni efekt na poljoprivredu u tranzicijskim zemljama, odnosno povećanje prihoda poljoprivrednicima, ali s druge strane ograničenja u povećanju produktivnosti. Isto tako, na temelju istraživanja Chaplin i sur. u članku: „Gorton, M. i sur., 2009: The Folly of European Union Policy Transfer: Why the Common Agricultural Policy (CAP) Does Not Feat Central and Eastern Europe, Regional studies, Vol. 43.10, 1305-1317“, koje je provedeno na poljoprivrednicima u Češkoj zaključeno je da: dokle god poljoprivrednici doživljavaju izravna plaćanja kao mjeru za povećanje prihoda, smanjuje se potreba i želja farmera da razvija svoj posao ili da izađe na tržište rada. Osim toga, predstavnici jedinica lokalne samouprave na području Osječko-baranjske županije isti uzrok stavljaju na 2. mjesto najvećih usporavajućih faktora razvoja poljoprivrede u Županiji. Prihvaćen Pitanje na koje ukazujete obrađeno je u popratnoj studiji pod naslovom “Analiza učinkovitosti i efektivnosti javnih izdataka za poljoprivredu u Hrvatskoj”. Radi se jednom od analitičkih dokumenata na kojima se temelji nacrt Strategije poljoprivrede, a koji zbog obujma nisu mogli biti uključeni u samu Strategiju. Ranije spomenuti dokument, kao i ostali izrađeni za potrebe analize stanja u sektoru poljoprivrede, dostupni su na poveznici https://poljoprivreda2020.hr.
41 KLARA BARIĆ NACRT PRIJEDLOGA STRATEGIJE POLJOPRIVREDE DO 2030.  U cijelosti podržavam dole navedene komentare CROPCA-e. Za postizanje ciljeva za koje se nadam da će biti vodilja budućim aktivnostima, važno je angažirati kompetentne institucije i osobe koje će moći cjelovito sagledati problematiku primjene sredstava za zaštitu bilja u RH. Pitanje: je su li autori strategije uzeli u obzir specifičnosti hrvatske poljoprivrede (male parcele, starost i neobrazovanost nositelja nositelja OPG-a, ogroman broj malih OPG-ova) i koliko su i na koji način provedivi zacrtani ciljevi u Strategiji. Lijepo zvuče inovacije i digitalizacija, samo je pitanje koliko je provedivo? Prihvaćen Autori nacrta Strategije uzeli su u obzir specifičnosti hrvatske poljoprivrede. Nacrt Strategije proizlazi iz detaljne analize sektora, koja je objavljena u većem broju dokumenata dostupnih na poveznici https://poljoprivreda2020.hr. Zbog obujma ovih materijala, oni nisu mogli biti uključeni u tekst nacrta Strategije poljoprivrede, ali prepoznate razvojne potrebe, ciljevi i aktivnosti izravno proizlaze iz tih analitičkih dokumenata.
42 Ljubica Šolić NACRT PRIJEDLOGA STRATEGIJE POLJOPRIVREDE DO 2030. , 3. PRILIKE Ljubazno Vas molim, obratite pažnju na navode. Regionalni i teritorijalni razvoj koji se odnosi na područja ugrožena siromaštvom na žalost nisu samo u Slavoniji. Banovina? Lika? Zaleđe? Kordun? Uzevši u obzir aspekte koje navodite :“ ekonomski razvoj, fizička infrastruktura, socijalne usluge, zdravstvo i obrazovanje“. Za usporedbu, po čemu ( po kojim mjerljivim aspektima od navedenih) je Slavonija u lošijoj poziciji od npr. Banovine? Prihvaćen Nacrt Strategije poljoprivrede nije koncipiran regionalno te se utvrđene potrebe, prioriteti i mjere na jednaki način odnose na cijelo područje Republike Hrvatske. Slavonija,, Baranja i Srijem se spominju u poglavlju o prilikama hrvatske poljoprivrede samo kao primjer, uz citiranje pokazatelja koji su nastali kao rezultat ciljane studije. Razumijemo da je to izazvalo zabunu. Stoga će poglavlje 3. točka IV. biti preformulirani na način da bude jasnija namjera teksta.
43 MILJENKO ŠIMIĆ 5. PLAN PROVEDBE, PODRUČJE INTERVENCIJE F.OBJEDINJAVANJE SUSTAVA POLJOPRIVREDNOG ZNANJA I INOVACIJA U jednoj studiji iz prve polovice 2000-tih, izložen je plan za britansku poljoprivredu upravo s naglaskom na dobivanje novih, ekološki prihvatljivih materijala : 1. biorazgradivi geotekstil Geotekstil nudi čitav spektar mogućih primjena u stabilizaciji tla, prevenciji erozije tla i poticanju rasta biljaka i pokazuje se efektnijim i manje štetnim od inače korištenih metoda u ovu svrhu: jeftiniji su, prirodniji, apsorbiraju više vlage kako bi pomogli biljkama rat te se postupno gube kroz procese a biorazgradnje koja će nastupiti usporedo kako pomagana biljka ojača i više ne bude trebala podršku. 2: boje i podna pokrivala s malim štetnim učincima po kvalitetu zraka. U doba COVID-a materijali i procesi koji dovode do respiratornih problema počinju poprimati sve veću važnost, kao što to pitanje tradicionalno muči ljude s astmom, alergijama i drugim zdravstvenim problemima te vrste. Materijali zasnovanai na uzgojenim sirovinama, zajedno s drugim prirodnim materijalima mogu olakšati probleme vezane uz kvalitetu zraka. Najveće koristi svakako će biti po zdravlje ličilaca i drugih radnika u građevini i uređivanju prostora. 3. Izolacijski materijali Izolacijski materijali od uzgojenih materijala uspješniji su u apsorpciji vlage, što oni sintetski ne mogu, pa su posebno adekvatan apsorpcijski materijal kada se stavljaju uz materijale od drveta i potom iz tog drveta na sebe preuzimaju višak vlage. U usporedbi sa staklenom, čeličnom vunom i sličnim opasnim materijalima, posve su sigurni za kožu radnika koji ih postavljaju. Na koncu se jednostavno kompostiraju, što postaje njihova najveća ekološka prednost. Kulture za uzgoj sirovina Miskantus – kineski šaša – slonova trava (energetska biljka), za razne izolacijske materijale itd. Gljive – primjer startupa u Bandungu, u Indoneziji, za pjene i druge materijale kao alternativa plastici Primjeri različitih startupova koji bi se mogli primijeniti u Slavoniji Cambridge Crops – jestivi film Cambridge Crops razvija prirodni i jestivi film (premaz) kako bi produljio životni vijek uskladištenih namirnica velikog broja kvarljivih prehrambenih artikala. Njihov film regulira propusnost na plinove i usporava bujanje bakterija. Ova svojstva omogućuju drastična poboljšanja u trajnosti namirnica kao što su špinat, meso, riba, itd. Najvažnije je to da se ova inovacija lako može integrirati u postojeće prerađivačke procese, što minimizira promjene u lancu nabave i skupo obučavanje zaposlenika. Produljenjem svježine Cambridge Crops omogućava proizvođačima hrane, prerađivačima hrane i maloprodaji da produlje trajanje robe pa na taj način i dosegnu nova i udaljenija izvozna tržišta, smanje količinu nepotrebno bačene hrane itd . Rex Animal Health Rex Animal Health pomaže uzgajivačima stoke da povećaju produktivnost i predvide, spriječe i liječe bolesti koje se javljaju u krdu. Izgradili su najveću svjetsku bazu podataka kliničkih, zdravstvenih, izvedbenih i genetskih podataka o stoci. Neko agro-poduzeće može koristiti te podatke kako bi razumjelo svoj lanac nabave, identificirajući izvore mogućih bolesti koje se prenose hranjenjem životinja, pronalazeći najučinkovitije dobavljače, utvrditi cijene roba te razumjeti i procijeniti rizike u hranidbenom lancu . Vestaron Corporation Vestaron Corporation razvija i proizvodi insekticide primjenom peptida dobivenih od paukova u Sjeidnjenim državama. Proizvodi ove tvrtke koriste se u poljoprivredi i veterini . Primjer za proizvodnju i procese Osim uzgoja biljnih kultura za koje Slavonija tradicionalno ima idealne uvjete, startupovi se mogu razvijati i kako bi se unijele inovacije u postojeće proizvodne procese, olakšao život poljoprivrednicima, očuvala svježina namirnica, riješili vječni problemi naših poljoprivrednika po pitanju nedostatka skladišnog prostora, nedostatka mlinova i drugih preradbenih kapaciteta, kao i radne snage. Tada čitava regija postaje poligonom – vrelo iskustva tamošnjih ljudi koji žive od zemlje, bilo da se radi o uzgoju, skladištenju, obradi, prijevozu, vaganju robe, pregovaranju oko cijena, plasmanu na tržište – to je pregršt koraka i mikro-koraka koje regionalne poljoprivredne kombinate i lokalna obiteljska poljoprivredna gospodarstva mogu učiniti globalnim igračima. Automatizacija poljoprivrednog gospodarstva Automatizacija poljoprivrednog gospodarstva, često vezana uz „pametnu poljoprivredu“ tehnologija je koja farme čini učinkovitijima te automatizira proizvodni ciklus usjeva ili stoke. Sve više kompanija danas radi na robotiici kako bi razvile dronove, autonome traktore, robotske žetelice, automatske sustave navodnjavanja i robote za sjetvu . Moderni staklenički uzgoj Moderni staklenici koriste LED-tehnologiju, automatizirane sustave nadzora kako bi do potankosti uredili okruženje pogodno za uzgoj izvansezonskih kultura. Velika potražnja u urbanim centrima za svim vrstama voća i povrća neovisno o sezoni, dovela je do razvoja tržišta vrijednog 350 milijardi dolara na globalnoj razini. Zajednička je značajka svim ovim modelima i već pokrenutim startup pothvatima sinteza modernih tehnologija, integracije u globalne lance nabave i pristupa globalnim potrošačkim i financijskim tržištima. Sve to valja osloniti o već postojeću prometnu, obrazovnu i tehnološku infrastrukturu te tradiciju djelatnosti. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru i zanimljivim primjerima i prijedlozima.
44 MILJENKO ŠIMIĆ 4. RAZVOJNE POTREBE I CILJEVI STRATEGIJE, Razvojna potreba 1.: Povećati dodanu vrijednost poljoprivredne proizvodnje Očito je da se u Hrvatskoj na poljoprivredu gleda kao na zastarjeli primarni sektor u kojem nema mjesta inovaciji: veliki volumeni najuobičajenijih kultura, mehanizacija koja je nužna za to – i to je to. Naravno, kada se pokaže da ovo razmišljanje nema smisla, ulijeće država sa 6 milijardi potpora poljoprivredi i ribarstvu koliko je evidentirano samo u 2019. godini. Međutim, nužno je udahnuti svježinu u ovaj sektor koji dobiva na važnosti i u proizvodnji materijalne osnove novih biotehnologija i u procesima koji pomažu samoj poljoprivredi, ali i drugim sektorima gospodarstva. Treba iskoristiti startup energiju Hrvatske te posebice urbanih centara u Slavoniji i Baranji kao što je Osijek. Omogućiti spajanje znanosti, naprednih tehnologija, međunarodne potražnje i izvora financiranja rizičnim kapitalom, uz podršku Europskih fondova kako bi se ova plodna regija, danas sinonim za iseljavanje i odumiranje, oživjela. Prihvaćen Ne slažemo se s tvrdnjom da se na poljoprivredu gleda kao na zastarjeli sektor. Naprotiv, u nacrtu Strategije poljoprivrede sadržani su svi elementi koje navodite kao važne za modernizaciju poljoprivrede: nove tehnologije i biogospodarstvo, ulaganja u pokretanje poslovanja u poljoprivredi, uloga znanosti, instrumenti za upravljanje rizicima u poljoprivredi, pri čemu će glavnina financiranja za ove i druge namjene obuhvaćene nacrtom Strategije poljoprivrede biti osigurana iz EU sredstava.
45 MILJENKO ŠIMIĆ NACRT PRIJEDLOGA STRATEGIJE POLJOPRIVREDE DO 2030. , 2. STRATEŠKA VIZIJA Slavoniju treba premrežiti agrotehnološkim i biotehnološkim startupovima. Razne biljne kulture se danas koriste za građevni materijal, alternative životinjskim kožama i sl. Usporedo s tim, startupovi diljem svijeta revitaliziraju i procese, rješavaju probleme s radnom snagom, nude mehanizacijska i robotizacijska rješenja i tako od poljoprivrede čine generator visokotehnološke novostvorene vrijednost. Ako to ne učine hrvatski ljudi, učinit će to Izraelci i Kinezi usred naše Slavonije na jeftino zakupljenoj slavonskoj zemlji. A onda čemu sva ta naša sveučilišta i diplome? Ovdje sve probleme država rješava tako što poljoprivredu, zastarjelu i neprofitabilnu kakva danas jest, zasipa ogromnim godišnjim rundama državnih potpora. Subvencije tjeraju svakog građanina da iz džepa plaća u prosjeku 900 kuna poticaja godišnje, a da pritom od te poljoprivrede ne dobije dobra koja je financirao, već najčešće uvozna. Produktivnost u poljoprivredi padala je (ili tek stagnirala) usporedo s povećanjem subvencija. Također, uporno se subvencionira pšenica koje se svake godine stvara višak, što dovodi do natezanja i blokada zbog otkupne cijene, iako iz svoje poljoprivredne proizvodnje Hrvatska ima samo osam proizvoda s kojima može zadovoljiti svoje potrebe. 2018. godine, primjerice, za hrvatske potrebe bilo je dostatno 400.000 tona, a proizvedeno 738.400 tona pšenice. Paradoksalno je da ako se i izveze u zrnu ovaj višak, on će se uvesti kao kruh, tjestenina, peciva i drugi gotovi proizvodi, tako da je saldo ovakve razmjene negativan . Međutim, poljoprivreda danas daje mnogo više od hrane, iako je i sama hrana, posebice način njene proizvodnje, izazov na koji, naravno, upravo poljoprivreda može dati najbolji odgovor. Međutim, osim te najlogičnije spone između polja, pašnjaka i hrane, poljoprivreda može pružiti jednu važnu materijalnu osnovu za novu, zelenu ekonomiju. Prihvaćen Nacrt Strategije poljoprivrede naglašava važnost diverzifikacije poljoprivredne proizvodnje, posebno u smjeru proizvoda više dodane vrijednosti te proizvoda namijenjenih tržišnim nišama u kojima se postiže viša cijena za isporučene proizvode. Nacrt Strategije također prepoznaje važnost razvoja vještina te uvođenja i korištenja inovacija i naprednih tehnologija u poljoprivredi. Vjerujemo da će raspoloživa sredstva potpore pomoći u transformaciji poljoprivrednog sektora na način da bude konkurentniji nego što je to danas slučaj.
46 OPG Špoljar 4. RAZVOJNE POTREBE I CILJEVI STRATEGIJE, Razvojna potreba 3.: Povećati pravičnost dodjele potpora poljoprivrednim gospodarstvima ako uzmemo u obzir superiorne uvjete u kojima posluju veliki poljoprivredni subjekti u odnosu na manje opg-e a pri tome se prvenstveno misli na: -cijenu zemljišta (privatno usitnjeno zemljište se placa i po 2000 kn/ha, drzavne koncesije uglavnom po kikiriki, a uvijek jeftinije od privatnog) - okrupnjenost parcele (veliki subjekti su nasljednici bivsih kombinata i svu zemlju rade u velikim proizvodnim tablama... isti stroj (traktor kombajn) ce u uvjetima rada u usitnjenim parcelama imati trostruko manji ucinak, sto znaci da bi netko tko ima 100 ha u usitnjenim parcelama trebao imati dva dodatna stroja i dva covjeka vise od onoga tko tih 100 ha u tabli obradjuje s jednim strojem i jednim covjekom, te takodjer veliki poslovni subjekt zbog uvjeta okrupnjene parcele ima mogucnost rada sa strojevima velikog ucinka kakve koriste nasi konkurenti Mađari gdje se ta razlika u trosku obrade jos visestruko povecava u njegovu korist... -kolicinski rabati... veliki proizvodjaci kupuju velike kolicine sjemena gnojiva i zastitnih sredstava, a na velike kolicine idu i veliki kolicinski rabati, tesko je govoriti o brojkama, ali uz dobar pregovaracki menadzment nabave kod zastitnih sredstava se vrlo lako moze doci i do 30 % rabata, mozda i vise... -vlastiti otplaceni skladisni kapaciteti nasljedjeni od bivsih kombinata... opg koji zeli svoju robu skladistiti u vlastitim silosima cesto mora ulaziti u visemilijunske kredite s visegodisnjom otplatom, i pri tome uz otplatu skladisnih kapaciteta konkurirati velikima koji su iste naslijedili.... neimanje vlastitih skladisnih kapaciteta stavlja takodjer proizvodjaca u inferioran polozaj jer robu sa polja mora voziti onome tko ih ima, a pri tome se cesto podrazumjeva i znatno niza otkupna cijena nego bi se postigla za odredjeni vremenski period... kada sve navedeno zbrojimo dodjemo do znatnog financijskog iznosa u korist velikih proizvodjaca a koji nije uopce vezan za kvalitetu njihove proizvodnje, vec iskljucivo za proizvodnu velicinu i status... iz gledista inferiornog proizvodjaca sukladno gore napisanom nepojmljivo je kako takvi subjekti uopce mogu poslovati negativno i redom gomilati gubitke, ako mi poslujemo pozitivno... manji proizvodjaci, opg-i su u inferiornom polozaju u odnosu na velike subjekte, a cesto proizvode isti proizvod i plasiraju ga na isto trziste, i u proizvodnom procesu nemaju mogucnost nonsalantnog ponasanja jer financijska rezerva ne stoji iza njih... razliku treba negdje nadoknaditi... dodatnim ustedama, dodatnim radom, racionalizacijom, tehnologijama, svakako... tesko je biti perjanica hrvatske poljoprivrede ako si u startu kratak za 2000 kn po ha... ako uzmemo u obzir da je vijednost proizvedene robe u nekakvoj ratarskoj proizvodnji kod dobrog proizvodjacaoko 8000-10000 kn, vrijednost inputa nesto manja, radi se o neravnopravnosti od 20-25 % i do sada svi mi dobivamo iste razine potpora... tako da u najmanju ruku pozdravljamo pravedniju dodjelu potpora ovisno o uvjetima proizvodnje... jedan od kriterija koji je bitniji od same ekonomske velicine je prosjecna velicina parcele... onaj koji ima manju prosjecnu velicinu parcele je inferiorniji.... pozdravili bi i izjednacavanje cijena zakupa i koncesija ali tu je rijec o drugom zakonu... Prihvaćen Nacrt Strategije poljoprivrede uvažava realnost poljoprivrednog sektora te prepoznaje važnost malih I srednjih poljoprivrednika, kao brojčano dominantnog oblika poljoprivrednih gospodarstava, za dugoročnu održivost poljoprivrede i ruralnih prostora. Stoga je jedna od važnih mjera predviđenih nacrtom Strategije poljoprivrede preraspodjela potpore u korist malih i srednjih poljoprivrednika, za koje će se namijeniti veći postotak iz omotnice za potporu dohotku nego što je to do sada bio slučaj. Primamo na znanje komentare vezane uz poljoprivredno zemljište, uz napomenu da će se u nacrtu Strategije detaljnije obraditi problematika poljoprivrednog zemljišta.
47 OPG Špoljar 4. RAZVOJNE POTREBE I CILJEVI STRATEGIJE, Razvojna potreba 11.: Unaprijediti funkcioniranje tržišta poljoprivrednim zemljištem sto se tice privatnog poljoprivrednog zemljišta, potrebno je prvenstveno raditi na okrupnjavanju istoga, jer je proizvodnja na usitnjenim parcelama nerentabilna... navest cu samo primjer da danas kada dva poljoprivrednika zele zamjeniti odredjeno zemljište jer imaju uzajamno granicenje i time bi obojica povecali svoju parcelu, pri provedbi se rade dva kupoprodajna ugovora, i oba dva poljoprivrednika bivaju nagrađena plaćanjem poreza na promet nekretnina, umjesto da jos drzava subvencionira zamjenu i okrupnjavanje, ili makar oslobodi poreza ako se radi o strateskom drzavnom interesu... neki oblik stimuliranja prodavatelja da zemlju proda svome "susjedu" takodjer nebi bio od viska... ulaganje u sredjivanje zemljisnih knjiga je vec nekoliko puta spomenuto, i sto se tice privatnog poljoprivrednog zemljišta tu nikakve drzavne intervencije nisu potrebne, stovise samo mogu stetiti, trgovanje privatnim zemljištem regulira tržište na osnovi ponude i potražnje, oni koji uspješno proizvode povecavaju posjed i kupuju, oni koji se ne zele baviti poljoprivredom ili nisu uspjesni u njoj prodaju... sto se tice drzavnog zemljista samo cu napisati da ga je drzava trebala staviti na prodaju jos prije 10 godina, danas bi ono imalo svoje vlasnike koji bi ulagali u njega, i na temelju njega sirili proizvodnju, a dio zemljista od onih neuspjesnih bi zavrsio na trzistu kao sto je to slucaj sa privatnim zemljistem, a ovako drzava iz godine u godinu smislja nove nacine i planove raspolaganja te pise zakone o dodjeli istog po samo sebi znanim kriterijima... a izbjegava se ono nuzno, a to je prodaja.... Prihvaćen Primamo komentar na znanje. U nacrtu Strategije poljoprivrede detaljnije će se obraditi problematika poljoprivrednog zemljišta.
48 Petrokemija, d.d. tvornica gnojiva NACRT PRIJEDLOGA STRATEGIJE POLJOPRIVREDE DO 2030.  Petrokemija d.d. Kutina u Strategiji poljoprivrede 2020. – 2030. „Više od farme“ Poštovani, Petrokemija je danas stabilna i sposobna pokrenuti značajan investicijski i razvojni ciklus. Stabilizacija poslovanja snažno podupire gospodarstvo Hrvatske te će direktno pomoći i hrvatskim poljoprivrednicima, odnosno poljoprivredi Hrvatske u ostvarivanju ciljeva Strategije poljoprivrede 2020. – 2030. Mineralna gnojiva predstavljaju jedan od najpropulzivnijih inputa u suvremenoj poljoprivredi koja u velikoj mjeri doprinose povećanju produktivnosti biljne proizvodnje. Prema podacima Uprave za stručnu podršku razvoja poljoprivrede i ribarstva, udio troška gnojidbe u ukupnim troškovima poljoprivredne proizvodnje za glavne ratarske usjeve (pšenica, kukuruz, soja) iznosi 33-37%, a doprinosi ukupnom povećanju prinosa većine ratarskih usjeva za 40-50%. Mišljenja smo da je Petrokemija od strateške važnosti za daljnji razvoj ruralnog područja i opstanak ruralnog stanovništva kojima je bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom glavna djelatnost za osiguranje egzistencije. U misiju i temeljne vrijednosti Petrokemije utkana je snažna odrednica racionalne primjene mineralnih gnojiva prema zahtjevima poljoprivredne kulture i zahtjevima tla. Gnojiva mogu znatno povećati otpornost usjeva na klimatske promjene bez opasnosti od onečišćenja okoliša i štetnog utjecaja na tlo i vode, ako se primjenjuju u skladu s najboljim poljoprivrednim praksama. Petrokemija u svojoj Strategiji Petrokemija 2021.-2030. predviđa povećanje energetske učinkovitosti i smanjivanje svih emisija CO2 i NOx plinova te značajno smanjene otpadnih voda i čiste otpadne vode, kao i dalje unapređivanje proizvodnog asortimana u skladu s načelima i zahtjevima održive poljoprivredne proizvodnje. Predlažemo i smatramo primjerenim navođenjem kompanije Petrokemija d.d. Kutina unutar Strategije razvoja poljoprivrede 2020.-2030. „Više od farme“ kao značajnog čimbenika u ciklusu poljoprivredne proizvodnje i održivog razvoju ruralnih područja i ukupnog gospodarstva Hrvatske. Unutar Strategije razvoja poljoprivrede 2020.-2030. „Više od farme“: • pod točkom 2. Strateška vizija navesti „Razvoj visoko produktivne poljoprivredne proizvodnje, dokazano nije moguć bez korištenja mineralnih gnojiva. Trošak mineralnih gnojiva ima udio u ukupnim troškovima poljoprivredne proizvodnje kod ratarskih usjeva 33 do 37%, kod voćnih vrsta 4,3 do 5,8%, dok gnojidba doprinosi povećanju prinosa od 40 do 50%. Hrvatski proizvođač mineralnih gnojiva Petrokemija d.d. od početka proizvodnje mineralnih gnojiva u Kutni (53 godine) pridonosi i sudjeluje u razvoju Hrvatske poljoprivrede.“ • pod točkom 3. Prilike navesti „U razdoblju do 2030.g. Hrvatska poljoprivreda očekuje i od Petrokemije d.d. kao domaćeg najvećeg proizvođača mineralnih gnojiva razvoj usmjeren ostvarivanju ciljeva „zelene“ politike EU. Razvojni planovi zacrtani u Strategiji Petrokemija 2030, usklađeni su s ciljevima „zelene“ politike EU i predviđaju značajne investicije. Rezultat ovih investicija su mineralna gnojiva proizvedena s manjim utroškom energije, s bitno smanjenim emisijama CO2 i NOx , te smanjenim i čistim otpadnim vodama.“ • pod točkom 4. Razvojne potrebe i ciljevi strategije navesti „ Asortiman proizvoda će pratiti trendove i zahtjeve Hrvatske poljoprivrede. Usvajanje proizvodnje zelenog amonijaka i zelenog vodika u Petrokemiji d.d., kao goriva budućnosti, omogućiti će i Hrvatskoj poljoprivredi dodatna snižavanja troškova. Sve navedeno kao konačni cilj ima značajno smanjivanje direktnih i indirektnih troškova u primjeni mineralnih gnojiva za hrvatske poljoprivrednike, povećanje produktivnosti i ostvarenje ciljeva zelene i održive poljoprivrede.“ Za sva dodatna pitanja i informacije ostajemo Vam na usluzi. U očekivanju smo Vašeg pozitivnog odgovora. S poštovanjem, Predsjednik Uprave dr.sc. Davor Žmegač Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru te pozdravljamo opisane ciljeve i poslovanje tvrtke Petrokemija d.d. Primamo na znanje dostavljene komentare, uz napomenu da smatramo kako nije primjereno u strateškom dokumentu ove vrste isticati pojedinačne poslovne subjekte.
49 PP Orahovica d.o.o. NACRT PRIJEDLOGA STRATEGIJE POLJOPRIVREDE DO 2030.  NACRT PRIJEDLOGA STRATEGIJE POLJOPRIVREDE DO 2030. Poštovani, Na samom početku Strategije se navodi: U suradnji s predstavnicima hrvatskog poljoprivredno-prehrambenog sektora usuglasili smo sljedeću viziju razvoja poljoprivrede: „proizvoditi veću količinu visokokvalitetne hrane po konkurentnim cijenama, održivo upravljati prirodnim resursima u promjenjivim klimatskim uvjetima te doprinijeti poboljšanju kvalitete života i povećanju zaposlenosti u ruralnim područjima ” Da bi se navedena vizija ostvarila, smatramo kako je Strategijom potrebno dodatno analizirati i prikazati slijedeće: ZAKONODAVNI OKVIR Jedan od osnovnih preduvjeta za provedbu bilo koje Strategije je postaviti stabilan zakonodavni okvir koji će dati sigurnost, pravičnost i poticaj proizvođačima, posebno onima koji su se već dokazali kao dobri gospodari, koji proizvode više od prosjeka, investiraju, zapošljavaju i doprinose razvoju i opstanku lokalne i regionalne zajednice. S tim u vezi, predlažemo u Strategiji navesti kako je potrebno upravo takvim dosadašnjim proizvođačima osigurati da se i dalje bave poljoprivrednom proizvodnjom i poticati ih da ostvaruju još bolje rezultate te kao ključno, potrebno je riješiti pitanja poljoprivrednog zemljišta kao osnovnog resursa za proizvodnju. U strategiji nedostaje presjek trenutnog stanja poljoprivrednog zemljišta, plan stavljanja u funkciju obraslog zemljišta te općenito plan stavljanja u funkciju zemljišta koje nije obuhvaćeno niti jednim oblikom raspolaganja pa to predlažemo nadopuniti. POTPORE Kao jedna od razvojnih potreba navodi se usmjeravanje poljoprivrednih potpora prema malim i srednjim proizvođačima, pri tom zanemarujući velike. Navedena potreba dobivena je analizom isplata potpora proizvođačima prema njihovoj ekonomskoj veličini (pri čemu se u analizi „velikima“ smatraju svi koji imaju preko 150.000 eura vrijednost proizvodnje, što bi prema definiciji MSP-a bilo u kategoriji mikro poduzeća), ne uzimajući u obzir niti omjer isplaćenih potpora i ukupnih prihoda svakog pojedinog proizvođača niti stvorene prihode po hektaru. Sa druge strane, upravo su ti „veliki“ nositelji poljoprivredne proizvodnje u RH. Naime, prema dostupnim podacima iz 2018., proizvođači koji obrađuju preko 1.000 ha poljoprivrednog zemljišta, njih 33 (ili 0,02% ukupnih proizvođača) koriste ukupno cca 100.000 ha, što je manje od 10% ukupnih površina u RH. Prihodi tih tvrtki iznose 3,9 milijardi kn, što je 24 % ukupne poljoprivredne proizvodnje, zapošljavaju u prosjeku 13-14% od ukupno zaposlenih u poljoprivredi i to osobe različitih struka (agronome, pravnike, računovođe, mehaničare, psihologe, ekonomiste itd) i od njih država ima suficit od cca 1 milijarda kuna godišnje. Kada bi prihodi sa preostalih poljoprivrednih površina bili na razini spomenutih 33 proizvođača, ukupna vrijednost poljoprivredne proizvodnje bi iznosila 44 milijarde kuna, a ne današnjih 17. Osim toga, država, županije i općine bi ostvarivale prihod od dodatnih 10 milijardi kuna (7 milijardi kroz PDV i još najmanje 3 milijarde kroz poreze, doprinose i slično) te bi bilo stvoreno oko 25.000 novih radnih mjesta. Ne uzimajući u obzir sve ove bitne činjenice, Strategijom se rade razlike između „velikih“ i „ostalih“ zanemarujući „velike“ koji su stup u poljoprivrednoj proizvodnji, umjesto da se prikaže jasna slika „uspješnih“ i „manje uspješnih“. Zatim, u Strategiji nije prikazan utjecaj na poslovanje „velikih“ proizvođača uslijed ukidanja ili smanjivanja potpora te posljedično njihov utjecaj na sve ostale (kopoperanti, primarni proizvođači itd) u lancu proizvodnje, a koji se naslanjaju upravo na te „velike“. Ukoliko bi se ugrozilo poslovanje tih tvrtki koje su, načelno, nositelji poljoprivredne proizvodnje u RH, zacrtani cilj od 30 milijardi kuna neće biti ostvariv. Važno je napomenuti kako „veliki“ poljoprivredni proizvođači imaju i ulogu kreditora „manjih poljoprivrednih proizvođača“ kroz osiguranje gnojiva, sjemena, zaštite i ostalog repromaterijala, imaju ulogu otkupljivača i vrše ulogu skladištenja raznih vrsta proizvoda. Jednostavno, ugrožavanjem sadašnjeg modela poljoprivredne proizvodnje u RH ugrožava se postojeća proizvodnja i ne vidimo prostora za rast proizvodnje, a pogotovo dostizanja 30 milijardi kako strategija predviđa. U prethodnom programskom razdoblju pokušalo se kroz razne mjere ruralnog razvoja osigurati bespovratna sredstva za pokretanje i za unaprjeđenje proizvodnje mladih, novoosnovanih i malih proizvođača, kao i davanje prioriteta na različitim natječajima, a sve sa ciljem podizanja konkurentnosti i osiguravanja preduvjeta za uspješni daljnji rast, no kako vidimo rezultati su gotovo zanemarivi. I sada se predlaže da se u slijedećih 30 godina ide istim putem koji ne daje rezultate, a očekivano je i da će imati i negativan utjecaj na do sada stvoreno. Osim toga, intervencija kao potpora dohotku samo za neke proizvođače, da bi bila prihvatljiva, mora se dokazati da je spojiva sa unutarnjim tržištem sukladno članku 107 i 108 Ugovora o funkcioniranju EU. Odnosno, ako potpora u bilo kojem obliku narušava ili prijeti da će narušiti tržišno natjecanje stavljanjem određenih poduzetnika ili proizvodnje određene robe u povoljniji položaj, što je navedeno u strategiji preferirajući male i srednje proizvođače, smatramo da je upravo nespojiva sa unutarnjim tržištem i kao takva ne bi bila prihvatljiva. Zbog svega prethodno navedenog, kao i zbog manjka analiza poljoprivredne proizvodnje, predlažemo da se u Strategiji ne rade podjele prema veličini proizvođača. Ako sada "zatvorimo vrata" određenim skupinama proizvođača, ona će ostati zatvorena za njih u slijedećih 10 godina jer se u Strateškom planu, niti bilo kojem drugom strateškom dokumentu koji se nadovezuje na Strategiju, neće moći napraviti promjena. Osim toga, nejasno je i koji su kriteriji za svrstavanje proizvođača u određene kategorije veličine. S obzirom da se Strategijom definira poljoprivredna politika za slijedećih 10 godina, predlažemo i da se napravi prethodna analiza utjecaja učinka na grupe proizvođača kojima se želi ukinuti ili značajno smanjiti potpore, kao i na one proizvođače koji su direktno ili indirektno vezani na iste. PROIZVOĐAČKE ORGANIZACIJE Umjesto značajnih povećanja direktnih potpora dohotku za male i srednje proizvođače kako ih se sada naziva, predlažemo veći naglasak i potporu staviti na povezivanje u proizvođačke organizacije (PO) i sufinanciranja nabavke opreme i izgradnje skladišta jer bi se time riješilo više otvorenih pitanja: - Udruživanjem ratara i stočara, posebno malih i novoosnovanih, došlo bi do sinergije i po pitanju tržišta i po pitanju potrebe za poljoprivrednim zemljištem - Ratari bi proizvodili hranu za stočare koju bi stočari dobivali direktno iz PO…..time bi se za razvoj stočarstva osigurala hrana za stoku, stočarima bi se smanjila potreba za poljoprivrednim zemljištem, ratari su riješili otkup, a stočari se mogu posvetiti uzgoju stoke, umjesto da sredstva troše u nabavku mehanizacije za proizvodnju npr. kukuruza NAVODNJAVANJE I ODVODNJA Navodnjavanje u dijelu A1 koji govori o produktivnim poljoprivrednim ulaganjima kaže „popis neprihvatljivih ulaganja definiran je zakonskim okvirom EU-a, koji također navodi ograničenja u financiranju kupnje poljoprivrednog zemljišta, životinja ili ulaganja u navodnjavanje“…..pretpostavljamo da je ovo oko navodnjavanja lapsus jer se pristup vodi za navodnjavanje opisuje kroz B4 pa predlažemo brisati ili dodatno objasniti na što se konkretno mislilo. Osim navodnjavanja, u dijelu A1 predlažemo dati naglasak i na odvodnju, odnosno postavljanje novih i povećanje funkcionalnosti postojećih drenažnih cijevi, kao mjera za povećanje vrijednosti poljoprivrednom proizvodnjom te povećanjem upravljanja rizikom. U dijelu B4 ponovo se naglasak stavlja na male i srednje proizvođače u pogledu ublažavanja klimatskih rizika kod pristupa proizvođača sustavima navodnjavanja i odvodnje. Naime, klimatski rizik imaju jednako svi proizvođači te je nepravično stavljati naglasak samo na pojedine, a i još je veći rizik kod velikih tvrtki koje imaju daleko veća ulaganja. Osim toga, oni koji su do sada prepoznali važnost i ulažu u sustave navodnjavanja i odvodnje su najvećim dijelom veliki proizvođači, dok su ostali potpuno nezainteresirani. Stoga, molimo da se Strategijom ne rade razlike radi veličine proizvođača, već da se potiču svi oni, ali svi, koji žele proizvoditi, ulagati i unaprjeđivati poljoprivrednu proizvodnju i biti konkurentniji na tržištu. Prihvaćen Nacrt Strategije poljoprivrede dopunit će se na način da se detaljnije obradi tematika poljoprivrednog zemljišta. U nacrtu Strategije ističe se važnost preraspodjele potpore dohotku u korist malih i srednjih poljoprivrednika. Preusmjeravanje potpore prema malim i srednjim proizvođačima nužno je zbog velikog nesrazmjera koji trenutno postoji u omjeru sredstava izravnih plaćanja koja se isplaćuju velikim poljoprivrednicima u Hrvatskoj (1% najvećih korisnika dobiva gotovo 30% od ukupnih sredstava izravnih plaćanja). Ne osporavajući važnost velikih poduzetnika u doprinosu poljoprivrednoj proizvodnji u Republici Hrvatskoj, mišljenja smo da treba smanjiti nesrazmjer u izravnim plaćanjima. Veliki proizvođači će i dalje biti prihvatljivi korisnici potpora iz prvog i drugog stupa (uključujući i potpore dohotku), međutim, za male i srednje proizvođače namijenit će se veći postotak iz omotnice za potporu dohotku nego što je to do sada bio slučaj. Stoga se ne možemo složiti da su veliki proizvođači zanemareni u nacrtu Strategije poljoprivrede. Ističemo isto tako da ovaj mehanizam nije u suprotnosti s člancima 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju EU-a. Naprotiv, preraspodjela potpore dohotku je sastavni dio sadašnje zajedničke poljoprivredne politike, kao i one za razdoblje do 2027. godine te je u skladu s načelima Ugovora o funkcioniranju EU-a. S obzirom na brojnost malih i srednjih poljoprivrednika u strukturi poljoprivredne proizvodnje, u nacrtu Strategije se na više mjesta govori o tome da će oni imati određenu prednost u korištenju odabranih mjera poljoprivredne politike (npr. provedbeni mehanizam B.4). Istovremeno, veliki proizvođači neće biti isključeni kao korisnici, niti to stoji igdje u tekstu nacrta Strategije. Također, napominjemo da je izradi nacrta Strategije prethodila detaljna analiza poljoprivrednog sektora, koja je iznesena u dokumentima dostupnima na poveznici https://poljoprivreda2020.hr. Zbog obujma analitičkih materijala oni nisu uključeni u tekst nacrta Strategije, ali se ciljevi, potrebe i aktivnosti sadržani u nacrtu Strategije temelje na tim analizama. Slažemo se s važnošću udruživanja poljoprivrednika, što je obuhvaćeno provedbenim mehanizmom C.1. Vezano uz upit o navodnjavanju, u dijelu A.1 se pojašnjava kako se navodnjavanje može sufinancirati iz sredstava ruralnog razvoja namijenjenih ulaganjima u proizvodnju, u okviru pravila koja će biti definirana na razini EU-a, što ne znači da je ulaganje u navodnjavanje samo po sebi neprihvatljivo.
50 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova NACRT PRIJEDLOGA STRATEGIJE POLJOPRIVREDE DO 2030.  Poštovani/e, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova smatra važnim ukazati na potrebu šireg i sveobuhvatnog sagledavanja društvenog položaja žena u ruralnim područjima kao skupine izložene riziku višestruke diskriminacije (sukladno UN Konvenciji o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena, koja u čl.14. predviđa uzimanje u obzir i posebnih problema s kojima se suočavaju žene na selu). Ističem kako Rezolucija Europskog parlamenta o ženama i njihovoj ulozi u ruralnim područjima (Rezolucija, 4.4.2017.) ukazuje na pitanje zakonodavnog reguliranja njihovog položaja odnosno priznavanja njihovog profesionalnog statusa, a kao značajan izazov Rezolucija navodi da nisu uspostavljeni tematski potprogrami o ženama u ruralnim područjima. Rezolucija spominje i pitanje dostupnosti infrastruktura u ruralnim područjima, nedovoljnu zastupljenost žena u ruralnim područjima u tijelima koja donose odluke (kao što su poljoprivredne zadruge, sindikati, općinska poglavarstva) kao i izloženost žena u ruralnim područjima rodno uvjetovanoj razlici u plaćama i mirovinama. Rezolucija predlaže da se u programe osposobljavanja koji su posebno posvećeni poljoprivrednoj djelatnosti postupno uvrste moduli o ravnopravnosti, da se taj aspekt uključi i u izradu nastavnih materijala, da se potiču javne kampanje za ravnopravnost u ruralnim područjima i da se u školama u ruralnim područjima posebna pozornost posveti važnosti ravnopravnosti (toč.35). Odbor za uklanjanje diskriminacije žena UN-a donio je Opću preporuku br.34 (2016.) o pravima žena u ruralnim područjima (Opća preporuka). Prema navedenom dokumentu, žene u ruralnim područjima predstavljaju četvrtinu svjetskog stanovništva. Sukladno Općoj preporuci, države stranke trebale bi uspostaviti poticajni institucionalni, zakonski i politički okvir kako bi osigurale da ruralni razvoj, poljoprivredne i vodne politike, uključujući i one koje se odnose na šumarstvo, stočarstvo, ribarstvo i akvakulturu, budu rodno osjetljive te da imaju primjeren proračun. Države stranke trebale bi osigurati integraciju i uvođenje rodne perspektive u sve politike, strategije, planove i programe poljoprivrednog i ruralnog razvoja omogućavajući ženama u ruralnim područjima da djeluju i budu vidljive kao dionici, donositeljice odluka i korisnice. U odnosu na stanje u Republici Hrvatskoj, najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS, Žene i muškarci u Hrvatskoj 2020.) ukazuju na izrazito nizak udio žena u djelatnosti poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (28,4%). Prema podacima DSZ-a, prosječna mjesečna bruto plaća zaposlenih u pravnim osobama prema djelatnosti (2018.) u području poljoprivrede, šumarstva i ribarstva iznosi 7.144 KN (M-7.420 KN, Ž-6.417 KN). Iz navedenog je vidljivo kako udio plaće žena u plaćama muškaraca u ovom sektoru iznosi 86,5%. Prema podacima iz Upisnika poljoprivrednika, udio žena u ukupnom broju odgovornih osoba u trgovačkim društvima upisanim u navedeni Upisnik (2020.) iznosio je 26,91%, dok je udio žena u ukupnom broju odgovornih osoba u obrtima iznosio 21,39%. Ukupni prosjek iznosi 24,15% žena kao odgovornih osoba, dok je (2019.) taj prosjek iznosio 22,64%, a što ukazuje na blagi porast od 1,51% u 2020., te svakako predstavlja pozitivan trend. Pravobraniteljica je u svom Izvješću o radu za 2020. godinu ukazala kako su u 2020., žene bile nositeljice ukupno 30,19% OPG-a (obiteljskih gospodarstva i samoopskrbnih poljoprivrednih gospodarstava) u Republici Hrvatskoj, a što je gotovo identičan udio kao i tijekom ranijih godina (2019.- 30,43%, 2018.- 30,37%). Žene nositeljice OPG-a su u najvećoj mjeri osobe starije od 65 godina života (47,6%), a slično je i kod muškaraca (38,4% je starije od 65 godina). Najmanje nositelja/ica OPG-a nalazi se u dobnim skupinama od 18-34 i od 35-39 godina života (ukupno 7% žena i 12,8% muškaraca), a sa povišenjem dobnih skupina raste i broj (žena i muškaraca) nositelja OPG-a, pri čemu je taj porast ipak veći kod žena. U odnosu na obrazovnu strukturu nositelja/ica OPG-a, najveći udio žena nositeljica OPG-a (za koje su poznati podaci) ima završenu samo osnovnu školu (24,58%) dok njih 23,06% ima završenu srednju školu. Istodobno, najveći udio muškaraca nositelja OPG-a ima završenu srednju školu (41,13% - u odnosu na samo 23,06% žena) dok završenu osnovnu školu ima njih 18,39% (za razliku od 24,58% žena). Najmanji je broj žena (6,1%) i muškaraca (7,82%) nositelja OPG-a koji/e imaju visokoškolsko obrazovanje. Iz navedenih podataka, koji su slični prošlogodišnjim podacima, proizlazi kako su žene nositeljice OPG-a slabije obrazovane od muškaraca nositelja navedenih gospodarstava. Stoga bi dio aktivnosti iz ovog područja svakako trebalo usmjeriti i na poboljšanje obrazovne strukture žena u ruralnim područjima, kao i na njihovu cjeloživotnu edukaciju. Najviše visokoobrazovanih žena nositeljica OPG-a nalazi se upravo u najmlađoj dobnoj skupini od 18-34 godine (njih 24,75%) te se povećanjem dobnih skupina taj postotak smanjuje (na samo njih 2,61% u dobnoj skupini iznad 65 godina života). Navedeno ukazuje kako su žene nositeljice OPG-a mlađe životne dobi bolje obrazovane, a što svakako predstavlja pozitivan trend koji treba nastaviti i u budućnosti. Imajući u vidu značaj ove problematike, Pravobraniteljica je stava kako bi se u Strategiju poljoprivrede svakako trebale uvrstiti i posebne mjere koje bi se odnosile na žene u ruralnim područjima i unapređenje njihovog položaja, a što bi posljedično omogućilo povlačenje odgovarajućih financijskih sredstava iz fondova Europske unije. Naime, u poglavlju br.8. Strategije poljoprivrede koje se odnosi na financiranje navodi se i kako će se najveći dio proračuna za financiranje provedbe Strategije osigurati iz fondova Europske unije za jamstva u poljoprivredi i ruralni razvoj, iz kojih će se poticati mjere iz budućeg Strateškog plana za provedbu zajedničke poljoprivredne politike u programskom razdoblju 2021. – 2027. Posljednje značajnije istraživanje vezano uz ovu problematiku iniciralo je i provelo (2009.-2011.) tadašnje Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, a čiji rezultati su objavljeni u publikaciji „101 pitanje za ženu iz ruralnih područja“. Rezultati navedenog istraživanja ukazali su na slijedeće. • Preko 50% ispitanica navelo je kako nije uopće ili je loše informatički pismeno. • Vlasnik obiteljskog gospodarstva u kojem ispitanice žive je u najvećem broju slučajeva njezin suprug/partner ili njegovi roditelji dok je ispitanica vlasnica samo u 13% slučajeva. • Čak 64% ispitanica navelo je kako u njihovom gospodarstvu postoji podjela na muške i ženske poslove. • 38% ispitanica provodi od 9-12 sati dnevno u obavljanju poslova na gospodarstvu, a njih 53% ne ide na godišnji odmor. • Vlasnik zemljišta kojeg ispitanica obrađuje je najčešće njezin suprug (28%), djed ili otac, dok je ona vlasnica samo u 8,5% slučajeva. • U odnosu na radni status, 33,5% ispitanica su kućanice,a 26,6% su nezaposlene, dok je zaposleno njih 23%. • Na edukacije o proizvodnji (seminare, radionice) nikada ne ide čak 48% ispitanica iako ih 50,5% smatra korisnima. • U odnosu na zdravstvenu zaštitu, 31% ispitanica ne ide nikad na ginekološke preglede, a njih 56% ne obavlja mamografiju dok ih 47% nikada ne posjećuje zubara. • U odnosu na mogućnosti financiranja projekata od strane EU, preko 53% ispitanica je navelo kako nije upoznato sa navedenim, a njih čak 73% se nikada nije prijavljivalo za financiranje projekata od strane EU. S programima poticanja ženskog poduzetništva nije bilo upoznato čak 82% ispitanica. Nadalje, treba istaknuti kako su rezultati navedenog istraživanja ukazali da je čak 31% ispitanica navelo kako često proživljava obiteljsko nasilje dok ih je 43,5% navodilo kako nasilje proživljava ponekad. Samo 25% ispitanica je navelo kako nikada nije proživjelo obiteljsko nasilje. Njih 38,7% uvijek treba pomoć u sprečavanju obiteljskog nasilja dok ih 35,5% treba pomoć ponekad. Posebno je poražavajući podatak da čak 58% ispitanica ne zna gdje treba tražiti pomoć u sprečavanju obiteljskog nasilja. S tim u vezi, preko 70% ispitanica nije čulo za institucije iz područja ravnopravnosti spolova (Ured za ravnopravnost spolova Vlade RH, Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora i Pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova). Čak 75% ispitanica smatra kako je hrvatsko društvo patrijarhalno. Pravobraniteljica je svjesna da se radi o rezultatima istraživanja koje je provedeno prije više od 10 godina, međutim navedeno istraživanje (u nedostatku novijih istraživanja) svakako može poslužiti kao svojevrsni pokazatelj u detektiraju specifičnih problema i poteškoća sa kojima se susreću žene u ruralnim područjima. Upravo u cilju dobivanja ažurnijih podataka, Pravobraniteljica već godinama u svojim izvješćima o radu kontinuirano preporučuje provođenje cjelovitog istraživanja o položaju i potrebama žena u ruralnim područjima te o njihovom utjecaju na razvoj ruralnih i područja posebne državne skrbi. Imajući u vidu sve navedeno, Pravobraniteljica predlaže da se u Strategiju poljoprivrede do 2030. godine svakako uvrste pojedine mjere koje bi bile usmjerene na poboljšanje položaja žena poljoprivrednica i općenito žena u ruralnim područjima odnosno mjere kojima bi se doprinijelo provedbi načela ravnopravnosti spolova i uklanjanju rizika višestruke diskriminacije žena u ruralnim područjima, kao što su slijedeće mjere: 1.) Sve relevantne statističke podatke iz Strategije poljoprivrede, kao i općenito podatke koji se odnose na poljoprivrednu politiku, iskazivati razvrstano po spolu, 2.) Prilikom praćenja provedbe mjera iz Strategije poljoprivrede analizirati učinak tih mjera na položaj žena u ruralnim područjima odnosno na položaj žena poljoprivrednica, 3.) Osigurati da ruralni razvoj, kao i poljoprivredna politika, budu rodno osjetljivi te da imaju primjeren proračun u kojem će biti prepoznate i potrebe žena poljoprivrednica, 4.) Razmotriti mogućnost da se ženama poljoprivrednicama koje su žrtve obiteljskog i rodno uvjetovanog nasilja omoguće dodatne pogodnosti (u vidu npr. bonusa, olakšica i slično) prilikom provođenja mjera iz Strategije poljoprivrede (kao i općenito poljoprivredne politike), 5.) Poduzimati mjere u cilju poboljšanja informatičke pismenosti žena u ruralnim područjima, a u cilju što kvalitetnijeg vođenja gospodarstava i poslovanja, 6.) Provesti cjelovito istraživanje o položaju i potrebama žena poljoprivrednica i žena u ruralnim područjima te o njihovom utjecaju na razvoj ruralnih i područja posebne državne skrbi, 7.) Preispitati i analizirati postojeći pravni okvir kojim su regulirana prava žena poljoprivrednica, kao i općenito žena u ruralnim područjima u Hrvatskoj (npr. prava iz sustava zdravstvenog osiguranja, uključujući i prava s osnove trudnoće i majčinstva, prava iz sustava mirovinskog osiguranja i slično), a u cilju njegovog poboljšanja, 8.) Organiziranje posebnih edukacija, radionica, tečajeva i seminara na kojima bi se žene u ruralnim područjima mogle informirati i educirati o svim pitanjima vezanim uz zaštitu njihovih prava (iz područja rada, zapošljavanja, zaštite od nasilja u obitelji, zaštite od svih oblika diskriminacije i slično), 9.) Značajnije i vidljivije obilježavanje Svjetskog dana seoskih žena (15. listopada), posebice na lokalnim razinama, te promoviranje dobre prakse unaprjeđenja položaja žena u lokalnim zajednicama, 10.) Istražiti zastupljenost žena u ruralnim područjima kao i žena poljoprivrednica u tijelima koja donose odluke, 11.) Provoditi kampanje na lokalnoj razini u cilju poticanja političke participacije žena u ruralnim područjima, 12.) Istražiti dostupnost postojećih usluga i servisa u ruralnim područjima, a u cilju kreiranja mjera radi usklađivanja obiteljskog i poslovnog života žena poljoprivrednica i općenito žena u ruralnim područjima. Uvidom u Nacrt Strategije poljoprivrede, proizlazi kako je strateška vizija za poljoprivredu oblikovana u četiri strateška cilja, od kojih cilj br.3. glasi: „obnova ruralnog gospodarstva i unaprjeđenje uvjeta života u ruralnim područjima“. Stoga bi se uvrštavanjem predloženih mjera svakako doprinijelo ostvarenju toga cilja. U odnosu na predloženu mjeru br.1. ukazujem kako je Zakonom o ravnopravnosti spolova (Narodne novine, broj 82/08, 69/17) u čl.17., koji govori o statističkim podacima, u st.1. propisano slijedeće: „Svi statistički podaci i informacije o osobama, koji se prikupljaju, evidentiraju i obrađuju u tijelima državne vlasti, tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnim i fizičkim osobama koje obavljaju djelatnost u skladu s propisima, moraju biti iskazani po spolu.“ S tim u vezi, napominjem kako je jedan od preduvjeta za izradu rodno osjetljivog proračuna upravo postojanje relevantnih podataka koji su iskazani po spolu. U odnosu na predloženu mjeru br.3., Pravobraniteljica je stava kako bi trebalo uvesti rodnu perspektivu u sve politike i strategije, planove i programe poljoprivrednog i ruralnog razvoja (a što bi svakako obuhvaćalo i Strategiju poljoprivrede do 2030.). Navedeno znači da se već prilikom kreiranja i uvrštavanja mjera u strategije i politike treba imati u vidu očekivani učinak tih mjera na položaj žena i muškaraca kao i osigurati adekvatna financijska sredstva koja će uzimati u obzir i postojeće rodne razlike između muškaraca i žena, a posebice vrednovati neplaćeni rad žena u kućanstvu te njegu i skrb za obitelj i zajednicu. Zaključno, Pravobraniteljica smatra da bi se u Strategiju poljoprivrede svakako trebalo uvrstiti i odredbu prema kojoj bi se riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje, bez obzira jesu li u Strategiji korišteni u muškom ili ženskom rodu, odnosili na jednak način na muški i ženski rod. Navedeno bi bilo u skladu sa čl. 43. Zakona o ravnopravnosti spolova (Narodne novine, broj 82/08, 69/17) koji glasi: „Riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje bez obzira jesu li u zakonima ili drugim propisima korišteni u muškom ili ženskom rodu odnose se na jednak način na muški i ženski rod.“ S poštovanjem, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, dipl.iur. Prihvaćen U nacrtu Strategije poljoprivrede jače će se istaknuti uloga žena u ruralnim područjima putem dopuna u uvodnom poglavlju, poglavlju o strateškoj viziji te kod provedbenih mehanizama D.4 i E.4. Dio predloženih aktivnosti nije provediv putem Strategije poljoprivrede kao krovnog strateškog dokumenta, ali se može razmotriti na razini pojedinih mjera koje će biti razrađene u provedbenim dokumentima. Zahvaljujemo na dostavljenim informacijama i statističkim podacima, koje primamo na znanje. Ističemo da u nacrtu Strategije poljoprivrede nisu prikazani statistički podaci za niti jedan aspekt poljoprivrednog sektora ili ruralnih prostora, iako su izradi strategije prethodile detaljne analize dostupne na poveznici https://poljoprivreda2020.hr, jer bi se time znatno opteretio sadržaj nacrta Strategije i smanjila njezina preglednost.
51 Regionalni koordinator PSŽ PODRUČJE INTERVENCIJE D. POTICANJE PODUZETNIKA NA OSNIVANJE I RAZVOJ POSLOVANJA U POLJOPRIVREDI, Provedbeni mehanizam D.4. Potpora pokretanju i razvoju poljoprivrednih gospodarstava i poduzeća   U kontekstu pokretanja poslovanja potrebno je i istaknuti pitanje dostupnosti obrtnih sredstava u poljoprivrednoj proizvodnji. Iako je trenutno situacija takva da na bankarskom tržištu postoje i prisutni su relativno povoljniji uvjeti kreditiranja u odnosu na prijašnje godine, kada se pogleda praksa u drugim zemljama ( koje tu mogućnost povoljnih kamatnih stopa na obrtna sredstva imaju dugi niz godina) vidljivo je kako su hrvatski poljoprivrednici u nepovoljnijem položaju i kako je njihovo poslovanje otežano. Praksa pokazuje da u vrlo značajnom udjelu poljoprivrednici svoju proizvodnju organiziraju u suradnji s „velikim „ organizatorima proizvodnje ( što ima i pozitivnih strana) koji ih kreditiraju repromaterijalom potrebnim za proizvodni proces, a poljoprivrednici plaćaju nakon žetve, najčešće prodajom tih proizvoda. Ovakvim pristupom poljoprivrednici si sužavaju prostor plasmana proizvoda, dovode se u nepovoljniju pregovaračku poziciju kod formiranja cijene, bilo repromaterijala bilo svojih proizvoda. Primjer rješenja ovog pitanja i olakšanja poslovanja je moguć kroz HAMAG BICRO, koji je u COVID krizi imao takav natječaj kroz mehanizam Financijskih instrumenata, gdje su se zajmovi mogli koristiti za obrtna sredstva u poljoprivredi. Prema informacijama, otplata je vrlo uredna, čak i značajnije viša u odnosu na komercijalne banke koje imaju takve proizvode. Uspostavom takvog mehanizma, omogućilo bi se gospodarstvima konkurentnije poslovanje, povećala sigurnost te oslobodila sredstva za investiranje i unaprjeđenje poslovan Prihvaćen Pitanje dostupnosti obrtnih sredstava za financiranje poljoprivrede detaljnije je obrađeno u popratnom analitičkom dokumentu pod naslovom “Financiranje i upravljanje rizikom u hrvatskoj poljoprivredi”, koji je dostupan na poveznici https://poljoprivreda2020.hr. Zbog veličine ovoga i drugih analitičkih dokumenata koji su izrađeni za potrebe nacrta Strategije poljoprivrede nije ih bilo moguće uključiti u Strategiju, ali su njihovi navodi, zaključci i preporuke obuhvaćeni ciljevima, prioritetima i predloženim aktivnostima iz nacrta Strategije poljoprivrede. Financijski instrumenti su jedna od mjera iz programa ruralnog razvoja i nastavit će se primjenjivati i u programskom razdoblju do 2027. godine.
52 Regionalni koordinator PSŽ 4. RAZVOJNE POTREBE I CILJEVI STRATEGIJE, Razvojna potreba 11.: Unaprijediti funkcioniranje tržišta poljoprivrednim zemljištem Pitanje poljoprivrednog zemljišta jedno je od najvažnijih stavki, koje izravno uvjetuju i utječu na razvoj poljoprivrede. Poseban segment je državno poljoprivredno zemljište, posebno zbog toga Zakon o poljoprivrednom zemljištu mijenjan 20 puta i ni u ovom trenutku nije jasan dugoročni koncept raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem ( trenutno u ingerenciji JLS, uz velike probleme u provedbi). Također, veliki problem su neujednačene prakse u prošlosti, pa tako na terenu ima općina i gradova koji su omogućili, uz dugogodišnje zakupe i prodaju drž. poljoprivrednog zemljišta, dok neke to nisu učinile i na taj način izravno utjecale na poslovanje svojih gospodarstva, održivost i dugoročno opredjeljenje za bavljenje poljoprivredom. Osim što je ovo pitanje detektirano kao Razvojna potreba, dalje u Strategiji se više ne problematizira kroz provedbene mehanizme. Iako treba biti svjestan kako se radi o izuzetno kompleksnom i zahtjevnom pitanju, mislim kako bi Strategija ipak, trebala dati okvire i smjer u kojem se planira ići po ovom pitanju ( i s obzirom na produženi moratorij zabrane prodaje državnog poljoprivrednog zemljišta strancima ) i predvidjeti barem preduvjete i predradnje koje je potrebno na administrativnoj razini napravit ( usklađenje zemljišnih knjiga, pitanje komasacije i okrupnjavanja posjeda) Raspolaganje državnim zemljištem je vrhunski alat kojim RH može izravno pokazati koji se strateški interes i na koji način želi razvijati poljoprivredu, izravno utjecati na demografska kretanja, kao i teritorijalnu naseljenosti i smanjenje stupnjeva razvijenosti između urbanih i ruralnih područja. U ovom kontekstu važno je i razmotriti pitanja neobrađenog poljoprivrednog zemljišta i njegovog stavljanja u funkciju. Prihvaćen Primamo komentar na znanje. U nacrtu Strategije poljoprivrede detaljnije će se obraditi problematika poljoprivrednog zemljišta.
53 Renata Bažok NACRT PRIJEDLOGA STRATEGIJE POLJOPRIVREDE DO 2030.  Poštovani podržavam komentare udruge CROCPA, prof. Barić i dr.sc. Hernera koji je ukazao na loše korištenje terminologije i nedosljednost u pripremi strategije. Smatram da je studija koju predlaže CROCPA itekako potrebna, jer nažalost danas imamo vrlo malo podataka koji se temelje na stvarnim vrijednostima a koji ukazuju na utjecaj poljoprivrede na okoliš u RH. S druge strane naglašavam da je strategijom propušteno ukazati na potrebu edukacije poljoprivrednika i unaprjeđenja njihovih kompetencija za primjenu novih tehnologija. To se naročito odnosi na unaprjeđenje znanja o integriranoj zaštiti bilja koja je kod nas u većini slučajeva svedena na dobru poljoprivrednu praksu. Smanjenje ovisnosti o pesticidima je imperativ koji se nameće u svim EU strategjama, a mi se u strategiji time bavimo samo načelno (samo se spominju "okolišu prihvatljive prakse"). Koliko smo spremni poticati poljoprivrednike na edukaciju pokazuje podatak da je u nacrtu Zakona o održivoj uporabi pesticida izbrisan dio koji su predložili stručnjaci (članovi povjerenstva), a kojim su se veći, tržišno orjentirani poljoprivredni proizvođači koji ne posjeduju određenu razinu edukacije, obvezivali da će za savjetodavne usluge iz područja zaštite bilja angažirati savjetnika koji posjeduje specifična znanja. Takvim podilaženjem hrvatska se poljoprivreda neće pomaknuti s nulte točke. Pohvalno je da se predviđa rad na povezivanju savjetnika sa znanstvenim institucijama. Ipak ostaje nejasno kako će se to postići. Bilo bi vrijeme je da netko shvati da savjetnike treba poticati da se educiraju kroz različite forme cjeloživotnog obrazovanja te sudjeluju na seminarima i stručnim skupovima (a ne im to braniti kako je često bio slučaj), ali da se shvati da treba vrednovati njihov rad u suradnji sa znanstvenim institucijama. Osim toga trebalo bi napokon shvatiti da rad savjetnika mora biti rad na terenu u rješavanju proizvodnih problema, a ne rad na popunjavanju obrazaca. Za rad u administrativnom dijelu trebaju predvidjeti korištenje drugih osoba koje nemaju znanja za teren. Prihvaćen Slažemo se s važnošću izrade studije učinka Europskog zelenog plana i pratećih strateških dokumenata koje je predložila Europska komisija. Vlada Republike Hrvatske ukazala je na važnost postojanja takve analize učinka u svom stajalištu o strategiji “Od polja do stola”, usvojenom na sjednici Koordinacije Vlade Republike Hrvatske za unutarnju i vanjsku politiku, održanoj 25. kolovoza 2020. te je ovaj stav u ime Republike Hrvatske ponovljen na tijelima Europske unije na kojima se raspravljalo o strategiji “Od polja do stola”. Nacrt Strategije poljoprivrede prepoznaje važnost educiranja poljoprivrednika i razvoj njihovih vještina, između ostaloga i za korištenje naprednih tehnologija. U tom smislu ukazujemo posebno na interventne mehanizme E.4 i F.2, a posredno je educiranje poljoprivrednika sadržno i u drugim provedbenim mehanizmima, primjerice C.1. Ne slažemo se s navodom da se o potrebi smanjenja korištenja pesticida govori načelno. Nacrt Strategije kao jedan od svojih ciljeva ima povećanje održivog upravljanja tlom, vodama i bioraznolikošću, u čemu korištenje pesticide ima značajnu ulogu. Također, u poglavlju 7. Naveden je i konkretan cilj smanjenja korištenja pesticide. Specifične mjere kojima će se ostvariti taj cilj nisu predmet Strategije poljoprivrede kao krovnog strateškog dokumenta u poljoprivredi, već će biti razrađene u provedbenim dokumentima. Primamo na znanje navode o načinima unaprjeđenja rada savjetodavne službe u poljoprivredi.
54 Robert Hadžić NACRT PRIJEDLOGA STRATEGIJE POLJOPRIVREDE DO 2030.  Strategija koja nije bazirana na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima nije u skladu s ciljevima održivog razvoja. Sustavno uništavanje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava glavni je razlog trenutnog stanja hrvatske poljoprivrede koja je na začelju EU po produktivnosti. Privid koji se uporno nameće od velikih sustava, što je itekako primjetno i kroz ovo e-savjetovanje, dovest će do daljnjeg urušavanja hrvatske poljoprivrede. Svi dosadašnji pokazatelji govore da su jačali veliki i preuzimali dominaciju, a nestajala mala poljoprivredna gospodarstva. Rezultat takve politike je dosadašnji kontinuirani pad poljoprivredne proizvodnje koji je trenutno na najnižoj razini od hrvatske samostalnosti. Umjesto da smo nastavili gradili vertikalnu i horizontalnu povezanost poljoprivrednih proizvođača i prerađivačko-prehrambenog sektora, Hrvatska je uporno poticala jačanje samodostatnih, zatvorenih i predimenzioniranih nazovimo ih "poljoprivrednih mamuta". Takva politika dovela je i do demografske katastrofe ruralnih prostora koju će u narednom razdoblju biti vrlo teško vratiti u poželjno stanje. Hrvatska je u svakom pogledu tržišna niša. Niti brojem stanovnika, niti svojom veličinom, a niti snagom našim poljoprivrednih proizvođača ne možemo se odupirati konkurenciji. Za to nemamo znanje, ljude, kapital, veličinu tržišta, ključne institucije za razvijenu i snažnu poljoprivredu. Upravo zbog toga potreban je posve drugačiji pristup koji u ovoj strategiji nigdje nije vidljiv. Hrvatska svoju strategiju poljoprivrede mora bazirati na posebnosti, različitosti, jedinstvenosti, strateškoj viziji koja želi 100% organsku proizvodnju do 2030. Hrvatska, iako je vrlo mala, ima najmanje 4 poljoprivredna regije, koje se znatno razlikuju po svojim klimatskim, pedološkim, proizvodnim, prehrambenim karakteristikama. Upravo u tome leži snaga i potencijal za kreiranje hrvatske priče. Međutim, ponuđena strategija to nigdje ne prepoznaje i ne ističe kao komparativnu prednost, već u prvi plan ističe odrednice koje se mogu primijeniti na svaku zemlju i predstavlja opće ciljeve svake poljoprivredne politike. EU poljoprivreda je bazirana na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Očigledno je da još uvijek nismo svjesni u koju smo zajednicu ušli i na koji način bi trebali trasirati svoju budućnost. Takav pristup će nam još više otežati pristup izdašnim financijskim sredstvima koja su na raspolaganju. U strategiji se nigdje ne prepoznaje budući smjer koji je usvojen od strane EU, ali i zanemaruju globalna kretanja i prijetnje. Prihvaćen Obiteljska poljoprivredna gospodarstva prepoznata su u Zakonu o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu kao strateški važan organizacijski oblik u poljoprivredi. Nacrt Strategije poljoprivrede polazi od toga određenja, koje dalje razrađuje putem više razvojnih potreba i provedbenih mehanizama, u kojima se planira dati prednost malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima. Primjerice, prepoznaje se potreba preraspodjele poljoprivredne potpore u korist malih i srednjih proizvođača, njihovog udruživanja, promicanja korištenja instrumenata za upravljanje rizicima kako bi se olakšao pristup malih i srednjih proizvođača izvorima finaciranja, ulaganja u mala gospodarstva. Polazeći od utvrđenih ograničenja hrvatske poljoprivrede, Strategija naglašava važnost diverzifikacije u smjeru proizvoda više dodane vrijednosti i uključivanja u specijalizirana tržišta, primjerice svježih proizvoda, proizvoda visoke kvalitete, ili praktične hrane. Međutim, nacrt Strategije nije postavljen na način da određuje ili preferira pojedine vrste proizvodnje, već predlaže mjere koje su primjenjive na najveći broj poljoprivrednika u Hrvatskoj s ciljem jačanja njihove konkurentnosti, pri čemu im se prepušta odluka o proizvodnji kojom će se baviti. Ne prihvaćamo primjedbu da se u nacrtu Strategije poljoprivrede ne prepoznaje smjer u kojem ide zajednička poljoprivredna politika EU-a. Naprotiv, strateški ciljevi hrvatske poljoprivrede u skladu su sa strateškim ciljevima buduće zajedničke poljoprivredne politike. Polazeći od toga, nacrt Strategije dalje razrađuje prioritete i mjere koje su primjerene za hrvatski poljoprivredni sektor.
55 SMARTER d.o.o. NACRT PRIJEDLOGA STRATEGIJE POLJOPRIVREDE DO 2030.  STRATEGIJA POLJOPRIVREDE REPUBLIKE HRVATSKE DO 2030.g. Savjetovanje s javnošću za Nacrt Prijedloga – komentar Smarter d.o.o. Prethodno analizi nacrta Prijedloga, treba napomenuti da VIZIJA RAZVOJA KOJU SMARTER d.o.o. smatra da je primjerena našoj poljoprivredi jest ona koja: - pretpostavlja dugoročno održivu poljoprivrednu proizvodnju, - stvara uvjete za konkurentnu proizvodnju hrane, - žiteljima (poljoprivrednim proizvođačima i stanovnicima)u ruralnom prostoru osigurava kvalitetan i skladan život, - doprinosi povećanju bogatstva ukupne zajednice. Predviđanja su da će poljoprivreda RH do 2030.g. rasti za 14 milijardi HRK, te će joj tako ukupna vrijednost dosegnuti 30 milijardi HRK. Dvije središnje osovine rasta na kojima smatramo da treba definirati ostvarenje glavnog strateškog cilja Strategije su: 1) postizanje samodostatnosti 2) podizanje konkurentnosti hrvatskog poljoprivrednog proizvoda. ANALIZA SADRŽAJA: Prema iznesenom nacrtu Prijedloga, Vizija razvoja poljoprivrede definirana je od strane predlagatelja na sljedeći način:„ proizvoditi veću količinu visokokvalitetne hrane po konkurentnim cijenama, održivo upravljati prirodnim resursima u promjenjivim klimatskim uvjetima te doprinijeti poboljšanju kvalitete života i povećanju zaposlenosti u ruralnim područjima“ Navedena strateška vizija poljoprivrede oblikovana je u 4 strateška cilja: 1) povećanje produktivnosti i otpornosti poljoprivredne proizvodnje na klimatske promjene; 2) jačanje konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora ; 3) obnova ruralnog gospodarstva i unaprjeđenje uvjeta života u ruralnim područjima; 4) poticanje inovacija u poljoprivredno-prehrambenom sektoru (i horizontalni cilj) SMARTER: Strateški cilj br.1 - povećanje produktivnosti i otpornosti proizvodnje na klimatske promjene je kontradiktoran. *Povećanje produktivnosti provodi se na način da se uz smanjenje ulaganje resursa ljudskog rada, zemljišta i drugih resursa, poveća proizvodnja. SMARTER: Otpornost proizvodnje na klimatske promjene zahtijeva sasvim drugačija ulaganja nego što su ona koja su potrebna za povećanje produktivnosti. SMARTER: Iz obrazloženja razvojnih potreba 1 i 2 jasno se mogu uočiti koliko su kontradiktorni ti ciljevi i nikako se ne mogu staviti pod jedan strateški cilj. Predlagatelj: „Osnovni je zahtjev Strategije učinkovitije korištenje javnih sredstava kroz bolje usmjeravanje poljoprivrednih potpora i sredstava za ruralni razvoj. Strategija je i osnova za izradu budućeg Strateškog plana u okviru ZPP-a, koji se mora pripremiti u skladu sa zahtjevima koji će vrijediti u sljedećem proračunskom razdoblju EU-a do 2027. godine Strategija sadrži viziju i plan strateške transformacije sektora, te podupire ambiciju Europskog zelenog plana usmjerenog na preobrazbu europskog gospodarstva na gospodarstvo bez emisija stakleničkih plinova. Strategija uzima u obzir strateške smjerove određene zakonodavnim prijedlozima koje je Europska komisija predložila za ZPP, Europske strukturne i investicijske fondove (ESIF) i program Obzor Europa te je usklađena s prioritetima Europskog zelenog plana i pratećih dokumenata.“ SMARTER: Ovdje se govori o širokom obimu dionika i usklađenosti sa svim politikama EU, međutim, u samom dokumentu je navedeno da Strategija nije u potpunosti usklađena sa ZPP je ona još nije donijeta, te će se trebati doraditi (dodatno će se razraditi kada se na razini EU-a postigne dogovor o reformi ZPP-a za razdoblje do 2027.g. - str. 7) Vizija razvoja poljoprivrede: Predlagatelj: „Vizija treba omogućiti repozicioniranje hrvatskog poljoprivredno-prehrambenog sektora na domaćem i međunarodnom tržištu, omogućiti razvoj poljoprivrede u sektor koji će biti produktivniji, više usklađen s tržištem, učinkovitiji u cijelom lancu hrane i konkurentniji. Javni izdaci za poljoprivredu trebaju se modificirati na način da velikim proizvođačima pomognu bolje iskoristiti prednosti ekonomije razmjera modernizacijom proizvodne baze i poboljšanjem učinkovitosti, a malim i srednjim proizvođačima pomognu optimizirati proizvodnju putem diverzifikacije i inovacija. Ubrzavanje strukturne transformacije hrvatskog poljoprivredno-prehrambenog sektora bit će od ključne važnosti za jačanje njegovog konkurentskog položaja. Poboljšanje povezanosti između poljoprivredne proizvodnje i prerade hrane predstavlja važnu priliku za Hrvatsku budući da prehrambeno-prerađivačka industrija ostvaruje snažne učinke na cijelo gospodarstvo u smislu dodane vrijednosti i otvaranja radnih mjesta. Razvojne potrebe i ciljevi poljoprivrede utvrđene su na temelju (i) analize glavnih izazova i prilika za hrvatski poljoprivredno-prehrambeni sektor i (ii) prioriteta koje su dionici iskazali tijekom javnih konzultacija i radionica; Razvojna potreba 1.: Povećati dodanu vrijednost poljoprivredne proizvodnje Razvojna potreba 2.: Poboljšati okolišnu održivost poljoprivrednih praksi Razvojna potreba 3.: Povećati pravičnost dodjele potpora poljoprivrednim gospodarstvima „Potrebno je u većoj mjeri usmjeriti poljoprivrednu potporu prema malim i srednjim proizvođačima te siromašnijim poljoprivrednim područjima, između ostaloga kroz prilagođene kriterije prihvatljivosti“ SMARTER: Ovaj cilj ili razvojna potreba je u direktnoj suprotnosti sa Vizijom poljoprivrede koja se odnosi na proizvodnju veće količine visokovrijedne hrane po konkurentnim cijenama. SMARTER: Napomena: potpora koja se usmjerava u većoj mjeri prema naročito malim proizvođačima je u većoj mjeri socijalne prirode a jako malo utječe na povećanje proizvodnje i konkurentnosti . „Bolje usmjeravanje potpore dohotku prema manjim proizvođačima vjerojatno bi donijelo pozitivne učinke u smislu veće konkurentnosti i diverzifikacije proizvodnje. Mali proizvođači su tehnički najučinkovitiji i imaju diferenciranije sustave u usporedbi s većim industrijskim sustavima“. SMARTER: ova prethodna tvrdnja pokazuje se kao potpuno netočna. Razvojna potpora 5. - više i učinkovitije koristiti instrumente za upravljanje rizicima. SMARTER: Napisano je kao da se odnosi samo na rizike od klimatskih promjena i instrumente osiguranja od istih. No rizici su značajno prisutni kao rezultat tržišnih uvjeta, zdravstvenih ugroza kao pandemija ali i financijski rizici - mogućnosti da se osiguraju sredstava za neophodna ulaganja u tehnologije koje doprinose borbi protiv klimatskih promjena, tržišnih poremećaja i sl. Razvojna potreba 11. - unaprijediti funkcioniranje tržišta poljoprivrednim zemljištem SMARTER: Zemljište kao glavni najznačajniji resurs za poljoprivredu proizvodnju se spominje u kontekstu potrebe unapređenja funkcioniranja tržišta poljoprivrednim zemljištem, ali se potpuno neobjektivno i sa pogrešnim argumentima obrazlaže zašto se poljoprivredno zemljište u vlasništvu države ne koristi. Predlagatelj: „Značajan udio poljoprivrednog zemljišta i dalje je u javnom vlasništvu, a dodjela poljoprivrednog zemljišta u javnom vlasništvu obilježena je dugotrajnim administrativnim procedurama (uglavnom zbog nepodudaranja podataka u katastru i u zemljišnim knjigama).“ SMARTER: Neučinkovito raspolaganje državnim zemljištem je u ingerenciji Ministarstva poljoprivrede, Zakon o poljoprivrednom zemljištu koji se previše učestalo mijenja, te neučinkovitost administracije u rješavanju ovog značajnog zadatka pogubni su za razvoj poljoprivredne proizvodnje. Problem neusklađenosti podatka u katastru i zemljišnim knjigama nije glavni razlog za nekorištenje zemljišta u državnom vlasništvu, iako je ogroman problem za sve vidove upravljanja svim vrstama zemljišta i imovinom na nekretninama uopće. Razvojna potreba 13.: unaprijediti javnu infrastrukturu u ruralnim područjima SMARTER: Postoji potreba unaprjeđenja javne infrastrukture u ruralnim područjima, ali bi izvor sredstava za tu namjenu trebalo tražiti izvan sredstava namijenjenih za poljoprivrednu proizvodnju jer kada se ova sredstva vežu na poljoprivredu, uzimaju jako puno sredstava koja bi trebala biti usmjerena na rast poljoprivredne proizvodnje. SMARTER: Tablica na stranici 17.: odnos između ciljeva i razvojnih potreba poljoprivredno-prehrambenog sektora – je puko nabrajanje velikog broja ciljeva i povezivanje sa svim mogućim potrebama bez ikakve svrhe i predstavlja administrativni uradak bez stvarnog sadržaja. SMARTER: Nakon utvrđivanja strateških ciljeva, općih ciljeva, te razvojnih potreba, slijede intervencije (provedbeni mehanizmi) - još jedan od birokratskih naziva koje treba povezati sa prethodnim administrativnim nabrajanjima. Plan provedbe sastoji se od niza Intervencija koje se nadovezuju na ranije navedene potrebame, a mogle bi se smatrati mjerama ili aktivnostima koje će se poduzimati. PODRUČJE INTERVENCIJE A: Usmjeravanje javnih sredstava prema produktivnijim poljoprivrednim ulaganjima PODRUČJE INTERVENCIJE B: Povećanje opsega klimatski pametne poljoprivrede i održivog upravljanja zemljištem PODRUČJE INTERVENCIJE C: Razvoj diverzificiranih i integriranih domaćih tržišta poljoprivredno-prehrambenih proizvoda PODRUČJE INTERVENCIJE D: Poticanje poduzetnika na osnivanje i razvoj poslovanja u poljoprivredi PODRUČJE INTERVENCIJE E: Korištenje novih prilika za rast u poljoprivredno-prehrambenom sektoru PODRUČJE INTERVENCIJE F : Objedinjavanje sustava poljoprivrednog znanja i inovacija SMARTER: Svako područje intervencije ima više provedbenih mjera koje bi se mogle nazvati i podmjerama. U okviru svake od intervencija se poziva i na neku od drugih navedenih intervencija što cijeli materijal čini još više kompliciran. Predlagatelj: „Provedbeni mehanizam A.2. Preraspodjela potpore dohotku na male i srednje proizvođače te na mlade poljoprivrednike utvrđuje da će se Program izravnih plaćanja modificirat će se na način da se potpora dohotku više usmjeri prema malim i srednjim poljoprivrednicima, kao i mladim poljoprivrednicima. Strateškim planom za Zajedničku poljoprivrednu politiku utvrdit će se uvjeti i pravila za preraspodjelu potpore, a u skladu s odredbama Zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje nakon 2020. godine.“ SMARTER: Ovaj mehanizam provedbe neće doprinijeti niti jednom strateškom cilju poljoprivrede a najmanje povećanju produktivnosti a još manje Viziji poljoprivrede koja naglašava potrebu povećanja proizvodnje hrane. U našoj strukturi poljoprivrede veliki poljoprivredni proizvođači čine preko 60% ukupne proizvodnje hrane a njihova produktivnost još uvijek nije na razini visokorazvijenih EU zemalja iz koje dolazi najviše proizvod na hrvatsko tržište. Kako bi omogućiti kvalitetnu proizvodnju i potrebna ulaganja potrebno je i za velike poljoprivredne proizvođače zadržati dosadašnji nivo Izravnih potpora. SMARTER: Ovaj mehanizam se ostavlja razraditi temeljem ZPP i u Strateškom planu ali pitanje Izravne potpore velikim poljoprivrednim proizvođačima je od odlučujućeg značaja za hrvatsku poljoprivredu i njenu konkurentnost. U Strategiji poljoprivrede ne bi se smjelo, barem ne još u razdoblju do 2030 godine smanjivati i isključivati izravne potpore za velike proizvođače. Veliki proizvođači također nisu još ostvarili nivo produktivnosti i konkurentnosti koji imaju njihovi konkurenti na EU tržištu koji su Izravne potpore koristili cijeli niz godina prije nego je RH postala članica EU. SMARTER: Ovaj Provedbeni mehanizam predlažemo u potpunosti brisati ili ostaviti samo dio koji se odnosi na mlade poljoprivrednike. Provedbeni mehanizam B.2. Poboljšani pristup poljoprivredno-okolišno-klimatskim podacima SMARTER: Što znači da će Ministarstvo potaknut će razvoj sustava za nacionalno agroekološko zoniranje i sustava za upravljanje zemljišnim resursima? Navedeni sustavi objedinit će, između ostaloga, podatke i informacije o tlu, pokrovu zemljišta, klimatskim uvjetima i vodi, a koji se trenutno nalaze u bazama podataka kod različitih državnih tijela, agencija i znanstvenih ustanova. SMARTER: Potrebno je riječ potaknuti zamijeniti riječima provesti te biti koordinator svih aktivnosti razvoja sustava za nacionalno agroekološko zoniranje i sustava za upravljanje zemljišnim resursima. Provedbeni mehanizam B.4. Poboljšanje pristupa vodi za navodnjavanje i učinkovitost njezine uporabe SMARTER: Odnosi se na nove sustava navodnjavanja a u potpunosti je izostao opis stanja i donošenje mjera kojim bi se postojeću sustavi za navodnjavanje a koji su izgrađeni a koriste se minimalno stavili u funkciju. SMARTER: Potrebno je navesti mjere kojima će potaknuti korištenje već izgrađenih sustava a koji propadaju jer se ne koriste. Provedbeni mehanizam C.1. Poticanje partnerstava između proizvođača i kupaca u kratkim opskrbnim lancima Predlagatelj: „Poticat će se uspostava boljih veza između proizvođača, domaćih kupaca i financijskih institucija, posebno u jako fragmentiranim podsektorima.“ SMARTER: Potpuno je nejasno što to znači, koje su to bolje veze i koga će se to poticati i na koji način konkretno. Koji proizvođača sa kojim financijskim institucijama će se povezivati i kako će to utjecati na kratke lance opskrbe. SMARTER: Cijeli ovaj mehanizam je nabrajanje nekih drugih provedbenih mehanizama. Ostaje nejasno kakve veze ima poticanje partnerstva između proizvođača i kupaca u kratkim lancima sa unapređenjem kapaciteta poslovnog i financijskog upravljanja, digitalnim tehnologijama i distribucijskim sustavima. SMARTER: Te sve mjere su najmanje potrebne baš u kratkim lancima opskrbe. Može se zaključiti da će se Intervencija realizirati posredno, provedbom ciljanih potpora u okviru intervencija A.1., B.1., B.3., C.2., C.3., C.4., D.4., E.2. i. F.3., što čini cijelu materiju teško razumljivom i primjenjivom u stvarnosti. Provedbeni mehanizam C.2. Pomoć poboljšanju organizacijskih sposobnosti u poljoprivredno-prehrambenom lancu Predlagatelj: „potrebno povećati razinu organizacije u proizvodnji i marketingu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u podsektorima koji su jako rascjepkani, a imaju potencijal za stvaranje veće dodane vrijednosti.“ SMARTER: Bilo bi dobro definirati koji su to sektori koji su „rascjepkani“ (što to uopće znači da imaju potencijal za stvaranje veće dodane vrijednosti). Isto tako, potrebno je izbjeći teško razumljiva nabrajanja koja sadržaj dodatno birokratiziraju: - Predlagatelj: „Poboljšani organizacijski kapaciteti su preduvjet za ispunjenje povećanih obveza u pogledu zaštite okoliša i klime (vidjeti i Intervencije B.1. i B.3.), ostvarenje održivijih proizvodnih i neproizvodnih ulaganja, uključujući sustave navodnjavanja (vidjeti i Intervencije A.1. i B.4.), poboljšane tržišne veze i učinkovite distribucijske sustave (vidjeti i Intervencije C.1. i C.4.), usklađenost s javnim i privatnim standardima sigurnosti i kvalitete hrane (vidjeti i Intervenciju C.3.), osiguravanje tehničke pomoći i osposobljavanja (vidjeti i Intervencije F.1., F.2., F.3.) te lakši pristup izvorima financiranja (vidjeti i Intervenciju D.3.“ Provedbeni mehanizam C.4. Razvoj poljoprivredno-prehrambenih logističkih centara SMARTER: Ovaj mehanizam je nužno potreban za hrvatsku poljoprivredu kojoj nedostaju logističko skladišni kapaciteti u svim segmentima poljoprivrede. Međutim, ovako kao je to napisano u opisu intervencije je nedovoljno i potpuno je jasno da autor ove Strategije nije dovoljno sagledao koje su najznačajnije potrebe RH za logističko skladišnim kapacitetima ali i kapacitetima za naprednu logističku infrastrukturu. Hrvatskoj nedostaju logistički kapaciteti za ratarske kulture iz kojih ostvarujemo najveći dio poljoprivrednog outputa - oko 60%. SMARTER: Nedostaju i primarni preradbeni kapaciteti kao npr. sojara ili klaonice. Da bi smo postigli povećanje vrijednosti nužni su nam novi silosi, utovarni kapaciteti u lukama, primarna prerada žitarica i uljarice te klaonice koje bi mogle prihvaćati stoku na klanje. SMARTER: Svježi praktični proizvodi i gastro delicije prepoznati su kao strateški proizvodi, a zauzimaju samo cca 10% ukupnog poljoprivrednog outputa hrvatske poljoprivrede pa nije jasno kojim mehanizmom su prepoznati kao takvi. Predlagatelj: „Razradit će se program razvoja regionalnih poljoprivredno-prehrambenih logističkih centara koji će pomoći u povezivanju proizvođača što je izravnije moguće s ruralnim, prigradskim i gradskim tržištima putem napredne logističke infrastrukture i usluga hladnog lanca. Ove će aktivnosti posebno biti usmjerene na strateške segmente tržišta utvrđene u ovom dokumentu (tj. svježi, praktični proizvodi te gastro delicije). Fizička ulaganja pratit će prilagođena tehnička pomoć, unaprjeđenje poslovnih sposobnosti (npr. upravljanje poslovanjem, upravljanje zalihama, sukladnost sa standardima, prodaja i marketing, brendiranje, itd.) i razvoj vještina (vidjeti i Intervencije C.2., C.3., E.4., F.1.).“ SMARTER: ovako napisani opis mjera i intervencija je nejasan a za hrvatske potrebe nije prioritetan iako RH nužno trebaju logistički kapaciteti, međutim, treba odrediti prioritete po važnosti i mogućnostima bržeg ostvarivanja veće dodane vrijednosti, a ne gradnjom npr. nekih novih veletržnica koje su već izgrađene i nikada nisu bile na korist razvoju hrvatskog voćarstva i poljoprivrede uopće. ( uglavnom služe za čuvanje uvozne robe, a neke su u stečaju). Provedbeni mehanizam D.1. - smanjenje administrativnog i regulatornog opterećenja Predlagatelj: „platforme za upravljanje digitalnim informacijama (vidjeti i Intervenciju F.2.), instrumente upravljanja rizikom (vidjeti i Intervenciju D.3.), primjene zahtjeva uvjetovanosti i savjetodavnih usluga koje su bolje prilagođene potrebama prijavitelja, odnosno potencijalnih korisnika (vidjeti i Intervenciju F.1.).“ SMARTER: Ima prostora i za poboljšanje sustava upravljanja zemljištem, posebice kroz kontinuiranu automatizaciju usluga, poboljšanje kvalitete podataka o nekretninama i integraciju usluga katastra i zemljišnih knjiga. Predlagatelj navodi da će intervencije i Mjeru provesti Ministarstvo u suradnji s drugim nadležnim tijelima državne uprave, te da nije potrebno osiguranje proračunskih sredstava za provedbu ove mjere. SMARTER: To nije točno; potrebno je osigurati značajna proračunska sredstava za ovu mjeru jer se temelji na digitalizaciji – platforme za upravljanje digitalnim informacijama pa i spajanje raznih platformi zahtijeva ulaganje. Integracija usluga katastra i zemljišnih knjiga također zahtijeva značajna ulaganja i nove softwere a vjerojatno i novu informatičku opremu. Provedbeni mehanizam D.3. Korištenje instrumenata za upravljanje rizicima Predlagatelj: „Razradit će se rješenja za upravljanje rizikom, posebno ona koja će manjim i srednjim proizvođačima olakšati pristup financiranju“. SMARTER: Nema niti jedan razlog da se iz ovog mehanizma isključe veliki proizvođači jer su i njima potrebni i financijski instrumenti kako bi mogli financirati ulaganja u nove digitalne i zelene tehnologije te također i instrumenti osiguranja, stoga predlažemo uključiti i velike proizvođače u ovaj mehanizam. Provedbeni mehanizam D.4. Potpora pokretanju i razvoju poljoprivrednih gospodarstava i poduzeća Predlagatelj: „Osigurat će se potpore za pokretanje poslovanja u ruralnim područjima, s naglaskom na mlade, te za razvoj malih poljoprivrednih gospodarstava“. SMARTER: Nema potrebe ograničavanja samo na mlade osobe ili male subjekte. Postoji interes da se ljudi i u zreloj dobi, nakon rada u urbanim sredinama ili nakon umirovljena žele preseliti i pokrenuti poslovanje u ruralnim sredinama. Vrlo često i nakon povratka iz iseljeništva. SMARTER: Dodjeljivanje potpora za jačanje tržišnih veza ne čini se kao prioritetno, jer velika većina poljoprivrednih proizvoda ima potrebu za čuvanjem zaliha jer je proizvodnja sezonska i nakon početnog razdoblja nakon berbe, žetve i sl postižu se značajno više cijene baš nakon proteka vremena. U poljoprivredi je gotovo sva roba sezonska i nije proizvodna linija, da bi proizvodnja mogla biti bez stvaranja zaliha. PODRUČJE INTERVENCIJE E. KORIŠTENJE NOVIH PRILIKA ZA RAST U POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENOM SEKTORU ima četiri mehanizma: E.1. Poboljšanje povezanosti ruralnih područja s tržištem E.2. Razvoj i provedba nacionalne strategije biogospodarstva E.3. Promicanje poljoprivredno-gastronomskog destinacijskog turizma E.4. Uvođenje programa za razvoj vještina u skladu s potrebama poljoprivredno-prehrambenog sektora SMARTER: Niti jedan od navedenih mehanizama kako je opisan neće imati niti najmanji utjecaj na rast poljoprivredno prehrambenog sektora a pogotovo nikakve veze sa mogućnosti utjecaja na povećanje proizvodnje hrane, na povećanje produktivnosti ili na jačanje konkurentnosti. SMARTER: Koncept „pametnih sela“ koji se ovdje navodi nije uopće razrađen niti u jednoj stavci ovog plana. SMARTER: Kroz gastro delicije se neće riješti ništa osim možda otvoriti nekoliko turističkih OPG ova a što je jako teško izvan turističkih destinacija i izvan područja većih aglomeracija. Koja će to gastrodelicija navesti turiste da idu na udaljena ruralna područja 8 npr, Banija, Kordun ) a da takva djelatnost bude isplativa? Predlagatelj: „(i) utvrđivanje postojećih dionika i inicijativa u lancima vrijednosti u biogospodarstvu; (ii) pregled zakonodavnog i regulatornog okvira; i (iii) procjena potencijala biomase s pomoću alata razvijenih u okviru Nacionalnog agroekološkog zoniranja i sustava upravljanja zemljišnim resursima (vidjeti i Intervenciju B.3.).kako je napisano u mehanizmu E.2“ SMARTER: Pristupanje izradi i provedbi nacionalne strategije biogospodarstva, pri čemu će najvažniji analitički doprinosi u procesu strateškog planiranja biti:. neće doprinijeti niti jednom cilju iz ove Strategije a niti interesu hrvatske poljoprivrede. Provedbeni mehanizam E.4. Uvođenje programa za razvoj vještina u skladu s potrebama poljoprivredno-prehrambenog sektora Predlagatelj: „U suradnji s relevantnim tijelima uvest će se novi mehanizmi za obrazovanje i osposobljavanje radnika u ruralnim područjima, koji će pomoći u rješavanju problema neusklađenosti vještina u suvremenim poljoprivredno-prehrambenim lancima, uključujući one u biogospodarstvu. Nastojat će se ostvariti jača suradnja s industrijom kada je riječ o osmišljavanju i provedbi inicijativa za razvoj vještina.“ SMARTER: Koja su to relevanta tijela – pretpostavka je da već sada znamo što nam je na raspolaganju i koje se institucije bave osposobljavanjem radnika u ruralnim područjima. PODRUČJE INTERVENCIJE F. OBJEDINJAVANJE SUSTAVA POLJOPRIVREDNOG ZNANJA I INOVACIJA sastoji se od 4 PROVEDBENA MEHANIZMA F.1. Jačanje veza poljoprivrednih savjetnika sa znanstvenim institucijama F.2. Razvoj središnjeg poljoprivrednog informacijskog sustava i centra znanja F.3. Digitalizacija protoka informacija među dionicima AKIS-a F.4. Poticanje inovacijskih partnerstava SMARTER: Za poljoprivrednike je izrazito bitno stjecanje novih znanja i vještina prilagođenih novih tehnologijama kako bi mogli postići veću produktivnost u svom radu. Tako da je Područje intervencije vezano uz podizanje znanja i osposobljavanja jako bitno. Predlagatelj: „Intervencija je vezana uz jačanje institucija savjetodavne službe, povezivanje sa koliko je moguće iz birokratskog rječnika razumjeti, sa Agronomskim fakultetima i visokim školama, razviti će se informacijskih sustava, digitalizaciji protoka znanja.“ SMARTER: Taj sustav već postoji, treba ga jačati radi učinkovitosti rada Ministarstva i analitike velikog broja podataka, ali nema veze sa poljoprivrednim proizvođačima i njihovom učinkovitošću. Predlagatelj: „Ovisno o raspoloživim aplikacijama (vidjeti i Intervenciju F.3.), poboljšani pristup znanju i informacijama dostupnima preko interaktivne mrežne stranice pomoći će u smanjenju administrativnog opterećenja za potencijalne prijavitelje i korisnike potpora (vidjeti i Intervencije A.1., A.2., B.1., B.3., B.4.) te će unaprijediti protok znanja među dionicima AKIS-a (vidjeti i Intervenciju F.3.), uključujući tržišne i poljoprivredno-okolišno-klimatske podatke (vidjeti i Intervenciju B.2.)“ SMARTER: Cijelo područje INTERVENCIJE F bi trebalo preformulirati na jačanje Savjetodavne službe, privatne i javne koja bi bila dostupna poljoprivrednim proizvođačima putem sredstava koja im se odobravaju iz ZPP neke od mjera koja će biti propisana. Uz to treba i poljoprivrednim proizvođačima biti dostupna mogućnosti obrazovanja, školovanja, tečajeva. Osigurati praktične praktikume gdje bi u praksi mogli učiti i vidjeti najbolje nove prakse. POVEZIVANJE STRATEGIJE SA STRATEŠKIM PLANOM U OKVIRU ZPP-a SMARTER: Veze između potreba hrvatskog poljoprivredno-prehrambenog sektora i ciljeva Strategije te ZPP-a prikazane u tablici su nepotreban prikaz u ovoj Strategiji jer je navedeni prikaz nejasan, kompliciran i nema svrhu. Pretraživanje potreba koje su navedene nekim brojevima, sa strateškim i općim ciljevima pa onda i ciljevima iz ZPP neće doprinijeti niti jednom cilju koji se ovom Strategijom želi ostvariti. SMARTER: U Strateškom planu ZPP će se morati na puno jasniji i detaljniji način propisati i objasniti ove potrebe i intervencije koje su vezane uz to te će biti propisana sredstva koja će biti namijenjena za te Intervencije. Tako da ova tablica nema svrhu a vrlo je komplicirana za praćenje. Uopće za poljoprivredne proizvođače cijeli dokument je vrlo težak, nečitljivi i gotovo nerazumljiv. Uz to ne daje jasnu sliku što autori žele ovom gomilu birokratskih nabrajanja žele postići. OKVIR ZA PRAĆENJE I VREDNOVANJE STRATEGIJE SMARTER: Ovaj okvir daje konkretne rezultate koji se žele postići ovom Strategijom i čine najkvalitetniji dio ovog materijala. Autori očekuje postizanje sljedećih učinaka i ishoda: - strateški cilj I (povećanje produktivnosti i otpornosti poljoprivredne proizvodnje na klimatske promjene) - strateški cilj II (jačanje konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora) - strateški cilj III (obnova ruralnog gospodarstva i unaprjeđenje uvjeta života u ruralnim područjima) Procjenjuje se da će sve navedeno dovesti do povećanja vrijednosti poljoprivredne proizvodnje na 30 milijardi kuna godišnje, zaključno do 2030.g. Pregled očekivanih učinaka i ishoda u provedbi Strategije - str. 42, objašnjava: Predlagatelj: objašnjava kako se „na temelju kojih proizvodnji i aktivnosti misli povećati produktivnost rada za 60% a to je: Povećanjem broja svinja za 35%, govedarsko povećanje za 20%, moderno površine pod trajnim nasadima povećati za 5000 ha, moderni staklenici na 500ha, smanjenje upotrebe pesticida za 25%, povećanje udjela upotrebe obnovljivih izvora energije u poljoprivredi za 15%, st povećanje navodnjavanja na dodatnih 25 000 ha. „ SMARTER: Rast produktivnosti značilo bi da se povećava korištenje resursa u poljoprivredi, da rastu prinosi po ha, AWU ili vrijednost proizvodnje po ha poljoprivredne proizvodnje. Podizanje suvremenih trajnih nasada i staklenika, te povećanje površina pod navodnjavanjem bi trebalo utjecati na jačanje produktivnosti, dok ostale navedene aktivnosti sigurno neće. Predlagatelj: „Povećanje udjela prehrambene industrije u BDP-u za 20% te povećanje udjela mladih poljoprivrednika a to je: izgradnja 20 regionalnih skladišno-distribucijskih centara, povećanje udjela proizvođača koji sudjeluju u kratkim lancima opskrbe za 30%.“ SMARTER: Niti jedna od tih aktivnosti neće doprinijeti jačanju udjela u BDP prehrambene industrije a pogotovo ne za 20%. Navedeno predstavlja neprimjerene aktivnosti za prehrambenu industriju kako bi se ojačala njihova uloga u industriji RH i ukupnom BDP. Predlagatelj: „Udvostručenje prosječnog dohotka poljoprivrednika i smanjenje stope siromaštva u ruralnim područjima za 25%, čemu će doprinijeti bolja ruralna infrastruktura i usluge u ruralnim područjima koje će omogućiti pristup 40% populacije tim uslugama , veći udio zaposlenih u biogospodarstvu i prerađivačkoj industriji za 8% te povećanje financiranja istraživanja i inovacija ( izdvajanje iz ZPP 2.5% sredstava za R&D)“ SMARTER: Ostaje nejasno kako će povećanje pristupa stanovništva infrastrukturi i uslugama može doprinijeti smanjenju siromaštva. To je moguće jedino osiguranjem kvalitetnih radnim mjesta, olakšavanjem poslovanje na tim područjima, oslobađanjem plaćanja raznih doprinosa, komunalnih naknada. Plaćanja skupe infrastrukture može samo poskupiti pokretanje polova na pojedinim područjima. Infrastruktura neće riješiti ništa, samo potrebu održavanja. SMARTER: Tablica 1 - Pregled pokazatelja za praćenje ostvarenja u provedbi Strategije na 42 i 43 godini je najkonkretniji dio ove strategije, no na žalost jako je nerealna. I to u nekoliko pokazatelja posebno: SMARTER: 1) Broj zaposlenih u prehrambenoj industriji ne bi uopće trebao rasti jer uz takav rast zaposlenih teško da će doći do rasta produktivnosti. Uz rast znanja, digitalizaciju, nove tehnologije uopće nema potreba za rast broja zaposlenih da bi se povećala proizvodnja. A potpuno je nerealno da bi se dogodio rast zaposlenih u proizvodnji pića ili u proizvodnji duhana za 20 %. SMARTER: 2) do povećanja produktivnost moralo bi doći uslijed povećanja prinosa i prirasta u svim dijelovima/sektora poljoprivrede. O rastu u ratarstvu i industrijskim kulturama, proteinskim usjevima u strategiji nema ni riječi, a bilo bi nužno i objektivno to planirati. FINANCIRANJE SMARTER: Iz tablice koja utvrđuje iznose i visinu ulaganja iz pojedinih izvora vidljivo je da je RH za poljoprivredu iz novog Višegodišnjeg financijskog razdoblja odobreno znatno manje sredstava nego u programskom razdoblju od 2013 do 2020 godine kada su iznosi za Izravne potpore bili utvrđeni sa ukupno 382,6 milijuna eura. Predlagatelj: „Sada se za razdoblje 2022 do 2027 godišnje planira 374 milijuna eura godišnje ili 8,6 milijuna eura godišnje manje. Iznos za ruralni razvoj je iznosio 333 milijuna eura godišnje, dok se je taj iznos sada smanjio na 293 milijun EURa ili 40 milijuna godišnje.“ To je nešto manje od iznos koji su se sukladno pravilima Zajedničke poljoprivredne politike prebacivala iz II stupa u I stup odnosno iz Fonda ruralnog razvoja u Izravna plaćanja. SMARTER: „Hrvatski će poljoprivredni proizvođači iz fondova EU namjenjenih za poljoprivredu u ovom programskom razdoblju biti zakunuti za 50 milijuna eura godišnje ili 350 milijuna u programskom razdoblju. „ Smanjeni su iznosi i za Vinsku omotnicu sa 10.8 milijuna godišnje na 10,4 i za potpore pčelarskom programu sa 2,25 milijuna eura godišnje na 1,9 milijuna eura godišnje. Predlagatelj navodi da će se u 10 godišnjem razdoblju osigurati sredstva u iznosu od 7,5 milijardi Eura za poljoprivredu i da je to dovoljno za ostvarenje ciljeva. SMARTER: Prethodno smo prikazali da je u sedmogodišnjem razdoblju u kojem su bila osigurana znatno veća godišnja sredstva za poljoprivredu došlo do pada a zadnjih godina stagnacije poljoprivredne proizvodnje te da sama financijska omotnica ne jamči ostvarivanje zacrtanih ciljeva. SMARTER: SWOT analiza ponavlja višekratno potpuno krivu tezu o visokoj tehničkoj učinkovitosti malih (mikro) poljoprivrednih gospodarstava u Hrvatskoj ili općenito niskoj tehničkoj učinkovitost hrvatskih poljoprivrednih gospodarstava (osim malih poljoprivrednih gospodarstava) koja je proizašla iz analitičkih podloga Svjetske banke izrađene na pogrešno izabranoj bazi podatka ( FADN sustava iz 2014 do 2015 godine koja je iznijela cijeli niz netočnih zaključaka na kojima se velikim dijelom bazira ova Strategija) Primjeri intervencija i ciljanih mjera za odabrane podsektore Predlagatelj: „U svim podsektorima je predviđeno ulaganja u povećane proizvodne kapacitete malih i srednjih proizvođača bilo da se radi o svinjogojskoj, govedarskoj proizvodnji ili proizvodnji voća, povrća ili vinara ili vinogradara.“ SMARTER: Smatramo da bi se ulaganje trebalo predvidjeti u povećanju proizvodnje kapaciteta svih proizvođača bez obzira jer se radi o malim, srednjim ili velikim proizvođačima. SMARTER: U intervencijama i ciljanim mjerama nije dana u području žitarica i industrijskih biljaka dovoljna pažnja najvažnijim kulturama koje danas njviše utječu na vrijednost naše poljoprivredne proizvodnje kao proizvodnja pšenice, kukuruza i soje. Također se nisu uzele u obzir značajne potrebe promjena kultura u ratarstvu u proteinske usjeve ( a ne stare kulture kao pir, raža i sl. ). SMARTER: Niti u jednoj rečenici Strategija se nije zauzela za isključivu proizvodnju non GMO soje i ostalih ratarskih kultura koje su do sada bile jedna od strateških odrednica naše ratarske proizvodnje. I trajno opredjeljenje. Također osim jasnog opredjeljenja za jačanjem infrastrukturnih objekata u voćarstvu za ostale podsektore nisu predviđena odgovarajuća ulaganja koja bi omogućila čuvanje i preradu u domaćim preradbenim kapacitetima ( pa i kod ratarskih kultura kao i kod prerade žive stoke gdje se spominju mini klaonice i mobilne klaonice za male stočare. SMARTER: Ovakva ulaganja neće utjecati na sman Prihvaćen Primamo na znanje vaš prijedlog vizije razvoja poljoprivrede. Smatramo da je ona u velikom mjeri kompatibilna s onom iz nacrta Strategije poljoprivrede. Izričaj nekih od definiranih potreba i ciljeva, kao i opise provedbenih mehanizama modificirat će se na način da budu jasniji, uz zadržavanje izvornog smisla. Također će se detaljnije razraditi tematika poljoprivrednog zemljišta. U komentaru se na više mjesta navodi kako nije jasno zbog čega su odabrane pojedini provedbeni mehanizmi, ili se osporavaju neke tvrdnje navedene u nacrtu Strategije poljoprivrede (npr. o tehničkoj učinkovitosti malih poljoprivrednih gospodarstava). Izradi nacrta Strategije poljoprivrede prethodile su detaljne analize sektora poljoprivrede prikazane u većem broju analitičkih dokumenta, koji zbog obujma nisu mogli biti uključeni u tekst nacrta Strategije. Svi popratni analitički dokumenti dostupni su na poveznici https://poljoprivreda2020.hr. Što se tiče navoda o pojedinim aktivnostima za postizanje ciljeva poljoprivredne politike, ističemo kako su one u nacrtu Strategije namjerno opisane načelno budući da će se detaljnije razraditi u provedbenim dokumentima, kao što je strateški plan za provedbu ZPP-a, ili Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Skrećemo pozornost da je izgradnja logističko-distributivnih centara uključena u Nacionalni plan oporavka i otpornosti, u kojemu je detaljno razrađen model provedbe ove mjere. Isto tako, kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti planira se financiranje aktivnosti komasacije poljoprivrednog zemljišta, kao i objedinjavanje informatičkih sustava i baza podataka u poljoprivredi putem mjere digitalne transformacije poljoprivrede, za koju su smjernice dane u nacrtu Strategije poljoprivrede. Odgovor na pojedine navode iz komentara: - Nacrt Strategije poljoprivrede usklađen je s ciljevima buduće zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje do 2027. Puna provedba novog ZPP-a osigurat će se strateškim planom, koji će biti donesen po usvajanju reformskog paketa ZPP-a, što neće zahtijevati doradu nacrta Strategije poljoprivrede. - Preusmjeravanje potpore prema malim i srednjim proizvođačima nužno je zbog velikog nesrazmjera koji trenutno postoji u omjeru sredstava izravnih plaćanja koja se isplaćuju velikim poljoprivrednicima u Hrvatskoj (1% najvećih korisnika dobiva gotovo 30% od ukupnih sredstava izravnih plaćanja). Ne osporavajući važnost velikih poduzetnika u doprinosu poljoprivrednoj proizvodnji u Republici Hrvatskoj, mišljenja smo da treba smanjiti nesrazmjer u izravnim plaćanjima. Veliki proizvođači će i dalje biti prihvatljivi korisnici potpora iz prvog i drugog stupa, međutim, za male i srednje proizvođače namijenit će se veći postotak iz omotnice za potporu dohotku nego što je to do sada bio slučaj. Ne slažemo se s ocjenom da se radi o pretežno socijalnoj mjeri koja neće utjecati na povećanje proizvodnje i konkurentnosti te koja je u suprotnosti s vizijom proizvodnje veće količine kvalitetnih proizvoda. Prije svega, preusmjeravanje nije namijenjeno samo malim poljoprivrednicima, nego i onima srednje veličine te mladima, za koje ocjenjujemo da imaju dobre potencijale za razvoj u smjeru veće konkurentnosti. Nadalje, mala i srednja poljoprivredna gospodarstva mogu se dobro uklopiti u razvojni smjer temeljen na proizvodnji prepoznatljivih regionalnih proizvoda visoke kvalitete, namijenjenih segmentima tržišta na kojima se postiže viša cijena. Na kraju, mala i srednja poljoprivredna gospodarstva su ključna za ostvarenje ostalih sastavnica vizije razvoja poljoprivrede, koje govore o održivom korištenju prirodnih resursa i razvoju ruralnih područja. - Ulaganja u infrastrukturu u ruralnim područjima: namjera je u što je moguće većoj mjeri koristiti različite izvore financiranja. Stoga je primjerice ulaganje u logističko-distributivne centre uključeno u Nacionalni program oporavka i otpornosti (vidjeti i opis uz provedbeni mehanizam C.4). - Nacrt Strategije poljoprivrede u dijelu navodnjavanja ne govori samo o izgradnji novih sustava, već ostavlja i mogućnost sanacije i modernizacije postojećih sustava. Potreba navodnjavanja proizlazi iz analitičkih dokumenata izrađenih u okviru projekta razvoja Strategije poljoprivrede. - Primamo na znanje komentare vezane uz nove razvojne prilike za ruralni razvoj (područje intervencije E). Pokretanje i razvoj poslovanja u ruralnim područjima ne treba isključivo biti povezano s primarnom poljoprivrednom proizvodnjom. Istovremeno, i te druge aktivnosti doprinose cilju obnove ruralnog gospodarstva i unaprjeđenju uvjeta života u ruralnim prostorima, zbog čega su uključene u nacrt Strategije poljoprivrede. - Ne slažemo se s tvrdnjom da će hrvatski poljoprivrednici biti zakinuti za 50 milijuna eura potpore godišnje iz EU fondova namijenjenih poljoprivredi. Ističemo da je u programskom razdoblju do 2020. godine Hrvatskoj iz EU fondova namijenjenih poljoprivredi za izravna plaćanja i ruralni razvoj na raspolaganju bilo 3,6 milijardi eura, dok je u razdoblju od 2021. do 2027. iz istih izvora za Hrvatsku osigurano 4,7 milijarde eura, uz dodatnih 200 milijuna za oporavak ruralnog razvoja iz Instrumenta nove generacije. Sveukupno, Hrvatska će za financiranje izravnih plaćanja i ruralnog razvoja imati na raspolaganju iz EU fondova 37% više sredstava nego u razdoblju do 2020. godine. - Primamo na znanje komentare vezane uz odabrane sektore. Ističemo da nacrt Strategije poljoprivrede nije sektorski koncipiran te da odabir sektora prikazanih u dodatku nacrta Strategije ne znači isključivanje ostalih sektora iz mjera poljoprivredne politike. Također, za odabrane sektore dan je prikaz primjera intervencija, što ne znači da oni neće biti prihvatljivi i za druge vrste potpora i ulaganja.
56 Sunčana Pešak, Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača PODRUČJE INTERVENCIJE E. KORIŠTENJE NOVIH PRILIKA ZA RAST U POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENOM SEKTORU, Provedbeni mehanizam E.3. Promicanje poljoprivredno-gastronomskog destinacijskog turizma U praksi se pokazalo da je značajna mjera u ostvarivanju ovog cilja uklanjanje zakonskih prepreka koje značajno otežavaju funkcioniranje agroturizma i njegovo povezivanje s lokalnom proizvodnjom. Prihvaćen Smanjenje administrativnog i regulatornog opterećenja predviđeno je provedbenim mehanizmom D.1.
57 Sunčana Pešak, Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača PODRUČJE INTERVENCIJE E. KORIŠTENJE NOVIH PRILIKA ZA RAST U POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENOM SEKTORU, Provedbeni mehanizam E.4. Uvođenje programa za razvoj vještina u skladu s potrebama poljoprivredno-prehrambenog sektora   Udruge proizvođača imaju značajnu ulogu u prijenosu znanja i ostvarivanju suradnje. Ovdje su nepravedno zanemarene kao i zadruge i ostali oblici udruživanja. Svakako bi ih trebalo uključiti u mjere. Prihvaćen Slažemo se s komentarom. Prijenos znanja je jedna od osnovnih funkcija proizvođačkih organizacija obuhvaćenih provedbenim mehanizmom C.2.
58 Sunčana Pešak, Hrvatski savez udruga ekoloških proizvođača PODRUČJE INTERVENCIJE C. RAZVOJ DIVERZIFICIRANIH I INTEGRIRANIH DOMAĆIH TRŽIŠTA POLJOPRIVREDNO-PREHRAMBENIH PROIZVODA, Provedbeni mehanizam C.2. Pomoć poboljšanju organizacijskih sposobnosti u poljoprivredno-prehrambenom lancu Udruživanje u proizvođačke organizacije pokazalo se kao nepogodno za mala gospodarstva i mnogi proizvođači se radje odlučuju za druge oblike organizacije kao što su zadruge, udruge, inicijative (kao što su primjerice grupe solidarne razmjene i solidarne eko grupe) i dr. Smatram da bi u tekstu opisa umjesto "proizvođačke organizacije" trebalo stajati "organizacije proizvođača" kako bi se otvorila prilika poticanja svih oblika udruživanja te udruživanje među različitim sektorima i udruživanje među različitim dionicima (pr. proizvođača i potrošača unutar potrošačkih zadruga i sl.). To isto treba biti primijenjeno u mjerama. Poticanje razvoja zadrugarstva i ostalih oblika kojima se udružuju mala, raznolika gospodarstva jednako je važno kao i poticanje proizvođačkih organizacija. Prihvaćen Poljoprivredni proizvođači mogu se slobodno udruživati u različite organizacijske oblike. Međutim, u nizu mjera u okviru Zajedničke poljoprivredne politike, koju smo kao država članica EU-a u obvezi primjenjivati, jedino priznate proizvođačke organizacije su prihvatljivi korisnici potpore. Stoga u skladu s poljoprivrednom politikom EU potičemo udruživanje poljoprivrednika u proizvođačke organizacije, kao vid udruživanja proizvođača za koji su osigurana financijska sredstva i stručna pomoć u okviru Zajedničke poljoprivredne politike.
59 Udruga hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk Dodatak I: Veze između intervencija, razvojnih potreba i strateških ciljeva, Dodatak III: Primjeri intervencija i ciljanih mjera za odabrane podsektore U Dodatku III. provedbenom mehanizmu A.1. se u slučaju mliječnih farmi ne bi trebalo ograničiti na povećane proizvodne kapacitete niti samo na mala i srednja gospodarstva. Jednostavno bi trebalo spomenuti ulaganje u razvoj i daljnje unaprjeđenje kapaciteta proizvodnje na stočarskim farmama. U C.3. spomenuti i prerađivače. U D.1. napomenuti i proizvođače mlijeka jer i njihov uspjeh značajno ovisi i mogučnosti proizvodnje stočne hrane (osobito voluminizne) u okviru vlastitog poljoprivrednog gospodarstva. Prihvaćen Prikazane mjere su dane kao primjeri. Ukupan raspon mjera potpore u poljoprivredi bit će predmetom strateškog plana za provedbu ZPP-a.
60 Udruga hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk NACRT PRIJEDLOGA STRATEGIJE POLJOPRIVREDE DO 2030. , 7. OKVIR ZA PRAĆENJE I VREDNOVANJE STRATEGIJE Nejasan je Strateški cilj II. u kojem se spominje rast udjela prehrambene industrije u BDP-u za 20%, odnosno kako će se ostvariti ovaj cilj. U tablici 1. Pregled pokazatelja za praćenje ostvarenja u provedbi Strategije smatramo važnim istaknuti i proizvodnju mlijeka. Iz prikaza povećanja broja grla u govedarstvu i prirasta goveda je vidljiva usmjerenost strategije na proizvodnju goveđeg mesa, ali ne i na proizvodnju mlijeka u kojoj smo značajno deficitarni. Dodatno proizvodnja, ali i prerada, mlijeka nije važna samo za govedarsku već i za ovčarsku i kozarsku proizvodnju te je jedna od najznačajnijih poljoprivrednih p atim ei gospodarskih aktivnosti u ruralnim područjima naše zemlje. Prihvaćen Razmotrit ćemo kako se prikazani pokazatelji za praćenje mogu bolje prikazati.
61 Udruga hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk 4. RAZVOJNE POTREBE I CILJEVI STRATEGIJE, Razvojna potreba 15.: Unaprijediti pristup istraživanjima i razvoju te korištenje znanja i tehnologija u poljoprivrednom sektoru Predlažemo da se u naslovu navede i u prehrambenom sektoru ii jednostavno navede u lancu proizvodnje hrane. Prihvaćen Primamo na znanje komentar. U nacrtu Strategije poljoprivrede preciznije će se ukazati na važnost prehrambene industrije u poljoprivredno-prehrambenom sektoru.
62 Udruga hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk 4. RAZVOJNE POTREBE I CILJEVI STRATEGIJE, Razvojna potreba 9.: Poticati veće sudjelovanje proizvođača u sustavima kvalitete u poljoprivredno-prehrambenom sektoru Konkurentska prednost koja se spominje važna je za sve prerađivače bez obzira na njihovu veličinu. Smatramo važnim i značajnije istaknuti prerađivački industriju u ovoj potrebi. Prihvaćen U nacrtu Strategije poljoprivrede preciznije će se ukazati na važnost prehrambene industrije u poljoprivredno-prehrambenom sektoru.
63 Udruga hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk 4. RAZVOJNE POTREBE I CILJEVI STRATEGIJE, Razvojna potreba 3.: Povećati pravičnost dodjele potpora poljoprivrednim gospodarstvima Ovdje je vrlo važan optimalni balans u pružanju potpora kako se, bez obzira na svoju veličinu, ne bi ugrozila poljoprivredna gospodarstva koja nose primarnu poljoprivrednu proizvodnju u našoj zemlji. Oni koji nose proizvodnju mlijeka su važan faktor u odvijanju gospodarskih aktivnosti i za zapošljavanje u ruralnim sredinama i to svakako treba imati u vidu kod ovih mehanizama. Također je nejasno što se misli pod siromašnijim poljoprivrednim područjima, jer su to zapravo područja s prirodnim ograničenjima? Prihvaćen U nacrtu Strategije ističe se važnost preraspodjele potpore dohotku u korist malih i srednjih poljoprivrednika. Preusmjeravanje potpore prema malim i srednjim proizvođačima nužno je zbog velikog nerazmjera koji trenutno postoji u omjeru sredstava izravnih plaćanja koja se isplaćuju velikim poljoprivrednicima u Hrvatskoj (1% najvećih korisnika dobiva gotovo 30% od ukupnih sredstava izravnih plaćanja). Ne osporavajući važnost velikih proizvođača u doprinosu poljoprivrednoj proizvodnji u Republici Hrvatskoj, mišljenja smo da treba smanjiti nesrazmjer u izravnim plaćanjima. Veliki proizvođači će i dalje biti prihvatljivi korisnici potpora iz prvog i drugog stupa (uključujući i potpore dohotku).
64 Udruga hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk 4. RAZVOJNE POTREBE I CILJEVI STRATEGIJE, Razvojna potreba 2.: Poboljšati okolišnu održivost poljoprivrednih praksi I u ovoj razvojnoj potrebi smatramo vrlo bitnim spomenuti i prerađivačku industriju koja ima sve važniju ulogu u smanjenju ugljičnog otiska proizvoda, cirkularnoj ekonomiji i učinkovito korištenje prirodnih resursa. Prihvaćen Slažemo se da je prehrambena industrija usko povezana s poljoprivrednom proizvodnjom te intencija nacrta Strategije poljoprivrede nije zanemariti ulogu prehrambene industrije. Tekst nacrta Strategije poljoprivrede doradit ćemo na odgovarajući način kako bi se jače naglasila važnost prehrambene industrije.
65 Udruga hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk 4. RAZVOJNE POTREBE I CILJEVI STRATEGIJE, Razvojna potreba 1.: Povećati dodanu vrijednost poljoprivredne proizvodnje U ovoj razvojnoj potrebi potrebno je spomenuti i prerađivačku industriju. Kupac mlijeka za preradu je mliječna industrija i ona otkupljeno mlijeko oplemenjuje u proizvode dodane vrijednosti. Također jačanje produktivnosti koja se spominje je važna za sve sudionike koji značajan dio svojih prihoda i egzitenciju ostvaruju kroz sudjelovanje u lancu opskrbe hranom bez obzira na svoju veličinu. Proizvodnju mlijeka za preradu u našoj zemlji nosi ne preveliki broj poljoprivrednih subjekata koji se svojom veličinom, ulaganjem u znanje i tehnologije te upravljanje za sada uspjevaju održati svoju egzistenciju na tržištu, ali i oni imaju zahtjeve za jačanje svoje produktivnosti koji zahtjevaju konstantna ulaganja. Kada se govori o proizvodnji mlijeka, EU u svojim prognozama konstantno navodi pad broja mliječnih stada kojeg kompenzira rast proizvodnosti po grlu i to treba uzeti u obzir (primjerice u Njemačkoj koja je jedna od najznačajnijih EU proizvođača mlijeka je u proteklih deset godina prosječna veličina mliječnog stada porasla sa 43 na 67 krava, a broj proizvođača pao sa 97.431 na 61.087 proizvođača) jer se i HR proizvođač mlijeka natječe sa takvim proizvođačima koji konstatno ulažu u svoju proizvodnju na tržištu i svakako treba podiči svoju produktivnost ako želi uspjeti. Zapravo kada se promotri veliki dio razvojnih potreba koje se spominju, može se prepoznati da na njih nakvalitetnije mogu odgovoriti upravo nositelji proizvodnje mlijeka za preradu u našoj zemlji. Prihvaćen Slažemo se da je prehrambena industrija usko povezana s poljoprivrednom proizvodnjom te intencija nacrta Strategije poljoprivrede nije zanemariti ulogu prehrambene industrije. Tekst nacrta Strategije poljoprivrede doradit ćemo na odgovarajući način kako bi se jače naglasila važnost prehrambene industrije.
66 Udruga hrvatskih otkupljivača i prerađivača mlijeka CroMilk NACRT PRIJEDLOGA STRATEGIJE POLJOPRIVREDE DO 2030.  Poštovani, bitno je donijeti strategiju koja će obuhvatiti ne samo na proljoprivredu već i prehrambenu industriju koja zapravo proizvodi veliki dio prehrambenih proizvoda dodane vrijednosti za tržište, budući se kroz istu oplemenjuju primarni poljoprivredni proizvodi i proizvodi u prvom stupnju prerade preradom u proizvode znatno više dodane vrijednosti, što su u slučaju prerade mijeka sirevi ali i drugi mliječni proizvodi. Zelene ambicije Europske unije koje smo dio neće zahvatiti samo primarni poljoprivredni sektor, već i pred prehrambenu industriju stavljaju mnoge izazove prilagodbe koje zahtjevaju znatna ulaganja u sustave od informiranja potrošača o hrani do smanjenja okolišnog otiska proizvoda. Zato smatramo da je važno da i prehrambena industrija ima veći naglasak u ovome dokumentu, jer o njezinoj snazi, konkurentnosti i uspjehu na tržištu ovisi i uspjeh svih sudionika prehrambenog lanca naše zemlje. Prihvaćen Slažemo se da je prehrambena industrija usko povezana s poljoprivrednom proizvodnjom te intencija nacrta Strategije poljoprivrede nije zanemariti ulogu prehrambene industrije. Tekst nacrta Strategije poljoprivrede doradit ćemo na odgovarajući način kako bi se jače naglasila važnost prehrambene industrije.
67 Udruga proizvođača i zastupnika sredstava za zaštitu bilja Republike Hrvatske - CROCPA NACRT PRIJEDLOGA STRATEGIJE POLJOPRIVREDE DO 2030.  Udruga proizvođača i zastupnika sredstava za zaštitu bilja Republike Hrvatske CROCPA s velikim interesom prati izradu Strategije poljoprivrede do 2030. godine, posebice u dijelu implementacije ciljeva Green Deal-a, te strategija „Od polja do stola“ i „Bioraznolikosti“. Strategija „Od polja do stola“ i „Strategija bioraznolikosti“ koje je EU objavila u sklopu Green Deal-a se dijelom osvrću i na uporabe pesticida i mineralnih gnojiva u poljoprivrednoj proizvodnji, te se kao mjere predlažu smanjenje uporabe pesticida za 50% i mineralnih gnojiva za 20% do 2030. Strategija hrvatske poljoprivrede će morati voditi računa o tako postavljenim ciljevima, te iznaći najbolji okvir koji će hrvatskoj poljoprivredi omogućiti održanje stabilne proizvodnje. Unatoč pozitivnim trendovima u održivom korištenju pesticida u Republici Hrvatskoj, koji se očituju u niskom broju incidenata vezanih uz korištenje pesticida, te naporima Ministarstva da zakonodavnim okvirom stvori uvjete za sigurnu i odgovornu uporabu pesticida, smatramo da bi se Strategijom poljoprivrede do 2030. mogao učiniti još bolji pomak u razumijevanju stvarnih potreba hrvatske poljoprivrede za korištenjem pesticida uzimajući u obzir sve specifičnosti tehnologije, sortimenta, klime, tala, voda, rezistentnosti, konkurentnosti proizvodnje i potreba proizvođača. Naime, sam nacrt strategije u Analizi prednosti, ograničenja, potencijala i rizika poljoprivredno prehrambenog sektora u RH (Dodatak II), u toč.15 kao prednost navodi nisku razinu upotrebe pesticida u RH u usporedbi s prosjekom EU-a, a zadnje izvješće EFSA-e od 07.04.2021. „The 2019 European Union report on pesticide residues in food“ navodi da „nalazi sugeriraju da je malo vjerojatno da razine ostataka pesticida za analizirane prehrambene proizvode predstavljaju zabrinutost za zdravlje potrošača.“ Ovaj nalaz potvrđuju i podaci iz „National summary reports on pesticide residue analysis performed in 2019 European Food Safety Authority (EFSA)“ za Hrvatsku koji jasno pokazuju da građani Hrvatske konzumiraju sigurnu hranu u kontekstu izloženosti pesticidima. Međutim, predložen je niz preporuka za povećanje učinkovitosti europskih kontrolnih sustava, nastavljajući tako osiguravati visoku razinu zaštite potrošača u cijeloj EU. Temeljem podataka o potrošnji pesticida u Hrvatskoj i izvješća o sigurnosti hrane, nameće se logičan zaključak da je Hrvatska zapravo već ispunjava ciljeve Green Deal-a, te bi linearno i administrativno uvjetovano smanjivanje količina pesticida i mineralnih gnojiva moglo značajno utjecati na konkurentnost i održivost hrvatske poljoprivredne proizvodnje. Ovaj zaključak zapravo upućuje na snažnu potrebu izrade studije procjene učinka Strategija Od polja do stola i Biološke raznolikosti 2030., koja treba utvrditi koji su glavni problemi u zaštiti bilja poput rezistentnosti, neadekvatne primjene, nedostatka adekvatnog sredstva i sl., odrediti strateške kulture, najčešće korištene aktivne tvari i grupe, raspoloživost alternativnih metoda i zamjenskih sredstava, okolišne rizike i konačno koji će biti utjecaj na urod glavnih kultura u slučaju linearnog smanjenja korištenja pesticida, a posljedično i na održivost poljoprivrednika, cijena i sigurnosti hrane na tržištu. Monitoring pesticida temeljen na elementima takve studije procjene učinka će biti efikasan i koristan alat svim sudionicima u lancu vrijednosti, jer će omogućiti donositeljima odluka znanstveno utemeljeno odlučivanje o utjecaju na okoliš rizičnih aktivnih tvari, kao i utjecaj smanjenja uporabe pesticida ili primjene novih tehnologija na proizvodnju. Prema našem mišljenju, izrada ovakve studije procjene učinka se uklapa u razvojne potrebe 2, 4, 5 i 15, te u područje intervencije B (provedbeni mehanizmi B1, B2, B3 i B4), te područje intervencije C, provedbeni mehanizam C3. Upravo u cilju jačanja učinkovitosti europskih kontrolnih sustava (kako to zaključuje EFSA), CROCPA smatra i predlaže da kao jedan od provedbenih mehanizama strategije bude i izrada Studije procjene učinka pesticida na poljoprivrednu proizvodnju i zaštitu okoliša, koja bi bila temelj uspostave učinkovitog monitoringa pesticida, te donošenja utemeljenih odluka o načinima i obimu ispunjavanja ciljeva Green Deal-a, Strategije od polja do stola i Strategije bioraznolikosti u kontekstu uporabe pesticida u Hrvatskoj. Europsko udruženje za zaštitu bilja (Crop Life Europe) je u suradnji s još nekoliko organizacija uključujući i COPA&COGECA u listopadu 2020. g. predložilo Europskoj komisiji izradu takve studije.Nedavno objavljeni rezultati studije koju je napravila nezavisna konzultantska tvrtka Agro.Ges potvrđuju zabrinjavajuće posljedice utjecaja Farm2Fork i Green Deal strategije na poljoprivrednu proizvodnju u Portugalu. https://anipla.com/estudoanipla2020/ Procjena je te studije da će ciljevi Green Deal-a u kontekstu smanjenja uporabe pesticida uzrokovati godišnji gubitak u iznosu od 330 milijuna EUR-a. Stoga smatramo da bi izrada impact assessment studije uvelike pomogla u procjeni stanja i donošenju najboljih mjera za prilagodbu i tranziciju hrvatske poljoprivredne proizvodnje sukladno Green Dealu, uz što manji pad prinosa i pojavu svih ostalih fitosanitarnih rizika. Prihvaćen Slažemo se s navodom da je po pitanju potrošnje pesticida Hrvatska u povoljnijem položaju od drugih država članica, što je činjenica koja će se uzeti u obzir u izradi strateškog plana za provedbu ZPP-a. Ciljevi smanjenja korištenja pesticida iz Europskog zelenog plana nisu izravno obvezujući za države članice, pa tako niti za Hrvatsku, što je jasno navedeno u stajalištu Vlade Republike Hrvatske o strategiji “Od polja do stola”, usvojenom na sjednici Koordinacije za unutarnju i vanjsku politiku održanoj 25. kolovoza 2020. U istom stajalištu navodi se i nužnost izrade učinka strategije “Od polja do stola” te je ovaj stav u ime Republike Hrvatske ponovljen na tijelima Europske unije na kojima se raspravljalo o strategiji “Od polja do stola”. Naglašavamo da je izrada studije učinka obveza autora strategije “Od polja do stola”, odnosno Europske komisije.
68 Udruga za tov i uzgoj junadi Baby Beef NACRT PRIJEDLOGA STRATEGIJE POLJOPRIVREDE DO 2030.  Poštovani, Udruga Baby Beef ponajprije želi pohvaliti inicijativu Ministarstva poljoprivrede što je pozvalo i same proizvođače u sudjelovanju, odnosno kreiranju Strategije i što smo bili sudionici izrade od samoga početka. Nažalost, unatoč tome što smo bili sudionici i zaista svim silama pokušavali svojim sudjelovanjem što više doprinijeti razvoju Strategije koji bi pogodovao svima, većina naših prijedloga i mišljenja nije uvaženo ni prihvaćeno. Naša mišljenja, odnosno konkretni prijedlozi bili su dostavljeni Svjetskoj banci kao i Ministarstvu poljoprivrede još 12. prosinca 2019. gdje smo već tada izražavali svoje nezadovoljstvo i upozoravali na to da je Strategija od samog početka krivo postavljena. Radi se o Strategiji koju mogu provoditi već razvijene poljoprivredne zemlje. Nažalost, ključni problemi u Republici Hrvatskoj koji su od izuzetne važnosti da hrvatska poljoprivreda krene boljim putem i na koje smo upozoravali i dalje nisu riješeni. Nikako ne smijemo kopirati Zajedničku poljoprivrednu politiku EU za razdoblje 2021. – 2027. Način na koji su se radile sektorske analize nikako se ne mogu vjerodostojno napraviti angažiranjem jedne institucije koja na temelju provedene ankete može donijeti pravovaljano mišljenje i stanje po sektoru. Opće je poznato kako je proizvodnja u drugim zemljama drugačije organizirana i daleko konkurentnija od naše domaće. Republika Hrvatska posljednja je ušla u EU, povukla najmanje sredstava, dok su druge zemlje koristile već nekoliko programskih razdoblja koja su im omogućila konkurentnost na tržištu. Najvažnija pitanja, odnosno ključni problemi hrvatske poljoprivrede za izradu dobre, strateške i održive Strategije koja smo i ranije mnogo puta predlagali i dalje nisu riješena, a niti su na bilo koji način uvrštena u Nacrt prijedloga Strategije. 1. OBNOVA DEVASTIRANOG STOČNOG FONDA Republika Hrvatska treba hitnu obnovu stočnog fonda koji je potpuno devastiran. Stočni fond treba obnoviti i količinski i genetski, posebice kad znamo da smo još prije rata imali tri puta više krava, odnosno dva puta više goveda. Naglasak mora biti na profitabilnost, konkurentnost kao i na dodanu vrijednost, što je sve sasvim suprotno od naše nekonkurentne i neprofitabilne proizvodnje. Činjenica je da telad za daljnju tov moramo kupovati u EU, na domaćem tržištu je nema. Stočni fond se može obnoviti kroz poticanje sustava krava tele, ili krava – dojilja, jer dosadašnje potpore za nabavku rasplodnih junica su tek jedna kap u moru. Oporavkom stočnog fonda pokrenut će se i oporavak cijele hrvatske poljoprivrede, a i hrvatskog gospodarstva pošto znamo da stočarstvo višestruko multiplicira dodanu vrijednost. 2. ZAKON O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU U Hrvatskoj polovica poljoprivrednog zemljišta nije obradiva, a uz to velika većina poljoprivrednih zemljišta u Republici Hrvatskoj ima neriješene imovinsko pravne odnose te zbog toga nikada neće biti uvrštena u natječaje i na taj način biti stavljena u poljoprivrednu proizvodnju. Bez zemljišta nema ni stočarske ni bilo koje druge poljoprivredne proizvodnje. Novi zakon daje mogućnost svim stočarima da apliciraju na jedan hektar po jednom uvjetnom grlu (jedna krava/govedo starije od 24 mjeseca) što je također potrebno i ispravno i jedini put za oporavak hrvatske poljoprivrede. Nažalost, velika pogreška napravljena je odlukom da jedinice lokalne samouprave odlučuju o dodjeli zemlje. Prema zakonu, poljoprivredno gospodarstvo koje se bavi stočarskom proizvodnjom treba imati prioritet u dodjeli zemljišta i to jedan hektar po jednom uvjetnom grlu, međutim, može dobiti jedino onoliko koliko je lokalna samouprava ograničila po subjektu a to je najčešće 20 do 50 hektara. Na taj način lokalna samouprava može manipulirati dodjelom zemljišta, a takvom raspodjelom zemljišta stočari koji imaju prioritet ne mogu dobiti ono što im po zakonu pripada a to je 1 hektar za jedno uvjetno grlo. Takvim načinom raspodjele zemljišta dosadašnja proizvodnja će padati i stočni fond će ići u smjeru dodatne devastacije kao i cjelokupna hrvatska poljoprivreda. Na taj način doći će do smanjenja veličina, tj. umanjivanja dosadašnjih poljoprivrednih parcela, što će dovesti i do upitne isplativosti. Drugi veliki problem je situacija u kojoj na području jedne jedinice lokalne samouprave ima velik broj stočara, međutim nema zemlje koja se može staviti na raspolaganje, dok s druge pak strane već u susjednoj jedinici lokalne samouprave, koja od vas graniči svega par kilometara ima daleko više zemljišta koje se može dodijeliti na raspolaganje ali nedostaje stočara koji bi tu zemlju koristili. Po zakonu zemlja se dodjeljuje samo na području jedinice lokalne samouprave gdje se nalazi proizvodni objekat ili sjedište subjekta. Predlažemo da se omogući dodjeljivanje zemljišta u susjednim jedinicama lokalne samouprave, odnosno da ta udaljenost bude u krugu 50 kilometara od proizvodnog objekta ili središta subjekta. Hrvatska poljoprivreda je u vrlo lošem stanju i hitno joj treba dobro usmjerenje što većeg dijela poljoprivrednog zemljišta u svrhu njenog oporavka, stoga je potrebno hitna promjena trenutnog zakona. 3. OGRANIČENJE I PRERASPODJELA POTPORA Paradoksalno je da je Svjetska banka ranije detektirala kako u našoj proizvodnji dominiraju farme s više od 200 grla stoke, dakle veći proizvođači koji drže proizvodnju, upravo ono što Udruga Baby Beef unazad nekoliko godina ističe, a istovremeno se stavlja jači naglasak u izravnim plaćanjima kao sredstvu potpore dohotku na mala i srednja gospodarstva. Proizvodnja u Hrvatskoj je drugačije organizirana i temelji se na velikim proizvođačima. Sve predložene mjere preraspodjela potpora te opredjeljenje u smjeru ekološke proizvodnje će potpuno ugasiti našu proizvodnju, što je nedopustivo. ZPP EU-a ne možemo kopirati iz već ranije spomenutih razloga, RH nije u rangu s drugim konkurentnim državama članicama. 4. REGULACIJA TRŽIŠTA Do sada se tvrdilo kako RH ima neograničen pristup zajedničkom tržištu, što je potpuno netočno. Mi jesmo otvorili naše tržište, no hrvatski proizvođači malo izvoze u EU jer su se starije članice zaštitile nevidljivim mjerama. Ulaskom Hrvatske u EU, mi smo svoje tržište otvorili za druge zemlje članice, no kako su one svoju poljoprivrednu proizvodnju „zaštitile”, Hrvatska na europsko tržište ima ili vrlo ograničen pristup ili ga uopće nema. Hrvatski proizvođači tovne junadi s postojećim niskim cijenama su potpuno nekonkurentni i u apsolutno negativnoj kalkulaciji, što se za druge zemlje ne može reći. Hrvatska se zadnja priključila EU, dok su druge zemlje kroz desetljeća imale niz razvojnih faza i crpile milijarde eura za jačanje proizvodnje, praćene dodatnim stimulacijama svojih vlada te sada, unatoč vrlo niskim cijenama još uvijek mogu konkurirati na tržištu. Prije ulaska Republike Hrvatske u EU, hrvatski proizvođači imali su problem plasmana svojih proizvoda na europska tržišta, a situacija se nije ni malo promijenila ni nakon ulaska u EU, a razlog tome je što su druge članice svoja tržišta tj. svoju proizvodnju zaštitile mnogim skrivenim mjerama. 5. SPORA PROVEDBA NATJEČAJA RURALNOG RAZVOJA Hrvatska je definitivno najsporija članica EU po vremenu koje je potrebno za objavu natječaja ali i donošenje odluka. Druge zemlje trebaju par mjeseci za objavu i par mjeseci za donošenje odluka. Kod nas svaki taj postupak traje dulje od godinu dana. Samim time iz dana u dan smo nekonkurentniji i normalno da nam se proizvodnje smanjuju. Obavezno ubrzati natječaje ruralnog razvoja i maksimalno podići alokacije u Mjeri 4 pošto je proizvodnja bit svega. Neće se ljudi iz ruralnih područja prestati iseljavati niti će se vraćati na selo ako se grade vrtići i vatrogasni domovi, već će odlučiti ostati živjeti na selu ako imaju što raditi! 6. ZELENA ENERGIJA Zelena energija mora biti vezana uz stočarstvo. Kroz zelenu energiju stočari će biti konkurentniji te će se također smanjiti neracionalno trošenje hrane (silaže/kukuruza) za proizvodnju energije. Sve razvijene zemlje krenule su u tom smjeru. ZAKLJUČNO Kako smo istaknuli i ranije, Svjetska banka je apsolutno pogrešno pristupila izradi sektorskih analiza, koje su se trebale izraditi na temelju iskustava i pomoći svakog pojedinog sektora, a ne temelju statističkih podataka koji na kraju čine skup netočnih podataka. Na taj način Svjetska banka usmjerava našu Strategiju „na mlin“ EU-a, što se nikako ne smije dopustiti, budući da smo članica koja se posljednja priključila EU i povukla najmanje sredstava te da su nam potrebna još najmanje dva programska razdoblja kako bi mogli uhvatiti kakav takav priključak konkurentnosti u usporedbi s drugim zemljama. Proces prilagodbe i povlačenja sredstava od ulaska trebao bi trajati najmanje 20 godina i s obzirom na sve navedeno morali bi imati povlaštenu situaciju a samim time i mogućnost odlučivanja kod izrade nacrta Strategije. Nama su potrebne revolucionarne mjere, a ne kozmetičke koje su se do sada provodile i još uvijek se provode. Unatoč naočigled pogrešnom smjeru kojem je krenuo Nacrt Strategije, vide se i poneki pomaci na bolje te se ne smije zanemariti činjenica kako je povećana alokacija za Mjeru 14 – Dobrobit životinja, koja je u drugim zemljama EU i daleko veća, a Hrvatska ju je počela koristiti tek prije 3 godine. Ministarstvo poljoprivrede sada mora iskoristiti priliku i maksimalno iskoristiti sredstva iz fonda Ruralnog razvoja za razdoblje do 2027. godine, što ujedno znači da mora poraditi na ubrzavanju provedba natječaja Ruralnog razvoja, što je Udruga također navela kao jedan od ključnih problema. Prihvaćen Zahvaljujemo na dostavljenim prijedlozima i na komentaru. Slažemo se s potrebom obnove stočnog fonda i stočarske proizvodnje, što je vidljivo iz odabranih pokazatelja za praćenje ostvarenja u provedbi Strategije poljoprivrede iz poglavlja 7. Istovremeno, ne možemo prihvatiti tvrdnje da je nacrt Strategije poljoprivrede pogrešno postavljen, da sektorske analize nisu vjerodostojne te da ključni problemi hrvatske poljoprivrede nisu obuhvaćeni nacrtom Strategije. Izradi nacrta Strategije prethodile su detaljne analize sektora, što je rezultiralo s većim brojem analitičkih dokumenata dostupnih na poveznici https://poljoprivreda2020.hr. Zbog obujma ovih materijala, oni nisu uključeni u tekst nacrta Strategije, međutim, razvojne prilike, prioriteti, ciljevi i mehanizmi provedbe proizlaze iz zaključaka iz tih dokumenata. Slažemo se da u nacrtu Strategije poljoprivrede treba detaljnije obraditi tematiku poljoprivrednog zemljišta, što će se ugraditi u konačni nacrt teksta Strategije. Vezano uz prigovor na prijedlog preraspodjele potpore u korist malih i srednjih poljoprivrednika, ukazujemo kako u Hrvatskoj imamo veliki nesrazmjer u omjeru sredstava izravnih plaćanja koja se isplaćuju velikim poljoprivrednicima u Hrvatskoj (1% najvećih korisnika dobiva gotovo 30% od ukupnih sredstava izravnih plaćanja). Ne osporavajući važnost velikih poduzetnika u doprinosu poljoprivrednoj proizvodnji u Republici Hrvatskoj, mišljenja smo da treba smanjiti postojeći nesrazmjer u izravnim plaćanjima. To ne treba tumačiti kao namjeru isključivanja velikih poduzetnika u poljoprivredi iz sustava potpora. Naprotiv, oni će i dalje biti prihvatljivi korisnici potpora iz prvog i drugog stupa, međutim, za male i srednje proizvođače namijenit će se veći postotak iz omotnice za potporu dohotku nego što je to do sada bio slučaj. Ne radi se samo o financijskom pitanju, nego i o strateškom usmjerenju u hrvatskoj poljoprivredi, kojim se prepoznaje važnost malih i srednjih proizvođača, kao brojčano dominantnog oblika poljoprivrednih gospodarstava, za dugoročnu održivost poljoprivrede i ruralnih prostora. Dio komentara odnosi se na pitanja aktualnog stanja na tržištu i provedbe mjera poljoprivredne politike te utoliko nisu relevantni za strategiju koja predviđa razvoj sektora poljoprivrede za idućih 10 godina. Možemo ih razmotriti za potrebe unaprjeđenja postojećih aktivnosti, pri čemu se ipak ne možemo složiti s navodima o skrivenim mjerama zaštite od hrvatskog izvoza u drugim državama članicama. Ukoliko je to točno, to bi trebalo potkrijepiti konkretnim primjerima kako bi se poduzele potrebni koraci za uklanjanje takvih pojava. Iako je Hrvatska najmlađa članica EU-a te je imala najmanje vremena na raspolaganju za korištenje sredstava potpore EU-a, u obavezi je provoditi Zajedničku poljoprivrednu politiku. Kao najmlađa članica nikada neće dostići “staž” u korištenju sredstava iz proračuna EU-a, koji imaju države članice koje su u Europsku uniju pristupile 10, 20 ili 40 godina prije Hrvatske. S ovom činjenicom kao i s činjenicom da ćemo, neovisno o tome, biti u obvezi provoditi Zajedničku poljoprivrednu politiku smo se suočili i prije nego što smo započeli pregovore o članstvu u EU. Razdoblje prilagodbe protezalo se tijekom desetak godina prije članstva u EU te u prvim godinama nakon pristupanja EU. Članstvo u EU bilo je strateška vanjskopolitička odluka donesena zbog koristi koje ono donosi. U području poljoprivrede to je mogućnost nastupa na ogromnom zajedničkom tržištu i korištenje razmjerno velikih sredstava potpore, a svaka država članica ima na raspolaganju instrumente kojima zajednički okvir poljoprivredne politike može prilagoditi svojim potrebama. Hrvatska će to napraviti putem strateškog plana za provedbu ZPP-a, koji je u izradi.
69 Veselko Špoljar 4. RAZVOJNE POTREBE I CILJEVI STRATEGIJE, Razvojna potreba 11.: Unaprijediti funkcioniranje tržišta poljoprivrednim zemljištem Poštovani, Vašu (ne)profesionalnost, (ne)stručnost, (ne)ozbiljnost,... ste dokazali nebrojeno puta do sada, a jedan od posljednjih primjera za to je posljednji prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Naime kako je javna rasprava putem sustava "e-savjetovanje" o istom završila 04.01.2021. godine, postavljeni očekivani rok za objavu izvješća Ministarstva poljoprivrede postavljen je do 03.02.2021. godine, međutim niti dan danas (više od 1,5 mjesec od proteka tog roka) izvješće nije objavljeno, a već samim tim "prvim" korakom u rješavanju problematike poljoprivrednog zemljišta pokazujete svoje nakane i “kvalitete” kojima sam Vas "počastio" na početku. Već 30-tak godina "mlatite praznu slamu", a ništa konkretno niti pametno niste poduzeli, jer da jeste ne bi Zakon o poljoprivrednom zemljištu od kada je samostalne Hrvatske mijenjali gotovo 20 puta, a osnovna pretpostavka da bi se uopće moglo razmišljati o kakvoj takvoj primjeni Zakona o poljoprivrednom zemljištu je "sređivanje" zemljišnih knjiga i katastara, odnosno isto je potrebno kao prvo objediniti, a potom međusobno uskladiti kao što je to pompozno najavljeno kao "reforma stoljeća" tamo 2016. godine, međutim efekte toga koliko mi je poznato još nitko nije vidio niti osjetio, možda je tadašnji Ministar graditeljstva i prostornog uređenja bio toliki "vizionar" pa tu reformu predvidio za 22. stoljeće, a ne aktualno (21.). Molim Vas da se uhvatite rješavanja konkretnih stvari nekim smislenim redom, a ne kao što sam već naveo "mlaćenjem prazne slame" iz dana u dan i što je još tragičnije trošenjem novca nas poreznih obveznika koji tu lakrdiju plaćamo. S poštovanjem, Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru.
70 Veselko Špoljar 4. RAZVOJNE POTREBE I CILJEVI STRATEGIJE, Razvojna potreba 3.: Povećati pravičnost dodjele potpora poljoprivrednim gospodarstvima Poštovani, ovo jako dobro zvuči kao i jako puno drugih stvari u našim strategijama, propisima,... međutim u stvarnosti (praksi) ne funkcioniraju, a pretpostavljam da ni u definiranom razdoblju (do 2030. godine) neće profunkcionirati, jer "kaljuža" od naše države (tzv. "Uhljebistan") to neće dozvoliti i svaki dan nas u to uvjerava (afere izlaze na površinu kao na pokretnoj traci, a to je samo mali dio onoga što ovu državu tjera u nazadovanje). Napaćeni dio naroda zaslužuje znatno kvalitetniju i pošteniju "državu", ali interesne skupine koje iz sjene njome upravljaju uvijek se pobrinu da nas vode ispodprosječni, podkapacitirani i interesno o njima ovisni "moćnici". Dok se ne stvori dovoljna kritična masa nezadovoljnika koja će dići "seljačku bunu" ništa se na ovima meridijanima i paralelama neće promijeniti unatoč vašim "namjerama". Ako ozbiljno mislite napraviti pravedniju raspodjelu potpora imate priliku to napraviti već u Pravilniku o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjerama ruralnog razvoja za 2022. godinu. S poštovanjem, Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru.
71 ŽELJKO HERNER NACRT PRIJEDLOGA STRATEGIJE POLJOPRIVREDE DO 2030.  Ad 1 str. 10, poglavlje IV. – nigdje se ne spominje stupanj iseljavanja u ruralnim područjima. Ad 2 str 11, poglavlje VI. – spominju se napredne IT tehnologije, a izostavljen je podatak o nedostatku elementarnih informatičkih znanja kod poljoprivrednika. Ad 3 str. 12. Obrazloženje Razvojne potrebe 1. – Razlozi niske produktivnosti su netočno navedeni. Ispravnije je: struktura proizvodnje, veličina gospodarstva i stupanj tehnološke razvijenosti. Ad 4 str 12. Obrazloženje Razvojne potrebe 1. – Gastro delicije mogu povećati prihod poljoprivredi samo ako je na Turističkom poljoprivrednom gospodarstvu (TPO). Ad 5 str 12. Opis Razvojne potrebe 2. – Okolišna održivost je pomiješana s učinkovitosti inputa, s prilagodbom klimatskim promjenama, uporabom obnovljivih izvora energija i dr. Sastavnice okoliša su tlo, voda, zrak i biljni i životinjski pokrov. Ad 6 str. 13. Obrazloženje Razvojne potrebe 3. – Rečenicu „Mali proizvođači su tehnički najučinkovitiji“ bi trebalo preformulirati u: „tehnički najprilagodljiviji“. Ad 7 str. 13. Obrazloženje Razvojne potrebe 4. – Dio teksta copy paste iz poglavlja 2. opet se miješaju pojmovi o klimatskim promjenama i agro-okolišnim uvjetima. Ovdje treba pisati o zoniranju proizvodnje. Ad 8 str. 14. Obrazloženje Razvojne potrebe 5. – Rečenica da se u Hrvatskoj: „osigurava otprilike 50 % ukupne proizvodnje“ nije točna. Ad 9 str. 14. Razvojna potreba 5. – Nigdje se ne spominju elementarne nepogode, već se spominju klimatske promjene, što su različiti pojmovi. Ad 10 str. 15. Obrazloženje Razvoja potreba 9 – Umjesto riječi „proizvodnja specijaliteta“ napisati „proizvodnja hrane s posebnim oznakama kvalitete“. Ad 11 str. 16 Opis Razvojne potrebe 11. – Potpuno nerazumljiv tekst. Radi li se tu o državnom ili privatnom poljoprivrednom tlu? Radi li se tu o usklađivanju zemljišnih knjiga i katastra? Radi li se tu o troškovima postupka zemljišno-knjižnih ispravaka? Nije navedena komasacija. Ad 12 str. Str- 17. Obrazloženje Razvojne potrebe 13. – Inovacije su pomiješane s istraživanjem i razvojem koje se opisuje u narednom poglavlju. Nigdje nisu spomenuti start-up u poljoprivredi, agro-tehnološki centri i poticanje inovacija u privatnom sektoru i sl. Prihvaćen Stupanj iseljavanja u ruralnim područjima prepoznat je kao rizik u SWOT analizi prikazanoj u dodatku II nacrta Strategije poljoprivrede. Provedbenim mehanizmom E.4 predviđeno je rješavanje problema neusklađenosti vještina s potrebama poslovanja u suvremenom poljoprivredno-prehrambenom lancu, što uključuje i informatičke vještine. Možemo se djelomično složiti s predloženim razlozima niske produktivnosti. Međutim, ne smatramo da je mala veličina poljoprivrednih gospodarstava nužno povezana s manjom produktivnošću, to ovisi o vrsti poljoprivredne proizvodnje, npr. staklenička proizvodnja koja se odvija na relativno manjim poljoprivrednim površinama može biti visoko produktivna. Pod pojmom okolišne održivosti misli se na proizvodne prakse u poljoprivredi koje su korisne za okoliš ili klimu. Pojam tehničke učinkovitosti je uobičajen za metodologiju korištenu u analizi koja je prethodila izradi nacrta Strategije poljoprivrede. Vidjeti dokument “Analiza učinkovitosti I efektivnosti javnih izdataka za poljoprivredu u Hrvatskoj” (https://poljoprivreda2020.hr). Ne vidimo da se tekstovi uz razvojne potrebe 2 i 4 ponavljaju. Zoniranje proizvodnje bit će provedeno u skladu s provedbenim mehanizmom B.2. Navod o razini samodostatnosti hrvatske poljoprivredne proizvodnje će biti ažuriran. Specijaliteti ili, kako se drugdje u nacrtu Strategije poljoprivrede ponekad nazivaju “gastro delicije” nisu nužno proizvodi zaštićeni nekom od oznaka kvalitete. Dio koji se odnosi na poljoprivredno zemljište će biti dopunjen. Start-upovi u poljoprivredi obuhvaćeni su provedbenim mehanizmom D.4, dok je promicanje inovacija pokriveno provedbenim mehanizmom F.4.
72 Željko Ivančević 4. RAZVOJNE POTREBE I CILJEVI STRATEGIJE, Razvojna potreba 11.: Unaprijediti funkcioniranje tržišta poljoprivrednim zemljištem Činjenica da je pitanje tržišta pa onda i raspolaganja poljoprivrednim zemljištem stavljena kao 11. potreba pokazuje potpuno nerazumijevanja stanja i stvarnih problema poljoprivrede ali i uvjeta za sva buduća ulaganja. Iluzorno je očekivati bilo kakav napredak u poljoprivredi i ozbiljne investicije u profitabilne i održive projekte ako se kao prvi preduvijet za razgovor o bilo kojim prijedlozima i planovima ne riješi utvrđivanje vlasničkih odnosa prije svega kod privatnih vlasnika zemljišta odnosno usklađivanja katastra i zemljišnih knjiga. Nakon što se stvori ovaj preduvjet za ozbiljnu raspravu, treba pristupiti komasaciji kako bi investicije u poljopivrednu proizvodnju mogle biti održive i na optimalnim površinama potrebnih površina poljoprivrednog zemljišta. Prihvaćen Primamo komentar na znanje. U nacrtu Strategije poljoprivrede detaljnije će se obraditi problematika poljoprivrednog zemljišta.