Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o obrascu prethodne procjene za Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Andrea Hocenski | PRILOG 1. | radim u trgovini 36 godina. nekada smo radili subotom do 13 ili 14 sati i nedjeljom se nije radilo. nitko nije bio gladan, niti mu je pofalilo vanili šećera za kolač. danas mi radimo nedjeljom, a "vjernici" nakon mise dolaze po ručak, i još se ljute što ne radimo cijeli dan. nitko nas ne pita da li bi i mi išli sa svojom obitelji na misu nedjeljom. mi moramo raditi. nedjelja je dan neprocijenjiv za obitelj jer jedino tada smo svi na okupu, osim mame. žalosno. nadam se da ćemo kao društvo shvatiti da se život ne sastoji samo od trke za novcem. iskreno vjerujem da će ovaj Zakon biti donešen. | Primljeno na znanje | Vaš komentar je primljen na znanje. |
| 2 | Branimir Jurković | PRILOG 1. | Iz zakona nije jasno po čemu su djelatnici benzinskih crpki, liječnici, vatrogasci, vojnici...manje vrijedni ljudi od trgovaca jer njihov rad ostaje dozvoljen. Zašto nije moguće subotom kupiti gorivo, a nedjeljom jest? | Nije prihvaćen | Liječnici, vatrogasci i vojnici ne potpadaju pod primjer ovog Zakona jer se njime uređuje radno vrijeme prodajnih objekata. Iznimke koje se predlažu propisati izmjenama i dopunom Zakona o trgovini propisuju se zbog potrebe opskrbe stanovništva, kontinuiranog obavljanja javnih usluga te rada onih objekata koji uobičajeno rade nedjeljom i blagdanima zbog specifičnosti potreba potrošača. Navedene iznimke nalazimo i u materijalnim odredbama članka 89. Zakona o radu kojima je propisana mogućnost drukčijeg uređenja dnevnog i tjednog odmora radnika, ako se radi o djelatnosti pružanja usluga u bolnicama, radu radnika u zračnim i trajektnim lukama, željezničkom prometu, poljoprivredi ili turizmu. Također, navedene iznimke u bitnome odgovaraju praksi i u drugim zemljama članicama Europske unije. |
| 3 | HOK | PRILOG 1., 2.ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | 2.1. Ceh trgovine Hrvatske obrtničke komore koji broji gotovo 10000 obrtnika smatra da bi odluku o radu nedjeljom trebalo ostaviti na slobodu poslodavcima, kao što je to bilo i do sada. Imajući u vidu podijeljenost oko važnosti nedjelje kao radnog dana za one obrtnike u turističkim područjima gdje je rad nedjeljom ključan za poslovanje i opstanak te onih obrtnika u manje razvijenim područjima i dijelovima (primarno) kontinentalne Hrvatske gdje je rad nedjeljom neisplativ, Ceh trgovine HOK-a stava je da bi odluku o radu nedjeljom trebali donijeti sami poslodavci, dok se zaštita prava radnika mora osigurati na temelju Zakona o radu i provedbenih propisa. | Primljeno na znanje | Stručni nositelj je upravo imajući u vidu podijeljenost oko važnosti nedjelje kao radnog dana predložio da svaki trgovac slobodno, prema vlastitom izboru, odredi 16 radnih nedjelja u tijeku godine sukladno svojoj poslovnoj politici, a kako bi se osigurala ravnoteža između gospodarskog interesa trgovca te cilja koji se ovim prijedlogom zakona želi postići. |
| 4 | Ksenija Bešlić | PRILOG 1. | Moje ime je Ksenija. Želite li vi možda raditi ovako? Svaki tjedan svaki dan drugačije radno vrijeme. Kroz godine rada vi nemate stabilnost, nesvjesna napetost je u svakom od nas, planiranje budućnosti je neizvjesnost, a o nedostatku blagdanskog obiteljskog opuštenog ugođaja da ne spominjem. Kada cijela zemlja slavi, trgovci rade i do 22h u NAŠOJ trgovačkoj. kući. I znaju ti muškarci na vlasti da su to većinom radnice slabijeg spola, mlade majke rođenih kćeri i sinova, državljana ove lijepe naše koja duboko u duši plače. Ksenija Valpovo | Primljeno na znanje | Vaš komentar je primljen na znanje. |
| 5 | Ksenija Bešlić | PRILOG 1. | Mislim da je trgovina djelatnost koja ne bi trebala raditi nedjeljom i blagdanima. Kupovina se može obaviti u preostale dane u tjednu, a nedjelja bi trebala biti dan za odmor, obitelj, duhovne aktivnosti, druženja...., odnosno da ju svatko provede na način na koji želi. Moja mama je cijeli svoj radni vijek odradila u trgovini. Radila je i nedjeljom i to za 16 kn više. Sjećam se da je uvijek govorila da bi im dala tih 16 kuna, pa i više, samo da ne mora raditi nedjeljom. Mislim da ništa, pa ni veći dodatak za rad nedjeljom ne može zamijeniti slobodnu nedjelju i vrijeme koje taj dan provodimo sa svojom obitelji. To je neprocjenjivo. Nadam se da će se ovo pitanje konačno riješiti i da će radnici u trgovini konačno moći uživati u slobodnim nedjeljama. | Primljeno na znanje | Vaš komentar je primljen na znanje. |
| 6 | LONIA TRGOVINA d.o.o. | PRILOG 1., 2.ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Poštovani, generalno za TD, posebice ona koja su imala akvizicije u prethodnom periodu bilo bi svrsishodno da izmjene Zakona u dijelu koji se odnosi na nastavak korištenja MTU-a obuhvate i prethodno odrađena preuzimanja ( prijašnjih godina ), a ne da se primjenjuje isključivo na preuzimanja nakon stupanja izmjena na snagu, s obzirom da prema tumačenju pojedinih inspektora, društvo koje je akviziralo drugo društvo, kako sada stvari stoje, dužno je ishoditi nova Rješenja o minimalno tehničkim uvjetima na svoje ime ( za isti prostor, istu opremu i vrstu robe, a samo nastavlja poslovanje ), što je apsurdno i stvara nepotrebni financijski i vremenski trošak. LP | Nije prihvaćen | Zakonom se određuju pravni okviri djelovanja državnih tijela, tijela s javnim ovlastima tijela lokalne i regionalne samouprave, kao i ostalih pravnih i fizčkih osoba. Postupak donošenja zakona uređen je Ustavom i poslovnikom predstavničkog tijela. Nakon donošenja, zakon se proglašava, promulgira, zatim se objavljuje u službenom glasilu te stupa na snagu nakon proteka određenog roka. Zakoni ne mogu imati retroaktivno djelovanje. Slijedom navedenog, a vezano uz Vaš komentar nije moguće primijeniti institut nastavka djelatnosti trgovine na predloženi način, dok ovaj provedbeni propis ne stupi na snagu nakon proteka određenog roka ili s određenim rokom. Stoga, tek stupanjem na snagu ovoga Zakona, primjenjuje se normativno rješenje koje se ovim provedbenim propisom uređuje, budući se u pravnoj regulaciji upotrebljava normativni sadržaj nekog opećg akta kao izvora prava. To stoga što se takvom primjenom proizvode pojedinačni (individualni) pravni akti (presude, upravna rješenja, odluke i pravni poslovi). |
| 7 | MARIJA, obrt za trgovinu i usluge | PRILOG 1. | Poštovani, citirat ću Ustav RH: (svatko ima pravo na rad i slobodu rada” (čl. 55 USTAVA RH) ), a to je pravo na rad u RH,( svaki zaposleni ima pravo na tjedni odmor (čl. 56 USTAVA RH)) nigdje se ne spominje da to mora biti nedjelja, ako se držimo Ustava i da smo svi jednaki zašto onda , konobari , radnici u industriji , novinari , tv voditelji ,kuhari .........mogu raditi nedjeljama i blagdanima a ja neću smjeti. Tu problematiku treba riješiti kroz Zakon o radu da se definira koliko radnik nedjelja i blagdana smije maksimalno raditi u godini i koliko ga treba za to platiti 50%, 100%, 150% ....VIŠE , a ne da se ide na zabranu jer se takvim zakonom krši poduzetnička diskriminacija , npr. ugostitelji, pekari mogu raditi, a trgovci neće smjeti. | Primljeno na znanje | Komentar će se razmotriti zajedno s drugim prijedlozima iz savjetovanja o Obrascu i Zakonu, uzimajući u obzir načelo jednakopravnosti trgovaca koji djeluju na tržištu. |
| 8 | MARIJA, obrt za trgovinu i usluge | PRILOG 1., 3.UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA | Vlasnik sam obrta kojeg je moja majka utemeljila 1995. godine, a ja preuzeo 2018. godine po njenom odlasku u mirovinu. Obrt se bavi prodajom mješovite robe na 50m2 prodajnog prostora. Prošle godine kada je nacionalni stožer zbog epidemioloških mjera zabranio rad trgovina nedjeljom i blagdanima promet je drastično pao, svega dva do tri posto prometa je nedostojalo da ne uđemo u mjeru za očuvanje radnih mjesta, a i prijašnje dvije zabrane koje je srušio Ustavni sud loše su se odrazile na naše poslovanje, ( jedva smo se izvukli da ne zatvorimo ) Stoga apeliram da se ako dođe do izglasavanja tog zakona da se iz njega izuzmu obrti gdje vlasnici i članovi njegove obitelji rade sami u protivnim ću morati zatvoriti zauvijek vrata svoje trgovine. S obzirom na to da u te dane ja kao vlasnik obrta radim sam, mislim da nije pravedno da pekara pokraj moje trgovine smije raditi i prodaje mliječne proizvode, sokove i drugi artikle iz asortimana trgovine, a ja ne smijem. Između ostalog krši mi se ustavno pravo (svatko ima pravo na rad i slobodu rada” (čl. 55 USTAVA RH) ), a to je pravo na rad u RH,( svaki zaposleni ima pravo na tjedni odmor (čl. 56 USTAVA RH)) nigdje se ne spominje da to mora biti nedjelja, ako se držimo ustava i da smo svi jednaki zašto onda , konobari , radnici u industriji , novinari , tv voditelji .........mogu raditi nedjeljama i blagdanima a ja neću smjeti. Stoga još jednom apeliram da razmislite o mojem prijedlogu kako ne bi propali mali obiteljski obrti. Tu problematiku treba riješiti kroz Zakon o radu da se definira koliko radnik nedjelja i blagdana smije maksimalno raditi u godini , a ne da se ide na zabranu. lp Alan | Primljeno na znanje | Komentar će se razmotriti zajedno s drugim prijedlozima iz savjetovanja o Obrascu i Zakonu, uzimajući u obzir načelo jednakopravnosti trgovaca koji djeluju na tržištu. |
| 9 | Marko Župa | PRILOG 1., 2.ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | "Omogućavanje radnicima da budu s obitelji", odnosno prava i obveze radnika i zaposlenika se rješavaju kroz Zakon o radu. Upravo ZOR u čl.1. navodi da se "ovim zakonom uređuju radni odnosi u Republici Hrvatskoj". Reguliranjem radnog vremena trgovina zbog "obiteljskih razloga" ne ostvaruje se zaštita radnika (koji, unatoč zatvorenoj trgovini unutra može raditi inventuru, bojati zidove, čistiti, ...) već se postiže isključivo to da je trgovina zatvorena za kupca. Zakon o trgovini uređuje pitanje rada trgovina kao trgovačkih društava i objekata. Ako krenemo od pretpostavke da trgovine nemaju obitelj te samoj trgovini nije potrebno a ni moguće osigurati "vrijeme za obitelj", i ako pretpostavimo kako Zakonodavac treba zaštititi radnika, dolazimo do zaključka kako je Predlagatelj promašio zakonski akt kroz koji Zakonodavac treba zaštititi radnika. | Nije prihvaćen | Cilj izmjena i dopune Zakona o trgovini je uskladiti radno vrijeme u djelatnosti trgovine na način da se odredba članka 57. Zakona o trgovini uskladi s općim pravilima Zakona o radu te drugim međunarodnim aktima navedenima u točki 2.1. Obrasca. |
| 10 | Mladen Malta | PRILOG 1. | Smatram da 16 radnih nedjelja nije ni približno dovoljno kako bi se efektivno pokrila cjelokupna turistička sezona. Tendencija u turizmu je da se sezona produljava, a regulacijom rada nedjeljom u trgovini bi ograničili ponudu i onemogućili turističku potrošnju, što bi moglo utjecati na skraćenje sezone. Nadalje, manji trgovci u lučkim gradovima značajno ovise o kruzerima koji često pristaju nedjeljom. Ti trgovci ne mogu unaprijed znati rasporede plovidbe kruzera kako bi izabrali najpogodnije nedjelje za rad. Ova mjera će unijeti veliku konfuziju u ionako već heterogenu djelatnost. Molim da se navedeno uzme u obzir pri procjeni učinka propisa. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na Vašem komentaru. Dodatno ističemo da je stručni nositelj u analizi broja radnih nedjelja uzeo u obzir činjenicu orijentiranosti gospodarstva na turizam, potrebu trgovina u manjim sredinama i turističkim centrima da maksimiziraju prihode tijekom turističke sezone. Stoga se i predlaže da trgovac prema vlastitom izboru odredi 16 nedjelja u godini kada će raditi. Navedeno će pravilo biti horizontalno i odnosit će se na sve trgovce bez iznimki gdje obavljaju svoju poslovnu djelatnost. Procjena je stručnog nositelja da će se time omogućiti ravnoteža između gospodarskog interesa trgovaca te cilja koji se ovim prijedlogom zakona želi postići. |
| 11 | Mladen Malta | 5.UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA, 1.1.UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA | Komentar na članak 5.1.3. “Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva” Smatram da će mjera imati veliki učinak na konkurentnost gospodarstva. U Poljskoj je od 1.1.2020. postrožen Zakon koji regulira rad nedjeljom i broj radnih nedjelja prepolovljen je s 14 na 7. Istraživanje poljskog Parlamentarnog ureda za analizu iz 2019. pokazuje da je promet malih trgovaca pao za 20-30% od kada je nastupilo uvođenje restrikcija, a dio prometa se prelio prema velikim trgovačkim lancima i online platformama. Molim da se navedeno uzme u obzir pri procjeni učinka propisa kako bi se zaštitili mali trgovci. | Primljeno na znanje | Komentar će se razmotriti zajedno s drugim prijedlozima iz savjetovanja o Obrascu i Zakonu, uzimajući u obzir načelo jednakopravnosti trgovaca koji djeluju na tržištu. |
| 12 | Nenad Nikolić | PRILOG 1., 5.UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA | 5.1.1. Očekujem utjecaj prelijevanja osobne potrošnje na susjedne države i na povećanu kupnju putem interneta, uz mnogo propuštenih prodaja turistima na unutrašnjem tržištu. 5.1.16,17,18, 20 Očito je da će efekti zakona utjecati na ogromnu populaciju i veliki dio gospodarstva. Ti utjecaji će biti negativni, u to nema sumnje. Nedostaju mjereljivi pokazatelji. Autori ovog dokumenta izbjegavaju usporedbe ili pokazatelje kako druge države EU reguliraju ovo područje. To je očito zato što su države prepustile veći dio samom tržištu koje, ako se ode u turističke države, samo uspješno drži otvoreno trgovine nedjeljom. Pa samo mala i općenita usporedba s turističkim državama kakva smo mi može riješiti nedoumice oko ovog zakona. Nedostatak mjerljivih pokazatelja i usporedbi s nama sličnim turističkim državama je ozbiljan nedostatak ovog javnog savjetovanja. S ozbiljnim utjecajem na skupine opisane 5.1.16,17,18, 20. Kad je toliko ozbiljan utjecaj, a ne daju se brojčani pokazatelji niti usporedbe, stvara se sumnja u stručnosti i moguću ishitrenosti ovog prijedloga. Čemu prijedlog bez mjerljivih pokazatelja? Čemu žurba nakon ovih Covid udaraca gospodarstvu? Ima li neka udruga gospodarstvenika koja ovo podržava? Jesu li sindikati svjesni opasnosti zatvaranja trgovina i postupaka poslodavaca prema višku radnika? Da li je crkva svjesna da će zatvaranjem sajmova i trgovina u blizini crkvenih sjedišta obitelji uputiti na putovanja u susjedne države kako bi se opskrbile potrebnim stvarima umjesto da odu zajedno svi u crkvu pa u trgovine u najbližem gradu? I da će odlazak u crkvu biti smanjen jer se ide u kupnju potrebnih svakodnevnih potrepština. Očito da se problematika malih mjesta i satelitskih simbiotskih seoskih naselja oko njih ovdje uopće ne razmatra.Nema niti mišljenja i stavova udruga poduzetnika koji se bave trgovinom u Hrvatskoj. Nema niti priloga Ministarstva turizma koje bi prvo trebalo reagirati na zabranu rada trgovina u turističkim središtima, niti Ministarstva zdravstva koje bi trebalo reagirati na uvećanu opasnost od zaraze jer se sva kupnja svodi na 6 umjesto na 7 dana. | Nije prihvaćen | Odgovor na komentar dan pod brojem 33. |
| 13 | Nenad Nikolić | PRILOG 1., 4.UTVRĐIVANJE RJEŠENJA | 4.1. i 4.2 Rješenja su u poštivanju zakona o radu i naknadama za prekovremeni rad i rad nedjeljom i praznikom. Kao što to rade u većini država u EU. Uz to bolje je skratiti radno vrijeme nedjeljom nego potpuno zabraniti rad. To prepustiti poduzetnicima. Naravno da će u turističkim središtima poduzetnici raditi duže jer imaju interesa zbog interesa turista. Ovaj zakon je nepotreban i štetan. | Nije prihvaćen | Cilj izmjena i dopune Zakona o trgovini je uskladiti radno vrijeme u djelatnosti trgovine na način da se odredba članka 57. Zakona o trgovini uskladi s općim pravilima Zakona o radu te drugim međunarodnim aktima navedenima u točki 2.1. Obrasca. Predložene izmjene Zakona o trgovini ne dovode u pitanje poštivanje odredbi Zakona o radu i njegovih podzakonskih akata. |
| 14 | Nenad Nikolić | PRILOG 1., 3.UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA | 3.1. Neistinito se prikazuje cilj zabrane rada nedjeljom kao mjera u svrhu smanjivanja administrativnog uplitanja u rad poduzetnika. A to je upravo suprotno, izravno miješanje u tržište i rad poduzetnika, izravno miješanje u hrvatske običaje i u običaje da se nedjeljom dolazi u lokalna sjedišta koja imaju crkvu radi obiteljskog prisustvovanja crkvenim misama i ujedno obavila tjedna kupnja za potrebe obitelji. U konačnici ishod je i protiv same crkve jer će umjesto da se u istom danu obave i religijske i obiteljske potrebe kod zatvorenih tržnica i trgovina to će se obavljati rjeđe i uz negodovanje dijela obitielji. 3.2. Promjene su negativne. Ishodi su u odlasku dijela prometa u susjedne države koje NEMAJU zabranu rada trgovina nedjeljom. Odljev prometa na promet putem interneta. Nezadovoljstvo turista. Smanjenu zaradu poduzetnika. Veći rizik zaraze prenatrpanim centrima subotom. Nezadovoljsta u obiteljima. U konačnici manjim dolascima na nedjeljne mise jer obitelj ne može obaviti i druge svoje potrebe istog dana. 3.3. Vremenski okvir počinje odmah, već pri najavi ovih promjena dio kupaca će se upustiti u pretraživanje interneta i traženja kineskih dobavljača, raspitivanju koji centri rade u susjednim državama blizu granice, dobivamo novi Trst, Leibnitz, Brčko koji će se aktivirati zahvaljujući upravo ovom zakonu. | Nije prihvaćen | Administrativno rasterećenje koje se postiže ovim propisom ne odnosi se na činjenice koje su navedene u Vašem komentaru. Administrativno rasterećenje poduzetnika opisano u točki 3.1. Obrasca odnosi se na skraćenje vremena potrebnog za ishođenje rješenja o ispunjavanju minimalno tehničkih uvjeta i smanjenje troškova poslovanja koji će iz toga proizaći u opisanom slučaju. Odlazak građana u kupovinu u zemlje u okruženju te porast kupovine na internetu rezultat je i drugih čimbenika (ekonomska isplativost te pandemija), a ne isključivo radnog vremena prodajnih objekata. |
| 15 | Nenad Nikolić | PRILOG 1., 2.ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | 2.1. Republika Hrvatska je prihvatila normu HRN EN ISO 22000: 2018, Sustavi upravljanja sigurnošću hrane -- Zahtjevi za svaku organizaciju u lancu hrane (ISO 22000:2018; EN ISO 22000:2018) i dužna je povući sve dokumente koji su u suprotnosti s tom europskom i svjetskom normom. Postoji i cijeli niz drugih normi i dokumenata vezanih u osnovnu normu. Sustav Hazard Analysis Critical Control Points je značajan, ali samo jedan od sustava koji se koriste u kontroli sigurnosti sustava proizvodnje, transporta, skladištenja i prodaje hrane. Ukidanjem rada trgovina nedjeljom uvodi se ogroman rizik u kojemu je prodajno mjesto i skladište hrane bez djelatnika preko 30 sati. Kvarovi na ventilacijskom i klimatizacijskom sustavu, sustavu hlađenja hrane, nestanku električne energije, proboja vode, provale, zlonamjernog zagađenja hrane ili slično ostaju nedetektirani sve do slijedećeg radnog dana što povećava rizike koji nisu dozvoljeni prema normi HRN EN ISO 22000 a dobro su opisani i u HACCP sustavu upravo kao značajne kritične točke. Drugo rješenje je obilazak trgovine hranom od strane kvalificiranog osoblja osposobljenog za rad u HACCP sustavu odnosno po HRN EN ISO 22000:2018 koje je u stanju prepoznati kritični događaj i poduzeti hitne mjere. Dakle netko i tako treba raditi bez obzira na "zabranu rada nedjeljom". Uvode se dodatno brige uprave o smjenama obilaska prostora što je dodatno administrativno i beskorisno opterećenje jer za to vrijeme trgovina ne radi i ne donosi prihod već kupce i turiste se prisiljava da potraže neko drugo rješenje što stvara nezadovoljstvo. Nedjelja je po tradiciji u Hrvatskoj dan kada građani između ostalog idu u crkvu a pri tome obavljaju i druge poslove. Nedjelja je i sajmeni dan kada na tržnice gradova dolaze pčoljoprivrednici iz okoline i prodaju svoju robu a trgovci i obrtnici drže otvorene svoje radnje kako bi poslužili svim koji nedjeljom obiteljski iz okolice dolaze u crkveno središte. Zabraniti rad trgovina nedjeljom pogotovo u blizini sajmova i crkvi bila bi gruba intervencija na običaje, gospodarstvo i crkvu. Trgovci i obrtnici su se prilagodili tim običajima i tržnice, sajmovi i trgovine i obrtničke radnje obično nisu radili ponedjeljkom kako bi se dozvolio tjedni odmor svima onima koji su nedjeljom radili. Recimo u Zagrebu ne rade tržnice ponedjeljkom, to je dan tjednog odmora za sve one koji moraju na tržnicama raditi nedjeljom. Sasvim je izvjesno da bi ovakvom intervencijom hrvatske vlade bili umanjeni običaji dolaska u crkvu nedjeljom jer bi teže bilo okupiti i nagovoriti sve članove obitelji na dolazak u sjedište lokalne zajednice a da uz vjerske potrebe ne ostvare i neke druge potrebe. 2.2. Ovakav zakon nije potreban.Potrebno je poštivanje postojećih zakona o naknadama za rad nedjeljama, praznicima i blagdanima. Ovakva intervencija je prekomjerna i nije uobičajena u EU niti u skladu s tradicijskim hrvatskim običajima. 2.3. Nema dokaza niti potrebe za izradom ovakvog zakona. U materijalu je navedeno da je nedjelja drugi dan po obimu prometu u hrvatskim trgovinama koje se nalaze u robnim trgovačkim centrima. Treba pažljivo izračunati koliki je to postotak sveukupnog prometa. Promet na tržnicama i sajmovima i okolnim radnjama u malim mjestima u kojima su crkve trebalo bi također pažljivije izmjeriti. Ludost je ostaviti turiste bez mogućnosti kupnje nedjeljom i ovaj zakon je štetan prema hrvatskom gospodarstvu. Ovim zakonom se potiče odlazak domaćih kupaca na trgovačke izlete u okolne države i kupnja preko interneta. Kako će Covid ostati neko duže vrijeme različitim intenzitetom, treba rasteretiti trgovačke gužve subotom, pa je ukidanje rada nedjeljom upravo mjera koja ide protiv zdravlja i života hrvatskih građana jer u gužvama subotom je lakši prijenos smrtonosne zaraze. | Nije prihvaćen | Članak 6. stavak 3. Konvencije 106 o tjednom odmoru u trgovini i uredima Međunarodne organizacije rada iz 1957. godine, objavljene u „Narodnim novinama – Međunarodni ugovori“ broj 3/02, koje je Republika Hrvatska stranka na temelju notifikacije o sukcesiji („Narodne novine - Međunarodni ugovori“, broj 6/95), propisuje kako se razdoblje tjednog odmora mora, kad god je to moguće, podudarati s danom u tjednu koji je prema tradiciji ili običajima te zemlje određen kao dan odmora. U tom smislu da je nedjelja opće pravilo koje vrijedi za sve poduzetnike u Republici Hrvatskoj, sukladno odredbama Zakona o radu, svoj stav izražava i Ustavni sud Republike Hrvatske u Odluci broj: U-I-642/2009 od 19. lipnja 2009. godine kada u točki 9.6. obrazloženja navodi da, citat: „… Ustavni sud utvrđuje da je u pravnom poretku Republike Hrvatske nedjelja onaj dan u tjednu koji je prema hrvatskoj tradiciji i njezinim običajima dan tjednog odmora u smislu članka 6. stavak 3. Konvencije. ”, dovršen citat. Sukladno stajalištu Ustavnog suda Republike Hrvatske, predloženim propisom postiže se legitiman cilj koji osigurava i omogućava, pored ostalog, i kvalitetu funkcioniranja društvene zajednice. Nadalje, odredbom članka 2. stavak 5. Europske povelje o socijalnim pravima propisano je da se tjedni odmor podudara s danom u tjednu koji je kao dan odmora prihvaćen prema tradiciji ili običajima zemlje ili regije. Isto daje pravo Republici Hrvatskoj da utvrdi pravila vezana uz radno vrijeme trgovina te da u skladu sa svojom tradicijom i običajima, kao i u interesu građana i radnika koji rade u djelatnosti trgovine, kao opće prihvaćen dan tjednog odmora odredi nedjelju. Pružanje tjednog odmora radnicima predstavlja javnu korist zaštite zaposlenih, koja slijedi načela Europske socijalne povelje. Uz Vaš navod kako je rad prodajnih objekata nedjeljom potreban, jer postoji mogućnost kvara na ventilacijskom sustavu, provale, zlonamjernog zagađenja hrane, nestanka električne energije,ne nalazi se poveznica s člankom Zakona o trgovini koji se predlaže izmijeniti. Naime, svaki poslodavac ima načina osiguranja robe i organizirani sustav pravilne zaštite rada i sredstava za rad, opreme kao i samog prodajnog objekta budući da je temeljem toga i ishodio rješenje o ispunjavanju minimalno tehničkih i drugih uvjeta za obavljanje djelatnosti trgovine od nadležnog tijela. Isto tako netočan je navod da tržnice u Zagrebu ne rade ponedjeljkom. Radno vrijeme tržnica određuje se posebnom Odlukom i navedeno je na mrežnim stranicama Tržnica Zagreb https://www.trznice-zg.hr/default.aspx?id=305. |
| 16 | Nenad Nikolić | PRILOG 1., 1.OPĆE INFORMACIJE | 1.5. Nije istinito prikazano da se ovim zakonom postiže administrativno rasterećenje gospodarstva. Upravo suprotno, ograničenjima rada poslodavcima u uvjetima post-Covid krize stvara se negativno okruženje u kojem se na postojeće ograničeno tržište dovode remetilački faktori kupnje preko granica u Bosni i Hercegovini, Mađarskoj, Sloveniji, Srbiji pa i Italiji i Crnoj Gori izravnim odlaskom hrvatskih građana u te države ili ulaskom roba putem interneta iz Kine i drugih udaljenih država. To nije nikakva reformska mjera na korist hrvatskog gospodarstva već nametnuti i besmisleni zakon kojim se administrativno uvode zabrane rada u turističkoj zemlji umjesto poticajno i konkurentno okruženje koje bi se stvorilo. Stvaraju se poticaji samo za odljev kupaca u druge ekonomije i nikakve veze nema s administrativnim rasterećenjem hrvatskog gospodarstva. Nikakvo se usklađenje s pravnim okvirom i stečevinom EU ne ostvaruje ovim zakonom. | Nije prihvaćen | Administrativno rasterećenje koje se postiže ovim propisom ne odnosi se na činjenice koje su navedene u Vašem komentaru. Administrativno rasterećenje poduzetnika opisano u točki 3.1. Obrasca odnosi se na skraćenje vremena potrebnog za ishođenje rješenja o ispunjavanju minimalno tehničkih uvjeta i smanjenje troškova poslovanja koji će iz toga proizaći u opisanom slučaju. |
| 17 | Nezavisni hrvatski sindikati | PRILOG 1. | Rad trgovina nedjeljom i blagdanima u Republici Hrvatskoj doista nije nužan niti potreban. S obzirom na radno vrijeme trgovina svih drugih dana u tjednu, svatko tko radi u bilo kakvom rasporedu radnoga vremena može naći svoje vrijeme za kupovanje. (Neovisno što neki pobornici rada trgovina nedjeljom i blagdanima „brane“ taj stav uz obrazloženje kako je „danas drukčije doba nego ranije i ljudi rade po cijele dane“). Radno vrijeme je Zakonom o radu u Hrvatskoj uređeno kroz 40 satni radni tjedan u punom radnom vremenu. Uz prekovremeni rad to je do 50 sati tjedno, a ako je uveden nejednaki raspored ili preraspodjela radnog vremena, opet ukupno tjedno radno vrijeme ne može, zajedno s prekovremenim radom, iznositi više od 50 sati. A i uz uređenje kroz kolektivni ugovor ne može trajati duže od 60 sati tjedno. Kroz četiri uzastopna mjeseca ne duže od prosječno 48 sati tjedno, zajedno s prekovremenim radom. Umjesto da se utječe na razumno tjedno radno vrijeme svih zaposlenih, dulji ili predugačak rad pojedinaca uzima se kao jedno od opravdanja za rad trgovina nedjeljom i blagdanima. Za one koji nedjeljom ne rade, odlazak u kupovinu nedjeljom i blagdanom postoji kao mogućnost njihovog odabira, a za zaposlene u trgovini to nije stvar izbora već obveza. Rad nedjeljom i blagdanima razumljiv je i opravdan za sve koji rade na poslovima općeg i javnog interesa, ali to nikako nisu poslovi u trgovini. Nećemo u ovom očitovanju citirati one podatke i istraživanja s kojima je upoznat predlagatelj. No želimo napomenuti kako, na primjer, u Austriji trgovine tjedno mogu raditi 72 sata (ne nedjeljom i blagdanima), a u Hrvatskoj mogu raditi čak 168 sati tjedno, znači 7 dana u tjednu, 24 sata dnevno. Eurofound je u svom istraživanju pokazao kako radnici koji rade nedjeljom imaju 1,3 puta veću mogućnost obolijevanja nego radnici koji vikendom ne rade. Za radnike koji rade nedjeljom povećani su rizici od probavnih smetnji i problema, javljaju se problemi sa spavanjem, unutarnji nemir i slično. Ti su rizici povećani za prosječno 30%, a rizici od nesreća povećani su za 28%. Kako u trgovini pretežito rade žene, onda je zabrana rada trgovina nedjeljom i blagdanima društveno poželjna za zaštitu žena od diskriminacije i izrabljivanja. To je i jedna od mjera pronatalitetne populacijske politike jer je onima koji rade nedjeljom i blagdanima uskraćeno pravo na obitelj. Njemački ustavni sud je 2009. godine donio rješenje prema kojem je rad trgovina nedjeljom dopušten samo iznimno, a aktivnosti tipične za radni dan ne smiju se prenositi na nedjelju. Sud kaže i kako „čisti financijski interesi vlasnika trgovina nisu dovoljno jak argument da bi se trgovine otvarale nedjeljom“. U Hrvatskoj je odredba o zabrani rada trgovina nedjeljom i blagdanima pred Ustavnim sudom RH pala dva puta. (A Njemačka sasvim sigurno nije manje uređena zemlja od Hrvatske). Uz navedeno, nažalost, hrvatski građani velikim dijelom nemaju primanja od kojih bi mogli dostojno živjeti pa samim tim niti viška sredstava koja bi u dodatnoj kupnji mogli trošiti nedjeljom i blagdanima. Ako propis ne dopušta rad trgovina nedjeljom i blagdanima, građani će kupnju samo prebaciti na druge dane u tjednu. Provedena istraživanja i podatci o fiskaliziranim računima pokazuju da su u trgovini nedjelje i blagdani „najslabiji“ dani u tjednu. Poslodavci iz pojedinih trgovačkih centara (koji najčešće u matičnim zemljama nedjeljom i blagdanima ne rade) prikazuju drukčije podatke, ali samo za sebe i često uključuju u te podatke cijeli vikend, u što onda ulaze i subote (koje su uz petak i inače najjači dani u tjednom trgovanju). Često pri tom ističu i svoju društvenu ulogu, vezano za broj radnika koje zapošljavaju, ali pri tome ne navode koliko je trgovina raznih veličina propalo nakon njihovog otvaranja u Hrvatskoj i koliki je broj radnika, koji su u tim trgovinama radili, ostao bez posla. Zbog manjka radnika, radnici rade po 15, 20 nedjelja i blagdana uzastopno. U cjelini gledano, zabrana rada trgovina nedjeljom i blagdanima, zbog manjka radnika, ne bi ni mogla ni smjela u trgovini prouzročiti otpuštanja radnika. Kad je riječ o (ne)radu trgovina nedjeljom i blagdanima važno je prisjetiti se Konvencije 106 MOR-a o danu tjednog odmora i Europske socijalne povelje koje upućuju da svaka država samostalno uređuje koji je dan u tjednu dan tjednog odmora, u skladu sa svojim iskustvom, tradicijom i običajima. Svi koji želimo biti pošteni i korektni, ne možemo reći ništa drugo nego da je u Republici Hrvatskoj to nedjelja. Istraživanje je među ispitanicima pokazalo i da većina hrvatskih građana, svih dobnih skupina, njih više od 80%, zagovara za trgovinu neradnu nedjelju i blagdane. Kako je u Hrvatskoj po stoljetnoj tradiciji (i danas) nedjelja dan tjednog odmora, tada je za sve one radnike čiji rad nije nužan, treba osloboditi od rada. Radi li se ili ne nedjeljom i/ili blagdanom, potpuno je neutralno s makroekonomskog motrišta. Pri tome ne može biti opravdanje kako, budući da neke službe moraju raditi i nedjeljom i blagdanima, onda trebaju raditi i trgovine. Ne može se rad trgovina nedjeljom i blagdanima uspoređivati s obvezom rada hitne pomoći, bolnica, vatrogasaca, javnoga redarstva, javnoga prijevoza i slično. Uspoređivati rad trgovina nedjeljom i blagdanima s radom radnika u turizmu i ugostiteljstvu, sportu i rekreaciji, kulturnim ustanovama i slično, također je neprimjereno i promašeno. Turizam, ugostiteljstvo, sportske i kulturne priredbe i događanja doista počivaju na dokolici i slobodnom vremenu korisnika svojih usluga pa slobodne nedjelje i blagdani svih onih koji ne moraju raditi te, slobodne od rada, usmjeravaju k njima. Opravdanje kako je Hrvatska turistička zemlja pa trgovine nedjeljom i blagdanima trebaju i zbog toga raditi također ne drži vodu. I neke druge zemlje su turističke, a pri tome u njima trgovine nedjeljom i blagdanima ne rade. Primjerice, Švicarska ima dvostruko više stanovnika od Hrvatske, a od turizma zaradi trostruko više. U Švicarskoj su trgovine zatvorene od subote popodne do ponedjeljka ujutro. Osim toga, turisti, u vrijeme kad su u turističkim aktivnostima, ne rade pa lako mogu kupovati u trgovinama i bilo koji drugi dan u tjednu. Neka nedjeljom i blagdanima, umjesto obilaska trgovina, obilaze kulturne znamenitosti i pohode kulturna i sportska događanja te ugostiteljske objekte koji su i tako otvoreni i rado će ih ugostiti, odnosno uslužiti. Javne se vlasti često javno zaklinju o svoju opredijeljenost za obitelj i aktivne populacijske mjere. Kad bi to tako bilo i u stvarnosti, onda bi učinile sve da i oni koji rade u trgovinu imaju pravo na nedjelju i blagdane slobodne od rada. Kako bi i oni imali pravo sadržajno ih provesti sa svojim obiteljima. Ne smijemo zaboraviti da nedjeljom i blagdanima vrtići ne rade, nema nastave u školama i na fakultetima, u pravilu ne radi drugi supružnik pa su za većinu nedjelja i blagdani slobodni od rada doista dani za obitelj i svakako pomažu povećanju obiteljskog sklada i zajedništva te usklađivanju obiteljskog i poslovnog života. Dok je u Sloveniji koeficijent te usklađenosti 6,3, u Austriji 6,2,, a u Njemačkoj 5,9, u Hrvatskoj taj koeficijent iznosi „jedva nategnutih“ 3,7. U odnosu rada i kapitala, radnik je uvijek slabija strana te ga javne vlasti svojim zakonima i propisima moraju posebno štititi. U sustavu rada u Hrvatskoj žene su diskriminirane na mnogim područjima pa ih treba posebno štititi. Javne vlasti često govore o nužnosti uravnoteženja sustava rada i u odnosu na razlike u spolu, govore o većim kvotama žena u politici. A u trgovini se spotiču već o prvu stubu. U trgovini u većini rade žene, ali nisu političarke i nemaju snažan politički utjecaj pa onda nisu ni u središtu pozornosti političkih elita. E, to je primjer prave diskriminacije. Zbog svih ovdje navedenih (i još puno nenavedenih) razloga, rad trgovina nedjeljom i blagdanima treba zabraniti za sve osim za trgovine koje rade u zračnim lukama, na željezničkim i autobusnim postajama, na benzinskim crpkama, kao i za one male obiteljske trgovine, ako u njima nedjeljom i blagdanima rade samo članovi uže obitelji. A ako javne vlasti već nemaju dovoljno hrabrosti i odlučnosti za zabranu takvog rada, ako se boje predstavnika velikih i moćnih trgovačkih lanaca, onda trebaju barem drastično smanjiti broj radnih nedjelja i blagdana u RH. To nikako ne može biti čak 16 radnih nedjelja, nego puno, puno manje. Još samo želimo pitati gdje se gube neradni blagdani? | Primljeno na znanje | Vaš komentar je primljen na znanje. |
| 18 | Obrtnička komora Splitsko-dalmatinske županije | PRILOG 1. | Poštovani, Ceh za trgovinu Obrtničke komore Split donio je zaključak: "Rad nedjeljom treba omogućiti svima i to po vlastitom izboru; potrebno je omogućiti slobodu poduzetništva trgovcima na način da oni koji žele raditi nedjeljom - to i mogu." Ovo je posebno važno za našu županiju u kojoj većina malih trgovaca ionako teško preživljava (pandemija, veliki trgovački centri itd...) i u kojoj u velikom dijelu male trgovine rade samo sezonski. Zabrana rada nedjeljom bila bi pogubna za njihov opstanak. S poštovanjem, Obrtnička komora Splitsko-dalmatinske županije | Primljeno na znanje | Komentar će se razmotriti zajedno s drugim prijedlozima iz savjetovanja o Obrascu i Zakonu, uzimajući u obzir načelo jednakopravnosti trgovaca koji djeluju na tržištu. |
| 19 | Odvjetnik Hrvoje Vidan | PRILOG 1., 4.UTVRĐIVANJE RJEŠENJA | Komentar na točku 4.1.: Budući da je predmet ovog savjetovanja obrazac prethodne procjene za Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini, ostaje nejasno kojim se provedbenim propisom želi postići ishod. Naime, provedbeni propisi su podzakonski akti, odnosno pravilnici i uredbe. Nadalje, nije točno da nije moguće nenormativno urediti nekim drugim rješenjima, jer je sklapanje novog kolektivnog ugovora za trgovinu nenormativno rješenje. Ovom tvrdnjom predlagatelj tvrdi da sklapanje novog kolektivnog ugovora za sektor trgovine nije moguće. | Nije prihvaćen | Ishod se želi postići ovdje predloženim Zakonom o izmjenama i dopuni Zakona o trgovini. Izrada ovog propisa je potrebna, budući da se jedino promjenom postojeće zakonske regulative može regulirati radno vrijeme u djelatnosti trgovine na način kako je predloženo, a što dakako ne isključuje sklapanje kolektivnih, odnosno granskih ugovora u toj djelatnosti. |
| 20 | Odvjetnik Hrvoje Vidan | PRILOG 1., 2.ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Komentar na točku 2.2.: Budući da je u opisu mjere točka 2.3. navedena želja za utjecanjem na radno vrijeme radnika, smatramo da postoje i druga rješenja za ispunjenje tog cilja, izuzev izrade nacrta prijedloga zakona. Primjerice, sklapanje novog kolektivnog ugovora za trgovinu. | Nije prihvaćen | U točki 2.2. navedeno je da je izrada nacrta prijedloga zakona potrebna kako bi se reguliralo radno vrijeme u djelatnosti trgovine. S obzirom na članak 1. Zakona o trgovini kojim je propisano da se Zakonom uređuje radno vrijeme u djelatnosti trgovine, a člankom 57. istog Zakona regulira radno vrijeme prodajnih objekata procjena je stručnog nositelja da se isto ne može postići drugom mjerom. U točki 2.3. iznesene su analize koje podržavaju potrebu izrade nacrta prijedloga zakona i one nisu isključivo vezane uz „utjecanje na radno vrijeme radnika“. |
| 21 | Odvjetnik Hrvoje Vidan | PRILOG 1., 1.OPĆE INFORMACIJE | Komentar na točku 1.5.: Opis mjere Točka 2.3. nije do kraja jasan te ljubazno molimo za pojašnjenje. Naime, u smislu Zakona o trgovini, radno vrijeme u djelatnosti trgovine se definira kao dnevno i tjedno radno vrijeme u kojem su prodavaonice i drugi oblici trgovine otvoreni za kupce – iz definicije je vidljivo da se radno vrijeme ne odnosi na radnike već isključivo na kupce. Sukladno tome, ne vidimo poveznicu između radnog vremena prodavaonice i radnog vremena radnika, budući da unutar prodavaonice postoji niz radnji koje se ne odnose na usluživanje kupaca. Prema definiciji, reguliranje radnog vremena u trgovini nedjeljom odnosi se samo na kupce, a radnici i dalje mogu biti korišteni na radnom mjestu za cijeli niz potrebnih radnji unutar prodavaonice, izuzev usluživanja kupaca. Iz navedenoga se čini da izmjene i dopune Zakona o trgovini ne utječu na radno vrijeme radnika već samo prodajnih objekata, te bi se radno vrijeme radnika moralo regulirati kroz izmjene i dopune Zakona o radu. Ljubazno molimo za dodatno pojašnjenje. | Nije prihvaćen | Člankom 1. Zakona o trgovini propisano je da se njime uređuje radno vrijeme u djelatnosti trgovine. Člankom 57. istog Zakona regulira se radno vrijeme prodajnih objekata u odnosu na kupnju ili prodaju proizvoda u trgovini dok se ostale aktivnosti, a koje navodite u komentaru, odnose na posebne propise. Procjena je stručnog nositelja da će se u većini slučajeva radno vrijeme trgovine okvirno podudarati s prisutnošću radnika u trgovini. Uzimajući u obzir specifičnosti pojedinog prodajnog objekta, pripremu rada, predaju smjene i slične aktivnosti koje su uključene u opis radnog mjesta na koje je radnik raspoređen, kao i raspored i preraspodjelu radnog vremena djelatnika, može doći do određenih odstupanja. |
| 22 | Rozana Ana Duplančić | PRILOG 1., 1.OPĆE INFORMACIJE | Poštovani gospodine Begoviću, Samo jedna mala korekcija, nakon što je sklopljen granski kolektivni ugovor, u Republici Sloveniji 2020. godine donesen je i Zakon o dopunama Zakona o trgovini, kojim je reguliran rad nedjeljom i blagdanima. https://www.uradni-list.si/glasilo-uradni-list-rs/vsebina/2020-01-2454?sop=2020-01-2454 Zakon je prošao i ocjenu ustavnosti na Ustavnom sudu Republike Slovenije: https://www.us-rs.si/odlocba-ustavnega-sodisca-st-u-i-446-20-u-i-448-20-u-i-455-20-u-i-467-20-z-dne-15-4-2021/ | Primljeno na znanje | Vaš komentar je primljen na znanje. |
| 23 | Sindikat trgovine Hrvatske | PRILOG 1. | Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini, e-Savjetovanje - lipanj 2021. U hrvatskoj trgovini u siječnju 2021. radilo je 201.117 radnika, od toga 111.506 žena, a u maloprodaji 114.453 radnika, od toga 82.153 žena. To je gotovo 15 posto zaposlenih u gospodarstvu. Godine 2009., Odlukom Ustavnog suda ukinute su odredbe Zakona o trgovini, koje su regulirale radno vrijeme trgovina što je ostavilo pravnu prazninu te trgovine sada mogu raditi od 0 do 24 sata. Odluku o tome donosi poslodavac, uz uvjete koje sam procjenjuje (parkirna mjesta, red i mir ….). I tako svih 365 dana u godini. Sindikat trgovine Hrvatske smatra da ne postoji nikakav ekonomski opravdan razlog da trgovine moraju raditi u tako nereguliranom radnom vremenu. Radno vrijeme je potrebno regulirati, jer trgovina nije djelatnost koja mora raditi bez vremenskog ograničenja. Pravo na dan tjednog odmora u nedjelju, radnici u trgovini crpe iz Konvencije 106 MOR-a o danu tjednog odmora i Europske socijale povelje, dokumenata koji jasno kažu da svaka država sama određuje dan tjednog odmora, a koji će to dan u tjednu biti, određuje u skladu sa svojim običajima i tradicijom. To je u Hrvatskoj, bez dileme, nedjelja. Zašto je važno da nedjelje i blagdani budu neradni? Istraživanja koja se godinama provode pokazuju da se više od 80 posto ispitanika izjašnjava za neradnu nedjelju, odnosno za regulaciju rada nedjeljom i blagdanom. Pri tome su žene te koje češće zagovaraju slobodnu nedjelju, što je i logično, zbog njihovog češćeg rada nedjeljom. Slobodna nedjelja pravo je čovjeka. Ona pripada radniku i njegovoj obitelji, ili za druženje s prijateljima, on ga ima pravo provesti na način koji mu odgovara, što će mu omogućiti ne samo odmor od rada i obnovu organizma već i razvoj socijalnih veza i dr. Obitelj je ustavna vrednota i država ju mora štititi. Uređivanje neradne nedjelje je pitanje od javnog interesa. Usklađivanje poslovnog i privatnog života je izuzetno važno, jer gotovo 2/3 žena radi u maloprodaji, a veći dio njih imaju malu djecu ili djecu školske dobi pa je demografsko značenje nedjelje izuzetno važno. Tjedni odmor nedjeljom je bitan element u mjerama demografske obnove, jer roditelji trebaju biti s djecom, kada nema vrtića i škole, roditelji trebaju vrijeme provoditi zajedno sa djecom. Koeficijent usklađenosti privatnog i poslovnog života u Hrvatskoj je 3,7, u Austriji 6,2, u Njemačkoj 5,9, u Sloveniji 6,3. Godine 2010. u hrvatskoj maloprodaji radilo je 47 posto žena, u dobi od 18 do 34 godine. Društvo, međutim, nije osiguralo podršku (briga o djeci ili starijim članovima obitelji) pa žene često same odustaju od posla. Postoji negativna korelacija rada nedjeljom i podizanja djece, s obzirom da je u Republici Hrvatskoj određen pedagoški standard petodnevnog radnog tjedna predškolskih odgojno obrazovnih ustanova. Slobodna nedjelja je veliki napredak u ostvarenju boljitka radnika u maloprodaji, njihovog dostojanstva rada, radnog vremena po mjeri radnika. Uspoređivati prodavače s liječnicima, vatrogascima i policajcima je potpuno promašeno. Navedeni radnici rade nedjeljom jer štite zdravlje, sigurnost građana i njihove imovine. Oni su već prilikom zanimanja znali da zaštita života, zdravlja, sigurnosti građana znači da će u pravilu morati raditi 24/7. Turizam ne može biti opravdanje zagovornika rada nedjeljom u trgovini. Turisti u Hrvatsku dolaze najčešće iz zemalja koje nedjeljom ne rade i svoje potrebe će ostvariti u raspoloživom radnom vremenu trgovina. Poznati ekonomisti tvrde kako radno vrijeme ne utječe na potrošnju, već je ponuda, cijena i kvaliteta robe odlučujuća pri kupnji. Realna potrošnja je stabilna funkcija realno raspoloživog dohotka. Svoju potrebu kupac će zadovoljiti bilo koji dan u tjednu, važno je da mu je radno vrijeme trgovina unaprijed poznato. Rad trgovina nedjeljom vrlo štetno djeluje na kvalitetu života pojedinca, obitelji i društva u cjelini, a nema pozitivnog učinka na ekonomska kretanja. Subotom je najjači promet u trgovini, prosječno 18,8 posto više od ostalih dana. Podršku regulaciji rada trgovina nedjeljom i blagdanom daju i mnogi poslodavci, veliki, srednji i mali, obrtnici, udruge malih trgovaca, građani, čak i oni koji kažu da kupuju nedjeljom. Sada kupuju iz čiste komocije. Radno vrijeme može biti važan element nelojalne konkurencije, jer mali poslodavci ne mogu pratiti velike i posljedično propadaju. Građani neće izgubiti ništa osim malo komocije, a svi kao društvo dobijamo puno više. Sindikat polazi od teze da rad nije roba, čuvati moramo vrijednosti kao što su zdravlje radnika, sigurnost rada, dostojanstvo radnika, solidarnost građana i obitelj. Istraživanja Eurostata pokazuju da su radnici koji rade nedjeljom za 28,8 posto u većem riziku od povrede na radu i da im je 1,3 puta veća mogućnost obolijevanja, od radnika koji ne rade vikendom. Nedostatak radnika u trgovini je konstanta, otvorena radna mjesta i kontinuirani pozivi za zapošljavanje su svakodnevica u trgovini. Velika je fluktuacija radne snage u trgovini, a iscrpljujući rad i rad nedjeljom su jedan od razloga odlaska iz djelatnosti. Stoga su sve tvrdnje kako će zbog zatvaranja trgovina nedjeljom, u toj djelatnosti biti viška radnika – netočne i i svrha im je zastrašivanje radnika. Zaključno Nedjelja pripada radnicima, njihovoj obitelji, prijateljima. Zatvorene trgovine nedjeljom i blagdanima su značajan civilizacijski iskorak. Sindikat trgovine Hrvatske podržava izmjene Zakona u trgovini i reguliranje rada prodavaonicama nedjeljom i blagdanima, koji će postati neradni dani, uz utvrđene iznimke, s jasno određenim sankcijama za one koji krše propis i s pravom izbora svakog poslodavca za rad u određeni broj nedjelja tijekom godine, o broju kojih će se svakako razgovarati. | Primljeno na znanje | Vaš komentar je primljen na znanje. |
| 24 | Sindikat trgovine Hrvatske | PRILOG 1. | Nakon godina rada u trgovinama mogu reći da mi najteže pada rad nedjeljom. Cijela moja obitelj tada je kod kuće. To je vrijeme koje se ne može nadoknaditi niti platiti. Skuhani i nepojeden ručak, obiteljska okupljanja na koja dolazim kada su već završila, izleti sa kojih prva idem kući jer mi tada kreće druga smjena...Nedjelja je dan u tjednu koji nema zamjenu i cijenu. Tatjana, Slavonski Brod | Primljeno na znanje | Vaš komentar je primljen na znanje. |
| 25 | Sindikat trgovine Hrvatske | PRILOG 1. | Ja sam za neradnu nedjelju jer smatram da je to jedan od dana kad svi kao obitelj možemo sjesti za stol ručati zajedno, kad već preko tjedna ne možemo. Kad se svi zbog obaveza ne možemo okupiti družiti se, a opet nedjelja je jedini dan za okupljanja,igru,druženja,uživanja, ... Moje mišljenje je da se sve može kupiti preko tjedna a nedjelja treba biti neradna u trgovini. Tihana Valpovo | Primljeno na znanje | Vaš komentar je primljen na znanje. |
| 26 | Sindikat trgovine Hrvatske | PRILOG 1. | Poštovani, Radnica sam u trgovini već 27 godina i majka 3 djece. Raditi nedjeljom uvijek je teško. Troje djece kod kuće o kojima treba brinuti i onda još taj jedan dan u tjednu kad bi svi mogli biti zajedno, ja ne mogu. Nema tih novaca koji mogu platiti moje vrijeme koje nisam provela sa svojom obitelji. Nadam se da ćemo konačno dobiti zakon koji će ograničiti rad nedjeljom ako ga već ne može ukinuti. Cijela moja obitelj i sve kolegice navijaju za to. Vjerujemo u vas S poštovanjem, Silvija, Osijek | Primljeno na znanje | Vaš komentar je primljen na znanje. |
| 27 | Sindikat trgovine Hrvatske | PRILOG 1. | Zovem se Slavica,živim u Osijeku,imam 30 godina radnog staža u trgovini.Većinu radnog staža sam provela radeći nedjeljom kao i sada.Ne želim više raditi nedjeljom iz razloga što imam obitelj sa kojom želim provesti vrijeme na obiteljskom ručku, otići sa obitelji na nedjeljni izlet.U 30 godina staža skoro da nisam ni jedan dan bila slobodna kad i drugi članovi obitelji. Zato želim da se ukine rad nedjeljom. Ionako tim danom u kupovinu idu ljudi ne iz potrebe već iz dosade. Ja ne bih radila nedjeljom, nedjelja je dan za obitelj, a mi trgovci isto imamo obitelj kao i kupci i poslodavci. Želim zabranu rada trgovina nedjeljom!! Slavica | Primljeno na znanje | Vaš komentar je primljen na znanje. |
| 28 | Sindikat trgovine Hrvatske | PRILOG 1. | Sve svoje radno iskustvo stekla sam u trgovini,radeći i nedjelje i blagdane i praznike i tako 25 godina. Najapsurdnije je kada radimo na praznik rada,znajući da su se nekada ljudi s mukom i žrtvama izborili za svoja prava,koja se danas gaze i zanemaruju..a najtužnije kada radimo na dan Svih svetih,te ni taj jedan dan u godini ne možemo na miru obići svoje voljene bez kojih smo ostali. A NEDJELJA,to je naša posebna žrtva koju prinosimo svom radnom stažu. Pobornici nedjeljnog rada objašnjavaju kako će nam dati jedan dan u tjednu slobodan i poistovjećuju nedjelju sa svim ostalim danima,a znamo da nije jednako. Što će nama,majkama slobodan dan kada su nam djeca u školi,suprug na svom poslu..zar da s ljubavlju skuhamo objed i sjednemo same za stol i uživamo ?zar da izađemo u šetnju same ..odemo u posjet svojoj radbini-same?..pa zaista nema smisla. Platit će nam više taj rad!!..pa ne možete neke stvari u životu kupiti novcem-a to je barem jedan dan zajedno sa savojom obitelji-NEDJELJA. Molim sve one koji se zalažu za rad nedjeljom da krenu u životu od sebe. Kada donose neke važne životne odluke,neka na mjesto onoga o kome odlučuju,zamisle svoju suprugu,svoju majku,svoje dijete i promisle da li bi takav život poželjeli svome bližnjem. Plaše nas lošim argumentima da će nas biti viška i djelit će se otkazi ako se ukine radna nedjelja,a svugdje nas ima manjka i radimo do iscrpljenosti. Rad nedjeljom odgovara samo onima koji su odradili svoj tjedan i žele se taj dan prošetavati po trg.centrima i " ubiti" vrijeme..a naša usluga je da si svaki građanin ove naše lijepe i drage domovine može 6 dana u tjednu kupiti sve potrebno za život ....mislim da je to pravedno i pošteno. Primite pozdrav s puno nade u bolju budućnost, s više ljudskosti.. SL Belišće | Primljeno na znanje | Vaš komentar je primljen na znanje. |
| 29 | Snježana Turkušić | PRILOG 1. | RH je kao potpisnica Konvencije MOR- o tjednom odmoru preuzela obvezu da se razdoblje tjednog odmora mora podudarati sa danom u tjednu koji je prema tradiciji i običajima neke zemlje određen kao dan odmora. Isto to regulira i Europska socijalna povelja. Zakonom o radu dan tjednog odmora je nedjelja. Prema našim običajima i tradiciji dan tjednog odmora je nedjelja. Više od 80% građana izjasnilo se i izjašnjava se da želi da nedjelja bude neradna. To naročito žele one radnice i majke koje umjesto igranja, druženja i pisanja zadaći sa svojom djecom, nedjeljom u 14 sati odlaze na rad u trgovinu kako bi „robovale“ komoditetu ljudi. Rad nedjeljom je upravo to, komoditet i loša navika kod ljudi koju treba promijeniti. Kupovina nedjeljom nije nikakva nužna potreba i ne postoji razlog koji to opravdava, čak niti profit jer je prema statističkim podacima Porezne uprave kupovina nedjeljom najslabija. Znači da se ne radi se o nikakvom ograničavanju niti zabrani nego samo o usklađivanju zakona i međunarodnih pravila. Jedan dan u tjednu poslodavac mora odrediti radniku kao dan tjednog odmora. Zašto to ne bi bila nedjelja? Zašto ne bi nedjelja bila dan za obitelj? Zašto nedjelja ne bi bila dan za obiteljski ručak i obiteljsku šetnju? Radnici koja radi u trgovini slobodan dan u utorak ili petak ne predstavlja slobodan dan ili dan za odmor. Provest će ga sama dok su djeca u vrtićima ili školi, dok je suprug na poslu, dok su roditelji na poslu, dok su prijatelji na poslu. Prema tome, neradnom nedjeljom uspostavljamo ravnotežu između privatnog i obiteljskog života sa poslovnim. To su ustavne vrednote koje država mora zaštititi, naročito ispred interesa surovog profita, naročito kada to javni interes zahtijeva, odnosno kada to želi većina hrvatskih građana. Na kupovinu i zaradu poslodavaca i trgovačkih lanaca (koja se u javnosti prezentira kao slobodno tržište i poduzetnička sloboda) ne utječe radno vrijeme i radna ili neradna nedjelja, nego isključivo kupovna moć građana. Plaće u Hrvatskoj, pogotovo u trgovini, su većinom zakonom propisane minimalne plaće, u svakoj trgovini nedostaje radnika jer „trbuhom za kruhom“ odlaze u zemlje Europske unije gdje je nedjelja u trgovini odavno neradna. Stoga nije realno reći da će biti otpuštanja ili smanjivanja plaći. Trgovački lanci i trgovine će i dalje raditi i profitirati, daje im se mogućnost „profitnih 16 nedjelja“, a radnik postaje zadovoljniji i odmorniji. | Primljeno na znanje | Vaš komentar je primljen na znanje. |
| 30 | Tomislav Vidović | 5.UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA, 2.2.UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE | Komentar na točku 5.2.1. "Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini" Smatramo da će učinak biti velik. Zbog iznimne heterogenosti djelatnosti trgovine, neki prodajni objekti nedjeljom ostvaruju velik udio svog tjednog prometa, a neki već sada ne rade nedjeljom jer im se ne isplati. Nadalje, velike su strukturne razlike u poslovanju uvjetovane i geografskim položajem prodajnog objekta. Propisivanje jednakog rješenja za sve će zasigurno neke poslovne subjekte staviti u netržišno izazvanu konkurentsku prednost. Molimo navedeno uzeti u obzir pri ocjeni učinka propisa. | Primljeno na znanje | Vaš komentar je primljen na znanje. |
| 31 | Tomislav Vidović | 5.UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA, 3.3.UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA | Komentar na točku 5.3.2. "Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva" Smatramo da će učinak biti velik. Zbog zatvaranja prodavaonica nedjeljom, mnogi stanovnici pograničnih mjesta će nedjeljom dnevno migrirati u susjedne zemlje kako bi obavili kupovinu. Također, očekuje se i povećanje online kupovine. Sve navedeno će utjecati i na prihodnu stranu državnog proračuna. Nadalje, treba uzeti u obzir i otoke koji nemaju tolike alternative za zapošljavanje pa se može očekivati odljev radne snage u kopnene krajeve. Uz nedostatak drugih sadržaja, nekim otocima su prodavaonice dio dnevne životne rutine. Molimo da se navedeno uzme u obzir pri procjeni učinka propisa. | Primljeno na znanje | Vaš komentar je primljen na znanje. |
| 32 | Tomislav Vidović | 5.UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA, 1.1.UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA | Komentar na točku 5.1.19. "Radnici i/ili umirovljenici" Smatramo da su radnici u velikoj mjeri adresati ovog zakona. Zbog smanjenja ukupnih tjednih radnih sati u trgovini, smanjit će se i potreba za određenih brojem radnika. Ti radnici će postati višak te će ostati bez posla. Povećanje nezaposlenosti može rezultirati smanjenjem kupovne moći. Također, očekujemo i pojačanu sezonalnost zapošljavanja, pod pretpostavkom da će se 16 radnih nedjelja koristiti mahom u turističkoj sezoni. Time će se radna snaga dodatno izložiti sezonskom radu te će se smanjiti prilike stalnog zaposlenja. Molimo da se sve navedeno uzme u obzir pri procjeni učinka propisa. | Primljeno na znanje | Vaš komentar je primljen na znanje. Ne držimo izvjesnim otpuštanje velikog broja radnika s obzirom da je kroz konzultacije sa socijalnim partnerima problem nedostatka radne snage višestruko naglašen zbog čega su se određeni trgovački lanci i do sada odlučili na neradnu nedjelju. |
| 33 | Tomislav Vidović | 5.UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA, 4.4.UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA | Komentar na točku 5.4.2. "Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta" Smatramo da će učinak biti velik. Zbog smanjenja radnih sati, smanjit će se potreba za radnicima u trgovini te neće biti otvaranja novih radnih mjesta nego će radnici ostajati bez posla. Molimo da se navedeno uzme u obzir pri procjeni učinka propisa. | Primljeno na znanje | Vaš komentar je primljen na znanje. Ne držimo izvjesnim otpuštanje velikog broja radnika s obzirom da je kroz konzultacije sa socijalnim partnerima problem nedostatka radne snage višestruko naglašen zbog čega su se određeni trgovački lanci i do sada odlučili na neradnu nedjelju. |
| 34 | Tomislav Vidović | 5.UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA, 4.4.UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA | Komentar na točku 5.4.1. "Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području" Smatramo da će učinak biti velik. Zbog smanjenja ukupnih tjednih radnih sati u trgovini, smanjit će se i potreba za određenim brojem radnika. Ti radnici će postati višak te će ostati bez posla. Povećanje nezaposlenosti će rezultirati još gorim omjerom zaposlenih i umirovljenih. Molimo da se navedeno uzme u obzir pri procjeni učinka propisa. | Primljeno na znanje | Vaš komentar je primljen na znanje. Ne držimo izvjesnim otpuštanje velikog broja radnika s obzirom da je kroz konzultacije sa socijalnim partnerima problem nedostatka radne snage višestruko naglašen zbog čega su se određeni trgovački lanci i do sada odlučili na neradnu nedjelju. |
| 35 | Tomislav Vidović | 5.UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA, 1.1.UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA | Komentar na točku 5.1.26. "Drugi utvrđeni adresati" Smatramo da su i studenti adresati. Studenti su i do sada činili dio radne snage koje trgovci koriste upravo za rad nedjeljom. Ograničavanje rada trgovine će toj populaciji oduzeti priliku za dodatnu zaradu i rasterećenje financijskog pritiska na njihove obitelji. Molimo da se navedeno uzme u obzir pri procjeni učinka propisa. | Primljeno na znanje | Vaš komentar je primljen na znanje. |
| 36 | Tomislav Vidović | 5.UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA, 1.1.UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA | Komentar na točku 5.1.4. "Prepreke za razmjenu dobara i usluga" Smatramo da će učinak biti velik. Oduzimanje jednog radnog dana u tjednu za plasman proizvoda koji su podložni kaliranju i gubitku kvalitete, i poljoprivrednicima, otkupljivačima i ribarima stvara gubitke te tehnološke i logističke teškoće. Molimo da se sve navedeno uzme u obzir pri procjeni učinka propisa. | Primljeno na znanje | Prijedlog u ovom propisu odnosit će se na izuzeće upravo na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda te prodaju vlastitih proizvoda na tržnicama na veliko i malo, a što proizlazi iz činjenice da je poljoprivredna djelatnost izravno uvjetovana prirodnim okolnostima te značajno ovisi o agroklimatskim uvjetima koji izravno utječu na fiziološke procese dozrijevanja. Slijedom navedenog isto je već uzeto u obzir. |
| 37 | Tomislav Vidović | 5.UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA, 1.1.UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA | Komentar na točku 5.1.1. "Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz" Smatramo da će učinak biti velik. Bruto dodana vrijednost (BDV) ostvarena u trgovini i srodnim sektorima kao postotak BDP-a, te udio tako stvorene sektorske BDV u ukupnoj BDV značajno nadmašuje prosjeke zabilježene u državama EU-28. Udio troškova plaća zaposlenika u trgovini na veliko i malo, transportu, hotelijerstvu i uslužnim djelatnostima povezanima s pripremom hrane u BDP-u za 20% je veći od prosjeka zabilježenog u državama EU-28. Hrvatsko gospodarstvo daleko više ovisi o trgovini i srodnim djelatnostima od ostatka EU. Molimo da se sve navedeno uzme u obzir pri procjeni učinka propisa. | Primljeno na znanje | Vaš komentar je primljen na znanje. |
| 38 | Tomislav Vidović | PRILOG 1., 2.ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Komentar na točku 2.3."Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona" “kod 61,1% radnika prekovremeni rad nije bio pisano naložen i potvrđen, a kod 40,2% radnika prekovremeni rad nije niti bio evidentiran niti plaćen.” Naime, ovo je prekršaj postojećeg Zakona o radu te je Državni inspektorat već trebao po službenoj dužnosti kazniti prekršitelje. Mijenjanje Zakona o trgovini bi u ovom slučaju samo problematiziralo učinkovitost Državnog inspektorata kao institucije. | Nije prihvaćen | Zakon o trgovini ne dovodi u pitanje rad Državnog inspektorata u dijelu inspekcijskog nadzora u djelatnosti trgovini budući isti u svojim odredbama upravo propisuje nadležnost istog u provedbi inspekcijskog nadzora nad provedbom Zakona o trgovini i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona. |
| 39 | Tomislav Vidović | PRILOG 1., 2.ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Komentar na točku 2.3."Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona" U anketnim ispitivanjima stavova građana često dolazi do fenomena davanja odgovora kojeg ispitanik smatra društveno prihvatljivim, a koji ne odgovara stvarnom stavu ispitanika. Također, pri donošenju značajnih izmjena poput regulacije rada nedjeljom u djelatnosti trgovine, puno je važnije utvrditi činjenično stanje, a za to postoje primjereniji načini provjere. Primjerice, agencija GfK je analiziranjem 450 milijuna kupovnih transakcija u 2019. godini došla do podatka da čak 97.4% kućanstava u Republici Hrvatskoj redovito kupuje namirnice nedjeljom. Dakle, analiza kupovnih transakcija, što je činjenično čvrst podatak, pokazuje drukčije rezultate od deklariranih stavova iz provedene ankete. Pored toga, citirano istraživanje agencije Ipsos nije javno objavljeno, tako da je uskraćena prilika stručnoj i ostaloj zainteresiranoj javnosti da tumače ili interpretiraju rezultate kao što je to bilo moguće predlagatelju. | Nije prihvaćen | Stručni nositelj odabrao je omnibus istraživanje kao skupno istraživanje pri kojemu su reprezentativnost, brzina i troškovna učinkovitost od presudne važnosti. Razlika koja je uočena između rezultata ankete koju je provela agencija Ipsos i GfK-ovog panela nastala je poglavito iz 2 razloga: 1. razlika u metodologiji. Ipsos istraživanje je krossekcijsko ispitivanje pojedinca, dok je GfK longitudinalno praćenje potrošačkih navika kućanstva (npr. 1 kupuje i postoji račun u kućanstvu, a troje ne kupuje). 2. Ipsos istraživanje za cilj je imalo ispitati stavove, dok GfK istraživanje prati konkretnu potrošnju, odnosno ponašanje na razini kućanstva. Što se tiče relevantnosti istraživanja agencije Ipsos, ono je provedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku, s granicom pouzdanosti od +/- 3,1%. Pitanja su formulirana na način da su objektivna i ne navode ispitanika na odgovor. U tom smislu, rezultati ovog istraživanja su validni kada su u pitanju stavovi građana. |
| 40 | Udruga Glas poduzetnika | PRILOG 1. | Poštovani, udruga Glas poduzetnika izričito se protivi zabrani rada nedjeljom. Smatramo da navedena zabrana nema veze s pravima radnika, kao ni s poduzetnicima te s razvojem poduzetničke klime. Naš prijedlog je da se rad nedjeljom plaća 30% više. U sadašnjem zakonu je navedeno samo više, za što smatramo da treba konkretizirati. Konkretnim povećanjem plaćanja rada nedjeljom postići će se mnogo veći rezultati. Osim toga, moramo istaknuti i činjenicu da rad nedjeljom ne znači da zaposlenici rade svih 7 dana u tjednu. U slučaju da zaposlenik radi nedjeljom, ima slobodne dane tijekom tjedna. Nadalje, smatramo da svi oni koji žele raditi nedjeljom, moraju imati tu mogućnost. Poduzetnici i zaposlenici koji ne žele raditi nedjeljom, također imaju to pravo. Međutim, protiv smo potpune zabrane rada. Primjerice, za male trgovce i obrtnike vrlo je važno imati opciju rada nedjeljom. Poduzetnici i zaposlenici mnogo će izgubiti u slučaju da se zabrana rada nedjeljom uistinu dogodi. Smatramo da se mora uzeti u obzir i posebno teško razdoblje pandemije u kojemu su mnogi mikro, mali i srednji poduzetnici izgubili značajna sredstva. Zabrana rada nedjeljom uništit će upravo mnoge male obrtnike i poduzetnike te njihove zaposlenike i obitelji. S poštovanjem, Udruga Glas poduzetnika | Nije prihvaćen | Cilj izmjena i dopune Zakona o trgovini je uskladiti radno vrijeme u djelatnosti trgovine na način da se odredba članka 57. Zakona o trgovini uskladi s općim pravilima Zakona o radu („Narodne novine“, br. 93/14, 12/17 i 98/19) te drugim međunarodnim aktima navedenima u točki 2.1. Obrasca. Ovaj propis odnosi se na reguliranje radnog vremena u djelatnosti trgovine, a ne na zabranu rada nedjeljom. Predlaže se također da poslodavci imaju mogućnost odrediti 16 radnih nedjelja u tijeku godine po izboru, sukladno vlastitoj poslovnoj politici. Plaćanje rada nedjeljom uređeno je drugim propisom. |
| 41 | UDRUŽENJE OBRTNIKA PULA | PRILOG 1. | Smatramo da su učinci predloženih izmjena u vezi zabrane rada nedjeljom netočno i paušalno procijenjeni na način da neće utjecati na poduzetnike. Dio trgovaca koji ostvaruje značajan promet nedjeljom, te i zapošljava veći broj radnika kako bi se smjenski pokrio takav rad, ističe da će ih zabrana rada nedjeljom financijski jako pogoditi, te da period vrlo vjerojatno nadolazeće gospodarske krize i inflacije zbog epidemije sigurno nije pogodan trenutak da se o tome uopće razmišlja. Stoga naglašavaju: - UKUPAN PROMET TRGOVINE SIGURNO ĆE ZNAČAJNO PASTI JER ĆE SE SAMO NAJNUŽNIJI DIO NEDJELJNE KUPOVINE PREMJESTITI NA DRUGE DANE, ALI SE VEĆI DIO NIKAD NEĆE REALIZIRATI. To se posljedično odražava kako na plaćanje obveza trgovca, tako i na primanja radnika. - Zbog smanjenja fonda radnih sati trgovine, dio radnika postati će višak i biti otpušten. Nakon toliko truda i uloženih sredstava, kako Vlade, tako i poslodavaca, da se u epidemiji sačuvaju radna mjesta, zabranom rada trgovina nedjeljom poništiti će se svi ti pozitivni rezultati. - Ukoliko zbog zabrane rada trgovci budu morali otpustiti dio radnika, traže da država isplati zakonsku otpremninu tim radnicima, jer mnogi mali trgovci neće moći to izdržati. - Ukoliko se, unatoč svemu, zabrani rad nedjeljom, traži se da se zabrana odnosi jednako na apsolutno sve vrste trgovina, uključujući pekare, benzinske pumpe, kioske, štandove i sve ostale kategorije, kako ne bi bilo diskriminirajućeg učinka. I kupovina takvih artikala može se planirati unaprijed, a eventualne hitnoće mogu se pokriti uvođenjem samonaplatnih automata (npr. na benzinskim pumpama). - Radi povećanja stabilnosti turizma kao jedne od najvažnijih gospodarskih grana Hrvatske, poduzetnici godinama rade na tome da se turistička sezona produži i jače aktivira predsezona i posezona. U tom smislu ulaže se u ponudu, aktivnosti, usluge i slične projekte kako bi se destinacija učinila zanimljivijom i privukla goste koji ne traže samo sunce i more, i na taj način budu konkurentnije od drugih zemalja zanimljivih turistima. To donosi prihode kako poduzetnicima, tako i državi. Zabrana rada nedjeljom u potpunoj je suprotnosti sa takvim nastojanjima i vjerojatno se neće zaustaviti na trgovini jer će lančanom reakcijom i javnim problematiziranjem proširiti i na druge djelatnosti. Mi nažalost nismo zemlja u kojoj se lako i ugodno živi i bez rada nedjeljom, pa da se tog dijela prihoda možemo bez većih teškoća odreći. - Mnogi poduzetnici ovise o radu nedjeljom, praznicima i blagdanima, o turizmu i trajanju sezone. Ukoliko im se ipak zabrani rad nedjeljom osim u 16 odabranih nedjelja, naglašavamo da, u skladu sa naprijed navedenom, 16 nedjelja nije dovoljno da se turizam i nastojanja produženja sezone zadovolje. Do sada su se sav trud i ulaganja za produženje sezone pokazala uspješnim jer je sezona produžena sa 2 na 3-4 mjeseca (naravno da je proces trajao godinama i da je uvjet „normalna“ sezona). Umjesto 16 potrebno je dozvoliti najmanje 24 nedjelje, dakle pola godine, jer osim turističke sezone treba se pokriti i neke druge periode (npr. prosinac, predblagdanske nedjelje, nedjelje s popustima i sl.). | Primljeno na znanje | Učinci predloženih izmjena u vezi reguliranja rada nedjeljom nisu netočno i paušalno procijenjeni na način kako je to opisano u komentaru. Stručni nositelj je u svrhu izrade ovoga propisa koristio dostupne odnosno provedene analize stavova građana o radu nedjeljom iz 2017., 2019. i 2020. godine. Isto tako, provedena je analiza fiskaliziranih računa u trgovini na malo (u djelatnostima G-47) za razdoblje od 1. siječnja 2017. do 22. prosinca 2020. godine.Također, analizirana je praksa drugih država članica EU. Na temelju navedenog stručni nositelj je donio procjenu učinaka vezano uz ovaj propis. Iznimke koje će u propisu biti predviđene usko će se propisati i odnosit će se na situacije u kojima je potrebno osigurati kontinuiranu opskrbu stanovništva, neprekinutu javnu uslugu i uzet će se u obzir specifične potrebe potrošača. Stručni nositelj vodit će računa da se ne naruši tržišno natjecanje te da se određeni subjekti ne dovedu u bolji položaj. Vezano uz broj radnih nedjelja koji je dan kao prijedlog, 16 nedjelja je ocijenjeno optimalnim kako bi se omogućila ravnoteža između gospodarskog interesa trgovaca te cilja koji se ovim prijedlogom zakona želi postići. Komentar će se razmotriti zajedno s drugim prijedlozima iz savjetovanja o Obrascu i Zakonu, uzimajući u obzir načelo jednakopravnosti trgovaca koji djeluju na tržištu. |
| 42 | Vitomir Begović | PRILOG 1., 2.ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | U obrascu prethodne procjene učinka ništa se ne govori o analizi korištenja instituta privremenog i povremenog zapošljavanja u djelatnosti trgovine, kao i radu studenata. Naime, HUP – Koordinacija za agencijski rad i posredovanje pri zapošljavanju (HUP-KARP) navodi da "okuplja agencije za privremeno i povremeno zapošljavanje te agencije za posredovanje koje aktivno sudjeluju u procesima kreiranja politika konkurentnog tržišta rada i postizanja kvalitetnijeg reguliranja odnosa u predmetnim djelatnostima kroz promociju relevantnih tema iz tih područja. Tvrtke članice HUP-KARP-a, koje pokrivaju oko 80% tržišta ovih usluga u Hrvatskoj, potpisale su u veljači 2015. godine dokument Poslovna etika i obvezale se na transparentnost rada te poštivanje visokih profesionalnih i etičkih standarda u poslovanju i odnosu prema tražiteljima posla, ustupljenim radnicima, klijentima i korisnicima usluga.Agencije za privremeno zapošljavanje i posredovanje pri zapošljavanju imaju važnu ulogu na tržištu rada jer pridonose njegovoj fleksibilizaciji uz istodobno očuvanje socijalne sigurnosti radnika, a njihov pozitivan doprinos osobito je vidljiv u povećanju zaposlenosti mladih te dugotrajno nezaposlenih osoba.Procjenjuje se da preko agencija za privremeno zapošljavanje u Hrvatskoj prosječno radi oko 6.000 ljudi mjesečno te da je tržište ovih usluga vrijedno oko 500 milijuna kuna."Dakle, potrebmo je prezentirati pokazatelje o tom obliku rada,interesu ,potrebama, problemima, rješenjima. Pored toga, vidljivo je da je u djelatnosti trgovine značajno prisutan rad studenata, i to ne samo na jedniostavnim poslovima, već i na poslovima blagajne , pa je potrebno radi cjelovitog sagledavanja stanja i rješenja prezentirati i pokazatelje o tom obliku rada. | Primljeno na znanje | Vaš komentar je primljen na znanje. |
| 43 | Vitomir Begović | PRILOG 1., 1.OPĆE INFORMACIJE | Socijalni dijalog i partnerstvo utemeljeno na povjerenju socijalnih partnera i predanošću u ostvarivanju zajedničkih ciljeva učinkovit je mehanizam postizanja zajedničkih interesa i ciljeva. U vrijeme intenzivnog institucionalnog razvoja socijalnog partnerstva u Hrvatskoj od 2001.-2011. na inicijativu Ureda za socijalno partnerstvo Vlade RH, tijekom 2010 . i 2011. g. pristupilo se sporazumom sektorskih socijalnih partnera između ostalog osnivanju sektorskih socijalnih vijeća., polazeći od potrebe uspostave odgovarajuće ravnoteže između sektorskog i tripartitnog dijaloga u RH, kao i činjenice da je konstruktivan i učinkovit socijalni dijalog na sektorskoj razini neposredni interes odgovarajućih udruga sindikata i poslodavaca.Međutim,u sektoru trgovine izostao je interes za osnivaje takvog vijeća. Nastavno na potrebu jačanje sektorskog dijaloga 2016.g,.Zavod za unaprteđivanje zaštite na radu inicirao je prema udrugama poslodavaca i sindikata osnivanje Povjerenstava za unapređivanje zaštite na radu na razini pojedinih sektora, kako bi se analizirali uvjeti rada, mjere zaštite zdravlja i sigurnosti na radu ,te predlagale i poduzimale odgovarajuće aktivnosti. U svibnju 2016.g. HUP-Udruga trgovine i Sindikat trgovine Hrvatske potpisali su Odluku o osnivanju Povjerenstva te su tom prilikom potpisnici istaknuli kako će zajedničkim djelovanjem, u svim radnim sredinama na lokalnoj i nacionalnoj razini,stvarati uvjete za stimulativnu, sigurnu i zdravu radnu okolinu koja doprinosi produktivnosti, poslovnoj uspješnosti i zadovoljstvu radnika. Ključno pitanje u sektoru trgovine ostalo je idaklje granskic kolektivni ugovor, koji nije na snazi od 2013. godine. Kolektivni ugovor sklopljen 1997.g. i njegove izmjene i dopune iz 2005.g. otkazala je Hrvatska udruga poslodavaca-Udruga trgovine, smatrajući da dokument star 15 godina “ne podržava niti prati trendove i funkcioniranje moderne trgovine te da je “neusklađen s postojećim zakonodavstvom i praksom”.Pored toga , u obavijesti iz siječnja 2013.g. rečeno je "da su godinu i pol prije datuma otkazivanja započeti pregovori za novi kolektivni, no dogovor između dvije strane nije mogao biti postignut". Od tada je proteklo više od 8 godina, a u međuvremenu sektor trgovine je rastao, povećavao se broj zaposlenih,ali su rasli i problemi s nedostatkom radne snage,nezadovoljstvo s uvjetima rada i pravima zaposlenih.Kolektivni ugovor ima "težinu i snagu", a ono što je važno njime se reguliraju specifična pitanja koja zakonom nije moguće na istovjetan način propisati, odnosno ugovorom je moguće povećati zakonom određenu obveznu minimalnu razinu prava. I te prednosti takve autonomne regulative obostrani je interes i poslodavaca i sindikata. Slovenija i Hrvatska članice su EU. Rad trgovina nedjeljom ni u Sloveniji nije zakonski reguliran.Ali je zato u slovenskom slučaju zaključen 2018.g. kolektivni ugovor koji su sindikati ugovorili s poslodavcima, a prema kojem rad nedjeljom treba platiti dvostruko više od rada ostalim danima, pri čemu naknada za rad nedjeljom ne može biti manja od 6,05 eura po satu u bruto iznosu. Uz to, radnik može raditi najviše 20 nedjelja u godini i najviše dvije nedjelje u mjesecu. Rad blagdanima još je skuplji od rada nedjeljom, a radnik ne smije raditi sve blagdane u godini. U takvoj situaciji poslodavci za rad nedjeljom i blagdanom nastoje angažirati studenteili povremeno zapošljavanje radnika ,dok trgovine u manjim mjestima nedjeljom i blagdanom ili su zatvorene ili rade samo u jednoj smjeni, a blagdanom ne rade. Zakon o trgovini je jedno pitanje, i kakva god rješenja bila neće rješiti sva otvorena pitanja.Zato je izuzetno važno za uspješan rad sektora kao i povećan interes za rad u tom sektoru, jačanje kvalitete i sadržaja socijalnog dijaloga od nacionalne do mikro razine, zaključivanje granskog kolektivnog ugovora, osnivanje i kontinuirana aktivnost sektorskog socijalnog vijeća i sektorskog povjerenstva za unapređivanje zaštite na radu, kao i zajednički utjecaj sekorskih socijalnih partnera u trgovini na oblikovanje određenih rješenja koja su vezana za ovu djelatnost. | Primljeno na znanje | Vaš komentar je primljen na znanje. |
| 44 | Vitomir Begović | PRILOG 1., 2.ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Zakonom o trgovini (NN 87/08,96/08,116/08,76/09,114/11,68/13,30/14,32/19,98/19,32/20),i sada važećim člankom 57.utvrđeno je : (1) Trgovac određuje radno vrijeme prodavaonice i drugog oblika trgovine na malo (u daljnjem tekstu: prodavaonica) u skladu s ovim Zakonom pri čemu će uzeti u obzir potrebe kupaca, broj radnika zaposlenih u prodavaonici i poštivanje njihovih prava uređenih ovim Zakonom, Zakonom o radu, drugim radno pravnim propisima, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između poslodavca i radničkog vijeća i ugovorom o radu, posebno u pogledu plaće i naknade plaće, dodataka na plaću, rasporeda i preraspodijele radnog vremena, prekovremenog i noćnog rada, te stanke, dnevnog, tjednog i godišnjeg odmora. (2) Nadzor nad primjenom radno-pravnih odnosa poslodavca i radnika iz stavka 1. ovoga članka obavlja tijelo državne uprave nadležno za poslove inspekcije rada. U Hrvatskoj se kontinuirano donose propisi , a još više izmjene i dopune, dok izostaje analitički pristup pripremi, praćenje i kontrola provedbe , kao i edukacija svih ključnih dionika o istima. Učestala je praksa da se pristupa donošenju ili izmjeni zakona i drugih propisa bez analize i relevantnih pokazatelja o učinima primjene dosadašnjih normi.Navedeno uzrokuje donošenje novih odredbi, pa ubrzo njijhovu izmjenu , nedorečenost, pa probleme u primjeni,kršenje instituta, sve do daljnjih izmjena, i tako u krug. Kako se isto ne bi dogodilo i u ovom slučaju potrebno je prikupiti odgovarajuće pokazatelje o učincima i problemima u primjeni čl.57 sadašnjeg Zakona o trgovini ,kako bi se slijedom toga ,moglo definirati koje su sve konkretne promjene potrebne i logične, odnosno za pretpostaviti je da će pokazati kolika je važnost regulative određenih sektorskih pitanja putem granskog kolektivnog ugovora. | Primljeno na znanje | Stručni nositelj temelji predložene izmjene i dopunu upravo na analizama koje je koristio ili proveo pripremajući normativnu intervenciju. Dodatno, stručni nositelj je u svrhu izrade ovoga propisa koristio i analize stavova građana o radu nedjeljom koje su provedene 2017. te 2019. godine, kao i proveo kao naručitelj analizu 2020. godine. Isto tako, provedena je analiza fiskaliziranih računa u trgovini na malo (u djelatnostima G-47) za razdoblje od 1. siječnja 2017. do 22. prosinca 2020. godine. Također, analizirana je praksa drugih država članica EU. Na temelju navedenog stručni nositelj je donio procjenu učinaka vezano uz ovaj propis. |
| 45 | Vitomir Begović | PRILOG 1., 2.ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | U navođenju problema vezanih za rad u trgovini ,nedostaju pokazatelji o obujmu i razlozima prekovremneog rada , kao i ispunjavanju obveza u odnosima poslodavaca i radničkih vijeća. Naime, i ovom prilikom potrebno je podsjetiti na obveze poslodavaca te mogućnosti i značaj sudjelovanja radnika u odlučivanju putem izbora i djelovanja radničkih vijeća. Člankom 65.st.1 Zakona o radu određeno je "U slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, radnik je na pisani zahtjev poslodavca dužan raditi duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad).Znači prekovremeni rad nije pravilo već izuzetak. Prema članku 149.st.1 " Poslodavac je dužan najmanje svaka tri mjeseca obavijestiti radničko vijeće između ostalog o: organizaciji rada, opsegu i razlozima uvođenja prekovremenog rada, zaštiti zdravlja i sigurnosti na radu i mjerama za poboljšanje uvjeta rada,rezultatima provedenih inspekcijskih nadzora u području rada i zaštite na radu,drugim pitanjima osobito važnim za gospodarski i socijalni položaj radnika ".Poslodavac je dužan obavijestiti radničko vijeće u vrijeme, u sadržaju i na način koji omogućuju članovima radničkog vijeća da izvrše procjenu mogućeg utjecaja te da se pripreme za savjetovanje s poslodavcem. Članom 150. određeno je da se "Prije donošenja odluke važne za položaj radnika, poslodavac se mora savjetovati s radničkim vijećem o namjeravanoj odluci te mora radničkom vijeću dostaviti podatke važne za donošenje odluke i sagledavanje njezina utjecaja na položaj radnika, a među ostalim to uključuje i raspored radnog vremena". Podaci o namjeravanoj odluci moraju se dostaviti radničkom vijeću potpuno i pravodobno, tako da mu se omogući davanje primjedbi i prijedloga, kako bi rezultati rasprave stvarno mogli utjecati na donošenje odluke. Putem ministarstva nadležnog za rad potrebno je prikupiti dopunske pokazatelje za sektor trgovine , kako bi se ostvario cjeloviti uvid u stanje primjene odredbi o prekovremenom radu i ispunjavanju obveza poslodavaca u odnosu na radnička vijeća, a isto bi bilo korisno učiniti i za ostale sektore u kontekstu predstojećeg razmatranja izmjena Zakona o radu. | Primljeno na znanje | Vaš komentar je primljen na znanje, međutim isti se odnosi na primjenu Zakona o radu. |
| 46 | Vitomir Begović | PRILOG 1., 5.UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA | Zaštita radnika od bolesti, oboljenja i povreda na radu , navedeno je kao jedno od prioritetnih područja djelovanja u prembuli Ustava Međunarodne organizacije rada od osnivanja ove organizacije (1919.), i ostaje relevantno i danas. U standardiziranom obrascu prethodne procjene učinaka,odnosno utvrđivanju izravnih učinaka i adresata, kao i kod drugih propisa, i u slučaju izmjena Zakona o trgovini navodi se "utvrđivanje učinaka na zaštitu okoliša" , ali se ne navodi i "utvrđivanje učinaka na zaštitu zdravlja i sigurnost na radu" , pa bi i taj dio trebalo sada i ubuduće uključiti u proces, kao nerazdvojni i sastavni dio cjelovite ocjene učinaka.Zašto je to važno ? Vijeće EU u prosincu 2019.g. iznoseći stajalište o strateškom okviru EU-a o zdravlju i sigurnosti na radu za razdoblje 2021. –2027.naglasilo je da su sigurnost i zdravlje na radu okosnica dobrobiti i zaštite radnika ,čime se doprinosi gospodarskom rastu i konkurentnosti Unije.Naglašava se da se ulaganjima u sigurnost i zdravlje na radu doprinosi sprečavanju bolesti, nesreća te štetnog fizičkog i psihosocijalnog opterećenja povezanih s radom, što ima osjetan pozitivan učinak na gospodarstvo jer doprinosi većoj učinkovitosti i održivim poslovnim karijerama. U dosadašnjoj javnoj polemici zabraniti li ne rad nedjeljom u trgovini, zanemarivo se osvrnulo na važno pitanje zdravlja i zaštite na radu više od 200.000 zaposlenih u toj djelatnosti, od koji je više od 112.000 žena. U 2020. godini u djelatnosti trgovine na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala (NKD 2007) , prijavljene su ukupno 2124 ozljede, a stopa ozljeda na mjestu rada na 1000 radnika je 7,85.Pored toga,registrirane su i određene profesionalne bolesti,a važno je ukazati i na različite prisutne bolesti povezane s radom. Brojni argumenti potvrđuju da je ulaganje u zaštitu na radu investicija a ne trošak, i zato su logične nužne promjene, poboljšanja i unapređenja uvjeta rada kako u djelatnosti trgovine tako i u drugim u sektorima , podižući sigurnost na radu na višu razinu od zakonom i drugim aktima propisanog minimuma.Spoznaja da radnici provode pola ili više vremena od ukupnog vremena provedenog u budnom stanju radeći , svatko se treba zapitati što je potrebno učiniti da se poboljšaju uvjeti na mjestima rada. Analiza na razini EU ukazuje da na 1 uloženi Euro u zaštitu na radu, povrat iznosi 2 Eura.U praksi drugih zemalja obveze poslodavaca iz osiguranja za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti ovise o razini sigurnosti i zdravlja na radu.U Hrvatskoj to nije slučaj , nema sustava bonus/malus ?! Nadalje, u drugim zemljama uvedene su sheme kojima se tvrtke financijski nagrađuje za promicanje visokih standarda zaštite na radu, primjenu norme ISO 18001:2018, a to obuhvaća niže premije osiguranja, porezne olakšice i potpore. U tom slučaju kada bi imali takav sustav zasigurno da bi se vodilo računa i o odgovarajućem radnom vremenu,radnom opterećenju radnika i mjerama zaštite kako bi se smanjili izostanci s rada zbog bolovanja. Nije dovoljno promatrati izolirano samo jedan propis već cjelinu, polazeći od njihove međuovisnosti i potrebe ostvarivanja sinergijskih učinaka. Koliko li je prisutna svijest o značaju zaštite na radu za dobrobit radnika i društva ? Primjera radi, od stupanja na snagu Zakona o zaštiti na radu u kolovozu 2014.g. ,proteklo je više od 7 godina a još uvijek nisu donijeta četiri važna pravilnika iz nadležnosti Ministarstva zdravstva (donosi ministar zdravstva uz suglasnost ministra rada) koji se odnose na područje zaštite na radu ! Otvorena su i mnoga druga pitanja. Danas se više nego ikad prije nameće imperativ ulaganja u ljudske resurse, a dio tog ulaganja je zaštita na radu i zaštita zdravlja radnika. Zalaganje za sprječavanje ozljeda na radu može uspjeti jedino promicanjem pristupa koji u središte radnog procesa stavlja čovjeka i zaštitu na radu kao osnovno ljudsko pravo.Ulaganje u primjerene radne uvjete i dobru zaštitu na radu nije trošak , već najbolja investicija. | Primljeno na znanje | Vaš komentar je primljen na znanje. |
| 47 | Vitomir Begović | PRILOG 1. | Predmet namjeravanih izmjena Zakona o trgovini je regulacija rada poslovnih subjekata u djelatnosti trgovine. Međutim postoje i drugi problemi, od propisa do prakse i zato ovo pitanje zaslužuje širu pozornost i djelovanje. Malo se ili gotovo i ne čuje o uvjetima rada,dnevnom i tjednom radnom vremenu radnika u različitim djelatnostima; od samozaposlenih, zdravstvenih, uslužnih do radnika u industriji, iako bi se pitanjem sigurnosti i zdravlja na radu svi trebali baviti ne kampanjski već kontinuirano.Daleko je važnije koliko se ukupno i u kakvim uvjetima radi, a ne samo kojim danom se radi. Upravo u trenutku kad se kod nas vodi polemika o jednom segmentu rada, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je priopćenje za medije u kojem stoji kako je 2016. godine, prema procjenama WHO i Međunarodne organizacije rada, 745.000 radnika preminulo od moždanog udara i srčanih bolesti kao posljedice prekovremenog rada i predugog radnog vremena. U usporedbi s 2000. godinom, to je rast od 29 posto. Točnije, 398.000 radnika umrlo je od moždanog udara, a 347.000 od srčanih bolesti kao posljedice rada od najmanje 55 sati tjedno. Najugroženiji su muškarci (72%) te radnici u jugoistočnoj Aziji. Najviše smrti dogodilo se kod radnika starosti između 60 i 79 godina koji su radili 55 ili više sati tjedno u dobi između 45 i 74 godine. Istraživanje je pokazalo kako, u odnosu na rad od 35-40 sati tjedno, rad od 55 i više sati tjedno povećava rizik od moždanog udara za 35 posto te srčanih bolesti za 17 posto. Nalazi ovoga istraživanja posebno su važni u kontekstu pandemije Covida-19 koja traje već gotovo godinu i pol dana. Imajući na umu kako su ovo rezultati iz 2016. godine te kako se od onda dogodila i pandemija koja je uzrokovala golem pritisak na bolnice i zaposlene u zdravstvu koji su primorani raditi prekovremeno kako bi se održala funkcionalnost zdravstvenog sustava i bolnica, izuzetno je važno adresirati problem radnoga vremena i osvijestiti njegove posljedice na fizičko, ali i mentalno zdravlje radnika u svim djelatnostima. . Uz to, pandemija koronavirusa iz temelja je promijenila organizaciju i način rada za većinu radnika. "Rad od kuće postao je uobičajen način rada, zamagljujući granicu poslovnog i privatnog života. Osim toga, mnoge su tvrtke reducirale ili ugasile svoje poslovne aktivnosti, a ljudi koji još uvijek dobivaju plaću sada moraju raditi prekovremeno. Niti jedan posao nije vrijedan povećanog rizika od moždanog ili srčanog udara", rekao je predsjednik WHO, Tedros Adhanom Ghebreyesus. Stoga iz WHO-a pozivaju na hitne aktivnosti kojima bi se zaštitilo zdravlje radnika; postavila gornja granica radnog vremena te zabranio obvezan prekovremeni rad , poticanje kolektivnog pregovaranja poslodavaca i predstavnika radnika u smjeru fleksibilizacije radnog vremena, ali i postavljanja najvećeg dopuštenog broja radnih sati.Dakle, bitan je ukupan broj radnih sati tjedno, u svakom pojedinom slučaju, za svakog radnika neovisno o djelatnosti u kojoj radi , i za kojeg poslodavca radi. u zapadnoeuropskim zemljama postoji trend skraćivanja radnog vremena koji, pokazuju istraživanja, pridonosi zadovoljstvu i produktivnosti radnika, a u Hrvatskoj se procjenjuje da dvije trećine radnika radi prekovremeno, a jedna trećina od njih prekovremeno rade jednom ili više puta tjedno. U ovom slučaju uz podatke istraživanja navika potrošača i broja fiskalnih računa, nedostaju pokazatelji o konkretnom radnom vremenu radnika, po pojedinim djelatnostima, uključivo i trgovini. Naime, sukladno,Zakonu o radu svaki poslodavac mora voditi propisanu evidenciju rada,svaki radni dan, za svakog radnika. U središtu brige mora biti svaki pojedinac, svaki radnik, njegovo radno vrijeme, uvjeti rada,očuvanje njegovog zdravlja i radne sposobnosti, kako bi imao mogućnost ostati što duže u svijetu rada, a nakon toga manje poboljevao u trećoj životnoj dobi.Naravno da takav proaktivan pristup može imati pozitivan učinak na tržište rada ,posebice u okolnostima nedostatka radne snage , na stabilnost zdravstvenog i mirovinskog sustava, prihode proračuna, rast BDP-a,.... Psihosocijalni rizici i stres na radnom mjestu spadaju među najveće i najvažnije izazove u pogledu sigurnosti i zdravlja na radu. Otprilike polovina svih radnika u EU-u smatra da je stres povezan s radom zajednički izazov s kojim se suočavaju na radnom mjestu. Više od četvrtine svih radnika navodi da doživljava stres povezan s radom tijekom cijelog ili većeg dijela radnog vremena. Najčešće navedeni uzroci stresa na radnom mjestu uključuju nesigurnost radnog mjesta, dugo ili neredovito radno vrijeme, prekomjerno radno opterećenje te uznemiravanje i nasilje naradnom mjestu. Europsko vijeće pozvalo je krajem prosinca prošle godine države članice EU da u cilju rješavanja izazova promjena u svijetu rada, donesu i i stalno poboljšavaju nacionalne strategije i politike sigurnosti i zdravlja na radu. Za ravnotežu između poslovnog i privatnog, odnosno obiteljskog života, potrebno je daleko više napora, a posebno iskrene volje i napora u cilju autonomnog sporazumijevanja poslodavaca i sindikata, a Vlada se uz podršku kolektivnom pregovaranju treba pozabaviti institucionalnim ustrojem, strateškim,akcijskim i učinkovitim kontinuiranim djelovanjem institucija na poboljšanju praćenja, i na osnovu tih relevantnih pokazatelja unapređivanjem područja rada, zaštite zdravlja radnika i zaštite na radu,kao područja od posebnog društvenog interesa, te putem inspekcija primjeni određenih sankcija. Jedna od važnih mjera koju Vlada treba žurno poduzeti je reguliranje prava na isključenje digitalnih uređaja izvan radnog vremena bez straha od posljedica na poslu.Koliko je to potrebno ukazuje i primjer da se internim Pravilnikom o radu obvezuje radnike da budu dostupni poslodavcu od 0-24 sata svaki radni i neradni dan , u vrijeme blagdana i godišnjeg odmora.Slijedimo primjer Francuske u kojoj je pravo na isključenje, odnosno nedostupnost nakon radnog vremena omogućeno kroz nacionalno zakonodavstvo. Nakon što je 2013. godine na nacionalnoj razini postignut dogovor o pravu na isključenje, odnosno vremenu nakon kojeg radnik ne treba odgovarati na pozive poslodavca,navedeno pravo je zakonski regulirano 2016. godine, kada je postalo sastavni dio francuskog Zakona o radu. Pokazatelji WHO, europski stup socijalnih prava,rast bolesti povezanih s radom,posljednje nesreće na radu sa smrtnim posljedicama, neusklađenost propisa, višegodišnji izostanak donošenja Nacionalnog plana zaštite na radu 2021.-2027. i Nacionalnog programa zaštite mentalnog zdravlja , dovoljan su razlog za zabrinutost i konkretnu aktivnost. | Primljeno na znanje | Vaš komentar je primljen na znanje. |
| 48 | ZORAN DEBELJAK | PRILOG 1. | ZORAN DEBELJAK T.O.DEBELJAK ČEPIN TRGOVINOM SE BAVIM OD 1993 GODINE I NIKAD NISMO RADILI NEDELJOM. MOJE JE MIŠLJENJE DA SE NEBI TREBALO RADITI NEDELJOM. MALI TRGOVCI IMAJU I VEĆIH PROBLEMA OSIM RADA NEDELJOM. NEMAMO PRAVO NIKAKOVIH SUBVENCIJA OD DRŽAVE ŽUPANIJA GRADOVA. KUPCI KAD NAM NAPRAVE ŠTETU U TRGOVINI NISU NAM DUŽNI PODMIRITI TO SU ISTO VELIKI PROBLEMI A RAD NEDELJOM JE POLITIČKO PITANJE TR | Primljeno na znanje | Vaš komentar je primljen na znanje. |