Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Udruga poslodavaca u zdravstvu Hrvatske | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI | Vezano za eSavjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi, ispred Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske, dajemo sljedeći prijedlog: Predlažemo izuzeti ljekarničke zdravstvene ustanove kojima je osnivač jedinica područne (regionalne) samouprave iz obveze primjene Zakona o javnoj nabavi. Obrazloženje: Zakonom o javnoj nabavi (dalje u tekstu: Zakon) su člankom 6. st. 4. određeni javni naručitelji, odnosno uvjeti koje tijela javnog prava moraju ispunjavati da bi bili obveznici primjene ovog Zakona. Citirani uvjeti moraju se kumulativno ispuniti da bi tijelo javnog prava bilo obveznik ovog Zakona. Pozivajući se na odredbe gore navedenog članka, predlažemo ljekarničke zdravstvene ustanove kojima je osnivač jedinica područne (regionalne) samouprave (dalje u tekstu: ljekarne), izuzeti iz primjene ovog Zakona iz sljedećih razloga: 1. ljekarne svoje prihode ne ostvaruju iz proračunskih sredstava već slobodnom trgovinom na tržištu (prodajom i proizvodnjom lijekova i medicinskih proizvoda, itd.) 2. da bi tijelo javnog prava bilo obveznik primjene Zakona, potrebno je da je osnovano u svrhu zadovoljavanja potreba u općem interesu, koje nemaju industrijski ili trgovački značaj, dok ljekarne imaju svoj industrijski i trgovački značaj 3. vode poslovne knjige po Zakonu o računovodstvu kao trgovačko društvo 4. zbog naravi svoje djelatnosti ukazuje se nemogućnost za provedbu postupka javne nabave (prodaja ortopedskih pomagala, lijekova, medicinske opreme...) Ljekarne jesu osnovane kao javne ustanove koje obavljaju zdravstvenu/ljekarničku djelatnost, ali u obavljanju svoje djelatnosti imaju trgovački značaj te nisu proračunski niti izvanproračunski korisnici. U ovom kontekstu trgovačkog značaja te pojma tijela javnog prava potrebno je uvažiti slijedeće: Trgovačka djelatnost koju ljekarne obavljaju je razvidna iz članka 37. Zakona o zdravstvenoj zaštiti, članaka 2.,3. i 4. Zakona o ljekarništvu, kao i Statuta ljekarni. Dakle, razvidno je da ljekarne ostvaruju prihode na slobodnom tržištu kroz opskrbu/prodaju lijekova i ostalih medicinskih proizvoda te su time izložene znatnim poteškoćama u poslovanju, obzirom da na isto tržište konkuriraju i ljekarničke ustanove u privatnom vlasništvu koje nisu obveznici Zakona o javnoj nabavi. Ljekarničke ustanove „vrše nabavu radi prodaje“, dakle kupuju lijekove i ostale medicinske proizvode te različite vrste trgovačke robe od veledrogerija, veletrgovaca, proizvođača i sl., no ne sa svrhom zadržati ih za svoje potrebe, već jedino i isključivo u općem interesu prodati lijek na recept ili bez recepta pacijentu, sanitetski materijal, ortopedsko pomagalo i sl. ili pak prodati kupcu različitu vrstu trgovačke robe komplementarne temeljnoj djelatnosti. Ono što je bitno, cijene lijekova koji su predmet Osnovne i Dopunske liste lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje utvrđuju se sukladno Zakonu o lijekovima te Pravilnikom o mjerilima za određivanje cijena lijekova na veliko i o načinu izvješćivanja o cijenama na veliko, pa se provedba postupka javne nabave za lijekove ukazuje kao bespredmetna. Dakle cijena je već zakonski određena. Nije zanemariva ni činjenica potrebe naručivanja sirovina za proizvodnju galenskih i magistralnih pripravaka, pa predmetna problematika provođenja javne nabave, uvelike otežava, pa i onemogućava, kvalitetno i ažurno naručivanje potrebnih sirovina. Nadalje, a vezano za tržište, u svom poslovanju ljekarne su obvezne voditi svoje poslovne knjige sukladno Zakonu o porezu na dodanu vrijednost te su obvezne izdavati fiskalne račune sa svim elementima kao i trgovima na malo. Poslovanje se vodi sukladno Zakonu o računovodstvu te ostalim propisima koji se odnose i na trgovine na malo - obvezna fiskalizacija sukladno Zakonu o fiskalizaciji, isticanje maloprodajnih cijena. Obveznim provođenjem Zakona, ljekarne se dovode u neravnomjerni položaj, jer se u cijelosti bave djelatnošću kao i ljekarničke ustanove u privatnom vlasništvu, a koje nisu obveznici primjene Zakona. Osim toga, odredbom članka 49. Ustava RH jasno je propisano da je tržišna sloboda temelj gospodarskog ustroja RH te se jamči svima jednaki položaj na tržištu. Međutim, suprotno ustavnim vrijednostima jednakog položaja na tržištu, ljekarničke ustanove u privatnom vlasništvu mogu na tržištu jednostavno kupiti lijek, ortopedska pomagala, medicinsku opremu, itd., te iste i distribuirati na tržištu. Suprotno tome, ljekarne kojima je osnivač županija, obveznici su provedbe javne nabave, čime je otežana opskrba lijekova i dr. pacijentima, jer iste moraju proći, često dugotrajne i skupe postupke javne nabave. Uslijed navedenog, dovodi se u pitanje i odredba članka 59. Ustava RH kojom se jamči pravo na zdravstvenu zaštitu. Stoga se opravdano postavlja pitanje, na koji način ljekarne mogu jamčiti svima pravovremenu zdravstvenu zaštitu (pa i u slučaju kada se pojavi novi lijek na tržištu), kada su iste, sukladno Zakonu, dužne provesti postupak javne nabave, koji se, radi opetovanih žalbi, može znatno produljiti i onemogućiti pravovremenu zdravstvenu zaštitu. Navedenim se ograničava pacijentu pristup lijekovima ako dođe do nestašice proizvoda odabranog putem natječaja. To narušava kontinuitet liječenja i prinuđuje liječnike na propisivanje pacijentu novog lijeka iako je uspješno liječen prethodnim lijekom. S druge strane, uvođenje novog lijeka zbog rezultata natječaja javne nabave, može imati za posljedicu nedosljednost liječenja i time dovesti do dodatnih troškova liječenja. Gore citiranim načinom bi zasigurno bili zakinuti i pacijenti koji ne bi mogli svoj lijek pravovremeno predignuti/kupiti, iz jednostavnog razloga jer postupak javne nabave onemogućava ljekarne da taj lijek (koji može biti i novi na tržištu) nabave pravovremeno. Osim toga, postavlja se pitanje kako riješiti problem kada liječnik prepisuje točno određeni lijek pacijentu, a taj isti lijek iz gore navedenih razloga još nije nabavljen u ljekarni. Također, postavlja se pitanje kako provesti javnu nabavu u slučaju nabave medicinske opreme, ortopedskih pomagala koji se prodaju na tržištu. Cijeli je još niz pitanja i dilema koji se postavljaju u slučaju provedbe javne nabave za ljekarničke ustanove u vlasništvu jedinica područne (regionalne) samouprave, stoga molimo da razmotrite ovaj prijedlog. Udruga poslodavaca u zdravstvu Hrvatske | Primljeno na znanje | Nije predmet NP ZID ZJN-a. ZJN 2016 propisuje izuzeća od primjene istoga Zakona, sukladno važećim direktivama EU u području javne nabave, te se nacionalnim zakonodavstvom ne mogu propisivati dodatna izuzeća od primjene propisa o javnoj nabavi, a koja nisu predviđena rečenim direktivama EU. |
| 2 | IN2 d.o.o. | JAVNOJ NABAVI, Članak 7. | 1. Vezano uz izmjenu članka 419. ZJN 2016 i dodani stavak 7. – S obzirom da se ovim izmjenama zakona predviđa dostava žalbe isključivo elektroničkim sredstvima komunikacije, mišljenja smo da bi Zakonodavac trebao potpuno onemogućiti podnošenje žalbi nakon proteka roka za njihovo podnošenje (primjerice, nadogradnjom eojn sustava i aplikacije e-Žalba). Time bi, osim sprečavanja odugovlačenja postupaka, spriječio i da naručitelji, dok čekaju odluku o nepravodobnoj žalbi, dobiju na uvid sve cijene ponuda te tehničku i stručnu sposobnost ponuditelja, što im daje prostora za netransparentno tržišno nadmetanje u slučaju da zbog DKOM-ove odluke moraju ponoviti postupak ili napraviti određenu izmjenu. Ili Zakonodavac treba odrediti i nadopuniti ZJN 2016 u kojem roku DKOM mora donijeti odluku u slučaju nepravodobno dostavljenih žalbi te sukladno tome prilagoditi ako je potrebno i ostale rokove ZJN 2016. 2. Vezano uz izmjenu članak 419. i dodanog stavka 8, koji glasi: „U slučaju iz stavka 3. i stavka 7. ovog članka, ako je naručitelj nastavio postupak nabave te Državna komisija usvoji žalbu, poništit će se postupak javne nabave.“ – nije jasno kako bi DKOM mogao usvojiti žalbu koja nije dopuštena (prema stavku 3) ili je nepravodobna (prema stavku 7)? Mišljenja smo da je ovdje došlo do pogreške te da treba brisati stavak 8. | Primljeno na znanje | Prima se na znanje. Programska rješenja u okviru informatičke platforme EOJN RH, biti će usklađena sa zakonskim rješenjima. Državna komisija i prema sadašnjoj praksi promptno rješava u žalbenim postupcima, u kojima su žalbe nepravodobne ili nedopuštene. Ne prihvaća se. O pravodobnosti i nedopuštenosti žalbe odlučuje Državna komisija (čl. 425. st.1. toč. 2. ZJN 2016). |
| 3 | Tomislav Medančić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI | • DEFINIRATI POJMOVE „ NEPRAVILNA PONUDA“ I „NEPRIKLADNA PONUDA“ NA NAČIN DA SE DEFINICIJE U SPORNOM DIJELU NE PREKLAPAJU čl. 3. t. 12. (nepravilna ponuda je svaka ponuda koja nije sukladna dokumentaciji o nabavi) čl. 3. t. 13. (neprihvatljiva ponuda je svaka … ponuda ponuditelja koji ne ispunjava kriterije za kvalitativni odabir gospodarskog subjekta) • UMJESTO OPĆI, AKT DEFINIRATI KAO INTERNI čl. 15. st. 2. (pravila, uvjete i postupke jednostavne nabave utvrđuje naručitelj općim aktom … ) • OPĆENITO UČINKE DOSTAVE PISMENA PUTEM EOJN RH DEFINIRATI ANALOGNO PROPISANOM U ČLANKU 3. STAVKU 4. Pravilnika o elektroničkoj žalbi u javnoj nabavi – PRIJEDLOG – SMATRA SE DA JE DOSTAVA SUDIONICIMA U PRETHODNOM SAVJETOVANJU ILI SUDIONICIMA IZ POSTUPKA JAVNE NABAVE OBAVLJENA NA DAN KADA JE PISMENO ZAPRIMLJENO NA POSLUŽITELJU EOJN RH čl. 59. • IMAJUĆI U VIDU ODREDBU ČL. 307. ST. 3. (Smatra se da je ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum sklopljen na dan izvršnosti odluke o odabiru, osim u slučaju iz stavaka 4. i 5. ovoga članka) ROK SLANJA OBAVIJESTI O DODJELI IZ ČL. 248./ČL. 381. REDEFINIRATI ANALOGNO FORMULACIJI ROKA ZA SKLAPANJE UGOVORA/OKVIRNOG SPORAZUMA IZ ČL. 312. ST. 1. (Ugovorne strane sklapaju ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum u pisanom obliku u roku od 30 dana od dana izvršnosti odluke o odabiru) – PRIJEDLOG – U ROKU OD 30 DANA OD DANA SKLAPANJA UGOVORA O JAVNOJ NABAVI ILI OKVIRNOG SPORAZUMA U PISANOM OBLIKU, A SVE IMAJUĆI U VIDU PREKRŠAJNE ODREDBE IZ ČL. 443. ST. 2. T. 8. • OMOGUĆITI POSTOJANJE ODREĐENOG IZNOSA DUGA (NEPLAĆANJE DOSPJELIH OBVEZA VEZA KONKRETAN IZNOS PROPISIVAO BI PRAVILNIKOM MINGOR RH VODEĆI SE NPR. POKAZATELJIMA O ZADUŽENOSTI I LIKVIDNOSTI GOSPODARSKIH SUBJEKATA U RH I EU čl. 253. u vezi sa čl. 252. ILI Javni naručitelj obvezan je isključiti gospodarskog subjekta iz postupka javne nabave ako utvrdi da gospodarski subjekt nije ispunio obveze plaćanja dospjelih poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje … - PRIJEDLOG: … NE POŠTUJE SVOJE OBVEZE KOJE SE ODNOSE NA PLAĆANJE POREZNIH OBVEZA I OBVEZA ZA MIROVINSKO I ZDRAVSTVENO OSIGURANJE … – što je sukladno Direktivi 2014/24 čl. 252. st. 1. • USTANOVITI INSTITUT SUKOBLJENIH INTERESA I KOD EKONOMSKE I FINANCIJSKE SPOSOBNOSTI ANALOGNO DEFINIRANOM KOD UVJETA TEHNIČKE I STRUČNE SPOSOBNOSTI čl. 258. u vezi sa čl. 259. st. 2. • DEFINIRATI POJAM „SUKOBLJENI INTERESI“ čl. 258 i čl. 259 • BRISATI RIJEČ „ČLANICI“ (Sposobnost za obavljanje profesionalne djelatnosti gospodarskog subjekta dokazuje se: 1. izvatkom iz sudskog, obrtnog, strukovnog ili drugog odgovarajućeg registra koji se vodi u državi članici njegova poslovnog nastana …) JER PREDSTAVLJA OGRANIČENJE TRŽIŠNOG NATJECANJA čl. 266 t. 1. u vezi sa čl. 4. st. 1. i čl. 84. • OMOGUĆITI DOKAZIVANJE TEHNIČKE I STRUČNE SPOSOBNOSTI ZA ROBE I USLUGE – I POTVRDAMA, ANALOGNO RADOVIMA čl. 268 st. 3. u vezi sa st. 2. istog članka • PREDLAŽE SE NOVI STAVAK 2. ČLANAK 269. KOJI GLASI: JAVNI NARUČITELJ OBVEZAN JE ZAHTIJEVATI PRVENSTVENO ONE VRSTE I OBLIKE DOKAZA IZ PODODJELJKA 2. OVOGA ODJELJKA KOJI SU OBUHVAĆENI SUSTAVOM E-CERTIS. DOPUŠTENO JE DOKAZIVATI DA DOKAZI KOJI SU OBUHVAĆENI SUSTAVOM E-CERTIS NISU AŽURIRANI. • OMOGUĆITI NARUČITELJIMA DA KAO KRITERIJ ZA ODABIR PONUDE ODREDE SAMO CIJENU čl. 284. st. 4. • USTANOVITI PRAVNI INSTITUT KOJI NARUČITELJU OMOGUĆAVA PROVJERU NEUOBIČAJENO VISOKE PONUDE I NEUOBIČAJENO VISOKIH CIJENA IZ PONUDE ANALOGNO INSTITUTU IZUZETNO NISKE PONUDE iz čl. 289. • OMOGUĆITI NARUČITELJ DA, U SLUČAJU UTVRĐENJA NEOTKLONJIVOG NEDOSTATKA U PONUDI ZBOG KOJEG ISTA NIKAKO NE MOŽE BITI ODABRANA, NIJE DUŽAN VRŠITI PREGLED I OCJENU PONUDA U OPSEGU I NA NAČIN KAKO TO DEFINIRAJU ČLANCI 291. i 292. čl. 291. • PREDLAŽE SE NOVA ODREDBA čl. 298. st. 1. t. 9. NA NAČIN DA ISTA GLASI: JE CIJENA PONUDE, KOJA BI PREMA UVJETIMA I ZAHTJEVIMA IZ DOKUMENTACIJE O NABAVI TREBALA BITI EKONOMSKI NAJPOVOLJNIJA, VEĆA OD PROCIJENJENE VRIJEDNOSTI NABAVE, OSIM AKO JAVNI NARUČITELJ IMA ILI ĆE IMATI OSIGURANA SREDSTVA. • OMOGUĆITI NARUČITELJU DA I NAKON ISTEKA ROKA ZA DOSTAVU PONUDA PRODUŽI ROK ZA DONOŠENJE ODLUKE UZ OBVEZU DA NARUČITELJ O TOME OBAVIJESTI SVE PONUDITELJE PUTEM EOJN RH u vezi sa čl. 302. st. 4. i čl. 303. st. 2. • DEFINIRATI UČINAK (TRENUTAK IZVRŠNOSTI) „NOVE“ ODLUKE (Odluke o poništenju) KOJU NARUČITELJ DONESE TIJEKOM ROKA MIROVANJA (KOJI ROK TEČE U ODNOSU NA ODLUKU NARUČITELJA KOJA U TRENUTKU DONOŠENJA NOVE ODLUKE VEĆ POSTOJI), S TIM UVEZI DEFINIRATI I UČINAK TE „STARE“ ODLUKE, PRIJEDLOG: NARUČITELJ JE OBVEZAN NOVOM ODLUKOM STAVITI IZVAN SNAGE STARU ODLUKU čl. 307. st. 1. • OMOGUĆITI DA NARUČITELJ DOKUMENTACIJOM O NABAVI UNAPRIJED PROPIŠE I DRUGE SLUČAJEVE ZA PRIMJENU OVE IZNIMKE (UKLJUČIVO PROVJERU POZIVOM / DOKUMENTACIJOM O NABAVI PROPISANIH UVJETA) čl. 307. st. 7. • JASNO DEFINIRATI KOJI JE POSTOTNI KUMULATIVNI MAKSIMUM SVIH DOZVOLJENIH IZMJENA UGOVORA/OKVIRNOG SPORAZUMA U SLUČAJU IZMJENA PO VIŠE OSNOVA (IMAJUĆI U VIDU DIREKTIVE O JAVNOJ NABAVI) čl. 314. • USTANOVITI OBVEZU EOJN RH DA ČUVAJU CJELOKUPNU DOKUMENTACIJU O SVAKOM POSTUPKU I PRETHODNOM SAVJETOVANJU NAJMANJE 10 GODINA OD NJEGOVOG POKRETANJA (naročito imajući u vidu predmete nabave koji se financiraju iz fondova EU) čl. 334. • UVJETOVATI IZJAVLJIVANJE ŽALBE NA DONI OBVEZNIM PRETHODNIM OBRAĆANJEM ŽALITELJA NARUČITELJU PUTEM EOJN RH TE DEFINIRATI PRIMJERENI ROK ZA POSTUPANJE NARUČITELJA ISTEKOM KOJEG BI ŽALITELJ BIO OVLAŠTEN IZJAVITI ŽALBU NA DONI čl. 401. • PRIJEDLOG NOVE ODREDBE ČL. 404. ST. 2. T. 8.: NARUČITELJ NIJE PRIMIJENIO ILI JE NEPRAVILNO PRIMIJENIO KOJU ODREDBU IZVORA PRAVA, ŠTO JE BILO OD UTJECAJA NA ZAKONITOST POSTUPKA. • OBVEZATI DKOM DA JE, KOD USVAJANJA ŽALBE, A PRI IZNOŠENJU PRAVNOG SHVAĆANJA I DAVANJA PRIMJEDBI, OBVEZAN U RJEŠENJU DATI: - UPUTU NARUČITELJU KOJIM PRAVNIM INSTITUTIMA OTKLONITI UTVRĐENI NEDOSTATAK PONUDE ILI NEDOSTATAK U PROVEDBI POSTUPKA KAO I - JASNO UTVRĐENJE DA POSTOJI KONKRETAN NEOTKLONJIV NEDOSTATAK PONUDE ZBOG ČEGA ISTU VALJA ODBITI čl. 425. | Primljeno na znanje | Članak 3. ZJN 2016 nije predmet izmjena u okviru NP ZID ZJN. Članak 15. ZJN 2016 nije predmet izmjena u okviru NP ZID ZJN. Navedene odredbe ZJN 2016 nisu predmet izmjena u okviru NP ZID ZJN. Odredbe članka 248. i 381. ZJN 2016 nisu predmet izmjena u okviru NP ZID ZJN. Odredbe članka 252. ZJN 2016 nisu predmet izmjena u okviru NP ZID ZJN. Odredbe članka 258. i 259. ZJN 2016 nisu predmet izmjena u okviru NP ZID ZJN. Odredba članka 266. ZJN 2016 nije predmet izmjena u okviru NP ZID ZJN. Odredba članka 268. st.1. toč. 3. ZJN 2016 nije predmet izmjena u okviru NP ZID ZJN. Odredba članka 269. ZJN 2016 nije predmet izmjena u okviru NP ZID ZJN. Odredba članka 284.st.4. ZJN 2016 nije predmet izmjena u okviru NP ZID ZJN. Pravni institut koji bi naručitelju omogućavao provjeru neuobičajeno visoke ponude i neuobičajeno visokih cijena iz ponude – nije predmet NP ZID ZJN-a. Članci 291. i 292. nisu predmet NP ZID ZJN-a. Članak 298. ZJN 2016 nije predmet NP ZID ZJN-a. Članak 302. ZJN 2016 nije predmet NP ZID ZJN-a. Članak 307. ZJN 2016 nije predmet NP ZID ZJN-a. Članak 307. ZJN 2016 nije predmet NP ZID ZJN-a. Članak 314. ZJN 2016 nije predmet NP ZID ZJN-a. Članak 334. ZJN 2016 nije predmet NP ZID ZJN-a. Članak 401. ZJN 2016 nije predmet NP ZID ZJN-a. Članak 404. ZJN 2016 nije predmet NP ZID ZJN-a. Članak 425. st. 6. ZJN 2016 nije predmet NP ZID ZJN-a. |
| 4 | Tatiana Pavlin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI | Čanak 202 - predlažemo izmjenu istog dodavanjem novog stavka poslije stavka (2): (3) Ukoliko je upit za izmjenu Dokumentacije o nabavi dostavljen od strane zainteresiranog gospodarskog subjekta tijekom 5 (pet) dana od dana objave dokumentacije o nabavi / izmjene dokumentacije o nabavi, Naručitlej je obvezan odgovoriti na takav upit u roku od 3 (tri) dana. Ovakava dodatak u Zakonu omogućit će Ponuditeljima da probaju izmjeniti očito pogrešne odredbe DON-a putem javne komunikacije sa Naručiteljem bez primjenjivanja institua žalbe na DON. Međutim, ukoliko Naručitelj odbije izmjenu dokumentacije a Ponuditelj i dalje smatra da pojedine odredbe nisu u skladu sa ZJN2016, na ovakav način se Ponuditelju ostavlja mogućnost žalbe na DON. U sadašnjoj situaciji Naručitelji često odgovaraju na postavljene upite u nešto dužem roku, te time je Ponuditelj, ukoliko smatra da je dokumentacija o nabavi u nekom dijelu nezakonita, prisiljen odmah koristiti mogućnost žalbe na dokumentaciju umjesto postavljanja upita Naručitelju. | Primljeno na znanje | Članak 202. ZJN 2016 nije predmet NP ZID ZJN-a. |
| 5 | Investinženjering d.o.o. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI | Prijedlog: Članak 273 stavak (2) Gospodarski subjekt može se u postupku javne nabave osloniti na sposobnost drugih subjekata radi dokazivanja ispunjavanja kriterija koji su vezani uz obrazovne i stručne kvalifikacije iz članka 268. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona ili uz relevantno stručno iskustvo, samo ako će ti subjekti izvoditi radove ili pružati usluge za koje se ta sposobnost traži. (3) Naručitelj prilikom pregleda i ocjena ponuda može tražiti pojašnjenje angažmana gospodarskog subjekta na kojeg se gospodarski subjekt oslonio u ponudi. U cilju izvršenje odredbe stavka (2) ovog članka planirani angažman takvog gospodarskog subjekta mora biti nedvojben, jasan, dokaziv te razmjeran kriteriju zbog kojeg se na isti oslanja drugi gospodarski subjekt Pojašnjenje: ne može se u postupcima velike vrijednosti osloniti kompletno na reference drugog gospodarskog subjekta kako bi se Ponuditelj općenito kvalificirao za sudjelovanje u postupku, dok je planirani angažman tog gospodarskog subjekta minoran i ne pridonosi tehničkoj sposobnosti i iskusnosti Ponuditelja | Primljeno na znanje | Članak 273. st.2. ZJN 2016 nije predmet izmjena u okviru NP ZID ZJN. |
| 6 | Američka gospodarska komora u Hrvatskoj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI | Primjena propisa o javnoj nabavi u prijedlogu Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije Dana 15. svibnja 2020. godine Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja uputilo je u savjetovanje s javnošću prijedlog Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije (Prijedlog Zakona). Američka gospodarska komora u Hrvatskoj (AmCham) ovime iznosi svoje stajalište vezano uz predložena zakonska rješenja koja se odnose na primjenu propisa o javnoj nabavi. Činjenično stanje Prijedlogom Zakona predložen je niz mjera usmjerenih ka otklanjanju posljedica potresa koji je 22. ožujka 2020. pogodio Grad Zagreb, Krapinsko-zagorsku županiju i Zagrebačku županiju. Predložene mjere uključuju način i postupak obnove, odnosno uklanjanje zgrada oštećenih i uništenih u potresu, te gradnju zamjenskih obiteljskih kuća i stambeno zbrinjavanje osoba pogođenih potresom. Predložene mjere ponajprije uključuju otklanjanje štete na obiteljskim kućama i gospodarskim zgradama, ali i na javnim zgradama kao što su kulturne ustanove (muzeji, kazališta i druge), obrazovne ustanove (škole, fakulteti, instituti i drugi), te zdravstvene ustanove (ponaprije bolnice i kliničko bolnički centri). Prema objavljenim procjenama stručnjaka s Građevinskog fakulteta, cijena cjelovite obnove za sve objekte oštećene u potresu iznosila bi 13,3 milijardi eura. Provedba Zakona financirat će se, između ostalog, sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske, sredstvima proračuna Grada Zagreba, te sredstvima županija i jedinica lokalne samouprave. Predviđeno je kako će se obnova i druge mjere provoditi na način i u skladu s programima mjera i aktivnostima obnove, koje će donositi Vlada na prijedlog Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja (Programi mjera). Prijedlogom Zakona je predviđeno kako će se odabir sudionika u gradnji i drugih sudionika na obnovi zgrada, uklanjanju zgrada i građenju zamjenskih obiteljskih kuća obaviti na temelju javnog poziva prema kriterijima koji se određuju Programom mjera. Jedan od kriterija bilo bi i određenje najviše cijene usluga, radova i građevnih proizvoda koje se mogu prihvatiti u odabiru izvođača. Također, u svrhu zaštite sredstava iz državnog proračuna, predviđena je i tehničko-financijska kontrola prilikom izrade projektne dokumentacije, a zbog transparentnosti postupaka redovito bi se informirala javnost o svim aktivnostima i utrošku sredstava. Prijedlog Zakona ne sadrži odredbe o primjeni propisa kojima se reguliraju postupci javne nabave, pa samim time niti odnos predloženog Zakona s odredbama Zakona o javnoj nabavi i podzakonskih propisa. Primjena propisa o javnoj nabavi Zakonom o javnoj nabavi propisan je jasan i cjelovit zakonodavni okvir javne nabave u Republici Hrvatskoj. Tim su zakonom u hrvatski pravni sustav prenesene europske direktive o javnoj nabavi, čime je Republika Hrvatska ispunila jednu od svojih temeljnih obveza koje proizlaze iz članstva u Europskoj uniji. Republika Hrvatska i njena tijela, jedinice lokalne i područne samouprave, te tijela javnog prava (javni naručitelji) dužni su primjenjivati odredbe odredbe Zakona o javnoj nabavi na način koji omogućava učinkovitu javnu nabavu te ekonomično i svrhovito trošenje javnih sredstava. Pri tome, takvi naručitelji roba, radova i usluga obvezni su u primjeni Zakona o javnoj nabavi poštivati načelo slobode kretanja robe, načelo slobode poslovnog nastana i načelo slobode pružanja usluga te načela koja iz toga proizlaze, kao što su načelo tržišnog natjecanja, načelo jednakog tretmana, načelo zabrane diskriminacije, načelo uzajamnog priznavanja, načelo razmjernosti i načelo transparentnosti. Smisao svih navedenih načela je osigurati poštivanje najviših vrijednosti slobodnog tržišta, kao i jasno i transparentno trošenje proračunskih sredstava. AmCham je već isticao kako javna nabava predstavlja izuzetno važan mehanizam u osiguranju pravilnog i poštenog tretmana svih sudionika na tržištu. Hrvatski i europski zakonodavni okvir na jednak način jamče gospodarskim subjektima slobodan i transparentan pristup tržištu te efikasne načine zaštite njihovih prava. Kao što je već istaknuto, AmCham smatra kako izvanredne okolnosti ne mogu biti opravdanje za donošenje zakonodavnih ili praktičnih rješenja koja nisu usklađena s navedenim načelima, niti takve okolnosti smiju dovesti do uskraćivanja prava subjekata da ostvare brzu i efikasnu pravnu zaštitu pred nepristranim i neovisnim tijelima. Iz navedenih razloga, AmCham je s osobitom pažnjom analizirao odredbe Prijedloga Zakona u dijelovima koji se odnose na poštivanje temeljnih načela slobodnog tržišta i osiguranje jasnog, svrhovitog, ekonomičnog i transparentnog trošenja proračunskih sredstava. AmCham pritom s osobitom zabrinutošću utvrđuje kako je Prijedlogom Zakona predviđeno isključenje propisa o javnoj nabavi (iako ne izričito, čime se na tržište uvodi dodatna razina pravne nesigurnosti). Naime, člankom 40. Prijedloga zakona određeno je kako: "Odabir sudionika u gradnji i drugih sudionika na obnovi zgrada, uklanjanju zgrada i građenju zamjenskih obiteljskih kuća obavlja se na temelju javnog poziva prema kriterijima koji se određuju programom mjera. Programom mjera se u svrhu provedbe ovoga Zakona određuju najviše cijene usluga, radova i građevnih proizvoda koje se mogu prihvatiti u odabiru iz stavka 1. ovoga članka" Nadalje, u obrazloženju posljedica koje će proisteći donošenjem Zakona, predlagatelj ističe kako će se Zakonom: "omogućit će se hitni postupci i mjere obnove, odnosno uklanjanja oštećenih i/ili uništenih zgrada, omogućit će se gradnja zamjenskih obiteljskih kuća i stambeno zbrinjavanje osoba pogođenih tom katastrofom" Iz navedenog proizlazi kako se Prijedlogom Zakona namjerava uspostaviti sustav nabave roba, radova i usluga za potrebe obnove nakon potresa, a paralelno uz postojeći sustav javne nabave u Republici Hrvatskoj. Pri tome, Prijedlogom Zakona nisu jasno određeni ključni elementi takvog paralelnog sustava, uključujući pitanja uvjeta provođenja poziva, određivanja kriterija prihvatljivosti sudionika u gradnji te kriterija vrednovanja ponuda sudionika u gradnji. Prijedlogom Zakona također nisu uređena osnovna pitanja pravne zaštite sudionika u gradnji, kao što su mogućnost žalbe na kriterije odabira i ocjenu ponuda, postupak žalbe, pravni učinci žalbe te utvrđivanja tijela koje odlučuje o takvim žalbama. Konačno, Prijedlog Zakona ne određuje niti odnos predloženog zakona sa Zakonom o javnoj nabavi. Bez jasne regulacije svakog od navedenih pitanja, otvara se mogućnost arbitrarnog i netransparentnog odlučivanja o pitanjima izuzetno visoke ekonomske vrijednosti, čemu nije mjesto u demokratskim društvima zasnovanim na temeljima slobodne tržišne ekonomije. Zbog samog značaja predmetnih pitanja, obveza je nositelja vlasti da takva pitanja budu uređena zakonom, a ne odlukama izvršne vlasti. AmCham je već ranije isticao zabrinutost oko moguće zlouporabe netransparentnih postupaka javne nabave, a ovim putem izražava dodatnu i osobitu zabrinutost oko mogućnosti potpunog ukidanja postupaka javne nabave u postupcima obnove nakon potresa. Iako je Prijedlogom Zakona predviđeno omogućivanje hitnih postupaka obnove, AmCham ističe kako i postojeći zakonodavni okvir omogućava hitno postupanje u objektivnim okolnostima koje opravdavaju žurnost. Pri tome, Zakon o javnoj nabavi te utvrđena praksa koja iz njega proizlazi jamče transparentnost, objektivnost, pravnu sigurnost i pravnu zaštitu sudionicima u postupku u puno većoj mjeri nego što je to predviđeno Prijedlogom Zakona. Stoga, potrebno je osigurati da se na sve postupke obnove nakon potresa u najvećoj mjeri primjenjuju propisi o javnoj nabavi. Zaključak AmCham pozdravlja sve napore usmjerene ka otklanjanju svih posljedica potresa kojima su najviše pogođeni stanovnici Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije. Međutim, AmCham također smatra kako izvanredne okolnosti i nastojanje nositelja vlasti da pomognu građanima Republike Hrvatske ne smiju biti opravdanje za usvajanje zakonskih rješenja koja onemogućavaju slobodno funkcioniranje tržišta i vladavinu prava. Također, potrebno je osobito uzeti u obzir i interes javnosti za nadzorom trošenja proračunskih sredstava u izuzetno visokom predviđenom iznosu od 13,3 milijardi eura. Stoga, AmCham predlaže da se: - Prijedlogom Zakona izričito propiše kako se na provođenje mjera obnove primjenjuje Zakon o javnoj nabavi u najvećoj mjeri u kojoj je to moguće; - Jasno i precizno propišu okolnosti u kojima iznimno ne bi trebalo provoditi postupke javne nabave, a u kom slučaju treba propisati i jasan, transparentan i javno dostupan mehanizam kontrole trošenja proračunskih sredstava; - Pri donošenju izmjena Prijedloga Zakona konzultiraju pravni i ekonomski stručnjaci iz područja javne nabave, kako bi se osiguralo donošenje što kvalitetnijeg propisa usklađenog s pravnim i ekonomskim odrednicama propisa o javnoj nabavi. | Primljeno na znanje | Komentar na prijedlog Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, ili na Nacrt prijedloga ZID ZJN-a. Člankom 1. NP ZID ZJN-a, propisuje se da naručitelji nisu obvezni primjenjivati Zakon o javnoj nabavi na nabavu robe, radova ili usluga u svrhu saniranja posljedica prirodnih nepogoda, velikih nesreća i katastrofa i obnove nakon njih, ako je isto uređeno posebnim propisima, za vrijednosti do pragova iz članka 13. Zakona, izražene u odgovarajuće vrijednosti u nacionalnoj valuti sukladno važećoj Komunikaciji Europske komisije, objavljenoj u Službenom listu Europske unije („europski prag“). Primjena ZJN-a na taj način nije isključena već se daje mogućnost da u slučaju prirodnih nepogoda, velikih nesreća i katastrofa, za nabave za potrebe njihove sanacije i obnove, a do pragova za primjenu direktiva, propišu posebna pravila ako izvanredne okolnosti to zahtijevaju. Međutim, ta pravila također se moraju temeljiti na načelima javne nabave. |
| 7 | Američka gospodarska komora u Hrvatskoj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI | Okvirni sporazumi u javnoj nabavi AmCham-ov prijedlog Sukladno Zakonu o javnoj nabavi, javni naručitelj ima neograničenu diskreciju pri određivanju hoće li biti vezan okvirnim sporazumom. AmCham smatra kako takva diskrecija mora biti ograničena obvezom obzirnog postupanja prema gospodarskim subjektima na tržištu, koji imaju legitimna očekivanja prema naručitelju da će sklopljeni okvirni sporazum biti izvršen bar u jednom dijelu. Slijedom navedenog, AmCham predlaže da Zakon o javnoj nabavi propiše: - mogućnost sklapanja neobvezujućeg okvirnog sporazuma isključivo kao iznimku od pravila, i to u slučajevima kad savjesni naručitelj objektivno nije u mogućnosti provesti planiranje u dijelu koji se odnosi na potrebne količine roba, radova ili usluga. Pri tome, naručitelj bi morao u dokumentaciji o nabavi iznijeti razloge koji mu omogućuju korištenje navedene iznimke, te na taj način unaprijed obavijestiti sudionike na tržištu o rizicima pri izvršenju ugovora, te im omogućiti da naručitelju ospore korištenje takve iznimke; - donju granicu za količinu odnosno vrijednost ispod koje nije moguće smanjiti količinu, odnosno vrijednost ugovorenu okvirnim sporazumom (kako je pozitivno riješeno npr. u Rumunjskoj). Točnije, u vremenu trajanja odnosno važenja okvirnog sporazuma, pod uvjetima određenima okvirnim sporazumom, naručitelj tijekom trajanja okvirnog sporazuma mora ugovoriti robu, usluge odnosno radove u vrijednosti ne manjoj od 80% ukupnog iznosa predviđenog okvirnim sporazumom; te - obvezu naručitelja da kod izmjena količina i vrijednosti sklopljenih okvirnih sporazuma dostavi obrazloženja i dokaza zbog kojih smanjuje količinu predviđenu okvirnim sporazumom najkasnije 6 mjeseci prije predviđenog roka isporuke robe ili usluga, odnosno početka radova temeljem pojedinačnog ugovora, a sve u svrhu unaprjeđenja transparentne komunikacije u postupcima javne nabave. Naime, iako sklapanje okvirnog sporazuma daje sigurnost naručitelju u smislu sigurne realizacije nabave tijekom duljeg razdoblja, AmCham smatra da u nepovoljni položaj stavlja odabranog ponuditelja u slučajevima kada je naručena količina odnosno vrijednost robe, usluga ili radova u pojedinačnim ugovorima značajno manja od procijenjene godišnje količine, odnosno vrijednosti odabrane ponude. Također, u većini slučajeva u praksi, izvršitelji ugovora nisu pravovremeno obaviješteni o smanjivanju količina, odnosno nisu zaprimili obrazloženje naručitelja za značajno smanjenje okvirnog sporazuma. Količina robe, usluge i ili radova je vrlo važan element koji ponuditelj razmatra prilikom javljanja na pojedini postupak javne nabave te odlučuje o mogućim popustima koje će formirati konačnu ponuđenu cijenu u trenutku predaje ponude što u slučajevima kada se narudžbe robe, usluga ili radova značajno smanje oštećuje ponuditelja, posljedično ulijeva nepovjerenje u naručitelja u pogledu odgovornog planiranja potreba te dovodi u pitanje budućnost javljanja ponuditelja na ostale postupke javne nabave istog naručitelja. Nadalje, potencijalni ponuditelji prilikom pripreme za realizaciju okvirnog ugovora moraju udovoljiti zahtjevima iz tehničke specifikacije što u praksi uključuje i niz pripremnih radnji kao što su osiguravanje potrebnih materijala ili resursa koje će jamčiti isporuku robe, usluge ili radova u skladu s traženim jamčenim rokovima. U tu svrhu ponuditelji ulažu vlastita financijska sredstva koja u konačnici nisu u mogućnosti nadomjestiti realizacijom ugovora u kojima je naručitelj značajno smanjio količinu, odnosno ukupnu vrijednost u odnosu na onu predviđenu okvirnim sporazumom. Također, kako bi ponuda bila pravovaljana, ponuditelji su obvezni dostaviti jamstvo za izvršenje okvirnog sporazuma čime odustajanja od izvršenja pojedinačnog ugovora dovodi do naplate jamstva na štetu ponuditelja, što nije zanemarivo ako se uzme da za okvirne sporazumima velike vrijednosti traženo jamstvo može iznositi do 10% procijenjene vrijednosti okvirnog sporazuma. Slijedom svega navedenog, potrebno je izmijeniti zakonski okvir kako bi naručitelji bili primorani odgovorno planirati nabavu roba, radova i usluga te kako bi ugovorne strane mogle adekvatno reagirati na dinamiku promjena u potražnji naručitelja, što uključuje eventualne promjene cijena te mogućnost ponuditelja da odustane od izvršenja okvirnog sporazuma u slučaju promjene inicijalnih uvjeta. | Primljeno na znanje | Odredbe članaka 146. do 153. ZJN 2016, kojima je reguliran institut okvirnog sporazuma, nisu predmet Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi. |
| 8 | Američka gospodarska komora u Hrvatskoj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI | Prethodno savjetovanje AmCham-ov prijedlog AmCham smatra da je riječ o dobrom zakonskom rješenju koje se u praksi ne izvršava dovoljno kvalitetno. Stoga se predlaže: -da se institut prethodnog savjetovanja osnaži na način da se omogući žalba DKOM-u i na taj dio postupka -da se produži rok za dostavu primjedbi i prijedloga na minimalno 10 radnih dana -da slanje primjedbi/zahtjeva za izmjenom dokumentacije bude preduvjet za podnošenje žalbe na kodumentaciju. -da Narodne novine uvrste u svoje pretplate i tražilicu prethodnoh savjetovanja | Primljeno na znanje | Članak 198. st. 3. ZJN 2016 nije predmet NP ZID ZJN-a |
| 9 | Američka gospodarska komora u Hrvatskoj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI | Jednostavna nabava AmCham-ov prijedlog S obzirom na to da ZJN 2016 ne propisuje detaljnije odredbe o obaveznom minimalnom sadržaju ili strukturi općeg akta za provedbu jednostavne nabave, isto gospodarskim subjektima u svojstvu ponuditelja otežava rad u smislu da svaki naručitelj ima svoj opći akt različite strukture i obrazaca, stoga je za upoznavanje s istima potrebno izdvojiti dodano vrijeme i resurse prilikom pripreme ponuda u postupcima jednostavne nabave, a isto zna rezultirati i odbijanjem ponude zbog propusta ponuditelja koji su rezultat korištenja različitih obrazaca za različite naručitelje. Uz navedeno, ponuditeljima oduzima vrijeme pretraživanje općih akata za jednostavnu nabavu na internetskim stranicama različitih naručitelja, koji često nisu intuitivno dostupni na istima te su često objavljeni u formatu koji ne omogućuje pretraživanje unutar dokumenta. Slijedom navedenog, predlaže se propisivanje minimalnog sadržaja i strukture te forme općeg akta, odnosno obrazaca za jednostavnu nabavu putem izmjene ZJN 2016 ili zasebnog pravilnika, kako bi se postigao dodatan stupanj transparentnosti i učinkovitosti provedbe postupaka jednostavne nabave, koji čine više od petine vrijednosti javnih nabava u Republici Hrvatskoj te se predlaže obveza objave općih akata o jednostavnoj nabavi i samih postupaka jednostavne nabave i na portalu EOJN RH, kako bi se isti mogli pretražiti i preuzeti na jednom mjestu te koristiti na učinkovitiji način. | Primljeno na znanje | Članak 15. ZJN 2016, koji donosi odredbe o jednostavnoj nabavi, nije predmet Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi |
| 10 | Američka gospodarska komora u Hrvatskoj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI | Odnos ponuditelja u sustavu PDV-a i onih koji su oslobođeni obveze plaćanja AmCham-ov prijedlog Izmjena odredba Zakona o javnoj nabavi na način da se kao usporedna cijena pri ocijeni ponuda uzima u obzir cijena izražena bez poreza na dodanu vrijednost neovisno o tome da li je ponuditelj u sustavu PDV-a ili nije te neovisno o tome da li javni naručitelj može ili ne može koristiti pravo na pretporez. Alternativni prijedlog je zabrana izmjene cijene (sklapanje aneksa u odnosu na cijenu) ukoliko dođe do izmjene cijene u vrijeme provedbe postupka povećanjem te cijene zbog izražavanja PDV-a (u slučaju kada u tijeku postupka odabrani ponuditelj pređe u sustav PDV-a). | Primljeno na znanje | Članak 294. ZJN 2016 nije predmet Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi. |
| 11 | Američka gospodarska komora u Hrvatskoj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI | Problemi u postupku otvaranja ponuda u slučaju ekonomski najpovoljnije ponude (ENP) AmCham-ov prijedlog Izmjena “Pravilnika o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave (NN 65/2017)” tako da se u članku 7. i 27. propisuje objava svih traženih kriterija ENP. Objavom svih propisanih kriterija ENP-a u Zapisniku o otvaranju ponuda, bi se: - podigla razina transparentnosti u javnoj nabavi - onemogućila eventualna manipulacija - ponuditelji bi imali mogućnost boljeg planiranja vlastitih aktivnosti, umjesto čekanja Zapisnika o pregledu i ocjeni ponude te Odluke naručitelja. | Primljeno na znanje | Pravilnik o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave (NN 65/2017; 75/20), nije predmet Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi. |
| 12 | Američka gospodarska komora u Hrvatskoj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI | Problemi u primjeni ekonomski najpovoljnije ponude (ENP) AmCham-ov prijedlog AmCham predlaže nadležnim ministarstvima da postupe po članku 284. stavku 8. te da odrede relativne pondere za pojedine vrste predmeta nabave. Također, AmCham smatra da Ministarstvo gospodarstva poduzetništva i obrta treba pripremi detaljnije prijedloge i upute za korištenje kriterija ekonomski najpovoljnije ponude u smislu kako je to predviđeno ZJN 2016 i Direktivom 2014/24/EU, s naglaskom na sljedeće: - Za pojedine djelatnosti (nabava u zdravstvu, nabava informatičkih usluga, nabava savjetodavnih usluga i dr.) znatno povećati omjer necjenovnog kriterija u odnosu na cjenovni kriterij. - Pri sklapanju okvirnih sporazuma u kojima relativni ponder cijene ili troška premašuje 90%, potrebno je propisati dodatne kriterije za zakonitost takvog postupanja naručitelja. - Da se razrade primjeri kriterija ENP-a po industrijama, kako bi bolje educirali naručitelje i olakšali im pripremu dokumentacije temeljem ENP-a, pri čemu AmCham predlaže stavljanje većeg naglaska na stvarne kvalitativne kriterije, a ne samo rok isporuke. AmCham predlaže da primjeri kriterija prije usvajanja prethodno prođu javno savjetovanje sa zainteresiranim javnostima. | Primljeno na znanje | Članak 284. ZJN 2016 nije predmet Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi. No, napominje se, da je Ministarstvo, kao korisnik Projekta „Jačanje administrativnih kapaciteta u sustavu javne nabave RH, s naglaskom na kriterij ENP-a“, 2017. godine, koji je sufinanciran sredstvima EU, u suradnji s ostalim akterima, izdalo Priručnik s praktičnim primjerima „Ekonomski najpovoljnija ponuda“, te isti objavilo na portalu javne nabave: http://www.javnanabava.hr Sukladno članku 284. st. 8. ZJN 2016 „Čelnik središnjeg tijela državne uprave može javnim naručiteljima iz svog djelokruga odlukom odrediti relativne pondere za pojedine vrste predmeta nabave, s time da relativni ponder cijene ili troška ne smije biti veći od postotka iz stavka 4. ovoga članka“. Nadalje, pri sklapanju okvirnog sporazuma, ponder cijene ne može biti veći od 90%, osim kod sklapanja ugovora na temelju okvirnog sporazuma. Također, sukladno članku 198. st. 3. ZJN 2016 kriteriji za odabir ponude su predmet prethodnog savjetovanja sa zainteresiranim gosp. subjektima. |
| 13 | Investinženjering d.o.o. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI | Prijedlog: Čl. 200 Iza stavka (7) dodaje se novi stavak: (8) u Dokumentaciji za nadmetanje naručitelj ne smije paralelno primijeniti različita mjerila za utvrđivanje obveze gospodarskog subjekta, a naročito ne smije postaviti dvostruke zahtjeve glede roka obavljanja usluge ili izvođenja radova koji bi ponuditelja dovodili u zabludu, ili mu onemogućili razumno kalkuliranje troškova obavljanja tražene usluge ili izvođenja traženih radova. Čl. 214. Iza stavka (4) dodaje se novi stavak: Naručitelj ni u kom slučaju ne smije gospodarskom subjektu uz redovna (bankovna) jamstva kao dodatno jamstvo za dobro izvršenje ugovorne obveze zadržavati bilo koji financijski iznos prutuvrijednosti obavljene usluge ili izvedenih radova. Čl. 252. (1) stavak mijenja se i glasi: (1) Javni naručitelj obvezan je isključiti gospodarskog subjekta iz postupka javne nabave ako utvrdi da gospodarski subjekt u tijeku postupka nabave nije ispunio obveze plaćanja dospjelih poreznih obveza i obveza za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Čl. 254. Točka 3. (1) stavka mijenja se i glasi: 3. raspolaže dokazima da je gospodarski subjekt odgovoran za profesionalni propust u prethodnom obavljanju predmetne ili slične usluge ili izvođenja radova u aktualnom razdoblju koje obuhvaća pet godina uključivo godinu provedbe predmetne nabave. Čl. 259. Iza stavka (1) dodaje se novi stavak (2), a postojeći stavak (2) postaje stavak (3) i tako dalje. (2) Pri određivanju uvjeta tehničke i stručne sposobnosti iz prvog stavka ovog članka naručitelj mora zahtijevati od gospodarskog subjekta: a) vjerodostojne dokaze gospodarskog subjekta o uspješno izvršenim ugovornim obvezama u pružanju istovjetnih ili sličnih usluga ili izvođenja radova; b) vjerodostojne dokaze gospodarskog subjekta o uspješno obavljenoj istovjetnoj ili sličnoj usluzi ili izvedenim radovima. Čl. 289. Članak 289. se mijenja. Novi tekst glasi: (1) Javni naručitelj obvezan je rangirati pristigle ponude od najviše ponuđene do najniže. (2) Javni naručitelj će odbaciti sve ponude kojih je financijska vrijednost niža od srednje financijske vrijednosti svih prihvatljivih ponuda. (3) Javni naručitelj će obavijestiti gospodarske subjekte čije su ponude ocijenjene kao izuzetno niske i kao takove neprihvatljive o mogućem odbacivanju njihovih ponuda. (4) Javni naručitelj obvezan je zahtijevati od gospodarskog subjekta iz stavka (3) da, u primjerenom roku ne kraćem od pet dana, objasni cijenu ili trošak naveden u ponudi ako se utvrdi da je ponuda izuzetno niska u odnosu na radove, robu ili usluge. Ukoliko gospodarski subjekt u gornjem roku ne dostavi traženo objašnjenje javni naručitelj će njegovu ponudu smatrati konačno odbačenom. (5) Objašnjenja gospodarskog subjekta iz stavka 3. ovoga članka mogu se posebice odnositi na: 1. ekonomičnost proizvodnog procesa, pružanja usluga ili načina gradnje 2. izabrana tehnička rješenja ili iznimno povoljne uvjete dostupne ponuditelju za isporuku proizvoda, pružanje usluga ili izvođenje radova 3. originalnost radova, robe ili usluga koje nudi ponuditelj 4. usklađenost s primjenjivim obvezama u području prava okoliša, socijalnog i radnog prava, uključujući kolektivne ugovore, a osobito obvezu isplate ugovorene plaće, ili odredbama međunarodnog prava okoliša, socijalnog i radnog prava navedenim u Prilogu XI. ovoga Zakona 5. usklađenost s obvezama iz odjeljka G poglavlja 2. glave III. ovoga dijela Zakona 6. mogućnost da ponuditelj dobije državnu potporu. (6) Ako tijekom ocjene dostavljenih podataka postoje određene nejasnoće, javni naručitelj može od ponuditelja zatražiti dodatno objašnjenje. (7) Javni naručitelj može konačno odbiti ponudu samo ako objašnjenje ili dostavljeni dokazi zadovoljavajuće ne objašnjavaju nisku predloženu razinu cijene ili troškova, uzimajući u obzir elemente iz stavka (5). ovoga članka. (8) Javni naručitelj obvezan je odbiti ponudu ako utvrdi da je ponuda izuzetno niska jer ne udovoljava primjenjivim obvezama u području prava okoliša, socijalnog i radnog prava, uključujući kolektivne ugovore, a osobito obvezu isplate ugovorene plaće, ili odredbama međunarodnog prava okoliša, socijalnog i radnog prava navedenim u Prilogu XI. ovoga Zakona. (9) Ako javni naručitelj utvrdi da je ponuda izuzetno niska jer je ponuditelj primio državnu potporu, smije tu ponudu samo na temelju toga odbiti tek nakon što zatraži ponuditelja objašnjenje, ako ponuditelj u primjerenom roku određenom od strane javnog naručitelja nije u mogućnosti dokazati da je potpora zakonito dodijeljena. (10) Javni naručitelj koji u postupku javne nabave velike vrijednosti odbije ponudu sukladno stavku (9). ovoga članka obvezan je o tome obavijestiti Europsku komisiju. | Primljeno na znanje | Članak 200. ZJN 2016 nije predmet Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi. Članak 214. ZJN 2016 nije predmet Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi. Članak 252. ZJN 2016 nije predmet Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi. Članak 254. ZJN 2016 nije predmet Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi. Članak 259. ZJN 2016 nije predmet Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi. Članak 289. ZJN 2016 nije predmet Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabvi. |
| 14 | Investinženjering d.o.o. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI | Prijedlog: Čl. 92 (1) mijenja se i glasi: (1) Javni naručitelj na temelju uvjeta iz dokumentacije o nabavi ocjenjuje prihvatljivost pravodobno dostavljenih zahtjeva za sudjelovanje te o tomu sastavlja zapisnik. Čl. 92 (2) mijenja se i glasi: (2) Javni naručitelj organizira javno nadmetanje ograničenim postupkom u cilju ograničavanja broja prihvatljivih natjecatelja koje će pozvati na dostavu ponuda. | Primljeno na znanje | Članak 92. ZJN 2016 nije predmet Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi. |
| 15 | Investinženjering d.o.o. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI | Prijedlog: Čl. 12. (1) 1.b. Predlažemo povećati procijenjenu vrijednost na 1.000.000 Kn. Obrazloženje: odnos vrijednosti usluga i radova nije ni ovom izmjenom realno uspostavljen! | Primljeno na znanje | Članak 12. st. 1. toč. 1b) ZJN 2016 nije predmet Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi. |
| 16 | Američka gospodarska komora u Hrvatskoj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI | ODJELJAK C RASKID UGOVORA, Članak 322. Trenutne odredbe ZJN 2016: Javni naručitelj obvezan je raskinuti ugovor o javnoj nabavi tijekom njegova trajanja ako: 1. je ugovor značajno izmijenjen, što bi zahtijevalo novi postupak nabave na temelju članka 321. ovoga Zakona 2. je ugovaratelj morao biti isključen iz postupka javne nabave zbog postojanja osnova za isključenje iz članka 251. stavka 1. ovoga Zakona 3. se ugovor nije trebao dodijeliti ugovaratelju zbog ozbiljne povrede obveza iz osnivačkih Ugovora i Direktive 2014/24/EU, a koja je utvrđena presudom Suda Europske unije u postupku iz članka 258. Ugovora o funkcioniranju Europske unije 4. se ugovor nije trebao dodijeliti ugovaratelju zbog ozbiljne povrede odredaba ovoga Zakona, a koja je utvrđena pravomoćnom presudom nadležnog upravnog suda. Obrazloženje i AmCham-ov prijedlog izmjena: Ukoliko je Naručitelj tijekom pregleda i ocjene pojašnjavao izuzetno nisku cijenu ponude te je prihvatio obrazloženje iste, s obzirom na to da je temeljem čl. 313 ZJN 2016 obvezan kontrolirati je li izvršenje ugovora o javnoj nabavi u skladu s uvjetima određenima u Dokumentaciji o nabavi i odabranom ponudom, ukoliko se tijekom izvršenja ugovora pokaže da odabrani ponuditelj ne izvršava ugovor uredno iz razloga što je ponudio izuzetno nisku cijenu ponude te je u obrazloženju iste predočio neistinite navode čiju neistinitost Naručitelj utvrđuje tek tijekom izvršenja ugovora, predlaže se zakonom omogućiti Naručitelju raskid ugovora iz tog razloga. Nastavno na navedeno, u čl. 322 predlaže se dodati točku 5. kojom će se propisati da je Naručitelj obvezan raskinuti ugovor tijekom njegova trajanja ako se tijekom izvršenja ugovora dokaže da je odabrani ponuditelj ponudio izuzetno nisku cijenu, odnosno da je u obrazloženju iste predočio neistinite tvrdnje. | Primljeno na znanje | Članak 322. ZJN 2016 nije predmet Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi. |
| 17 | Američka gospodarska komora u Hrvatskoj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI | Pododjeljak 2. – Načini dokazivanja, Članak 265. Trenutne odredbe ZJN 2016: (1) Javni naručitelj obvezan je kao dostatan dokaz da ne postoje osnove za isključenje prihvatiti: 1. izvadak iz kaznene evidencije ili drugog odgovarajućeg registra ili, ako to nije moguće, jednakovrijedni dokument nadležne sudske ili upravne vlasti u državi poslovnog nastana gospodarskog subjekta, odnosno državi čiji je osoba državljanin, kojim se dokazuje da ne postoje osnove za isključenje iz članka 251. stavka 1. ovoga Zakona 2. potvrdu porezne uprave ili drugog nadležnog tijela u državi poslovnog nastana gospodarskog subjekta kojom se dokazuje da ne postoje osnove za isključenje iz članka 252. stavka 1. ovoga Zakona 3. izvadak iz sudskog registra ili potvrdu trgovačkog suda ili drugog nadležnog tijela u državi poslovnog nastana gospodarskog subjekta kojim se dokazuje da ne postoje osnove za isključenje iz članka 254. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona. (2) Ako se u državi poslovnog nastana gospodarskog subjekta, odnosno državi čiji je osoba državljanin ne izdaju dokumenti iz stavka 1. ovoga članka ili ako ne obuhvaćaju sve okolnosti iz članka 251. stavka 1., članka 252. stavka 1. i članka 254. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, oni mogu biti zamijenjeni izjavom pod prisegom ili, ako izjava pod prisegom prema pravu dotične države ne postoji, izjavom davatelja s ovjerenim potpisom kod nadležne sudske ili upravne vlasti, javnog bilježnika ili strukovnog ili trgovinskog tijela u državi poslovnog nastana gospodarskog subjekta, odnosno državi čiji je osoba državljanin. Obrazloženje i AmCham-ov prijedlog izmjena: Kako bi Naručitelj smjeo prihvatiti Izjavu kao dokaz iznad navedenog, on mora prije toga utvrditi izdaju li se u državi poslovnog nastana gospodarskog subjekta, odnosno državi čiji je osoba državljanin dokumenti iz stavka 1. ovoga članka, odnosno da li isti obuhvaćaju sve okolnosti iz članka 251. stavka 1., članka 252. stavka 1. i članka 254. stavka 1. točke 2. ZJN 2016. Tek ukoliko to nije slučaj, isti se mogu dokazati Izjavom pod prisegom ili, ako izjava pod prisegom prema pravu dotične države ne postoji, izjavom davatelja s ovjerenim potpisom kod nadležne sudske ili upravne vlasti, javnog bilježnika ili strukovnog ili trgovinskog tijela u državi poslovnog nastana gospodarskog subjekta, odnosno državi čiji je osoba državljanin. U slučaju kada se radi o gospodarskom subjektu koji nema poslovni nastan u Republici Hrvatskoj, ili osobi koja nije državljanin Republike Hrvatske, prema čl. 269 ZJN 2016 javni naručitelj koristi sustav e-Certis radi dobivanja podataka o vrstama i oblicima dokaza te o nadležnim tijelima koja ih izdaju u državama članicama te je obvezan zahtijevati prvenstveno one vrste i oblike dokaza koji su obuhvaćeni sustavom e-Certis, ako su podaci u sustavu e-Certis ažurirani. U praksi je Naručiteljima vrlo izazovno utvrditi, osobito na jasan i nedvojben način, koji su odgovarajući dokazi koristeći e-Certis, dok brojne države uopće nisu obuhvaćene sustavom e-Certis, pa su Naručitelji često primorani pisati Veleposlanstvima država, koja ponekad uopće ne odgovaraju na tu vrstu upita, a kada daju odgovora isti često precizni ili u istima Veleposlanstva izjavljuju da ne znaju odgovor na postavljeno pitanje i sl. U tom slučaju Naručitelj je u vrlo nepovoljnoj poziciji te mu ZJN 2016 ne pruža nikakvu mogućnost izlaza iz takve situacije za koju nije sam kriv, dakle poduzeo je sve korake koje može, ali usprkos tome mu prijeti žalba ili financijska korekcija ako se radi o postupku javne nabave koji je EU sufinanciran. Nastavno na to, nužno je u ZJN 2016 uvrstiti odredbu koja će štititi Naručitelje u prethodno opisanim situacijama, stoga se predlaže u čl. 265 dodati stavak (3), kojim će se propisati da ukoliko Naručitelj iz opravdanih razloga, nakon što je poduzeo sve mogućnosti koje su mu na raspolaganju, ne može jasno i nedvojbeno utvrditi koji je dokaz u pojedinoj državi prikladan, smije kao odgovarajući dokaz prihvatiti Izjavu pod prisegom ili, ako izjava pod prisegom prema pravu dotične države ne postoji, izjavu davatelja s ovjerenim potpisom kod nadležne sudske ili upravne vlasti, javnog bilježnika ili strukovnog ili trgovinskog tijela u državi poslovnog nastana gospodarskog subjekta, odnosno državi čiji je osoba državljanin. | Primljeno na znanje | Članak 265. ZJN 2016 nije predmet Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi. |
| 18 | Američka gospodarska komora u Hrvatskoj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI | ODJELJAK D IZUZETNO NISKE PONUDE, Članak 289. Trenutne odredbe ZJN 2016 (1) Javni naručitelj obvezan je zahtijevati od gospodarskog subjekta da, u primjerenom roku ne kraćem od pet dana, objasni cijenu ili trošak naveden u ponudi ako se čini da je ponuda izuzetno niska u odnosu na radove, robu ili usluge. (2) Objašnjenja gospodarskog subjekta iz stavka 1. ovoga članka mogu se posebice odnositi na: 1. ekonomičnost proizvodnog procesa, pružanja usluga ili načina gradnje 2. izabrana tehnička rješenja ili iznimno povoljne uvjete dostupne ponuditelju za isporuku proizvoda, pružanje usluga ili izvođenje radova 3. originalnost radova, robe ili usluga koje nudi ponuditelj 4. usklađenost s primjenjivim obvezama u području prava okoliša, socijalnog i radnog prava, uključujući kolektivne ugovore, a osobito obvezu isplate ugovorene plaće, ili odredbama međunarodnog prava okoliša, socijalnog i radnog prava navedenim u Prilogu XI. ovoga Zakona 5. usklađenost s obvezama iz odjeljka G poglavlja 2. glave III. ovoga dijela Zakona 6. mogućnost da ponuditelj dobije državnu potporu. (3) Ako tijekom ocjene dostavljenih podataka postoje određene nejasnoće, javni naručitelj može od ponuditelja zatražiti dodatno objašnjenje. (4) Javni naručitelj može odbiti ponudu samo ako objašnjenje ili dostavljeni dokazi zadovoljavajuće ne objašnjavaju nisku predloženu razinu cijene ili troškova, uzimajući u obzir elemente iz stavka 2. ovoga članka. (5) Javni naručitelj obvezan je odbiti ponudu ako utvrdi da je ponuda izuzetno niska jer ne udovoljava primjenjivim obvezama u području prava okoliša, socijalnog i radnog prava, uključujući kolektivne ugovore, a osobito obvezu isplate ugovorene plaće, ili odredbama međunarodnog prava okoliša, socijalnog i radnog prava navedenim u Prilogu XI. ovoga Zakona. (6) Ako javni naručitelj utvrdi da je ponuda izuzetno niska jer je ponuditelj primio državnu potporu, smije tu ponudu samo na temelju toga odbiti tek nakon što zatraži ponuditelja objašnjenje, ako ponuditelj u primjerenom roku određenom od strane javnog naručitelja nije u mogućnosti dokazati da je potpora zakonito dodijeljena. (7) Javni naručitelj koji u postupku javne nabave velike vrijednosti odbije ponudu sukladno stavku 6. ovoga članka obvezan je o tome obavijestiti Europsku komisiju. Pravilnika o dokumentaciji o nabavi i ponudi u postupcima javne nabave (NN 65/17, 75/20): Objašnjenje izuzetno niske ponude Članak 22. (1) Naručitelj može od ponuditelja zahtijevati objašnjenje ponude ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti: 1. zaprimljene su najmanje tri valjane ponude 2. cijena ili trošak ponude su više od 20% niži od cijene ili troška drugorangirane valjane ponude, i 3. cijena ili trošak ponude su više od 50% niži od prosječne cijene ili troška preostalih valjanih ponuda. (2) Naručitelj može od ponuditelja zahtijevati objašnjenje ponude, ako se čini da je ona izuzetno niska i iz drugih razloga osim onih navedenih u stavku 1. ovoga članka. (3) Zahtjev naručitelja te objašnjenje ponuditelja sastavni su dijelovi zapisnika o pregledu i ocjeni. Obrazloženje i AmCham-ov prijedlog izmjena: Budući da je u postupcima javne nabave već dugo prisutan trend izuzetno niskih cijena ponuda, osobito kod nabave usluga, smatramo da je nužno hitno uvesti odgovarajuće izmjene u zakonodavni okvir, kojima bi se Naručiteljima, ali i drugim dionicima u postupcima javne nabave, dao veći stupanj ovlasti kod dokazivanja i utvrđivanja da se radi o izuzetno niskoj ponudi. Stoga smatramo da bi trebalo omogućiti Žalitelju u žalbenom postupku na Odluku o odabiru ili Odluku o poništenju predočiti dokaze o tome je li ponuda izuzetno niska ili ne, a Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave bi trebala biti ovlaštena na temelju istih samostalno utvrditi je li takav žalbeni navod osnovan, odnosno da li je konkretna ponuda izuzetno niska, slijedom čega pravo odlučivanja o izuzetno niskoj ponudi nije isključivo ovlast Naručitelja. Trenutačni zakonodavni okvir predviđa propitkivanje izuzetno niske ponude od strane naručitelja, i to samo „…ako se čini da je ponuda izuzetno niska…“, iz čega proizlazi da nema mehanizma kojim bi se obvezalo naručitelje na zahtijevanje objašnjenja izuzetno niske ponude. Razumno je za očekivati da je naručiteljima u cilju i ekonomično trošenje javnih sredstava te da ne moraju nužno propitkivati izuzetno niske ponude, međutim navedene odredbe vezano uz izuzetno nisku cijenu ponude bi trebalo postrožiti. Primjerice, odredbu iz stavka 2. članka 289. ZJN 2016 propisati kao obvezu ponuditeljima da prilikom obrazlaganja odnosno objašnjenja izuzetno niske ponude moraju obuhvatiti i elemente iz tog stavka. Nadalje, kako bi se zadovoljilo načelo transparentnosti, Naručitelji bi trebali imati obvezu pri prihvaćanju objašnjenja izuzetno niske ponude, jasno i nedvosmisleno obrazložiti u Zapisniku o pregledu i ocjeni ponuda razloge prihvaćanja tog objašnjenja, a uzevši u obzir sve elemente iz članka 289. stavka 2. ZJN 2016. | Primljeno na znanje | Članak 289. ZJN 2016 nije predmet Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi. |
| 19 | Američka gospodarska komora u Hrvatskoj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI | Pododjeljak 5. – Oslanjanje na sposobnost drugih subjekata, Članak 273. Trenutne odredbe ZJN 2016: (1) Gospodarski subjekt može se u postupku javne nabave radi dokazivanja ispunjavanja kriterija za odabir gospodarskog subjekta iz članaka 258. i 259. ovoga Zakona osloniti na sposobnost drugih subjekata, bez obzira na pravnu prirodu njihova međusobnog odnosa. (2) Gospodarski subjekt može se u postupku javne nabave osloniti na sposobnost drugih subjekata radi dokazivanja ispunjavanja kriterija koji su vezani uz obrazovne i stručne kvalifikacije iz članka 268. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona ili uz relevantno stručno iskustvo, samo ako će ti subjekti izvoditi radove ili pružati usluge za koje se ta sposobnost traži. Obrazloženje i AmCham-ov prijedlog izmjena: Kako je razvidno iz predmetnog članka, sam ZJN 2016 ne propisuje minimalan financijski udio sudjelovanja u izvršenju ugovora gospodarskih subjekata na koje se ponuditelj oslanja u aspektu tehničke sposobnosti, međutim usprkos navedenom praska DKOM-a i VUS-a je pokazala da udio sudjelovanja takvog gospodarskog subjekta ne bi trebao biti manji od 1% iznosa ponude. Osim toga, postoji prostor za različita tumačenja u slučaju oslanjanja na resurse drugog subjekta u aspektu stručne sposobnosti u smislu može li tada samo stručnjak sudjelovati u izvršenju ili mora i gospodarski subjekt, je li tu primjenjiv prikladan minimalni financijski udio u odnosu na iznos ponude i sl. Nadalje, slijedom iznad istaknute prakse DKOM-a i VUS-a slijedi da gospodarski subjekti na koje se ponuditelj oslanja ustvari trebaju sudjelovati u izvršenju ugovora i financijski, pa se postavlja pitanje gdje je točno granica oslanjanja i podugovaranja, stoga bi isto trebalo jasnije zakonom definirati jer trenutne odredbe i praksa su u neku ruku kontradiktorni, budući da ako gospodarski subjekt na kojeg se ponuditelj oslanja mora sudjelovati u izvršenju ugovora, nije li isti time u kategoriji podugovaratelja, odnosno potrebno je isto zakonom jasno razgraničiti i definirati. Slijedom navedenog, predlaže se ili proširiti izričaj postojećih stavaka čl. 273 ZJN 2016 ili uvesti dodatne stavke kojima bi se obuhvatilo iznad istaknuto. | Primljeno na znanje | Članak 273. ZJN 2016 nije predmet Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi |
| 20 | Tatiana Pavlin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI | Prijeko je potrebno izmijeniti odredbe Pododjeljka 5. ZJN u kojem se definiraju uvjeti oslanjanja na sposobnost drugih subjekata. Ponuditelji se često oslanjanju na tehničku i stručnu sposobnost drugih gospodarskih subjekata (najčešće stranih kompanija na koje se oslanjaju radi referenci istih), dok ti gospodarski subjekti uopće ne sudjeluju poslije u izvšrenju sklopljenog ugovora o javnoj nabavi, a u ponudi na njih se "otpisuje" mali postotak usluge i neključne uloge u izvršenju ugovora, što Naručitelji ne mogu osporiti ili odbiti iz razloga veoma nepreciznog raspisivanja instituta oslanjanja u ZJN2016. Molimo izmjenu navedenog Pododjeljka na način da se propišu striktne obveze gospodarskih subjekata na koje se ponuditelji oslanjaju u izvršenju ugovora, provjera njihovog angažmana i nemogućnost involviranja takvih GS u ugovor isključivo u minornim ulogama. | Primljeno na znanje | Odredbe pododjeljka 5. – članci 273. do 278. ZJN 2016 nisu predmet Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi. |
| 21 | Tatiana Pavlin | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI | Predlažemo detaljnije i striktnije raspisivanje postupanja Naručitelja kod izuzetno niskih ponuda. Ponajprije potrebno je razmotriti uvođenje obveza za Naručitelje da kod projekata od veće važnosti i većeg opsega primjenjuje kriterije ENP u kojima cijenovni faktor ne može nositi više od 30% . Na taj način automatski će se spriječiti pokušaj dionika na tržištu dobiti veće projekte za neodrživo male iznose. U konačnici to se neminovno refliktira na kvalitetu radova/usluga ili na potrebe za konstantnim pokušajima sklapanja aneksa ugovorima sa ciljem povećanja ugovorenih iznosa. | Primljeno na znanje | Članak 289. ZJN 2016 nije predmet Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi. |
| 22 | Tatiana Pavlin | JAVNOJ NABAVI, Članak 7. | Činjenica da se postupak javne nabave kod nepravodobnih žalbi ne treba zaustavljati je nesporna. Međutim, ako je nepravodobno izjavljena žalba na dokumentaciju o nabave, te se postupak nije obustavio i održano je javno otvaranje ponuda, a DKOM naknadno iz nekih razloga ipak odluči prihvatiti žalbu i poništiti postupak, time se ponuditelji koji su predali ponude stavljaju u nepovoljan položaj, jer je već javno dostupan podatak o tome tko je podnio ponudu i po kojoj cijeni. Ponovno raspisivanje takvog postupka može imati za posljedicu nelojalnu konkurenciju i dodatno rušenje/dizanje cijena | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje. |
| 23 | Tatiana Pavlin | JAVNOJ NABAVI, Članak 3. | Smatramo predmetnu izmjenu nepovoljnom za ponuditelje iz razloga, što svaki ponuditelj mora planirati svoje kapacitete i angažman stručnjaka/strojeva/resursa na pravodoban i razumljiv način. Naručitelji i trenutno iskorištavaju mogućnost sklapanja ugovora na zadnji dan od ostavljenog roka od 30 dana, odnosno maksimalno odgađaju početak izvršenja ugovorenih radova/usluga. 90 dana će tek dodatno prolongirati početak projekata, a time pada u vodu i navod ovog tijela da je potrebno sve moguće rokove žalbi i sl.maksimalno skratiti zbog optimizacije rokova provedbe javne nabave pogotovo za sufinancirane projekte. | Primljeno na znanje | Ovim člankom određuje se dulji rok za sklapanje ugovora u pisanom obliku, 90 dana umjesto 30 dana, od dana izvršnosti odluke o odabiru, kako bi se naručiteljima i odabranim ponuditeljima osiguralo dostatno vrijeme za pravodobno sklapanje ugovora, a što je posebno važno u postupcima javne nabave čiji su predmet roba, usluge odnosno radovi financirani iz ESIF fondova EU, da bi se izbjegle proceduralne nepravilnosti koje za rezultat imaju financijske korekcije od strane kontrolnih tijela, zbog nepoštivanja rokova sklapanja pisanog ugovora o javnoj nabavi. Radi se o maksimalnom roku, a na naručitelju je da u svakom postupku nabave kontrolira postupak sklapanja ugovora. |
| 24 | IVONA VLAŠIĆ BRNČIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI | Prijedlog je da se čl. 30., st. 1. Zakona o javnoj nabavi izmjeni na način da se doda alineja kako slijedi: - nabavu u svrhu daljnje prodaje robe, pružanja usluga ili izvođenja radova trećima, pod uvjetom da naručitelju ne pripada posebno ili isključivo pravo na prodaju, pružanje usluga ili izvođenje radova, pa ih drugi subjekti mogu slobodno obavljati pod istim uvjetima kao i naručitelj ako vrijednost nabave nije veća od procijenjene vrijednosti koja podliježe obvezi objavljivanja u Službenom listu Europske unije Javnim naručiteljima koji vrše nabavku u svrhu daljnje prodaje otežano je poslovanje u odnosu na privatne poduzetnike koji nisu obvezni provoditi postupke nabave sukladno Zakonu o javnoj nabavi. Na taj način su i prilagodljiviji promjenama na tržištu i konkurentniji u odnosu na javne naručitelja. Svrha i cilj predloženih izmjena je da se omogući javnim naručiteljima da ponude kupcima što širi asortiman proizvoda i usluga u svakom trenutku, kako bi kupci samo izabrali i realizirali željenu kupnju sukladno mogućnostima. | Primljeno na znanje | Članak 30. stavak 1. ZJN 2016 nije predmet Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi. |
| 25 | Sanja Milić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI | Predlaže se da izmjena obuhvati i članak 282. ZJN 2016 koji se odnosi na javno otvaranje ponuda. U potpunoj je primjeni elektronička dostava ponuda, kao i elektroničko generiranje te automatska dostava zapisnika kroz sustav EOJN svim zainteresiranim gospodarskim subjektima. Također, zapisnik je odmah dostupan svim zainteresiranim stranama kroz objavu na EOJN-u. Dakle, već duže vrijeme su u potpunosti ostvareni uvjeti da se javno otvaranje ponuda omogući na način da se ono provodi isključivo elektronički, putem EOJN-a. U trenutnom članku je takva mogućnost dana kao iznimka u st.10., a što često dovodi do pogrešnih tumačenja. Primjerice, u slučaju brojnih nabava financiranih iz EU fondova često revizijska tijela (npr. PT2) daju primjedbe ako se u dokumentaciji ne predvidi "javno otvaranje uživo", odnosno ako se naručitelj pozove na iznimku iz st. 10. Dodatno, javno otvaranje ponuda "uživo" pokazalo se kao praktični problem tijekom COVID-19 pandemije, a povodom čega je i MINGOR davao posebne upute naručiteljima. Važno je sitaknuti da se na javnom otvaranju "uživo" čitaju isključivo oni podaci koji se automatski generiraju i u javno dostupni zapisnik. Zbog svega navedenog predlaže se da se članak 282. izmijeni na način da se kao osnovni način javnog otvaranja definira elektronička metoda korištenje EOJN-a. Na taj način će osigurati jednostavnije i sigurnije djelovanje naručitelja, a bez ikakvog negativnog utjecaja na transparentnost postupaka. Time će se dati i dodatni zamah u digitalizaciji cjelokupnog procesa javne nabave. | Primljeno na znanje | Članak 282. ZJN 2016 nije predmet Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi. |
| 26 | Istarska županija - Regione Istriana | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI | Podržava se već iznijeti prijedlog izmjene čl. 310. (uvid u dokumentaciju postupka javne nabave) na način da se uvid u cjelokupnu dokumentaciju postupka javne nabave također predvidi i omogući putem sustava EOJN RH, zbog intencije digitalizacije postupaka javne nabave te s obzirom na činjenicu da je često naručiteljima nemoguće omogućiti uvid u cjelokupnu dokumentaciju postupka javne nabave ponuditeljima e-mailom na njihovo traženje, zbog ograničenja veličine e-mailova i obimne dokumentacije te nemogućnosti dobivanja potvrde (dokaza) da su im omogućili uvid u skladu sa Zakonom, iz kojeg razloga pribjegavaju pozivima na dolazak u sjedište naručitelja na osobni/fizički uvid u dokumentaciju, što ponuditeljima skraćuje rokove za izradu kvalitetne žalbe na Odluku o odabiru te im se često time nameću dodatni nepotrebni troškovi putovanja, dok naručiteljima ovakvo nedorečeno zakonsko rješenje znatno komplicira i otežava uvide u dokumentaciju postupka javne nabave u praksi (načelo učinkovitosti i ekonomičnosti postupaka javne nabave). | Primljeno na znanje | Članak 310. ZJN 2016 nije predmet Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi. |
| 27 | Istarska županija - Regione Istriana | JAVNOJ NABAVI, Članak 11. | Smatramo da se ovako predviđenim nerazmjernim povećanjem naknada u žalbenom postupku iz čl. 11. neće postići cilj zbog kojeg se predlaže takva izmjena, te da ovakvo definiranje naknada žalbenog postupka neće odvratiti žalitelje da se žale na Dokumentaciju o nabavi samo iz razloga zaustavljanja postupka javne nabave i odgode javnog otvaranja ponuda te će najveću štetu zapravo snositi naručitelj pri nadoknadi tih naknada (čl. 431. ZJN 2016.), a ne profesionalni i maliciozni žalitelji. Ujedno podržavamo izmjene iz članka 7. i 8. kojima bi se mogao postići namjeravani cilj i svrha. | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje. |
| 28 | Luka Turda | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI | Sukladno članku 248. stavku 6. ZJN 2016, u slučaju poništenja postupka javne nabave, javni naručitelj obvezan je poslati na objavu obavijest o dodjeli ugovora u roku od 30 dana od dana izvršnosti odluke o poništenju. Sukladno čl. 308. ZJN 2016, odluka o poništenju postaje izvršna dostavom odluke ponuditelju ili natjecatelju. U praksi se zna dogoditi da ponuditelj izjavi žalbu na odluku o poništenju, a DKOM ne donese odluku po izjavljenoj žalbi unutar roka u kojem je naručitelj dužan poslati na objavu obavijest o dodjeli ugovora, pa naručitelj ne stigne poslati obavijest o dodijeli ugovora u zakonskom roku. Također, ukoliko se pošalje na objavu obavijest o dodijeli ugovora, a DKOM u međuvremenu poništi odluku o poništenju, naručitelju je onemogućen rad s postupkom na Elektroničkom oglasniku javne nabave. Budući da je neslanje obavijesti o dodjeli ugovora u zakonskom roku prekršaj za koji je predviđena novčana kazna, mišljenja sam da bi bilo bolje da i odluka o poništenju postaje izvršna: 1. istekom roka za žalbu, ako žalba nije izjavljena 2. dostavom odluke Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave strankama kojom se žalba odbacuje, odbija ili se obustavlja žalbeni postupak, ako je na odluku izjavljena žalba. | Primljeno na znanje | Članak 248. ZJN 2016 nije predmet Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi. |
| 29 | Mićo Ljubenko | JAVNOJ NABAVI, Članak 4. | U čl. 318. izmjenom zakona predlaže se samo vrlo kratka dopuna zakona koja nije povezana sa potrebom izmjena ugovora o građenju. U proteklih godinu dana uočene su potrebe za veći broj izmjena ugovora o građenju, ali unatoč tome javni naručitelji do sada nisu proveli tražene izmjene ugovora. Razlog tome je nedostatno uređenje ZJN u čl. 321. kod nastupa promjenjenih okolnosti nakon početka postupka nabave, a što može uzrokovati raskid ugovora prema čl. 322. ZJN. Ako će se ugovori o građenju za postupke u tijeku mijenjati na način da se naknadno mijenja cijena radova npr. indeksacijom ili na drugi način, tada postoji rizik da bi takva izmjena bila protivna čl. 321. st. 2. t. 1. Stoga se predlaže dopuniti čl. 321. ZJN: - novim stavkom 3.: "Ne smatra se značajnom izmjenom ugovora kada se unose uvjeti koji nisu bili dio prvotnog postupka nabave ako su ti uvjeti uzrokovani promijenjenim okolnostima na tržištu, a koje su nastupile nakon isteka roka za predaju ponuda." i - novim stavkom 4.: "Zbog promijenjenih okolnosti na tržištu sukladno stavku 3. dopušteno je izmijeniti ugovor i u postupcima javne nabave koji su pokrenuti do stupanja na snagu ovog zakona." | Primljeno na znanje | Ovim člankom iza riječi “za” dodaje se riječ “kvalitativni” kako bi se pojasnili uvjeti za dopuštene izmjene ugovora koje nisu značajne u smislu ZJN 2016, dok se čl. 321. ZJN 2016 odnosi na izmjene ugovora o javnoj nabavi tijekom njegova trajanja smatra se značajnom ako njome ugovor postaje značajno različit po svojoj naravi od prvotno zaključenog. Čl. 321.ZJN 2016 nije predmet Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi. |
| 30 | HGK | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI | Članak 219. propisuje da će se tijekom izvršenja ugovora o građenju u javnoj nabavi primjenjivati uzance samo ako javni naručitelj to navede u dokumentaciji o nabavi i utvrdi odredbama ugovora. Predlažemo izmjenu navedenoga članka na način da se uzance primjenjuju u svakom slučaju kod ugovora o građenju, osim kada javni naručitelj izuzme primjenu uzanci u dokumentaciji i ugovoru. | Primljeno na znanje | Članak 219. ZJN 2016 nije predmet Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi. |
| 31 | marijan vešligaj | JAVNOJ NABAVI, Članak 10. | Ponajviše pozdravljamo uređivanje instituta usmene rasprave u članku 427. stavak 3., jer se nadamo da je to nastojanje da institut usmene rasprave konačno zaživi u praksi. Držimo da je radi podizanja kvalitete odlučivanja (što bi trebao biti cilj i važniji od efikasnosti i ekonomičnosti) Državnoj komisiji često puta nužna stručna tehnička pomoć u vidu vještačenja, koju nije moguće ostvariti bez usmene rasprave. | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje. |
| 32 | marijan vešligaj | JAVNOJ NABAVI, Članak 2. | Izmjene članka 306. kojom se skraćuje rok mirovanja logična je posljedica uvođenja obvezne e-žalbe, te istu apsolutno podržavamo. No, držimo da u članku 306. stavku 4. potpuno nepotrebno stoji da se rok mirovanja ne primjenjuje na sklapanje ugovora u okviru dinamičkog sustava nabave. Za ovo ne postoji niti jedan razlog jer se u zasebnom postupku dinamičkog sustava jednako predaju ponude, radi se pregled i ocjena, donosi odluka te je potpuno i jednaka priroda žalbenog postupka protiv odluke. Zbog toga se predlaže brisati odredbu da se na sklapanje ugovora u dinamičkom sustavu nabave ne primjenjuje rok mirovanja. | Primljeno na znanje | Čl. 306. st. 2. ZJN 2016 nije predmet Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi. |
| 33 | marijan vešligaj | JAVNOJ NABAVI, Članak 6. | S obzirom da izmjenu članka 418., koju podržavamo, predlažemo da se izmijeni odredba članka 426. stavak 2. na način da se jasno propiše da će Državna komisija zaprimljeni odgovor naručitelja i odabranog ponuditelja dostaviti žalitelju koji se na isto može očitovati u roku od 5 dana. | Primljeno na znanje | Čl. 426. st. 2. ZJN 2016 nije predmet Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi. |
| 34 | ALEN RENDULIĆ | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI | Ovom izmjenom Zakona i uvođenjem Sustava e-Žalba neće se riješiti glavni problem, a to su žalbe koje su neopravdane, uglavnom samo iz razloga da se zaustavi Postupak javnog nadmetanja. S strane Naručitelja, bilo bi potrebno uvesti (ponovno vratiti) model (sustav) pretkvalifikacije (dvo-stupanjski sustav javne nabave) kojim bi se osiguralo da samo Ponuditelji koji imaju Ljudske i Financijske kapacitete (ali najbitniji faktor bi trebao biti Ljudski kapaciteti, jer uglavnom Ponuditelji pokazuju reference i iskustvo od pred 3 ili 5 ili 10 godina, ali više nemaju na raspolaganju stručne i kompetentne zaposlenike). | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje. |
| 35 | Dalibor Barbalić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI | Nije potreno izmjeniti Zakon već je potrebno ZAMJENITI one koji sastavljaju takve tekstove Nadmetanja da je to otvorena pozivnica za Žalbe ! I tako iz Nadmetanja u Nadmetanje unatoč konstantnom skretanju pažnje na nepravilnosti od strane zainteresiranih Gospodarskih subjekata kroz zahtjeve za pojašnjenjem dokumentacije, jer je uvijek sve "po zakonu" ! Nesuvisle odgovore ili odgovore koji nemaju veze sa postavljenim pitanjima za pojašnjenje dokumentacije netreba ni spominjati. | Primljeno na znanje | Komentar je primljen na znanje. |
| 36 | Tomislav Krtinić | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI | U cilju prevencije korupcije, ali i poštivanja načela dobrog gospodara ovaj je Zakon potrebno dopuniti s odredbama koje bi, pored ostalog, propisale i sljedeće: 1. Prekršajne odredbe dopuniti s kaznama za postupanje suprotno članku 205. Zakona, a poglavito za kršenje njegovog stavka 2. ("Opis predmeta nabave ne smije pogodovati određenom gospodarskom subjektu."); 2. Obvezno argumentirano obrazloženje zadanih tehničkih specifikacija kod opisa predmeta nabave. Naime, pojavljuju se uvjeti za koje niti specijaliziranim stručnjacima koji se bave takvim tehničkim problematikama nije jasno zašto je naručitelj odlučio upravo o jednim, a ne nekim drugim specifikacijama, počesto beznačajnih razlika. Primjerice, kod narudžbe vozila zašto je od odlučnog značaja bitan broj zvučnika u vozilu, boja unutrašnjosti, milimetar više ili manje u međuosovinskom razmaku, jedan kW veće ili manje snage itd; 3. Obaveznu javnu ili elektroničku dražbu nakon što bi se zaprimile, vrednovale i rangirale sve kuvertirane ponude. Ovo stoga kako bi se dala mogućnost pojavljivanja još boljih ponuda nego što su bile one prethodne, kuvertirane. Kao primjer vrijedi spomenuti anegdotu o svojedobnom nadmetanju za kupnju 25 posto + jednu dionicu INA-e, kada je MOL taj udio stekao za iznos od 505 milijuna USD (do kog je iznosa njihov predsjednik uprave došao sjetivši se (i to za vrijeme tuširanja!) istoimenih hrvatskih bombona), nakon čega je drugi ponuđač, OMV, čija je kuvertirana ponuda bila tek nekoliko milijuna USD manja, priopćio spremnost da svoju ponudu povisi, ali im se to nije omogućilo; 4. Jačanje ovlasti, ali i odgovornosti državnih nadzornih tijela, a naročito Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, koja bi trebala u ovom Zakonu više služiti kao filter i istražitelj svih javnih nabava za koje postoje indiciji o kršenju ovog Zakona; | Primljeno na znanje | Odredbe čl. 443., članaka 206. do 211., članka 167., te članka 404. ZJN 2016, nisu predmet NP ZID ZJN-a. |
| 37 | Centar za organizaciju gradenja d.o.o. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI | 1. Niska ponuđena cijena u odnosu na procijenjenu (dumping) je regulirana Pravilnikom o DON-u i ponudi u javnoj nabavi, ali u praksi se traženje objašnjenja neuobičajeno niske cijene događa izuzetno rijetko. S obzirom na trend nuđenja izrazito niskih cijena usluga/radova, posebice na velikim EU projektima, predlažemo da se u slovo Zakona uvede obveza naručitelja da od ponuditelja zahtjeva objašnjenje ponude, ako se čini da je ona izuzetno niska. 2. Institut ustupanja kapaciteta/resursa u nekim javnim nabavama se dogovara samo u svrhu dobivanja relevantnih referenci za vodećeg člana ZGS-a, koji je u konačnici pružatelj usluge, pri čemu drugi članovi nemaju nikakvu ulogu ili je ona zanemariva, a prema ZJN svaki sudionik treba odraditi svoj dio nuđenih usluga. Stoga je prijedlog da se odrede obvezni mehanizmi kontrole od strane naručitelja kako bi se ta obveza u stvarnosti i provodila. | Primljeno na znanje | Čl. 289. i 273. ZJN 2016 nisu predmet Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi. |
| 38 | Ivan Markić 84 | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI | Molim vas da se uvrsti jasan kriterij za isključenje neuobičajeno niske cijene. Možda kriterij da ukoliko si 30% ispod prosjeka svih drugih da se može iskuljučiti. Kolege su spominjale radzne druge kriterije...nekakvi zbrojevi kvadrata i sl. ali ja se u to ne razumijem previše. Dajem vama na izbor jer ste vjerojatno stručniji. Mislim da bi nam svima to donijelo puno bolje stanje u JN i državi općenito. Moramo zadržati i ljude koje zapošljavamo da ne odu u inozemstvo što je prilično teško kada na JN uvijek netko radi damping. Ja razumijem i te ljude. I oni to rade jer vide da drugi rade pa se opeku i td. Na kraju bi se ovim kriterijom se i te ljude štitilo od samih sebe. Ovdje govorim samo o uslugama jer se time bavim. | Primljeno na znanje | Čl. 289. ZJN 2016 nije predmet Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi. |
| 39 | Istarska županija - Regione Istriana | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI | Predlaže se brisanje točke 1. i 4. stavka 1. članka 416. ZJN 2016. s obzirom da temeljem predloženih izmjena Zakona predmetno postaje nepotrebno opterećenje naručitelju. Budući je dostava žalbe ovom izmjenom Zakona predviđena isključivo kao eŽalba kroz sustav EOJN RH, pa je traženo člankom 416. st. 1. točka 1. i 4. ZJN 2016. DKOM-u vidljivo u sustavu EOJN RH, nema potrebe da to dodatno utvrđuje i dostavlja Državnoj komisiji naručitelj. Predlaže se tekst "u roku od 5 dana" zamijeniti sa "u roku od 8 dana". Također se predlaže u istom članku dodati novi stavak koji glasi: „Odgovor na žalbu te dokumentaciju postupka javne nabave iz stavka 1. ovog članka Naručitelj dostavlja Državnoj komisiji elektroničkim sredstvima komunikacije putem međusobno povezanih informacijskih sustava Državne komisije i EOJN RH (u daljnjem tekstu: sustav e-Žalba/e-Odgovor)“. Naime, predloženim izmjenama Zakona i ovakvim uređenjem žalbenog postupka, Naručitelj je u puno lošijem položaju od ostalih sudionika, jer jedini mora klasičnim poštanskim putem u roku 5 dana (što je često u praksi 3 radna dana kada žalba pristigne u petak navečer) dostaviti DKOM-u odgovor na žalbu/e te obimnu dokumentaciju cjelokupnog spisa postupka javne nabave u papirnatom obliku, što često u praksi predstavlja veliko opterećenje Naručiteljima za izradu kvalitetnog odgovora na često složene i obimne žalbene navode žalitelja. Također, s obzirom da žalitelji imaju 10 dana vremena za sastavljanje kvalitetne žalbe u pojedinim fazama postupka, smatramo da bi rok od 8 dana za davanje odgovora na istu, bilo u najmanju ruku optimalno rješenje, kako bi stranke žalbenog postupka bile donekle ravnopravne u žalbenom postupku. | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se. Ne prihvaća se. Sukladno članku 416. stavku 1. ZJN 2016 naručitelj je obvezan odmah, a najkasnije u roku od pet dana od dana primitka žalbe dostaviti Državnoj komisiji odgovor na žalbu, s očitovanjem, o žalbenom navodu i sl. Sukladno čl.417. st. 1. ZJN 2016 ako naručitelj ne postupi u skladu s čl.416. ovoga Zakona, Državna komisija će bez odgađanja pozvati naručitelja na dostavu dokumentacije uz upozorenje na pravne posljedice ako to ne učini u roku koji ne smije biti dulji od pet dana (tj. donijeti odluku bez dokumentacije iz čl.416. ZJN 2016. Dakle, ako naručitelj ne odgovori na žalbu u roku iz članka 416. stavka 1. ZJN 2016 može to učiniti po pozivu Državne komisije sukladno čl. 417. ZJN 2016) Ne prihvaća se. Čl. 10. NP ZID ZJN-a, kojim se mijenja čl. 405 ZJN 2016, u stavku 9. propisano je: „Odredbe ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se i na druge podneske stranaka tijekom žalbenog postupka te zaključke Državne komisije“. Dakle, isto je već obuhvaćeno Prijedlogom. |
| 40 | marijan vešligaj | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI | Predložena izmjena zakona prvenstveno se donosi radi efikasnost i ekonomičnost žalbenog postupka. Navedeni cilj svakako treba podržati, a obaveznost podnošenja e-žalbe svakako će tome i doprinijeti. Nastavno na ovu izmjenu, a radi nomotehničke čistoće predlažemo da se briše odredba članka 416. stavak 1. točka 1., budući je suvišno odnosno neprimjenjivo, a točku 3. istog stavka urediti sukladno stavku 3. članka 416. Osim toga, i nadalje ostaje nepotrebna i neprimjerena odredba članka 417. stavak 1. koja, u slučaju da naručitelj ne dostavi odgovor na žalbu s dokazima iz članka 416., traži od Državne komisije da pozove naručitelja na dostavu dokumentacije. Radi efikasnosti i ekonomičnosti žalbenog postupka predlaže se brisati članak 417. stavak 1. Ovo bi također utjecalo i na ravnopravnost stranaka žalbenog postupka, budući je naručitelj prije donošenja odluke odnosno objave dokumentacije, u odnosu na koju se izjavljuje žalba, imao na raspolaganju svu dokumentaciju i informacije te bi morao biti u mogućnosti odgovoriti na žalbu u roku od 5 dana. U svakom slučaju držimo da je ovaj institut naknadnog pozivanja naručitelja potpuno nepotrebna aktivnost Državne komisije, te čak ukoliko se drži da naručitelju potrebno više vremena (što držimo da nije) primjerenije je uz brisanje odredbe članka 417. stavak 1. produljiti rok iz članka 416 na napr. 8-10 dana. Nakon uvođenja obavezne e-žalbe, budući se i ponuda predaje isključivo elektronski, jedini dio postupku koji i nadalje nije nužno elektronski je uvid u ponude temeljem članka 310. Iako niti sada ne postoji prepreka da naručitelji omoguće uvid u ponude elektronski, odnosno elektronski dostave ponuditeljima sve ponude, neki naručitelji to izričito odbijaju učiniti. Na ovaj način se ponuditelju, potencijalnom žalitelju, u slučaju da se naručitelj nalazi na drugom kraju Republike Hrvatske (napr. na Korčuli) u bitnome otežava uvid u ponude, skraćuje žalbeni rok a time ugrožava pravo na žalbu. Zbog toga se predlaže u članak 310. dodati odredba, koja bi nametnula obvezu naručitelju da na zahtjev ponuditelja koji ima pravni interes, dostavi sve ponude putem elektroničke pošte, dok se uvid u ponude ne riješi putem sustava EOJN. Držimo da je za podizanje efikasnosti i ekonomičnosti cijelog postupka javne nabave puno važnije podizanje odgovornosti samih naručitelja, zbog neopravdano dugotrajnih postupka pregleda i ocjene ponuda. Naime, postupci pregleda i ocjena ponude u pravilu traju višestruko više od svih žalbenih postupaka, često puta bez ikakvih objektivno opravdanih razloga za takvo kašnjenje. Zbog toga se predlaže u članku 302. stavku 4. i 303. stavak 2. dodati obvezu naručitelja da se rok za donošenje odluka može produljiti samo zbog objektivno opravdanih razloga, koje je naručitelj dužan navesti u dokumentaciji o nabavi. Također, predlaže se u stavku 425. stavku 6. precizirati obvezu naručitelja postupanja po odluci Državne komisije, na način da je dužan donijeti odluku o odabiru ili poništenju u roku od 30 dana, osim ukoliko postoji objektivno opravdani razlog za nedonošenje koji se mora navesti u novoj odluci o odabiru odnosno poništenju. Nastavno na ovo predlaže se u članku 443. stavku 1. točki 11. dodati odredbu o novčanoj kazni i za slučaj nepostupanja u skladu sa člankom 425. stavkom 6. Generalno držimo da je šteta da se ova izmjena nije iskoristila i za rješenje problema vezano za isključenje gospodarskog subjekta zbog poreznog duga, budući je u tom dijelu naš zakon protivan duhu Direktive 2014/24 i načelu razmjernosti. Privremeno rješenje putem izmjene u dohvatu potvrde o stanju duga putem EOJN riješio je većinu ranijih praktičnih problema vezano za ovu materiju, no i nadalje je pravno problematično rješenje ostalo dio zakona. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća, te se briše odredba čl. 416. st. 1. toč. 1., a prijedlog u odnosu na toč. 3. istoga stavka, imajući u vidu odredbu članka 5. stavka 5. NP ZID ZJN-a, se ne prihvaća. Ne prihvaća se. Rečena odredba ZJN 2016 omogućava postupanje Državne komisije sukladno načelu utvrđivanja materijalne istine, kao načelu upravnog postupka, a koje se sastoji u tome da u žalbenom postupku, kao (upravnom) „postupku treba utvrditi pravo stanje stvari i u tu se svrhu moraju utvrditi sve činjenice i okolnosti koje su bitne za zakonito i pravilno rješavanje upravne stvari“. Članak 310. ZJN 2016 nije predmet Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi. Čl. 302. st. 4. i 303. st. 2. ZJN 2016 nisu predmet Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi. Odredbe čl. 425. st. 6. i 443. st. 1. toč. 11. ZJN 2016 nisu predmet Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi. |
| 41 | kristina tibaut | JAVNOJ NABAVI, Članak 11. | Predložena izmjena u smislu značajnog povećanja naknada za pokretanje žalbenog postupka dovodi u pitanje pravo na pristup žalbi i smatram da povećanje naknade na način i u visini kako je to predviđeno nije razmjerno, niti će se postići svrha koja se namjerava postići. Naprotiv, odvraćajući učinak će za posljedicu imati svojevrsnu arbitrarnost naručitelja tijekom provedbe postupaka javne nabave jer će dio možebitno nezakonitog postupanja ostati nesankcionirano zbog previsoke naknade za podnošenje žalbe. Osim toga, ograničio bi se pristup malim i srednjim poduzetnicima koji zbog slabije financijske moći ne bi bili u mogućnosti tražiti pravnu zaštitu svojih prava interesa. Podržavam korekciju naknada za pokretanje žalbenih postupaka, ali u iznosima kojima se ne bi malim i srednjim poduzetnicima ograničilo sudjelovanje u postupcima javne nabave te pravo na pravnu zaštitu. Predlažem da se zbog navedenog povećaju naknade za nabave čija procijenjena vrijednost nabave rpelazi određeni iznos (npr. iznos od 25 000 000 kn). Brisanjem stavka 2. te propisivanjem jednake naknade za pokretanje žalbenog postupka i u odnosu na sadržaj dokumentacije o nabavi, postići će se neželjeni učinak - a to je da će velik dio nezakonitih odredbi u dokumentaciji o nabavi postati pravomoćni jer zainteresirani gospodarski subjekti, zbog visine naknade, neće pokretati žalbene postupke. Time bi možebitno nezakoniti uvjeti propisani DoN-om, a kojima bi se kršila načela javne nabave, postali pravomoćni i izvan svake kontrole države. Ako se želi spriječiti da "šačica profesionalnih žalitelja" kojima nije cilj pravna zaštita, već zaustavljanje postupka javne nabave i otvaranje ponuda, tada bi trebalo onemogućiti podnošenje žalbe na sadržaj dokumentacije o nabavi bez da zainteresirani gospodarski subjekt podnese zahtjev za izmjenu dokumentacije o nabavi. Upravo bi se postavljanjem preduvjeta za podnošenje žalbe na sadržaj dokumentacije o nabavi postigao željeni učinak odnosno zlouporaba prava na podnošenje žalbe s ciljem zaustavljanja postupka. Ujedno predlažem da se naknada za podnošenje žalbe na sadržaj dokumentacije o nabavi poveća na 10.000,00 kn. | Nije prihvaćen | Dosadašnja praksa javne nabave pokazala je da pojedini gospodarski subjekti žalbe ne ulažu s ciljem da ostvare pravnu zaštitu od nezakonitog postupanja naručitelja, već izjavljuju žalbu kako bi zaustavili postupak i odgodili otvaranje ponuda. U nekim slučajevima osobito iskorištavaju okolnost niske žalbene naknade (žalba na dokumentaciju o nabavi i izmjena dokumentacije o nabavi), kako bi zaustavili postupak javne nabave. Predloženim uređenjem će i visina žalbene naknade za žalbu na dokumentaciju o nabavi ovisiti o procijenjenoj vrijednosti nabave. Žaliteljima, koji uspiju u svojim žalbenim zahtjevima, naručitelji su obvezni nakaditi trošak žalbe. |
| 42 | IN2 d.o.o. | JAVNOJ NABAVI, Članak 11. | U obrazloženju čl 11 Zakona o izmjenama i dopunama zakona o javnoj nabavi Zakonodavac navodi: Praksa je pokazala da pojedini gospodarski subjekti žalbe ne ulažu s ciljem da ostvare pravnu zaštitu od nezakonitog postupanja naručitelja, već izjavljuju žalbu kako bi zaustavili postupak i odgodili otvaranje ponuda. U nekim slučajevima osobito iskorištavaju okolnost niske žalbene naknade (žalba na dokumentaciju o nabavi i izmjena dokumentacije o nabavi), kako bi zaustavili postupak javne nabave. U prijedlogu zakona vidljivo je da su žalbene naknade smanjenje za procijenjene vrijednosti nabave do 5.000.000,00 kn te za procijenjene vrijednosti nabave 7.500.000-9.000.000 kn. Smanjenjem žalbenih naknada za procijenjenu vrijednost nabave neće se smanjiti broj malicioznih postupanja žalitelja, a izjavljivanjem žalbi kako bi se postupci prolongirali ili odgodili nanijet će se šteta kako naručiteljima tako i gospodarskim subjektima koji sudjeluju u postupku javne nabave. Zbog toga predlažemo izmjenu čl 11 na sljedeći način: PRIJEDLOG IN2 „(1) Žalitelj je obvezan platiti naknadu za pokretanje žalbenog postupka u iznosu od: a. 10 000,00 kuna za procijenjenu vrijednost nabave do 2.000.000,00 kuna, b. 25.000,00 za procijenjene vrijednosti nabave, za procijenjenu vrijednost nabave od 2.000.000,01 kuna do 5.000.000,00 kuna, c. 0,5 % procijenjene vrijednosti nabave, za procijenjenu vrijednost nabave od 5.000.000,01 kuna do 100.000.000,00 kuna, c. 500.000,00 kuna za procijenjenu vrijednost nabave veću od 100.000.000,00 kuna. TRENUTNI PRIJEDLOG ZAKONA: PRIJEDLOG ZAKONA „(1) Žalitelj je obvezan platiti naknadu za pokretanje žalbenog postupka u iznosu od: a. 10 000,00 kuna za procijenjenu vrijednost nabave do 2.000.000,00 kuna, b. 0,5 % procijenjene vrijednosti nabave, za procijenjenu vrijednost nabave od 2.000.000,01 kuna do 100.000.000,00 kuna, c. 500.000,00 kuna za procijenjenu vrijednost nabave veću od 100.000.000,00 kuna | Nije prihvaćen | Dosadašnja praksa javne nabave pokazala je da pojedini gospodarski subjekti žalbe ne ulažu s ciljem da ostvare pravnu zaštitu od nezakonitog postupanja naručitelja, već izjavljuju žalbu kako bi zaustavili postupak i odgodili otvaranje ponuda. U nekim slučajevima osobito iskorištavaju okolnost niske žalbene naknade (žalba na dokumentaciju o nabavi i izmjena dokumentacije o nabavi), kako bi zaustavili postupak javne nabave. Predloženim uređenjem će i visina žalbene naknade za žalbu na dokumentaciju o nabavi ovisiti o procijenjenoj vrijednosti nabave. Žaliteljima, koji uspiju u svojim žalbenim zahtjevima, naručitelji su obvezni nakaditi trošak žalbe. |
| 43 | IN2 d.o.o. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI | U obrazloženju čl. 11 Zakona o izmjenama i dopunama zakona o javnoj nabavi Zakonodavac navodi: Praksa je pokazala da pojedini gospodarski subjekti žalbe ne ulažu s ciljem da ostvare pravnu zaštitu od nezakonitog postupanja naručitelja, već izjavljuju žalbu kako bi zaustavili postupak i odgodili otvaranje ponuda. U nekim slučajevima osobito iskorištavaju okolnost niske žalbene naknade (žalba na dokumentaciju o nabavi i izmjena dokumentacije o nabavi), kako bi zaustavili postupak javne nabave. U prijedlogu zakona vidljivo je da su žalbene naknade smanjenje za procijenjene vrijednosti nabave do 5.000.000,00 kn te za procijenjene vrijednosti nabave 7.500.000-9.000.000 kn. Smanjenjem žalbenih naknada za procijenjenu vrijednost nabave neće se smanjiti broj malicioznih postupanja žalitelja, a izjavljivanjem žalbi kako bi se postupci prolongirali ili odgodili nanijet će se šteta kako naručiteljima tako i gospodarskim subjektima koji sudjeluju u postupku javne nabave. Zbog toga predlažemo izmjenu čl. 11 na sljedeći način: PRIJEDLOG IN2 „(1) Žalitelj je obvezan platiti naknadu za pokretanje žalbenog postupka u iznosu od: a. 10 000,00 kuna za procijenjenu vrijednost nabave do 2.000.000,00 kuna, b. 25.000,00 za procijenjene vrijednosti nabave, za procijenjenu vrijednost nabave od 2.000.000,01 kuna do 5.000.000,00 kuna, c. 0,5 % procijenjene vrijednosti nabave, za procijenjenu vrijednost nabave od 5.000.000,01 kuna do 100.000.000,00 kuna, c. 500.000,00 kuna za procijenjenu vrijednost nabave veću od 100.000.000,00 kuna. TRENUTNI PRIJEDLOG ZAKONA: PRIJEDLOG ZAKONA „(1) Žalitelj je obvezan platiti naknadu za pokretanje žalbenog postupka u iznosu od: a. 10 000,00 kuna za procijenjenu vrijednost nabave do 2.000.000,00 kuna, b. 0,5 % procijenjene vrijednosti nabave, za procijenjenu vrijednost nabave od 2.000.000,01 kuna do 100.000.000,00 kuna, c. 500.000,00 kuna za procijenjenu vrijednost nabave veću od 100.000.000,00 kuna | Nije prihvaćen | Predloženi model iznosa i izračuna iznosa naknada je jednostavan, razmjeran, jasan i primjenjiv u praksi. |
| 44 | IN2 d.o.o. | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI | 1. Vezano uz izmjenu članka 419. ZJN 2016 i dodani stavak 7. – S obzirom da se ovim izmjenama zakona predviđa dostava žalbe isključivo elektroničkim sredstvima komunikacije, mišljenja smo da bi Zakonodavac trebao potpuno onemogućiti podnošenje žalbi nakon proteka roka za njihovo podnošenje (primjerice, nadogradnjom eojn sustava i aplikacije e-Žalba). Time bi, osim sprečavanja odugovlačenja postupaka, spriječio i da naručitelji, dok čekaju odluku o nepravodobnoj žalbi, dobiju na uvid sve cijene ponuda te tehničku i stručnu sposobnost ponuditelja, što im daje prostora za netransparentno tržišno nadmetanje u slučaju da zbog DKOM-ove odluke moraju ponoviti postupak ili napraviti određenu izmjenu. Ili Zakonodavac treba odrediti i nadopuniti ZJN 2016 u kojem roku DKOM mora donijeti odluku u slučaju nepravodobno dostavljenih žalbi te sukladno tome prilagoditi ako je potrebno i ostale rokove ZJN 2016. 2. Vezano uz izmjenu članak 419. i dodanog stavka 8, koji glasi: „U slučaju iz stavka 3. i stavka 7. ovog članka, ako je naručitelj nastavio postupak nabave te Državna komisija usvoji žalbu, poništit će se postupak javne nabave.“ – nije jasno kako bi DKOM mogao usvojiti žalbu koja nije dopuštena (prema stavku 3) ili je nepravodobna (prema stavku 7)? Mišljenja smo da je ovdje došlo do pogreške te da treba brisati stavak 8. | Nije prihvaćen | Procesne pretpostavke za izjavljivanje žalbe poput, pravodobnost i dopuštenost žalbe utvrđuje Državna komisija.. Članak 432. ZJN 2016 nije predmet NP ZID ZJN-a. (Rok za donošenje odluke Državne komisije u žalbenim postupcima je propisan člankom 432. st. 2. ZJN 2016 („… u roku od 30 dana od dana predaje uredne žalbe…“). Kao što je naprijed istaknuto, pravodobnost i dopuštenost žalbe utvrđuje Državna komisija. |
| 45 | Ivan Vuković | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI | Predloženim, izmijenjenim člankom 418. određuje se rok u kojem odabrani ponuditelj i natjecatelj mogu dostaviti svoje očitovanje na žalbu Državnoj komisiji. Smatramo kako je, uvažavajući načelo jednakog tretmana i načelo slobode poslovnog nastana, navedeni rok potrebno produžiti s predloženih pet, na minimalno 10 dana, a kako bi se svim ponuditeljima i natjecateljima omogućio adekvatan vremenski rok u kojem mogu dostaviti svoje očitovanje. Nadalje, vezano uz predložene izmjene stavka 3. članka 419., kojim se iza riječi „dopuštena“ dodaju riječi „te ne zaustavlja postupak javne nabave, a u slučaju izjavljene žalbe naručitelj smije nastaviti postupak javne nabave, ali ne smije donijeti odluku o odabiru ili odluku o poništenju prije dostave odluke Državne komisije“, smatramo kako je potrebno pojasniti doseg predložene izmjene. Dosadašnji tekst st. 3 članka 419. glasi: „(3) Na ispravke iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena.“, dok bi predloženom izmjenom glasio: „(3) Na ispravke iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena te ne zaustavlja postupak javne nabave, a u slučaju izjavljene žalbe naručitelj smije nastaviti postupak javne nabave, ali ne smije donijeti odluku o odabiru ili odluku o poništenju prije dostave odluke Državne komisije.“ Iz predložene izmjene navedenog stavka nije nedvojbeno jasno na koju se žalbu odnosi nastavljanje postupka javne nabave - na žalbu iz stavka 2 ili na žalbu iz stavka 1., odnosno nejasno je na što se odnosi „ali ne smije donijeti odluku o odabiru ili odluku o poništenju prije dostave odluke Državne komisije“. Državna komisija svakako mora odbaciti žalbu koja nije dopuštena i nije jasan doseg predložene izmjene. Predloženim izmjenama članka 430. u iznimno nepovoljan položaj stavljaju se mala i srednja poduzeća, te im se otežava pristup pravnoj zaštiti, a sve zbog, kako i sam predlagatelj kaže, „pojedinih gospodarskih subjekata“. Maksimalni iznos naknade za pokretanje žalbenog postupka prema trenutno važećem Zakonu iznosu 100.000,00 HRK, te predložena izmjena označava povećanje od čak pet puta, a što predstavlja iznimno financijsko opterećenje za ponuditelje, te uvelike otežava poslovanje. Smatramo kako bi Izmjene i dopune Zakona o javnoj nabavi trebale uključivati i izmjenu čl. 406., st. 1., t. 4., prema kojem se žalba u otvorenom postupku javne nabave izjavljuje u roku od od deset dana, i to od dana otvaranja ponuda u odnosu na propuštanje naručitelja da valjano odgovori na pravodobno dostavljen zahtjev dodatne informacije, objašnjenja ili izmjene dokumentacije o nabavi te na postupak otvaranja ponuda. Ostavljajući mogućnost izjavljivanja žalbe u odnosu na propuštanje naručitelja da valjano odgovori na pravodobno dostavljen zahtjev za dodatnim informacijama, objašnjenjima ili izmjenama dokumentacije o nabavi tek deset dana od dana otvaranja ponuda, stavlja ponuditelje u nepovoljniji položaj, te su u praksi često zakinuti za valjanim odgovorom koji bi im trebao omogućio i olakšati pripremu kvalitetne ponude. Nadalje, u praksi naručitelji vrlo često odgovaraju na zahtjev za dodatnim informacijama, objašnjenjima ili izmjenama dokumentacije o nabavi zadnji dan zakonski određenog roka, što u slučaju kad navedeni odgovor nije valjan niti zadovoljavajući ne ostavlja ponuditeljima mogućnost adekvatne pripreme ponude. Izmjenom trenutnog zakonskog rješenja, na način da se žalba može izjaviti u roku od deset dana od propuštanje naručitelja da valjano odgovori na pravodobno dostavljen zahtjev za dodatnim informacijama, objašnjenjima ili izmjenama dokumentacije o nabavi, ponuditelji bi mogli ostvariti adekvatnu pravnu zaštitu od nezakonitog postupanja naručitelja. | Nije prihvaćen | Jedan od ciljeva predmetnih izmjena ZJN 2016 je ubrzanje žalbenog postupka, a time i postupka javne nabave, a na predloženi način bi se omogućilo odugovlačenje postupka pravne zaštite. Isti rok za dostavu očitovanja na žalbu istovjetan je roku iz članka 416. ZJN 2016, u kojem je naručitelj obvezan dostaviti Državnoj komisiji odgovor na žalbu. Člankom 419. stavkom 3. ZJN 2016 propisano je da „Na ispravke iz stavka 2. ovoga članka žalba nije dopuštena“. Međutim, usprkos takvoj odredbi ZJN 2016 žalitelji u praksi, u slučajevima iz stavka 2. članka 419. ZJN 2016 izjavljuju žalbe na ispravke poziva na nadmetanje - dokumentacije o nabavi. Prima se na znanje. Predmetne odredbe ZJN 2016 vezano uz podnošenje zahtjeva gospodarskog subjekta za dodatne informacije, objašnjenje ili izmjene, te odgovor naručitelja na zahtjev, nisu predmet izmjena u okviru NP ZID ZJN. U navedenom slučaju osigurana je pravna zaštita za natjecatelje i ponuditelje u postupku javne nabave. |
| 46 | Primorsko-goranska županija | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI | - Članak 289. Izuzetno niska cijena ponude – precizirati najniži prag kriterija izuzetno niske cijene ponude (npr. cijena ponude ne smije biti manja od _____% procijenjene vrijednosti predmeta/grupe nabave) Obrazloženje: U praksi se pokazalo da Izvršitelji koji su ponudili izuzetno nisku cijenu ponude ne mogu izvršiti ugovorenu isporuku roba/ izvršiti radove/usluge te se ugovori moraju raskinuti, a naručitelj ponovo pokrenuti novi postupak, što predstavlja veliki problem obzirom na rokove izvršenja Projekata financiranim iz EU sredstava. Naručitelj tijekom pregleda i ocjene ponuda istu može/ne može odbiti ukoliko smatra da je dostavio pravilna/nepravilna obrazloženja, obzirom da su priznavanje/nepriznavanje obrazloženja/dokaza isključivo subjektivna ocjena Naručitelja. - Članak 416. Postupanje naručitelja u vezi sa žalbom - (1) „Naručitelj je obvezan odmah, a najkasnije u roku od pet radnih dana od dana primitka žalbe dostaviti Državnoj komisiji:” Obrazloženje: e-žalba omogućuje ponuditeljima izjavu žalbe u 23:59 te se primitak žalbe kod naručitelja računa slijedeći dan. Dakle, ukoliko Naručitelj zaprimi žalbu u četvrtak u 23:59, petak je prvi dan primitka žalbe, a slijedeći utorak zadnji dan slanja odgovora na žalbu. U tom roku Naručitelj „gubi“ 2 dana (vikend) za pripremu i pravodobno slanje odgovora, a koji se sada računaju u rok. | Nije prihvaćen | Članak 289. ZJN 2016 nije predmet izmjena u okviru NP ZID ZJN. Sukladno članku 416. stavku 1. ZJN 2016 naručitelj je obvezan odmah, a najkasnije u roku od pet dana od dana primitka žalbe dostaviti Državnoj komisiji odgovor na žalbu, s očitovanjem, o žalbenom navodu i sl. Sukladno članku 417. stavku 1. ZJN 2016 ako naručitelj ne postupi u skladu s člankom 416. ovoga Zakona, Državna komisija će bez odgađanja pozvati naručitelja na dostavu dokumentacije uz upozorenje na pravne posljedice ako to ne učini u roku koji ne smije biti dulji od pet dana (tj. donijeti odluku bez dokumentacije iz članka 416. ZJN 2016. Dakle, ako naručitelj ne odgovori na žalbu u roku iz članka 416. stavka 1. ZJN 2016, može to učiniti po pozivu Državne komisije sukladno članku 417. ZJN 2016. |
| 47 | Investinženjering d.o.o. | JAVNOJ NABAVI, Članak 2. | Prijedlog: detaljnije raspisati navedenih 10 dana mirovanja. Naime, rok za predaju žalbe u EOJN se pomiće ukoliko deseti dan pada na neardni dan (blagdan) te time u suštini žalba se zakonski i pravodobno može izjaviti 11.dana nakon objave Odluke o odabiru. Kako se ne bi ovaj članak zlorabio i tumačio na različite načine, molimo detaljnije raspisivanje roka od 10 dana | Nije prihvaćen | Ovim člankom određuje se koliko iznosi rok mirovanja u kojem javni naručitelj ne smije sklopiti ugovor ili okvirni sporazum, računajući od dana dostave odluke o odabiru. U cilju ubrzanja provedbe postupaka javne nabave predlaže se skraćenje roka mirovanja s 15 na 10 dana, a obzirom da se žalba dostavlja e-sredstvima komunikacije te naručitelj o istome, bez odgode, ima informaciju. Dakle, ne radi se o roku protekom kojeg stranke postupka gube pravo na poduzimanje određenih procesnih radnji, već o roku u kojem se ne smije sklopiti ugovor/okvirni sporazum. |
| 48 | Američka gospodarska komora u Hrvatskoj | JAVNOJ NABAVI, Članak 11. | Komentar AmCham-a na članak 430.: AmCham smatra kako predložene izmjene žalbenih naknada u značajnoj mjeri negativno utječu na mogućnost ostvarivanja pravne zaštite pred DKOM-om, ali i na pripremu i provođenje postupaka javne nabave na strani naručitelja. Osobito spornim smatramo višestruko povećanje žalbene naknade u dijelu koji se odnosi na žalbe na dokumentaciju o nabavi. Gospodarski subjekti, čiji interes u toj fazi postupka još nije značajno izražen, će biti izrazito obeshrabreni za ulaganje žalbe s obzirom na veliki trošak žalbe i neizvjesnost ishoda. Time će tržište izgubiti značajan mehanizam nadzora zakonitosti postupaka javne nabave. Istodobno, naručitelji će biti izloženi ekstremno visokim troškovima cak i u slučaju manje značajnih pogrešaka u pripremi dokumentacije. Zbog straha od pogreške takvog financijskog značaja, doci će do velikog usporavanja pripreme dokumentacija o nabavi. Slijedom svega navedenog, predlažemo dodati novi stavak 2 u članak 430 kojim bi se: - ograničio gornji iznos žalbene naknade u fazi žalbe na dokumentaciju o nabavi na maksimalno 20.000 kuna, te - ograničio gornji iznos žalbene naknade u svim postupcima na maksimalno 200.000 kuna | Nije prihvaćen | Praksa javne nabave pokazala je da pojedini gospodarski subjekti žalbe ne ulažu s ciljem da ostvare pravnu zaštitu od nezakonitog postupanja naručitelja, već izjavljuju žalbu kako bi zaustavili postupak i odgodili otvaranje ponuda. U nekim slučajevima osobito iskorištavaju okolnost niske žalbene naknade (žalba na dokumentaciju o nabavi i izmjena dokumentacije o nabavi), kako bi zaustavili postupak javne nabave. Predloženim uređenjem će i visina žalbene naknade za žalbu na dokumentaciju o nabavi ovisiti o procijenjenoj vrijednosti nabave. Žaliteljima, koji uspiju u svojim žalbenim zahtjevima, naručitelji su obvezni nakaditi trošak žalbe. |
| 49 | Sanja Milić | JAVNOJ NABAVI, Članak 11. | Ovom izmjenom značajno su povećane žalbene naknade, posebice pod točkama 1. i 2. Time je za velike iznose procijenjene vrijednosti nabave u praksi ustvari ograničena mogućnost žalbe zbog ogromnog iznosa koji gospodarski subjekt mora uplatiti u slučaju sumnje na neku nepravilnost. U samom obrazloženju navodi se da se radi o "pojedinačnim slučajevima", a što ukazuje na to da se ne radi o široko rasprostranjenom fenomenu. Dakle, zbog pojedinačnih slučajeva otežava se pristup žalbenom postupku svima, umjesto da se problem rješava na pravom mjestu (npr. poboljšanje učinkovitosti DKOM-a). Iz statističkih izvješća DKOM-a vidljivo je da se žalba usvaja u više od 40% slučajeva, što ukazuje na činjenicu da gospodarski subjekti nalaze nepravilnosti u radnjama naručitelja. Potrebno je uzeti u obzir da će, u slučaju usvojene žalbe taj isti vrlo visoki iznos morati platiti naručitelj, a što može predstavljati ogromno opterećenje, posebice za jedinice lokalne samouprave i sl., a koje su često naručitelji u velikim infrastrukturnim projektima. Posebice je rizično ovakvo drastično podizanje naknade u slučaju objave dokumentacije o nabavi, a vezano uz velike projekte financirane iz EU fondova. U praksi je upravo za takve projekte često puta nepravilnost u dokumentaciji o nabavi identificirana i uklonjenja kroz žalbeni postupak, a čime je smanjen rizik od kasnijih visokih financijskih korekcija. Stoga je prijedlog da se dodatno visina povećanja žalbenih naknada, posebice vezano za dokumentaciju o nabavi. | Nije prihvaćen | Dosadašnja praksa javne nabave pokazala je da pojedini gospodarski subjekti žalbe ne ulažu s ciljem da ostvare pravnu zaštitu od nezakonitog postupanja naručitelja, već izjavljuju žalbu kako bi zaustavili postupak i odgodili otvaranje ponuda. U nekim slučajevima osobito iskorištavaju okolnost niske žalbene naknade (žalba na dokumentaciju o nabavi i izmjena dokumentacije o nabavi), kako bi zaustavili postupak javne nabave. Predloženim uređenjem će i visina žalbene naknade za žalbu na dokumentaciju o nabavi ovisiti o procijenjenoj vrijednosti nabave. Žaliteljima, koji uspiju u svojim žalbenim zahtjevima, naručitelji su obvezni nakaditi trošak žalbe. |
| 50 | Anja Begović | NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O JAVNOJ NABAVI | 1) Nastavno na planirane izmjene članka 430. vezane uz povećanje žalbenih naknada sukladno procijenjenoj vrijednosti nabave, smatra se nepovoljnim za ponuditelje brisanje dosadašnjeg stavka 2., a kojim je žalbena naknada prilikom žalbe izjavljene na dokumentaciju o nabavi bila fiksno određena. U obrazloženju ovih izmjena zakonodavac ističe kako je praksa pokazala da pojedini gospodarski subjekti žalbe ne ulažu s ciljem ostvarenja pravne zaštite, već iste koriste kako bi zaustavili postupak i odgodili otvaranje ponuda. Budući da zakonodavac već predlaže izmjene ZJN kojima bi se onemogućilo "maliciozno postupanje", kako i sam navodi, "POJEDINIH žalitelja" (u smislu nastavka postupka javne nabave ukoliko je žalba očito nepravodobna ili nedopuštena i odbacivanja žalbe kao neuredne ukoliko ne sadrži žalbene navode) smatra se nepotrebnim i nepovoljnim, posebice za mala i srednja poduzeća kao poticane sudionike javne nabave, povećanjem visine iznosa žalbenih naknada postavljati dodatna ograničenja koja destimuliraju (nemaliciozne) ponuditelje u ostvarivanju pravne zaštite. Predlaže se zadržati dosadašnji članak 430., stavak 2., uz eventualno povećanje iznosa naknade na 10.000,00kn. Također, u istom se predlaže jasno napomenuti da naknada odnosi na žalbu izjavljenu na dokumentaciju o nabavi te na žalbu izjavljenu na izmjenu dokumentacije o nabavi. 2) Obzirom na intenciju digitalizacije procesa javne nabave, podržava se prijedlog izmjene članka 310., na način da su naručitelji obvezni omogućiti uvid u cjelokupnu dokumentaciju postupka elektronskim putem, osim u slučaju dijelova ponude navedenih u članku 60., stavak 1., točka 4. ZJN. 3) Obzirom na odredbe članka 58., stavka 1. ZJN, za sve rokove navedene u ZJN i važećim podzakonskim propisima kraće od 10 dana, najčešće određene na 5 ili najmanje 5 dana bez eksplicitne odredbe da se isti računaju u radnim danima, predlaže se iste produžiti na 7 ili najmanje 7 dana. Naime, naručitelji su u mogućnosti te istu često i koriste, postavljati zakonom dopuštene i vrlo često predmetu nabave nerazmjerne minimalne rokove, a koji se odnose na sudjelovanje u prethodnom savjetovanju, dostavu ažuriranih popratnih dokumenata i slično. Primjera radi, ukoliko je prethodno savjetovanje započelo ili je zahtjev za dostavom ažuriranih popratnih dokumenata upućen u petak, minimalni rok od pet dana obuhvaća i dane na koje mnogi ponuditelji ne rade ili dokumente nisu u mogućnosti pribaviti, čime se ispunjavanje ovakvih zahtjeva naručitelja ili kvalitetno sudjelovanje gospodarskih subjekata u procesu javne nabave znatno otežava, što se posebice pokazalo problematičnim tijekom pandemije COVIDa 19. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Pojedini gosp. subjekti žalbe ne ulažu s ciljem da ostvare pravnu zaštitu od nezakonitog postupanja naručitelja, već izjavljuju žalbu kako bi zaustavili postupak i odgodili otvaranje ponuda. U nekim slučajevima osobito iskorištavaju okolnost niske žalbene naknade (žalba na dokumentaciju o nabavi i izmjena dokumentacije o nabavi), kako bi zaustavili postupak javne nabave. Predloženim uređenjem će i visina žalbene naknade za žalbu na dokumentaciju o nabavi ovisiti o procijenjenoj vrijednosti nabave. Članak 310. ZJN 2016 nije predmet Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi. Članak 58. ZJN 2016, te druge odredbe ZJN 2016 kojima su određeni rokovi za poduzimanje procesnih radnji, nisu predmet Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi. |
| 51 | marijan vešligaj | JAVNOJ NABAVI, Članak 11. | Značajno povećanje žalbene naknade opravdava se ravnotežom procijenjene vrijednosti nabave i prava na pristup žalbi. No, ovime se očito namjerava ograničiti pravo na žalbu što će svakako ugroziti zakonitost cjelokupnog postupka javne nabave. Izvjesno je da će bez žalbenih postupaka pasti i razina poštivanja zakona od strane naručitelja. Zbog toga se predlaže da se razmisli o korekciji izmjene članka 430. stavka 1. na način da se odredi iznos naknade pod: a. 5.000,00 kuna za procijenjenu vrijednost nabave do 1.000.000,00 kuna b. 10.000,00 kuna za procijenjenu vrijednost nabave do 2.000.000,00 kuna c. 10.000,00 kuna uvećano za 0,4% iznad procijenjene vrijednosti nabave od 2.000.000,00 kuna do 10.000.000,00 d. 42.000,00 kuna uvećano za 0,2% iznad procijenjene vrijednosti nabave od 10.000.000,00 kuna do 100.000.000,00 e. 222.000,00 kuna uvećano za 0,1% iznad procijenjene vrijednosti nabave od 100.000.000,00 kuna do 378.000.000,00 f. 500.000,00 kuna za procijenjenu vrijednost nabave veću od 378.000.000,00 kuna Dodatno predlaže se stavak 4. (sada stavak 3.) članka 430. izmijeniti da se u slučaju žalbe na jednu ili više grupa žalbena naknada određuje prema iznosu procijenjene vrijednosti grupa predmeta nabave na koje se žalba izjavljuje. Ovom logičnijom i pravednijom odredbom spriječilo bi se da žalbena naknada iznosi nerazmjerno malo ili puno ovisno vrijednosti grupa na koje se uopće ne izjavljuje žalba. (napr. u 1. situaciji predmet nabave je podijeljen na dvije grupe jedna grupa procijenjena vrijednost 8.000.000,00 kuna a drugoj 200.000,00 kuna, plaća se jednaka naknada od 9.000,00 kuna; u 2. slučaju postojanja velikog broja grupa ukupne procijene 100.000.000,00 kuna, a procijenjene vrijednosti pojedine grupe od napr. 300.000,00 kuna, naknada za tu pojedinu grupu iznosi 20.000,00 kuna što je blizu 10% procijenjene vrijednosti grupe na koji se žalba izjavljuje-oba slučaja su postojala u praksi. Sa izmjenom stavka 1. članka 430. bi ovaj nesrazmjer postao još i veći.) | Nije prihvaćen | Predloženi model iznosa i izračuna iznosa naknada je jednostavan, proporcionalan, jasan i primjenjiv u praksi. Žaliteljima, koji uspiju u svojim žalbenim zahtjevima, naručitelji su obvezni nakaditi trošak žalbe. |