Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o kazalištima
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Hrvatsko društvo profesionalnih baletnih umjetnika | X. PRIJELAZNE ODREDBE, Članak 72. | Kao što smo već naveli, sve primjedbe Hrvatskog Sindikata djelatnika u kulturi podržavamo u potpunosti jer su rezultat zajedničkog dogovora i usklađenih stavova Sindikata i relevantnih umjetničkih strukovnih udruga. Posebno naglašavamo važnost prijelaznog perioda odnosno odgode umirovljenja po sili zakona: za baletne umjetnike 4 godine, a za plesače Ansambla LADO 5 godina iz svih navedenih razloga, kao i globalne krize, inflacije, uvođenja Eura, što su sve dodatni razlozi da ovaj Zakon, ukoliko se želi da bude socijalno osjetljiv, predvidi odgodnu primjenu obveznog prestanka radnog odnosa zbog stjecanja prava na umirovljenje. Također, podcrtavamo važnost određivanja gornje dobne granice do koje se može raditi kao baletni plesač, nakon koje bi se plesačima koji prelaze tu granicu, a nemaju dovoljno staža, omogućila prekvalifikacija odnosno drugo radno mjesto ili umirovljenje na osnovu 15 godina staža. U RH pravo na starosnu mirovinu stječe se nakon 15 godina staža i 65 godina života, a ovime bi se životna dob za ovu vrstu umirovljenja baletnih plesača smanjila na primjer na 50 godina. To se odnosi prije svega na plesače koji imaju ugovor na neodređeno, ali su kasno dobili prvi ugovor o radu. | Nije prihvaćen | Zakonom o kazalištima iz 2006. godine uvedena je obveza sklapanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme za baletne i plesne kazališne umjetnike nakon 16 godina, a za ostale umjetnike nakon 20 godina rada u kazalištu i kazališnoj družini. Navedenom odredom ukinuta je obveza upućivanja kazališnih umjetnika u mirovinu, što je dovelo do opterećenosti ansambala kazališta umjetnicima koji više ne mogu umjetnički djelovati (ponajviše baletni i plesni umjetnici). Sukladno tome, potrebno je urediti status umjetnika koji zbog dobi nisu u mogućnosti obavljati svoje radne zadatke i umjetnički djelovati i doprinositi, napose kako bi se osigurala funkcionalnost ansambala kazališta (npr. prekvalifikacija, raspoređivanje na drugo radno mjesto i dr.) te kako bi se omogućilo zapošljavanje mlađih umjetnika. Za baletne i plesne kazališne umjetnike predlaže se određivanje mirovine pod povoljnijim uvjetima kako bi im se omogućilo očuvanje njihove dostojanstvenosti nakon što navrše godine života u kojima nisu više u mogućnosti na odgovarajući način obavljati svoje poslove, uz osiguranje zasluženih primjerenih socijalno-materijalnih uvjeta. Također, predlaže se da se mirovina ne obustavlja baletnim i plesnim kazališnim umjetnicima koji se tijekom korištenja starosne mirovine zaposle do polovice radnog vremena. |
| 2 | Hrvatsko društvo profesionalnih baletnih umjetnika | X. PRIJELAZNE ODREDBE, Članak 72. | Baletni umjetnici koji u trenutku stupanja novog ZOK-a na snagu imaju ugovor na neodređeno vrijeme (a posebno oni koji su u zaštitnom periodu) ovim člankom gube stečena prava i u podređenom su položaju u odnosu na primjerice operne soliste koji, iako imaju identičan "beneficirani" staž kao i baletni umjetnici, ostaju u sustavu rada do 65. godine čime ne samo da 15-20 godina duže primaju osobni dohodak, već im je i sama mirovina povoljnija. Baletni umjetnici usprkos tome što svake godine prolaze procjenu radne sposobnosti gube pravo na rad do 65. godine zbog prirode posla i time su financijski oštećeni te tražimo za tu kategoriju baletnih umjetnika primjerene otpremnine koje će barem djelomično nadoknaditi financijsku štetu. Npr. baletni plesač koji ima neto plaću od 6.000,00 kuna ako dobije 3.500,00 kn mirovine, godišnje gubi 30.000,00 kuna što je za period od 10 godina 300.000,00 kuna. Naravno gubitak je veći za one koji imaju veće prihode ili koji gube još više godina rada. Na samom početku pregovora o novom ZOK-u Ministarstvo je predviđalo otpremnine o kojima sada nema spomena. Otpremnine bi definitivno trebalo osigurati za one plesače kojima neće biti ponuđeno zamjensko radno mjesto ili rad na 50%. | Nije prihvaćen | Zakonom o kazalištima iz 2006. godine uvedena je obveza sklapanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme za baletne i plesne kazališne umjetnike nakon 16 godina, a za ostale umjetnike nakon 20 godina rada u kazalištu i kazališnoj družini. Navedenom odredom ukinuta je obveza upućivanja kazališnih umjetnika u mirovinu, što je dovelo do opterećenosti ansambala kazališta umjetnicima koji više ne mogu umjetnički djelovati (ponajviše baletni i plesni umjetnici). Sukladno tome, potrebno je urediti status umjetnika koji zbog dobi nisu u mogućnosti obavljati svoje radne zadatke i umjetnički djelovati i doprinositi, napose kako bi se osigurala funkcionalnost ansambala kazališta (npr. prekvalifikacija, raspoređivanje na drugo radno mjesto i dr.) te kako bi se omogućilo zapošljavanje mlađih umjetnika. Za baletne i plesne kazališne umjetnike predlaže se određivanje mirovine pod povoljnijim uvjetima kako bi im se omogućilo očuvanje njihove dostojanstvenosti nakon što navrše godine života u kojima nisu više u mogućnosti na odgovarajući način obavljati svoje poslove, uz osiguranje zasluženih primjerenih socijalno-materijalnih uvjeta. Također, predlaže se da se mirovina ne obustavlja baletnim i plesnim kazališnim umjetnicima koji se tijekom korištenja starosne mirovine zaposle do polovice radnog vremena. |
| 3 | Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi | X. PRIJELAZNE ODREDBE, Članak 72. | Prijedlog odgodne primjene odredbi kojima je propisano umirovljenje „ex lege“. Baletni umjetnici i umjetnici ansambla LADO se protive umirovljenju „ex lege“, u trenutku stupanja na snagu Zakona o kazalištima. Predlaže se postupno umirovljenje baletnih umjetnika i umjetnika ansambla LADO, na način da se u prve četiri godine od stupanja na snagu predmetnoga Zakona (za umjetnike ansambla LADO 5 godina), omogući pravo na umirovljenje po propisanim uvjetima (dakle 40 godina staža uključivši i staž osiguranja s povećanim trajanjem, odnosno 45 godina za umjetnike ansambla LADO), što bi određeni broj umjetnika zasigurno prihvatio i koristio se tim pravom, a da nakon proteka toga roka umirovljenje postane obligatorno, osim, kako je to već predloženo, ako se umjetnik i poslodavac drukčije ne dogovore. Ovakvim prijedlogom oni umjetnici koji žele otići u mirovinu, to pravo mogu konzumirati, dok oni koji to ne žele ili ne žele u trenutku stupanja na snagu ZOK-a (kreditna zaduženost, obveza uzdržavanja obitelji, mirovine nedostatne za preživljavanje, prestanak radnoga odnosa i umirovljenje „preko noći“...), imali bi u prijelaznom razdoblju mogućnost prilagodbe, kako u profesionalnom, tako i u privatnom životu. Stupanjem na snagu ovoga i ovakvoga Zakona, bez uvažavanja prethodno navedenoga i obrazloženoga prijelaznog razdoblja, s danom stupanja na snagu ZOK-a, bilo bi „po sili zakona“ umirovljeno otprilike 50% članova zagrebačkog Baleta i dobar dio drugih ansambala što može prouzrokovati problem u održavanju tekućeg repertoara, jer mnogi od tih umjetnika sudjeluju u kompletnom repertoaru. Treba učiniti diferencijaciju; potrebno je učiniti novu sistematizaciju radnih mjesta u kazalištima kojom bi se moglo dijelu umjetnika ponuditi zamjenska radna mjesta. Također, naše baletne škole nisu u stanju nadomjestiti tako veliki broj upražnjenih radnih mjesta u tako kratkom roku, što će uvjetovati angažman sve većeg broja stranih plesača što posljedično može izmijeniti sliku naših ansambala i 145-godišnju tradiciju. Baletni ansambli su svuda internacionalni, ali dobar dio čine domaći umjetnici koji daju određeni karakter i specifičnost ansamblima pogotovo u svjetlu činjenice da bismo željeli da se obnavljaju djela našeg nacionalnog kanona. U smislu ostvarenja prava na mirovinu, kao iznimku od pravila sadržanoga u članku 44. stavku 2. prijedloga ZOK-a, propisati pravo baletnih i plesnih umjetnika na stjecanje prava na prijevremenu mirovinu s navršenih 15 godina efektivnoga radnoga staža i 45 godina života; (za one koji su kasno dobili prvi ugovor) odnosno odrediti gornju dobnu granicu do koje se može raditi kao plesač. | Nije prihvaćen | Zakonom o kazalištima iz 2006. godine uvedena je obveza sklapanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme za baletne i plesne kazališne umjetnike nakon 16 godina, a za ostale umjetnike nakon 20 godina rada u kazalištu i kazališnoj družini. Navedenom odredom ukinuta je obveza upućivanja kazališnih umjetnika u mirovinu, što je dovelo do opterećenosti ansambala kazališta umjetnicima koji više ne mogu umjetnički djelovati (ponajviše baletni i plesni umjetnici). Sukladno tome, potrebno je urediti status umjetnika koji zbog dobi nisu u mogućnosti obavljati svoje radne zadatke i umjetnički djelovati i doprinositi, napose kako bi se osigurala funkcionalnost ansambala kazališta (npr. prekvalifikacija, raspoređivanje na drugo radno mjesto i dr.) te kako bi se omogućilo zapošljavanje mlađih umjetnika. Za baletne i plesne kazališne umjetnike predlaže se određivanje mirovine pod povoljnijim uvjetima kako bi im se omogućilo očuvanje njihove dostojanstvenosti nakon što navrše godine života u kojima nisu više u mogućnosti na odgovarajući način obavljati svoje poslove, uz osiguranje zasluženih primjerenih socijalno-materijalnih uvjeta. Također, predlaže se da se mirovina ne obustavlja baletnim i plesnim kazališnim umjetnicima koji se tijekom korištenja starosne mirovine zaposle do polovice radnog vremena. |
| 4 | Davor Schopf | X. PRIJELAZNE ODREDBE, Članak 72. | (1) Na baletne i plesne kazališne umjetnike koji su s kazalištem ili kazališnom družinom sklopili ugovor o radu na neodređeno vrijeme do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, odredbe članka 43. počet će se primjenjivati dvije godine od dana donošenja ovoga Zakona. (2) Na plesače – pjevače Ansambla Lado zaposlene u izvođačkom dijelu Ansambla koji su s Ansamblom Lado sklopili ugovor o radu na neodređeno vrijeme do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, odredbe članka 62. počet će se primjenjivati dvije godine od dana donošenja ovoga Zakona. Za tako restriktivne mjere potrebno je prijelazno razdoblje. | Nije prihvaćen | Zakonom o kazalištima iz 2006. godine uvedena je obveza sklapanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme za baletne i plesne kazališne umjetnike nakon 16 godina, a za ostale umjetnike nakon 20 godina rada u kazalištu i kazališnoj družini. Navedenom odredom ukinuta je obveza upućivanja kazališnih umjetnika u mirovinu, što je dovelo do opterećenosti ansambala kazališta umjetnicima koji više ne mogu umjetnički djelovati (ponajviše baletni i plesni umjetnici). Sukladno tome, potrebno je urediti status umjetnika koji zbog dobi nisu u mogućnosti obavljati svoje radne zadatke i umjetnički djelovati i doprinositi, napose kako bi se osigurala funkcionalnost ansambala kazališta (npr. prekvalifikacija, raspoređivanje na drugo radno mjesto i dr.) te kako bi se omogućilo zapošljavanje mlađih umjetnika. Za baletne i plesne kazališne umjetnike predlaže se određivanje mirovine pod povoljnijim uvjetima kako bi im se omogućilo očuvanje njihove dostojanstvenosti nakon što navrše godine života u kojima nisu više u mogućnosti na odgovarajući način obavljati svoje poslove, uz osiguranje zasluženih primjerenih socijalno-materijalnih uvjeta. Također, predlaže se da se mirovina ne obustavlja baletnim i plesnim kazališnim umjetnicima koji se tijekom korištenja starosne mirovine zaposle do polovice radnog vremena. |
| 5 | Vitomira Lončar | X. PRIJELAZNE ODREDBE, Članak 70. | Što se je s Pravilnikom o utvrđivanju kazališnih radnika koji se smatraju kazališni umjetnici? Potrebno ga je mijenjati, a nije naveden u Pravilnicima koji će se mijenjati. | Nije prihvaćen | Pravilnik o urvrđivanju kazališnih radnika koji se smatraju kazališnim umjetnicima stupanjem na snagu novoga Zakona o kazalištima prestaje važiti, a imajući u vidu da je općepoznato tko se smatra kazališnim umjetnikom. |
| 6 | Davor Schopf | X. PRIJELAZNE ODREDBE, Članak 70. | (1) Ministar nadležan za kulturu donijet će u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona naputak iz članka 9. stavka 4. te pravilnike iz članka 31. stavka 2. i članka 38. stavka 2. ovoga Zakona. | Nije prihvaćen | Prema članku 38. stavku 2. Nacrta prijedloga Zakona sastav, način rada i zadaće stručnog tijela koje provodi reviziju umjetničkog djelovanja i doprinosa kazališnih umjetnika, kao i kriterije za reviziju umjetničkog djelovanja i doprinosa propisuju se općim aktom kojeg donosi intendant odnosno ravnatelj uz suglasnost kazališnog vijeća. |
| 7 | Davor Schopf | X. PRIJELAZNE ODREDBE, Članak 68. | (2) Revizija umjetničkog djelovanja i doprinosa iz članaka 37., 38. i 39. ovoga Zakona počet će se provoditi četiri godine od dana donošenja ovoga Zakona. Budući da se se provodi svake četiri godine, treba početi za četiri godine. | Nije prihvaćen | Zakonom o kazalištima iz 2006. godine uvedena je obveza sklapanja ugovora o radu na neodređeno vrijeme za baletnog i plesnog kazališnog umjetnika nakon 16 godina, a za ostale umjetnike nakon 20 godina rada u kazalištu i kazališnoj družini. Navedenom odredom ukinuta je obveza upućivanja kazališnih umjetnika u mirovinu, što je dovelo do opterećenosti ansambala kazališta umjetnicima koji više ne mogu umjetnički djelovati (ponajviše baletni i plesni umjetnici). Sukladno tome, potrebno je urediti status umjetnika koji zbog dobi nisu u mogućnosti obavljati svoje radne zadatke i umjetnički djelovati i doprinositi, napose kako bi se osigurala funkcionalnost ansambala kazališta (npr. prekvalifikacija, raspoređivanje na drugo radno mjesto i dr.) te kako bi se omogućilo zapošljavanje mlađih umjetnika. |
| 8 | Vitomira Lončar | IX. NADZOR NAD RADOM, Članak 67. | Članak 67 je, kao što sam već napisala, samo preporuka jer ne postoje sankcije za pojedina kršenja ZOK-a. A kako Ministarstvo provodi nadzor, dovoljno je pogledati Očevidnik kazališta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 9 | Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi | VII. ANSAMBL NARODNIH PLESOVA I PJESAMA HRVATSKE LADO, Članak 63. | Ostaje nejasnim što se podrazumijeva pod pojmom „pratećih službi“ izvođačkog dijela ansambla. Taj pojam u suprotnosti je s odredbom članka 33. prijedloga Zakona, a kojim je propisano „kako kazališnu djelatnost obavljaju kazališni umjetnici te stručni i drugi kazališni radnici“. U svakom slučaju, protivimo se da se rad „pratećih službi“ osigurava temeljem ugovora o djelu ili autorskog ugovora, iz razloga kako je to pojašnjeno u odnosu na članak 34. stavak 1. prijedloga Zakona. | Nije prihvaćen | Prema općim aktima Ansambla LADO pratećim službama smatraju: umjetnički voditelj plesnog ansambla nacionalnog statusa, dirigent-glazbeni voditelj Ansambla LADO, plesni voditelj Ansambla LADO, voditelj tehnike Ansambla LADO, tehničar- ton majstor Ansambla LADO, voditelj fundusa i radionice nošnji Ansambla LADO, garderobijer – krojač Ansambla LADO i korepetitor Ansambla LADO. |
| 10 | Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi | VII. ANSAMBL NARODNIH PLESOVA I PJESAMA HRVATSKE LADO, Članak 60. | Predlaže se i za umjetnike LADA zaposlene u izvođačkom dijelu ansambla propisati iznimku kao u članku 37. stavku 2. prijedloga Zakona. Naime, ako umjetnik u svom radu umjetnički djeluje i doprinosi, nema nikakvog smisla revidirati tu činjenicu. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 11 | Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi | VII. ANSAMBL NARODNIH PLESOVA I PJESAMA HRVATSKE LADO, Članak 59. | Stavak 3. - Primjedbe i obrazloženje kao i u odnosu na članak 38. stavak 2. prijedloga Zakona. | Nije prihvaćen | Prema članku 38. Nacrta prijedloga Zakona sastav, način rada i zadaće stručnog tijela koje provodi reviziju umjetničkog djelovanja i doprinosa kazališnih umjetnika kao i kriteriji za reviziju umjetničkog djelovanja i doprinosa propisuju se općim aktom kojeg donosi intendant odnosno ravnatelj uz suglasnost kazališnog vijeća, a imajući u vidu da je intendant odnosno ravnatelj odgovoran za umjetnički program i njegovo provođenje te poslovanje kazališta. |
| 12 | Ured pučke pravobraniteljice | VII. ANSAMBL NARODNIH PLESOVA I PJESAMA HRVATSKE LADO, Članak 57. | U članku 57. st. 1. Nacrta ZoK-a navodi se da umjetnici Ansambla Lado zaposleni u izvođačkom dijelu ansambla i korepetitor nakon položene audicije sklapaju ugovor o radu na određeno vrijeme za razdoblje od najduže 4 godine s obveznim pokusnim radom u trajanju od godine dana. Dio teksta koji glasi „s obveznim pokusnim radom u trajanju od godine dana“, predlažemo izmijeniti tako da glasi „s probnim radom u trajanju od najduže šest mjeseci“, radi usklađenja s Direktivom (EU) 2019/1152 Europskog parlamenta i Vijeća o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima u Europskoj uniji i člankom 53. ZoR-a, a kako je navedeno i kod obrazloženja prijedloga izmjene članka 35. st. 2. Nacrta ZoK-a. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 13 | Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi | VII. ANSAMBL NARODNIH PLESOVA I PJESAMA HRVATSKE LADO, Članak 56. | U odnosu na stavak 1. primjedbe i obrazloženje kao i u odnosu na članak 34. stavak 1. prijedloga Zakona. U odnosu na stavak 2. istoga članka, primjedbe i obrazloženje kao i u odnosu na članak 35. stavak 1. prijedloga Zakona. | Djelomično prihvaćen | Člankom 34. stavkom 1. Nacrta prijedloga Zakona predlaže se propisati zasnivanje radnog odnosa na određeno ili neodređeno vrijeme ili omogućiti rad umjetnikaAnsambla Lado zaposlenih u izvođačkom dijelu ansambla i korepetitoru temeljem ugovora o djelu ili autorskog ugovora za pojedine projekte ili programske cjeline dužeg trajanja odnosno sezone. Omogućavanje rada umjetnika temeljem ugovora o djelu predlaže se radi omogućavanja veće fleksibilnosti u angažiranju umjetnika, a imajući u vidu da je često potrebno žurno angažirati umjetnike za određeni zakazani nastup kao zamjenu. Drugi propisi također predviđaju obavljanje poslova temeljem ugovora o djelu (Uredba o metodologijama vještačenja, Zakon o obavljanju studentskih poslova). Primjedba u odnosu na članak 35. stavak 1. je prihvaćena. |
| 14 | SINIŠA RUŽIĆ | VI. KAZALIŠNI UMJETNICI I DRUGI KAZALIŠNI RADNICI, Članak 54. | Ovaj članak je suprotan ustavu, i sadrži elemente segregacije. Nema nikakvog razloga za ovakvu odredbu. Ne postoje ovakve odredbe ni u kojem drugom zakonu. Imamo situaciju da ministar državne imovine i prostornog uređenja djeluje tržišno u segmentu kojim upravlja, a ovdje bi se to trebalo zabraniti? Znači meni kao zaposleniku kazališta je zabranjeno osnovati bilo kakvu organizaciju kojoj bi bilo dopušteno kazališno legalno djelovati, i upisati se u očevidnik kazališta?? Zbog čega? O kojem sukobu interesa se tu može raditi, kad imamo brojne primjere da tzv. neovisni i slobodni angažiraju većinski opet zaposlene na stalnim plaćama? Trwba li tu onda uvesti zabranu toga djela financiranja? Znači ja kao glumac stalno zaposlen u gradskom kazalištu ne mogu osnovati privatno kazalište, da bih legalno djelovao, a intendant javnog kazališta može, direktor i ravnatelj kazališta može, redovni, izvanredni profesor i asistent umjetničke kazališne akademije može? A ja ne mogu, i to ne da bih dobio financiranje, nego da bih bio legalno u sustavu kazališta, te mogao nuditi svoje usluge. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Navedenom odredbom sprječava se tržišno natjecanje kazališnih radnika s poslodavcem. |
| 15 | Vitomira Lončar | VI. KAZALIŠNI UMJETNICI I DRUGI KAZALIŠNI RADNICI, Članak 54. | Premda odredbe iz Članka 54 postoje već godinama u postojećem ZOK-u, Ministarstvo kulture ne provodi nikakav nadzor pa je u Očevidniku kazališta moguće vidjeti imena mnogih umjetnika koji su zaposlenici javnih kazališta i krše ZOK. Pokazalo se da je ono što je u ZOK-u neobvezujuće. Ovaj Zakon nema dio o sankcijama, kao što sam već napomenula i sve su odredbe samo - preporuke, što generira kaos. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Navedenom odredbom sprječava se tržišno natjecanje kazališnih radnika s poslodavcem. |
| 16 | Ured pučke pravobraniteljice | VI. KAZALIŠNI UMJETNICI I DRUGI KAZALIŠNI RADNICI, Članak 53. | Člankom 53. Nacrta ZoK-a propisano je da kazališni umjetnici i drugi kazališni radnici zaposleni u javnom kazalištu ili javnoj kazališnoj družini mogu obavljati umjetničke i druge poslove izvan kazališta, odnosno kazališne družine, uz prethodnu pisanu suglasnost intendanta, odnosno ravnatelja, dok se u st. 2. propisuju uvjeti koje takva suglasnost mora sadržavati. Predlažemo da se osim uvjeta za obavljanje odobrenih poslova definira i rok u kojem intendant, odnosno ravnatelj, treba dati suglasnost za obavljanje poslova izvan kazališta, odnosno kazališne družine, a kako kazališni umjetnici i drugi kazališni radnici ne bi izgubili mogućnost obavljanja umjetničkih i drugih poslova izvan kazališta zbog prekasno dobivene suglasnosti. | Nije prihvaćen | Rok u kojem intendant, odnosno ravnatelj treba dati suglasnost za obavljanje poslova izvan kazališta, odnosno kazališne družine uređuje se statutom. |
| 17 | Umjetnička organizacija Studio9 | VI. KAZALIŠNI UMJETNICI I DRUGI KAZALIŠNI RADNICI, Članak 53. | "Apsolutno je, a zbog izvrsnosti, potrebno izbaciti iz ZOK-a mogućnost rada izvan kuće s kojom se ima sklopljen ugovor o radu. Umjetnici koji žele snimati filmove ili raditi u privatnim produkcijama ili slično, neka izađu na tržište i omoguće drugima da rade u kući." - potpisujem ovaj komentar gđe. Lončar, budući da ovaj članak omogućava nekom kazališnom umjetniku da bude "zaposlen" u javnom kazalištu i "na plaći" gdje zapravo ne radi u punom kapacitetu već radi i zarađuje u privatnom sektoru na štetu samostalnih umjetnika. | Nije prihvaćen | Radi se o praksi koja postoji i u drugim europskim kazalištima. Na taj način se potiče fluktuacija umjetnika i njihovo umjetničko djelovanje, a u cilju promocije kazališta u kojima djeluju. |
| 18 | Vitomira Lončar | VI. KAZALIŠNI UMJETNICI I DRUGI KAZALIŠNI RADNICI, Članak 53. | Članak 53 i dalje nastavlja praksu generiranja kaosa. Sukob interesa je upisan i dalje. Sve dok se ne riješi ovaj problem, kaos će se povečavati. Ako si zaposlen u jednoj organizaciji ne možeš raditi u drugoj, to je jasno u svim područjima djelovanja osim u kazalištu. Ovakve odredbe su štetne jer je "trgovina" postala sastavnim dijelom kazališnog života u RH. Apsolutno je, a zbog izvrsnosti, potrebno izbaciti iz ZOK-a mogućnost rada izvan kuće s kojom se ima sklopljen ugovor o radu. Umjetnici koji žele snimati filmove ili raditi u privatnim produkcijama ili slično, neka izađu na tržište i omoguće drugima da rade u kući. | Nije prihvaćen | Radi se o praksi koja postoji i u drugim europskim kazalištima. Na taj način se potiče fluktuacija umjetnika i njihovo umjetničko djelovanje, a u cilju promocije kazališta u kojima djeluju. |
| 19 | Davor Schopf | VI. KAZALIŠNI UMJETNICI I DRUGI KAZALIŠNI RADNICI, Članak 53. | (1) Kazališni umjetnici zaposleni u javnom kazalištu ili javnoj kazališnoj družini mogu obavljati umjetničke poslove izvan kazališta, a kazališni radnici zaposleni u javnom kazalištu ili javnoj kazališnoj družini mogu obavljati druge poslove izvan kazališta odnosno kazališne družine uz prethodnu pisanu suglasnost intendanta, odnosno ravnatelja. Prethodna pisana suglasnost opravdana je kod umjetničkih poslova radi sprečavanja konkurencije umjetnika s poslodavcem. Za nikakve druge poslove nije potrebna suglasnost intendanta, odnosno ravnatelja. Umjetnici su skloni autorskom radu i stvaralaštvu pa bi se time izravno kršila odredba o jamstvu slobode znanstvenoga, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva iz članka 69. Ustava RH (Pročišćeni tekst Ustava Republike Hrvatske, Ustavni sud Republike Hrvatske, 15. siječnja 2014.) | Nije prihvaćen | Primljeno na znanje. Navedenom odredbom sprječava se tržišno natjecanje kazališnih radnika s poslodavcem. |
| 20 | Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi | VI. KAZALIŠNI UMJETNICI I DRUGI KAZALIŠNI RADNICI, Članak 52. | Predlaže se predmetni članak urediti tako da isti glasi; „Kazališni radnici radni odnos zasnivaju sklapanjem ugovora o radu sukladno zakonu kojim se uređuju radni odnosi“. | Nije prihvaćen | S obzirom na okolnosti pod kojima se utvrđuju potrebe i interesi kazališta za umjetničkim osobljem, nije prihvatljiva isključiva primjena Zakona o radu, već se moraju uzeti u obzir i posebne okolnosti obavljanja kazališne djelatnosti te interesi poslodavca. |
| 21 | Ured pučke pravobraniteljice | VI. KAZALIŠNI UMJETNICI I DRUGI KAZALIŠNI RADNICI, Članak 47. | Iako načelno pozdravljamo uvažavanje specifičnosti profesije i sukladno tome način utvrđivanja vrijednosnih bodova osiguranika kao i regulaciju njihove mirovine, radi jasnoće u primjeni, također predlažemo stavak 1. članka 47. Nacrta ZoK-a dodatno obrazložiti. | Prihvaćen | Povećanje osobnih bodova za 45% kompenzira raniji odlazak u mirovinu, a proporcionalno smanjenje iznosa mirovine za 8% do 20% iz članka 47. stavka 3. Nacrta prijedloga provodi se prema propisanoj skali prema točno određenim razredima. Svim osiguranicima koji pravo ostvaruju samo na temelju novoga Zakona o kazalištima, a ne i prema općem mirovinskom propisu, mirovina će se izračunati samo prema posebnom propisu i isključivo u sustavu mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti (tzv. I. stupu) te ako su baletni umjetnici bili osigurani i u II. stupu sredstva s osobnog računa bivšeg člana fonda vraćaju se u državni proračun. Osiguranik koji istovremeno ispunjava uvjete za mirovinu i prema posebnom i prema općem propisu može izabrati koju mirovinu želi koristiti. Ako bio je osiguran i u II. stupu tada može odabrati mirovinu prema općem propisu i birati želi li koristiti mirovinu isključivo iz I. stupa ili kombiniranu mirovinu iz mješovitog sustava (iz I. i II. stupa.) Izračun mirovine koji je propisan Prijedlogom zakona o kazalištima jednak je izračunu za posebne kategorije osiguranika (kao što su djelatne vojne osobe, policijski službenici, ovlaštene službene osobe pravosuđa) i bitno povoljniji u odnosu na izračun prema općem propisu jer se ne uzimaju plaće iz cijelog radnog vijeka koji nužno dovodi do manjih prosječnih vrijednosnih bodova, nego kada se uzima deset najpovoljnijih godina osiguranja, što je znatno povoljnije. Vezano uz navode o članku 3.a i 6.a Zakona o smanjenju ističemo kako je člankom 3.a propisano smanjenje od 10% na određenu visinu mirovine iznad 3.500 kn, s ciljem postupnog ujednačavanja mirovina ostvarenih prema posebnim propisima s mirovinama iz općeg propisa. Izmjenama tog Zakona, koje su stupile na snagu 1. siječnja 2014. godine bilo je propisano još jedno smanjenje mirovina određenih prema posebnim propisima (za mirovine iznad 5.000 kn), međutim to je smanjenje bilo privremeno i ukinuto je Odlukom Vlade od 31. srpnja 2017. |
| 22 | Hrvatsko društvo profesionalnih baletnih umjetnika | VI. KAZALIŠNI UMJETNICI I DRUGI KAZALIŠNI RADNICI, Članak 47. | U članku 47. st. 1 prvo se navodi povećanje od 45%, a zatim u st. 3 smanjenja koja variraju od 8 do 20%. Što taj izračun znači za iznos mirovine onih plesača koji imaju uvjet i godina starosti i godina staža, a što za one koji imaju samo godine staža i idu u mirovinu po novom ZOK-u? Da li će se i mirovine osiguranika koji udovoljavaju oba uvjeta, godine starosti i staža računati po ovom predloženom modelu iz čl. 47 ili oni tome ne podliježu? Ako da, da li se radi o povoljnijem ili nepovoljnijem izračunu u odnosu na dosadašnji izračun? Da li je ovaj izračun koji predlaže Ministarstvo kulture jednakovrijedan izračunu povlaštenih mirovina za zanimanja od posebne važnosti kao što su vojska i policija, ili se radi o nečem drugom? Prema Zakonu o smanjenju mirovina (na koji se poziva čl.47., st. 5), članci 3. i 3.a (NN 157/13) navode smanjenje mirovina i mirovinskih primanja u iznosu od 10%, a svota mirovine i mirovinskog primanja smanjena na temelju tog Zakona ne može iznositi manje od 3.500,00 kuna. Također članak 6.a (NN 157/13) navodi da se smanjenje mirovina i mirovinskih primanja prestaje primjenjivati kada realni rast bruto društvenog proizvoda u svakom od tri prethodna uzastopna tromjesečja prema podacima Državnog zavoda za statistiku iznosi najmanje 2,0% u odnosu na isto tromjesečje prethodne kalendarske godine i ako je deficit državnog proračuna Republike Hrvatske u istom razdoblju manji od 3%. Iz navedenoga je razvidno da predloženi izračun za mirovinu baletnih umjetnika nije u skladu sa Zakonom o smanjenju mirovina te da se radi o nekom hibridnom izračunu koji prema st. 3 predviđa smanjenja od 8 do 20%, te stoga molimo da se jasno definira izračun visine mirovine. | Prihvaćen | Povećanje osobnih bodova za 45% kompenzira raniji odlazak u mirovinu, a proporcionalno smanjenje iznosa mirovine za 8% do 20% iz članka 47. stavka 3. Nacrta prijedloga provodi se prema propisanoj skali prema točno određenim razredima. Svim osiguranicima koji pravo ostvaruju samo na temelju novoga Zakona o kazalištima, a ne i prema općem mirovinskom propisu, mirovina će se izračunati samo prema posebnom propisu i isključivo u sustavu mirovinskog osiguranja generacijske solidarnosti (tzv. I. stupu) te ako su baletni umjetnici bili osigurani i u II. stupu sredstva s osobnog računa bivšeg člana fonda vraćaju se u državni proračun. Osiguranik koji istovremeno ispunjava uvjete za mirovinu i prema posebnom i prema općem propisu može izabrati koju mirovinu želi koristiti. Ako bio je osiguran i u II. stupu tada može odabrati mirovinu prema općem propisu i birati želi li koristiti mirovinu isključivo iz I. stupa ili kombiniranu mirovinu iz mješovitog sustava (iz I. i II. stupa.) Izračun mirovine koji je propisan Prijedlogom zakona o kazalištima jednak je izračunu za posebne kategorije osiguranika (kao što su djelatne vojne osobe, policijski službenici, ovlaštene službene osobe pravosuđa) i bitno povoljniji u odnosu na izračun prema općem propisu jer se ne uzimaju plaće iz cijelog radnog vijeka koji nužno dovodi do manjih prosječnih vrijednosnih bodova, nego kada se uzima deset najpovoljnijih godina osiguranja, što je znatno povoljnije. Vezano uz navode o članku 3.a i 6.a Zakona o smanjenju ističemo kako je člankom 3.a propisano smanjenje od 10% na određenu visinu mirovine iznad 3.500 kn, s ciljem postupnog ujednačavanja mirovina ostvarenih prema posebnim propisima s mirovinama iz općeg propisa. Izmjenama tog Zakona, koje su stupile na snagu 1. siječnja 2014. godine bilo je propisano još jedno smanjenje mirovina određenih prema posebnim propisima (za mirovine iznad 5.000 kn), međutim to je smanjenje bilo privremeno i ukinuto je Odlukom Vlade od 31. srpnja 2017. |
| 23 | Ured pučke pravobraniteljice | VI. KAZALIŠNI UMJETNICI I DRUGI KAZALIŠNI RADNICI, Članak 46. | Člankom 46. st. 1. Nacrta ZoK-a, predlaže se da se vrijednosni bodovi osiguranika baletnog i plesnog kazališnog umjetnika te plesača-pjevača Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske Lado, utvrđuju prema najpovoljnijim prosječnim vrijednosnim bodovima, ostvarenih u bilo kojih za osiguranika najpovoljnijih uzastopnih deset kalendarskih godina od 1998. godine nadalje. Imajući u vidu članak 81. st. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN, br. 157/13-84/21) temeljem kojega se vrijednosni bodovi za osiguranike utvrđuju temeljem plaće i osnovica osiguranja ostvarenih od 1. siječnja 1970., bez da se uzimaju prosječni vrijednosni bodovi ostvareni u bilo kojih za osiguranika najpovoljnijih uzastopnih deset kalendarskih godina od 1998. godine nadalje, smatramo potrebnim posebno obrazložiti predloženo zakonsko rješenje radi razumijevanja njegove svrhe i cilja. Iako načelno pozdravljamo uvažavanje specifičnosti profesije i sukladno tome način utvrđivanja vrijednosnih bodova osiguranika kao i regulaciju njihove mirovine, radi jasnoće u primjeni, također predlažemo stavak 1. članka 47. Nacrta ZoK-a dodatno obrazložiti. | Prihvaćen | Nacrtom prijedloga zakona omogućuje se za baletne i plesne umjetnike kazališne umjetnike te plesače-pjevače Ansambla Lado ne samo ostvarivanje prava na povoljniji način, već i povoljniji izračun visine mirovine u odnosu na opći propis. Uvažavajući specifičnosti ovih zanimanja predlaže se način izračuna mirovine na temelju najpovoljnijih prosječnih vrijednosnih bodova utvrđenih na temelju prosjeka plaća iz samo deset najpovoljnijih uzastopnih godina osiguranja od 1998. godine, za razliku od mirovine prema općem propisu gdje se uzimaju u obzir plaće ostvarene tijekom cijelog radnog vijeka. Osobni bodovi koji se računaju na temelju prosječnih vrijednosnih bodova i navršenog mirovinskog staža povećavaju se za 45%, dok takvog povećanja nema kod mirovina prema općem propisu. Stoga se predloženim rješenjima kroz dva parametra (povoljniji izračun vrijednosnih bodova i povećanje osobnih bodova za 45%), a koji utječu na visinu mirovine, stvaraju uvjeti za ostvarivanje većih iznosa mirovine. |
| 24 | ANDREJ VALERJEVIČ BARBANOV | VI. KAZALIŠNI UMJETNICI I DRUGI KAZALIŠNI RADNICI, Članak 46. | Člancima 46.-49, uređuje se visina mirovina za baletne umjetnike. Upravo visina mirovine i njezin izračun spadaju u najveće upitnike koji stoje nad glavama budućih baletnih umirovljenika. Predlažući te članke Predlagatelj očito ima određene projekcije, a koje nisu prezentirane niti strukovnoj udruzi niti zaintersiranoj javnosti. Neophodno je da predlagatelj pojasni o kakvim se mirovinama u konačnici radi. | Prihvaćen | Nacrtom prijedloga zakona omogućuje se za baletne i plesne umjetnike kazališne umjetnike te plesače-pjevače Ansambla Lado ne samo ostvarivanje prava na povoljniji način, već i povoljniji izračun visine mirovine u odnosu na opći propis. Uvažavajući specifičnosti ovih zanimanja predlaže se način izračuna mirovine na temelju najpovoljnijih prosječnih vrijednosnih bodova utvrđenih na temelju prosjeka plaća iz samo deset najpovoljnijih uzastopnih godina osiguranja od 1998. godine, za razliku od mirovine prema općem propisu gdje se uzimaju u obzir plaće ostvarene tijekom cijelog radnog vijeka. Osobni bodovi koji se računaju na temelju prosječnih vrijednosnih bodova i navršenog mirovinskog staža povećavaju se za 45%, dok takvog povećanja nema kod mirovina prema općem propisu. Stoga se predloženim rješenjima kroz dva parametra (povoljniji izračun vrijednosnih bodova i povećanje osobnih bodova za 45%), a koji utječu na visinu mirovine, stvaraju uvjeti za ostvarivanje većih iznosa mirovine. |
| 25 | Hrvatsko društvo profesionalnih baletnih umjetnika | VI. KAZALIŠNI UMJETNICI I DRUGI KAZALIŠNI RADNICI, Članak 46. | Članci 43. - 49. uređuju način izračuna mirovina za baletne umjetnike. Čini se da se radi o povoljnijem izračunu ali na naš upit da nam se pojasni taj izračun HZMO nas je odbio i uputio na Ministarstvo kao predlagatelja, a Ministarstvo nije dalo konkretan odgovor, već nas je uputilo da damo primjedbe kroz esavjetovanje. Teško je dati bilo kakav komentar bez konkretnih izračuna, što je nemoguće učiniti bez HZMO-a. Kako prijedlog dolazi od Ministarstva kulture i medija pretpostavljamo da postoje kalkulacije glede visine mirovine, te ovim putem molimo za pojašnjenje izračuna, s obzirom da nam pravni stručnjaci iz područja mirovinskog prava nisu mogli dati konkretan izračun na temelju ovih podataka iz članaka 43. – 49. | Prihvaćen | Svakako se radi o povoljnijem načinu izračuna visine mirovine u odnosu na opći mirovinski propis, a Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ne može pružati informacije niti raditi izračune mirovina prije stupanja na snagu predloženog zakona. Međutim, važno je istaknuti kako, iako mirovine ostvarene prema posebnom propisu podliježu smanjenju, i dalje su određene u povoljnijem iznosu jer se uzima kraće obračunsko razdoblje za izračun mirovine, a osobni bodovi se povećavaju za 45 %. Ujedno je predložena i zaštitna klauzula prema kojoj nakon proporcionalnog smanjenja dijela mirovine iznad 2500,00 kn za 8% do 20%, mirovina ne smije iznositi manje od mirovine određene prema općem propisu. |
| 26 | ANDREJ VALERJEVIČ BARBANOV | VI. KAZALIŠNI UMJETNICI I DRUGI KAZALIŠNI RADNICI, Članak 44. | Tekst članka je nerazumljiv. Ukoliko Predlagatelj time misli reći, da povrh zakonskih odredbi umjetnik treba potpisati i aneks s poslodavcem o odlasku u mirovinu, ne vidim svrhu istoga, ako je sve u skladu sa zakonskim odredbama i propisima RH. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 27 | Ured pučke pravobraniteljice | VI. KAZALIŠNI UMJETNICI I DRUGI KAZALIŠNI RADNICI, Članak 43. | U članku 43. st. 1. al. 1. i 2. Nacrta ZoK-a, navodi se da radni odnos baletnim i plesnim kazališnim umjetnicima prestaje prestankom ugovora o radu kada navrše 40 godina mirovinskoga staža, uključujući staž osiguranja s povećanim trajanjem te u drugim slučajevima određenim zakonima. U al. 2. spomenutog članka tekst koji glasi „u drugim slučajevima određenim zakonom“ predlaže se pojasniti o kojim drugim slučajevima i zakonima se radi, a kako bi se otklonila eventualna pravna nesigurnost ispunjavanja uvjeta za prestanak radnog odnosa baletnim i plesnim kazališnim umjetnicima. Podredno bi navedeno pojašnjenje trebalo biti sadržano barem u obrazloženju ove odredbe Nacrta ZoK-a, radi otklanjanja pravne nesigurnosti umjetnika glede nastupanja okolnosti prestanka njihovog radnog odnosa. | Prihvaćen | Odredba je nadopunjena na način da je dodano da baletnim i plesnim kazališnim umjetnicima zaposlenima u izvođačkom dijelu ansambla prestaje radni odnos u kazalištu prestankom ugovora o radu kada navrše 40 godina mirovinskog staža, uključujući staž osiguranja s povećanim trajanjem, te u drugim slučajevima određenim općim propisom o radu. |
| 28 | Hrvatsko društvo profesionalnih baletnih umjetnika | VI. KAZALIŠNI UMJETNICI I DRUGI KAZALIŠNI RADNICI, Članak 43. | U članku 43. st.2 navodi se da treba imati najmanje 20 godina stvarno provedenih na obavljanju poslova zanimanja koja imaju beneficirani staž - da li to znači da neki plesač koji je radio 20 godina kao baletni plesač, a sada radi na nekom drugom radnom mjestu gdje nema beneficirani staž, također može ići u mirovinu pod tim uvjetima? | Primljeno na znanje | Člankom 43. Nacrta prijedloga Zakona propisuje se da baletnim i plesnim kazališnim umjetnicima zaposlenima u izvođačkom djelu ansambla prestaje radni odnos u kazalištu prestankom ugovora o radu kada navrše 40 godina mirovinskog staža, uključujući staž osiguranja s povećanim trajanjem te u drugim slučajevima propisanim općim propisom o radu. Dakle, baletni i plesni kazališni umjetnici koji su zaposleni na poslovima drugih zanimanja ne ostvaruju pravo na starosnu mirovinu prema članku 43. Nacrta prijedloga Zakona. |
| 29 | Hrvatsko društvo profesionalnih baletnih umjetnika | VI. KAZALIŠNI UMJETNICI I DRUGI KAZALIŠNI RADNICI, Članak 43. | Sukladno dogovoru postignutom tijekom pregovora predlažemo da se učini distinkcija između baletnih plesača i baletnih majstora. Naime, u preambuli prijedloga Zakona o kazalištima II.1 Ocjena stanja, odlomak 7, navedena su zanimanja koja su obuhvaćena Pravilnikom o utvrđivanju kazališnih radnika koji se smatraju kazališnim umjetnicima („Narodne novine“, broj 39/07) te se utvrđuje koji se kazališni radnici u smislu Zakona o kazalištima smatraju kazališnim umjetnicima. Za baletnu umjetnost to su plesači klasičnog baleta, koreografi, umjetnički voditelji baletnog studija, baletni majstori, baletni pedagozi i korepetitori. Od tih zanimanja samo baletni plesači i baletni majstori imaju tzv. „beneficirani staž“, 18 mjeseci za 12 mjeseci što je potvrđeno zadnjom verzijom Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, čl. 24 (NN 115/2018). Kako ovaj Zakon o kazalištima ne može ukidati stečena prava vezana za beneficirani staž, predlažemo da se zbog prirode posla baletnim plesačima mirovina i odlazak u mirovinu računaju po novom izračunu (27 godina efektivnog staža), a za baletne majstore da ostane izračun stjecanja uvjeta za odlazak u mirovinu po sadašnjim važećim propisima. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 30 | Milka Bartolovic | VI. KAZALIŠNI UMJETNICI I DRUGI KAZALIŠNI RADNICI, Članak 43. | Također smatram da u članak 43 ovog zakona(i u prvom i u drugom stavku) treba dodati riječ IZVOĐAČI i to na način: -1.stavak "Baletnim i plesnim kazališnim umjetnicima IZVOĐAČIMA..." -2.stavak istog članka: "Baletni i plesni kazališni umjetnici IZVOĐAČI..." Na taj način bi se baletne majstore odvojilo od baletnih plesača/izvođača. Naime, radi se o dva različita zanimanja pri čemu je ključno to da djelovanje baletnih majstora nije ograničeno fiziološkim promjenama i promjenama uzrokovanim starenjem te oni svoj posao mogu obavljati puni radni vijek. To je zanimanje u kojem se iskustvo stječe s godinama rada te oni s vremenom postaju sve kompetentniji u svom poslu. Također, baletni majstori nisu izvođači, i kao što je već rečeno, upravo iz tog razloga im je ukinut dodatak na plaću od 7% za rizična zanimanja te su svrstani u kategoriju "malog rizika za sigurnost i zdravlje radnika" iz čega možemo zaključiti da je to zanimanje za koje beneficirani staž nije potreban. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 31 | Pavla Pećušak | VI. KAZALIŠNI UMJETNICI I DRUGI KAZALIŠNI RADNICI, Članak 43. | stavak 1 - potrebno je dodati riječ IZVOĐAČIMA Baletnim i plesnim kazališnim umjetnicima IZVOĐAČIMA prestaje radni odnos u kazalištu prestankom ugovora o radu: - kada navrše 40 godina mirovinskog staža, uključujući staž osiguranja s povećanim trajanjem - u drugim slučajevima određenim zakonima. OBRAZLOŽENJE: Stavku 1 - potrebno je dodati riječ IZVOĐAČIMA kako bi se napravila jasna distinkcija između baletnih i plesnih kazališnih umjetnika izvođača i baletnih majstora koji jesu baletni umjetnici ali nisu izvođači. Zanimanje baletnog majstora nije ograničeno fiziološkim promjenama uzrokovanim starenjem što im omogućava da svoj posao obavljaju puni radni vijek, do stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu temeljem godina života. Posao baletnog majstora možemo usporediti sa sportskim trenerom koji nakon aktivne sportske karijere nastavlja prenositi svoje znanje na mlade generacije. Budući da se radi o kompleksnom zanimanje koje se sastoji od više segmenata, iskustvo i dugogodišnji rad omogućuju kvalitetan prijenos znanja i stručnost. stavak 2 - potrebno je dodati riječ IZVOĐAČI Baletni i plesni kazališni umjetnici IZVOĐAČI ostvaruju pravo na starosnu mirovinu, bez obzira na godine života, kada navrše mirovinski staž od najmanje 40 godina, uključujući staž osiguranja s povećanim trajanjem od čega najmanje 20 godina stvarno provedenih na obavljanju poslova zanimanja iz članka 24. stavka 1. točke 1. Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem („Narodne novine“, broj 115/18. i 34/21.). OBRAZLOŽENJE: Kazališni zakon se poziva na Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, te je važno istaknuti kako su u tom Zakonu navedena “zanimanja na kojima fiziološke funkcije organizma nakon određenih godina života opadaju u toj mjeri da onemogućavaju uspješno obavljanje poslova zanimanja“. Budući da je istraživanje procjene rizika koje je u HNK Zagreb provedeno 2020. godine, u sklopu kojeg su baletni majstori izgubili dodatak od 7% za rizična zanimanja (za razliku od baletnih plesača kojima je taj postotak ostao), dodatno potvrđuje činjenicu da zanimanje baletnog majstora nije ograničeno fiziološkim promjenama i promjenama uzrokovanim starenjem. Prema provedenom vještačenju zanimanje baletnog majstora je stavljeno u kategoriju “malog rizika za sigurnost i zdravlje radnika“ što govori u prilog činjenici da za to radno mjesto nije potreban beneficirani radni staž. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 32 | SUZANA BAČIĆ | VI. KAZALIŠNI UMJETNICI I DRUGI KAZALIŠNI RADNICI, Članak 43. | stavak 1 - potrebno je dodati riječ IZVOĐAČIMA Baletnim i plesnim kazališnim umjetnicima IZVOĐAČIMA prestaje radni odnos u kazalištu prestankom ugovora o radu: - kada navrše 40 godina mirovinskog staža, uključujući staž osiguranja s povećanim trajanjem - u drugim slučajevima određenim zakonima. OBRAZLOŽENJE: Baletni majstori su baletni umjetnici ali nisu izvođači pa time nisu ograničeni promjenama uzrokovanim starenjem i to je razlog zbog kojeg mogu svoj posao obavljati puni radni vijek odnosno do stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu temeljem godine života. stavak 2 - potrebno je dodati riječ IZVOĐAČI Baletni i plesni kazališni umjetnici IZVOĐAČI ostvaruju pravo na starosnu mirovinu, bez obzira na godine života, kada navrše mirovinski staž od najmanje 40 godina, uključujući staž osiguranja s povećanim trajanjem od čega najmanje 20 godina stvarno provedenih na obavljanju poslova zanimanja iz članka 24. stavka 1. točke 1. Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem („Narodne novine“, broj 115/18. i 34/21.). OBRAZLOŽENJE: Budući da se ovdje Kazališni zakon poziva na Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, važno je reći kako su u tom Zakonu navedena “zanimanja na kojima fiziološke funkcije organizma nakon određenih godina života opadaju u toj mjeri da onemogućavaju uspješno obavljanje poslova zanimanja“. Upravo to objašnjenje ne odgovara stvarnoj situaciji kod zanimanja baletnog majstora zato što to zanimanje nije ograničeno fiziološkim promjenama i promjenama uzrokovanim starenjem. To je potvrdilo i ispitivanje procjene rizika radnih mjesta koje je u HNK Zagreb provedeno 2020. godine, u sklopu kojeg su baletni majstori izgubili dodatak od 7% za rizična zanimanja (za razliku od baletnih plesača kojima je taj postotak ostao). Prema provedenom vještačenju zanimanje baletnog majstora je stavljeno u kategoriju “malog rizika za sigurnost i zdravlje radnika“ što govori u prilog činjenici da za to radno mjesto nije potreban beneficirani radni staž. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 33 | Mihaela Devald Roksandić | VI. KAZALIŠNI UMJETNICI I DRUGI KAZALIŠNI RADNICI, Članak 43. | stavak 1 - potrebno je dodati riječ IZVOĐAČIMA Baletnim i plesnim kazališnim umjetnicima IZVOĐAČIMA prestaje radni odnos u kazalištu prestankom ugovora o radu: - kada navrše 40 godina mirovinskog staža, uključujući staž osiguranja s povećanim trajanjem - u drugim slučajevima određenim zakonima. OBRAZLOŽENJE: Koristeći riječ IZVOĐAČI, iz ovog stavka bili bi izuzeti baletni majstori koji jesu baletni umjetnici, ali nisu izvođači te te njihovo djelovanje nije ograničeno fiziološkim promjenama i promjenama uzrokovanim starenjem pa oni svoj posao mogu obavljati puni radni vijek tj. do stjecanja uvjeta za starosnu mirovinu temeljem godina života. Dapače u tom poslu kvaliteta se gradi upravo s godinama, iskustvom i novim znanjima koja se stječu, a budući da se radi o kompleksnom zanimanju čiji je osnovni segment komunikacija, pedagoški pristup i prijenos znanja, oni s godinama samo dobivaju na kvaliteti i stručnosti. stavak 2 - potrebno je dodati riječ IZVOĐAČI Baletni i plesni kazališni umjetnici IZVOĐAČI ostvaruju pravo na starosnu mirovinu, bez obzira na godine života, kada navrše mirovinski staž od najmanje 40 godina, uključujući staž osiguranja s povećanim trajanjem od čega najmanje 20 godina stvarno provedenih na obavljanju poslova zanimanja iz članka 24. stavka 1. točke 1. Zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem („Narodne novine“, broj 115/18. i 34/21.). OBRAZLOŽENJE: Budući da se ovdje Kazališni zakon poziva na Zakon o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, važno je reći kako su u tom Zakonu navedena “zanimanja na kojima fiziološke funkcije organizma nakon određenih godina života opadaju u toj mjeri da onemogućavaju uspješno obavljanje poslova zanimanja“. Upravo to objašnjenje ne odgovara stvarnoj situaciji kod zanimanja baletnog majstora zato što to zanimanje nije ograničeno fiziološkim promjenama i promjenama uzrokovanim starenjem. To je potvrdilo i ispitivanje procjene rizika radnih mjesta koje je u HNK Zagreb provedeno 2020. godine, u sklopu kojeg su baletni majstori izgubili dodatak od 7% za rizična zanimanja (za razliku od baletnih plesača kojima je taj postotak ostao). Prema provedenom vještačenju zanimanje baletnog majstora je stavljeno u kategoriju “malog rizika za sigurnost i zdravlje radnika“ što govori u prilog činjenici da za to radno mjesto nije potreban beneficirani radni staž. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 34 | ANDREJ VALERJEVIČ BARBANOV | VI. KAZALIŠNI UMJETNICI I DRUGI KAZALIŠNI RADNICI, Članak 41. | Predložio bih obvezu Kazališta za izradu srednjoročnog i dugoročnog plana zapošljavanja. Umjetnicima bi to moglo pomoći u odabiru prekvalifikacije, a Kazalište bi zapošljavanjem umjetnika na takva radna mjesto dobilo, osim obrazovanog kadra, zaposlenike koji u startu razumiju kazališne procese i imaju veliko znanje o kazališnoj umjetnosti, što je po mome mišljenju esencijalno za rad u kazalištu. | Nije prihvaćen | Navedeni prijedlog ne prihvaća se zbog specifičnosti profesije, a vezano je na mandatni program rada intendanta, odnosno ravnatelja kazališta te obvezno sadržava kadrovski i financijski plan ostvarenja predloženog programa . |
| 35 | Vitomira Lončar | VI. KAZALIŠNI UMJETNICI I DRUGI KAZALIŠNI RADNICI, Članak 41. | Je li moguća prekvalifikacija u višu spremu od one koju umjetnik ima? Prekvalifikacija u sustavu HR isključivo je omogućena za jednaku stručnu spremu koju ima osoba koja se upućuje na prekvalifikaciju. Članci o prekvalifikaciji su nedorečeni i nejasni u tom smislu. | Prihvaćen | Odredba je nadopunjenja na način da baletni i plesni kazališnim umjetnik koji nije sposoban umjetnički djelovati i doprinositi te ne postoji potreba za obavljanje poslova nekog drugog radnog mjesta, ima pravo pristupiti prekvalifikaciji u drugu profesiju odnosno stjecanju visokog obrazovanja drugog zanimanja |
| 36 | ANDREJ VALERJEVIČ BARBANOV | VI. KAZALIŠNI UMJETNICI I DRUGI KAZALIŠNI RADNICI, Članak 40. | Stavak 1.Predlažem da rok u kojemu se kazališni umjetnik mora izjasniti,izmijeni na najmanje 60 dana. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odredbom članka 40. stavka 1. Nacrta prijedloga zakona propisan je minimalni rok u kojem se baletni i plesni kazališni umjetnik mora izjasniti o ponudi za sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme za obavljanje poslova nekog drugog radnog mjesta. |
| 37 | Vitomira Lončar | VI. KAZALIŠNI UMJETNICI I DRUGI KAZALIŠNI RADNICI, Članak 40. | Zbog čega se prekvalifikacija spominje samo za plesne umjetnike? Što je s opernim umjenicima koji također mogu izgubiti sposobnost obavljanja profesije za koju su se školovali? | Primljeno na znanje | Zbog specifičnosti poslova radnog mjesta baletnog i plesnog kazališnog umjetnika koji imaju obilježje kontinuiranog,teškog fizičkog rada te se fizičko opterećenje i napori ne mogu mjerama zaštite na radu smanjiti na prihvatljivu razinu, razvidno je da tijekom punog radnog staža i uz primjenu svih mjera zaštite na radu dolazi do trajnog oštećenja zdravlja i smanjene radne sposobnosti na način da je ugrožen rad na siguran način i zdravlje umjetnika. A poslovi radnog mjesta operni pjevač- solist imaju povremeno obilježje teškog fizičkog rada te fiziološke promjene u glasovnom aparatu dovode do nemogućnosti da izvode sve zahtjevne arije kao solo pjevači, međutim ostaje mogućnost umjetničkog djelovanja u izvođenju manjih uloga repertoara. |
| 38 | Ured pučke pravobraniteljice | VI. KAZALIŠNI UMJETNICI I DRUGI KAZALIŠNI RADNICI, Članak 39. | Člankom 39. st. 1 Nacrta ZoK-a navodi se da ako stručno tijelo utvrdi da kazališni umjetnik nije sposoban umjetnički djelovati i doprinositi, intendant odnosno ravnatelj može predložiti sklapanje ugovora za obavljanje poslova nekog drugog radnog mjesta, ako za to postoji potreba. Radi sigurnijeg radno pravnog statusa ovih kazališnih umjetnika, ujednačenog postupanja intendanata, odnosno ravnatelja te prevencije zloupotreba, ili sumnje na istu, predlažemo da se u članku 39. st. 1 navede da je intendant, odnosno ravnatelj dužan (umjesto može) predložiti sklapanje ugovora za obavljanje poslova nekog drugog radnog mjesta, ako za to postoji potreba. | Nije prihvaćen | Navedeni prijedlog će se razmotriti. |
| 39 | ANDREJ VALERJEVIČ BARBANOV | VI. KAZALIŠNI UMJETNICI I DRUGI KAZALIŠNI RADNICI, Članak 39. | Stavak 3. Posolodavce bi trebalo obvezati na izradu kadrovskog plana, kako bi umjetnici koji se odluče na prekvalifikaciju mogli dobiti jasnu viziju traženih radnih mjesta unutar Kazališta. Školovanje treba biti omogućeno po princiu 3 + 2, ovisno što umjetnik odabere. Osim toga, bilo bi bolje godine prekvalifikacije zamijeniti „razumnim rokom“, propisujući okolnosti u kojima se razumni rok može produžiti (teža bolest i sl.). Naravno treba navesti redovno studiranje (godina za godinu). Ne razumijem zbog čega se prekvalifikacija odnosi samo na baletne i plesne umjetnike? Zar samo baletnim i plesnim umjetnicima padaju radne sposobnosti s godinama? | Nije prihvaćen | Navedeni prijedlog ne prihvaća se zbog specifičnosti profesije, a vezano je na mandatni program rada intendanta, odnosno ravnatelja kazališta te obvezno sadržava kadrovski i financijski plan ostvarenja predloženog programa. Zbog specifičnosti poslova radnog mjesta baletnog i plesnog kazališnog umjetnika koji imaju obilježje kontinuiranog,teškog fizičkog rada te se fizičko opterećenje i napori ne mogu mjerama zaštite na radu smanjiti na prihvatljivu razinu, razvidno je da tijekom punog radnog staža i uz primjenu svih mjera zaštite na radu dolazi do trajnog oštećenja zdravlja i smanjene radne sposobnosti na način da je ugrožen rad na siguran način i zdravlje umjetnika. A poslovi radnog mjesta operni pjevač- solist imaju povremeno obilježje teškog fizičkog rada te fiziološke promjene u glasovnom aparatu dovode do nemogućnosti da izvode sve zahtjevne arije kao solo pjevači, međutim ostaje mogućnost umjetničkog djelovanja u izvođenju manjih uloga repertoara. |
| 40 | Vitomira Lončar | VI. KAZALIŠNI UMJETNICI I DRUGI KAZALIŠNI RADNICI, Članak 39. | Članak 39 je osobito upitan. Umjetnik može biti fizički i mentalno sposoban, a da ne odgovara programu koji je intendatn predložio i za koji je odgovoran. O čemu će raspravljati stručno tijelo? Glumca koji je odličan za jedan repertoar a nije za drugi prekvalificirat ćemo u inspicijenta? | Primljeno na znanje | Način rada i zadaće stručnog tijela za reviziju umjetničkog djelovanja i doprinosa kazališnih umjetnika, kao i kriteriji za reviziju umjetničkog djelovanja i doprinosa propisuju se općim aktom kojeg donosi intendant odnosno ravnatelj uz suglasnost kazališnog vijeća. |
| 41 | Nerma Kreso-Kavain | VI. KAZALIŠNI UMJETNICI I DRUGI KAZALIŠNI RADNICI, Članak 39. | Vrlo je lako prepoznati dijelove Zakona koji su manje-više prepisani i razlikovati ih od ovih koji su novi, a obiluju nedosljednostima, neobičnim formulacijama i vrlo čudnim idejama. Iščitavam frustraciju intendanta koji - da se išlo po slovu Zakona i minimumu poštenja- ne bi ni postao intendant. Zakon treba pisati i dobroj vjeri i namjeri, a biti svjestan izazova i slabih točaka, ali ne gubiti iz vida cilj, koji bi svakako trebao biti - razvoj kazališne djelatnosti. Nakon 30 godina, mi još nemamo snage za odlučne korake. Ovaj prijedlog je hrpa kompromisa između osnivača, koji žele što jeftinije kazalište i prostor sinekure za stranačke kolege, članove obitelji, prijatelje i sl., pojedinaca koji ne žele izgubiti svoje povlastice, nerazumljivih ambicija pojedinaca i sve nejasnije želje da se napravi barem mali korak naprijed. 'Trebalo bi ovako, ali može i onako. Ako je ovo, onda je ovako, ali iznimno je...' itd. itd. Sva ova nedorečenost i nedosljednost otvara mogućnost samovolje i interpretacija, koje dovode u pitanje javni interes. U javnom interesu mora biti i dostojanstven tretman umjetnika, bez obzira jesu li oni dio ansambla javne ustanove ili obavljaju samostalnu djelatnost. Kroz ovu priču o baletnim umjetnicima, možemo se vratiti na redefiniranje pojma nacionalnog kazališta, imamo li za njih 5 potencijala, novaca i gledatelja? Potrebna nam je nova, suvremena paradigma koja će ići za razvojem kazališne umjetnosti (ustanove nisu same sebi svrha!) unutar održivih okvira s visokim standardima odgovornosti prema osnivačima i svojim korisnicima, koji su naša publika i (pogotovo kad je riječ o javnim ustanovama) financijeri. Drago mi je da je Zakon konačno došao u ovu fazu, ali je jako daleko od toga da će donijeti išta novo, a kamoli dobro, tim više što je na terenu običajno pravo jače od bilo kojeg zakona. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 42 | Davor Schopf | VI. KAZALIŠNI UMJETNICI I DRUGI KAZALIŠNI RADNICI, Članak 39. | Zašto Zakon predviđa isključivo "nesposobnost" kazališnog umjetnika da umjetnički djeluje i doprinosi? Nekome sposobnost može biti smanjena ili djelomično smanjena - u manjoj ili većoj mjeri, ali može i dalje umjetnički djelovati. Operni solisti, primjerice, neće više pjevati naslovne i glavne uloge, ali mogu i dalje pjevati male uloge. Mogu biti sjajni karakterni tumači. Sve je postavljeno suviše restriktivno i linearno, otvara se put zloupotrebama i revanšizmu. | Primljeno na znanje | Zbog specifičnosti poslova radnog mjesta baletnog i plesnog kazališnog umjetnika koji imaju obilježje kontinuiranog,teškog fizičkog rada te se fizičko opterećenje i napori ne mogu mjerama zaštite na radu smanjiti na prihvatljivu razinu, razvidno je da tijekom punog radnog staža i uz primjenu svih mjera zaštite na radu dolazi do trajnog oštećenja zdravlja i smanjene radne sposobnosti na način da je ugrožen rad na siguran način i zdravlje umjetnika. |
| 43 | Ured pučke pravobraniteljice | VI. KAZALIŠNI UMJETNICI I DRUGI KAZALIŠNI RADNICI, Članak 38. | U članku 38. st. 1. i st. 2. Nacrta ZoK-a, navodi se da reviziju umjetničkog djelovanja i doprinosa kazališnih umjetnika provodi stručno tijelo, dok se sastav, način rada, zadaće stručnog tijela te kriteriji za reviziju umjetničkog djelovanja i doprinosa propisuju općim aktom kojeg donosi intendant odnosno ravnatelj uz suglasnost kazališnog vijeća. Kako bi se izbjeglo da u praksi intendanti i ravnatelji propisuju moguće i vrlo različite kriterije koji su od važnosti na radno pravni status kazališnih umjetnika te kako bi se izbjegla pravna nesigurnost te prevenirale moguće zlouporabe ovlasti stručnih tijela, ili sumnja na iste, predlažemo sastav, način rada, zadaće stručnog tijela, a posebno kriterije za reviziju umjetničkog djelovanja i doprinosa kazališnih umjetnika, regulirati ZoK-om ili podredno podzakonskim aktom, umjesto općim aktom kojeg donosi intendant odnosno ravnatelj uz suglasnost kazališnog vijeća. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Radi se o organizaciji rada kazališta koje je institucija s kreativnim umjetničkim osobljem i ima svoje specifičnosti. Administrativno uređenje tog postupka, u kojem bi sudjelovalo tijelo državne uprave, prepušta se umjetničkoj struci da to riješi u okviru svojih kriterija i organizacije, a imajući u vidu slobodu umjetničkog stvaralaštva, |
| 44 | Vitomira Lončar | VI. KAZALIŠNI UMJETNICI I DRUGI KAZALIŠNI RADNICI, Članak 38. | Članak 38 propisuje da umjetničku reviziju provodi stručno tijelo, a kriterije i sve ostalo u svezi stručno tijela donosi inendant. Ako se željelo postići da ne odlučuje intendant o svom timu, nego se odgovornost prebacije na stručno tijelo, ovakvim člankom se to svakako nije postiglo. Ako je intendant/ravnatelj odgovoran za program, on mora imati i ingerenciju da bira svoj tim koji će biti najbolji za ostvarenje programa. Tko ima odgovornost, mora imati i mogućnost reći DA i NE. Ukratko, cijeli sustav predviđen ovim prijedlog ZOK-a je nekonzekventan i nejasan. | Prihvaćen | Ne prihvaća se. Prema članku 38. Nacrta prijedloga zakona reviziju umjetničkog djelovanja i doprinosa kazališnih umjetnika provodi stručno tijelo, kako bi se spriječile eventualne zlouporabe ovlasti i postupanja. |
| 45 | Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi | VI. KAZALIŠNI UMJETNICI I DRUGI KAZALIŠNI RADNICI, Članak 38. | stavak 2. predmetnog članka u koliziji je sa člankom 24. alinejom 4. prijedloga Zakona, a kojom je propisano kako opće akte kazališta, na prijedlog intendanta odnosno ravnatelja kazališta ili kazališne družine donosi Kazališno vijeće. Stoga, ako bi odredba stavka 2. u sadržajnom smislu ostala neizmijenjena, opći akt mora donositi kazališno vijeće na prijedlog intendanta odnosno ravnatelja. Međutim, ustrajava se na usuglašenom prijedlogu Sindikata i strukovnih udruga od dana 06. svibnja 2022. godine, a koji se odnosi na sastav stručnoga tijela, i to kako slijedi: 1. Kazališni umjetnici koji čine kolektivna umjetnička tijela orkestra i zbora: kontrolnu audiciju pokreće Ravnatelj opere, na prijedlog: 1) šefa-dirigenta; 2a) koncertnog majstora (za orkestar); 2b) zborovođe (za zbor); 3a) vođa određene dionice kod člana dionice; 3b) vođe svih dionica orkestra/zbora za pozicije koncert majstora, vođe dionice i dionica s jednim zaposlenim vođom dionice. o prijedlogu se odlučuje 2/3 većinom. Sastav stručnoga tijela– kolektivna umjetnička tijela orkestra i zbora: Sastav komisije sukladno Pravilniku o audicijama. Sastav stručnoga tijela – Solisti opere: 1. Ravnatelj Opere 2. Šef dirigent (ili prvi dirigent kuće) 3. Izabrani član ansambla (solista) 4. Izabrani član strukovne udruge (za soliste) 5. Zborovođa Sastav stručnoga tijela - baletni i plesni umjetnici: 1. Umjetnički ravnatelj; 2. baletni majstor; 3. predstavnik strukovne udruge; 4. umjetnički član ansambla i 5. vanjski baletni umjetnik. 4. Ansambl LADO: sastav komisije – sukladno prvotnom zakonskom prijedlogu Podredno, a s ciljem ujednačavanja sastava, načina rada i zadaće stručnog tijela u svim kazalištima i kazališnim družinama na području cijele RH, predlaže se stavak 2. mijenjati tako da isti glasi: „Sastav, način rada i zadaće stručnog tijela iz stavka 1. ovoga članka, uz prethodno pribavljeno mišljenje sindikata i strukovnih udruga, pravilnikom propisuje ministar nadležan za kulturu“ | Nije prihvaćen | Prema članku 38. Nacrta prijedloga Zakona sastav, način rada i zadaće stručnog tijela koje provodi reviziju umjetničkog djelovanja i doprinosa kazališnih umjetnika kao i kriteriji za reviziju umjetničkog djelovanja i doprinosa propisuju se općim aktom kojeg donosi intendant odnosno ravnatelj uz suglasnost kazališnog vijeća, a imajući u vidu da je intendant odnosno ravnatelj odgovoran za umjetnički program i njegovo provođenje te poslovanje kazališta. Radi se o organizaciji rada kazališta koje je institucija s kreativnim umjetničkim osobljem i ima svoje specifičnosti. Administrativno uređenje tog postupka, u kojem bi sudjelovalo tijelo državne uprave, prepušta se umjetničkoj struci da to riješi u okviru svojih kriterija i organizacije, a imajući u vidu slobodu umjetničkog stvaralaštva, |
| 46 | Davor Schopf | VI. KAZALIŠNI UMJETNICI I DRUGI KAZALIŠNI RADNICI, Članak 38. | (1) Reviziju umjetničkog djelovanja i doprinosa kazališnih umjetnika provodi stručno tijelo. (2) Kriteriji za reviziju umjetničkog djelovanja i doprinosa propisuju se pravilnikom koji donosi ministar kulture. (3) Stručno tijelo iz stavka 1. ovoga članka ima najmanje pet članova među kojima moraju biti zastupljeni predstavnici umjetničkog ansambla čiji je umjetnik član, strukovne udruge i sindikata. (4) Način rada stručnog tijela iz stavka 1. ovoga članka propisuje se općim aktom koji donosi intendant odnosno ravnatelj uz suglasnost kazališnog vijeća. Postojeći prijedlog članka 38. široko otvara mogućnost intendantima odnosno ravnateljima da donose opće akte koje bi mogli mijenjati i prilagođavati kako im u kojem trenutku odgovara. U ovaj prijedlog zakona prvi je put uveden pojam "revizije umjetničkog djelovanja i doprinosa kazališnih umjetnika", a da se ne zna što to konkretno znači - jesu li to audicija, kontrolna audicija, dobre ili loše kritike, broj nečijih nastupa - i na temelju kojih će se polazišta stručno tijelo upuštati u takve procjene? Sve je to suviše općenito i nejasno (time prikladno za zloupotrebe) pa Ministarstvo kulture mora podrobno i precizno, te za sva kazališta isto i ujednačeno, propisati kriterije. | Prihvaćen | Prema članku 38. Nacrta prijedloga Zakona sastav, način rada i zadaće stručnog tijela koje provodi reviziju umjetničkog djelovanja i doprinosa kazališnih umjetnika kao i kriteriji za reviziju umjetničkog djelovanja i doprinosa propisuju se općim aktom kojeg donosi intendant odnosno ravnatelj uz suglasnost kazališnog vijeća, a imajući u vidu da je intendant odnosno ravnatelj odgovoran za umjetnički program i njegovo provođenje te poslovanje kazališta. |
| 47 | SINIŠA RUŽIĆ | VI. KAZALIŠNI UMJETNICI I DRUGI KAZALIŠNI RADNICI, Članak 37. | U cijelom ovom sklopu članaka vezanih za procjenu sposobnosti umjetnika, treba uvesti obvezu ravnatelja ili intendanta da umjetnika angažira u minimalno 6 naslova u 4 godine, da bi se uopće mogla procijeniti sposobnost umjetnika, a i opravdati plaću istoga. Također, to treba vrijediti i za sve umjetnike koji su pod ugovorom na određeno, jer ako ne mogu sudjelovati ili nisu sposobni, ili ih nitko ne traži, u minimalno 6 projekata u 4 godine, onda im ne treba biti produžen niti ugovor. To se naravno ne odnosi na one koji su privremeno zbog bolesti onemogućeni, kao ni za vrijeme trudnoće, porodiljskog dopusta, i 6 mjeseci nakon njega. | Primljeno na znanje | Prema članku 38. Nacrta prijedloga Zakona sastav, način rada i zadaće stručnog tijela koje provodi reviziju umjetničkog djelovanja i doprinosa kazališnih umjetnika kao i kriteriji za reviziju umjetničkog djelovanja i doprinosa propisuju se općim aktom kojeg donosi intendant odnosno ravnatelj uz suglasnost kazališnog vijeća, a imajući u vidu da je intendant odnosno ravnatelj odgovoran za umjetnički program i njegovo provođenje te poslovanje kazališta. |
| 48 | ANDREJ VALERJEVIČ BARBANOV | VI. KAZALIŠNI UMJETNICI I DRUGI KAZALIŠNI RADNICI, Članak 37. | Umjetničko djelovanje i doprinos baletnog umjetnika vrlo često ne ovisi o samome umjetnku, nego i o subjektivnom odnosu poslodavca prema određenom umjetniku. Poslodavac je u poziciji umjetnika bezrazložno vaditi iz podjela i tekućeg repertoara, samim tim smaniti njegov doprinos te ga staviti u neravnopravni položaj prilikom revzije umjetničog djelovanja. | Primljeno na znanje | Prema članku 38. Nacrta prijedloga Zakona sastav, način rada i zadaće stručnog tijela koje provodi reviziju umjetničkog djelovanja i doprinosa kazališnih umjetnika kao i kriteriji za reviziju umjetničkog djelovanja i doprinosa propisuju se općim aktom kojeg donosi intendant odnosno ravnatelj uz suglasnost kazališnog vijeća, a imajući u vidu da je intendant odnosno ravnatelj odgovoran za umjetnički program i njegovo provođenje te poslovanje kazališta. |
| 49 | Vitomira Lončar | VI. KAZALIŠNI UMJETNICI I DRUGI KAZALIŠNI RADNICI, Članak 37. | Reviziju iz Članka 37 Stavak 1 moguće je tumačiti na različite načine, kriteriji ne postoje, sve je stvar osobne procjene nekolicine pojedinaca koji će imati priliku odlučivati. U plitkom resursnom bazenu kakav je onaj u RH, to će ponovno značiti neku vrstu "trgovine" koja je već sada snažno prisutna u području, a sve na štetu izvrsnosti. Umjetnik treba ostati u kazalištu/družini ako za njim postoji potreba u programu u budućnosti, a s obzirom na predloženi program koji treba sadržavati točne naslove i poslove. Općenita audicija i procjena sposobnosti je promašen princip. Ansambl se treba oformiti prema predloženom programu, kako bi se isti mogao ostvariti na najkvalitetniji mogući način, a ne prema tome "jesu li umjetnici sposobni umjetnički djelovati". Što uopće znači ova sintagma? Ukratko, članak pokazuje potpuni nedostatak vizije i želju zakonodavca da čini ustupke jednom manjem dijelu umjetnika. U Stavku 2 istoga članka postavlja se pitanje tumačenja riječi "kontinuirano". Ponovno jedna odredba koja se može tumačiti fleksibilno što zakon ne čini zakonom nego samo - preporukom. Sasvim nedovoljno za promjenu regulative. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 50 | Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi | VI. KAZALIŠNI UMJETNICI I DRUGI KAZALIŠNI RADNICI, Članak 37. | Predlaže se dodati stavak 3. koji bi glasio; „Ne može se smatrati kako kazališni umjetnik nije sposoban umjetnički djelovati i doprinositi u slučajevima za koje umjetnik nije odgovoran, odnosno u okolnostima u kojima svojim postupanjem ili propuštanjem nije utjecao niti mogao utjecati na sposobnost svoga umjetničkog djelovanja i doprinosa“ Predmetnim prijedlogom stavka 3. istoga članka, isključuje se mogućnost da radnopravni odnos ovisi o okolnostima za koje umjetnik nije odgovoran, kao u slučaju npr. da mu se ne omogućuje umjetnički angažman, isključuje ga se iz podjela i slično, a ne radi se o skrivljenom ponašanju koje je temelj otkazivanja ugovora o radu po samom Zakonu o radu. Predmetni prijedlog odnosi se i na umjetnike ansambla LADO, odnosno na sve umjetnike na koje bi se primjenjivao Zakon o kazalištima, a koji bi podlijegali "reviziji umjetničkog djelovanja i doprinosa. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. U opisanim slučajevima se radi o diskriminaciji na radu te umjetnik ima pravo zatražiti pravnu zaštitu i zahtijevati od poslodavca poštivanje njegovih prava, u kojemu slučaju će se zaštiti od poslodavca. |
| 51 | Davor Schopf | VI. KAZALIŠNI UMJETNICI I DRUGI KAZALIŠNI RADNICI, Članak 37. | (3) Reviziji umjetničkog djelovanja i doprinosa kazališnih umjetnika ne podliježu nacionalni prvaci, kazališni umjetnici hrvatski branitelji iz Domovinskog rata i kazališni umjetnici s navršenih 60 godina života. Jadna je kulturna politika koja bi revidirala doprinos svojih nacionalnih prvaka . Budući da je kazališna djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna služba (članak 3.), potrebno je, u skladu s člankom 58., stavkom 3 Ustava RH, u kojemu se ističe posebna skrb države u zaštiti hrvatskih branitelja (Pročišćeni tekst Ustava Republike Hrvatske, Ustavni sud Republike Hrvatske, 15. siječnja 2014.) kazališne umjetnike hrvatske branitelje iz Domovinskog rata posebno zaštititi. Socijalno je neosjetljivo i krajnje restriktivno umjetnike s navršenh 60 godina života onemogućiti da ostvare pravo na punu starosnu mirovinu. | Primljeno na znanje | Prema članku 38. Nacrta prijedloga Zakona sastav, način rada i zadaće stručnog tijela koje provodi reviziju umjetničkog djelovanja i doprinosa kazališnih umjetnika kao i kriteriji za reviziju umjetničkog djelovanja i doprinosa propisuju se općim aktom kojeg donosi intendant odnosno ravnatelj uz suglasnost kazališnog vijeća, a imajući u vidu da je intendant odnosno ravnatelj odgovoran za umjetnički program i njegovo provođenje te poslovanje kazališta. |
| 52 | Ured pučke pravobraniteljice | VI. KAZALIŠNI UMJETNICI I DRUGI KAZALIŠNI RADNICI, Članak 36. | U članku 36. st. 2. Nacrta ZoK-a navodi se da se kazališni umjetnici obvezno pisano obavještavaju najkasnije šest mjeseci prije isteka ugovora o radu, ukoliko se s njima neće sklopiti novi ugovor o radu, odnosno najkasnije 30 dana prije isteka ugovora o radu kod ugovora sklopljenih na kraće razdoblje. Radi jasnoće teksta predlažemo na kraju rečenice iza riječi „na kraće razdoblje“ dodati „od četiri godine“. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 53 | ANDREJ VALERJEVIČ BARBANOV | VI. KAZALIŠNI UMJETNICI I DRUGI KAZALIŠNI RADNICI, Članak 36. | Slažem se s HSDK da treba dodati stavak 3, koji bi omogućavao umjetniku sklopiti ugovor o radu na neoređeno, u slučaju propusta od strane poslodavca obavjestiti zaposlenika o otkaznom roku u zakonskim okvirima. | Nije prihvaćen | Takva prekluzivna odredba je prestroga i mogla bi dovesti do zlouporabe u provedbi te bi se moglo desiti da umjetnik nastavi raditi, a da ne zadovoljava uvjete. Navedeno nije predviđeno niti Zakonom o radu. |
| 54 | Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi | VI. KAZALIŠNI UMJETNICI I DRUGI KAZALIŠNI RADNICI, Članak 36. | Stavak 2. - Kako je to već pojašnjeno u prethodnim očitovanjima upućenima Predlagatelju, rokovi od šest mjeseci, odnosno 30 dana, jesu tzv. instruktivni rokovi, čije propuštanje ne dovodi do bilo kakve posljedice za onoga tko je rok propustio. Stoga se predlaže dodati stavak 3. koji bi glasio; „Ako intendant odnosno ravnatelj propusti postupiti u skladu s odredbom stavka 2. ovoga članka, smatra se kako je kazališni umjetnik s kazalištem ili javnom kazališnom družinom sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme.“ Intendanti odnosno ravnatelji kazališta ili javnih kazališnih družina moraju voditi računa o svojim obvezama, pa tako i u pogledu praćenja rokova za poduzimanje određenih radnji, a instruktivni rokovi bez propisane posljedice, nemaju nikakvo pravno značenje niti su relevantni u zaštiti prava radnika iz radnoga odnosa. | Nije prihvaćen | Takva prekluzivna odredba je prestroga i mogla bi dovesti do zlouporabe u provedbi te bi se moglo desiti da umjetnik nastavi raditi, a da ne zadovoljava uvjete. |
| 55 | Davor Schopf | VI. KAZALIŠNI UMJETNICI I DRUGI KAZALIŠNI RADNICI, Članak 36. | (2) Kazališni umjetnici s kojima se neće sklopiti novi ČETVEROGODIŠNJI ugovor o radu obvezno se o tome pisano obavješćuju najkasnije šest mjeseci prije isteka ugovora o radu, a najkasnije 30 dana prije isteka ugovora o radu kod ugovora sklopljenih na kraće razdoblje. | Prihvaćen | Stavak 2. izmijenjen je na način da se kazališni umjetnici s kojima se neće sklopiti novi ugovor o radu obvezno o tome pisano obavješćuju najkasnije 30 dana prije isteka ugovora o radu kod ugovora sklopljenih na kraće razdoblje od četiri godine. |
| 56 | Ured pučke pravobraniteljice | VI. KAZALIŠNI UMJETNICI I DRUGI KAZALIŠNI RADNICI, Članak 35. | Člankom 35. st. 1. Nacrta ZoK-a, predloženo je da ugovor o radu na određeno vrijeme kazališni umjetnici u javnim kazalištima i javnim kazališnim družinama sklapaju u pravilu na četiri godine, a iznimno i prema potrebi projekta ili programa i na kraće razdoblje. Radi izbjegavanja različitog postupanja u praksi te preveniranja moguće zlouporabe ili sumnje na istu prilikom sklapanja ugovora o radu, predlažemo zakonski definirati obvezu poslodavca da u ugovoru navede i obrazloži razloge koji opravdavaju njegovo sklapanje na kraće razdoblje od četiri godine. U članku 35. st. 2. Nacrta ZoK-a navodi se da je intendant, odnosno ravnatelj, dužan kazališnim umjetnicima, ako zadovolje na audiciji, „ponuditi ugovor o radu na određeno vrijeme za razdoblje od najduže četiri godine, s obveznim pokusnim radom u trajanju od godine dana“. Dio teksta koji glasi „s obveznim pokusnim radom u trajanju od godine dana“, predlažemo izmijeniti tako da glasi „s probnim radom u trajanju od najduže šest mjeseci“, radi usklađenja s člankom 53. Zakona o radu (NN br. 93/14, 127/17 i 98/19, dalje: ZoR). Naime, ZoR kao opći propis o radnim odnosima ne sadrži institut „pokusni rad“, već „probni rad“. Pritom je stavkom 2. istoga članka ZoR-a navedeno da probni rad ne smije trajati duže od šest mjeseci, a isto propisuje i Direktiva (EU) 2019/1152 Europskog parlamenta i Vijeća o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima u Europskoj uniji, kao i da u slučaju radnog odnosa na određeno vrijeme, države članice osiguravaju da trajanje razdoblja takvog probnog rada bude razmjerno očekivanom trajanju ugovora i naravi posla. S tim u vezi navodimo i stav Vrhovnog suda RH koji je zauzeo u odluci broj Revr-466/09-2 od 9. prosinca 2009. u kojoj navodi kako je institut probnog rada predviđen ZoR-om kao mogućnost te predviđa samo krajnji rok trajanja tog instituta, što znači da se probni rad može ugovoriti i na kratke rokove od primjerice 15 dana ili 30 dana. Prema pravnom shvaćanju toga suda, probni rad služi poslodavcu da izvrši provjeru osobina i sposobnosti radnika za obavljanje određenog posla i da po isteku probnog rada u slučaju objektivnog nezadovoljavanja na probnom radu, može radniku otkazati sklopljeni ugovor o radu. Stoga probni rad u trajanju od godine dana nije u skladu sa svrhom ugovaranja probnog rada slijedom čega predlažemo da se skrati predloženi rok od godine dana. | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se odredba o probnom radu u trajanju od najduže 6 mjeseci. Nije prihvatljivo propisivanje razloga zbog kojih se ugovor o radu može sklopiti na razdoblje kraće od četiri godine imajući u vidu umjetničko i kreativno djelovanje gdje je uloga pojedinca kao kreativne osobe posebno istaknuta i zahtjevna te uvjetovana osobnim doprinosom. |
| 57 | ANDREJ VALERJEVIČ BARBANOV | VI. KAZALIŠNI UMJETNICI I DRUGI KAZALIŠNI RADNICI, Članak 35. | Stavak 2-Položena audicija znači da je umjetnik zadovoljio tražane kritertije. Stoga je izraz "ako zadovolje", nepotreban. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 58 | Vitomira Lončar | VI. KAZALIŠNI UMJETNICI I DRUGI KAZALIŠNI RADNICI, Članak 35. | U uređenim sustavima intendant/ravnatelj, kada preuzima kazalište, bira umjetnike prema svom planu i programu i dovodi (većinu) svog tima. U HR sustavu intendant/ravnatelj nasljeđuje ansambl. U ovome je dijelu upravo zbog promjena, koje zakonodavac spominje u uvodnom dijelu, potrebno napraviti veće i kvalitetnije izmjene. Zakonodavac se odlučio na potpuno promašen način rješavanja problema (Stavak 3 ovoga članka) prema kojemu je intendant/ravnatelj nakon 4 godine dužan ponuditi umjetniku ugovor na neodređeno vrijeme. U prijedlogu ZOK-a iz 2006. godine stajala je odredba da se ugovor na neodređeno vrijeme može ponuditi nakon 25 godina rada u kazalištu. U saborskoj raspravi smanjena je ta granica na 20 godina. Samostalnim umjetnicima "zaštićeni" je period i dalje 25 godina. Sada se zaposlenima omogućava ugovor na neodređeno vrijeme već nakon 4 godine. U HR imamo 5 akademija što znači da godišnje na tržište izlazi gotovo 60 novih glumaca. Odredbom o ugovoru na neodređeno vrijeme nakon samo 4 godine poptuno će se onemogućiti fluktuacija, a zapošljavanje će postati nemoguće. Ovakva bi odredba dovela do potpune petrifikacije sustava. Rješavati problem isključivo zaposlenih umjetnika (koji su u manjini u odnosu na ostale kategorije), i to na ovakav način, pokazuje da zakonodavac nema nikakvu viziju kako urediti sustav. Sustav je moguće urediti jedino uzimajući u obzir širu sliku područja. Ovakvo, selektivno rješavanje problema na najgori mogući način dovest će do dodatnih podjela i smanjenja kvalitete. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 59 | Nerma Kreso-Kavain | VI. KAZALIŠNI UMJETNICI I DRUGI KAZALIŠNI RADNICI, Članak 35. | Nisam pravnica, ali ovdje mi se čini da nastaje mala kakofonija s ugovorima. Nespretna mi se čini formulacija 'kazališnim umjetnicima nakon položene audicije...' jer smo prije imali kako se umjetnici zapošljavaju i 'na poziv' (čime - kako sam komentirala - nisam naročito zadovoljna). Jesu li umjetnici 'na poziv' i oni koji su prošli audiciju i 'zadovoljili' (nespretno!), u drugačijoj početnoj poziciji kod potpisivanja ugovora? Čini mi se da nisu. Zašto se ovdje spominje audicija i 'zadovoljavanje'? Slična je nespretnost i s obvezom nuđenja opcije ugovora o radu na neodređeno vrijeme po isteku četverogodišnjeg ugovora o radu (ako je četverogodišnji - onda je i na određeno vrijeme, pa bi se svakako cijela konstrukcija mogla elegantnije izvesti...). Zašto ne i nakon dvogodišnjeg? Uzmimo da je intendant/ravnatelj imenovan s kvalitetnim programom, financijskim i kadrovskim rješenjima (ma što to značilo!). Za realizaciju istoga treba takve i takve npr. glumce. Raspisuje audiciju i izabire njih nekoliko. Neki potpisuju ugovor na 2, neki na 4 godine. Nakon 4 godine i isteka mandata, dolazi drugi ravnatelj/intendant. On sad mora ponuditi ugovor na ne-određeno, iako bi radije angažirao nekoga drugoga, tim više što sad dotična osoba ulazi u stalni angažman... ili mora smišljati kojekakve okolnosti za izbjeći produžavanje ugovora. Otvara se mogućnost osobnih sukoba i štete za sve. Nepotrebno. Mislim da bi trebalo težiti da 50% ansambla bude pod ugovorom na neodređeno, a 50% - na određeno, prema potrebama repertoara. Time će se izbjeći angažiranje po ugovoru o djelu i autorskim ugovorima, jer ćete angažirati i uposliti umjetnike koji vam trebaju za realizaciju programa... to je prijelazna faza u kojoj je bitno izjednačiti u pravima umjetnike koji su u stalnim angažmanima i onima koji su (silom) samostalni. Time bi se olakšao i postupak 'procjenjivanja' sposobnosti umjetnika o kojima govore daljnji članci. Iako namjera ne mora biti nužno loša, vrlo je neukusno prepustiti procjene jednom ili dvoma ljudima, omogućujući mu/im da upravljaju životima pojedinaca. Ovo je jako problematičan dio zakona jer otvara vrata samovolji, sukobima sa sudskim epilozima, osobnim afinitetima, pa i revanšizmu i mnogočemu čega bismo u kazalištu i društvu rado da imamo što manje... | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 60 | Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi | VI. KAZALIŠNI UMJETNICI I DRUGI KAZALIŠNI RADNICI, Članak 35. | kako je člankom 35. stavkom 1. propisana, kao iznimka, mogućnost sklapanja ugovora o radu na razdoblje kraće od četiri godine (neovisno o komentaru i prijedlogu stavka 1. članka 35.), predlaže se da stavak 3. glasi; „Kazališnim umjetnicima nakon četverogodišnjeg ugovora o radu na određeno vrijeme ili četverogodišnjeg trajanja radnoga odnosa temeljem više ugovora o radu kraćih od četiri godine, intendant odnosno ravnatelj dužan je ponuditi ugovor o radu na neodređeno vrijeme ako postoji potreba za nastavkom obavljanja poslova toga radnog mjesta.“ Predmetnim prijedlogom; zasnivanje radnoga odnosa obveznom ponudom ugovora o radu na neodređeno vrijeme izjednačilo bi se sa umjetnicima Ansambla narodnih plesova i pjesama LADO (članak 57. stavak 2. prijedloga Zakona); izostavlja se nepotreban uvjet „kontinuiranog djelovanja u javnom kazalištu ili javnoj kazališnoj družini u provedbi predviđenog repertoarnog plana“, s obzirom da se taj uvjet podrazumijeva pod pojmom „postojanja potrebe za nastavkom obavljanja poslova toga radnog mjesta“; izostavlja se tumačenje apstraktnoga pojma „kontinuiranog djelovanja u javnom kazalištu ili javnoj kazališnoj družini u provedbi predviđenog repertoarnog plana“, u smislu aktualnog djelovanja ili djelovanja pro futuro. Jednostavno kazano, ako intendant odnosno ravnatelj kazališta smatra kako nema potrebe za daljnjim obavljanjem poslova radnoga mjesta za koje je umjetnik imao zaključen ugovor o radu na četiri godine, neće mu ponuditi nastavak radnoga odnosa, pri tome bez potrebe ulaženja u daljnje razloge neproduženja ugovornoga odnosa. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 61 | Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi | VI. KAZALIŠNI UMJETNICI I DRUGI KAZALIŠNI RADNICI, Članak 35. | Stavak 2. - U predmetnom stavku predlaže se brisati riječi „ako zadovolje“ jer položena audicija znači da je umjetnik „zadovoljio“ Također, predlaže se riječ „pokusni“ zamijeniti riječju „probni“, | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 62 | Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi | VI. KAZALIŠNI UMJETNICI I DRUGI KAZALIŠNI RADNICI, Članak 35. | Stavak 1. - Predmetnim stavkom propisuje se kako se ugovori o radu na određeno vrijeme kazališnih umjetnika sklapaju u pravilu na četiri godine, a iznimno prema potrebi projekta ili programa i na kraće razdoblje. U odnosu na predmetnu odredbu, mišljenja smo kako je potrebno redefinirati, odnosno preciznije definirati razloge zbog kojih se ugovor o radu može sklopiti na razdoblje kraće o četiri godine, a posebno je problematično delimitirano najniže trajanje radnoga odnosa, kao i nepostojanje ograničenja ukupnog trajanja ugovornoga odnosa na određeno vrijeme, a što je izravnoj koliziji sa načelima radnoga zakonodavstva RH na kojima se temelje odredbe Zakona o radu prema kojem se ugovor na određeno vrijeme smatra iznimkom, sklapa se pod određenim uvjetima i vremenski je ograničen, a sve to s ciljem smanjenja rada na određeno vrijeme te sklapanja što većeg broja ugovora o radu na neodređeno vrijeme, na kojem tragu su i smjernice sadržane u Direktivi 99/70/EZ Okvirnog sporazuma o radu na određeno vrijeme kojega su sklopili ETUC, UNICE i CEEP. Uvažavajući specifičnosti kazalište djelatnosti (zbog čega i postoji poseban zakon) predlaže se predmeti stavak urediti na način da se sklapanje ugovora o radu na razdoblje kraće od četiri godine ograniči samo na slučajeve koji bi se odnosili na privremeno povećanje opsega posla, te kod zamjene privremeno nenazočnog umjetnika zbog privremene nesposobnosti za rad ili korištenja rodiljnog ili roditeljskog dopusta. | Nije prihvaćen | Nije prihvatljivo propisivanje razloga zbog kojih se ugovor o radu može sklopiti na razdoblje kraće od četiri godine imajući u vidu umjetničko i kreativno djelovanje gdje je uloga pojedinca kao kreativne osobe posebno istaknuta i zahtjevna te uvjetovana osobnim doprinosom. |
| 63 | SINIŠA RUŽIĆ | VI. KAZALIŠNI UMJETNICI I DRUGI KAZALIŠNI RADNICI, Članak 34. | Predlažem da stavak 2 članka 34. glasi "Kazališni umjetnici radni odnos zasnivaju na temelju javnog natječaja", da bi se spriječili brojni primjeri korupcije, zapošljavanja nedovoljno kvalitetnih osoba putem političkih i drugih interesnih grupa i pritisaka | Nije prihvaćen | Zbog specifičnosti profesije i nužnosti provedbe programa kazališta, a imajući u vidu nemogućnost ostvarivanja programa i zastoja u radu kazališta te nemogućnost provedbe javnog natječaja u kratkom roku, potrebno je predvidjeti mogućnost zasnivanja radnog odnosa kazališnih umjetnika po pozivu. |
| 64 | Gorana Marin | VI. KAZALIŠNI UMJETNICI I DRUGI KAZALIŠNI RADNICI, Članak 34. | Predlažem da se u članku 34. stavak 1, izbaci UGOVOR O DJELU kao način osiguravanja rada kazališnih umjetnika. | Nije prihvaćen | Člankom 34. stavkom 1. Nacrta prijedloga Zakona predlaže se, radi omogućavanja veće fleksibilnosti u angažiranju kazališnih umjetnika, propisati zasnivanje radnog odnosa na određeno ili neodređeno vrijeme ili omogućiti rad kazališnih umjetnika temeljem ugovora o djelu ili autorskog ugovora za pojedine projekte ili programske cjeline dužeg trajanja odnosno sezone. Drugi propisi također predviđaju obavljanje poslova temeljem ugovora o djelu (Uredba o metodologijama vještačenja, Zakon o obavljanju studentskih poslova) |
| 65 | Hrvojka Begović (Predstavnica umjetnika u KV ZKM) | VI. KAZALIŠNI UMJETNICI I DRUGI KAZALIŠNI RADNICI, Članak 34. | Predlažemo da se u članku 34. stavak 1 u Prijedlogu Zakona IZOSTAVI ugovor o djelu kao način osiguravanja rada kazališnih umjetnika. Prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima autorskim pravom smatra se pravo autora na njihovim djelima iz književnog, znanstvenog i umjetničkog područja, a srodnim pravima smatra se pravo umjetnika izvođača na njihovim izvedbama (članak 1.). Prema istom Zakonu autorsko djelo je definirano kao originalna intelektualna tvorevina iz književnog, znanstvenog ili umjetničkog područja koja ima individualni karakter bez obzira na način i oblik izražavanja, vrstu, vrijednost ili namjenu, u što spada i kazališna djelatnost koju obavljaju kazališni umjetnici (članak 14 Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima). Ugovori na temelju kojih se stječe pravo iskorištavanja autorskog prava su autorskopravni ugovori (članak 65. i 66. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima). Stoga smatramo da se rad kazališnih umjetnika, osim prvenstveno ugovorom o radu, može osiguravati i AUTORSKIM UGOVOROM, ali NE I UGOVOROM O DJELU, kako predviđa ovaj Prijedlog. Ugovor o djelu reguliran je odredbama Zakona o obveznim odnosima (ZOO) koji je u pravnom sustavu lex generalis, dok je ugovor o autorskom djelu reguliran Zakonom o autorskom pravu i drugim srodnim pravima, što predstavlja lex specialis za dramske umjetnike (čl. 4. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima – definirano pravo umjetnika kao nositelja autorskog prava). | Nije prihvaćen | Člankom 34. stavkom 1. Nacrta prijedloga Zakona predlaže se, radi omogućavanja veće fleksibilnosti u angažiranju kazališnih umjetnika, propisati zasnivanje radnog odnosa na određeno ili neodređeno vrijeme ili omogućiti rad kazališnih umjetnika temeljem ugovora o djelu ili autorskog ugovora za pojedine projekte ili programske cjeline dužeg trajanja odnosno sezone. Drugi propisi također predviđaju obavljanje poslova temeljem ugovora o djelu (Uredba o metodologijama vještačenja, Zakon o obavljanju studentskih poslova) |
| 66 | Dario Bercich | VI. KAZALIŠNI UMJETNICI I DRUGI KAZALIŠNI RADNICI, Članak 34. | Stavak 1. trebao bi glasiti: "Kazališni umjetnici zasnivaju radni odnos u javnim kazalištima i javnim kazališnim družinama ugovorom o radu na određeno ili neodređeno vrijeme." To su uostalom i predviđeni načini zapošljavanja prema zakonu o radu a nema potrebe dodavati nove nejasne kategorije ugovora. U stavku 2. brisati "po pozivu ili" ili je potrebno jako podrobno i detaljno specificirati kad se ista smije koristiti. Nacioinalna kazališta se financiraju pretežno javnim novcem, a sama kazališna djelatnost je u članku 3. predmetnoga zakona definirana javna služba. Samim time trebala bi podlijegati i članku 44. Ustava RH koji glasi: "Svaki državljanin Republike Hrvatske ima pravo, pod jednakim uvjetima, sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne službe". A jedini način je da se za svaki radno mjesto osigura javni natječaj. "Po pozivu" bi se smjelo koristiti samo u strogo propisanim slučajevima radi sprečavanja zloporabe. U stavku 3. brisati "orkestra i zbora". Razlog je jasan: svi trebaju biti jednaki, a ne neki jednakiji. | Nije prihvaćen | Člankom 34. stavkom 1. Nacrta prijedloga Zakona predlaže se, radi omogućavanja veće fleksibilnosti u angažiranju kazališnih umjetnika, propisati zasnivanje radnog odnosa na određeno ili neodređeno vrijeme ili omogućiti rad kazališnih umjetnika temeljem ugovora o djelu ili autorskog ugovora za pojedine projekte ili programske cjeline dužeg trajanja odnosno sezone. Drugi propisi također predviđaju obavljanje poslova temeljem ugovora o djelu (Uredba o metodologijama vještačenja, Zakon o obavljanju studentskih poslova) |
| 67 | Nerma Kreso-Kavain | VI. KAZALIŠNI UMJETNICI I DRUGI KAZALIŠNI RADNICI, Članak 34. | Mislim kako bi trebalo izostaviti zasnivanje radnog odnosa kazališnih umjetnika 'po pozivu' i ostaviti javno natjecanje kao koliko-toliko transparentan postupak zapošljavanja. 'Po pozivu' ostavlja prostor za mnoge zloporabe i nekorektnosti. | Nije prihvaćen | Zbog specifičnosti profesije i nužnosti provedbe programa kazališta, a imajući u vidu nemogućnost ostvarivanja programa i zastoja u radu kazališta te nemogućnost provedbe javnog natječaja u kratkom roku, potrebno je predvidjeti mogućnost zasnivanja radnog odnosa kazališnih umjetnika po pozivu. |
| 68 | Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi | VI. KAZALIŠNI UMJETNICI I DRUGI KAZALIŠNI RADNICI, Članak 34. | Stavak 1. - Predmetnom odredbom propisan je osnov zasnivanja radnoga odnosa kazališnih umjetnika, točnije propisano je kako kazališni umjetnici radni odnos zasnivaju ugovorom o radu na određeno ili neodređeno vrijeme ili se osigurava njihov rad temeljem ugovora o djelu ili autorskoga ugovora za pojedine projekte ili programske cjeline dužeg trajanja odnosno sezone sukladno planu iz članka 21. prijedloga Zakona. Predmetnom odredbom ozakonjuje se mogućnost prikrivenoga rada temeljem ugovora o djelu, a što je u koliziji s načelima radnoga prava na kojima se temelje radni odnosi u RH. Podrazumijeva se, ugovori o djelu kao i ugovori o autorskom djelu mogu se sklapati sa umjetnicima i sa ostalim izvođačima djela, za pojedine sporadične poslove, sukladno Zakonu o obveznim odnosima i tu nema ničega spornoga, pa se nameće kao promašeno ugovore o djelu i ugovore o autorskom djelu uopće normirati ovim Zakonom, kao temelj osiguranja rada umjetnika u kazalištima. Međutim, ako se već ustrajava na tom normiranju, predloženo ozakonjenje ugovornog odnosa umjetnika i kazališta temeljenoga na ugovoru o djelu koje, de facto predstavlja radni odnos, potencijalno otvara mogućnost zlouporaba i predstavlja pravnu nesigurnost. Konkretno, stavak 1. omogućuje kazalištu da sa umjetnicima, umjesto ugovora o radu, zaključi ugovor o djelu ili ugovor o autorskom djelu za, kako se propisuje, pojedine projekte ili programske cjeline dužeg trajanja odnosno sezone sukladno kadrovskom planu. To u stvarnosti može značiti da kazalište, sasvim zakonito, umjetniku umjesto ugovora o radu, ponudi na sklapanje ugovor o djelu (ugovor o autorskom djelu je podvrsta ugovora o djelu) za obavljanje istih onih poslova koji su predmet radnopravnog ugovornog odnosa, s obzirom da se pojam „pojedinog projekta ili programske cjeline dužeg trajanja odnosno sezone„ može ekstenzivno tumačiti, te trajati duže vremensko razdoblje (primjerice, ako bi umjetnik temeljem ugovora o djelu bio angažiran na nekoj predstavi koja se ponavlja u više sezona, njegov ugovor o djelu mogao bi trajati i više godina, pri čemu valja istaći sljedeće; - umjetnik bi imao iste ili istovjetne zadatke kao i umjetnik koji je u radnom odnosu temeljem ugovora o radu; - umjetnik bi imao iste obveze kao i umjetnik koji je u radnom odnosu temeljem ugovora o radu, a koji bi se odnosili na vrijeme dolaska na rad, odlaska sa rada, rada noću, rada nedjeljom, rasporeda proba, predstava i slično; - na umjetnika koji je u ugovorom odnosu sa kazalištem temeljem ugovora o djelu ne primjenjuje se zakon o radu niti kolektivni ugovori kojima su ugovorena prava i obveze umjetnika u radnom odnosu temeljem ugovora o radu (pravo na regres, božićnicu, jubilarnu nagradu, godišnji odmor, različiti dodatci po osnovi posebnih uvjeta rada i slično ...), a što u konačnici dovodi do povrede načela jednakih prava za jednak rad; - na umjetnika se ne bi primjenjivale niti odredbe o visini koeficijenata i osnovice za obračun plaća, a što bi rezultiralo time da taj umjetnik, za isti rad kao i umjetnik koji je u radnom odnosu temeljem ugovora o radu, ima manju naknadu od plaće usporednoga umjetnika, a što predstavlja diskriminaciju po osnovi rada. Stoga, a kako je to već predloženo predlagatelju Zakona u očitovanju od dana 06. svibnja 2022. godine, predlaže se zadržati odredbu iz važećeg Zakona o kazalištima koja glasi; „Za izvođenje i ostvarivanje pojedinih dijelova kazališnoga programa mogu se angažirati vanjski suradnici i umjetnici, temeljem zaključenoga ugovora o djelu ili ugovora o autorskom djelu sukladno zakonu.“ Predlagatelj Zakona nije ničim dokazao niti obrazložio da bi gore citirana, sada važeća odredba, predstavljala problem u praksi, a što bi rezultiralo nužnošću drukčijeg definiranja. | Nije prihvaćen | Člankom 34. stavkom 1. Nacrta prijedloga Zakona predlaže se propisati zasnivanje radnog odnosa na određeno ili neodređeno vrijeme ili omogućiti rad kazališnih umjetnika temeljem ugovora o djelu ili autorskog ugovora za pojedine projekte ili programske cjeline dužeg trajanja odnosno sezone. Omogućavanje rada kazlišnih umjetnika temeljem ugovora o djelu predlaže se radi omogućavanja veće fleksibilnosti u angažiranju kazališnih umjetnika, a imajući u vidu da je često potrebno žurno angažirati umjetnike za određenu zakazanu predstavu kao zamjenu. Drugi propisi također predviđaju obavljanje poslova temeljem ugovora o djelu (Uredba o metodologijama vještačenja, Zakon o obavljanju studentskih poslova) |
| 69 | Davor Schopf | VI. KAZALIŠNI UMJETNICI I DRUGI KAZALIŠNI RADNICI, Članak 34. | (3) Kazališni umjetnici koji čine kolektivna umjetnička tijela orkestra, zbora I BALETA/PLESA radni odnos zasnivaju na temelju javnog natječaja. Zapošljavanje po pozivu je dobar način za angažiranje naročito istaknutih i/ili neophodnih umjetnika. Primjerice, dramskog tenora u operi nije moguće dobiti javnim natječajem. Ako dramski tenor, koji je potreban, postoji, treba ga zaposliti pozivom. Svakako je taj način zapošljavanja potrebno detaljnije propisati, voditi računa o domaćim umjetnicima i obvezati ravnatelje da ga dobro obrazlože. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 70 | Vitomira Lončar | VI. KAZALIŠNI UMJETNICI I DRUGI KAZALIŠNI RADNICI, Članak 33. | Pravilnik koji propisuje koji se umjetnici smatraju kazališnim umjetnicima potrebno je mijenjati/revidirati, u skladu s promjena koje su nastale od donošenja važečega pravilnika. Kazališni producenti, umjetnici su koji su članovi HDDU, a nisu navedeni u Pravilniku što bi se trebalo promijeniti jer nema sumnje da spadaju u umjetnike. | Nije prihvaćen | Pravilnik o urvrđivanju kazališnih radnika koji se smatraju kazališnim umjetnicima stupanjem na snagu novoga Zakona o kazalištima prestaje važiti, a imajući u vidu da je općepoznato tko se smatra kazališnim umjetnikom. |
| 71 | Davor Schopf | VI. KAZALIŠNI UMJETNICI I DRUGI KAZALIŠNI RADNICI, Članak 33. | U nastavku VI. glave spominju se "kazališni umjetnici, kazališni umjetnici koji čine kolektivna umjetnička tijela orkestra i zbora, baletni i plesni kazališni umjetnici". Nije jasno što je s ostalim kazališnim umjetnicima – redateljima, scenografima, kostimografima i sl.? Što je sa specifičnim umjetnicima poput onih u mjuziklu koji objedinjuju plesni, glazbeni i dramski element? Ostaje li postojeći ministarski Pravilnik o kazališnim umjetnicima koji to definira na snazi ili će se donositi novi? | Primljeno na znanje | Pravilnik o urvrđivanju kazališnih radnika koji se smatraju kazališnim umjetnicima stupanjem na snagu novoga Zakona o kazalištima prestaje važiti, a imajući u vidu da je općepoznato tko se smatra kazališnim umjetnikom. |
| 72 | Nerma Kreso-Kavain | V. SREDSTVA ZA RAD JAVNOG KAZALIŠTA I JAVNE KAZALIŠNE DRUŽINE, Članak 31. | Žao mi je što RH ne ulazi u osnivačku strukturu nacionalnih kazališta. Mislim da je to pogrešno. Nacionalna bi kazališta morala biti od nacionalnog značenja. Ovako ona teško prelaze granice gradskog, a kamoli regionalnog. Ulazeći u određenom postotku u osnivačku strukturu, može se uvesti standarde koje svako nacionalno kazalište mora imati. Druga je opcija redefinirati status 'nacionalnog' i svesti ga na razumnu i održivu mjeru. Gradskim je proračunima skupo plaćati velike ansamble i skupu produkciju. Rezultat je da unutar kazališta nastaju predstave koje su znatno ispod željene razine kvalitete, bez publike i šire društvene važnosti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 73 | Vitomira Lončar | V. SREDSTVA ZA RAD JAVNOG KAZALIŠTA I JAVNE KAZALIŠNE DRUŽINE, Članak 30. | Prema Članku 30 Stavak 2 javnim kazalištima/kazališnim družinama osnivač/vlasnik trebao bi osigurana sve sredstva za produkciju. Ako su ta sredstva osigurana od strane osnivača/vlasnika, javna kazališta/kazališne družine ne bi trebala/smjela tražiti sredstva za produkciju (koja uključuje honorare, troškove opreme te izvođenje) na natječajima Ministarstva kulture. | Primljeno na znanje | Ako osnivač javnom kazalištu i javnoj kazališnoj družini osigura sredstva za produkciju, za iste troškove ne odobravaju se sredstva na natječajima Ministarstva kulture i medija. |
| 74 | Vitomira Lončar | IV. NACIONALNA KAZALIŠTA, Članak 29. | HNK u Varaždinu nema uvjete da bi bilo nacionalno kazalište. Odluka iz 2013. godine kojom je dobilo status politički je motivirana, argumentacija je promašena te je potrebno je ponovno preispitati uvođenje ovog nacionalog kazališta u redove nacionalnih kazališta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 75 | Hrvojka Begović (Predstavnica umjetnika u KV ZKM) | III. ORGANIZACIJA KAZALIŠTA, Članak 27. | Predlažemo da u novom Prijedlogu zakona ostane odredba iz važećeg zakona (ZOK, članak 32.), koja kaže da Kazališno vijeće "prati ostvarivanje programa, te njegovo financijsko i KADROVSKO izvršavanje." | Nije prihvaćen | Prema članku 24. Nacrta prijedloga Zakona kazališno vijeće razmatra i usvaja godišnji financijski i programski plan te razmatra i usvaja godišnja programska i financijska izvješća intendanta odnosno ravnatelja. Ako kazališno vijeće ne prihvati godišnje programsko i financijsko izvješće, izvršno tijelo osnivača može intendanta odnosno ravnatelja razriješiti dužnosti prije isteka mandata. |
| 76 | Dario Bercich | III. ORGANIZACIJA KAZALIŠTA, Članak 27. | Brisati stavke 2. i 3. U svim stavcima izmjeniti "izvršno tijelo" sa "predstavničko tijelo". U stvaku 4. šteta ugledu i poslovanju se može nanijeti i bez počinjenja kaznenoga djela, pa nema smisla to propisaivati te predlažem preformulaciju: "Predstavničko tijelo osnivača razriješit će intendanta, odnosno ravnatelja ako je nanio štetu poslovanju ili ugledu javnog kazališta i javne kazališne družine." | Nije prihvaćen | Prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi izvršno tijelo imenuje i razrješuje predstavnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u tijelima javnih ustanova. |
| 77 | Vitomira Lončar | III. ORGANIZACIJA KAZALIŠTA, Članak 27. | Članak 27 stavke 2 i 3 potrebno je brisati jer zadire u ovlasti osnivača i vlasnika. Ministarstvo kulture može ovaj članak uvesti isključivo i jedino za organizacije kojima je većinski vlasnik/osnivač, ali ne i za ostala kazališta. Ova "briga" za intendante i ravnatelje koji su izvan ingerencije Ministarstva kulture, a kojima nije prihvaćen izvještaj prelazi ovlasti Ministarstva kulture. Članak 27 stavak 4 potrebno je promijeniti u: Izvršno tijelo osnivača razriješit će intendanta, odnosno ravnatelja ako je pravomoćno osuđen za počinjenje kaznenog djela. Nebitno je kojeg kaznenog djela. Pravomoćno osuđene osobe ne bi smjele biti na poziciji ravnatelja/intendanta. | Nije prihvaćen | To bi moglo uključivati situacije koje nemaju veze s poslovanjem ili ugledom javnih kazališta i javnih kazališnih kuća, a odnosile bi se primjerice na uvjetno osuđene osobe u prometu. |
| 78 | Nerma Kreso-Kavain | III. ORGANIZACIJA KAZALIŠTA, Članak 27. | Primjećujem kako su pandemijske okolnosti unijele u zakon i 'višu silu'. Nadam se kako uskoro neće biti potrebe za ovakvim intervencijama. U realnosti, smjene se ravnatelja i intendanata događaju tek u slučaju novih izbora koji na vlast dovode novu političku opciju ili novi odnos snaga. Tada se izvješća čitaju pod povećalom. Sve do tada, slijedeći liniju političke podobnosti i trgovine, politika bira kazališno vijeće - vijeće bira ravnatelja - ravnatelj podnosi izvješće vijeću koje ga je izabralo - vijeće prihvaća izvješća - osnivač prihvaća izvješće. Građani i javnost ostaju nezainteresirani. Čista situacija. Ne znam je li ikad koji ravnatelj razriješen zbog nerealiziranog programa, jednako kao što ne znam je li ijedan ravnatelj realizirao program (na godišnjoj razini, ne u mandatu!) koji je pri natječaju prijavio! Ako se predloženi program (s financijskom i kadrovskom križaljkom!), na osnovu kojeg je ravnatelj imenovan - ne realizira, što se događa? Ništa! Koji je smisao prijave programa, ako taj isti nije realiziran? 'Stručna' vijeća niti ne preispituju situaciju u kojoj se program drastično mijenja. Može li ravnatelj/intendant biti smijenjen zato što ne realizira program koji je prijavio na natječaj? U stvarnosti se to ne događa. Osobno sam mišljenja kako se mora inzistirati na tome da ravnatelj provodi program koji je prijavio. 'Više se sile' događaju, ali su ovom slučaju više pravilo, nego izuzetak, tako da se mora inzistirati na liniji ODGOVORNOSTI. Javna ustanova je JAVNA, ona pripada svima i svaki pojedinac mora preuzeti svoj dio odgovornosti. Jedino se tako kazališna djelatnost može osloboditi balasta privatnih interesa, ambicija i uzurpacije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 79 | Davor Schopf | III. ORGANIZACIJA KAZALIŠTA, Članak 27. | BRISATI STAVAK 2 Zar doista pozitivno financijsko poslovanje može opravdati sva sredstva? I ako umjetnički rezultati nisu dobri? I ako mnogo toga drugoga u kazalištu ne funkcionira? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 80 | Davor Schopf | III. ORGANIZACIJA KAZALIŠTA, Članak 25. | (1) Intendant i poslovni ravnatelj, odnosno ravnatelj dužni su kazališnom vijeću I RADNIČKOM VIJEĆU tromjesečno podnositi izvješća o ostvarenju programskog i financijskog poslovanja. Članak 25. Zakona o radu propisuje podnošenje tromjesečnih izvještaja radničkom vijeću, što se u praksi najčešće ne poštuje, podjednako u odnosu na kazališno kao i na radničko vijeće. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nacrtom prijedloga zakona propisuje se obveza intendantui poslovnom ravnatelju odnosno ravnatelju podnošenje kazališnom vijeću tromjesečnih izvješća o ostvarenju programskog i financijskog poslovanja. U kazališno vijeće bira se jedan član iz redova svih zaposlenika koji može obavještavati radničko vijeće o podnesenim izvješćima. |
| 81 | SINIŠA RUŽIĆ | III. ORGANIZACIJA KAZALIŠTA, Članak 24. | Predlažem da se doda članak da članovi kazališnog vijeća izabrani iz redova umjetnika i zaposlenika, moraju podnositi tromjesečna obrazložena izvješća o odlukama koje su donijeli, kao i to da moraju konzultirati one koji su ih izabrali oko svojih odluka. Također, predlažem da kazališno vijeće mora odgovoriti ili očitovati se na pitanje zaposlenika iz redova umjetnika i svih zaposlenika. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Zapisnici o radu kazališnog vijeća javno se objavljuju. |
| 82 | Gorana Marin | III. ORGANIZACIJA KAZALIŠTA, Članak 24. | Predlažem da stavak koji kaže da Kazališno vijeće "prati ostvarivanje programa te njegovo financijsko i kadrovsko izvršenje", ostane. | Nije prihvaćen | Prema članku 24. Nacrta prijedloga Zakona kazališno vijeće razmatra i usvaja godišnji financijski i programski plan te razmatra i usvaja godišnja programska i financijska izvješća intendanta odnosno ravnatelja. Ako kazališno vijeće ne prihvati godišnje programsko i financijsko izvješće, izvršno tijelo osnivača može intendanta odnosno ravnatelja razriješiti dužnosti prije isteka mandata. |
| 83 | Hrvojka Begović (Predstavnica umjetnika u KV ZKM) | III. ORGANIZACIJA KAZALIŠTA, Članak 24. | Predlažemo da u novom Prijedlogu zakona ostane odredba iz važećeg zakona (ZOK, članak 32.), koja kaže da Kazališno vijeće "prati ostvarivanje programa, te njegovo financijsko i KADROVSKO izvršavanje." | Nije prihvaćen | Prema članku 24. Nacrta prijedloga Zakona kazališno vijeće razmatra i usvaja godišnji financijski i programski plan te razmatra i usvaja godišnja programska i financijska izvješća intendanta odnosno ravnatelja. Ako kazališno vijeće ne prihvati godišnje programsko i financijsko izvješće, izvršno tijelo osnivača može intendanta odnosno ravnatelja razriješiti dužnosti prije isteka mandata. |
| 84 | Dario Bercich | III. ORGANIZACIJA KAZALIŠTA, Članak 24. | U odnosu na trenutno važeći zakon maknut je stavak: "prati ostvarivanje programa te njegovo financijsko i kadrovsko izvršenje." Smatram da je isti jako važan i da bi ga trebalo vratiti. U institucijama poput nacionih kuća mora postojati neka mogućnost kontrole toga što se radi, tko to radi i kako to radi. To je naime bio jedini stavak temeljem kojeg se je moglo aktivno pratiti, a ne samo čitati programske i financijske izvještaje. U stavku 3 -razmatra i usvaja..... promijeniti u : "razmatra i usvaja ili odbija...." | Nije prihvaćen | Prema članku 24. Nacrta prijedloga Zakona kazališno vijeće razmatra i usvaja godišnji financijski i programski plan te razmatra i usvaja godišnja programska i financijska izvješća intendanta odnosno ravnatelja. Ako kazališno vijeće ne prihvati godišnje programsko i financijsko izvješće, izvršno tijelo osnivača može intendanta odnosno ravnatelja razriješiti dužnosti prije isteka mandata. |
| 85 | Gorana Marin | III. ORGANIZACIJA KAZALIŠTA, Članak 23. | Predlažem da se u stavku 5 članka 23. dopuni da član Kazališnog vijeća iz redova umjetnika i iz redova svih zaposlenika može biti i osoba koja nema VSS ali je član umjetničke strukovne udruge ili ima 10 godina rada u kulturi. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Kazališno vijeće ima svoju stručnu i umjetničku ulogu, iz čega proizlazi da članovi kazališnog vijeća moraju imati obrazovanje visoke razine. To je primjer dobre prakse i izvrsnosti u upravljanju i u drugim europskim kazalištima. |
| 86 | Hrvojka Begović (Predstavnica umjetnika u KV ZKM) | III. ORGANIZACIJA KAZALIŠTA, Članak 23. | Predlażemo da se u stavku 5 članka 23. doda da za člana Kazališnog vijeća iz redova umjetnika te iz redova svih zaposlenika može biti imenovana osoba koja nema VSS ali je član umjetničke strukovne udruge ili ima najmanje 10 godina rada u kulturi. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Kazališno vijeće ima svoju stručnu i umjetničku ulogu, iz čega proizlazi da članovi kazališnog vijeća moraju imati obrazovanje visoke razine. To je primjer dobre prakse i izvrsnosti u upravljanju i u drugim europskim kazalištima. |
| 87 | ANDREJ VALERJEVIČ BARBANOV | III. ORGANIZACIJA KAZALIŠTA, Članak 23. | Članovi KV-a koje je predlaže osnivač trebaju imati stručnu spremu kakvu osnivač propiše, ali za predstavnike ansambala i svih zaposlenika u KV-u, osnivač ne može propsati VSS, budući da bi time bio zakinut veliki dio baletnog ansamla, tehničkog osoblja, a vjerojatno i dio opernog ansambla. Važno je da predstavnici odabrani od umjetničkih jedinca i svih zaposlenika uživaju povjerenje istih, bez obzira na stručnu spremu. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Kazališno vijeće ima svoju stručnu i umjetničku ulogu, iz čega proizlazi da članovi kazališnog vijeća moraju imati obrazovanje visoke razine. To je primjer dobre prakse i izvrsnosti u upravljanju i u drugim europskim kazalištima. |
| 88 | Dario Bercich | III. ORGANIZACIJA KAZALIŠTA, Članak 23. | Slažem se sa svim drugim komentarima, a nadodao bi i stavak 11. Isti stavak je u dosadašnjem zakonu glasio: "Za vrijeme trajanja mandata vanjski član kazališnog vijeća ne može umjetnički djelovati u tom kazalištu." Novom formulacijom se zapravo zaobilazi sam smisao zakona a to je sprečavanje sukoba interesa u odlučivanju(treba isto naglasiti da interes ne mora nužno biti materijelnog tipa). Stvara se cijela siva zona mogućeg umjetničkog rada u svojstvu volontiranja i drugih ne-poslovnih odnosa, na koje se ista formulacija ne odnosi. Smatram da je stara formulacija jasnija, nedvosmislenija, i ostavlja manje prostora za manipulaciju. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Kazališno vijeće ima svoju stručnu i umjetničku ulogu, iz čega proizlazi da članovi kazališnog vijeća moraju imati obrazovanje visoke razine. To je primjer dobre prakse i izvrsnosti u upravljanju i u drugim europskim kazalištima. Stavkom 11. propisuje se da član kazališnog vijeća za vrijeme trajanja mandata ne može biti u poslovnom odnosu s tim kazalištem, što je šira formulacija od važećeg Zakona. |
| 89 | Vitomira Lončar | III. ORGANIZACIJA KAZALIŠTA, Članak 23. | Nije jasno zbog čega bi članovi KV iz redova zaposlenika ili umjetnika trebali imati stručnu spremu koja se navodi u prijedlogu i zbog čega se zakonodavac odlučio na ovakvu odredbu. Vlasnik kazališta može imati ovakva ograničenja/zahtjeve za predstavnike u KV članova koje bira, ali ne i za umjetnike i zaposlenike koje biraju umjetnici i ostali radnici. | Primljeno na znanje | Kazališno vijeće ima svoju stručnu i umjetničku ulogu, iz čega proizlazi da članovi kazališnog vijeća moraju imati obrazovanje visoke razine. To je primjer dobre prakse i izvrsnosti u upravljanju i u drugim europskim kazalištima. |
| 90 | Nerma Kreso-Kavain | III. ORGANIZACIJA KAZALIŠTA, Članak 23. | Ovdje imam problem s članovima kazališnog vijeća pravne i ekonomske struke s 'iskustvom u području kulture'. Bez namjere da obezvređujem doprinos i nužnost uklapanja u ekonomski i pravni okvir, bojim se da će kroz ovu formulaciju u vijeća ulaziti brojni ekonomisti i pravnici čije je iskustvo u kulturi minorno ili nikakvo. Manje sredine jednostavno raspolažu s većim brojem ekonomista i pravnika s 'iskustvom', koji će se tako naći među članovima vijeća, pozvani odlučivati o nečemu što - ne razumiju. Lako mi je zamisliti sastav vijeća npr. dubrovačkog ili zadarskoga kazališta, gdje su deficiti umjetničkog kadra koji ne surađuje s kazalištem. Lako će se tako formirati vijeće u kojem će poznavatelji kazališta biti u debeloj manjini. Bez obzira na želje osnivača, ponavljam kako ih treba prisiliti da osiguraju uvjete za rad kazališta ili svoje ustanove proglasiti nečim drugim! Da moja bojazan nije neopravdana, potvrđuje i dominantno ne-umjetnički kadar na čelu hrvatskih javnih kazališta. Stvari se, dakako, mogu relativizirati, ali se radi mahom o pojedincima (posebno govorimo li o nacionalnim kazalištima) nikakvog ili simboličkog umjetničkog opusa. Po tome bi se dalo zaključiti kako je pitanje kazališta primarno ekonomsko, socijalno ili političko, a tek onda umjetničko i kulturno pitanje. | Primljeno na znanje | Kazališno vijeće ima svoju stručnu i umjetničku ulogu, iz čega proizlazi da članovi kazališnog vijeća moraju imati obrazovanje visoke razine društvene, humanističke ili umjetničke struke s radnim iskustvom u javnom kulturnom sektoru, istaknuti znanstvenici odnosno nastavnici u području umjetničke i društveno-humanističke edukacije te pravni ili ekonomski stručnjaci s iskustvom u području kulture, a imajući u vidu zadaće i ovlasti kazališnog vijeća. To je primjer dobre prakse i izvrsnosti u upravljanju i u drugim europskim kazalištima. |
| 91 | Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi | III. ORGANIZACIJA KAZALIŠTA, Članak 23. | a) Propisivanje stručne spreme za člana kazališnoga vijeća iz redova svih zaposlenika u koliziji je sa odredbom članka 164. Zakona o radu iz koje odredbe se i crpi pravo svih radnika na izbor svoga predstavnika, u ovom slučaju, u kazališno vijeće kazališta ili kazališne družine. b) Propisivanje stručne spreme za člana kazališnog vijeća iz redova svih zaposlenika u suprotnosti je sa odredbom stavka 3. istog članka kojim je predloženo da se pravo zaposlenika na izbor svoga predstavnika u kazališno vijeće temelji na zakonu kojim se uređuju radni odnosi. Iz Zakona o radu ne proizlazi da bi se drugim zakonom moglo propisati ovakvo ograničenje pasivnog biračkog prava. c) Ovakvim prijedlogom, u smislu pasivnog biračkoga prava, odnosno prava da budu birani u kazališno vijeće kazališta ili kazališne družine, diskriminiraju se zaposlenici po osnovi obrazovanja, te se veliki broj djelatnika, posebno djelatnika tehnike u kojoj prevladavaju niže stručne spreme od visoke ili s njom izjednačene stručne spreme, isključuje iz prava na predstavljanje zaposlenika u kazališnom vijeću kazališta ili kazališne družine, a što je protivno demokratskim izbornim načelima. d) u odnosu na stavak 9. predmetnoga članka, za ukazati je kako se na postupak izbora predstavnika svih radnika u kazališno vijeće, na odgovarajući način primjenjuju odredbe Pravilnika o postupku izbora radničkoga vijeća za izbor jednoga člana radničkoga vijeća. Stoga nije prihvatljivo da se način imenovanja, izbora i razrješenja članova kazališnog vijeća, između ostalih i predstavnika svih radnika u kazališnom vijeću, uređuje aktom o osnivanju ili statutom. Naime, iz sadržaja statuta kazališta u RH, postupak izbora predstavnika umjetnika ili nije uopće uređen ili je loše uređen, isti je nepotpun i ostavlja previše nedorečenosti u postupku izbora. Stoga se predlaže da se i kod postupka izbora za člana kazališnog vijeća iz redova umjetnika, kao i kod postupka izbora za člana kazališnog vijeća iz redova svih radnika, primjenjuju odredbe Pravilnika o postupku izbora radničkog vijeća kojim je na sveobuhvatan i precizan način propisan izborni postupak. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Radi se o tijelu koje se zove kazališno vijeće te ima svoju stručnu i umjetničku ulogu, iz čega proizlazi da članovi kazališnog vijeća moraju imati obrazovanje visoke razine. To je primjer dobre prakse i izvrsnosti u upravljanju i u drugim europskim kazalištima. |
| 92 | Davor Schopf | III. ORGANIZACIJA KAZALIŠTA, Članak 23. | BRISATI STAVAK 5 Visoka stručna sprema nije sama po sebi garancija dobrog obavljanja dužnosti člana kazališnog vijeća. Brojni istaknuti umjetnici je nemaju, a mogli bi znanjem i iskustvom pridonositi radu kazališnog vijeća. Najvažniji je odabir osobe s njezinim znanjem, iskustvima te rezultatima i ugledom u JAVNOM radu. Vezano uz stavak 6, nisu baš poznati pravni ili ekonomski stručnjaci s iskustvom u području kulture. Vezano uz stavak 5, unaprijed se eliminira najveći dio baletnih umjetnika koji uglavnom nemaju VSS. | Nije prihvaćen | Kazališno vijeće ima svoju stručnu i umjetničku ulogu, iz čega proizlazi da članovi kazališnog vijeća moraju imati obrazovanje visoke razine društvene, humanističke ili umjetničke struke s radnim iskustvom u javnom kulturnom sektoru, istaknuti znanstvenici odnosno nastavnici u području umjetničke i društveno-humanističke edukacije te pravni ili ekonomski stručnjaci s iskustvom u području kulture, a imajući u vidu zadaće i ovlasti kazališnog vijeća. To je primjer dobre prakse i izvrsnosti u upravljanju i u drugim europskim kazalištima. |
| 93 | SINIŠA RUŽIĆ | III. ORGANIZACIJA KAZALIŠTA, Članak 22. | Predlažem da članak 22. glasi "Intendant, odnosno ravnatelj javnog kazališta i javne kazališme družine za vrijeme trajanja mandata NE MOŽE umjetnički djelovati izvan kazališta, odnosno kazališne družine...itd itd".....Onaj tko se odluči za posao intendanta ili ravnatelja ima i previše posla u matičnoj kući, uz vrlo pristojnu plaću, i vrijeme je da se uvede praksa ili rad na uglednoj dužnosti, ili rada za honorare uokolo. | Nije prihvaćen | Radi se o praksi koja postoji i u drugim europskim kazalištima. Na taj način se razmjenjuju iskustva te se postiže potrebno umrežavanje kroz umjetničke organizacije i platforme, a u cilju promocije zemlje i kazališta u kojima djeluju. |
| 94 | Dario Bercich | III. ORGANIZACIJA KAZALIŠTA, Članak 22. | Predlažem uvođenje novog stavka: (3) Intendant odnosno ravnatelj javnog kazališta i javne kazališne družine za vrijeme trajanja mandata može umjetnički djelovati i obavljati umjetničke poslove unutar kazališta, odnosno kazališne družine jedino uz suglasnost kazališnog vijeća, koja mora u svakom pojedinom slučaju sadržavati uvjete za obavljanje takvih poslova. Predlažem članak jer pozicija intendanta dopušta odabir naslova i umjetnika koje će ih ostvariti, isto tako može iste poslove dodijeljivati proizvoljno i sam sebi. To stvara povlaštenu poziciju spram drugih umjetnika u kojoj može doći do zloporabe položaja i ovlasti. Ne treba zaboraviti i da je funkcija intendanta primarno upravljačka, a ne umjetnička. Ne smatram da intendant nebi smio umjetnički djelovati, ali treba postojati mehanizam kontrole da bi se spriječila zloporaba, a smatram da bi takav stavak bio dobar način. | Nije prihvaćen | Radi se o praksi koja postoji i u drugim europskim kazalištima. Intendant, odnosno ravnatelj javnog kazališta i javne kazališne družine, osmišljava, organizira i provodi umjetnički program i za njega je odgovoran, a kazališno vijeće razmatra i usvaja godišnji programski plan i izvješća, čije neprihvaćanje može rezultirati razrješenjem dužnosti intendanta odnosno ravnatelja. |
| 95 | Vitomira Lončar | III. ORGANIZACIJA KAZALIŠTA, Članak 22. | Niti intendant niti ravnatelj javnoga kazališta/kazališne družine za vrijeme trajanja mandata ne bi smjeli djelovati izvan kazališta. Izabrani su na radno mjesto visoke odgovornosti, a većina ih ima i obvezu biti dostupnima 24 sata. Nepoznata je praksa u drugim zemljama da intendanti i ravnatelji za vrijeme mandata rade u drugim kazalištima. Nezamislivo je da bi intendant bilo kojeg njemačkog ili engleskog kazališta umjetnički djelovao izvan svoje organizacije. Ključni problem hrvatskog kazališnog sustava zakonodavac očito ne želi riješiti, a to je sukob interesa. Sve dok se ne riješi sukob interesa, sustav će biti netransparentan i podložan "trgovini", koja uobičajena pojava u HR kazalištu. Komentar se odnosi na oba stavka Članka 22. | Nije prihvaćen | Radi se o praksi koja postoji i u drugim europskim kazalištima. Na taj način se razmjenjuju iskustva te se postiže potrebno umrežavanje kroz umjetničke organizacije i platforme, a u cilju promocije zemlje i kazališta u kojima djeluju. |
| 96 | Vitomira Lončar | III. ORGANIZACIJA KAZALIŠTA, Članak 20. | Članak 20 Stavak 4, kao i u prethodnom Članku, daje ovlasti ministru kulture koje ne bi trebao ni smio imati. Vlasnici i osnivači javnih kazališta trebaju brinuti o "svojim" ustanovama, a to nikako ne spada u ingerencije ministra kulture. | Primljeno na znanje | Radi se o situaciji kada ravnatelju istekne odnosno prestane mandat, a osnivači ne obave razrješenje odnosno imenovanje ravnatelja u propisanim rokovima. |
| 97 | Ured pučke pravobraniteljice | III. ORGANIZACIJA KAZALIŠTA, Članak 19. | Obzirom da Nacrtom ZoK-a nisu propisani stupanj obrazovanja, stručni uvjeti i kompetencije koje trebaju imati intendant, vršitelj dužnosti intendanta, ravnatelj javnog kazališta i javne kazališne družine te vršitelj dužnosti ravnatelja, dok su s druge strane propisani stručni uvjeti za članove kazališnog vijeća, predlažemo iste definirati i u odnosi na intendante i ravnatelje te vršitelje dužnosti intendanta i ravnatelja. Naime, iako su uvjeti za imenovanje intendanta odnosno ravnatelja do sada bili propisani statutom ustanove ili općim aktima, smatramo da bi radi transparentnosti i ujednačavanja kriterija imenovanja intendanata i ravnatelja te vršitelja dužnosti, bilo korisno propisati stručne uvjete odnosno stupanj obrazovanja za navedene funkcije. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Uvjeti za imenovanje intendanta odnosno ravnatelja uređuju se statutom kazališta. |
| 98 | Hrvojka Begović (Predstavnica umjetnika u KV ZKM) | III. ORGANIZACIJA KAZALIŠTA, Članak 19. | Predlažemo da ravnatelja bira predstavničko tijelo Osnivača, kao što je bilo i do sada u važećem ZOK iz 2006, a ne izvršno tijelo, kako se predlaže u ovom prijedlogu Zakona | Nije prihvaćen | Prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi izvršno tijelo imenuje i razrješuje predstavnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u tijelima javnih ustanova. |
| 99 | Vitomira Lončar | III. ORGANIZACIJA KAZALIŠTA, Članak 19. | Stavak 6. ovoga članka, kaže da ministar nadležan za kulturu ima ovlasti razriješiti ravnatelja/intendanta javnog kazališta ili javne kazališne družine kojima država nije osnivač niti u jednome dijelu. Osnivači i vlasnici trebaju rješavati probleme "svojih" ustanova. Zašto bi ministar kulture imao ikakve ovlasti u upravljanju javnih kazališta/kazališne družine u kojima država nema nikakvih udjela? Ministar kulture kao i njegov tim trebaju osigurati okvir funkcioniranja kazališnog/kulturnog života u RH, a ovaj Stavak izlazi iz tih okvira. Stavak 7 predviđa da ministar kulture imenuje vršitelje dužnosti ustanovama kojima država nije vlasnik ili osnovač niti u jednome dijelu. što također izlazi iz okvira koje bi ministar kulture trebao imati. | Primljeno na znanje | Radi se o situaciji kada ravnatelju istekne odnosno prestane mandat, a osnivači ne obave razrješenje odnosno imenovanje ravnatelja u propisanim rokovima. |
| 100 | Ured pučke pravobraniteljice | III. ORGANIZACIJA KAZALIŠTA, Članak 18. | Obzirom da Nacrtom ZoK-a nisu propisani stupanj obrazovanja, stručni uvjeti i kompetencije koje trebaju imati intendant, vršitelj dužnosti intendanta, ravnatelj javnog kazališta i javne kazališne družine te vršitelj dužnosti ravnatelja, dok su s druge strane propisani stručni uvjeti za članove kazališnog vijeća, predlažemo iste definirati i u odnosi na intendante i ravnatelje te vršitelje dužnosti intendanta i ravnatelja. Naime, iako su uvjeti za imenovanje intendanta odnosno ravnatelja do sada bili propisani statutom ustanove ili općim aktima, smatramo da bi radi transparentnosti i ujednačavanja kriterija imenovanja intendanata i ravnatelja te vršitelja dužnosti, bilo korisno propisati stručne uvjete odnosno stupanj obrazovanja za navedene funkcije. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Uvjeti za imenovanje intendanta odnosno ravnatelja uređuju se statutom kazališta. |
| 101 | Dario Bercich | III. ORGANIZACIJA KAZALIŠTA, Članak 18. | U članku 18 stvaku 4. intendanta imenuje izvršno tjelo osnivača... To je značajna promjena u odnosu na dosadašnji zakon koji tu dužnost pripisuje predstavničkom tijelu. Smatram da ta promijena nije dobra jer jednu toliko važnu odluku ne bi trebala donositi jedna osoba nego šire tijelo, osobito jer se radi o izboru osobe koja barata velikom količinom sredstava lokalnih proračuna za kulturu, a samim time smatram da bi pretstavničko tijelo bolje pretstavljalo volju poreznih obveznika, ili bi u najmanju ruku dopustilo dijalog i raspravu umjesto jednostrane odluke pojedinaca. | Nije prihvaćen | Prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi izvršno tijelo imenuje i razrješuje predstavnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u tijelima javnih ustanova. |
| 102 | Dario Bercich | III. ORGANIZACIJA KAZALIŠTA, Članak 16. | U Članku 16 stavak 2. ostaju nedefinirane ovlasti zamjenika, kaznene i druge odgovornosti istoga, te kada se primjenjuju. Obzirom da se radi o novom pojmu u zakonu o kazalistima koji u prijasnjem zakonu nije postojao, smatram da bi te stvari svakako bilo potrebno definirati slovom zakona. | Nije prihvaćen | Navedeno se uređuje statutom kazališta. |
| 103 | Davor Schopf | III. ORGANIZACIJA KAZALIŠTA, Članak 12. | Kazalište i kazališna družina dužni su u roku od 90 dana po završetku KAZALIŠNE SEZONE, dokumentarno i arhivsko gradivo koje obuhvaća plakate, programske knjižice i fotografije, predati u digitalnom obliku na čuvanje nadležnom arhivu. | Djelomično prihvaćen | Prihvaćen je rok od 90 dana za predaju dokumentarnog i arhivskog gradiva na čuvanje nadležnom arhivu. |
| 104 | Umjetnička organizacija Studio9 | III. ORGANIZACIJA KAZALIŠTA, Članak 7. | članak 7 točka 2 - privatno kazalište može osnovati druga pravna i fizička osoba - to je novost u odnosu na postojeći zakon, te omogućava to da osnivači privatnih PROFESIONALNIH kazališta ne moraju biti profesionalni umjetnici, što je višestruko problematično i negativno za profesionalne umjetnike te održavanje i podupiranje visoko-kvalitetnog nezavisnog umjetničkog staralaštva. Uvođenje "drugih pravnih i fizičkih osoba" kao oblika organizacije prijeti amaterizacijom kazališne djelatnosti budući da se ne propisuje obaveza da su osnivači profesionalni umjetnici kao što je to slučaj kod umjetničkih organizacija što propisuje Zakon o samostalnim umjetnicima koji to regulira, a što jedino može garantirati profesionalnu i kvalitetnu razinu obavljanja kazališne djelatnosti. Ova odredba imala bi negativne posljedice na izvrsnost privatnih kazališta i njihovih programa, i nejasno je zašto bi uopće htjeli omogućiti nekome tko nije kazališni profesionalac da vodi i upravlja kazalištem i kroji kazališne programe upitne kvalitete. Mišljenja sam da se na taj način srozava sama kazališna umjetnost kao i prava profesionalnih kazališnih umjetnika, koja su ionako u većini slučajeva oskudna i problematična. Stavka koja kaže da "druga pravna osoba može osnovati kazalište uz uvjet da osigurava rad profesionalnih umjetnika" je visoko rizična i teško ju je u praksi kontrolirati, jer samo Ministarstvo kulture i medija, teško može kontrolirati sklopljene ugovore za sve projekte drugih pravnih osoba, što preostaje jedini način kontrole profesionalizma. Budući da je zadatak Ministarstva da napravi zakonski okvir koji će garantirati maksimalno kvalitetno obavljanje i unaprijeđivanje kazališne djelatnosti, kao i osigurati kvalitetan profesionalan život umjetnika i njihovu egzistenciju, mišljenja sam da se ova stavka treba izbaciti iz nacrta zakona. Za Studio 9, samostalna umjetnica i umjetnička ravnateljica Karmen Sunčana Lovrić | Primljeno na znanje | Člankom 6. Nacrta prijedloga zakona o kazalištima omogućava se osnivanje kazališta i kazališnih družina kao ustanova, trgovačkih društava, umjetničkih organizacija ili kao drugih pravnih osoba uz uvjet da se osigura rad profesionalnih umjetnika. Navedenom odredbom, obavljanje kazališne djelatnosti omogućava se svim zainteresiranim subjektima u odgovarajućem pravnom obliku, ali uz uvjet da se osigura rad profesionalnih umjetnika, kako bi se otklonile prepreke u pogledu osnivanja novih kazališta i kazališnih družina. Postojanje uvjeta za osnivanje kazališta, kazališnih družina i kazališnih kuća utvrđuje ministarstvo nadležno za kulturu. |
| 105 | Marko Torjanac | III. ORGANIZACIJA KAZALIŠTA, Članak 7. | Uvođenje ''drugih pravnih i fizičkih osoba'' kao oblika organizacije prijeti amaterizacijom kazališne djelatnosti budući da se ne propisuje obaveza da su osnivači profesionalni umjetnici kao što je to slučaj kod umjetničkih organizacija što propisuje Zakonu o samostalnim umjetnicima koji to dobro regulira , a što jedino može garanitirati profesionalnu i time kvalitetnu razinu obavljanja kazališne djelatnosti. Ova odredba imat će negativne posljedice po izvrsnost privatnih kazališta i kazališnih programa čija su garancija profesionalizma danas upravo njihovi profesionalni osnivači. Razina kvalitete nužno će se smanjiti bilo da je riječ o amaterskom vođenju tako osnovanih kazališta ili sumnjivim razinama profesionalizma koji će moći djelovati u okviru zakonski registriranih kazališta. Ovom izmjenom, također, postaje izlišan Očevidnik kazališta, jedan od najkvalitetnijih registara u kulturi, čija je uloga upravo garanicija profesionalizma i kvalitete. Što se tiče navoda da druga pravna osoba može osnovati kazalište uz uvjet da osigura rad profesionalnih umjetnika, to je također nemoguće kontrolirati, jer samo Ministarstvo neće moći kontrolirati sklopljene ugovore za sve projekte drugih pravnih osoba što preostaje jedini način kontrole profesionalizma. Takva praksa je neprovodiva, jer bi zahtijevala znatno veće kapacitete zaposlenih u samom Ministarstvu zbog dodatne birokratizaciju cijelog procesa. Osim toga, zadaća Ministarstva ne bi trebala biti kontrolirati svaki pojedini projekt i ugovor kazališta u RH, već napraviti zakonski okvir koji će garantirati maksimalno kvalitetno profesionalno obavljanje kazališne djelatnosti. | Primljeno na znanje | Člankom 6. Nacrta prijedloga zakona o kazalištima omogućava se osnivanje kazališta i kazališnih družina kao ustanova, trgovačkih društava, umjetničkih organizacija ili kao drugih pravnih osoba uz uvjet da se osigura rad profesionalnih umjetnika. Navedenom odredbom, obavljanje kazališne djelatnosti omogućava se svim zainteresiranim subjektima u odgovarajućem pravnom obliku, ali uz uvjet da se osigura rad profesionalnih umjetnika, kako bi se otklonile prepreke u pogledu osnivanja novih kazališta i kazališnih družina. Postojanje uvjeta za osnivanje kazališta, kazališnih družina i kazališnih kuća utvrđuje ministarstvo nadležno za kulturu. |
| 106 | Vitomira Lončar | III. ORGANIZACIJA KAZALIŠTA, Članak 7. | Argumentacija za Članak 7 Stavak 2 je ista kao za Članak 6. Druga pravna i fizička osoba kao osnivač kazališta naštetit će profesionalizmu, izvrsnosti, a također ugroziti egzistenciju umjetnika. | Primljeno na znanje | Člankom 6. Nacrta prijedloga zakona o kazalištima omogućava se osnivanje kazališta i kazališnih družina kao ustanova, trgovačkih društava, umjetničkih organizacija ili kao drugih pravnih osoba uz uvjet da se osigura rad profesionalnih umjetnika. Navedenom odredbom, obavljanje kazališne djelatnosti omogućava se svim zainteresiranim subjektima u odgovarajućem pravnom obliku, ali uz uvjet da se osigura rad profesionalnih umjetnika, kako bi se otklonile prepreke u pogledu osnivanja novih kazališta i kazališnih družina. Postojanje uvjeta za osnivanje kazališta, kazališnih družina i kazališnih kuća utvrđuje ministarstvo nadležno za kulturu. |
| 107 | Marija Kolb | III. ORGANIZACIJA KAZALIŠTA, Članak 6. | Formalno obrazovanje u podrucju scenskih i izvedbenih umjetnosti kao i clanstvo u strukovnim udrugama (a kojima prethodi dostavljanje dokaza o kvaliteti i kvantiteti umjetnickog djelovanja) jamce, kako korisnicima kulturnih i umjetnickih programa, tako i nadleznom Ministarstvu, kvalitetu predlozenih i odrzavanih programa kao i profesionalnost u provodjenju istih. Uvodjenjem formulacije "druga pravna i fizicka osoba" profesionalne umjetnike i producente izjednacava se s amaterskim skupinama, ugrozava se profesionalnost struke i sveukupno ocuvanje kvalitete programa izvedbenih formi. | Nije prihvaćen | Člankom 6. Nacrta prijedloga zakona o kazalištima omogućava se osnivanje kazališta i kazališnih družina kao ustanova, trgovačkih društava, umjetničkih organizacija ili kao drugih pravnih osoba uz uvjet da se osigura rad profesionalnih umjetnika. Navedenom odredbom, obavljanje kazališne djelatnosti omogućava se svim zainteresiranim subjektima u odgovarajućem pravnom obliku, ali uz uvjet da se osigura rad profesionalnih umjetnika, kako bi se otklonile prepreke u pogledu osnivanja novih kazališta i kazališnih družina. Postojanje uvjeta za osnivanje kazališta, kazališnih družina i kazališnih kuća utvrđuje ministarstvo nadležno za kulturu. |
| 108 | Buga Marija Simic | III. ORGANIZACIJA KAZALIŠTA, Članak 6. | Nejasno je zašto Zakonodavac želi poduprijeti amaterizaciju i pad kvalitete izvedbenih formi u RH. Uvođenjem formulacije "druga pravna i fizička osoba" u smislu osnivača umjetničke organizacije, privatne kazališne družine ili kuće, u potpunosti se zanemaruje profesionalnost struke te se omogućuje izjednačavanje amaterskih skupina s onim profesionalnima. Obzirom da nije predviđena nikakva sankcija niti su propisane konkretne mjere kontrole provođenja članaka 6. i 7. povećava se mogućnost stvaranja sive zone, daljnjeg slabljenja nezavisnog sektora te padanje umjetničke kvalitete kazališnih predstava. Ukoliko se ovakav Zakon provede, postavlja se pitanje - zašto uopće imamo umjetničke Akademije ili umjetničke strukovne udruge obzirom da nadležno Ministarstvo niti uvjetuje, zahtjeva diplomu tih istih Akademija i/ili članstvo u udrugama kao validan dokaz profesionalnosti. Osobito se negira studij Produkcije obzirom da se ovim člancima predmijeva da produkciju može voditi - bilo tko. | Nije prihvaćen | Člankom 6. Nacrta prijedloga zakona o kazalištima omogućava se osnivanje kazališta i kazališnih družina kao ustanova, trgovačkih društava, umjetničkih organizacija ili kao drugih pravnih osoba uz uvjet da se osigura rad profesionalnih umjetnika. Navedenom odredbom, obavljanje kazališne djelatnosti omogućava se svim zainteresiranim subjektima u odgovarajućem pravnom obliku, ali uz uvjet da se osigura rad profesionalnih umjetnika, kako bi se otklonile prepreke u pogledu osnivanja novih kazališta i kazališnih družina. Postojanje uvjeta za osnivanje kazališta, kazališnih družina i kazališnih kuća utvrđuje ministarstvo nadležno za kulturu. |
| 109 | Marko Torjanac | III. ORGANIZACIJA KAZALIŠTA, Članak 6. | Uvođenje ''drugih pravnih osoba'' kao oblika organizacije prijeti amaterizacijom kazališne djelatnosti budući da se ne propisuje obaveza da su osnivači profesionalni umjetnici kao što je to slučaj kod umjetničkih organizacija što propisuje Zakonu o samostalnim umjetnicima koji to dobro regulira , a što jedino može garanitirati profesionalnu i time kvalitetnu razinu obavljanja kazališne djelatnosti. Ova odredba imat će negativne posljedice po izvrsnost privatnih kazališta i kazališnih programa čija su garancija profesionalizma danas upravo njihovi profesionalni osnivači. Razina kvalitete nužno će se smanjiti bilo da je riječ o amaterskom vođenju tako osnovanih kazališta ili sumnjivim razinama profesionalizma koji će moći djelovati u okviru zakonski registriranih kazališta. Ovom izmjenom, također, postaje izlišan Očevidnik kazališta, jedan od najkvalitetnijih registara u kulturi, čija je uloga upravo garanicija profesionalizma i kvalitete. Što se tiče navoda da druga pravna osoba može osnovati kazalište uz uvjet da osigura rad profesionalnih umjetnika, to je također nemoguće kontrolirati, jer samo Ministarstvo neće moći kontrolirati sklopljene ugovore za sve projekte drugih pravnih osoba što preostaje jedini način kontrole profesionalizma. Takva praksa je neprovodiva, jer bi zahtijevala znatno veće kapacitete zaposlenih u samom Ministarstvu zbog dodatne birokratizaciju cijelog procesa. Osim toga, zadaća Ministarstva ne bi trebala biti kontrolirati svaki pojedini projekt i ugovor kazališta u RH, već napraviti zakonski okvir koji će garantirati maksimalno kvalitetno profesionalno obavljanje kazališne djelatnosti. | Nije prihvaćen | Člankom 6. Nacrta prijedloga zakona o kazalištima omogućava se osnivanje kazališta i kazališnih družina kao ustanova, trgovačkih društava, umjetničkih organizacija ili kao drugih pravnih osoba uz uvjet da se osigura rad profesionalnih umjetnika. Navedenom odredbom, obavljanje kazališne djelatnosti omogućava se svim zainteresiranim subjektima u odgovarajućem pravnom obliku, ali uz uvjet da se osigura rad profesionalnih umjetnika, kako bi se otklonile prepreke u pogledu osnivanja novih kazališta i kazališnih družina. Postojanje uvjeta za osnivanje kazališta, kazališnih družina i kazališnih kuća utvrđuje ministarstvo nadležno za kulturu. |
| 110 | Vitomira Lončar | III. ORGANIZACIJA KAZALIŠTA, Članak 6. | U dosadašnjem ZOK-u kazalište je bilo moguće osnovati kao ustanovu (javna i privatna) trgovačko društvo (privatni sektor) te umjetničku organizaciju (treći sektor). Nema nikakve potrebe uvoditi u sustav "druge pravne osobe" iz više razloga, a najvažniji je zaštita profesije. Također nije jasno tko bi kontrolirao "druge pravne osobe" da li zaista u radu angažiraju profesionalne umjetnike i kakve bi bile sankcije ako se to ne bi dogodilo? Ovakvom odredbom, umjesto da štiti profesionalizam, izvrsnost i umjetnike, zakonodavac omogućava bilo kome da registrira kazališnu djelatnost, što je skandalozno. U zemlji koja ima 5 kazališnih akademija iz kojih svake godine izlazi više desetaka umjetnika koji bi mogli osnovati kazalište, omogućiti i "drugim pravnim osobama" da to čine je također i omalovažavanje i struke. Koji su razlozi da zakonodavac donosi ovakav prijedlog nije jasno, ali je jasno da je ovo dodatni udarac neovisnoj sceni u Hrvatskoj. Tržište se značajno smanjilo (demografski i drugi razlozi), a broj umjetnika se značajno povećao te je uvođenje "drugih pravnih osoba" koje bi mogle osnovati kazalište potpuno bespredmetno. Struku je potrebno s jedne strane zaštiti, a s druge joj omogućiti razvoj. Ovaj prijedlog ne zadovoljva ni jedan od dva navedena kriterija: niti štiti (upravo obrnuto) niti omogućava razvoj. | Nije prihvaćen | Člankom 6. Nacrta prijedloga zakona o kazalištima omogućava se osnivanje kazališta i kazališnih družina kao ustanova, trgovačkih društava, umjetničkih organizacija ili kao drugih pravnih osoba uz uvjet da se osigura rad profesionalnih umjetnika. Navedenom odredbom, obavljanje kazališne djelatnosti omogućava se svim zainteresiranim subjektima u odgovarajućem pravnom obliku, ali uz uvjet da se osigura rad profesionalnih umjetnika, kako bi se otklonile prepreke u pogledu osnivanja novih kazališta i kazališnih družina. Postojanje uvjeta za osnivanje kazališta, kazališnih družina i kazališnih kuća utvrđuje ministarstvo nadležno za kulturu. |
| 111 | Nerma Kreso-Kavain | II. KAZALIŠNA DJELATNOST, Članak 5. | Koliko se sjećam, prošlim je zakonom isključena mogućnost osnivanja kazališnih kuća, iako su osnivači doskočili ovome osnivajući 'ansamble' od jednog ili dva umjetnika (HNK Zadarr ili INK Pula i sl.). Pri tom se nerijetko ističe kako zapošljavanje umjetnika je velik financijski izdatak. Zanimljivo je primijetiti kako neka kazališta koja djeluju kao kazališne kuće (iako se u svom nazivu nisu odrekla 'kazališta') imaju godišnje proračune tek nešto manje od onih koji upošljavaju veći broj umjetnika. Iz toga je teško povjerovati kako su razlozi za nesklapanje ugovora s umjetnicima na višegodišnji angažman - financijski. Kazalište, prema toj logici, ima ravnatelje, poslovne ravnatelje, tajnike, računovođe i sl, marketinškog stručnjaka, dramske pedagoge (radionice za djecu posljednjih su desetljeća postale vrlo popularne!), ali ne i - glumce, pjevače ili dramaturge!? Što ili tko je onda kazalište? Imamo li na umu prevelik broj studija glume i glazbenih studija, možemo se zapitati gdje će ti ljudi raditi ako se dopusti osnivačima da 'štede' na umjetnicima? Želi li osnivač kazališnu ustanovu, neka se potrudi osigurati uvjete za njezinu istinsko funkcioniranje! Moj je osobni prijedlog da se ukinu kazališne kuće ili da se zovu svojim pravim imenom: centri za kulturu i sl. jer često - osim glazbeno-scenske i izvedbene djelatnosti upriličuju mnoge druge sadržaje koji s kazalištem nemaju puno veze. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Kazališne kuće su pravne osobe koje raspolažu s prostorom funkcionalno pogodnim za izvođenje scenskih, glazbenih i glazbeno-scenskih djela i potrebnim organizacijskim i tehničkim osobljem. Postojanje uvjeta za osnivanje kazališnih kuća utvrđuje ministarstvo nadležno za kulturu. |
| 112 | ANDREJ VALERJEVIČ BARBANOV | II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 1. Ocjena stanja | Zakon o kazalištima iz 2006.g. svakako ima svojih manjkavosti, i dakako ga treba mijenjati, jer njegova primjena je, naprimjer, uzrokovala prekid u prirodnom tijeku smjene generacija u baletnim ansamblima u nacionalnim kazalištima. Ipak, teško je vjerovati da Predlagatelj toga nije bio svjestan, te da je u proteklih 16 godina propustio urediti uvjete za umirovljenje baletnih umjetnika, kako bi se mogli dostojanstveno pripremati za mirovinu i s jasnim rokovima. Nažalost, novi Prijedlog ZOK-a također ima svojih mana, i njegova bi se primjena mogla smatrati, ne samo pogubnom za Kazalište, nego čak i ishitrenom iz više razloga: prijašnji zakon pripremao se više godina u suradnji sa strukovnim udrugama i socijalnim partnerima, što je u ovom slučaju, gotovo izostalo. Predlagatelj se vrlo malo konzultirao sa strukom, i skoro nikako sa socijalnim partnerom, a da ne spominjem dijalog s najviše zainteresiranom stranom- umjetnicima, koji je skoro pa izostao. Propuštena je prilika za rasprave na okruglim stolovima ili drugim oragniziranim skupovima sa zaintersiranim stranama. Jedan je od rijetkih susreta s Predlagateljem desio na godišnjoj skupštini HDPBU-a u studenome 2021.g., kad su baletni plesači jednoglasno odbili tadašnji Nacrt prijedloga zakona. Školovanje baletnog plesača traje 8.g. i iznimno je psihofizički zahtjevno. Nakon položene audicije mladi baletni plesač dobiva ugovor na određeno ako ima sreće i nije, naprimjer primljen na zamjenu. Uz naporan rad i svakodnevni stres, kako od ozljeda, koje su, nažalost, sastavni dio našeg posla, a bolovanje na račun povrede na radu teško se priznaje, profesionalne bolesti koje za baletne plesače kao da ne postoje (što Predlagatelju, vjerojatno, nije poznato), tako i zbog financijske nesigurnosti, kreditne nesposobnosti, baletni plesač ne može osigurati svoje stambeno pitanje i vrlo često se ne usuđuje zasnovati obitelj. Ne vidim pomak u brizi za dostojanstvo baletnog umjetnika. Povišavati prag za dobivanje ugovora na neodređeno sa 16.g. na 20.g. potpuno je neprihvatljivo, jer baletni plesači dok ne dobiju ugovor na neodređeno kreditno nisu solventni. Tu, prvenstveno, misim na plesače koji izlaze iz hrvatskih baletnih škola i koji odluče ostati u domovini. Baletni plesači u godinama itekako mogu „umjetnički doprinositi“, samo je na njihvom vodstvu da odabere odgovarujući repertoar za ansambl, kojim upravlja. Sintagma „umjetnici koji ne doprinose“, blago rečeno, nije primjerena i diskurs u tome smjeru je neprihvatljiv. Uz sve više navedeno, bez obzira što je ovaj prijedlog Nacrta ZOK-a značajno poboljšan, u usporedbi s prijašnjom verzijom, koja je baletnu profesiju skoro pa stavila u rang hobbiya, smatram da još uvjek ima mjesta za doradu i konstruktivni dijalog kako bismo zajedno došli do kvalitetnog rješenja. | Prihvaćen | Ministarstvo kulture i medija održalo je brojne sastanake s predstavnicima strukovnih udruga i umjetnika te predstavnicima Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi kao i brojne konzultacije s resorom rada i mirovinskog sustava. Predlaže se sklapanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme nakon četverogodišnjeg ugovora o radu na određeno vrijeme ili četverogodišnjeg trajanja radnog odnosa temeljem više ugovora o radu kraćih od četiri godine, ako postoji potreba za obavljanjem poslova toga radnog mjesta. Predlaže se da baletnim i plesnim kazališnim umjetnicima prestaje radni odnos u kazalištu prestankom ugovora o radu kada navrše 40 godina mirovinskog staža, uključujući staž osiguranja s povećanim trajanjem te ostvaruju pravo na starosnu mirovinu, bez obzira na godine života. Predlaže se za baletne i plesne kazališne umjetnike određivanje mirovine pod povoljnijim uvjetima kako bi im se omogućilo očuvanje njihove dostojanstvenosti nakon što navrše godine života u kojima nisu više u mogućnosti na odgovarajući način obavljati svoje poslove, uz osiguranje zasluženih primjerenih socijalno-materijalnih uvjeta. Također, predlaže se da se mirovina ne obustavlja baletnim i plesnim kazališnim umjetnicima koji se tijekom korištenja starosne mirovine zaposle do polovice radnog vremena. |
| 113 | Vitomira Lončar | II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 1. Ocjena stanja | Nije jasno zbog čega zakonodavac rabi termin "ministarstvo nadležno za kulturu", a ne Ministarstvo kulture i medija. | Primljeno na znanje | Navedeni termin se navodi sukladno Jedinstvenim metodološko- nomotehničkim pravilima za izradu propisa koje donosi Hrvatski sabor. |
| 114 | Davor Schopf | II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, 1. Ocjena stanja | Sadašnji trenutak donošenja Zakona o kazalištima nije dobar jer je pandemija koronavirusa poremetila normalan rad izvedbenih umjetnosti, pa treba još vremena da se stvari vrate u normalu. Donošenje novog ZOK-a je ishitreno, potaknuto zalaganjem uske interesne skupine. Kako se predviđa zaštita kazališnih umjetnika – hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, u skladu s člankom 58., stavkom 3 Ustava RH, koji ističe posebnu skrb države u zaštiti hrvatskih branitelja (Pročišćeni tekst Ustava Republike Hrvatske, Ustavni sud Republike Hrvatske, 15. siječnja 2014.)? Uopće se ne predviđa? Novim ZOK-om žele se problemi koji spadaju u područje mirovinskog osiguranja i u područje visokoškolskog obrazovnog sustava riješiti na području kulture. Nedovoljno i nesveobuhvatno sagledavanje problemâ može dovesti do toga da se problem čije je izvorište na jednom području, rješava na nekom drugom području, pa onda rješenje jednog problema stvara nove probleme. Problem umirovljenja baletnih i drugih kazališnih umjetnika treba sveobuhvatno riješiti, ne kazališnim nego mirovinskim zakonom, kroz institut profesionalne mirovine koja se zasniva na činjenici opadanja fizioloških funkcija organizma kod umjetnika - baletnih/plesnih umjetnika i opernih solista, a s obzirom na stalno produljenje radnoga staža, trebalo bi uvesti i za kategorije profesionalnih zborskih pjevača i pojedine kategorije orkestralnih glazbenika. Kada se prije nekoliko godina mijenjao mirovinski zakon, Ministarstvo kulture nije poduzelo ništa da riješi probleme kazališnih umjetnika. Profesionalne mirovine za kazališne umjetnike ima niz europskih zemalja - Danska, Norveška, Latvija, Švedska, Estonija, Nizozemska, Finska. Ovim je prijedlogom zakona problem umirovljenja ostarjelih umjetnika iskorišten da se dokine bilo kakva socijalna sigurnost kazališnih umjetnika koji žive od prosječnih plaća. Pravno je upitna revizija radnog odnosa na neodređeno vrijeme svake četiri godine? Dosadašnji način produljenja ugovora svake četiri godine s ulaskom u zaštićeno razdoblje nakon dvadeset godina radnog staža sasvim je dostatan da riješi probleme koji se nazivaju "promijenjenim društvenim okolnostima". Praksa već pokazuje što rade pojedinci iz uske interesne skupine koja je potaknula promjenu zakona na ovakav način, kako bi sebi raščistili prostor da mogu raditi što žele. Time se kazališni umjetnici dovode u neravnopravan položaj s ostalim kategorijama zaposlenika i u potpuno neizvjesnu meterijalnu situaciju. Zaštićeni period bio je uveden da se umjetnike socijalno zaštiti. Oni se za to moraju punih dvadeset godina truditi i dokazivati, kroz to razdoblje ne mora im se produljiti ugovor, pa zašto se misli da će se oni poslije toga "pokvariti"? Oni će samo biti iskusniji i imati više znanja. Opadanje fizioloških mogućnosti organizma različito je kod raznih pojedinaca i različito se manifestira. Ovaj zakon predviđa samo jednu mogućnost - nesposobnost. Pa najstručnije medicinske komisije godinama procjenjuju nečiju preostalu radnu sposobnost kako bi odredile njegovu daljnju radnu i životnu sudbinu, a u kazalištu bi to trebala učiniti neka komisija od tri-pet članova, po nejasnim i neutvrđenim kriterijima, časkom i potezom pera. Osim toga, poigravanje s umjetnicima narušit će sustav stalnih repertoarnih kazališta što hrvatska kazališta jesu i trebaju biti. Kontinuitet je doveo do toga da imamo bogatu povijest i tradiciju koji čine nacionalni identitet. Dovođenje trećerazrednih stranih umjetnika, čemu itekako svjedočimo u praksi, želja za zaradom koja se sve više rasplamsava i proklamira kao kriterij uspješnosti, tobožnje zalaganje da se na scenu dovedu mladi, a istovremeno se uništavaju baletne škole jer je najjednostavnije dovesti strane plesače - sve će to, uz sistematsko ugrožavanje socijalne sigurnosti koje donosi ovaj zakon, u budućnosti naštetiti hrvatskom kazalištu. Potrebno je ostaviti mogućnost da pojedini umjetnici, ako javno kazalište ima potrebu i ako umjetnici žele, nastave raditi a da se taj rad regulira na odgovarajući način, kao već postojeći rad iz mirovine ili ugovorom o djelu. Odnosno da obveza umirovljenja ne znači obvezu prestanka umjetničkog rada. Onda nitko ne bi bio teret u svojemu ansamblu, a uz postojeću regulativu radnih odnosa na određeno vrijeme do dosezanja granice zaštite za kazališne umjetnike, te uz PROMIŠLJENO, PLANSKO i ODGOVORNO sukcesivno provođenje te regulative – od strane raznih ravnatelja koji se neminovno mijenjaju kroz dvadesetak godina, koliko iznosi razdoblje za ostvarivanje zaštite – otvorilo bi se dosta prostora za dolazak novih umjetnika. Vlada RH trebala bi dobro promisliti o opravdanosti tolikih visokoškolskih studija glume i studija pojedinih glazbenih disciplina diljem RH koji generiraju hipertrofirani i za mogućnosti RH pretjeran broj pojedinih umjetnika (glumci, operni pjevači i dr.), a što se, kao problem, želi riješiti promjenama Zakona o kazalištima. Spomenuti studiji nabujali su u zemlji koja se smanjuje i izumire. Smanjenjem pojedinih studija povećala bi se konkurencija za preostale studije što bi, pak, povećalo izvrsnost tih studija. A ravnomjeran kulturni i obrazovni razvoj RH može se osigurati ravnomjernim razmještanjem studija po Hrvatskoj. Ishitrenost ovoga zakonskog prijedloga ogleda se i u činjenici da će on u još veću neravnopravnost dovesti pripadnike iste struke - orkestralne glazbenike i zborske pjevače, ljude koji rade potpuno isti posao - ali u različitim zakonski reguliranim ustanovama, Zagrebačkoj filharmoniji, Dubrovačkom simfonijskom orkestru, ansamblima HRT-a, u odnosu na glazbenike u kazalištima. Osim toga, glazbenici se glazbeno obrazuju najmanje 15 godina, od niže glazbene škole, do diplome muzičke akademije, uz paralelno opće obrazovanje. Ovaj prijedlog zakona omogućit će da u struci provedu mnogo manje vremena nego što su se za nju pripremali! Intendantima nacionalnih kazališta treba, kao obvezu, propisati međusobnu suradnju (umjesto dosadašnjih jalovih dogovora) na način da se, u redovitim vremenskih razmacima, dogovore o zajedničkoj postavi jednog opernog i jednog baletnog naslova koji će se izvoditi u svim nacionalnim kazalištima s Operom i Baletom. Također, da se svaki intendant obveže da je u svojemu mandatu dužan preuzeti po jednu opernu i dramsku predstavu iz ostalih nacionalnih kazališta. I to uvjetovati dodjelom programskih sredstava od strane Ministarstva kulture i medija. I osigurati da to pridonese POVEĆANJU repertoara a ne SUPSTITUCIJI. Promjenama Zakona o kazalištima treba povećati odgovornost ravnateljâ, kazališnih vijeća, pa i samih osnivača u smislu kažnjavanja nepoštivanja ili neprovođenja zakonâ i dopuštanja nepravilnosti u radu, što u praksi nije rijetka pojava. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 115 | Ured pučke pravobraniteljice | PRIJEDLOG ZAKONA O KAZALIŠTIMA | Uz predloženi Nacrt ZoK-a, u Ocjeni stanja i osnovnim pitanjima koja se uređuju predloženim zakonom te posljedicama koje će donošenjem zakona proisteći, pojašnjava se da je važeći Zakon o kazalištima usvojen 2006. godine te se od tada nije značajnije mijenjao pa je, imajući u vidu razvoj suvremene umjetnosti i kulture, obavljanje kazališne djelatnosti potrebno prilagoditi novim okolnostima i novim uvjetima, čime će se osigurati kontinuitet i nesmetano obavljanje kazališne djelatnosti te potaknuti njezin razvoj. Pozdravljamo namjeru predlagatelja da se novim Zakonom o kazalištima bavljenje kazališnom djelatnosti omogući svim zainteresiranim subjektima u odgovarajućem obliku te da se otklone prepreke u pogledu osnivanja novih kazališta i kazališnih družina kao i da se dodatno razradi i uredi ustrojstvo i upravljanje kazalištima kao i radno pravni status kazališnih umjetnika. Pritom, kako bi predložene odredbe Nacrta ZoK-a bile što jasnije, uključujući i svrhu i cilj njihovog donošenja, te se ujednačeno primjenjivale, predlažemo doraditi obrazloženja pojedinih odredbi prijedloga zakona na način da se pojasne ponuđena zakonska rješenja sukladno pravilima nomotehnike i članka 175. Poslovnika Hrvatskog sabora. | Prihvaćen | Dorađena su obrazloženja pojedinih odredbi prijedloga Zakona. |
| 116 | MLADEN TARBUK | PRIJEDLOG ZAKONA O KAZALIŠTIMA | Pored mnogih neusuglašenosti kojima vrvi ovaj prijedlog navodim samo osnovne, principijelne probleme: 1. Glazbenici, zaposleni u kazalištima koja imaju glazbeno-scensku djelatnost su po statusu isti glazbenici koje zapošljavaju drugi orkestri i zborovi u RH, dakle magistri umjetnosti. Potpuno je protuustavno da na istom radnom mjestu (primjerice prvi puhač), u jednom opernom orkestru glazbenik bude zapošljavan i da mu ugovor o radu bude produžavan sukladno ovom prijedlogu, dok na drugom, ali jednakom radnom mjestu (dakle, u ovom primjeru, opet prvi puhač) glazbenik bude zapošljavan sukladno Zakonu o radu koji proturječi ovom prijedlogu (čl. 35). 2. Besmislena je dosadašnja praksa koju nastavlja i ovaj prijedlog, da u slučaju nacionalnih kazališta intendant bira ravnatelje programskih cjelina. Praksa zapadne Europe podrazumijeva da intendant predlaže svoje suradnike u okviru svoje prijave, te su oni i njihove umjetničke i poslovne kompetencije integralni dio njegovog programa. 3. Ovaj prijedlog uopće ne uzima u obzir strukturu ansambala nacionalnih kazališta: stalni ansambli, poput orkestra, baletnog ansambla i zbora, ne mogu se popunjavati i zapošljavati kao da se formiraju samo za jedan projekt. Dočim je glumce i pjevače-soliste moguće angažirati po projektima (premda to nije nužno tako), stalni ansambli podrazumijevaju minimalnu fluktuaciju članova i stalni rad na međusobnoj usuglašenosti, što je u potpunoj suprotnosti s ovdje iznesenim prijedlogom (čl. 33-44). Na ovaj način ovaj prijedlog bitno doprinosi daljnjem pogoršavanju kvalitete rada umjetničkih ansambala naših narodnih kazališta. 4. Sasvim je protiv struke okrenut prijedlog kvalifikacija članova kazališnih vijeća (čl. 23, st. 5) u kojima se ne traži završeni umjetnički studij, što pak navodi st. 6. Ispada da istovremeno članovi KV mogu biti uvaženi umjetnici, ali i diplomirani strojari... | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 117 | Gordana Slivka | PRIJEDLOG ZAKONA O KAZALIŠTIMA | Ansambl i svi zaposlenici HNK Varaždin podržavaju i stoje iza prijedloga kolega iz ZKM -a, konkretno: Predlažemo da se u članku 34. stavak 1 u Prijedlogu Zakona IZOSTAVI ugovor o djelu kao način osiguravanja rada kazališnih umjetnika. Prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima autorskim pravom smatra se pravo autora na njihovim djelima iz književnog, znanstvenog i umjetničkog područja, a srodnim pravima smatra se pravo umjetnika izvođača na njihovim izvedbama (članak 1.). Prema istom Zakonu autorsko djelo je definirano kao originalna intelektualna tvorevina iz književnog, znanstvenog ili umjetničkog područja koja ima individualni karakter bez obzira na način i oblik izražavanja, vrstu, vrijednost ili namjenu, u što spada i kazališna djelatnost koju obavljaju kazališni umjetnici (članak 14 Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima). Ugovori na temelju kojih se stječe pravo iskorištavanja autorskog prava su autorskopravni ugovori (članak 65. i 66. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima). Stoga smatramo da se rad kazališnih umjetnika, osim prvenstveno ugovorom o radu, može osiguravati i AUTORSKIM UGOVOROM, ali NE I UGOVOROM O DJELU, kako predviđa ovaj Prijedlog. Ugovor o djelu reguliran je odredbama Zakona o obveznim odnosima (ZOO) koji je u pravnom sustavu lex generalis, dok je ugovor o autorskom djelu reguliran Zakonom o autorskom pravu i drugim srodnim pravima, što predstavlja lex specialis za dramske umjetnike (čl. 4. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima – definirano pravo umjetnika kao nositelja autorskog prava). Radničko vijeće HNK VŽD | Nije prihvaćen | Člankom 34. stavkom 1. Nacrta prijedloga Zakona predlaže se, radi omogućavanja veće fleksibilnosti u angažiranju kazališnih umjetnika, a imajući u vidu da je često potrebno žurno angažirati umjetnike kao zamjenu za određenu zakazanu predstavu, propisati mogućnost rada kazališnih umjetnika temeljem ugovora o djelu ili autorskog ugovora za pojedine projekte ili programske cjeline dužeg trajanja odnosno sezone. Drugi propisi također predviđaju obavljanje poslova temeljem ugovora o djelu (Uredba o metodologijama vještačenja, Zakon o obavljanju studentskih poslova) |
| 118 | ANITA HUĐEK | PRIJEDLOG ZAKONA O KAZALIŠTIMA | Ansambl LADO jedini je nacionalni profesionalni folklorni ansambl s tradicijom dugom 73 godine, od posebne važnosti za RH kako se stalno ističe. Plesno i glazbeno stvaralaštvo, reproduktivno izvođenje hrvatske narodne baštine, prikupljanje, umjetnička obrada i scenski prikaz hrvatskih narodnih plesova, običaja i glazbe samo su neke od djelatnosti kojima se Ansambl bavi, a unatoč svojoj umjetničkoj svrsi do danas nije bio obuhvaćen posebnim Zakonom. Iako vjerujem da ulazak Ansambla Lado kao ustanove u kulturi u novi ZOK nosi i neke dobre novitete za rad ustanove, smatram da se premalo pažnje posvećuje duši ustanove, a to su umjetnici, izvođači, plesači/pjevači te glazbenici. Kolo, kolektiv, ansambl. Ovakve drastične promjene bez odgodnog učinka, odnosno prijelaznog razdoblja od 5 godina kao što je traženo i preko sindikata, smrt je Lada kakvog znamo. Stupi li zakon na snagu odmah, ansambl će gotovo trenutno ostati bez velikog broja umjetnika koji će imati uvjete za starosnu mirovinu po novim kriterijima, a toliko nas je malo već u startu. Plesni dio Ansambla čine 22 žene te 18 muškaraca, pa možete zamisliti kakav je udar odjednom izgubiti trećinu ili četvrtinu ljudi koji žive Lado. Da ne govorimo u udaru na naše kolege umjetnike koji nisu ni mogli zamisliti da će kroz par mjeseci morati u mirovinu, i to u doba velike krize, inflacije, rasta cijena i svega što slijedi. Odgodni učinak potreban je kako bi umjetnici prirodno i postepenije riješili pitanje svoje mirovine, a sam ansambl se kvalitetno pripremio za promjenu umjetnika. I ono što nas posebno brine jest dostojanstven odlazak u mirovinu te visina mirovine koja prema ovim odredbama ostaje jako nejasna te izaziva strah. Smatram da nikako nije u redu da s vrhunske razine ambasadora hrvatske kulture, nacionalne reprezentacije, ponosa Hrvatske padnemo ispod razine normalnog života u RH. Kada bi mirovine bile na nivou koji umjetnici zaslužuju, straha od odlaska u mirovinu ne bi ni bilo. | Nije prihvaćen | Nacrtom prijedloga zakona omogućuje se za plesače-pjevače Ansambla Lado ne samo ostvarivanje prava na povoljniji način, već i povoljniji izračun visine mirovine u odnosu na opći propis. Uvažavajući specifičnosti ovih zanimanja predlaže se način izračuna mirovine na temelju najpovoljnijih prosječnih vrijednosnih bodova utvrđenih na temelju prosjeka plaća iz samo deset najpovoljnijih uzastopnih godina osiguranja od 1998. godine, za razliku od mirovine prema općem propisu gdje se uzimaju u obzir plaće ostvarene tijekom cijelog radnog vijeka. Osobni bodovi koji se računaju na temelju prosječnih vrijednosnih bodova i navršenog mirovinskog staža povećavaju se za 45%, dok takvog povećanja nema kod mirovina prema općem propisu. Stoga se predloženim rješenjima kroz dva parametra (povoljniji izračun vrijednosnih bodova i povećanje osobnih bodova za 45%), a koji utječu na visinu mirovine, stvaraju uvjeti za ostvarivanje većih iznosa mirovine. |
| 119 | Kristian Šupe | PRIJEDLOG ZAKONA O KAZALIŠTIMA | Na članke 6., 7. i 8. prijedloga novog ZOK-a "uvođenjem drugih pravnih osoba" glede prava na osnivanje umjetničke organizacije, privatnih kazališta i trgovačkih društava uvodi se, zapravo, jedan novi potencijalni problem na tržištu rada za umjetnike koji djeluju aktualno, sada, a i za one buduće naraštaje. Svakako želja za kreativnošću, radom i doprinosu razvitku hrvatske kulture je čestit nagon i hvalevrijedan, pogotovo ako to čine pojedinci ili grupa pojedinaca kojima to nije primarno zanimanje od kojeg sebi ostvaruju financijsku neovisnost i egzistenciju, međutim, upravo "uvođenjem drugih pravnih osoba" otvaraju se jedna semantička vrata iza kojih se možda krije da pravo na osnivanje privatnih kazališta, umjetničkih organizacija i trgovačkih društava imaju sve osobe koje možda nisu uopće kvalificirane za takvo zvanje, koje nisu ovjerene i podržane kako iskustveno, tako ni od struke pa ni od ustanova koje su zadužene za razvoj kulturne djelatnosti iza kojih stoji ministarstvo kulture i ministarstvo obrazovanja RH. Šo znači da bi se profesionalnost kadra razvodnila ili dovela do točke izjednačavanja sa amaterizmom, što se može sve skupa strmoglaviti u dilentatizam. Kad se to tako sve zaključi onda se dođe do pitanja čemu akademije i stručni kadar? Cijenimo li njihovo znanje koje nam se prenosi za toliko malo? Time i sve ljude koji su završli naobrazbu i stečenim znanjem izašli na tržište rada? Ili su mogućnost koegzistiranja amaterizma, dilentatizma i profesonalnosti u novom ZOKu jedan te isti istoznačan pojam glede članka 6. i 7. pa je sve uredu? Uz 5 umjetničkih akademija u Hrvatskoj, gdje sa različitih odsjeka godišnje apsolvira i izađe na tržište rada nekih 300 ljudi na zemlju sa cca 4.000.000 stanovnika, u kojoj se izdvaja nekih 1% od gospodarstva na kulturu ne uključujući pritom gradske i županijske blagajne ima li smisla u prijedlogu novog ZOK-a uvoditi "druge pravne osobe", i što će i gdje će tih 3000 ljudi kroz iduća dva desetljeća raditi i gdje će se zaposliti? Zašto i čemu tako jedan demografski sužen i tjeskoban prostor djelovanja na tržištu rada za školovane umjetnike učiniti još tjeskobnijim? Nije dobro za obrazovanje i kulturu, za državu, za ekonomiju, za grupe umjetnika i pojedince. Ne valja baš u svemu primjenjivati i shvaćati da cijeli svijet je pozornica, ipak bi totrbalo malo opreznije | Primljeno na znanje | Člankom 6. Nacrta prijedloga zakona o kazalištima omogućava se osnivanje kazališta i kazališnih družina kao ustanova, trgovačkih društava, umjetničkih organizacija ili kao drugih pravnih osoba uz uvjet da se osigura rad profesionalnih umjetnika. Navedenom odredbom, obavljanje kazališne djelatnosti omogućava se svim zainteresiranim subjektima u odgovarajućem pravnom obliku, ali uz uvjet da se osigura rad profesionalnih umjetnika, kako bi se otklonile prepreke u pogledu osnivanja novih kazališta i kazališnih družina. |
| 120 | Jasna Bilušić | PRIJEDLOG ZAKONA O KAZALIŠTIMA | Pišem vam kao trenutni član KV GK Komedija koji predstavlja umjetnički ansambl. Svi smo svjesni da postojeći ustroj kazališta u zemlji pripada nekim davnim vremenima i da odavno ne korespondira sa sadašnjim trenutkom. Ipak, mišljenja sam da upravo mi koji radimo u tim istim kazalištima moramo pokušati učiniti sve da javno financirana kazališta ne podlegnu diktatu tržišta. Mala zemlja kao što je Hrvatska mora svoju šansu za opstojnost tražiti upravo u kulturi, inače će nas pojesti globalizam i nemilosrdni kapitalizam. Ovaj Novi ZOK niti rješava te probleme, niti uvodi hrvatsko kazalište u 21. stoljeće. No, ono što u nekim svojim promjenama pokušava je ići na ruku kroničnim boljkama našega društva, a to su korupcija, nepotizam, zaobilaženje zakonskih procedura, te direktno podilaženje trenutnoj vlasti. Primjer ovoga što nabrajam je npr. - članak 19.:- ravnatelja bira izvršno, a ne predstavničko tijelo; - članak 24.:- smanjivanje ovlasti Kazališnih Vijeća u odnosu na ZOK iz 2006. godine (kadrovsko planiranje), umjesto da se njihova kontrolna uloga dodatno pojača, naročito u dijelu financijske kontrole. Osim toga, ugovori koji osiguravaju rad kazališnim umjetnicima a spominju se u članku 34., st. 1. nikako ne smiju biti ugovori o djelu, nego isključivo autorski ugovori. Osobno mislim da bi mladi glumci trebali počinjati svoj rad u kazalištu prvenstveno putem ugovora po projektu, a onda ukoliko se pokaže da odgovaraju kazalištu, ili kazalište njima, ravnatelji razmatraju opciju potpisivanja ugovora na određeno vrijeme. Znam da navedeno izgleda kao sitno ili nevažno, no kada se sakupi hrpica sitnog i nevažnog, počinje činiti razliku. I tako, ima tu još puno prostora za postepeno poboljšanje... Ovaj Nacrt ZOKa, ukoliko bude usvojen, nažalost, neće donijeti nikakve revolucionarne promjene, niti će bitno unaprijediti funkcioniranje kazališta u RH. Ono što kazalište treba, ali ne samo kazalište, već i cijelo hrvatsko društvo je jedan veliki reset. Pitanje je jesmo li sposobni provesti ga. A ako ga ne provedemo, ubrzo neće biti niti hrvatske kulture, niti hrvatskih građana, niti hrvatske države. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 121 | Hrvatsko društvo profesionalnih baletnih umjetnika | PRIJEDLOG ZAKONA O KAZALIŠTIMA | Sve primjedbe Hrvatskog Sindikata djelatnika u kulturi Hrvatsko društvo profesionalnih baletnih umjetnika (HDPBU) podržava u potpunosti jer su rezultat zajedničkog dogovora i usklađenih stavova Sindikata i relevantnih umjetničkih strukovnih udruga. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 122 | Vitomira Lončar | PRIJEDLOG ZAKONA O KAZALIŠTIMA | Zakon o kazalištima potrebno je mijenjati već duži niz godina, međutim, argumentacija zbog čega i kako bi se trebala dogoditi promjena je bez vizije i kvalitetnih rješenja. Zbog čega bi bilo potrebno obavljanje kazališne djelatnosti omogućiti SVIM zainteresiranim subjektima u odgovarajućem pravnom obliku, kako navodi zakonodavac, nejasno je. Iz kojeg razloga zakonodavac u ovome dijelu elaborira financijsku situaciju amaterskih kazališta, nije jasno. Zakon o kazalištima bavi se profesionalnom kazališnom djelatnosti. Upravo zbog fleksibilnosti i fluktuacije sasvim je nejasno zbog čega zakonodavac predviđa mogućnost da se već nakon 4 godine rada u kazalištu umjetniku može ponuditi ugovor na neodređeno vrijeme. Ovim prijedlogom zakonodavac i dalje podržava sukob interesa koji je rak rana hrvarskog kazališnog sustava. Ukratko, bitnim problemima hrvatskoga kazališta zakonodavac se i dalje ne bavi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |