Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Aleksandar Lukadinović NACIONALNI PLAN RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE Jedan od ciljeva resornog ministarstva može se iščitati kroz dio teksta koji naširoko govori o broju nastavnih sati, a iz kojeg proizlazi da se njihov broj mora povećati, iako ne postoje čvrsti temelji i analize koje bi pokazale da će takav pristup polučiti željene rezultate u smislu kvalitetnijeg obrazovanja (što smo već obrazlagali tijekom rada radne skupine) jer nije uopće planirana struktura sati čiji će se broj povećati. Nacionalni plan razvoja sustava obrazovanja prepun je površnih analiza te dijelova koji su samo prepisani iz prošlih programskih planova, no temeljem kojih se do sada ništa značajnije u praksi nije napravilo. Problem postoji i u dijelu u kojem se navodi da se „isto tako, zbog pretjeranog oslanjanja na zakonodavstvo kao rješenje većine problema, nedovoljno upotrebljavaju „mekši” instrumenti politike koji bi mogli potaknuti provedbu promjena, kao što su poticaji, financiranje po učeniku, različiti pristupi upravljanju, izgradnja kapaciteta ili upotreba dokaza kako bi se dobila sveobuhvatnija potpora dionika. Iako su gotovo sve države u regiji uvele financiranje po učeniku kako bi potaknule lokalne dionike da smanje mrežu škola kao odgovor na smanjenje broja učenika, Hrvatska još uvijek financira inpute (npr. učitelje).“ Dakle, financiranje po broju učenika je rješenje u nekim drugim zemljama gdje ne postoji toliko problema s osnivačima, odnosno njihovim različitim pristupima obrazovanju. Iako su proračuni nekih osnivača veći od drugih, izdavanja namijenjena za obrazovanje ne rastu proporcionalno rastu proračuna tih osnivača. Stoga svjedočimo lošem i netransparentnom „gospodarenju“ od strane osnivača školskih ustanova diljem Hrvatske. Stoga je posebno problematičan i onaj dio analize koji navodi da se „škole, gradovi i općine moraju se pridržavati centralno određenih normi kojima se precizno utvrđuje broj administrativnog i pomoćno-tehničkog osoblja koji moraju biti zaposleni u svakoj školi, čime se otežava donošenje lokalnih rješenja koja bi mogla biti primjerenija i troškovno učinkovitija“. Naime, niz je problema koji se redovito događaju, a koji su uzrokovani neadekvatnim postupanjem osnivača: nejednaki i nesigurni uvjeti rada, neosiguravanje sredstava za rad, problemi kod zapošljavanja i zbrinjavanja organizacijskih viškova, produženi boravak, pomoćnici u nastavi, izbjegavanje plaćanja regresa i božićnice, kašnjenje s plaćanjem prijevoza za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama, kašnjenje s plaćanjem režija i drugih materijalnih troškova škola, zasnivanje radnih odnosa po podobnosti i neutemeljeni raskidi ugovora na određeno vrijeme, neplaćanje sistematskih pregleda, edukacija te općenito nepoštivanje prava iz kolektivnih ugovora. Upravo je iz navedenih primjera vidljivo kako jedinice područne i lokalne samouprave redovito ne/postupaju pa je očito da će, kada dobiju još veće ovlasti zasigurno doći do još veće netransparentnosti i „kaosa na terenu“ te se otvaraju vrata za ukidanje pedagoških standarda, što će, sudeći po radnim materijalima, biti i dio novog prijedloga Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Tako MZO, kada gotovo 15 godina ne može ispuniti minimum uvjeta propisanih Državnim pedagoškim standardom, neizravno uvodi štetnu mjeru njegovog postupnog ukidanja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima. Nacrt Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine srednjoročni je akt strateškoga planiranja koji je povezan s ispunjavanjem uvjeta koji omogućavaju provedbu fondova Europske unije u razdoblju od 2021. do 2027. godine. Isti pobliže definira provedbu strateškog cilja i prioritetnih područja javnih politika za sektor obrazovanja iz Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine i detaljnije opisuje ostvarenje strateških ciljeva iz drugih relevantnih sektorskih i više sektorskih strategija. Svi strateški dokumenti izrađeni su u skladu sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske te u skladu sa smjernicama u nadležnosti ministarstva za provedbu toga Zakona. Mjere koje su uključene u plan sadržajno navode koje aktivnosti će se provoditi i daju okvirni plan realizacije, ali će tek daljnja operacionalizacija provedbe odrediti odgovarajuću dinamiku uvođenja promjena u sustav, a u proces će se uključiti i relevantni stručnjaci iz ustanova sustava kao i predstavnici drugih relevantnih dionika. Vaši će prijedlozi biti uzeti u obzir prilikom izrade sektorskih provedbenih dokumenata, zakonskih i podzakonskih propisa i provedbenih mjera i aktivnosti.
2 Ambidekster Klub 5. Popis posebnih ciljeva s pripadajućim pokazateljima ishoda, opisom i pripadajućim mjerama za provedbu, Posebni cilj broj 2: Poboljšati odgojno-obrazovne ishode učenika uz unaprijeđenu kvalitetu, učinkovitost, efikasnost i pravednost sustava osnovnoškolskog i općeg srednjoškolskog obrazovanja Predlažemo Posebni cilj broj 2: Poboljšati odgojno-obrazovne ishode učenika uz unaprijeđenu kvalitetu, učinkovitost, efikasnost i pravednost sustava osnovnoškolskog i općeg srednjoškolskog obrazovanja nadopuniti novom mjerom i uvrstiti istu na 4. mjesto, a kasnije mjere pomaknuti na 2.5 do 2.10. Predlažemo naziv nove mjere: Mjera 2.4. Pratiti i koordinirati preventivne aktivnosti radi preranog prekida školovanja te aktivnosti podrške učenicima koji su prerano prekinuli obrazovanje. Svrha provedbe mjere: Imati točne podatke o broju mladih koji prerano prekidaju obrazovanje te njihovom daljnjem obrazovnom i profesionalnom putu. Nastavno na to, svrha je osmisliti i koordinirano provoditi aktivnosti prevencije i podrške onima koji prerano prekinu obrazovanju sukladno Garanciji za mlade i drugim europskim i hrvatskim javnim politikama usmjerenim na socijalno uključivanje ranjivih skupina mladih. Rok provedbe: izrada do 2024., a provedba do 2027. Pokazatelji ishoda: broj učenika koji su prerano prekinuli obrazovanje (prija završavanja započete razine), broj učenika koji nisu završili osnovnu školu, a nisu nastavili osnovnoškolsko obrazovanje kroz obrazovanje odraslih, broj učenika koji nisu završili redovnu osnovnu školu, a uključeni su u obrazovanje odraslih, broj učenika koji nisu upisali srednjoškolsko obrazovanje, broj učenika koji su prekinuli srednjoškolsko obrazovanje prije završetka upisanog programa. Ambidekster klub je kao dio Mreže za aktivaciju mladih u suradnji sa znastvenim suradnicima radio istraživanje o preranom prekidu školovanja u kojem su sudjelovali i mladi i dogojno-obrazovne radinice te je utvrđeno da se obje skupine slažu u tome da nam treba protokol, odnosno sustavniji i planirani pristup prevenciji prekida školovanja kroz više aktivnosti podrške mladima koji su u riziku za prerani prekid kao i mjere podrške kad do prekida dođe koje će suradnički i koordinirano provoditi stručnjakinje i stručnjaci iz različitih sustava, a osobito obrazovanja, socijalne skrbi i rada. Primljeno na znanje Hvala na prijedlogu. U sklopu mjere 2.5. planirano je unaprjeđenje sustava praćenja funkcioniranja odgojno-obrazovnog sustava, a osim unaprjeđenja samog modela praćenja odgojno-obrazovnih ishoda pojedinačnih učenika i skupina učenika u cjelokupnoj vertikali predtercijarnog odgoja i obrazovanja, na razini odgojno-obrazovnog sustava nastavit će se provedba postojećih programa vrednovanja i iskazivanja postignuća učenika (domaćih i međunarodnih) te će se razmotriti i provesti dodatna standardizirana prikupljanja informacija o funkcioniranju i ishodima osnovnoškolskog i/ili srednjoškolskog odgoja i obrazovanja te će se vaši prijedlozi o aktivnostima sustavnije prevencije prekida školovanja uzeti u obzir, imajući na umu sinergijsko djelovanje stručnjakinja i stručnjaka iz različitih sustava, osobito obrazovanja, socijalne skrbi i rada.
3 Ambidekster Klub 5. Popis posebnih ciljeva s pripadajućim pokazateljima ishoda, opisom i pripadajućim mjerama za provedbu, Posebni cilj broj 8: Unaprijediti odgoj i obrazovanje djece i učenika pripadnika nacionalnih manjina U Posebnom cilju 8: Unaprijediti odgoj i obrazovanje djece i učenika pripadnika nacionalnih manjina predlažemo preimenovati Mjeru 8.4. Pružati potporu odgojno-obrazovnim ustanovama s većim brojem pripadnika romske nacionalne manjinama na način da predviđa i dodatnu podršku učenicima, a ne samo nastavnicima u školama koje većinski pohađaju učenice i učenici romske nacionalne manjine. Predlažemo izmijenjeni naziv Mjere 8.4. Osiguravanje dodatne podrške u obrazovnom sustavu djeci romske nacionalne manjine kao i odgojno-obrazovnim ustanovama s većim brojem pripadnika romske nacionalne manjinama. Pri tome podrška nastavnicima treba biti usmjerena na dio aktivnosti koje već jesu predviđene, a drugi dio koji nije predviđen trebao bi biti usmjeren na podršku samim učenicima kroz provedbu postojećih (produženi stručni postupak) i razvoj novih aktivnosti podrške u učenju i razvoju vještina romskih učenika u školama kako bi se doprinijelo smanjenju jaza koji nastaje zbog slabije mogućnosti roditelja da osiguraju pomoć u učenju svojoj djeci. Podržavamo prijedlog Centra za mirovne studije i Ureda Pučke pravobraniteljice da se u Nacrt Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine uključiti poseban cilj i konkretne mjere koje se odnose na problem čistih ili dominantno romskih razreda. S tim da dodatno naglašavamo važnost planiranja mjera podrške učenicima pripadnicima romske nacionalne manjine koji imaju teškoće u školovanju kako bi se smanjio jaz u njihovom obrazovnom uspjehu u odnosu na opću populaciju kao i mjere dodatne prevencije prekida školovanja i podrške u situacijama prekida kako smo ranije predložili. Primljeno na znanje Mjerom je predviđena potpora školama što, naravno podrazumijeva potporu kako odgojno-obrazovnim djelatnicima tako djeci i učenicima pripadnicima romske nacionalne manjine. Napominjemo kako su Nacionalnim planom za uključivanje Roma 2021.-2027. te Akcijskim planom 2023.-2025. predviđene aktivnosti za djecu i učenike pripadnike romske nacionalne manjine. U odnosu na razredne odjele s većim brojem učenika pripadnika romske nacionalne manjine ili isključivo učenika pripadnika romske nacionalne manjine u prijedlogu Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za uključivanje Roma, 2023.-2025. predviđene su aktivnosti s ciljem smanjenja broja odjela u kojima se školuju samo učenici pripadnici romske nacionalne manjine. Produženi stručni postupak je jedan od dodatnih odgojno-obrazovnih i rehabilitacijskih programa za učenike s teškoćama koji se organizira u posebnim odgojno-obrazovnim grupama prije i/ili nakon redovite nastave u redovitoj ili posebnoj odgojno-obrazovnoj ustanovi, neovisno o nacionalnoj pripadnosti.
4 Ambidekster Klub 5. Popis posebnih ciljeva s pripadajućim pokazateljima ishoda, opisom i pripadajućim mjerama za provedbu, Posebni cilj broj 2: Poboljšati odgojno-obrazovne ishode učenika uz unaprijeđenu kvalitetu, učinkovitost, efikasnost i pravednost sustava osnovnoškolskog i općeg srednjoškolskog obrazovanja Pozdravljamo donošenje ovog važnog dokumenta te prepoznavanje potrebe za socijalnim uključivanjem i pravednosti u obrazovanju koji dokument donosi kao i prepoznavanje izazova koji trenutno imamo u tom području. Međutim, kao dio neformalne mreže organizacija civilnog društva koja se zalaže za sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u škole - GOOD inicijative priključujemo se prijedlozima da se u Nacionalnom planu jasnije istakne važnost razvoja horizontalnih vještina te građanske i socijalne kompetencije učenica i učenika kao i potreba da se odgojno-obrazovne djelatnice i djelatnici usavršavaju kako bi mogli podržati razvoj tih kompetencija kod učenika. Pozivamo Ministarstvo obrazovanja da eksplicitno uključi razvoj horizontalnih vještina i ključnih vještina za cjeloživotno učenje te razvoj kompetencija odgojno-obrazovnih djelatnika za razvoj horizontalnih vještina učenika i njihovih i ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje u Posebni cilj broj 2: Poboljšati odgojno-obrazovne ishode učenika uz unaprijeđenu kvalitetu, učinkovitost, efikasnost i pravednost sustava osnovnoškolskog i općeg srednjoškolskog obrazovanja područje i to u Mjeru 2.3. Unaprijediti provedbu kurikuluma i kvalitetu poučavanja. Sukladno tome, u Akcijskom planu potrebno je razviti aktivnosti vezane uz razvoj horizontalnih vještina te aktivnost vezanu uz „praćenje i podršku sustavnoj i kvalitetnijoj provedbi kurikuluma međupredmetnih tema“ kroz koje su u većoj mjeri razvijaju upravo navedene kompetencije. Podržavamo komentare GOOD inicijative koje je postavio Gong o Građanskom odgoju i obrazovanju te predlažemo da se ti prijedlozi prihvate i sukladno njima izmijeni Nacionalni plan. Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
5 Ana Katalinić Bach NACIONALNI PLAN RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE Povećanje satnice neće samo po sebi donijeti bolje obrazovne rezultate. Učenici su i ovako preopterećeni količinom činjenica koje moraju usvajati neprirodno brzim ritmom i u takvom sustavu nema vremena za razvijanje prirodne znatiželje i kreativnosti koja je potrebna za stjecanje sposobnosti rješavanja problema. Ukoliko se ide na povećanje sati provedenih u obrazovanju, ti sati bi trebali osigurati vrijeme za različite oblike neformalnog učenja, izborne aktivnosti, praktične i terenske aktivnosti, razvijanje učeničkih potencijala i samopouzdanja. Sve bi ovo naravno moralo biti podržano odgovarajućom infrastrukturom (adekvatni prostori i oprema, pouzdano financiranje terenske nastave, topli obrok) kao i kompetentnošću učitelja u organizaciji gore navedenih oblika nastave. Drugo je rješivo kroz edukacije (dovoljno smo učili digitalne alate, vrijeme je za praktičnije edukacije) i pozitivnu selekciju učitelja (od ulazne selekcije na fakultetima do boljeg, graduiranog sustava nagrađivanja kroz posao), ali prvo je trenutno neadekvatno i rješivo možda tek na duge staze. Bez ova dva uvjeta, povećanje satnice donijet će nam samo frustriranu djecu s još negativnijim stavom prema školi i obrazovanju, kojoj ćemo uništiti samopouzdanje (tražeći ih da usvajaju sve više i više činjenica) i kralježnice (torbe su u nižim razredima još uvijek daleko preteške). Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima. Nacrt Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine srednjoročni je akt strateškoga planiranja koji je povezan s ispunjavanjem uvjeta koji omogućavaju provedbu fondova Europske unije u razdoblju od 2021. do 2027. godine. Isti pobliže definira provedbu strateškog cilja i prioritetnih područja javnih politika za sektor obrazovanja iz Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine i detaljnije opisuje ostvarenje strateških ciljeva iz drugih relevantnih sektorskih i više sektorskih strategija. Svi strateški dokumenti izrađeni su u skladu sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske te u skladu sa smjernicama u nadležnosti ministarstva za provedbu toga Zakona. Mjere koje su uključene u plan sadržajno navode koje aktivnosti će se provoditi i daju okvirni plan realizacije, ali će tek daljnja operacionalizacija provedbe odrediti odgovarajuću dinamiku uvođenja promjena u sustav, a u proces će se uključiti i relevantni stručnjaci iz ustanova sustava kao i predstavnici drugih relevantnih dionika. Planirane promjene nisu usmjerene na povećanje satnice po sebi, nego su usmjerene na modernizaciju i obogaćivanje sustava obveznog odgoja i obrazovanja, kojem u središtu stoje potrebe i interesi učenika te njegov cjelovit razvoj. Promjene su usmjerene na provedbu odgojno-obrazovnih programa kojim se potiču različiti oblici odgojno-obrazovnog rada u školskom i izvan-školskom kontekstu. Profesionalno osposobljavanje i profesionalni razvoj učitelja, stručnih suradnika i ravnatelja škola te njihov profesionalni i društveni status predstavljaju jedan od središnjih elemenata svih promjena. Vaši će prijedlozi biti uzeti u obzir prilikom izrade sektorskih provedbenih dokumenata, zakonskih i podzakonskih propisa i provedbenih mjera i aktivnosti.
6 Anita Ramljak NACIONALNI PLAN RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE Poštovani, Nacrt Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. donosi dobar plan za iduće razdoblje jer detektira nedostatke koje uočavamo svi u odgojno-obrazovnom sustavu. Iako se o svakom segmentu plana može razgovarati, istaknula bih samo jedan Vaš navedeni dio, a to je ovaj: *Što se tiče mreže škola u Analitičkoj podlozi za Nacionalnu razvojnu strategiju Republike Hrvatske do 2030. godine ističe se kako mreža predstavlja dvostruki izazov; s jedne strane, gotovo polovina osnovnoškolskih učenika upisana je u škole koje rade u dvije smjene dok se, s druge strane, broj malih škola povećava te one postaju još manje. U školama koje rade u dvije smjene, a ponekad i u tri, teže je povećati broj nastavnih sati u danu i omogućiti izvođenje cjelodnevne nastave*. Svi želimo kvalitetnije uvjete rada, sustavno poučavanje nama povjernih učenika, dobre krajnje rezultate, ali vjerujemo i nadamo se da će svega toga biti više i bolje kad se i na terenu, u našoj svagdašnjici poboljšaju konkretne okolnosti rada i poučavanja. Srdačno, Anita Ramljak, vjeroučiteljica Primljeno na znanje Hvala na komentaru. Svjesni smo izazova povezanih s infrastrukturom te napominjemo da su poduzeti koraci u procesu programiranja EU fondova (NPOO, PKK) kako bi se povukla sredstva za osiguranje infrastrukture i omogućili kvalitetniji uvjeti rada, a predviđeno je i Mjerom 2.1. Nacionalnog plana. U okviru Mjere 2.2. planira se obogatiti i produljiti ukupno trajanje školskog dana i tjedna uvođenjem modela cjelodnevne škole i/ili produljenje trajanja obveznog obrazovanja, uz organizaciju i provedbu svih potrebnih prilagodbi.
7 ANITA VIDOVIĆ NACIONALNI PLAN RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE Poštovani! U "Nacionalnom planu razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine" pohvaljujem uočene izazove, uočene nedostatke u sažetku 4.4. u odgoju i obrazovanju djece/učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama od predškolskog sve do visokog obrazovanja. S poštovanjem, Anita Vidović Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
8 Brankica Lukanić NACIONALNI PLAN RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE Poštovani, Nisam sada u mogućnosti pročitati cijeli tekst Nacionalnog plana, ali kao nastavnik, a ujedno i roditelj jedne petnaestogodišnjakinje, smatram da je pogrešno što se od svih učenika koji žele upisati fakultet, osim hrvatskog i stranog jezika, traži kao osnovni predmet matematika. Smatram da za odličnog glumca, komunikologa, psihologa, pedagoga, socijalnog radnika ili tome slično zanimanje, rješavanje sinusa i kosinusa uopće nije potrebno. Inzistiranjem na maturi iz matematike osobe talentirane za navedena zanimanja gube priliku raditi ono što žele i u čemu bi bile dobre, dok se prednost daje osobama koji imaju razvijeniju matematičku logiku, neovisno o njihovim socijalnim vještinama i emocionalnoj inteligenciji koja je u mnogim zanimanjima vjerojatno potrebnija od matematičke. Primljeno na znanje Hvala na komentaru, svakako ćemo ga razmotriti prilikom provedbe mjera koje se vežu uz stručno usavršavanje nastavnika, posebno prilikom osmišljavanja stručnih usavršavanja za nastavnike matematike, kao i prilikom inicijalnog obrazovanja, kako bi se što više ulagalo u inovativne pristupe učenju, načinu vrednovanja i potpore nastavnom osoblju. U okviru Mjera 2.3. i 2.4. Nacionalnog plana razmotrit će se i unaprijediti modeli profesionalnog razvoja učitelja, nastavnika i stručnih suradnika, kako onih koji su na početku karijere tako i onih koji su uključeni u odgojno-obrazovni proces. Napominjemo također da je u Preporuci Vijeća o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje (2018.), koja se veže uz obrazovne sustave svih europskih zemalja, predstavljen zajednički europski referentni okvir o ključnim kompetencijama za oblikovatelje politika, pružatelje obrazovanja i osposobljavanja, socijalne partnere i same učenike, a jedna od njih je i matematička kompetencija. Matematička pismenost jedna je od ključnih elemenata pripremljenosti mladih za život u modernome društvu. Nekad je ona podrazumijevala postupke poput izvođenja osnovnih aritmetičkih vještina ili operacija, no u novije vrijeme koncept matematičke pismenosti i pripremljenosti mladih za sudjelovanje u društvu mijenja se zbog digitalizacije mnogih aspekata života, sveprisutnosti podataka u donošenju osobnih odluka, kao i zbog sve većih društvenih izazova u rješavanju problema. Što se tiče razine znanja u pojedinim predmetima koji su predmet provjera na državnoj maturi, od 6. prosinca 2022. godine otvoreno je e-savjetovanje o dopunama Pravilnika o polaganju državne mature te je prijedlog da se Matematika, strani jezici i Latinski jezik u obveznome dijelu mogu polagati na dvije razine, na višoj ili osnovnoj razini.
9 Centar za mirovne studije 5. Popis posebnih ciljeva s pripadajućim pokazateljima ishoda, opisom i pripadajućim mjerama za provedbu, Posebni cilj broj 8: Unaprijediti odgoj i obrazovanje djece i učenika pripadnika nacionalnih manjina Pozdravljamo donošenje mjere 8.4. koja se tiče pružanja potpore odgojno-obrazovnim ustanovama s većim brojem pripadnika romske nacionalne manjine. Napominjemo kako mjeru treba uskladiti s Nacionalnim planom za uključivanje Roma 2021 - 2027 i pratećim Akcijskim planom koji je upravo u izradi. Također napominjemo da u Hrvatskoj otprilke svako peto dijete pripadnik_ca romske nacionalne manjine pohađa razrede samo s romskom djecom, dok to vrijedi za gotovo pola romske djece u Međimurskoj županiji. Podsjećamo i na presudu Europskog suda za ljudska prava u slučaju Oršuš i drugi protiv Hrvatske u kojem je prije više od 10 godina utvrđeno da je RH prekršila odredbe Europske konvencije o ljudskim pravima odnosno počinila indirektnu diskriminaciju time što su romska djeca odvajana u posebne razrede. Istovremeno, broj razrednih odjeljenja koja pohađaju samo djeca pripadnici romske nacionalne manjine je, prema podacima MZO, u kontinuiranom porastu. Stoga smatramo da ova mjera treba uključivati i kontinuiranu podršku osnivačima škola koje imaju takva razredna odjeljenja da ukinu tu praksu npr. uvođenjem školskog prijevoza tada kada je segregacija rezultat logike upisnih područja i sl. Također, smatramo da je rok za provedbu ove mjere predugačak i da se mjera treba početi ozbiljno provoditi puno ranije, a nakon toga provoditi kontinuirano, dok god za nju ima potrebe. Primljeno na znanje Nacionalnim planom za uključivanje Roma 2021.-2027. te prijedlogom aktivnosti Akcijskog plana 2023.-2025. predviđene su aktivnosti za djecu i učenike pripadnike romske nacionalne manjine. U odnosu na razredne odjele s većim brojem pripadnika romske nacionalne manjine te kompleksnost uzroka formiranja odjela s većim brojem ili isključivo učenicima romske nacionalne manjine u prijedlogu Akcijskog plana, 2023.-2025. za provedbu Nacionalnog plana za uključivanje Roma 2021.-2027. predviđene su aktivnosti s ciljem smanjenje broja odjela u kojima se školuju samo učenici pripadnici romske nacionalne manjine.
10 Centar za mirovne studije 5. Popis posebnih ciljeva s pripadajućim pokazateljima ishoda, opisom i pripadajućim mjerama za provedbu, Posebni cilj broj 2: Poboljšati odgojno-obrazovne ishode učenika uz unaprijeđenu kvalitetu, učinkovitost, efikasnost i pravednost sustava osnovnoškolskog i općeg srednjoškolskog obrazovanja Podržavamo predloženo ulaganje u infrastrukturu i cjelodnevnu nastavu. Smatramo da će cjelodnevna nastava omogućiti potreban veći broj nastavnih sati, ali u konačnici, drugačijom organizacijom - manji pritisak na učenike i nastavnike. Ista se ne može provesti bez drugačije organizacije obavezne nastave i izvannastavnih aktivnosti, te bez nužnog ulaganja u kadrovske kapacitete: planiranje profila kadrova i njihova financiranja, kao i poticanja i zadržavanja kvalitetnih kadrova u sustavu odgoja i obrazovanja. Podržavamo komentare GOOD inicijative koje je uputio GONG o nedovoljnom adresiranju i poticanju građanske kompetencije obrazovanja u cijeloj obrazovnoj vertikali, kao i manjka prepoznavanja horizontalnih vještina i predlažemo da se isto izmijeni. Dokument se poziva na kurikularnu reformu, no bilo je nekoliko prekinutih iteracija i opsega i trenutno nije jasno na koju se reformu misli i koji će se proces podržati te bi bilo uputno isto objasniti. Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
11 Centar za mirovne studije 5. Popis posebnih ciljeva s pripadajućim pokazateljima ishoda, opisom i pripadajućim mjerama za provedbu, Posebni cilj broj 1: Omogućiti pristupačnost sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja svakom djetetu U odnosu na jednak pristup svakog djeteta RPOO- u i mjere 1.1 – 1.7. iz perspektive jednakog pristupa sustavu RPOO smatramo da je potrebno da Ministarstvo znanosti, odgoja i obrazovanja, u suradnji s jedinicama regionalne i lokalne samouprave izradi preciznije akcijske planove kroz koje će definirati način praćenja i rokove za postizanja Barcelonskih ciljeva i ciljeva koje postavlja European Education Area (EEA), produžiti obavezno trajanje RPOO od 4. godine, te isto povezati sa: (1) razradom jedinstvenog modela izračuna ekonomske cijene i roditeljskog udjela, (2) promjenama modela plaćanja odgojitelja na način ujednačavanja na razini države, (3) povećanja infrastrukture uz nužno planiranje i osiguranje kadrovskih kapaciteta, (4) te praćenjem i unaprjeđivanjem DPS-a. (1) Potrebno je raspraviti i redefinirati postojeći model financiranja predškolskog odgoja i obrazovanja i donijeti odluke koje neće dalje perpetuirati nejednakost u pristupu obrazovanju. Financiranje i sufinanciranje predškolskih ustanova proizlazi iz prava svakog djeteta na obrazovanje, kao i činjenice da su ustanove predškolskog odgoja i obrazovanja javne ustanove. Predlažemo model izračuna koji proizlazi iz ekonomske cijene vrtića izračunatoj po jedinstvenoj metodologiji na državnoj razini te dodani propis koji će odrediti subvencioniranje po jasnom, odabranom kriteriju (primjerice socio-ekonomskom statusu), pri čemu roditeljski udio mora uzimati manji postotak ukupnih primanja - biti priuštiv roditeljima. U raspravu treba uključiti JLS-ove i dionike iz sustava (ravnatelje, stručne suradnike i odgajatelje). Predlažemo uzeti u razmatranje Slovenski model. Ovom modelu treba dodati usklađivanje i poravnanje sredstava za najnerazvijenije JLS čime bi se spriječio slabiji pristup obrazovanju i daljnji porast nejednakosti. (2) Iz perspektive jednakosti - neprihvatljivo je da odgajatelji zaposleni u različitim JLS- ovima, za isti posao imaju različita primanja. Iako je predškolski odgoj i obrazovanje ingerencija JL(R)S-ova, odgojitelji i stručni suradnici u predškolskim ustanovama su javni službenici. Potrebno je izraditi sustav ujednačavanja primanja za odgojitelje kao javne službenike, poput zaposlenih u osnovnim i srednjim školama. Ovaj proces treba povezati s izračunom modela ekonomske cijene pri čemu su naknade odgojiteljima uračunate u izračun na jednak način u cijeloj RH. (3) Podržavamo ulaganje u infrastrukturu odgojno-obrazovnih ustanova čime se stvara dio preduvjeta za dostupnost i kvalitetu odgoja i obrazovanja, no ovo pitanje treba rješavati zajedno s dugoročnim planiranjem i financiranjem odgojno-obrazovnih kadrova (odgojitelja, nastavnika, stručnih suradnika) te je za isto potrebno osiguravati uvjete za fiskalnu održivost u smislu planiranja kapaciteta te ujednačene naknade kadrova koji će u sustavu raditi. S obzirom na već evidentirane deficite odgojitelja i stručnih suradnika - potrebno je povećati potreban broj kadrova na deficitarnim pozicijama, a posebice u kontekstu povećanja obuhvata djece s teškoćama u razvoju. Dugoročno - potrebno je podizati upisne kvote u sustavu visokoškolskog obrazovanja i provesti adekvatne promjene za veći obuhvat studenata na visokoškolskih ustanovama. te također stimulirati rad u sektoru predškolskog odgoja i obrazovanja kroz stipendiranje i ujednačavanje uvjeta rada u odgojitelja i stručnih suradnika. Na razini države, Ministarstvo u suradnji s visokoškolskim ustanovama i ključnim dionicima treba razraditi plan izobrazbe i kvalificiranja potrebnog broja odgajatelja i deficitarnih stručnih suradnika. S obzirom na manjak kadra i potrebu za stimulacijom ostanka u sektoru odgoja i obrazovanja, potrebni su dodatni poticaji i konkurentne plaće radi preveniranja dodatnog odljeva u privatni sektor, druge sektore ili inozemstvo. Ove mjere potrebno je shvatiti kao ulaganje u budućnost i u kontekstu demografskih mjera. Kratkoročno, u prijelaznom periodu nedostatak odgojitelja može se adresirati prekvalifikacijama srodnih struka poput učitelja razredne nastave, uz nužnu praksu osiguranje stručnosti. Do ostvarenja potrebnog standarda, potrebno je reguliranje rada pomoćnika i asistenata u nastavi u predškolskim ustanovama omogućavanjem ugovorima o radu koji omogućavaju kontinuirani rad s djecom, financirano trajnim proračunskim stavkama. (4) DPS je iz 2008. godine i u 15-tak godina te ne postoji sustavno praćenje njihovog ispunjavanja niti predviđeno izvještavanje o napretku u njihovom dostizanju i ispunjavanju, no isti dalje pružaju najsveobuhvatnije standarde za definiranje elemenata potrebnih za kvalitetan odgojno-obrazovan proces u predškolskom i osnovnoškolskom obrazovanju. U segmentima u kojima standardi nisu dosegnuti, a odgovaraju potrebama i zahtjevima potrebno je kroz Nacionalni i Akcijski plan poduzeti sve potrebne mjere da se oni dosegnu. Pojedini standardi više i ne odgovaraju suvremenim zahtjevima odgoja-obrazovnog sustava. U tim slučajevima standardi trebaju rasti, a ne arbitrarno se smanjivati kako bi se administrativno molo dokazati da su dosegnuti. Primljeno na znanje U tijeku su izrade modela izračuna ekonomske cijene dječjeg vrtića. Nadalje, plaće zaposlenika, a to znači i odgojitelja u nadležnosti su osnivača dječjih vrtića. Plaće odgojitelja moraju biti usklađen s odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, ali osnivač može odrediti i veće plaće ako za to ima osigurana sredstva.
12 Centar za mirovne studije NACIONALNI PLAN RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE, 2.Uvod Vezano uz “provedbu ciljanih mjera koje će osigurati odgovarajuće uvjete obrazovanja za sve učenike, posebice za učenike s teškoćama, darovite učenike, pripadnike nacionalnih manjina i pripadnike Hrvata koji žive izvan RH.” - predlažemo uključivanje i ciljanih mjera koje će osigurati uvjete obrazovanja i za strance, izbjeglice, osobe pod privremenom i međunarodnom zaštitom. Primljeno na znanje Hvala na komentaru. Konkretna operacionalizacija rješenja bit će definirana u Provedbenom programu i u pripadajućim i potrebnim zakonskim rješenjima te ćemo razmotriti vaše prijedloge.
13 Centar za mirovne studije NACIONALNI PLAN RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE, 2.Uvod Centar za mirovne studije, organizacija civilnog društva koja štiti ljudska prava i teži društvenoj promjeni temeljenoj na vrijednsotima demokracije, nenasilja i solidarnosti upućuje sljedeće komentare vezane za: produljenje obaveznog, ujednačavanje i osiguranje jednakog pristupa RPOO, opće obrazovanje u segmentu infrastrukture, kadrova, jačanja građanske kompetencije i ostalih horizontalnih kompetencija te također potporu i uključivanje izbjeglica i osoba pod privremenom međunarodnom zaštitm, kao i potporu ustanovama i pripadnicima romske nacionalne manjine. Podržavamo proklamirani cilj Nacionalnog plana: “godine 2027. sustav odgoja i obrazovanja bit će uključiv, kvalitetan i pravedan, koji aktivno potiče cjelovit razvoj svih osoba koje uče i osposobljava ih za svijet rada, nastavak obrazovanja i život u suvremenim uvjetima”, kao i identificirane izazove. Svoje komentare dodajemo upravo sa svrhom dosizanja proklamiranog cilja. Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
14 Danijela Kegalj NACIONALNI PLAN RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE, 2.Uvod Poštovani, kao profesorica s 23 godine staža, a do prije 5 godina zaposlena dijelom i u strukovnoj školi, osvrnut ću se prvenstveno na prijedlog novih kurikuluma u strukovnim školama. Nadam se da se na pravom mjestu uključujem u raspravu jer je bilo nekoliko sličnih savjetovanja pa se ispričavam ako sam pogriješila lokaciju i ako sam izvan teme, no, zaista sam imala potrebu oglasiti se o ovome. Smanjenje satnice ili izbacivanje većine općih predmeta smatram iznimno nepovoljnim za obrazovni sustav Republike Hrvatske u budućnosti. Slažem se da itekako treba reducirati neke nastavne sadržaje, pogotovo činjeničnu razinu (što je i bilo u prijedlogu reforme prije nekoliko godina, ali se s tim naprasno prekinulo), no, u vrijeme dehumanizacije uslijed nagle digitalizacije i globalizacije, svako smanjivanje satnice predmeta društveno-humanističkog područja može samo naškoditi učeniku kao budućem građaninu Republike Hrvatske. Gdje će učenik upoznati znanstveno utemeljene činjenice o povijesti, geopolitici, biologiji/medicini, gdje će na znanstveno utemeljen način učiti o državno-pravnom sustavu svoje zemlje, ako ne na nastavi? U osnovnoj školi za neke životne teme učenici nisu jednostavno zreli, a one se, problemskim i projektnim putem, a ne bubanjem činjenica, mogu itekako obraditi u srednjoj školi-ali, ne smanjenjem satnice, nego preoblikovanjem kurikuluma prema problemskoj i projektnoj nastavi. Ako je preveliko opterećenje i potpuno nepotrebno učiti mlade ljude da kritički i argumentirano pristupaju važnim povijesnim temama, kulturi i geopolitici, ako ih ne treba učiti toleranciji, uvažavanju različitosti kultura (a s mnogim različitim kulturama će se susretati u svom strukovnom radu kad budu radili za strane poslodavce ili s kolegama strancima), a onda ih prepustimo "stručljacima" s interneta neka ih znanstveno utemeljeno vode i oblikuju. Domovinski i građanski odgoj se ne može naučiti preko noći. On se gradi, u kući i u školi, radom i širenjem obzora, vrednovanjem vlastite, ali i tuđe kulture. Kad i kako će se to na nastavi povijesti provesti ako nacionalnu povijest izdvojimo iz svjetskog konteksta? Kako će razvijati domoljublje ako za Domovinski rat čuju u par sati 8. razreda, kad su već potpuno dekoncentrirani i u par sati nacionalne povijesti u srednjoj školi? Osim što će naglo i preko noći puno visokoobrazovanih ljudi i njihovih obitelji ostati bez većine egzistencije (pola radnog vremena koje će nekima ostati nije dovoljno za preživljavanje), učenici će slabije razvijati vokabular, građanske vještine. Ne mogu jezici u školama preuzeti na sebe cjelokupnu tu važnu ulogu. Ukoliko smatrate učenike strukovnih škola samo potencijalnom radnom snagom koja ne treba misliti svojom glavom i ne biti aktivnim građanima, nego poslušnicima s iskrivljenom sviješću o sebi kao najamnim radnicima nekih drugih, to ćete ovakvim pristupom i dobiti. Promjene kurikuluma-da, obavezno, itekako-smanjenje ili izbacivanje općeobrazovnih sadržaja i predmeta- nikako. Znam da učenici imaju iznimno puno obveza i zato definitivno treba dati vrlo vrijednim i kreativnim kolegama iz strukovnih škola priliku da ih pripreme i za građanski život-jer nitko drugi na takvom znanstvenom nivou neće. A za one koji uvijek postavljaju ono pitanje. "A što će strojaru/pekaru/mesaru povijest?" samo mogu reći: povijest se ponavlja onima koji iz nje ne uče. I onima koji je ne uče. S poštovanjem, Danijela Kegalj, prof. izvrsni savjetnik Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima. Napominjemo da su zajednički okvir strukovnog obrazovanja, odnosno udio sastavnica strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacija određenih razina (općeobrazovni dio, strukovni dio, sektorski dio, učenje temeljeno na radu) definirani Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje koji je, nakon javnoga savjetovanja, donesen 2018. godine s ciljem poticanja stalnog razvoja strukovnog obrazovanja u skladu s osobnim i društvenim razvojem te razvojnim ciljevima hrvatskoga gospodarstva. Strukovno obrazovanje usmjereno je na razvoj generičkih (ključnih) kompetencija i kompetencija za stjecanje kvalifikacija s jasno određenim ishodima učenja i učeničkim postignućima te na stjecanje kompetencija za cjeloživotno učenje, uz praćenje svih vrijednosti i razvojne komponente gospodarstva i društva u kojemu živimo.
15 DARKO KUSANOVIĆ NACIONALNI PLAN RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE U obrazovanju je potrebno veći fokus staviti na tjelesnu aktivnost. Naime, osim što koristi tjelesnom zdravlju, ona dokazano poboljšava kognitivne funkcije. Jedan sat fizičke aktivnosti na početku školskog dana djeci bi omogućio znatno bolje ''upijanje'' nastavnog gradiva. Primljeno na znanje Hvala na komentaru. O navedenom će se voditi briga prilikom uvođenja cjelodnevne škole i prilikom osmišljavanja otvorenih poziva iz EU fondova, a kako bi se ponudio učenicima širi spektar izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti, pa tako i onih vezanih uz sport, odnosno tjelesnu i zdravstvenu kulturu.
16 Darko Novosel NACIONALNI PLAN RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE Dr. sc. Darko Novosel: Mišljenje o nacionalnom planu razvoja sustava obrazovanja Javljam se bez velikih očekivanja jer osjećam dužnost reagirati i iskazati zabrinutost trenutnim događanjima vezanim uz stanje ili, točnije, kretanje općeobrazovne nastave. Ovo moje mišljenje nije upućeno nijednom mom sustručnjaku, ako u ministarstvu postoji netko zadužen za nastavu glazbe. Dapače, upravo bi zbog sukoba interesa trebalo izbjegavati nekog od mojih kolega jer mi nije cilj izazvati nikakvu svađu ni nezadovoljstvo već napredak odgojno-obrazovnog sustava i bolju kvalitetu nastave glazbe. Osobno sam, naravno, bio zagovornik reforme obrazovnog sustava vjerujući da će se ona provesti u dobroj namjeri, no rezultat rada brojnih ljudi koji su bili plaćeni za izradu kurikuluma zapravo je razočaravajući i zabrinjavajući. Nacionalni okvirni kurikulum Nacionalni okvirni kurikulum zasigurno je najmanje „kriv“ za trenutno stanje. Ipak učinjene su neke pogreške. Ugrubo, trebalo je slijediti niz: svrha, cilj, zadatci. Pritom je svrha trebala biti nešto poput: Svrha općeg odgojno-obrazovnog procesa je osposobljen, svjestan i zadovoljan čovjek. Naravno, svrha se mogla i drugačije artikulirati, ali bi trebala biti vrlo jasna te izrečena odmah na početku Nacionalnog okvirnog kurikuluma. U obrazloženju svrhe trebaju se navesti vrijednosti kojima će se voditi predmetni kurikulumi i to je i navedeno. S obzirom na svrhu, trebalo je utvrditi što će voditi prema ostvarenju svrhe, odnosno odrediti ciljeve i potrebne nastavne predmete. Ciljevi su, opet, navedeni i to je korektno iako su se i ciljevi mogli prepustiti kurikulumima nastavnih predmeta. „Škola za život“ Premda je bilo prigovora na naziv reforme „Škola za život“ (zar je škola dosad odgajala za nešto drugo?), ovakav naziv bio bi zaista poželjan kad ne bio doživljen kao parola iza koje ne stoji takva škola. Naime, naziv reforme sugerira veliku promjenu i spremnost učenika po završenom nekom stupnju obrazovanja za trenutne i buduće životne okolnosti, no nisam čuo nijednog kolegu ni iz kojeg nastavnog predmeta da je učinjen iskorak nabolje ili barem da je poželjna i učinkovita „nova“ usmjerenost nastave. Možda će nacionalni ispiti pokazati dobre rezultate pa treba pričekati na poneke pokazatelje, no neke pogreške osobito u predmetnim kurikulumima mogu se apriori uvidjeti. Kurikulum nastave glazbe Najveće pogreška kurikuluma nastave glazbe svakako je izuzetno loše nazivlje nastavnih domena: 1. slušanje i upoznavanje glazbe 2. izražavanje glazbom i uz glazbu 3. glazba u kontekstu Suvišno je napominjati da bi svaki znanstveni članak trebao biti donekle jasan i laiku u nekom području, a kurikulum nastavnih predmeta bi još i više trebao težiti izuzetnoj jasnoći jer je usmjeren baš svima, a ne samo znanstveno zainteresiranoj javnosti. Od navedenih domena jedino je prva jasna. Roditelj nije dužan čitati izuzetno zamršen i nejasan kurikulum Glazbene kulture i Glazbene umjetnosti koji i učitelji trebaju tumačiti i nagađati što se zapravo traži. Roditelj bi bez obzira na svoju obrazovanost i upoznatost s kurikulumom trebao znati što se podrazumijeva pod kojom domenom. Dok je nekad naziv nastavnog područja bio vrlo razumljiv poput: pjevanje i sviranje, u trenutno važećem kurikulumu roditelj treba nagađati radi li se o pjevanju, sviranju, plesanju, literarnom, likovnom ili kakvom izražavanju glazbom i uz glazbu. Još je gora domena „glazba u kontekstu“. Premda je svaka skladba nastala u određenom društvenom i/ili povijesnom kontekstu koji bi učitelj trebao učenicima objasniti, nema opravdanja za ovakvo namjerno zamagljivanje nastavnog rada. Ovakvo stanje može pogodovati samo onim učiteljima koji svoj predmet glazbene nastave shvaćaju neozbiljno ili nisu spremni na ozbiljan rad. Osim u samim domenama, zamršenost je pak osobito vidljiva u ishodima koji su osim nejasnosti, puni previše banalnih, ali i, s druge strane, nemogućih očekivanja. Ovakav kurikulum je nestručan i vjerojatno rezultat rada previše ljudi pa je očigledna nedosljednost u pojedinim ishodima. Ukoliko se želi zaista napraviti napredak, postojeći kurikulum Glazbene kulture i Glazbene umjetnosti treba potpuno odbaciti te izraditi novi. Trebala bi ga izraditi vrlo mala skupina od otprilike tri sustručnjaka. Oni bi trebali imati završenu muzičku akademiju i to osmi odsjek za Glazbenu kulturu i drugi odsjek za Glazbenu umjetnost unutar jedinstvenog kurikuluma. Nema smisla da nastavu glazbe u općeobrazovnim školama osmišljavaju pijanisti, učitelji razredne nastave s pojačanom nastavom glazbe i slično pa makar imali i doktorat. Zapravo, kurikulum nastave glazbe morali bi biti učitelji koji su obavezno imali odlične ocjene iz glazbene metodike kod pokojnog profesora Pavela Rojka i koji imaju barem deset godina nastavnog iskustva. Inače će se događati da oni koji imaju manje znanja određuju kako će raditi oni koji imaju više znanja. Domene bi trebale biti poput ovih: 1. slušanje i upoznavanje glazbe 2. izvođenje glazbe 3. glazbeni pojmovi Naravno, bilo bi poželjno postići nekakvo anonimno suglasje na državnoj razini. Budući da sam doktorirao na temi multimedijskog udžbenika, naravno da sam zagovornik uporabe multimedija u nastavi, no nisam sklon prevelikom oslanjanju na informatičko-komunikacijsku tehnologiju tamo gdje to nije potrebno. Postoje već istraživanja koja su pokazala negativne posljedice uporabe računala u nastavi. Treba biti realan i nastavu koncipirati tako da odražava da će svi slušati glazbu, da je poželjno da svi pjevaju i po mogućnosti plešu, a da će malobrojni svirati, a tek izuzetci biti skladatelji. Da je moguće glazbu stvarati na računalu treba učenicima pokazati, ali bez očekivanja nekih ishoda jer će uspjeha u uporabi računala u glazbene svrhe imati samo oni učenici koji provedu izuzetno puno vremena koristeći glazbene računalne programe, a poželjno je i da imaju znanje solfeggia i harmonije. Status nastave glazbe nije i ne bi ni trebao biti da je to nastavni predmet koji od učenika zahtjeva puno angažmana. U glazbi učenici trebaju prvenstveno uživati i znati tek ono što spada u opću kulturu. Najveći problemi Ipak, najveći problem nije kurikulum. Dobri i savjesni učitelji će ionako naći načina kako da barem donekle umanje nestručnosti i zablude bilo kojeg kurikuluma i neće čekati da vrijeme pokaže stvarno stanje i donese izmjene, već će reagirati odmah kad uoče problem i nađu potrebno rješenje. Najveći su problemi pritisak roditelja na rad nastavnika i odlazak izvrsnih učitelja iz obrazovnog sustava. Navedeni problemi su zapravo uzrok i posljedica. Osobno sam imao kolegu koji je imao izuzetni ugled kod svih učenika koji su završili osnovnu školu, a koji su imali njega kao učitelja matematike. Pred odlazak u mirovinu mi se požalio kako je morao ipak sniziti kriterije i očekivanja od učenika jer je jednostavno pritisak sa svih strana bio prevelik. Jedna pak moja bivša učenica koja je bila i nagrađena na završetku osnovne škole kao „učenica generacije“ i koja se poslije završenog prirodoslovno-matematičkog fakulteta zaposlila u istoj školi, zbog pritiska roditelja i slabe podrške ravnatelja škole otišla raditi u privatni sektor za bolja materijalna primanja. Jučer sam čuo da još jedna kolegica koja predaje strane jezike šalje molbe za novo zaposlenje iako je godinama radila u školi. Naravno, poznajem još puno ljudi koji su, nažalost, otišli iz obrazovnog sustava, a bili su izvrsni. Razlog odlaska dobrih učitelja iz škole gotovo redovito nisu materijalna primanja već pritisak roditelja, nezaštićenost od strane ministarstva koje bi trebalo čuvati stručne ljude. Iz odgojno-obrazovnog sustava odlaze, naravno, neki i zbog nižih materijalnih primanja nego ih mogu ostvariti u privatnom sektoru, ali i zbog nepravde u dodjeli nastavnih zvanja. Opće je poznato da učitelji mentori, savjetnici pa i izvrsni savjetnici nisu oni učitelji koji rade bolje nego oni koji se bave sobom, a ne svojim učenicima. Osobno me bilo sram kad sam prisustvovao javnom satu kolegice savjetnice. Čuo sam i situaciju da u jednoj školi radi učiteljica savjetnica za koju svi učenici škole znaju da radi najgore od svih sustručnjaka koji nisu ni mentori, a učenici se gotovo bez iznimke nadaju da neće dobiti učiteljicu savjetnicu. Smatram da bi status učitelja mentora, savjetnika ili izvrsnog savjetnika trebali dobiti samo učitelji koji imaju uspjeh s učenicima na državnim natjecanjima, a osobito oni kojima prosječni rezultati na vanjskom vrednovanju učenika budu iznad državnog prosjeka. Premda bi mi odgovaralo da se uvede vanjsko vrednovanje i mog nastavnog predmeta jer svake godine dobivam pohvale svojih bivših učenika prema kojima je moj rad barem tri puta uspješniji od rada mojih kolega, svejedno smatram da odgojni predmeti zbog moguće subjektivnosti ne bi trebali biti dio vanjskog vrednovanja te da bi učitelji odgojnih predmeta trebali napredovati isključivo po objavljivanju stručnih i znanstvenih članaka. Predavanja bi se mogla vrednovati ili ako ih je izuzetno velik broj ili ako su prošla neku stručnu recenziju. Pregršt je loših predavanja za koja je očigledno da se održavaju isključivo zbog napredovanja u zvanju. Cjelodnevna nastava Budući da sam sam otac troje djece osnovnoškolske dobi, naročito sam zainteresiran da nastava bude optimalno osmišljena. Nastava u jednoj i to jutarnjoj smjeni je svakako poželjna jer je svakako, primjerice, bolje da učenik piše važne testove srijedom u devet sati nego petkom u 17 sati. Ipak, ne vidim da je problem uspjeha nastave toliko u vremenu održavanju nastave koliko u motiviranosti učenika za nju. Osobno smatram da model dvosmjenske nastave i to ne samo zbog troškova grijanja i izgradnje većih škola. Naime, danas gotovo sva djeca idu i na nekakve, često i više od dvije, dodatne izvanškolske aktivnosti. Ukoliko su bolja postignuća u jutarnjim satima, to znači da će dijete koje ima nastavu samo u jutarnjoj smjeni redovito na izvanškolske aktivnosti ići kad nije mentalno ni fizički na svom vrhuncu. Premda je opće obrazovanje zasigurno vrlo važno, ipak učenik bira svoje izvan školske aktivnosti i u njima ne želi samo ostvariti očekivane ishode već želi postići rezultate koji nisu očekivani izvana nego koje je sam sebi postavio. Zbog radnog vremena mnogih roditelja, cjelodnevna nastava izgleda optimalna, no zapravo i nije tako. Gotovo sva djeca žele što ranije svojoj kući. Nekakva ravnoteža između realnosti i dječjih želja vjerojatno bi bila da učenici prvog i drugog razreda budu u školi od 9 h do 16 h, trećeg i četvrtog od 9 h do 15 h, petog i šestog od 8.30 h do 14 h, sedmog i osmog od 8 do 13.30 h. Naravno, možda ni ovo mišljenje nije optimalno, no vođeno je mišlju da mala djeca ne mogu kod kuće biti sama, da im treba pomoć kod pisanja zadaće pa bi zadaće pisali u školi s učiteljicom, a da se situacija s odrastanjem mijenja te učenici mogu i žele ići kući osmisliti slobodno vrijeme kako oni hoće te trebaju sami samostalno pisati zadaće i to kad njima odgovara. Osim toga, i izvanškolske aktivnosti s vremenom postaju sve ozbiljnije. Zaključak Neće me iznenaditi ako ovo moje mišljenje neće imati nikakvog odjeka, neće me razočarati ni ako ovo mišljenje naljuti nekog mog sustručnjaka, odnosno, učitelja glazbene kulture jer je moje mišljenje drugačije od njegovog ili je imao koristi od izrade kurikuluma pa mu ne odgovara negativno mišljenje o postojećem kurikulumu. Razočaran ću biti samo ako ću biti prisiljen raditi lošije nego što sam radio i ako će moja djeca (ne samo moji učenici) imati lošiju nastavu nego bi realno mogli. Lijepi pozdrav, Darko Novosel Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima. Vaša će promišljanja i prijedlozi biti uzeti u obzir prilikom izrade kurikulumskih dokumenata, zakonskih i podzakonskih propisa i provedbenih mjera i aktivnosti.
17 Davor Cvenić NACIONALNI PLAN RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE Na nekoliko različitih razina Nacrt nacionalnog plana sustava obrazovanja obezvrjeđuje i degradira nastavnike i profesore općeobrazovnih predmeta u srednjim strukovnim školama. Trenutnim prijedlogom potiče se elitizam gimnazijskog obrazovanja dok se strukovnim obrazovanjem ukidaju općeobrazovni elementi te se nameće buduća slika hrvatskog strukovnog radnika koji će služiti potrebama tržišta rada ali tek kao ekstremno usmjeren radnik koji neće steći temeljno opće obrazovanje. Učenici koji pohađaju srednje strukovne škole neće dobiti cjelovitu sliku svijeta koji ih okružuje nego samo mali dijelić tog svijeta te se neće snaći u ulogama npr. roditelja, demokratskog građanina i brojnim drugim ulogama koje svaki pojedinac ove države ima. šteta do koje će doći će biti apokaliptična jer političkim elitama trebaju građani koji ne razmišljaju svojim glavama, "zatupljeni" u svoj posao i radno mjesto. Moja je prognoza kako će navedena reforma ugroziti brojne hrvatske obitelji čiji članovi rade u takvim školama te će se u još većoj mjeri nastaviti iseljavanje i sustavna nebriga o tome u kojem smjeru ova država ide i što želi postići. Primljeno na znanje Hvala na komentaru. Slažemo se da je važno razvijati sve vrste pismenosti, a kako bi učenik razumio svijet oko sebe i znao primijeniti znanja i vještine iz ključnih predmetnih područja. Jedna od najvažnijih zadaća škole svakako je razvoj cjelovite osobe sa stečenim temeljenim znanjima i specifičnim vještinama pojedine struke, u slučaju strukovnih škola. Posebnost strukovnog obrazovanja je njegova dvojna uloga – mora pripremiti učenike za tržište rada, ali istovremeno omogućiti i nastavak obrazovanja. Blisko s time je povezan i složen postupak izrade strukovnih kurikuluma. Iako je svrha SOO primarno osposobljavanje učenika za rad, kompetencije potrebne za osobni rast i razvoj i nastavak obrazovanja (generičke kompetencije) dio su obrazovnih sadržaja svakog strukovnog kurikuluma. Udjeli i sastavnice strukovnog kurikuluma definirani su Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanja iz 2018. godine. U strukovnim kurikulumima naglašeno je ostvarenje ishoda učenja iz međupredmetnih tema (Građanski odgoj i obrazovanje, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, Zdravlje, Osobni i socijalni razvoj, Poduzetništvo, Održivi razvoj) u 4. i 5. ciklusu čime se osigurava usklađeno stjecanje stručnih i generičkih kompetencija.
18 Denis Tovernić NACIONALNI PLAN RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE Poštovani, u Nacionalnom planu razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine komentirao bih Mrežu škola. Smatram da je potrebno puno detaljnije i bolje razraditi te napraviti potpuno novu Mrežu škola (osnovnih) na principima koje sam donekle naveo u komentaru Akcijskog plana za provedbu nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine, za razdoblje od 2022. do 2024. godine. Kao glavni distrakcijski faktor smatram političku volju, prije svega lokalne politike kojoj zbog biračkog tijela odgovara status quo te posljedično i nacionalne koja se ne želi zamjerati lokalnoj. Prednosti mogu biti višestruke u vidu povećanja kvalitete nastave poboljšanjem uvjeta (uravnoteženiji broj učenika u razredima, socijalizacija, dvorane, kabineti, prehrana, eventualno bazen, jednosmjenska nastava…) te financijskom uštedom koja bi se preusmjerila u kvalitetnije uvjete obrazovanja. Denis Tovernić Primljeno na znanje Hvala na komentaru. Navedeno će biti adresirano odgovarajućim legislativnim izmjenama.
19 Dominik Tomislav Vladić NACIONALNI PLAN RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE, 3.Srednjoročna vizija razvoja Sustav obrazovanja nećete povećati dok god imamo takvo uređenje koje je aktualno i dok se ono bude samo malo mijenjalo. Ravnatelji, direktori, rektori, dekani, voditelji i bilo koje druge funkcije koje po prirodi nisu radna mjesta, ne mogu voditi osobe koje za to nisu sposobne. Iznimke postoje, ali većinom nemaju nikakve vještine osim vještine punjenja privatnih računa javnim novcem. Zbog toga, počevši od sustava obrazovanja, od najniže razine do najviše razine, pa tako i u svim javnim poduzećima, treba ukinuti menadžerske plaće i izjednačiti ih s radničkim. Obvezno treba onemogućiti da funkcija postane i radno mjesto jer vidimo da nitko ničime ne upravlja. Najpametnije bi bilo da to bude jednom imenovana osoba koja nikakve veze nema s institucijom na koju dolazi a ima upravljačke vještine i da ista ne može biti više od jednog mandata na toj poziciji. Sadržaji u obrazovanju jesu nešto što mora biti takvo da politika na njega ne može utjecati, ali financiranje nije nešto što se mora ili može olako prepustiti. Gdje god postoji mogućnost da se odlučuju na temelju procjene ili želje treba to onemogućiti. Jasna procedure, po mogućnosti samo brojčano vrednovanje, mora biti prioritet. Dakle, to mora biti neutralna osoba bez prijatelja, veza, dugovanja prema nekome. Sada imamo situaciju u kojoj je jedino prisutno teroriziranje zaposlenih, prijetnje, neplaćanje, rad kako se netko sjeti i poželi, a radnici nemaju nikakva prava osim u teoriji. Vaš će odgovor vjerojatno biti primljeno na znanje, nije tema ovog zakona ili se ne prihvaća, ali samo to očekujem od vas. Ni a što drugo niste sposobni osim štititi interese pojedinaca kojima ste dužni. Primljeno na znanje Hvala na komentaru. Mjera 2.9. Nacionalnog plana usmjerena je na unaprjeđenje kvalitete upravljanja odgojno-obrazovnim ustanovama. Planirano je provođenje programa usavršavanja s ciljem profesionalizacije uloge ravnatelja a u svrhu podizanja razine kompetentnosti ravnatelja. Naglasak će biti na odgovornostima ravnateljske funkcije, posebno na odgovornosti vezane uz rukovođenje ustanovom, kvalitetu odgoja, učenja i poučavanja, oblikovanje vizije, praćenje i vrednovanje odgojno-obrazovnog procesa, učenička postignuća, upravljanje ljudskim potencijalom i suradnju s okružjem. Jasno utvrđena uloga ravnatelja omogućit će jasnije sagledavanje njegovih obveza i odgovornosti, racionalniju podjelu rada u odnosu na suradnike, izradu kompetencijskih standarda, pokretanje odgovarajućih obrazovnih programa za buduće ravnatelje, definiranje indikatora kvalitete te veću autonomiju ravnatelja. Kompetencijski standardi definiraju obvezujuća znanja, vještine i vrednote budućih ravnatelja, na kojima se temelji njihovo obrazovanje, osposobljavanje, (re)izbor, uvođenje u obavljanje poslova ravnatelja, usavršavanje i vrednovanje.
20 Dunja Novak NACIONALNI PLAN RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE Poštovani ! Pažljivo sam pročitala "Nacionalni plan razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027", posebno sažetak 4.2. u kojem se govori o strukovnom obrazovanju. Naime, već 30 godina radim u strukovnoj školi. Slažem se s činjenicom kako se vodi računa već godinama o potrebama tržišta rada, i usklađivanja s kurikulumom. Uvođenje samo jedne smjene povezano je s infrastrukturom koja to ne može popratiti (govorim za školu u kojoj ja radim). Vratite nam bodovne pragove za upis, vratite nam učenike ekonomiste, poslovne tajnike, upravne referente jer bez obzira što ih ima na tržištu rada u velikom broju, zapošljavaju se u bankarskom sustavu, osiguravajućom tvrtkama, u računovodstvima, nabavi, marketingu, prodaji, u trgovinama, u administracijama javnih i privatnih tvrtki. Naši upravni referenti zapošljavaju se u državnom sektoru, kod javnih bilježnika i na sudovima. Naši poslovni tajnici vode i organiziraju poslove u privatnim tvrtkama. Osigurajte sustav nagrađivanja unutar škole, a ne samo "100 najboljih". "Utrka" za bodovima koje je potrebno prikupiti za napredovanje, podijelila je zbornicu. Postajemo "mi" i "oni", što smatram kako nije dobro. Nelogično je voditi godinama organizaciju cijelog Završnog rada, bez sata umanjenja norme, dok se koordinatoru Državne mature smanjuje norma zbog tih poslova, i to u strukovnoj školi. Redovito, već godinama uredno odrađujemo proces samovrednovanja, gdje navodimo sve nedostatke. Nadam se da će sustav prepoznati što nam treba i nedostaje, te da ćemo se svi zajedno pokrenuti na dobrobit učenika i nastavnika. S poštovanjem! Primljeno na znanje Hvala na komentaru, dio komentara razmotrit će se pri provedbi mjera Nacionalnog i Akcijskog plana, vezano za vrednovanje i samovrednovanje. Također, svjesni smo izazova povezanih s infrastrukturom što i sami ističete te su poduzeti koraci u procesu programiranja EU fondova (NPOO, PKK) kako bi se povukla sredstva za osiguranje infrastrukture, što je povezano s planom uvođenja jednosmjenske nastave. Napominjemo da budući razvoj strukovnog tržišta rada uvelike ovisi o razvojnim planovima hrvatske privrede i društva, odnosno ne može se predvidjeti bez uzimanja u obzir prioriteta industrijskih i razvojnih strategija te da je Nacionalni plan usklađen s donesenim strateškim dokumentima i planovima, kao što su Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine te Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026. Daljnje intervencije u sustavu strukovnog obrazovanja i osposobljavanja bit će usmjerene na podizanje kvalitete programa, ali i njihove optimizacije i usklađivanja s mogućnostima obrazovanja koje nudi sustav obrazovanja odraslih. Zahvaljujemo i na prijedlozima u području unaprjeđivanja sustava nagrađivanja najboljih odgojno-obrazovnih djelatnika, a navedena materija će biti regulirana izmjenama i dopunama Pravilnika o nagrađivanju najuspješnijih odgojno-obrazovnih djelatnika.
21 ERNESTINA TROPŠA NACIONALNI PLAN RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE Poštovani, "Nacionalni plan razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine" smatram kvalitetnim dokumentom koji je u velikoj mjeri detektirao razvojne potrebe kompletnog sustava obrazovanja. Posebno bih stavila naglasak na sažetak analize strukovnog obrazovanja. Ključne točke spoticanja navedene su kao izazovi s kojima se svi u strukovnom obrazovanju susrećemo svakodnevno, a u budućnosti će ih biti sve više. Jedan od najvećih izazova strukovnog obrazovanja je svakako usklađivanje potreba tržišta rada sa strukovnim kurikulumima. Osim što su mnogi zastarjeli, za neka nova zanimanja koja su se javila na tržištu rada niti ne postoje strukovni programi kojima bi se polaznici osposobljavali za rad u tim zanimanjima. Stvarne potrebe tržišta rada su se uvođenjem novih tehnologija značajno promijenile unatrag par godina, a velik broj kurikuluma je star dvadeset i više godina. Kad bi se omogućila veća fleksibilnost razvoja novih strukovnih programa, vrlo brzo bi se ovaj nesrazmjer umanjio. Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
22 Forum za slobodu odgoja NACIONALNI PLAN RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE, 8. Okvir za praćenje i vrednovanje Povjerenstvo za praćenje Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja u razdoblju do 2027. godine – smatramo kako je zadaća Povjerenstva daleko ozbiljnija i trebala bi biti sveobuhvatnija od formalnosti poput nalaženja dva puta godišnje. S obzirom na to da je praćenju i vrednovanju učinjenog potrebno osigurati neovisno tijelo koje će biti zaduženo za praćenja kako bi se što bolje utjecalo na dinamiku provedbe mjera smatramo kako je potrebno sastaviti puno operativnije tijelo koje će imati zadaću kontinuiranog praćenja koje se neće temeljiti samo na informacijama prikupljenih od MZO i ostalih nositelja mjera. Stoga je potrebno profesionalizirati ulogu tijela za praćenje i napraviti ga kao operativno tijelo koje može u punom kapacitetu djelovati, a ne samo kao neko pro forma tijelo koje će jednom godišnje dobivati izvještaje. Pozdravljamo transparentost MZOa u vrednovanju i praćenju provedbe te namjeru da se putem web stranice javnost obavještava o učinjenom što je do sada u provedbi svih nacionalnih planova i strategija u području obrazovanja nedostajalo. Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
23 Forum za slobodu odgoja 5. Popis posebnih ciljeva s pripadajućim pokazateljima ishoda, opisom i pripadajućim mjerama za provedbu, Posebni cilj broj 3: Osigurati višu razinu zapošljivosti osoba s kvalifikacijama povećanjem kvalitete i relevantnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja Mjera 3.9. Pozdravljamo provedbu mjere s naglaskom na kontinuirano praćenje i vanjsko vrednovanje strukovnih škola koje se provodilo u jednoj mjeri i do sada, ali s nedovoljno usustavljenom povratnom informacijom koja bi onda uistinu poboljšavala kvalitetu škola. I dalje ostaje nejasno zbog čega se planira vanjsko vrednovanje samo u strukovnim školama, a ne i u gimnazijama i osnovnim školama za koje se u ovom planu ne uspostavlja nikakav sustav osiguranja kvalitete. U cijelom posebnom cilju 3 nedostaje usmjerenost na uspostavu bolje mreže strukovnih škola te naglasak na jačanje pedagoških i metodičkih kompetencija poučavanja kod strukovnih nastavnika. Primljeno na znanje Hvala na komentaru. U okviru već razvijenog i uvedenog modularnog stručnog usavršavanja nastavnika predviđeni su moduli koji pokrivaju istaknute teme. Ustanove za strukovno obrazovanje dužne su provoditi samovrednovanje i sudjelovati u postupku vanjskog vrednovanja kao dijela sustava osiguravanja kvalitete. U narednom razdoblju treba kontinuirano jačati osiguravanje kvalitete u strukovnom obrazovanju jer je nacionalni sustav osiguravanja kvalitete strukovnog obrazovanja povezan s Europskim sustavom osiguravanja kvalitete u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju (EQAVET). Vanjsko vrednovanje gimnazija provodi se kroz provedbu državne mature, a također se uvodi i sustav vanjskog vrednovanja osnovnoškolskih ustanova kroz provedbu nacionalnih ispita.
24 Forum za slobodu odgoja 5. Popis posebnih ciljeva s pripadajućim pokazateljima ishoda, opisom i pripadajućim mjerama za provedbu, Posebni cilj broj 2: Poboljšati odgojno-obrazovne ishode učenika uz unaprijeđenu kvalitetu, učinkovitost, efikasnost i pravednost sustava osnovnoškolskog i općeg srednjoškolskog obrazovanja Mjera 2.2. Iako se pozdravlja uvođenje cjelodnevne nastave te predložene aktivnosti i produženje nastavnog dana istovremeno izražavamo žaljenje što je Hrvatska odustala od uvođenja devetogodišnje škole koja je upravo trebala produžiti broj sati koje učenici provode u školi te olakšati tranziciju iz predškolskog u osnovnoškolsko obrazovanje koja se pokazala kao izazovna za brojnu djecu. Isto tako dobro je da se navodi želja za demokratizacijom odgojno obrazovnog rada i ustanova, no iz predloženog nije jasno kako će se to ostvariti. Mjera 2.3. Unaprijediti provedbu kurikuluma i kvalitetu poučavanja Pozdravljamo donošenje ključnih okvirnih kurikuluma prema područjima rada, no izuzetno nas žalosti kako se pod unaprijeđenje kvalitet poučavanja novih kurikuluma i međupredmetnih tema gleda isključivo kroz unaprijeđenje STEM vještina. U zemlji u kojoj postoji izrazito niska politička pismenost djece i mladih (istraživanje IDIZ i GOOD inicijativa, 2021), u kojoj je sve više djece narušenog mentalnog zdravlja, u kojoj se premalo naglaska stavlja na važnost vještina učiti kako učiti, privilegirani položaj STEM-a je uistinu zabrinjavajući. Ukoliko se žele poboljšati postignuća učenika potrebano je kvalitetno raditi i taj rad pratiti i na svim drugim područjima. Pozdravljamo uvođenja hospitacije i jači naglasak na suradničko učenje te predlažemo još jedan model, a to je obavezno uvođenje samovrednovanja škola (u osnovnim i gimnazijskim programima), kolegijalno opažanje nastave te uvođenje kritičkih prijatelja. Ovo će sve znatno utjecati na kvalitetu nastavnog procesa. Također, potrebno je navesti i poticanje škola na suradnju sa svim dionicima sustava uključujući i organizacije civilnog društva koje gotovo uvijek sadržajima odgovaraju na stvarne potrebe učitelja i nastavnika za kompetencijama koje im nedostaju. Ovakvi projekti već žive u brojnim školama u Hrvatskoj i potrebno je identificirati primjere dobre prakse koji onda mogu poslužiti kao inspiracija brojnim školama za uvođenje ovakvih oblika suradničkog učenja. Mjera 2.4. Iako je u uvodnom dijelu teksta navedeno ovdje se više ne spominje razvoj strategije profesionalnog razvoja učitelja i nastavnika u RH što je preduvjet da se upravo kontinuiranom profesionalnom razvoju nastavnika pristupi na adekvatan način. Sustav profesionalnog razvoja nastavnika u Hrvatskoj ne postoji, postoji samo sustav stručnih usavršavanja koji često uopće nije temeljen na stavrnim potrebama nastavnika. Također, nedostaje bolja suradnja države i organizacija civilnog društva koje su često provoditelji brojnih neformalnih obrazovnih programa koje učitelji i nastavnici najčešće prepoznaju kao najkvalitetnije. Mjera 2.5. Ovdje nedostaje ono najvažnije što bi jedino utjecalo na stvarno podizanje kvalitet rada OO ustanova, a to je uvođenje modela vanjskog vrednovanja škola kojeg je NCVVO provodio kao pilot projekt 2016. godine. Radi se o sustavu koji uključuje samovrednovanje, kritičke prijatelje, izradu razvojnog plana škole, vanjske vrednovatelje te sveobuhvatnu povratnu informaciju na unapređenje rada škole. Bez ovakvog sveobuhvatnog sustava Hrvatska ne žalost neće uspjeti poraditi na poboljšanju kvalitete svojih škola. Mjera 2.6. Navodi se izrada cjelovite analize srednjoškolskog obrazovanja u svrhu povećanja obuhvata učenika gimnazijskim programima i smanjivanja broja suficitarnih (strukovnih) programa u svrhu usklađivanja s potrebama tržišta rada. Ta analiza je već izrađena i objavljena i pokazala je kako je potrebno više raditi na kvaliteti programa, a manje na samim infrastruktirunim projektima stoga je nepotrebno navoditi izradu nečega što je već napravljeno već se kroz mjere fokusirati na ono što je nastalo kao preporuka te studije. Mjera 2.8. Sistematizirati politike i prakse te jačati profesionalno usmjeravanje kao važnu sastavnicu rada odgojno-obrazovnih ustanova, učitelja, nastavnika i stručnih suradnika u smjeru ostvarenja punih potencijala svih učenika Smatramo kako mjera nije dobro definirana jer je nerealno i nepotrebno očekivati da će baš svaki nastavnik biti osposobljen za prepoznavanje profesionalnog karijernog puta svakog učenika. Država će uložiti velike novce u nešto što se može riješiti na razini škole i lokalne zajednice. Dovoljno je da netko od stručnih suradnika u školi bude zadužen za karijerno savjetovanje te da se poveže sa lokalnim CISOK centrima koji u Hrvatskoj postoje u brojnim loklanim jedinicama, a njihova prepoznatljivost među učenicima je gotovo nikakva. Bilo bi puno bolje da se koriste postojeći resursi i fokusirano usmjere nego da se rasipaju na brojne strane čiji je rezultat u konačnici upitan. Mjera 2.9. Unaprijediti kvalitetu upravljanja odgojno-obrazovnim ustanovama Pozdravljamo svako unapređenje kvalitete upravljnja OO ustanovama, no kroz ovu mjeru to je napravljeno paušalno i nedovoljno ambiciozno. Ravnateljima hrvatskih škola dostupni su različiti programi stručnog usavršavanja, osobito u organizaciji nadležnih agencija (Agencije za odgoj i obrazovanje i Agencije za strukovno obrazovanje), no uvidom u katalog ponuđenih programa zamjećuje se da je većina navedenih programa sadržajno usmjerena na opća pitanja administrativnog upravljanja i vođenja škole, dok su teme poput inkluzije, multikulturalizma, odnosa, razvoja ljudskih potencijala, starteškog razvoja škole, pravednosti i pravde manje zastupljene. Rezultati istraživanja HEAD projekta su pokazali da su ravnatelji iskazali najviše potreba za programima vezanima uz razvijanje suradnje s drugim dionicima unutar i izvan škole, pripremanje zaposlenika škole za uvažavanje potreba različitih skupina učenika, podršku roditeljima za aktivno sudjelovanje u životu škole i osiguravanje inkluzivnog učenja. Potrebno je izraditi nacionalni kompetencijski okvir za inicijalno osposobljavanje ravnatelja i njihov trajni profesionalni razvoj kojim se osigurava razvijanje kompetencija koje su se pokazala kao nedostatne u postojećem sustavu. Potrebno je osigurati trajno profesionalno usavršavanje za ravnatelje tijekom mandata kao i inicijalno za one koji žele biti ravnatelji. Potrebno je ovome pristupiti vodeći se jednim regionalnim primjerom dobre prakse, a to je Šola za ravnatelje koja već dugi niz godina postoji u Sloveniji i koju su obavezni proći svi u prvom mandatu. Također, unaprijeđenje kvalitete rada ustanove ponovno vidimo kroz obavezno uvođenje vanjskog vrednovanja škola (samovrednovanje, refleksivno učenje, kritički prijatelji, izrada i praćenje razvojnog plana škole). Kako bi se radilo na kvaliteti potrebno je ovakve oblike praćenja postaviti kao prioritetne. Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
25 Forum za slobodu odgoja 5. Popis posebnih ciljeva s pripadajućim pokazateljima ishoda, opisom i pripadajućim mjerama za provedbu, Posebni cilj broj 1: Omogućiti pristupačnost sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja svakom djetetu Mjera 1.2. U potpunosti podržavamo provedbu mjere posebno u dijelu osiguranja besplatnog RPOO za svu djecu od 6. godine. Dugoročno, ovakva mjera trebala bi uključivati djecu od 4. godine kako bi sva djeca imala jednak i besplatan pristup RPOO u Hrvatskoj. Mjera 1.3. Pozdravljamo donošenje mjere i stavljanje naglaska na odgojitelje i njihovo privlačenje u sustav. Kao jedna od aktivnosti navodi se analiza potreba za odgojiteljima u sljedećem desetgodišnjem razdoblju. Podsjećamo kako takva analiza već postoji (Matković, Dobrotić, Menger, 2018. ) te je ona utvrdila kako će u Hrvatskoj do 2030. nedostajati preko 9000 odgojitelja. Umjesto da se troši vrijeme na nove analize potrebno je hitno unutar ove mjere u dogovoru sa sveučilištima osigurati veće kvote za upis programa RPOO te uvesti poticaje za buduće odgojitelje (u vidu adresiranih stipendija s obvezom rada u sustavu min 3 godine nakon diplomiranja). Stipendije, kako bi bile poticajne studentima, trebaju biti veće od standardnih stipendija i biti kao nove STEM stipednije (600 EUR). Nova aktivnost poput prekvalificiranja učitelja razredne nastave neće biti dovoljna za predloženo jer već sada znamo kako u Hrvatskoj ne postoji suficit nastavnika razredne nastave te kako je sama atraktivnost upisa RPOO niža od razredne nastave stoga je potrebno osigurati niz drugih mjera koje će adekvatnije adresirati ovaj problem. Nikako ne gubiti vrijeme na analize već odmah djelovati jer u protivnom za par godina više neće imati tko raditi u sustavu. Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
26 Forum za slobodu odgoja 4.Opis srednjoročnih razvojnih potreba i razvojnih potencijala , 4.4. Sažetak analize razvojnih potreba i potencijala i glavni izazovi u području odgoja i obrazovanja djece/učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, pripadnika nacionalnih manjina i pripadnika hrvatskoga naroda izvan Republike Hrvatske 1. U poglavlju Odgoj i obrazovanje djece/učenika s teškoćama i studenata s invaliditetom kao izazov kao izazov 5 navedeno je Nedostatne kompetencije učitelja/nastavnika i stručnih suradnika za korištenje digitalnih (asistivnih) tehnologija. Iz navedenog nije jasno zbog čega kao jedna od glavnih izzaova nisu navedene i druge komepetncije koje nedostaju nastavnicima, a o kojima progovaraju brojna istraživanja (uključujući i PISA 2018) gdje nastavnici kao kompetencije koje im najviše u cijelom sustavu nedostaju ističu upravo inkluziju i rad s djecom koja dolaze iz različitih ranjivih skupina i skupina u nepovoljnom položaju. Te kompetencije nedostaju svim nastavnicima bez obzira rade li u posebnim ili integriranim razredima te bi obrazovna politika upravo mjere rane intervencije i inkluzivan pristup obrazovanju trebala postaviti kao prioritetno područje. 2. Kao ranjive skupine učenika navedeni su isključivo učenici s teškoćama, učenici pripadnici nacionalnih manjina, učenici s invaliditetom, a u potpunosti zanemareni svi ostali učenici koji dolaze iz ranjivih skupina poput učenika izbjeglica i tražitelja azila, učenika koji se nalaze u područjima pogođenim potresom, učenici koji dolaze iz obitelji niskog socijalno-ekonomskog statusa, učenici koji imaju bilo kakve pojavnosti narušenog mentalnog zdravlja (prema istraživanju HZJZ, 2019 takvih je učenika u svakom razredu bilo oko 20%), učenici koji dolaze iz jednoroditeljskih obitelji, učenici koji pripadaju nekoj od manjinskih seksualnih skupina (LGBTQI+) i slično. S obzirom na to da se u dokumentu Republika Hrvatska ističe kao zemlja u kojoj je svako dijete važno bez obzira na bilo kakva obilježja izuzetno je važno da uvrstimo sve skupine u nepovoljnom položaju kako bi ostvarili viziju inkluzivnog odgojno – obrazovnog sustava. Djelomično prihvaćen Hvala na komentaru. 1. Izazov 5 će biti nadopunjen sukladno prijedlogu. 2. Mjere koje su uključene u plan sadržajno navode koje aktivnosti će se provoditi i daju okvirni plan realizacije, ali će tek daljnja operacionalizacija provedbe odrediti odgovarajuću dinamiku uvođenja promjena u sustav, a u proces će se uključiti i relevantni stručnjaci.
27 Forum za slobodu odgoja 4.Opis srednjoročnih razvojnih potreba i razvojnih potencijala , 4.2. Sažetak analize razvojnih potreba i potencijala i glavni izazovi u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i obrazovanja odraslih U dijelu identificiranih izazova u strukovnom obrazovanju posebno u području „Nedovoljno sudjelovanje nastavnika strukovnih predmeta u procesima stručnog usavršavanja, posebice u dijelu stručnih kompetencija povezanih s praksama na tržištu rada te su prisutni i nedostaci u sustavu vrednovanja kvalitete rada nastavnika.” nedostaje jedan koji nastavnici strukovnih predmeta najčešće ističu, a to je upravo nedostatak profesionalnog razvoja u području pedagoških i metodoloških kompetencija i kompetencija učenja i poučavanja. Stoga je nužno osigurati uvjete da se nastavnicima strukovnih predmeta primarno pruži ovakav tip profesionalnog razvoja kako bi nastava bila kvalitetnija. Primljeno na znanje Hvala na komentaru. U okviru već razvijenog i uvedenog modularnog stručnog usavršavanja nastavnika predviđeni su moduli koji pokrivaju istaknute teme.
28 Forum za slobodu odgoja 4.Opis srednjoročnih razvojnih potreba i razvojnih potencijala , 4.1. Sažetak analize razvojnih potreba i potencijala i glavni izazovi u području ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja te srednjoškolskog općeg i umjetničkog obrazovanja 1. Pozdravlja se donošenje Nacionalnog okvirnog kurikuluma i to što hitnije jer bez njega je iluzorno očekivati kako se kurikularna reforma može adekvatno provesti. Vezano uz kurikulume međupredmetnih tema potrebno je revidirati njihovu primjenu kao i učinak jer brojni nalazi pokazuju kako se međupredmetne teme samo formalno provode (upisuju u GIKove), ali je njihova izvedba vrlo upitna. Potrebno je pronaći alate pomoću kojih će se pratiti provedba međupredmetnih tema. 2. Pozdravljamo inicijativu za donošenje strategije kontinuiranog profesionalnog razvoja učitelja no nije nam jasno zbog čega kao bitni dionici sustava nisu navedene organizacije civilnog društva koje upravo svojim programima kontinuiranog profedionalnog razvoja OO djelatnika čine dobar dio sustava neformalnog obrazovanja. Upravo su ove edukacije koje imaju i mehanizme praćenja i podrške te kontinuirane supervizije ono što nastavnici u školama diljem Hrvatske ističu kao najkorisnije. Stoga je potrebno osigurati bolju suradnju između Agencija i MZOa te org civilnog društva kako bi edukacije bile prepoznate kao vrijedne i kako bi se upravo na ovim primjerima dobre prkase stekao uvid u poboljšanja sustava na nacionalnoj razini. Primljeno na znanje Hvala na komentaru. U sklopu Mjere 2.3. planirano je donošenje Nacionalnog kurikuluma za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje, kao i nacionalnih kurikuluma za gimnazijsko i umjetničko obrazovanje te s nacionalnim kurikulumima uskladiti predmetne kurikulume i kurikulume međupredmetnih tema. Osiguravanje kontinuiteta profesionalne podrške odgojno-obrazovnim radnicima za provedbu reforme, kao i podršku svim školama. S tim u vezi izdvojena je podrška visokih učilišta i ostalih obrazovnih institucija te AZOO kao središnje institucije za aktivnosti stručnih usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika i praćenje obrazovne reforme.
29 Forum za slobodu odgoja 5. Popis posebnih ciljeva s pripadajućim pokazateljima ishoda, opisom i pripadajućim mjerama za provedbu, Posebni cilj broj 2: Poboljšati odgojno-obrazovne ishode učenika uz unaprijeđenu kvalitetu, učinkovitost, efikasnost i pravednost sustava osnovnoškolskog i općeg srednjoškolskog obrazovanja U potpunosti podržavamo prijedlog GONG-a i GOOD inicijative. Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
30 Forum za slobodu odgoja NACIONALNI PLAN RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE, 4.Opis srednjoročnih razvojnih potreba i razvojnih potencijala U potpunost podržavamo prijedloge Instituta za razvoj obrazovanja kao koordinatora Mreže Cjeloživotno učenje za sve Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
31 Gong 5. Popis posebnih ciljeva s pripadajućim pokazateljima ishoda, opisom i pripadajućim mjerama za provedbu, Posebni cilj broj 5: Povećati završnost unapređenjem i osiguravanjem kvalitete, relevantnosti i dostupnosti visokog obrazovanja U kontekstu mjere 5.6. navodimo relevantni zaključak ključnih nalaza evaluacije provedbe Operativnog programa "Učinkoviti ljudski porencijali" 2014. - 2020., Prioritetna os 3: Obrazovanje i cjeloživotno učenje: "Temeljem ovog vrednovanja utvrđena je upitnost dizajna intervencije samo u slučaju dodjela STEM stipendija, s obzirom da se s jedne strane ciljalo na povećanje broja upisanih i smanjenje stopa odustanka od STEM studija a s druge se stipendije dodjeljuju isključivo temeljem uspješnosti, čime se potpora daje onim studentima koji su inicijalno u manjem riziku od odustanka od studija naspram primjerice studenata slabijeg socio-ekonomskog statusa ili obrazovne podrške studentima prve i druge godine STEM studija koji su u pojačanom riziku od prekida studija." Ovom nalazu je pridružene i preporuka broj 8 u kojem se donositelje odluka poziva na provedbu zasebne evaluacije uspješnosti STEM stipendija te preporuka broj 16 u kojoj evaluatori sugeriraju da se razmotri revizija ili supstitucija ove potpore (cjelokupna evaluacija je dostupna na stranici: www.esf.hr). Molimo informacije na koji način su ovi nalazi i preporuke dosada adresirani u programiranju mjere 5.6. Alternativno, molimo da se u sklopu mjere predvide aktivnosti kojima će se na adekvatan način obuhvatiti navedene preporuke. Treća opcija je da Predlagatelj navedene preporuke odbaci, uz odgovarajuće obrazloženje; što bi onda trebalo adresirati u sklopu poglavlja 4.3. Primljeno na znanje Hvala na komentaru. Hrvatska se susreće s nizom izazova u stvaranju gospodarstva utemeljenog na znanju, povećanju konkurentnosti i većoj konvergenciji prema uspješnosti politika i mjera EU-a u području „pametnog rasta“, a jedan od izvorišta je i visokoobrazovni sustav u biotehničkom, tehničkom, biomedicinskom i prirodnom području znanosti te informacijsko komunikacijskim tehnologijama. Dodatno, ankete poslodavaca Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) ukazuju na nedostatak određenih kadrova i postojanje deficitarnih zanimanja što naročito dolazi do izražaja kod inženjera gotovo svih vrsta (npr. strojarstvo, elektrotehnika i računarstvo) kojih među nezaposlenima nema u većem broju, dok s druge strane HZZ u svojim Preporukama za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja svake godine ističe i ostale obrazovne programe poput medicine, matematike, kemije, kemijskog inženjerstva, farmacije i drugih čije upisivanje treba poticati. Cilj mjere je povećana dostupnost i zapošljivost diplomanata u STEM i ICT područjima na preddiplomskoj i diplomskoj razini kroz dodjelu državnih stipendija. Ministarstvo znanosti i obrazovanja izradilo je analizu uspješnosti i završnosti u visokom obrazovanju studenata korisnika državnih stipendija za akademske godine 2017./2018. do 2020./2021. s obzirom da je 2021./2022. Tek nedugo završena. Rezultati analize pokazuju da od ukupnog broja dodijeljenih STEM stipendija (3400) za svaku analiziranu akademsku godinu, udio studenata koji su ostvarili 45 ECTS-a završetkom akademske godine kreće se od 87,47 do 90,21% s trendom porasta od akademske godine 2017./2018. do akademske godine 2019./2020. Akademske godine 2020./2021. zabilježeno je smanjenje od 0,83 % u odnosu na akademsku godinu 2019./2020. čemu je najvjerojatnije uzrok potres u Gradu Zagrebu, Sisačko-moslavačkoj, Krapinsko-zagorskoj i Zagrebačkoj županiji i epidemija bolesti COVID-19. Slijedom navedenog, predmetnim projektom ostvaren je doprinos stope završnosti od minimalno 65 % korisnika državnih stipendija za akademske godine 2017./2018., 2018./2019., 2019./2020. i 2020./2021. Treba istaknuti da je stopa završnosti veća za više od 20 % od minimalne predviđene projektom. Nadalje, trend porasta udjela studenata svakom sljedećom akademskom godinom ukazuje na pozitivan učinak projekta na stopu završnosti kod studenata korisnika stipendije.
32 Gong 5. Popis posebnih ciljeva s pripadajućim pokazateljima ishoda, opisom i pripadajućim mjerama za provedbu, Posebni cilj broj 4: Povećati udio odraslog stanovništva u procesima cjeloživotnog učenja poboljšanjem kvalitete i relevantnosti programa za obrazovanje odraslih U kontekstu obrazloženja mjere 4.1. ističemo kako svrha isključiva svrha obrazovanja odraslih, pa tako niti Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, nije odgovaranje na potrebe gospodarstva; već i na potrebe društva te osobnog razvoja (molimo konzultirati članak 3. važećeg teksta Zakona o HKO-u). Molimo da se i ovi elementi uključe u obrazloženje svrhe ove mjere, kao i u planiranje razvoja sustava/programa vrednovanja neformalno i informalno stečenih ishoda učenja. Ističemo kako bi možda imalo smisla razvoj (novih) programa obrazovanja odraslih te razvoj sustava vrednovanja neformalno i informalno stečenih kompetencija odvojiti u dvije različite mjere. Prihvaćen Hvala na komentaru. Prihvaća se prijedlog proširenja mjere, tekst će biti nadopunjen.
33 Gong 5. Popis posebnih ciljeva s pripadajućim pokazateljima ishoda, opisom i pripadajućim mjerama za provedbu, Posebni cilj broj 2: Poboljšati odgojno-obrazovne ishode učenika uz unaprijeđenu kvalitetu, učinkovitost, efikasnost i pravednost sustava osnovnoškolskog i općeg srednjoškolskog obrazovanja Upozoravamo kako je mjera 2.2. koja nastoji adresirati jedan od ključnih strateških problema hrvatskog sustava odgoja i obrazovanja (adekvatnost trajanja osnovnog obrazovanja) u trenutnom formatu iznimno nejasna i nedorečena. Ako u ovoj točki nije jasno hoće li produljenje trajanja osnovnog obrazovanja biti ostvareno uvođenjem modela cjelodnevne škole, uvođenjem dodatne godine obrazovanja (i u kojoj godini obrazovanja?) ili kombinacijom ovih pristupa; onda je u sklopu mjere potrebno predvidjeti odgovarajuče analitičke, kao i aktivnosti konzultiranja stručne, ali i šire javnosti. Ovdje se radi o pitanju koje se ne odnosi samo na kvalitetu odgojno-obrazovnih ishoda budućih generacija, već i na svakodnevni život vrlo velikog broja obitelji. Stoga se njegovom rješavanju treba pristupiti ozbiljno te sustavno. Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
34 Gong 4.Opis srednjoročnih razvojnih potreba i razvojnih potencijala , 4.5. Sažetak analize razvojnih potreba i potencijala i glavni izazovi u području primjenedigitalnih tehnologija u obrazovnom sustavu  Gong kao član tematske mreže Medijsko obrazovanje je važno (više na: https://mov.com.hr/) koja obuhvaća 11 partnera iz civilnog društva i akademske zajednice upozorava na potrebu da se u kontekstu pojačane primjene digitalnih tehnologija u sustavu odgoja i obrazovanja vodi računa i o važnosti uvođenja obrazovnih sadržaja koji kritički sagledavaju pitanja njihove primjene u širem društvenom kontekstu. Ovo se naročito odnosi element medijske pismenosti, koja je u kontekstu brisanja granica između digitalnih platformi i medija ključna za razvoj samosvjesnih te odgovornih građana. Stoga predlažemo da se navedeni izazovi prepoznaju u sklopu sekcije 4.5., a da se mjera 10.2. preimenuje iz: "Kontinuirano razvijati digitalne kompetencije" u "Kontinuirano razvijati kompetencije digitalne i medijske pismenosti". Nadalje, potrebno je izmijeniti i obrazloženje/svrhu mjere kako bi se na odgovarajući način obuhvatila i problematika pojašnjena ovim komentarom. Djelomično prihvaćen Hvala na komentaru. Svrha provedbe mjere bit će nadopunjena jasnijim opisom digitalnih kompetencija: Digitalne kompetencije podrazumijevaju kompetentno, kritičko, sigurno korištenje i upravljanje digitalnim tehnologijama.
35 Gong 4.Opis srednjoročnih razvojnih potreba i razvojnih potencijala , 4.1. Sažetak analize razvojnih potreba i potencijala i glavni izazovi u području ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja te srednjoškolskog općeg i umjetničkog obrazovanja U sklopu pregleda stanja u osnovnom obrazovanju pohvaljujemo transparentno prepoznavanje važnog problema stručnog usavršavanja učitelja i nastavnika, no upozoravamo na potrebu da se na odgovarajući način prepozna i izostanak razvojnog potencijala koji u tom kontekstu nude organizacije civilnog društva. Mnoge od njih dugo i sustavno provode kvalitetne programe edukacije učitelja i nastavnika u brojnim poljima, no još uvijek izostaje sustavan pristup suradnji s javnim sektorom. Svjesni da postoji mogućnost prepoznavanja programa koje pružaju organizacije civilnog društva objavom u EttaEDU bazi Agencije za odgoj i obrazovanja i/ili naknadnom validacijom edukacije koje su učitelji/nastavnici prošli; zasad izostaje izgradnja cjelovitog sustava kojima se njihovo uključivanje u procese osposobljavanja nastavnog osoblja adekvatno uređuje. Takav sustav bi minimalno obuhvaćao: i) analizu potreba odgojno-obrazovnog sustava; ii) jasne kriterije odabira programa osposobljavanja koje predlažu organizacije civilnog društva; iii) model financiranja takvih usluga ospobljavanja. Svi ovi elementi ne mogu biti jednostavno supstituirani godišnjim MZO-ovim natječajem koji pokriva financiranje svih programa neformalnog obrazovanja koje izvode udruge, s obzirom na ograničenost sredstava te činjenicu da učitelji i nastavnici nisu jedina ciljna skupina takvih programa. U tom smislu predlažemo da se u sklopu mjere 2.4. (ili kroz zasebnu mjeru) predvide aktivnosti izrade analitičke podloge te razvoja sustava uključivanja organizacija civilnog drušva u osposobljavanje nastavnog osoblja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima. Nacrt Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine srednjoročni je akt strateškoga planiranja koji je povezan s ispunjavanjem uvjeta koji omogućavaju provedbu fondova Europske unije u razdoblju od 2021. do 2027. godine. Isti pobliže definira provedbu strateškog cilja i prioritetnih područja javnih politika za sektor obrazovanja iz Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine i detaljnije opisuje ostvarenje strateških ciljeva iz drugih relevantnih sektorskih i više sektorskih strategija. Svi strateški dokumenti izrađeni su u skladu sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske te u skladu sa smjernicama u nadležnosti ministarstva za provedbu toga Zakona. Mjere koje su uključene u plan sadržajno navode koje aktivnosti će se provoditi i daju okvirni plan realizacije, ali će tek daljnja operacionalizacija provedbe odrediti odgovarajuću dinamiku uvođenja promjena u sustav, a u proces će se uključiti i relevantni stručnjaci iz ustanova sustava kao i predstavnici drugih relevantnih dionika. Vaši će prijedlozi biti uzeti u obzir prilikom izrade sektorskih provedbenih dokumenata, zakonskih i podzakonskih propisa i provedbenih mjera i aktivnosti.
36 Gong 4.Opis srednjoročnih razvojnih potreba i razvojnih potencijala , 4.1. Sažetak analize razvojnih potreba i potencijala i glavni izazovi u području ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja te srednjoškolskog općeg i umjetničkog obrazovanja Ističemo u kontekstu ovdje navedene analize kako je najavljeno povećanje trajanja osnovnog obrazovanja (i pripadajuće satnice) potrebno iskoristiti za uravnoteženo osnaživanje sve tri svrhe obrazovnog procesa (ekonomska, osobna i društvena), bez da se neka od njih sustavno zanemaruje. Na ovo posebice upozoravamo zbog trenutne zanemarenosti društvene svrhe odgoja i obrazovanja u trenutnom prijedlogu teksta. Stoga predlažemo da se u daljnjem razvoju obrazovne politike, a naročito u provedbi kurikularne reforme (mjera 2.3.) na odgovarajući način predvide i obrazovni sadržaji kao što su građanski odgoj i obrazovanje te medijsko obrazovanje. Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
37 Gong NACIONALNI PLAN RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE, 3.Srednjoročna vizija razvoja Gong predlaže izmjenu srednjoročne vizije razvoja na način da se "i" ispred riječi "život" izbriše te zamijeni zarezom; točka na kraju rečenice izbriše te doda tekst: "i aktivno građanstvo" ili "aktivno sudjelovanje u demokratskom društvu". Vjerujemo da se i ta svrha obrazovanja treba reflektirati u ovoj srednjoročnoj viziji, što trenutno nije slučaj. Prihvaćen Hvala na komentaru. Tekst će biti prilagođen i revidiran. Godine 2027. sustav odgoja i obrazovanja bit će uključiv, kvalitetan i pravičan, koji aktivno potiče cjelovit razvoj svih osoba koje uče i osposobljava ih za svijet rada, nastavak obrazovanja, život u suvremenim uvjetima i aktivno sudjelovanje u demokratskom društvu.
38 Gong NACIONALNI PLAN RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE, 2.Uvod Dok s jedne strane pohvaljujemo transparentnost opisa procesa izrade Nacionalnog plana te obuhvat uključenih dionika (uz nadu da je njihovo sudjelovanje bilo smisleno), ovdje upozoravamo i na jedan važan propust. Analizom popisa uključenih "glavnih dionika i partnera" može se utvrditi upečatljiv izostanak onih koji djeluju u područjima ljudskih prava, demokracije, aktivnog građanstva, promocije i zaštote manjinskih prava i slično. Ovo se u podjednakoj mjeri odnosi na dionike javnog sektora (Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Ured za ravnopravnost spolova, Ured za udruge, pučka pravobraniteljstva), kao i civilnog sektora. U tom kontekstu ne čudi manjak naglaska na društvenu dimenziju obrazovanja na koju smo upozoravali i u prethodnim komentarima. Stoga molimo da se ova manjkavost ispravi u ovom procesu javnog savjetovanja, daljnjoj provedbi Nacionalnog plana, ali i budućim procesima sastavljanja radnih skupina za izradu ključnih dokumenata obrazovne politike. Uvažavamo potrebu da se izbjegne "dupliranje" prioriteta i mjera iz drugih programsko-strateških dokumenata, ali ipak vjerujemo da ključni dokument obrazovne politike ne smije propustiti na odgovarajući način adresirati izazove društvenog razvoja. Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
39 Gong NACIONALNI PLAN RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE, 2.Uvod Upozoravamo da uvoda analiza nije na odgovarajući način obuhvatila jednu važnu skupinu temeljnih kompetencija: one građanske. Građanska kompetencija predstavlja jednu od 8 EU ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje. Njezino stjecanje je zapravo preduvjet ostvarenja treće "misije" obrazovanja: doprinos razvoju demokratskog društva. Prve dvije misije: osobni razvoj pojedinaca/nki te osposobljavanje radne snage; adekvatno su obuhvaćene analizom te srednjoročnom vizijom razvoja iznesenom niže. Stoga molimo da se Predlagatelj u uvodnom tekstu osvrne i na važnost društvene dimenzije obrazovanja te naročito na važnost stjecanja građanske kompetencije, posebice jer je to i u skladu s posebnim ciljem 2.2. Nacionalne razvojne strategije. Primljeno na znanje Hvala na komentaru. Vaši će prijedlozi biti uzeti u obzir prilikom izrade sektorskih provedbenih dokumenata, zakonskih i podzakonskih propisa i provedbenih mjera i aktivnosti.
40 Gong 5. Popis posebnih ciljeva s pripadajućim pokazateljima ishoda, opisom i pripadajućim mjerama za provedbu, Posebni cilj broj 2: Poboljšati odgojno-obrazovne ishode učenika uz unaprijeđenu kvalitetu, učinkovitost, efikasnost i pravednost sustava osnovnoškolskog i općeg srednjoškolskog obrazovanja Kao neformalna mreža organizacija civilnog društva koja se zalaže za sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u škole - GOOD Inicijativa pozdravlja donošenje ovog važnog dokumenta te prepoznavanje potrebe za socijalnim uključivanjem i pravednosti u obrazovanju koji dokument donosi, kao i prepoznavanje izazova koji trenutno imamo u tom području. Međutim, primjećujemo da dokument u nedovoljnoj mjeri prepoznaje važnost horizontalnih vještina, koje su se prema svim novijim podacima pokazale ključnima i u uspješnom profesionalnom funkcioniranju i uključivanju u rad, a bez kojih nije moguće kvalitetno funkcioniranje zajednice niti demokracija. Bez istih također nije moguć ni pogled u budućnost jer su upravo horizontalne vještine one koje će doprinijeti ne samo društvenim odnosima, nego i brizi o okolišu te usmjerenosti na održiv razvoj stoga su one i naglašene u tri važne međupredmetne teme: Održivi razvoj, Građanski odgoj i obrazovanje te Osobni i profesionalni razvoj te su sastavni dio svih ostalih kurikuluma, kako predmeta, tako i međupredmetnih tema. Pozivamo Ministarstvo obrazovanja da eksplicitno uključi razvoj horizontalnih vještina i ključnih vještina za cjeloživotno učenje te razvoj kompetencija odgojno-obrazovnih djelatnika za razvoj horizontalnih vještina učenika i njihovih i ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje u Posebni cilj broj 2: Poboljšati odgojno-obrazovne ishode učenika uz unaprijeđenu kvalitetu, učinkovitost, efikasnost i pravednost sustava osnovnoškolskog i općeg srednjoškolskog obrazovanja područje i to u Mjeru 2.3. Unaprijediti provedbu kurikuluma i kvalitetu poučavanja. Sukladno tome, u Akcijskom planu potrebno je razviti aktivnosti vezane uz razvoj horizontalnih vještina te aktivnost vezanu uz „praćenje i podršku sustavnoj i kvalitetnijoj provedbi kurikuluma međupredmetnih tema“ kroz koje su u većoj mjeri razvijaju upravo navedene kompetencije. Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
41 Gong 5. Popis posebnih ciljeva s pripadajućim pokazateljima ishoda, opisom i pripadajućim mjerama za provedbu, Posebni cilj broj 2: Poboljšati odgojno-obrazovne ishode učenika uz unaprijeđenu kvalitetu, učinkovitost, efikasnost i pravednost sustava osnovnoškolskog i općeg srednjoškolskog obrazovanja (Komentar u vezi Mjere 2.3. Unaprijediti provedbu kurikuluma i kvalitetu poučavanja) Gong, u ime GOOD Inicijative za sustavno i kvalitetno uvođenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo u odgojno-obrazovne institucije, smatra da Nacrt Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine koncepcijski propušta adresirati jednu od bitnih funkcija modernih obrazovnih sustava, a ta je stjecanje cjelovite građanske kompetencije, potrebne za aktivno sudjelovanje u suvremenom društvu. U situaciji u kojoj sve brojnije jedinice lokalne i regionalne samouprave prepoznaju Građanski odgoj i obrazovanje kao važan sadržaj za svoje učenike/ce i uvode ga kao izvannastavnu aktivnost ili fakultativni predmet, Nacionalni plan koji će propustiti dati adekvatan prostor Građanskom odgoju i obrazovanju perpetuira nejednakosti prilika za učenike i učenice u stjecanju kompetencije potrebne za aktivno građanstvo. Provedbi Građanskog odgoja i obrazovanja na nacionalnoj razini potrebna je podrška u najvažnijim dokumentima obrazovnih politika – kao što su Nacionalni plan i pripadajući Akcijski plan. Na potrebu za ovakvom sustavnom podrškom ukazuju relevantna znanstvena istraživanja unazad više od deset godina (v. istraživanja političke pismenosti maturanata – Fakultet političkih znanosti i Gong 2011, Institut za društvena istraživanja, GOOD Inicijativa, Gong 2015, 2021), koja kontinuirano pokazuju da postoji snažna potreba za obrazovanjem mladih za demokratsko građanstvo. Čak i ako je Nacionalni plan intencijski fokusiran na obrazovanje za tržište rada, to ne treba biti cjelokupni doseg nacionalne obrazovne politike. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima. Nacrt Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine srednjoročni je akt strateškoga planiranja koji je povezan s ispunjavanjem uvjeta koji omogućavaju provedbu fondova Europske unije u razdoblju od 2021. do 2027. godine. Isti pobliže definira provedbu strateškog cilja i prioritetnih područja javnih politika za sektor obrazovanja iz Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine i detaljnije opisuje ostvarenje strateških ciljeva iz drugih relevantnih sektorskih i više sektorskih strategija. Kurikulum za međupredmetnu temu Građanski odgoj i obrazovanje za osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj donesen je u siječnju 2019. godine te obvezan u svim predmetima, područjima i na svim razinama obrazovanja. Građanskim odgojem i obrazovanjem učenici se osposobljavaju i osnažuju za aktivno i učinkovito obavljanje građanske uloge što podrazumijeva odgovorne članove razredne, školske, lokalne, nacionalne, europske i globalne zajednice. Učenicima se podučavanjem o Građanskom odgoju i obrazovanju omogućava lakše snalaženje u pluralističkome društvu u kojem žive, pouzdanje u vlastite snage i pronalaženje vlastitih odgovora i rješenja za aktualne društvene probleme i izazove. Kod učenika se razvija kritičko mišljenje na etičkim načelima i komunikacijske vještine potrebne za društveno i političko sudjelovanje. U podučavanju se koriste metode suradničkoga i iskustvenoga učenja te učenje izvan škole. U središtu se nalazi učenje traženjem, analizom i vrednovanjem informacija, čime se stvara okružje u kojem vrijednosti nisu nametnute, već proizlaze iz učenja i životnoga iskustva pojedinca. Suradničkim učenjem učenici razvijaju vještine potrebne za suradnju u svim aspektima života. Povezivanjem učenja u školi i izvan škole učenici oblikuju cjelovito iskustvo aktivnoga građanstva.
42 Gorana Babić NACIONALNI PLAN RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE Poštovani, kao što je već netko od kolega naveo, veliki broj nastavnika nije dovoljno motiviran za sudjelovanje u cjeloživotnom usavršavanju i kontinuiranom obrazovanju.  Potrebno je nastavnike više poticati i na usavršavanja poput teaching assignmenta, strukturiranih tečajeva i job shadowing-a izvan Hrvatske preko Erasmus+ programa. Erasmus program ima iznimno pozitivan učinak na školu, lokalnu zajednicu te profesionalni i osobni život učitelja koji u tim programima sudjeluju. Predlažem i uvođenje standardizirane procjene znanja na kraju 4., 8., razreda OŠ te 2. i 4. razreda SŠ. Standardizirani testovi omogućuju pouzdanu i objektivnu usporedbu rezultata svih učenika. Bolje plaće nastavnika sigurno bi pridonijele većem interesu za naše zanimanje, kao i boljoj percepciji nastavnika i učitelja u društvu. Povećanje broja sati koje učenici provedu u obrazovanju neće samo po sebi donijeti bolje obrazovne rezultate. Možda bi bilo bolje te sate rasporediti u specifičnije module ovisno o učeničkom interesu, smanjiti broj općih predmeta, a povećati broj izbornih nakon 6.razreda osnovne škole. Sada bih se osvrnula na sažetak 4.4. -razradu plana za darovite/nadarene učenike. Plan rane detekcije i uočene potrebe za razradom metoda i načina rada s darovitom/nadarenom djecom jest za svaku pohvalu. U našem obrazovnom sustavu trenutno nema drugih mehanizama za poticanja takve djece osim akceleracije i individualizacije. Budući da nadareni učenici obično pokazuju veću nadarenost ili naklonost prema nekom određenom području, predlažem izradu kurikuluma za darovitu/nadarenu djecu razrađenog prema područjima: jezično-humanističko, umjetničko i prirodoslovno-matematičko. Na temelju kurikuluma bi se mogli izraditi priručnici prema područjima za svaki razred  koji bi učitelji mogli koristiti u nastavi te u izvannastavnim aktivnostima. Potrebno je uvesti više prakse tijekom samog obrazovanja učitelja kako bi ih opremili svim alatima za rad sa širokim rasponom učenika- od "običnih" do nadarenih i onih s poteškoćama u učenju.  Također, ciljevi održivog razvoja trebali bi biti integrirani kroz kurikulume na svim razinama odgoja i obrazovanja. Sve je očitiji snažan negativan utjecaj ljudske aktivnosti na okoliš. Škole će poticanjem održivog razvoja pridonijeti stvaranju društva temeljenoga na održivosti. Učenici trebaju poznavati izazove modernoga vremena na globalnoj i lokalnoj razini s naglaskom na održivosti resursa, granici opterećenja, ljudskim potencijalima, osobnim i zajedničkim pravima te odgovornostima. Stoga kod djece treba poticati razvoj vještina kao što su inovativnost, sposobnost rješavanja problema, kritičko mišljenje, praktičnost, poduzetnost, sposobnost prilagodbe promjenama. Aktivnosti koje potiču održivi razvoj pridonijet će i osobnom razvoju, prepoznavanju i poštivanju nacionalne prirodne i kulturne baštine. Također treba promijeniti odrednicu maksimalnog broja učenika po razredu ( maksimalno 20 učenika jer danas imamo drukčiju strukturu učenika- često imamo situaciju da imamo 1 učenika s poteškoćama u istom razredu s učenicima koji imaju psihičke probleme, traume od obiteljskog nasilja, učenike koji imaju disleksiju, diskalkuliju, itd.). Trebalo bi i iznaći financijska sredstva za dogradnju školskih prostora te svim školama omogućiti rad u jednoj smjeni. Lijep pozdrav! Gorana Babić, učitelj mentor Primljeno na znanje Hvala na komentaru. O navedenome će se voditi računa prilikom provedbe mjera Nacionalnog i Akcijskog plana. Svjesni smo važnosti stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika i nužnosti povećanja atraktivnosti nastavničke profesije te se istome posvetilo nekoliko mjera: Mjera 2.3. i Mjera 2.4. Erasmus+ program nudi brojne mogućnosti stručnog usavršavanja i primjera dobre prakse, a kroz Mjeru 2.7. planira se povećati razina internacionalizacije i vidljivosti te međunarodne mobilnosti, suradnje i profesionalnog razvoja učitelja i nastavnika. Također, kroz Mjeru 2.4. razmotrit će se i testirati model programa hospitacija kao dijela profesionalnog razvoja učitelja i nastavnika, a izradit će se prijedlog programa za privlačenje kvalitetnih kandidata nastavničke struke te motiviranje i zadržavanje postojećeg kadra uz kontinuirani rad na povećanju atraktivnosti zanimanja učiteljske/nastavničke struke kako bi ona postala privlačnija za kvalitetne kandidate (npr. konkurentniji proces odabira, bolje plaće i/ili beneficije, plaćeni kvalitetni profesionalni razvoj, mogućnosti napredovanja u karijeri itd.). Kao što ste i sami istaknuli vezano uz darovite učenike, ključno je, uz preduvjet prilagodbe zakonodavnog okvira, početi s planom rane detekcije darovitih učenika, te praćenja i usmjeravanja darovite djece i učenika, odnosno razviti sustav podrške darovitima, ali i sustav podrške djelatnicima odgojno-obrazovnog sustava što je planirano kroz mjere 7.2., 7.3., 7.4. U okviru mjere 7.3. izradit će se i provesti posebni programi predškolskog i školskog odgojno-obrazovnog rada s darovitom djecom, odnosno diferencirani/razlikovni programi za darovite učenike. Svakako će se pri provedbi navedenih mjera razmotriti i izrada relevantnih priručnika. Vodilo se računa i o infrastrukturi te su poduzeti koraci u procesu programiranja EU fondova (NPOO, PKK) kako bi se povukla sredstva za gradnju/dogradnju škola, što je povezano s planom uvođenja jednosmjenske nastave, o čemu govori Mjera 2.1.
43 HOK 5. Popis posebnih ciljeva s pripadajućim pokazateljima ishoda, opisom i pripadajućim mjerama za provedbu, Posebni cilj broj 4: Povećati udio odraslog stanovništva u procesima cjeloživotnog učenja poboljšanjem kvalitete i relevantnosti programa za obrazovanje odraslih Poštovani, Hrvatska obrtnička komora predlaže nadopunu nacrta Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine uvrštavanjem aktivnosti Majstorske škole pod Mjeru 4.5 Promovirati cjeloživotno učenje i niz aktivnosti usmjerenih na opću populaciju u cilju podizanja svijesti o važnosti cjeloživotnoga učenja. U skladu s navedenim predlažemo dodati sljedeći tekst u postojeći opis mjere: U kontekstu cjeloživotnog učenja, a s ciljem promocije i podizanja kvalitete znanja i vještina na razini majstorskih zvanja, a u skladu s potrebama tržišta rada te potrebama zelene i digitalne tranzicije, ulagat će se u Majstorsku školu. Navedenim ulaganjem osigurat će se koherentan i koordiniran pristup ulaganjima u sustav strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, uključujući i cjeloživotno učenje. Djelovanje Majstorske škole koordinirat će Hrvatska obrtnička komora, koja je osnivač škole, u suradnji s relevantnim dionicima iz područja gospodarstva, tržišta rada i obrazovanja. S poštovanjem, Hrvatska obrtnička komora Prihvaćen Hvala na komentaru. Mjera 4.5. bit će dopunjena sukladno prijedlogu.
44 Hrvatska udruga za ranu intervenciju u djetinjstvu (HURID) NACIONALNI PLAN RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE Hrvatska udruga za ranu intervenciju u djetinjstvu (HURID) pozdravlja činjenicu da Nacionalni plan razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine prepoznaje ustanove RPOO kao mjesta na kojem se provodi rana intervencija. Ustanove RPOO važan su resurs u sustavu rane intervencije koji je intersektorski jer osim sektora obrazovanja potrebe djece rane i predškolske dobi s razvojnim rizicima i teškoćama i potrebe njihovih roditelja zadovoljavaju i drugi sektori, ponajprije zdravstveni i sektor socijalne skrbi. Uz svu podršku ovom dokumentu u cjelini, unijeli smo određene projedloge izmjena u tekst i smatramo korisnim da ih ukratko dodatno obrazložimo: 1. Odgojno-obrazovne i razvojne potrebe djece rane i predškolske dobi s razvojnim rizicima i teškoćama i njihovih roditelja su u pravilu kompleksne. Na njih odgovaraju stručnjaci zaposleni u različitim sektorima, ali je važno da u odnosu na pojedino dijete i njegove roditelje to djelovanje bude međusobno usklađeno i integrirano. Zato je neophodno da sektor obrazovanja, osim što treba biti vertikalno koherentan i konzistentan na svim razinama, treba biti i horizontalno intersektorski povezan, i to ponovno na svim razinama obrazovanja. To je jedini način da se, zbog kompleksnosti potreba korisnika, osigura viša i kvalitetnija razina inkluzivnosti. 2. Posljedice izostanka međusektorske suradnju su to veće što je dijete mlađe, a ujedno je intersektorska suradnja u skrbi za djecu s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom jedan od najzahtjevnijih izazova našeg društva. Zato su i naše pojedinačne sugestije u odnosu na tekst velikim dijelom potaknute upravo ovim pitanjem. Nužno je unapređenje intersektorske suradnje na nacionalnoj, regionalnoj, lokalnoj i personalnoj razini, tj. razini stvaranja plana podrške za konkretno dijete u osjetljivoj situaciji. Da bi se to dogodilo i da bi u praksi odgojno-obrazovnog rada s najmlađima s razvojnim rizicima i teškoćama zaživio transdisciplinarni pristup potrebne su promjene u inicijalnom i cjeloživotnom osposobljavanju odgojitelja, nastavnika, stručnih suradnika i dr. Važne su promjene koje će osigurati razvoj vještina suradničkih konzultacija preko granica vlastite struke i sektora zaposlenja te razine kritičkog mišljenja stručnjaka, kako bi se kvalitetnije odgovaralo na složene odgojno-obrazovne potrebe pojedinog djeteta. 3. Djeca rane dobi trebaju holistički pristup, a ranu intervenciju čine „iskustvo i prilike koje djetetu s razvojnim teškoćama u ranoj i predškolskoj dobi pružaju roditelji i stručnjaci s ciljem da se unaprijedi stjecanje i uporaba ponašanja koja oblikuju i utječu na djetetove interakcije s ljudima i objektima“ (Dunst 2007). Dakle, u ranu intervenciju nisu uključeni samo stručni suradnici niti se ona svodi na rad „jedan na jedan“. Stručna znanja su neophodna da bi se timski kreirao IOOP za dijete, ali program provodi cjelokupna djetetova okolina, a ne samo stručni suradnici (koji su svakako važni provoditelji programa, ali i potpora ostalim provoditeljima). Tako kao jedan od većih izazova za širi i kvalitetan obuhvat djece s teškoćama u razvoju rane i predškolske dobi, uz manjak stručnih suradnika, svakako vidimo i postojeći model rada u kojem nisu povezani svi stručni resursi iz različitih sektora u zajednici u cilju koordiniranog i (kad god je moguće i opravdano) i integriranog pristupa. Njihovim povezivanjem s odgojiteljima i nastavnicima oko načina individualizacije rada kod konkretnog djeteta i pružanjem stručne podrške odgojitelju/nastavniku oko strategija koje treba ugraditi u poučavanje konkretnog djeteta uvelike bi se unaprijedio postojeći inkluzivni odgoj i obrazovanje. 4. Uz najčešću predloženu mjeru za širi obuhvat djece s teškoćama - novo zapošljavanje stručnjaka specijaliziranih za podršku djeci s teškoćama u razvoju, koju podržavamo, napominjemo da takvi stručnjaci već rade u sektoru socijalne skrbi i zdravstva (npr. logoped u zdravstvenoj ili socijalnoj ustanovi). Oni su često već uključeni u podršku djetetu polazniku vrtića ili škole, ali rade nepovezano, kako međusobno, tako i s djelatnicima RPOO. Da bi se to promijenilo potrebno je revidirati propise te stvoriti zakonodavni okvir za ranu intervenciju u djetinjstvu kao intersektorsku djelatnost. 5. Rok provedbe za sve mjere je 2027. godina. Za očekivati je da su neke mjere pretpostavka za neke druge mjere te manjka hijerarhijska organizacija mjera. Ako se to u ovoj fazi razrade plana ne može izvesti jer su mjere općenito definirane kao ciljno stanje, trebalo bi negdje eksplicitno navesti da se očekuje definiranje prioriteta i postupnosti u njihovom dostizanju. Iz pozicije HURID-a kojem je misija zagovaranje stvaranja uvjeta u Republici Hrvatskoj da svako dijete rane životne dobi s razvojnim rizicima i teškoćama dobije priliku za razvoj svih svojih životnih potencijala u prirodnoj okolini, kao prioritetnu mjeru vidimo stvaranje adekvatnog regulatornog okvira za intersektorski sustav rane intervencije u djetinjstvu. Primljeno na znanje Hvala na komentarima. U daljnjoj operacionalizaciji provedbe mjera definirat će se odgovarajuća dinamika provedbe, a u svrhu realizacije ostvarenja ciljeva kako je planirano Nacionalnim planom i pripadajućim Akcijskim planom. Tijekom provedbe Nacionalnog plana provodit će se postupci vrednovanja u svrhu neovisne usporedbe i ocjene očekivanih i ostvarenih rezultata, ishoda i učinaka te će se po potrebi izvršiti potrebne prilagodbe i otkloniti prepreke koje bi ugrožavale odgovarajuću dinamiku provedbe.
45 Hrvatska udruga za ranu intervenciju u djetinjstvu (HURID) 5. Popis posebnih ciljeva s pripadajućim pokazateljima ishoda, opisom i pripadajućim mjerama za provedbu, Posebni cilj broj 1: Omogućiti pristupačnost sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja svakom djetetu Pod 5. (mjera 1.3.) predlažemo dopunu: Kako bi to bilo moguće, potrebno je provesti detaljno modeliranje potreba i planiranje ljudskih resursa za sljedeće desetljeće (utvrditi broj odgojitelja i stručnih suradnika u RPOO-u i mjesta na kojima su potrebni u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju), povećati kapacitet sveučilišnih odgojno-obrazovnih programa radi pripreme znatno većeg broja odgojitelja u kratkom razdoblju i osuvremeniti programe s posebnim naglaskom na vještine timskog rada i rada u inkluzivnim uvjetima, osmisliti i provesti strategiju za privlačenje budućih odgojno-obrazovnih radnika za rad u manje razvijenim područjima i područjima od posebne državne skrbi (uz suradnju središnje vlasti s gradovima i općinama na stvaranju posebnog paketa poticaja u vidu subvencija za smještaj, stipendija budućih odgojno-obrazovnih radnika), s posebnim osvrtom na područja u kojima će biti sagrađeni novi dječji vrtići. Prihvaćen Hvala na komentaru. Tekst će biti dopunjen sukladno prijedlogu.
46 Hrvatska udruga za ranu intervenciju u djetinjstvu (HURID) 4.Opis srednjoročnih razvojnih potreba i razvojnih potencijala , 4.4. Sažetak analize razvojnih potreba i potencijala i glavni izazovi u području odgoja i obrazovanja djece/učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, pripadnika nacionalnih manjina i pripadnika hrvatskoga naroda izvan Republike Hrvatske Predlažemo dopunu 2. od 3 izazova pod 4.4.: 2. izazov: Nepostojanje profesionalnog razvoja nastavnika i stručne podrške nastavniku za inkluzivno obrazovanje studenata s invaliditetom. Prihvaćen Hvala na komentaru. Izazov će biti dopunjen sukladno prijedlogu.
47 Hrvatska udruga za ranu intervenciju u djetinjstvu (HURID) 4.Opis srednjoročnih razvojnih potreba i razvojnih potencijala , 4.4. Sažetak analize razvojnih potreba i potencijala i glavni izazovi u području odgoja i obrazovanja djece/učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, pripadnika nacionalnih manjina i pripadnika hrvatskoga naroda izvan Republike Hrvatske Predlažemo dopunu 1. od 5 izazova pod 4.4.: 1. izazov : Nedostatan broj stručnih suradnika edukacijskih rehabilitatora, logopeda i socijalnih pedagoga, kao i manjak suradnje (integriranog pristupa) za pružanje stručne podrške učenicima s teškoćama (u razvoju), kao i njihovim nastavnicima. Prihvaćen Hvala na komentaru. Izazov će biti dopunjen sukladno prijedlogu.
48 Hrvatska udruga za ranu intervenciju u djetinjstvu (HURID) 4.Opis srednjoročnih razvojnih potreba i razvojnih potencijala , 4.4. Sažetak analize razvojnih potreba i potencijala i glavni izazovi u području odgoja i obrazovanja djece/učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, pripadnika nacionalnih manjina i pripadnika hrvatskoga naroda izvan Republike Hrvatske Predlažemo dopunu rečenice: Učenici s utjecajnim i višestrukim teškoćama u razvoju svladavaju posebne nastavne programe prema zastarjelim nastavnim planovima i programima odgoja i obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju (objavljenim 1996. godine) bez adekvatnih udžbenika i radnih materijala i adekvatno opremljenih učionica. Prihvaćen Hvala na prijedlogu. Tekst će biti dopunjen sukladno prijedlogu.
49 Hrvatska udruga za ranu intervenciju u djetinjstvu (HURID) 4.Opis srednjoročnih razvojnih potreba i razvojnih potencijala , 4.4. Sažetak analize razvojnih potreba i potencijala i glavni izazovi u području odgoja i obrazovanja djece/učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, pripadnika nacionalnih manjina i pripadnika hrvatskoga naroda izvan Republike Hrvatske Pod 4.4. predlažemo dopunu izazova 2. i 3.: 2. izazov: Nedostatan broj stručnih suradnika i pomoćnika za pružanje stručne podrške, kao i manjak međusobne suradnje i integriranog pristupa. 3. izazov: Nepostojanje zakonodavnog i institucionalnog okvira za međusektorsku suradnju i provedbu programa rane intervencije. Prihvaćen Hvala na komentaru. Izazovi će biti dopunjeni sukladno prijedlozima.
50 Hrvatska udruga za ranu intervenciju u djetinjstvu (HURID) 4.Opis srednjoročnih razvojnih potreba i razvojnih potencijala , 4.4. Sažetak analize razvojnih potreba i potencijala i glavni izazovi u području odgoja i obrazovanja djece/učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, pripadnika nacionalnih manjina i pripadnika hrvatskoga naroda izvan Republike Hrvatske Pod 4.4. Odgoj i obrazovanje djece/učenika s teškoćama i studenata s invaliditetom predlažemo dopunu: Unatoč dobrom zakonodavnom okviru predškolskog sustava odgoja i obrazovanja, koji daje prednost pri upisu djece s teškoćama (u razvoju), velik broj djece s teškoćama (u razvoju) nije uključen u predškolske programe zbog nedovoljne razine dostupnosti predškolskih ustanova za predškolski odgoj i obrazovanje te nedostatnog broja stručnih suradnika i manjka intersektorske suradnje za provedbu programa rane intervencije kao mehanizma identifikacije razvojnih potreba i mogućih teškoća u djece, pružanja dodatne stručne podrške usmjerene na razvoj djeteta i prevenciju teškoća, unapređenje mentalnog zdravlja i stvaranje uvjeta za kvalitetan odgoj i obrazovanje djeteta koje ima razvojne teškoće ili razvojni rizik (biološki ili socijalni). (napomena: program RI ne provode samo stručni suradnici, već se uključuju sve osobe iz djetetove okoline, a stručni suradnici ih u tome vode, valja povezati sve resurse u zajednici) Prihvaćen Hvala na prijedlogu. Tekst će biti dopunjen sukladno prijedlogu.
51 Hrvatska udruga za ranu intervenciju u djetinjstvu (HURID) 4.Opis srednjoročnih razvojnih potreba i razvojnih potencijala , 4.3. Sažetak analize razvojnih potreba i potencijala i glavni izazovi u području visokog obrazovanja Pod 4.3. prije navođenja 9 izazova predlažemo izmjenu teksta: Nužno je bolje povezivanje akademskog, istraživačkog, poslovnog i civilnog sektora čime će se omogućiti stvaranje, apsorpcija i upotreba znanja, ojačati podrška istraživačko-razvojnim aktivnostima te dostići svjetski standardi izvrsnosti. (napomena: povezivanje s civilnim sektorom (npr. kroz veću zastupljenost društveno korisnog učenja) unapređuje razinu kritičkog mišljenja i inovativnosti studenata te općenito pridonosi dobrom upravljanju ) Prihvaćen Hvala na komentaru. Tekst će biti dopunjen sukladno prijedlogu.
52 Hrvatska udruga za ranu intervenciju u djetinjstvu (HURID) 4.Opis srednjoročnih razvojnih potreba i razvojnih potencijala , 4.1. Sažetak analize razvojnih potreba i potencijala i glavni izazovi u području ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja te srednjoškolskog općeg i umjetničkog obrazovanja U točki 4.1. dodati izazov broj 7. Nedostatna kvaliteta inkluzivnosti ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja (napomena: istraživanja ukazuju na probleme u kvaliteti podrške za djecu s razvojnim teškoćama; nije sporan samo broj uključene djece s teškoćama u razvoju, nego i kvaliteta podrške koju dobivaju; neku djecu nije moguće uključiti zato jer ne postoji odgovarajuća podrška u vrtiću ili su iskustva zbog nedostatne podrške s inkluzijom loša te niti ne dolazi do uključivanja) Prihvaćen Hvala na prijedlogu. Unaprjeđenje kvalitete odgoja i obrazovanja djece i učenika s teškoćama predstavlja zasebnu cjelinu (cilj i mjere) unutar Nacionalnog plana pa će se Ključni izazov broj 1. u okviru cilja 6. prilagoditi da obuhvati i nedostatnu kvalitetu inkluzivnosti ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Nova formulacija ključnog izazova će glasiti: Nedovoljna razina dostupnosti predškolskih ustanova za predškolski odgoj i obrazovanje djece s teškoćama u razvoju i nedostatna kvaliteta inkluzivnosti ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Izazov će biti adresiran mjerom 6.1. obzirom da je u sklopu mjere planirano pružanje podrške ustanovama predškolskog odgoja i obrazovanja zapošljavanjem relevantnih stručnih suradnika, trećeg odgojitelja i pomoćnika u nastavi i stručnog komunikacijskog posrednika za pružanje potpore djeci s teškoćama u razvoju. Također, stručna podrška uključuje i stručnu podršku usmjerenu prema roditeljima djeci s teškoćama u razvoju, a vezano uz proces identifikacije i praćenja psihofizičkog razvoja djeteta kako bi se unaprijedila suradnja između odgojitelja, roditelja i stručnog tima odgojno-obrazovne ustanove te roditeljima pružile povratne informacije, smjernice i savjeti povezani s odgojem djece s teškoćama u razvoju.
53 Hrvatska udruga za ranu intervenciju u djetinjstvu (HURID) NACIONALNI PLAN RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE, 4.Opis srednjoročnih razvojnih potreba i razvojnih potencijala Predlažemo dopunu točke 4. "odgoj i obrazovanje djece/učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, pripadnika nacionalnih manjina i pripadnika hrvatskoga naroda izvan Republike Hrvatske" na svim razinama obrazovanja (napomena: tematsko područje treba obuhvatiti sve razine obrazovanja – od ranog i predškolskog do visokog i predlažemo da se tako i eksplicite i navede) Djelomično prihvaćen Hvala na prijedlogu. Naziv potpoglavlja 4.4. bit će izmijenjen sukladno prijedlogu Instituta za razvoj obrazovanja, tako da novi naziv (Sažetak analize razvojnih potreba i potencijala i glavni izazovi u području uključivosti, kvalitete i pravičnosti odgoja i obrazovanja u cjeloživotnoj perspektivi) i dalje obuhvaća sve prioritetne skupine identificirane u postojećem nazivu (djeca s teškoćama, studenti s invaliditetom, darovita djeca, nacionalne manjine i pripadnici hrvatskoga naroda izvan RH) u kontekstu cjeloživotne perspektive.
54 Hrvatska udruga za ranu intervenciju u djetinjstvu (HURID) NACIONALNI PLAN RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE, 2.Uvod Dodati u tekst: Kvaliteta odgojno-obrazovnog sustava u kontekstu društvenih i gospodarskih promjena pretpostavlja njegovu vertikalnu koherentnost i konzistentnost na svim razinama obrazovanja, ali i mogućnost horizontalnog povezivanja s drugim sektorima u zadovoljavanju potreba onih koji uče i poučavaju. (napomena: kvalitetan sustav treba biti i uključiv, a za to je nepohodno osigurati kvalitetno horizontalno povezivanje, i to na nacionalnoj, regionalnoj, lokalnoj i personalnoj razini; personalna razina odnosi se na individualizaciju pristupa kod djeteta s kompleksnim razvojnim potrebama) Prihvaćen Hvala na komentaru. Tekst će biti dopunjen sukladno prijedlogu.
55 INA RANDIĆ ĐORĐEVIĆ NACIONALNI PLAN RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE, 5. Popis posebnih ciljeva s pripadajućim pokazateljima ishoda, opisom i pripadajućim mjerama za provedbu Poštovani, Nacrt Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja vrlo je sveobuhvatan i izvrstan kao izvor mnogih drugih smjernica i preporuka. Slažem se u potpunosti s mjerom 2.4. i istaknutim deficitom učitelja i nastavnika iz STEM područja. Međutim, smatram da valja razmotriti i činjenicu da zainteresiranih studenata za STEM područja doista ima sve više, ali oni se ne opredjeljuju za rad u školama zbog boljih uvjeta rada u drugim područjima, što je ovim Nacrtom uspješno detektirano. S druge strane, sve je manje studenata koji upisuju nastavničke jednopredmetne (ali i dvopredmetne) studije hrvatskoga jezika i književnosti - dugoročno gledajući, nećemo imati dovoljno učitelja i nastavnika hrvatskoga jezika. Osobe sa završenim studijem kroatistike i sada se zapošljavaju u medijima, PR agencijama (iako imenovani sve manje drže do važnosti pravilne uporabe jezika) i sl., a koji im nude bolje uvjete rada, a sve manji broj upisanih studenata svjedoči tomu da su mladi ljudi shvatili da s tim studijem nemaju previše mogućnosti na tržištu rada. S obzirom na navedeno, molim da se uzme u obzir i statistika upisa na sve nastavničke studije u posljednjih desetak godina kako bi se zorno vidio trend biranja nastavničkih profesija. Hvala! Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima. Nacrt Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine srednjoročni je akt strateškoga planiranja koji je povezan s ispunjavanjem uvjeta koji omogućavaju provedbu fondova Europske unije u razdoblju od 2021. do 2027. godine. Isti pobliže definira provedbu strateškog cilja i prioritetnih područja javnih politika za sektor obrazovanja iz Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine i detaljnije opisuje ostvarenje strateških ciljeva iz drugih relevantnih sektorskih i više sektorskih strategija. Svi strateški dokumenti izrađeni su u skladu sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske te u skladu sa smjernicama u nadležnosti ministarstva za provedbu toga Zakona. Mjere koje su uključene u plan sadržajno navode koje aktivnosti će se provoditi i daju okvirni plan realizacije, ali će tek daljnja operacionalizacija provedbe odrediti odgovarajuću dinamiku uvođenja promjena u sustav, a u proces će se uključiti i relevantni stručnjaci iz ustanova sustava kao i predstavnici drugih relevantnih dionika. Vaši će prijedlozi biti uzeti u obzir prilikom izrade sektorskih provedbenih dokumenata, zakonskih i podzakonskih propisa i provedbenih mjera i aktivnosti.
56 INES LISAK 4.Opis srednjoročnih razvojnih potreba i razvojnih potencijala , 4.2. Sažetak analize razvojnih potreba i potencijala i glavni izazovi u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i obrazovanja odraslih Želim se osvrnuti na točku 4.2. Uglavnom se slažem s istaknutim postojećim problemima strukovnog obrazovanja. U jednom dijelu se ističe kao problem da većina učenika ''ne stekne radno iskustvo tijekom svoga školovanja''. To je logično jer je škola mjesto odgoja i obrazovanja, a ne radno mjesto. Nije realno da poslodavci očekuju da će osoba od 17 ili 18 godina života posjedovati radno iskustvo za neki posao. Zato se poslodavci trebaju više uključiti u provođenje prakse i ulagati u kvalitetu budućih radnika. A na školi je da učenicima pruži dobre temelje u općeobrazovnim i strukovnim znanjima. Druga primjedba se odnosi na posebni cilj broj 3, odn. mjeru 3.1. U provedbu kurikularne reforme u strukovnom obrazovanju trebalo bi uključiti više kolega nastavnika s dugogodišnjim iskustvom koji puno bolje razumiju potrebe strukovnog obrazovanja. Također, ne smije se dopustiti dominacija strukovnih predmeta i promjena satnice nauštrb općeobrazovnih predmeta ako se kao cilj navodi stjecanje ''ključnih kompetencija potrebnih za nastavak obrazovanja, osobni razvoj i aktivni angažman u društvu''. Primljeno na znanje Hvala na komentaru. Udjeli i sastavnice strukovnog kurikuluma definirani su Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanja iz 2018. godine. U proces razvoja novih strukovnih kurikuluma od samog početka, u različitim fazama, uključeni su: poslodavci (provedeno je više od 1400 anketa i intervjua s poslodavcima i radnicima), ravnatelji strukovnih škola, nastavnici u strukovnim školama (strukovni i općeobrazovni), predstavnici visokih učilišta, znanstvenici, savjetnici u obrazovnim agencijama.
57 Institut za razvoj obrazovanja 5. Popis posebnih ciljeva s pripadajućim pokazateljima ishoda, opisom i pripadajućim mjerama za provedbu, Posebni cilj broj 5: Povećati završnost unapređenjem i osiguravanjem kvalitete, relevantnosti i dostupnosti visokog obrazovanja S obzirom na promjene koje donose novi Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, predlažemo da se dodaje sljedeća nova mjera: Naziv mjere: „Pokrenuti cjelovito programsko financiranje javnih visokih učilišta i javnih znanstvenih instituta“ Svrha provedbe mjere: „Novi Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti koji je donesen 7.10.2022. omogućuje uspostavu cjelovitog programskog financiranja visokog obrazovanja i znanosti temeljenog na rezultatima koji unapređuju „kvalitetu, relevantnost i socijalnu osjetljivost visokog obrazovanja“ (Vlada RH, 2022).“ Nije prihvaćen Hvala na komentaru. Navedene aktivnosti dio su Mjere 5.1. i planiraju se provoditi sinergijski s jačanjem informacijsko-komunikacijske infrastrukture.
58 Institut za razvoj obrazovanja 5. Popis posebnih ciljeva s pripadajućim pokazateljima ishoda, opisom i pripadajućim mjerama za provedbu, Posebni cilj broj 5: Povećati završnost unapređenjem i osiguravanjem kvalitete, relevantnosti i dostupnosti visokog obrazovanja Javljamo se kao koordinator Mreže Cjeloživotno učenje za sve (www.obrazovanjezasve.hr), koja okuplja 17 organizacija civilnog društva, jedan znanstveni institut i dvije obrazovne ustanove, kao i 8 individualnih stručnjaka, a koja se zalaže za pravičan i uključiv sustav odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj. Članovi Mreže pozdravljaju činjenicu što nacrt Nacionalnog plana stavlja kao prioritet povećavanje dostupnosti visokog obrazovanja i povećavanje stope završavanja visokog obrazovanja u Hrvatskoj, s širim ciljem povećanje stope stjecanja visokog obrazovanja. Međutim, smatramo da popis mjera može biti unaprjeđen na način da se stavlja jasniji i koherentniji na rješavanje izazova obrazovnih nejednakosti u sustavu visokog obrazovanja. Konkretno, predlažemo sljedeće izmjene i dopune: KOMENTAR NA MJERU 5.2: Slažemo se s predloženom mjerom, uz jednu dopunu: da se doda „razvoj socijalne dimenzije i društvenog angažmana u visokom obrazovanju“ u sljedeći odlomak (prijedlog označen velikim slovima): „Daljnje unapređenje vanjskog i unutarnjeg sustava osiguravanja kvalitete izravno će utjecati na povećanje relevantnosti visokog obrazovanja i njegova utjecaja na razvoj gospodarstva i društva u cjelini, povećanje učinkovitosti i kvalitete upravljanja visokim učilištima, izgradnju sustava koji će biti otporan na krize, RAZVOJ SOCIJALNE DIMENZIJE I DRUŠTVENOG ANGAŽMANA U VISOKOM OBRAZOVANJU, razvoj kulture samovrednovanja i inovativnosti, osnaživanje ljudskih i materijalnih resursa dostupnih svim studentima, poticanje istraživačke izvrsnosti, jačanje inovacijskog kapaciteta i snažniju internacionalizaciju te će omogućiti učinkovitije provođenje javnih politika i strateški usmjerenog financiranja visokog obrazovanja na temelju relevantnih podataka, pokazatelja i analiza.“ KOMENTAR NA MJERU 5.3: Smatramo da trenutna mjera 5.3. obuhvaća previše različitih područja te da je nedovoljna jasna i koherentna. Predlažemo da se u trenutnom tekst mjere izbriše predzadnja rečenica te da se prebaci u zasebnu mjeru (vidi „Dodatna mjera“ niže u tekstu). Smatramo također da se trenutni opis mjere ne daje dovoljan naglasak na relevantnost studijskih programa i visokog obrazovanja za društvo u cjelini, već samo za tržište rada. Budući da je Vlada RH uložila znatne resurse u razvoj društveno-korisnog učenja kroz poziv Europskog socijalnog fonda iz 2017., smatramo da ova mjera treba uključiti sljedeći tekst kao zadnja rečenica: „Relevantnost i kvaliteta studijskih programa unaprjeđivat će se i pokretanjem programa društveno korisnog učenja na visokim učilištima.“ PRIJEDLOG DODATNE MJERE: Predlažemo da se iz Mjere 5.3 izdvoji dio teksta u zasebnu mjeru te da se mjera dodatno obrazloži kako slijedi: Mjera: Unaprjeđenje socijalne dimenzije visokog obrazovanja Svrha provedbe mjere: U svrhu unapređenja dostupnosti, pravičnosti i socijalne uključivosti visokog obrazovanja poticat će se daljnji razvoj socijalne dimenzije visokog obrazovanja putem izrade, provedbe i evaluacije novog „Nacionalnog plana za unaprjeđenje socijalne dimenzije visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj“ (2023.-2027). Nacionalni plan će u sebi integrirati mjere i aktivnosti putem kojih se otvara pristup visokom obrazovanju, omogućuje napredovanje i uspješno završavanje studija svim podzastupljenim i ranjivim skupinama studenata. Nastavit će se rad Nacionalne skupine za socijalnu dimenziju visokog obrazovanja, koja će osigurati i poveznice s drugim razinama obrazovanja s ciljem adresiranja obrazovnih nejednakosti koje nastaju na razini predtercijarnog obrazovanja. Unaprijedit će se i sustavi priznavanja prethodnog učenja na visokim učilištima te omogućavanje personalizacije visokog obrazovanja. Također, Nacionalni plan će uključiti mjere i aktivnosti kojima će se poticati društveni angažman visokih učilišta s dionicima u zajednici u kojoj visoka učilišta djeluju kroz obostrano korisne aktivnosti s ciljem zadovoljavanja različitih društvenih potreba (političke, ekonomske, kulturne, društvene, tehnološke, okolišne i druge koje utječu na kvalitetu života u nekom društvu). Provedba ove mjere uvažit će preporuke Bolonjskog procesa za ovo područje te će uspostaviti međusektorsku suradnju, posebno kroz Nacionalnu skupinu za unaprjeđenje socijalne dimenzije visokog obrazovanja. Putem Eurostudent istraživanja i analiza učinaka pratit će se ispunjavanje dogovorenih indikatora. Djelomično prihvaćen Hvala na komentaru. Mjera 5.2. bit će dopunjena sukladno komentaru. Vezano za komentar na Mjeru 5.3. Nacionalni plan za unaprjeđenje socijalne dimenzije visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj sukladno vašem prijedlogu dodan je u dijelu 4.3. Sažetak analize razvojnih potreba i potencijala i glavni izazovi u području visokog obrazovanja, a naveden je i unutar Mjere 5.3. Aktivnosti nisu izdvojene u posebnu mjeru budući da se provode u okviru predmetnog plana.
59 Institut za razvoj obrazovanja 5. Popis posebnih ciljeva s pripadajućim pokazateljima ishoda, opisom i pripadajućim mjerama za provedbu, Posebni cilj broj 4: Povećati udio odraslog stanovništva u procesima cjeloživotnog učenja poboljšanjem kvalitete i relevantnosti programa za obrazovanje odraslih KOMENTAR NA MJERU 4.3. Predzadnja rečenica glasi: „To se odnosi na stjecanje odgovarajućih generičkih i specifičnih andragoških te didaktičkih, predmetno stručnih i metodičkih kompetencija andragoških djelatnika za poučavanje temeljnih vještina u obrazovanju odraslih.“ Predlažemo nastavak rečenice koja glasi: „…, s posebnim naglaskom za kompetencije za uključive metode poučavanja za rad sa skupinama u nepovoljnom položaju“. KOMENTAR NA MJERU 4.4. Predlažemo dopunu prve rečenice (predloženi dodatak u velikim slovima): „Provedbom ove mjere planirano je jačanje sustava profesionalnog usmjeravanja, savjetovanja i informiranja u sustavu obrazovanja koji će svim odraslim osobama (POSEBICE IZ SKUPINA U NEPOVOLJNOM POLOŽAJU) osigurati upoznavanje s različitim mogućnostima profesionalnog razvoja, ostvarenje vlastitih profesionalnih potencijala, uspješnu tranziciju na tržište rada te prevenciju socijalne isključenosti.„“ KOMENTAR NA MJERU 4.5. S obzirom da su glavni izazovi u niskom udjelu sudjelovanja osoba iz skupina u nepovoljnom položaju, predlažem da se nakon prve rečenice doda rečenica koja glasi: „Zbog niskog sudjelovanja skupina u nepovoljnom položaju u obrazovanju (niskokvalificirano, starije, ruralno i dugotrajno nezaposlenim stanovništvo, kao i Romi i osobe s invaliditetom), promotivne aktivnosti će biti posebne usmjerene prema navedenim skupinama.“ KOMENTAR NA MJERU 4.6. U potpunosti podržavamo navedenu mjeru ciljanja besplatnog ili sufinanciranog obrazovanja primarno prema niskokvalificiranom stanovništvu, budući da s time otklanja jedna od najvažnijih prepreka za uključivanje skupina u nepovoljnom položaju u obrazovanje odraslih. Prihvaćen Hvala na komentarima. Tekst će biti dopunjen sukladno prijedlozima.
60 Institut za razvoj obrazovanja 5. Popis posebnih ciljeva s pripadajućim pokazateljima ishoda, opisom i pripadajućim mjerama za provedbu, Posebni cilj broj 2: Poboljšati odgojno-obrazovne ishode učenika uz unaprijeđenu kvalitetu, učinkovitost, efikasnost i pravednost sustava osnovnoškolskog i općeg srednjoškolskog obrazovanja Javljamo se kao koordinator Mreže Cjeloživotno učenje za sve (www.obrazovanjezasve.hr), koja okuplja 17 organizacija civilnog društva, jedan znanstveni institut i dvije obrazovne ustanove, kao i 8 individualnih stručnjaka, a koja se zalaže za pravičan i uključiv sustav odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj. KOMENTAR NA MJERU 2.4. Predlažemo da se dopuni naziv mjere 2.6. sljedećim tekstom (prijedlog označen velikim slovima): Mjera 2.6. Unaprijediti infrastrukturne uvjete, KRITERIJE ZA UPIS I INFORMIRANOST UČENIKA u svrhu povećanja obuhvata učenika gimnazijskim programima, uskladiti odgojno-obrazovne programe s društvenim, razvojnim potrebama i potrebama tržišta rada Također predlažemo se u opisu mjere, nakon prve rečenice doda rečenica koja glasi: „Analiza će uključiti podatke o aspiracijama osnovnoškolskih učenika za upis gimnazija, kao i pregled mogućih prepreka za diverzifikaciju upisa gimnazija (tj. za upis učenika koje inače odabiru strukovne programe), uključivši i razmatranje adekvatnosti trenutnih kriterija za upis u gimnazije.“ KOMENTAR NA MJERU 2.8. Predlažemo da se dopuni naziv mjere 2.8. sljedećim tekstom (prijedlog označen velikim slovima): Mjera 2.8. Sistematizirati politike i prakse te jačati profesionalno usmjeravanje I ODGOJNO-OBRAZOVNU PODRŠKU kao važe sastavnice rada odgojno-obrazovnih ustanova, učitelja, nastavnika i stručnih suradnika u smjeru ostvarenja punih potencijala svih učenika Predlažemo se u opisu mjere, nakon prve rečenice doda rečenica koja glasi:„U tom procesu je također važno osigurati odgojno-obrazovnu podršku za učenike s lošijim školskim uspjehom.“ Također predlažemo dopune sljedećeg odlomka (prijedlog novog teksta označen velikim slovima): „Vezano uz razvijeni model Ministarstvo znanosti i obrazovanja će, u suradnji s relevantnim dionicima, razviti i provesti program osposobljavanja učitelja, nastavnika i stručnih suradnika u profesionalnom savjetovanju i usmjeravanju te organizirati odgojno-obrazovni rad usmjeren na cjelovit i optimalan razvoj potencijala pojedinačnih učenika, kao i pojedinih skupina učenika, posebice UČENIKA IZ SKUPINA U NEPOVOLJNOM POLOŽAJU KAO I UČENIKA koji se nalaze u obrazovnim tranzicijama između osnovnoškolskog i srednjoškolskog sustava, odnosno na prijelazu iz srednje škole na fakultet ili onih koje izlaze na tržište rada.“ Prihvaćen Hvala na komentarima. Vezano za Mjeru 2.6. naziv i svrha mjere bit će dopunjeni sukladno prijedlogu. Također, tekst Mjere 2.8. bit će dopunjen sukladno prijedlogu.
61 Institut za razvoj obrazovanja 5. Popis posebnih ciljeva s pripadajućim pokazateljima ishoda, opisom i pripadajućim mjerama za provedbu, Posebni cilj broj 1: Omogućiti pristupačnost sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja svakom djetetu Javljamo se kao koordinator Mreže Cjeloživotno učenje za sve (www.obrazovanjezasve.hr), koja okuplja 17 organizacija civilnog društva, jedan znanstveni institut i dvije obrazovne ustanove, kao i 8 individualnih stručnjaka, a koja se zalaže za pravičan i uključiv sustav odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj. KOMENTAR NA MJERU 1.5. Članovi Mreže pozdravlaju donošenje mjere koja ima za cilj smanjivanje obrazovnih nejednakosti na razini RPOO-a za djecu iz različitih JLP(R)S i za djecu u nepovoljnom položaju. Istovremeno, članovi Mreže smatraju da mjera mora obuhvatiti ne samo osiguravanje „dostupnosti“ RPOO-a već i osiguravanje drugih potrebnih resursa i mjera koje će osigurati pravičnost i uključivost sustava RPOO-a, tj. osigurati su sva djeca (posebice ona iz skupina u nepovoljnom položaju) uspješno uključena u sustav RPOO te da postoji primjerna odgojna podrška kao odgovor na specifične potrebe djece (posebice djeca iz skupina u nepovoljnom položaju, npr. djeca s razvojnim rizicima i teškoćama, darovita djeca) kao i na potrebe njihovih roditelja. Stoga predlažemo izmjenu i dopunu naziva mjere kako slijedi (prijedlog označen velikim slovima: „Mjera 1.5. „Povećati dostupnost I UKLJUČIVOST RPOO-a djeci iz različitih JLP(R)S, kao i djeci u nepovoljnom položaju“. Također predlažemo dopunu opisa mjere kako slijedi (prijedlog označen velikim slovima): „Izradit će se jasan i djelotvoran akcijski plan za rješavanje pitanja nejednakosti u dostupnosti I UKLJUČIVOSTI RPOO-a, koji će uključivati konkretne mjere za smanjenje i ukidanje nejednakosti, koje će se u navedenom razdoblju provesti, uz osigurana financijskih sredstava za učinkovitu provedbu mjera.“ Naposljetku, predlažemo dodavanje sljedeće rečenice: „Akcijski plan će uključiti i mjere usmjerene na pružanje primjerene odgojne podrške kao odgovor na specifične potrebe djece (posebice djeca iz skupina u nepovoljnom položaju, npr. djeca s razvojnim rizicima i teškoćama, darovita djeca) kao i na potrebe njihovih roditelja. U proces izrade plana će se uključiti dionici sustava obrazovanja, socijalne politike, znanstvena zajednica i organizacije civilnog društva.“ Djelomično prihvaćen Hvala na komentaru. Dopuna vezan uz uključivost RPOO bit će dodan sukladno prijedlogu. Prijedlog koji se odnosi na odgojne podrške djeci iz skupina u nepovoljnom položaju, npr. djeca s razvojnim rizicima i teškoćama, darovita djeca se ne prihvaća jer je isto obuhvaćeno mjerama u okviru posebnog cilja 6. i 7. koje se odnose i na RPOO te osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje za navedene ciljne skupine, a uključuju i podršku roditeljima djece navedenih skupina.
62 Institut za razvoj obrazovanja 4.Opis srednjoročnih razvojnih potreba i razvojnih potencijala , 4.3. Sažetak analize razvojnih potreba i potencijala i glavni izazovi u području visokog obrazovanja Javljamo se u kao koordinator Mreže Cjeloživotno učenje za sve (www.obrazovanjezasve.hr), koja okuplja 17 organizacija civilnog društva, jedan znanstveni institut i dvije obrazovne ustanove, kao i 8 individualnih stručnjaka, a koja se zalaže za pravičan i uključiv sustav odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj. Članovi Mreže pozdravljaju činjenicu što nacrt Nacionalnog plana stavlja kao prioritet povećavanje dostupnosti visokog obrazovanja i povećavanje stope završavanja visokog obrazovanja u Hrvatskoj, s širim ciljem povećanje stope stjecanja visokog obrazovanja. Međutim, smatramo da u sažetku analize nedostaju podaci upravo o izazovima u pristupu, sudjelovanju i završavanju visokog obrazovanja u Hrvatskoj, iako na te probleme upravo odgovaraju neke od mjera predloženih u posebnom cilju broj 5 “Povećati završnost unapređenjem i osiguravanjem kvalitete, relevantnosti i dostupnosti visokog obrazovanja“. Stoga predlažemo da se dodaje dodatni tekst kao 4. odlomak sažetaka analize (nakon odlomka „Uključivost visokog obrazovanja je ograničena,…“: PRIJEDLOG DODATNOG TEKSTA: „Preduvjet za povećavanje stope stjecanja visokog obrazovanja u Hrvatskoj je osiguravanje jednakog pristupa visokom obrazovanju te osiguravanje adekvatne podrške tijekom studiranja za uspješno završavanje studija. Na temelju kontinuirane provedbe međunarodnog istraživanja EUROSTUDENT u Hrvatskoj od 2012. do 2021. godine utvrđeno je da su određene društvene skupine podzastupljene u visokom obrazovanju te da neke skupine zbog svojih socioekonomskih, osobnih i obiteljskih karakteristika imaju nepovoljnije iskustvo studiranja. Također je utvrđeno da nezavršavanju studija su češće izložene skupine u nepovoljnom položaju. Zbog navedenih izazova, Vlada Republike Hrvatske je 2019. godine donijela Nacionalni plan za unaprjeđenje socijalne dimenzije visokog obrazovanja u Hrvatskoj. Jedna od mjera navedenog plana bila provedba Studije o podzastupljenim i ranjivim skupinama studenata: prilozi unapređenju socijalne dimenzije visokog obrazovanja u Hrvatskoj (2020.), koja je definirala kojima skupinama je potrebna dodatna podrška za prevladavanje prepreka u pristupu i završavanju studija. Izvješće o provedbi Nacionalnog plana za unaprjeđenje socijalne dimenzije visokog obrazovanja (MZO, 2022) pokazuje ispunjavanje jednog dijela od ukupno 33 cilja, no isto tako pokazuje potrebu za nastavkom provođenja aktivnosti kojima se unaprjeđuje pristup visokom obrazovanju, omogućuju jednake prilike svim studentima tijekom studiranja te podiže stopa završavanja studija i zapošljavanja podzastupljenih i ranjivih skupina. Novi Nacionalni plan trebao bi sadržavati čvršću poveznicu s društvenim angažmanom visokih učilišta kako bi se povezao nacionalni plan s preporukama iz Bolonjskog procesa u Rimskom priopćenju (2020), u kojima se navodi da „visokoobrazovne institucije trebaju osigurati da društveni angažman u visokom obrazovanju promovira različitost, pravičnost i uključivost“ (Rimsko priopćenje, 2020). Budući da je Hrvatska članica Bolonjskog procesa, očekuje se da će aktivno raditi na implementaciji spomenutih principa socijalne dimenzije na nacionalnoj razini, uključivši i princip koji se odnosi na društveni angažman u visokom obrazovanju.“ PRIJEDLOG DODATNOG IZAZOVA: S obzirom na gore navedene trendove, također predlažemo da se dodaje dodatni izazov u popisu izazova sekcije 4.3., te predlažemo da se uvede dodatni izazov (nakon 3. izazova o studentskom smještaju) koji glasi: 4. izazov: Prepreke u pristupu, sudjelovanju i završavanju studija, posebice za studente iz skupina u nepovoljnom položaju Prihvaćen Hvala na komentaru. Tekst će biti prilagođen sukladno prijedlogu te skraćen dio koji se odnosi na opis Nacionalnog plana za unaprjeđenje socijalne dimenzije visokog obrazovanja u Hrvatskoj. Vezano za predloženi dodatni izazov, bit će dodan kao izazov 2. Prepreke u pristupu, sudjelovanju i završavanju studija, posebice za studente iz skupina u nepovoljnom položaju.
63 Institut za razvoj obrazovanja 4.Opis srednjoročnih razvojnih potreba i razvojnih potencijala , 4.2. Sažetak analize razvojnih potreba i potencijala i glavni izazovi u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i obrazovanja odraslih Javljamo se kao koordinator Mreže Cjeloživotno učenje za sve (www.obrazovanjezasve.hr), koja okuplja 17 organizacija civilnog društva, jedan znanstveni institut i dvije obrazovne ustanove, kao i 8 individualnih stručnjaka. 1. KOMENTAR O STRUKOVOM OBRAZOVANJU Predlažemo dopunu odlomka koja počinje s rečenicom „Učenici četverogodišnjih i petogodišnjih strukovnih programa svoju završnost stječu ….“, u dijelu teksta koji počinje rečenicom „Pozitivno obilježje hrvatskoga sustava…“. Predlažemo sljedeću dopunu (novi tekst označen velikim slovima): „Pozitivno obilježje hrvatskoga sustava strukovnog obrazovanja je i mogućnost vertikalne prohodnosti“. Predlažemo da se na kraju rečenice doda tekst ZA UČENIKE ČETVEROGODIŠNJIH PROGRAMA, što je ujedno i izazov za taj dio sustava koji se u budućnosti mora bolje prilagoditi prohodnosti prema visokom obrazovanju. MEĐU OSTALIM, POTREBNO JE I UČENICIMA TROGODIŠNJIH PROGRAMA OLAKŠATI NASTAVAK OBRAZOVANJA NA TERCIJARNOJ RAZINI, ŠTO JE U SADAŠNJIM UVJETIMA ZA OVU SKUPINU TEŠKO OSTVARIVO.“ 2. KOMENTAR O OBRAZOVANJU ODRASLIH Članovi Mreže pozdravljaju činjenicu što nacrt Nacionalnog plana stavlja kao prioritet povećavanje sudjelovanja u obrazovanju odraslih, te da je naglašeno kako je glavni problem što u obrazovanju odraslih najmanje sudjeluju skupine kojima je to obrazovanje najviše potrebno, tj. skupine u nepovoljnom položaju. Smatramo da, uz manje dopune koje predlažemo niže u tekstu, navedene mjere mogu znatno doprinijeti rješavanju nejednakosti u pristupu, sudjelovanju i završavanju obrazovanja odraslih. Predlažemo jednu dopunu. Prva rečenica sekcije glasi; „Hrvatska bilježi jednu od najnižih stopa sudjelovanja u programima obrazovanja odraslih u EU-u, posebice među niskokvalificiranim, starijim, ruralnim i dugotrajno nezaposlenim stanovništvom.“. Predlažemo dodatnu rečenicu koja glasi: „Druge skupine u nepovoljnom položaju su također podzastpuljene u obrazovanju odraslih, kao što su osobe s invaliditetom (Benjak.(ur.), 2022) i pripadnici romske nacionalne manjine (Potočnik i sur., 2020).“ Izvori: Benjak, T. (ur.)(2022). Izvješće o osobama s invaliditetom u Republici Hrvatskoj. Zagreb, HZJZ. Izvještaj Pravobraniteljice Potočnik, Dunja and Maslić Seršić, Darja and Karajić, Nenad (2020) Uključivanje Roma u hrvatsko društvo: obrazovanje i zapošljavanje. Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske, Zagreb, Djelomično prihvaćen Hvala na komentarima. 1. Komentar o strukovnom obrazovanju Kao što je spomenuto u navedenoj rečenici, iako je pozitivno obilježje hrvatskoga sustava strukovnog obrazovanja i mogućnost vertikalne prohodnosti, ujedno se radi i o izazovu koji se u budućnosti mora bolje prilagoditi prohodnosti prema visokom obrazovanju. Mjere koje su uključene u plan sadržajno navode koje aktivnosti će se provoditi i daju okvirni plan realizacije, ali će tek daljnja operacionalizacija provedbe odrediti odgovarajuću dinamiku uvođenja promjena u sustav, a u proces će se uključiti i relevantni stručnjaci te će se razmotriti vaš prijedlog. 2. Komentar o obrazovanju odraslih Tekst će biti dopunjen sukladno prijedlogu.
64 Institut za razvoj obrazovanja 4.Opis srednjoročnih razvojnih potreba i razvojnih potencijala , 4.1. Sažetak analize razvojnih potreba i potencijala i glavni izazovi u području ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja te srednjoškolskog općeg i umjetničkog obrazovanja Javljamo se kao koordinator Mreže Cjeloživotno učenje za sve (www.obrazovanjezasve.hr), koja okuplja 17 organizacija civilnog društva, jedan znanstveni institut i dvije obrazovne ustanove, kao i 8 individualnih stručnjaka. 1. KOMENTAR O RANOM I PREDŠKOLSKOM ODGOJU I OBRAZOVANJU Članovi Mreže podržavaju prijedlog njihove članice Hrvatske udruge za ranu intervenciju u djetinjstvu (HURID) (koji je posebno objavljen u eSavjetovanju) da se u tekstu Nacionalnoga plana bolje naglašava: • važnost intersektorske suradnje u području rada s djecom; • važnost promjene u inicijalnom i cjeloživotnom osposobljavanju odgojitelja, nastavnika, stručnih suradnika i dr. za kvalitetniji odgovor na složene odgojno-obrazovne potrebe pojedinog djeteta; • važnost bolje povezanosti svih stručnih resursa iz različitih sektora u zajednici za kvalitetan obuhvat rad s djecom s teškoćama u razvoju rane i predškolske dobi, u cilju koordiniranog i (kad god je moguće i opravdano) i integriranog pristupa. • potrebu za revidiranje propisa te stvaranje zakonodavni okvir za ranu intervenciju u djetinjstvu kao intersektorsku djelatnost. Također, predlažemo konkretnu dopunu zadnjeg odlomka teksta („Inicijalna priprema odgojitelja i mogućnosti stručnog razvoja..“.Nakon rečenice koja glasi „Novozaposlenim odgojiteljima potrebno je intenzivnije osposobljavanje i veća potpora…“ predlažemo da se doda rečenica koja glasi: „Posebice će biti važno osigurati da odgojitelji i stručno osoblje imaju kompetencije za rad s djecom u nepovoljnom položaju.“ 2. KOMENTAR O OSNOVNOŠKOLSKOM OBRAZOVANJU Predlažemo dopunu u odlomku koji počinje s rečenicom „Kad je riječ o socioekonomskim aspektima, …“. Predlažemo da se nakon zadnje rečenice odlomka (koja glasi „No, većina razlika u rezultatima u istraživanju PISA-e proizlazi iz razlika među školama“) doda rečenica koja glasi: „Navedeni rezultati upućuju na zaključak da je potrebno osigurati podršku za škole s otežanim uvjetima rada i podršku za učenike iz skupina u nepovoljnom položaju kako bi smanjili navedene nejednakosti i osigurali uključivost i pravičnost sustava odgoja i obrazovanja.“ 3. KOMENTAR O SREDNJEM OBRAZOVANJU Predlažemo sljedeću dopunu odlomka koji počinje rečenicom „Dodatan izazov predstavljaju i negativna demografska kretanja te slabiji socio-ekonomski položaj građana ….“. Predlažemo dodavanje sljedećeg teksta na kraju odlomka: "Naposljetku, struktura učenika upisanih u različite vrste srednjih škola reflektira šire društvene nejednakosti: učenici više socioekonomskog statusa češće pohađaju gimnazije, dok učenici nižeg socioekonomskog statusa češće upisuju strukovne škole (Svjetska banka, 2019; Puzić, Odak i Šabić, 2019; Puzić, Šabić i Odak, 2021), a trogodišnje strukovne škole imaju veći udio učenika nižeg socioekonomskog statusa, učenika s teškoćama u razvoju i učenika pripadnika romske nacionalne manjine (Matković i sur., 2013; Baranović (ur.), 2015; Doolan, Luković i Buković, 2016;)“ Predlažemo također da na kraju kasnijeg odlomka koji počinje rečenicom „S obzirom na NRS-om detektirane buduće pojačane potrebe gospodarstva…“, da se dodaje rečenica koja glasi: „Povećanje obuhvata učenika upisanih u gimnazijskim programima podrazumijeva ne samo osiguranje nužnih infrastrukturnih preduvjeta, nego i unapjrđenje pravičnosti i uključivosti kriterija za upisa u gimnazije (koji su trenutno temeljeni skoro isključivo na ocjenama iz osnovne škole), te na usmjeravanju i savjetovanju učenika u završenim razredima osnovnih škola o raznim mogućnostima nastavka obrazovanja“. Prihvaćen Hvala na komentarima. Tekst će biti nadopunjen sukladno prijedlozima.
65 Institut za razvoj obrazovanja NACIONALNI PLAN RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE, 4.Opis srednjoročnih razvojnih potreba i razvojnih potencijala SEKCIJA 4. Opis srednjoročnih razvojnih potreba i razvojnih potencijala Javljamo se kao koordinator Mreže Cjeloživotno učenje za sve (www.obrazovanjezasve.hr), koja okuplja 17 organizacija civilnog društva, jedan znanstveni institut i dvije obrazovne ustanove, kao i 8 individualnih stručnjaka. Mreža se zalaže za pravičan i uključiv sustav odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj, od ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja do visokog obrazovanja i obrazovanja odraslih. Članovi Mreže pozdravljaju činjenicu što načela pravičnosti i uključivosti zauzimaju prioritetno mjesto u Nacionalnom planu, od srednjoročne vizije razvoja („Godine 2027. sustav odgoja i obrazovanja bit će uključiv, kvalitetan i pravedan, …“) do samih predviđenih posebnih ciljeva i mjera, mnoge od kojih su izravno usredotočene na smanjivanje postojećih obrazovnih nejednakosti u Hrvatskoj. Od posebne važnosti smatramo mjere za otklanjanje prepreka pristupu ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju, mjere za uvođenje cjelodnevne nastave u osnovnom obrazovanju, mjere za povećanje broj učenika u gimnazijama, mjere za osiguravanje socijalne dimenzije visokog obrazovanja, te mjere za olakšavanje pristupa obrazovanju odraslih za skupine u nepovoljnom položaju. Istovremeno, vidimo prostor za izmjene i dopune Nacionalnog plana koje bi mogle osigurati bolju koherentnost predloženih ciljeva i mjera u cjeloživotnoj perspektivi. Predložene izmjene i dopune se uglavnom odnose na manje intervencije koje ćemo objaviti kod pojedinih „sažetaka analize“ i „posebnih ciljeva“. Međutim, na razini cijelog dokumenta imamo tri prijedloga. PRIJEDLOG 1: Predlažemo da se u cijelom tekstu zamijeni termin „pravednost“ za „pravičnost“. Termin „pravičnost“ se koristi u službenim hrvatskim prijevodima dokumenata Europske unije (kao prijevod engleskog termina „equity“). Konceptualno je termin također adekvatniji (vidjeti npr.: Vuchetich, L (2007). "Pravednost i pravičnost u filozofiji prava." Pravnik: časopis za pravna i društvena pitanja 41, br.85: 47-76). PRIJEDLOG 2: Predlažemo preimenovanje naziva sažetka analize razvojnih potreba i potencijala i glavni izazovi br. 4.4., uz dodatak jednog odlomka i dva izazova. • Postojeći naziv: 4.4. Sažetak analize razvojnih potreba i potencijala i glavni izazovi u području odgoja i obrazovanja djece/učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, pripadnika nacionalnih manjina i pripadnika hrvatskoga naroda izvan Republike Hrvatske • Prijedlog novog naziva: 4.4. Sažetak analize razvojnih potreba i potencijala i glavni izazovi u području uključivosti, kvalitete i pravičnosti sustava odgoja i obrazovanja u cjeloživotnoj perspektivi. Predloženi novi naziv i dalje obuhvaća sve prioritetne skupine identificirane u postojećem nazivu (djeca s teškoćama, studenti s invaliditetom, darovita djeca, nacionalne manjine i pripadnici hrvatskoga naroda izvan RH), a tekst koji se odnosi na te skupine može ostati nepromijenjen u sklopu sažetka analize. No ovakav novi naziv može osigurati bolju dosljednost i koherentnost s vizijom Plana i s izazovima identificiranim u prethodnim sažetaka. Uz promjenu naziva, predlažemo dodavanje jednog odlomka tekst i dva izazova, kako slijedi: Prijedlog novog teksta: „Ključan dio srednjoročne vizije razvoja Nacionalnog plana je osigurati da je sustav odgoja i obrazovanja uključiv, kvalitetan i pravedan. Prethodni sažeci analize razvojnih potreba i potencijala potvrđuju kako na svakoj razini obrazovanja postoje izazovi u dostupnosti i pristupačnosti odgoja i obrazovanja te da postoje nejednakosti u obrazovnim postignućima pojedinaca iz različitih skupina. Postoje brojne skupine u nepovoljnom položaju kojima je pristup obrazovanju znatno otežan, među kojima su osobe nižeg socioekonomskog statusa, osobe koje žive u ruralnim, udaljenim i izoliranim područjima, osobe s problemima mentalnog zdravlja i problemima u ponašanju, izbjeglice i tražitelji azila, djeca/učenici koji se nalaze u područjima pogođenim potresom, učenici s otežanim obiteljskim karakteristikima (djeca iz jednoroditeljskih obitelji, iz konfliktnih obitelji, djeca u alternativnoj skrbi i djeca hrvatskih branitelja), učenici koji pripadaju nekoj od manjinskih seksualnih skupina djeca s teškoćama u razvoju / osobe s invaliditetom, pripadnici nacionalnih manjina, i dr (Farnell [ur.], 2022). U ovom planu će posebna pozornost biti usmjerena na potrebe sljedećih skupina: djeca/učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, pripadnici nacionalnih manjina i pripadnici hrvatskoga naroda izvan Republike Hrvatske. Istovremeno, za postizanje šireg cilja uključivog i pravičnog sustava, potrebno je povezati ciljeve i mjere za posebne skupine s drugim mjerama za unaprjeđivanje dostupnosti, pristupačnosti i završavanja obrazovanja za druge skupine u nepovoljnom položaju, i to povezati s širim reformskim inicijativama (npr. uvođenje cjelodnevne nastave; proširivanje pristupa gimnazijama). Ovo podrazumijeva sustav za povezivanje ustanova iz različitih razina obrazovnog sustava, kao i povezivanje s dionicima iz drugih sektora (npr. socijalna skrb, zdravstvo). 1. izazov: Nedovoljna koordinacija među ustanovama na različitim razinama sustava odgoja i obrazovanja o mogućnostima unaprjeđenja pravičnosti i uključivosti odgoja i obrazovanja, posebice tijekom tranzicija između razina obrazovanja 2. izazov: Nedovoljna međusektorska koordinacija za unaprjeđenje pravičnosti i uključivosti sustava odgoja i obrazovanja (Izvor: Farnell, T. (ur.) (2022). Obrazovne nejednakosti u Hrvatskoj: izazovi i potrebe iz perspektive dionika sustava obrazovanja. Zagreb: Institut za razvoj obrazovanja) PRIJEDLOG 3: Sukladno gore navedenom prijedlogu izmjene, predlažemo i uvođenje dodatnog posebnog cilja za osiguravanje bolje koherentnosti, povezanosti i koordinacije već postojećih mjera u području pravičnosti i uključivosti sustava odgoja i obrazovanja: Posebni cilj 10: Osiguravanje koordinacije i koherentnosti mjera za unaprjeđivanje pravičnost i uključivost u odgoju i obrazovanju u cjeloživotnoj perspektivi Mjera 1: Uspostava nacionalne koordinacije za pravičnost i uključivost u odgoju i obrazovanju u cjeloživotnoj perspektivi S obzirom da Nacionalni plan planira brojne mjere koje imaju izravan cilj povećanja dostupnosti i pristupačnosti odgoja i obrazovanja na svima razinama te da mnoge mjere imaju za cilj unaprijediti prohodnost između različitih razina obrazovanja, važno je osigurati koordinaciju dionika s više razina obrazovanja. Također, budući da plan sadrži posebne mjere za prioritetne skupine, važno je osigurati da se te mjere uklope u šire planove i reforme (npr. uvođenje cjelodnevne nastave u osnovnom obrazovanju). Naposljetku, mnogi od izazova skupina u nepovoljnom položaju zahtijevaju koordinaciju dionika iz više sektora, uključivši obrazovanje, socijalnu politiku, zdravstvo i tržište rada, kao i uključivanje organizacija civilnog društva. U tu svrhu će se pokrenuti nacionalna skupina za pravičnost i uključivost u odgoju i obrazovanju u cjeloživotnoj perspektivi, s tematskim radnim skupinama za različite razine obrazovanja. Djelomično prihvaćen Hvala na komentarima. Prijedlog 1 Termin „pravednost“ bit će zamijenjen terminom „pravičnost“. Prijedlog 2 Naziv tč. 4.4. bit će izmijenjen sukladno prijedlogu. Prijedlog novog teksta i izazova bit će ugrađen u tč. 4.4. Prijedlog 3 Primljeno na znanje. Mjere koje su uključene u plan sadržajno navode koje aktivnosti će se provoditi i daju okvirni plan realizacije, ali će tek daljnja operacionalizacija provedbe odrediti odgovarajuću dinamiku uvođenja promjena u sustav, a u proces će se uključiti i relevantni stručnjaci.
66 IVAN GLAVINIĆ NACIONALNI PLAN RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE Nacrt donosi neke dobre smjernice (npr. više razdoblja predškole, jednosmjenska nastava itd). No, Nacrt ne uvažava iskustvo prosvjetnih djelatnika i roditelja u dosadašnjem tijeku odgoja i obrazovanja, niti potrebe i dobrobiti djeteta. Nacrt naglašava težnju prema više sati nastave u školi i cjelodnevni boravak u školi, što se opravdava time da se želi postići prosjek EU. No, nemamo jamstva da taj prosjek donosi dobrobit za učenika kao čovjeka. Prosječni osnovnoškolac i sada provodi radni dan većinom u školi (nastava + dproduženi boravak), a često poslije toga odlazi na različite aktivnosti (sport, umjetničke škole). K tome mu se te aktivnosti, čak ni u višim razredima, ne priznaju umjesto nastavnih predmeta koji imaju gotovo iste ishode i/ili temeljne ciljeve (TZK, Glazbeni/Likovni). Djeci (učenicima) za njihov zdrav razvoj je potrebno vrijeme koje provode s obitelji. Zato je svaki Nacrt plana razvoja obrazvnog sustava potrebno uskladiti i sa Zakonom o obitelji, ali i sa Zakonom o radu. Naime, roditeljima snovnoškolaca (npr. do polaska u 7. razred godine) radno vrijeme treba biti Zakonom skraćeno (razmjerno prema broju djece), kako bi mogli više vremena prodoviti s njime, ali i poticati ga na obavljanje svojih obveza. Cjelodfnevnom nastavom štetimo obiteljskom životu djece, a poslodavcima njihovih roditelja šaljemo poruku da im otvaramo prostor za vremensko iskorištavanje radnika roditelja. S druge strane, Zakonom o sportu i Zakonom o umjetničkom obrazovanju treba urediti minimalne ishode koje svatko tko provodi odgoj i obrazovanje, tj. obuku mladeži, treba ostvariti u svome programu. Time bi se sportski trenizni i umjetnička obrazovanja mogli priznati kao ostvareni izvan škole, pa učenik te ishode ne bi morao prolaziti u školi. Isto vrijedi i za obrazovanje za digitalne kompetencije, što se želi postići hibridnim oblicima nastave i korištenjem digitalnih alata. Učenicima koji pohađaju neki program koji se tiče računalnih kompetencija trebba priznati ostvarenje ishoda koji se žele postići u školi. Ujedno, informatičku i komunikacijsku tehnologiju i digitalne alate treba što je više moguće izbjegavati u nastavi u školi. Naime, digitalni alati i sredstva (npr. mobitel) štete kompetenciji čitanja jer utječu na vidno polje. Također štete i motorici što utječe na vještine pisanja, crtanja. Ujedno potencijalo štete i kognitivnim sposobnostima jer umanjuju sposobnost za usvajanje složenih kognitivnih vještina. Stoga je u školama potrebno digitalne alate i hibridne oblike nastave svesti na minimalnu moguću razinu, te ih ostaviti samo kao pomoć učiteljima/nastavnicima u izlaganju i poučavanju, ali ne i kao sredstvo kojim se sami učenici služe. Nadalje, ovaj Nacrt ne govori ništa o humanističkom i etičko-moralnom odgoju i obrazovanju učenika, što je izuzetno veliki propust. Roditelji imaju pravo na slobodu odlučivanja u toj dimenziji odgoja, ali Plan odgoja i obrazovanja mora ponuditi mogućnosti razvoja i u toj dimenziji. Ujedno, u svijetu u kojemu je susret kultura, ideja, tradicija i običaja sve češći i brži, razvijati humanističke vještine je nužno. A u poslovnom i političkom, ali i općedruštvenom polju u kojima su veliki problem korupcija, zavist, zluradost, laž, ovisnosti, neodgovornost itd, odgoj za etičke i moralne vrednote ne smije biti isključen ili zanemaren, već treba imati posebno važnu ulogu. To vrijedi za osnovnu, kao i za srednju školu u kojoj mlade pripremamo za tržište rada u kojemu nisu dovoljne samo tehničke i mentalne vještine, već i poštenje i odgovornost koji su moralne vrijednosti. Tskođer, status učitelja/nastavnika ali i stručnih suradnika i pomoćnika unutar obrazovanja ovaj Nacrt ne dotiče, a morao bi, budući da je bez tih sudionika odgoj i obrazovanje neostvarivo. Ujedno, Nacrt bi trebao uključivati i Plan uvođenja obveznog češćeg sistematskog pregleda učenika te redovitog psihološkog pregleda i obrade sa snagom službenog pregleda, radi dobrobiti djeteta kroz moguće potrebe daljnjeg rješavanja njihovih zdravstvenih potreba, koje roditelji često odbijaju prihvatiti. Stoga ovaj Nacrt Plana razvoja sustava obrazovanja smatram nepotpunim, pogrešno usmjerenim i nedorečenim. On je umjeren samo na to da ispuni prosjek EU i dadne neke rezultate pri međunarodnim procjenama, ali bez jasnog očitovanja kako je to dobro za djecu i njihovo djetinjstvo, za njihov cjelovit razvoj i za cjelovitu kvalitetu njihovog budućeg života. Ukratko, Nacrt Plana više je usmjeren na ispunjavanje političkih smjernica, nego na dobrobit učenika, njihovih obitelji i djelatnika u obrazovanju. Stoga smatram da ovaj Nacrt treba povući na temeljitu izmjenu i doradu u koju treba uključiti širi krug relevantnih dionika odgoja i obrazovanja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima. Nacrt Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine srednjoročni je akt strateškoga planiranja koji je povezan s ispunjavanjem uvjeta koji omogućavaju provedbu fondova Europske unije u razdoblju od 2021. do 2027. godine. Isti pobliže definira provedbu strateškog cilja i prioritetnih područja javnih politika za sektor obrazovanja iz Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine i detaljnije opisuje ostvarenje strateških ciljeva iz drugih relevantnih sektorskih i više sektorskih strategija. Svi strateški dokumenti izrađeni su u skladu sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske te u skladu sa smjernicama u nadležnosti ministarstva za provedbu toga Zakona. Mjere koje su uključene u plan sadržajno navode koje aktivnosti će se provoditi i daju okvirni plan realizacije, ali će tek daljnja operacionalizacija provedbe odrediti odgovarajuću dinamiku uvođenja promjena u sustav, a u proces će se uključiti i relevantni stručnjaci iz ustanova sustava kao i predstavnici drugih relevantnih dionika. Vaši će prijedlozi biti uzeti u obzir prilikom izrade sektorskih provedbenih dokumenata, zakonskih i podzakonskih propisa i provedbenih mjera i aktivnosti.
67 Ivana Prezzi NACIONALNI PLAN RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE Vezano uz strukovna zanimanja ekonomskog usmjerenja pa tako i komercijalnog usmjerenja (podsektor Trgovina), a vezano uz: " Velik broj učenika s dobrim obrazovnim postignućima zbog brojnosti ponude upisnih mjesta često upisuje programe za stjecanje kvalifikacija za suficitarna strukovna zanimanja (četverogodišnja zanimanja u sektoru Ekonomije, trgovine i poslovne administracije i u sektoru Turizma i ugostiteljstva). Pozitivno obilježje hrvatskoga sustava strukovnog obrazovanja je i mogućnost vertikalne prohodnosti, što je ujedno i izazov za taj dio sustava koji se u budućnosti mora bolje prilagoditi prohodnosti prema visokom obrazovanju. Međutim, potreban je širi društveno-ekonomski pristup i konsenzus kako bi se veći broj učenika nakon završetka četverogodišnjih strukovnih programa uspješno uključio na tržište rada." teba voditi računa o vertikalnoj prohodnosti i razmotriti otvaranje ekonomskih gimnazija i u sklopu strukovnih škola komercijalnog usmjerenja (sektor ekonomija/podsektor trgovina). Kadar postoji, učenika više nego zainteresiranih. Uz općebrazovanje, škole ove vrste omogućit će i bolju financijsku pismenost učenika. Primljeno na znanje Hvala na komentaru. Napominjemo da budući razvoj strukovnog tržišta rada uvelike ovisi o razvojnoj putanji hrvatske privrede i društva, odnosno ne može se predvidjeti bez uzimanja u obzir prioriteta industrijskih i razvojnih strategija te da je Nacionalni plan usklađen s donesenim strateškim dokumentima i planovima, kao što su Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine te Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026. Daljnje intervencije u sustavu strukovnog obrazovanja i osposobljavanje bit će usmjerene na podizanje kvalitete programa, ali i njihove optimizacije i usklađivanja s mogućnostima obrazovanja koja nudi sustav obrazovanja odraslih. U strukovnim kurikulumima naglašeno je ostvarenje ishoda učenja iz međupredmetnih tema (Građanski odgoj i obrazovanje, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, Zdravlje, Osobni i socijalni razvoj, Poduzetništvo, Održivi razvoj) u 4. i 5. ciklusu čime se osigurava usklađeno stjecanje stručnih i generičkih kompetencija. Pojedini skupovi ishodi učenja koji pripadaju općeobrazovnim ishodima, uvršteni su u strukovne module (pr. Osnove prometne geografije, Prirodna baština destinacije, Kulturna baština destinacije, Geografski položaj i nacionalni identitet RH, itd.), što je vidljivo u javnom dijelu Registra HKO-a. Promjenama u strukovnom obrazovanju prethodit će stručno usavršavanje nastavnika i ravnatelja strukovnih škola.
68 Jasminka Dubravica NACIONALNI PLAN RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE Smatram da povećanje broja sati u nastavi ne bi bilo dobro za. učenike koji su već dosta opterećeni. Također nije jasno da li bi se pri tom povećanju satnice možda nekom uzelo a drugim dalo. Financiranje po učeniku po mom mišljenju nije dobro jer svaka ustanova ima svog osnivača i već sada osnivači različito financiraju. Primljeno na znanje Planirane promjene nisu usmjerene na povećanje satnice po sebi, nego su usmjerene na modernizaciju i obogaćivanje sustava obveznog odgoja i obrazovanja, kojem u središtu stoje potrebe i interesi učenika te njegov cjelovit razvoj. Promjene su usmjerene na provedbu odgojno-obrazovnih programa kojim se potiču različiti oblici odgojno-obrazovnog rada u školskom i izvan-školskom kontekstu. Profesionalno osposobljavanje i profesionalni razvoj učitelja, stručnih suradnika i ravnatelja škola te njihov profesionalni i društveni status predstavljaju jedan od središnjih elemenata svih promjena.
69 KATARINA CRNKOVIĆ NACIONALNI PLAN RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE, 2.Uvod Poštovani, strukovno obrazovanje u kojem se potencira isključivo obrazovati učenika ''za tržište'' nije dobro. Nužno je upozoriti na činjenicu kako škola, kao odgojno-obrazovna institucija, nije ''tečaj'' kojim se stvara radnik pogodan za tržište, nego institucija koja obrazuje građanina svijeta, što je suvremeni cilj odgoja. Opasno je za društvo većinu hrvatske srednjoškolske populacije zakinuti za prirodne, društvene I humanističke tekovine. Ta djeca nisu samo budući radnici, ta djeca su I budući građani I glasači Republike Hrvatske, budući roditelji, susjedi, jednostavno dionici lokalne ali I šire zajednice. Ispada da niti jedna reforma ne ulazi u srž problema strukovnog obrazovanja, nego jednostavno sreže društveno-humanističke predmete i time je problem riješen. Dok ostatak svijeta napušta takve principe obrazovanja, mi ih uporno kopiramo. S druge strane nastavnici koji su školovani isključivo kako bi radili u školama i sa djecom ostaju bez posla, dok struka sve više ulazi u škole. Sustavno dolazi do uništavanja obrazovanja, nastavnicima je onemogućeno raditi ono za što su školovani i čemu su posvetili svoj život, a učenicima je onemogućeno kvalitetno obrazovanje i prohodnost kroz sustav. Argument kako će se sadržaji općeobrazovnih predmeta nadoknadi kroz izborne module ili međupredmetne teme je nedostatan, jer niti izborni moduli, niti međupredmetne teme, ne mogu kvalitetno pokriti potreban društveno-humanistički/prirodni kontekst i pružiti učeniku potrebna građanska i multikulturalna, znanja o čovjeku, napretku znanosti. Na kraju, izborni moduli će biti definirani tako da ih predaje struka, a ne nastavnik općeobrazovnog predmeta. Računati kako će koji razred više u gimnazijalskim programima popravit stanje koje će prouzročiti navedena i najavljena reforma strukovnog obrazovanja, nije moguće, pogotovo ne u najsiromašnijim dijelovima Republike Hrvatske, poput Vukovarsko-srijemske županije, gdje bilježimo najveći odljev stanovništva. Također, argument kako su učenici biologiju, kemiju, fiziku, povijest slušali u osnovnim školama pa im u srednjoj ne treba, nije održiv, jer ishod i cilj učenja predmeta nisu isti za osnovnu i srednju školu. Na kraju nadamo se kako će se krivom pristupu reformi strukovnog obrazovanja doskočiti na vrijeme, bez izbacivanja općeobrazovnih predmeta, na korist i učenicima i nastavnicima, i društvu budućnosti. Primljeno na znanje Hvala na komentaru. Iznimna je važnost stjecanja ishoda učenja iz društveno-humanističkog područja, o tome aspektu će se voditi računa i kroz uvođenje cjelodnevne škole u osnovnom obrazovanju. Međutim, treba istaknuti i posebnost strukovnog obrazovanja koje mora pripremiti učenike i za tržište rada. Iako je svrha SOO primarno osposobljavanje učenika za rad, kompetencije potrebne za osobni rast i razvoj i nastavak obrazovanja (generičke kompetencije) dio su obrazovnih sadržaja svakog strukovnog kurikuluma. Svaki strukovni kurikulum obuhvaća sljedeće: - općeobrazovne nastavne predmete u obujmu koji je propisan Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje (2018.) za pojedinu razinu kvalifikacije. Zajednički su svim strukovnim kurikulumima na istovrsnoj razini kvalifikacije, a u funkciji su razvoja strukovnih, ključnih i generičkih kompetencija; - strukovne module u obujmu koji je propisan Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje (2018.) za pojedinu razinu kvalifikacije, a koji su utemeljeni na skupovima ishoda učenja definiranima sektorskim kurikulumom; - izborne module u obujmu koji je propisan Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje (2018.) za pojedinu razinu kvalifikacije i Zakonom o strukovnom obrazovanju (Narodne novine, broj 30/2009, 24/2010, 22/2013, 25/2018). Oni obuhvaćaju skupove ishoda učenja grupirane u module kojima se dodatno usmjerava stjecanje specifičnih strukovnih kompetencija odabrane kvalifikacije i odgovor su na zahtjeve svijeta rada i osobnih potreba učenika. Napominjemo i da su zajednički okvir strukovnog obrazovanja, odnosno udio sastavnica strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacija određenih razina (općeobrazovni dio, strukovni dio, sektorski dio, učenje temeljeno na radu) definirani Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje koji je, nakon javnoga savjetovanja, donesen 2018. godine s ciljem poticanja stalnog razvoja strukovnog obrazovanja u skladu s osobnim i društvenim razvojem te razvojnim ciljevima hrvatskoga gospodarstva.
70 Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu NACIONALNI PLAN RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE, 2.Uvod Poštovani svi, potaknuti Otvorenim e-Savjetovanjem o Nacrtu Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine i Nacrtu Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje od 2022. do 2024. godine (Rok: 19. studenoga 2022.), a kojeg je pokrenulo Ministarstvo znanosti i obrazovanja u privitku šaljemo kratak osvrt i prijedlog koji upućujemo kao Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, a usuglašen je sa Kineziološkim fakultetom Sveučilišta u Splitu, Kineziološkim fakultetom Osijek, Sveučilišta J.J. Strosmayera u Osijeku i Hrvatskim kineziološkim savezom kao krovnom strukovnom udrugom. Širi osvrt s razrađenim prijedlozima uputili smo na nadležno ministarstvo, također u zadanom roku. S obzirom da Nacionalni plan razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine obuhvaća modernizaciju sustava na svim razinama odgoja i obrazovanja smatramo kao institucije koje se bave izobrazbom nastavničkog kadra kako je nedovoljno naglašeno, odnosno u potpunosti izostavljeno poboljšavanje odgojno-obrazovnih ishoda učenika u osnovnom školstvu i srednjem školstvu te ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju usmjereno na prevenciju pretilosti i prekomjerne tjelesne težine učenika. Ovim putem želimo naglasiti kako Nacionalni plan razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine podržavamo i smatramo dobrim, a ovim putem želimo istaknuti prilike i konkretna rješenja putem kojih želimo prevenirati pretilost djece u Republici Hrvatskoj i to posebice kroz izvrstan koncept cjelodnevne škole kojeg prvotno kroz Pilot projekt od iduće školske godine postupno uvodi Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Prema Svjetskom atlasu debljine 2022. (World Obesity Atlas 2022) koji je izdala World Obesity Federation, predviđa se da će u Hrvatskoj do 2030. godine s debljinom živjeti gotovo milijun ljudi, dakle gotovo svaka treća žena i svaki treći muškarac. Kada se promotre rezultati prevalencije debljine u djece u europskoj regiji, Hrvatska je zajedno s Mađarskom i Turskom u samom vrhu europske regije sa predviđenih 19% djece u dobi od 5 do 19 godina koji će živjeti s debljinom u 2030. godini. Rezultati recentnih istraživanja ukazuju kako je Republika Hrvatska sedma zemlja po prevalenciji pretilosti mladih od 39 zemalja Europe. Čak 42 posto dječaka koji žive uz more je pretilo, a djevojčice s Mediterana također su prve po pretilosti. Pri ulasku u osnovnu školu 90 posto učenika je dostatno tjelesno aktivno, a na izlazu iz osnovnoškolskog sustava samo 17 posto. Ukoliko se ovakve projekcije u budućnost nastave, a nema naznaka da neće, sve nas kao odgovorne društvene dionike pozivaju na sustavna visoka ulaganja u prevenciju i liječenje debljine kako bi se spriječilo ostvarenje ovakvih projekcija. S obzirom na ovakve rezultate znanstvenih istraživanja sa daljnjom tendencijom pogoršanja, ukoliko izostanu institucijske intervencije smatramo kako se nameće nužnost Nacionalni plan upotpuniti sa konkretnim rješenjima, a koja predstavljaju polazne stručne smjernice usuglašene kroz sva tri kineziološka fakulteta u Republici Hrvatskoj te kojeg podržavaju i ostale strukovne udruge i institucije koje se bave problematikom pretilosti i intervencijskih aktivnosti koje ju preveniraju. Naglašavamo kako je tekst radna, nelektorirana verzija, a proizašao je kao cjelina sastavljena od dijelova tekstova i smjernica strateških nacionalnih dokumenata koje se bave ovom tematikom, a čiji rezultat su sljedeće nadopune Nacionalnog plana: Nacionalni plan trebao bi obuhvaćati Opis srednjoročnih razvojnih potreba i razvojnih potencijala prevencije pretilosti i prekomjerne tjelesne težine učenika u tjelesnom i zdravstvenom odgojnom i obrazovnom području u obrazovnom sustavu. Promjene definirane Nacrtom Akcijskog plana u odgojno-obrazovnom sustavu trebaju uključivati: 1. Povećanje ukupnog tjednog broja sati nastave Tjelesne i zdravstvene kulture i svakodnevnih tjelovježbenih aktivnosti u okviru koncepta cjelodnevne nastave. S obzirom na to da je bavljenje tjelovježbenih aktivnostima i športom najdostupnije kroz sustav odgoja i obrazovanja, od razine predškolskog do razine visokoškolskog odgoja i obrazovanja zbog osiguranih kadrovskih i infrastrukturnih pretpostavki potrebno je povećati ukupni tjedni broj sati nastave Tjelesne i zdravstvene kulture. Prema rezultatima svih istraživanje ovakvo povećanje se ne smatra opterećenjem, već rasterećenjem učenika koje pozitivno utječe na fizičko i emocionalno stanje te povećava radnu sposobnost i direktno utječe na povećanje akademskih postignuća učenika. Ukupno gledajući, u posljednjih dvadesetak godina značajno opada ukupna satnica TZK gledajući ukupno sve zemlje u Europi (Antala i sur., 2021). Na sreću, u posljednje vrijeme postoje poticajni primjeri iz mnogih europskih zemalja, poput Mađarske, Francuske ili Poljske, koje su značajno povećale broj obaveznih sati TZK na tjednoj razini. Primjerice, u Mađarskoj se već desetak godina provodi svakodnevna nastava TZK (Nagy i sur., 2018). Ukoliko se usporedimo sa podacima ostalih europskih zemalja prema raspodjeli satnice nastavnog predmeta TZK, Republika Hrvatska značajno zaostaje za ostalim zemljama Europe, odnosno da budemo točni nalazimo se na samom dnu ljestvice europskih zemalja prema ukupnom fondu sati nastave TZK, a pri samom smo vrhu kada govorimo o pretilosti. Brojne su zemlje uvidjele važnost povećanja tjedne satnice nastave TZK (posljednji primjer dobre prakse iz Litve), no u Republici Hrvatskoj još nije došlo do pozitivnih pomaka (Emeljanovas i sur., 2015). Najracionalniji put prema povećanju tjednog broja sati nastave TZK i svakodnevnih tjelovježbenih aktivnosti je u okviru koncepta cjelodnevne nastave njihovim uključivanjem u Kurikulum Cjelodnevnog odgojno-obrazovnog rada. 2. Izgradnjom sportskih dvorana, sportskih terena na otvorenom, bazena i vježbališta poboljšanje uvjeta za izvođenje nastave Tjelesne i zdravstvene kulture, izvannastavnih i izvanškolskih sportskih aktivnosti unutar predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgojno obrazovnog sustava. Nedovoljna, zastarjela i loše održavana športska infrastruktura koja se jednim dijelom nalazi kao dio odgojno-obrazovnog sustava kroz dijelove građevina osnovnih i srednjih škola istaknuta je općenito kao jedan od glavnih nedostataka unaprjeđenja nastave TZK i športa u Republici Hrvatskoj te je to područje potrebno urediti novim zakonodavnim okvirom kroz prijedloge novog nadolazećeg Zakona o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju, a pretpostavke su već stvorene kroz novi Zakon o sportu gdje se i definira Mreža športskih građevina. Zbog toga je prema Nacionalnom programu športa 2019. – 2026 potrebno: » uspostaviti mrežu održivih športskih građevina » prilagoditi broj i opremljenost športskih građevina stvarnim potrebama u športu » povećati broj športskih građevina i obnoviti postojeću športsku infrastrukturu. Priliku za to vidimo kroz osigurana sredstva Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine. Kako bi se broj i opremljenost športskih građevina mogli prilagoditi stvarnim potrebama u športu i nastavi TZK kroz njeno povećanje kao dio koncepta Cjelodnevne škole, potrebno je točnije definirati planiranje, programiranje, uvjete izgradnje, održavanja, sigurnosti te standarde i normative izgradnje. Zbog toga je u suradnji s Ministarstvom graditeljstva i prostornoga uređenja, Ministarstvom znanosti i obrazovanja te športskim savezima potrebno propisati donošenje posebnih pravilnika za planiranje, programiranje, uvjete izgradnje, održavanje i sigurnost pojedinih športskih građevina, odnosno dvorana, bazena i otvorenih sportskih terena kao dijelova građevina predškolskih, osnovnoškolskih i srednjoškolskih ustanova. 3. Uspostava Nacionalnog sustava centralne e -baze podataka praćenja Antropoloških obilježja djece i mladih s ciljem prevencije pretilosti, optimalizacije upravljanih procesa vježbanja na svih razinama (prevencija, zdravlje, edukacija, sport, rekreacija) te selekcije i usmjeravanja darovitih. Predmetnim kurikulumom tjelesne i zdravstvene kulture predviđeno je Vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda i učitelji i nastavnici dužni su kroz redovite poslove organizacije svog nastavnog rada provoditi redovita vrednovanja i testiranja. Predviđenim podaci o učenicima u dijelu koji se odnosi na stanje razvijenosti Antropoloških obilježja, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti mogu se koristiti za stvaranje jedinstvene baze podataka u svrhu selekcije i usmjeravanja darovitih učenika u određene sportove i procjene tjelesne spremnosti stanja djece i mladeži RH, odnosno s ciljem prevencije pretilosti, optimalizacije upravljanih procesa vježbanja na svih razinama (prevencija, zdravlje, edukacija, sport, rekreacija). Na ovaj način unošenjem podataka u e-dnevnik i umrežavanjem podataka putem SRCA moguće je u nacionalnom centru kreirati centralnu e -bazu podataka kojeg bi vodio Institut za kineziologiju Sveučilišta u Zagrebu, a dobivene rezultate obrađivati, interpretirati i diseminirati. Ovaka rješenja postoje već desetljećima u susjednoj Sloveniji i nekim drugim europskim zemljama te najbolja od njih je potrebno doraditi i preuzeti kao model koji bi se provodio i u Republici Hrvatskoj. Osim kontinuiranog praćenja rada i napretka učenika, prikupljeni podaci pomoći će pri odabiru odgovarajućih sadržaja za individualno unaprjeđenje i usmjeravanje učenika u izvannastavne i izvanškolske kineziološke/sportske aktivnosti što je vrlo bitno za sustav športa, ali i važno za pračenje i prevenciju stanja javnog zdravlja.. Navedena centralna baza podataka bit će povezana i s odgovarajućim uredima i ministarstvima s ciljem što objektivnijeg praćenja zdravlja i kvalitete življenja djece i mladih u Republici Hrvatskoj. Cilj je povezati ju u budućnosti i sa uspostavljenim Nacionalnim informacijskim sustavom u športu (NISuŠ) te na taj način osigurati trajno i strukturirano prikupljanje podataka o svim segmentima športa u Republici Hrvatskoj te omogućiti javnim tijelima nadležnim za planiranje razvoja i upravljanje sustavom športa na svim razinama - ali i širokoj hrvatskoj javnosti - sustavno praćenje bitnih pokazatelja o sustavu športa. Zaključno, svjesni važnosti Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine, nadamo se da ćete razmotriti naše konkretne prijedloge usmjerene ka poboljšavanju odgojno-obrazovnih ishoda učenika u osnovnom i srednjem školstvu s osnovnim ciljem vrlo važnim za budućnost i zdravlje naše djece, a to je prevenciju pretilosti i prekomjerne tjelesne težine učenika. Naši prijedlozi, usmjereni su, između ostaloga, i na povećanje kvalitete ljudskog kapitala. Primljeno na znanje Planirane promjene nisu usmjerene na povećanje satnice po sebi, nego su usmjerene na modernizaciju i obogaćivanje sustava obveznog odgoja i obrazovanja, kojem u središtu stoje potrebe i interesi učenika te njegov cjelovit razvoj. Promjene su usmjerene na provedbu odgojno-obrazovnih programa kojim se potiču različiti oblici odgojno-obrazovnog rada u školskom i izvan-školskom kontekstu koje će voditi računa o fizičkom i mentalnom zdravlju djece i učenika kroz povećanje ukupne fizičke aktivnosti učenika tijekom boravka u školi.
71 Kristina Ključarić NACIONALNI PLAN RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE Poštovani, "Nacionalni plan razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine" je odlično detektirao potrebe i nedostatke koje se, na žalost, još nalaze unutar našeg obrazovnog sustava. Posebni naglasak bih stavila na sažetak 4.4. na dio razrade plana za darovite/nadarene učenike. Pohvaljujem plan rane detekcije i uočene potrebe za razradom metoda i načina rada s darovitom/nadarenom djecom. Kako unutar našeg obrazovnog sustava, osim akceleracije i individualizacije, trenutno nema drugih mehanizama za poticanja takve djece, predlažem izradu kurikuluma za darovitu/nadarenu djecu razrađenog prema područjima: prirodoslovno-matematičko, jezično-humanističko te umjetničko. Imajući na umu da nadareni učenici obično pokazuju veću nadarenost ili naklonost prema jednom od tih područja. Na temelju kurikuluma bi se mogli izraditi kvalitetni priručnici za svaki razred prema područjima koji bi učitelji mogli koristiti u sklopu same nastave kako i u odabranim izvannastavnim aktivnostima te na taj način imali određenu podlogu, poticaj i način rada jer edukacija samih učitelja se i dalje temelji na principu 'savršenog razreda' koji u stvarnosti ne postoji, a rad s djecom s posebnim potrebama ostaje na teoriji. Potrebno je uvesti više prakse tijekom samog obrazovanja učitelja kako bi ih opremili svim alatima za rad s dijapazonom učenika. Primljeno na znanje Hvala na komentaru. Kao što ste i sami istaknuli, ključno je, uz preduvjet prilagodbe zakonodavnog okvira, početi s planom rane detekcije darovitih učenika, te praćenja i usmjeravanja darovite djece i učenika, odnosno razviti sustav podrške darovitima, ali i sustav podrške djelatnicima odgojno-obrazovnog sustava što je planirano kroz mjere 7.2., 7.3., 7.4. U okviru mjere 7.3. na razini osnivača odgojno-obrazovnih ustanova, odgojno-obrazovnih ustanova i centara izvrsnosti, uz prihvaćanje nacionalnog okvira odgojno-obrazovnog programa za darovitu djecu/učenike izradit će se i provesti posebni programi predškolskog i školskog odgojno-obrazovnog rada s darovitom djecom, odnosno diferencirani/razlikovni programi za darovite učenike. Svakako će se pri provedbi navedenih mjera razmotriti i izrada relevantnih priručnika.
72 Kurziv NACIONALNI PLAN RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE, 8. Okvir za praćenje i vrednovanje Podržavamo komentar Foruma za slobodu odgoja o potrebi osiguranja neovisnog tijela za praćenje provedbe Nacionalnog plana. Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
73 Kurziv 5. Popis posebnih ciljeva s pripadajućim pokazateljima ishoda, opisom i pripadajućim mjerama za provedbu, Posebni cilj broj 10: Nastaviti informatizaciju sustava obrazovanja Mjera 10.2. odnosi se isključivo na metode učenja i poučavanja te se tek usputno spominje "osvještavanje i edukacija o kibernetičkoj sigurnosti". U potpunosti je izostao segment edukacije za kritičko korištenje digitalnih tehnologija i alata, što je jedan od elemenata medijske pismenosti koju prepoznaje i Nacionalna razvojna strategija RH do 2030 te Program Učinkoviti ljudski potencijali 2021-27 iz kojeg će se financirati veliki dio mjera predviđenih u ovom Nacionalnom planu. Stoga predlažemo preimenovati mjeru u Kontinuirano razvijati kompetencije digitalne i medijske pismenosti te svrhu provedbe mjere dopuniti s "poticati razvoj kompetencija digitalne i medijske pismenosti" te "ulagati u razvoj medijske pismenosti, obrazovanja i stjecanja vještina za digitalno okruženje". Djelomično prihvaćen Hvala na prijedlogu. Svrha provedbe mjere bit će nadopunjena.
74 Kurziv 4.Opis srednjoročnih razvojnih potreba i razvojnih potencijala , 4.4. Sažetak analize razvojnih potreba i potencijala i glavni izazovi u području odgoja i obrazovanja djece/učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, pripadnika nacionalnih manjina i pripadnika hrvatskoga naroda izvan Republike Hrvatske Podržavamo u cijelosti komentar Foruma za slobodu odgoja u ovom dijelu. Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
75 Kurziv 5. Popis posebnih ciljeva s pripadajućim pokazateljima ishoda, opisom i pripadajućim mjerama za provedbu, Posebni cilj broj 3: Osigurati višu razinu zapošljivosti osoba s kvalifikacijama povećanjem kvalitete i relevantnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja Mjera 3.2. Iako organizacije civilnog društva nisu prepoznati kao dionici sustava u cijelom dokumentu, smatramo da je u pogledu povećanja kvalitete i relevantnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja nužno prepoznati i uključiti i te aktere. Strukovno se obrazovanje kroz dokument promatra kao priprema za tržište rada te se propušta osigurati osobni i društveni razvoj polaznika, a radi se o višestruko zanemarenoj skupini. Organizacije civilnog društva sa svojim programima u području razvoja građanskih kompetencija trebali bi biti glavni saveznici ustanovama za strukovno obrazovanje i njihovim zaposlenicima u pogledu razvoja novih kurikuluma i uvođenja dodatnih obrazovnih sadržaja (izbornih i fakultativnih sadržaja usmjerenih prema jačanju građanske kompetencije te digitalne i medijske pismenosti). Predlažemo da se ta mogućnost prepozna u ovoj mjeri te eksplicitno uvrsti u njen opis. Primljeno na znanje Hvala na komentaru. U strukovnim kurikulumima naglašeno je ostvarenje ishoda učenja iz međupredmetnih tema (Građanski odgoj i obrazovanje, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, Zdravlje, Osobni i socijalni razvoj, Poduzetništvo, Održivi razvoj) u 4. i 5. ciklusu čime se osigurava usklađeno stjecanje stručnih i generičkih kompetencija.
76 Kurziv 5. Popis posebnih ciljeva s pripadajućim pokazateljima ishoda, opisom i pripadajućim mjerama za provedbu, Posebni cilj broj 4: Povećati udio odraslog stanovništva u procesima cjeloživotnog učenja poboljšanjem kvalitete i relevantnosti programa za obrazovanje odraslih Mjera 4.1. odnosi se na osiguranje kvalitete programa za obrazovanje odraslih i njihove dostupnosti prema pojedinim sektorima, no mjera predviđa rješenje u izradi programa temeljenih na "stvarnim potrebama gospodarstva" (bez daljnjeg obrazloženja), a zanemaruje aspekt tog tipa obrazovanja za osobni razvoj pojedinca (i zajednice) te za premošćivanje barijera između sustava formalnog obrazovanja i kompetencija stečenih putem drugih oblika učenja i obrazovanja. U to segmentu smatramo nužnim da se obrazovanje odraslih promatra u ključu širem od ustanova za obrazovanje odraslih (koje prema prethodnoj analizi ne uspijevaju osigurati kvalitetne i dostupne programe) i da se sustav priznavanja i vrednovanja tako stečenih kompetencija ne odnosi samo na certificiranje programa ustanova za obrazovanje odraslih. To se prvenstveno odnosi na dugogodišnje i kvalitetne programe neformalnog obrazovanja koje provode organizacije civilnog društva no koje u potpunosti izostaju u analizi i predloženim mjerama. Predlažemo revidiranje Posebne mjere 4 i uvođenje mjere koja će adekvatno prepoznati preklapanja sustava formalnog i neformalnog obrazovanja šire od ustanova za obrazovanje odraslih što bi trebalo pridonijeti većoj mobilnosti te vertikalnoj i horizontalnoj prohodnosti sustava. Primljeno na znanje Hvala na komentaru. Novim Zakonom o obrazovanje odraslih omogućava se priznavanje neformalno i informalno stečenih vještina kroz programe vrednovanja, a koji su temeljeni na Zakonu u HKO-u i upisanim standardima u Registar HKO-a.
77 Kurziv 5. Popis posebnih ciljeva s pripadajućim pokazateljima ishoda, opisom i pripadajućim mjerama za provedbu, Posebni cilj broj 2: Poboljšati odgojno-obrazovne ishode učenika uz unaprijeđenu kvalitetu, učinkovitost, efikasnost i pravednost sustava osnovnoškolskog i općeg srednjoškolskog obrazovanja Podržavamo komentar u ime GOOD inicijative koji je priložio Gong o nedovoljnom adresiranju i poticanju građanske kompetencije obrazovanja u cijeloj obrazovnoj vertikali, kao i manjka prepoznavanja horizontalnih vještina. Predlažemo da se isto izmijeni. Primljeno na znanje Hvala na komentaru. O navedenom će se voditi briga prilikom uvođenja cjelodnevne škole i prilikom osmišljavanja otvorenih poziva iz EU fondova, a kako bi se ponudio učenicima širi spektar izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti, pa tako i onih vezanih uz horizontalne vještine, npr. građanski odgoj i obrazovanje.
78 Kurziv 5. Popis posebnih ciljeva s pripadajućim pokazateljima ishoda, opisom i pripadajućim mjerama za provedbu, Posebni cilj broj 2: Poboljšati odgojno-obrazovne ishode učenika uz unaprijeđenu kvalitetu, učinkovitost, efikasnost i pravednost sustava osnovnoškolskog i općeg srednjoškolskog obrazovanja U sklopu posebnog cilja 2 u potpunosti je izostalo prepoznavanje organizacija civilnog društva kao pružatelja programa za stručno usavršavanje učitelja i nastavnika te prepoznavanje potrebe da se njihovi programi vrednuju i validiraju prema jasnim kriterijima u transparentnom postupku. U tom smislu, podržavamo komentar Gonga da je nužna izgradnja cjelovitog sustava kojima se uključivanje organizacija civilnog društva u procese osposobljavanja nastavnog osoblja adekvatno uređuje, a koji bi uključio i model financiranja takvih usluga ospobljavanja. Predlažemo da se te aktivnosti obuhvate zasebnom mjerom u sklopu Posebnog cilja 2. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima. Nacrt Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine srednjoročni je akt strateškoga planiranja koji je povezan s ispunjavanjem uvjeta koji omogućavaju provedbu fondova Europske unije u razdoblju od 2021. do 2027. godine. Isti pobliže definira provedbu strateškog cilja i prioritetnih područja javnih politika za sektor obrazovanja iz Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine i detaljnije opisuje ostvarenje strateških ciljeva iz drugih relevantnih sektorskih i više sektorskih strategija. Svi strateški dokumenti izrađeni su u skladu sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske te u skladu sa smjernicama u nadležnosti ministarstva za provedbu toga Zakona. Mjere koje su uključene u plan sadržajno navode koje aktivnosti će se provoditi i daju okvirni plan realizacije, ali će tek daljnja operacionalizacija provedbe odrediti odgovarajuću dinamiku uvođenja promjena u sustav, a u proces će se uključiti i relevantni stručnjaci iz ustanova sustava kao i predstavnici drugih relevantnih dionika. Vaši će prijedlozi biti uzeti u obzir prilikom izrade sektorskih provedbenih dokumenata, zakonskih i podzakonskih propisa i provedbenih mjera i aktivnosti.
79 Kurziv 5. Popis posebnih ciljeva s pripadajućim pokazateljima ishoda, opisom i pripadajućim mjerama za provedbu, Posebni cilj broj 1: Omogućiti pristupačnost sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja svakom djetetu U potpunosti podržavamo komentare Centra za mirovne studije i Foruma za slobodu odgoja koji se odnose na Posebni cilj 1. Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
80 Kurziv NACIONALNI PLAN RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE Iako je dokument poput Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja do 2027. godine nasušno potreban zbog promijenjenih uvjeta rada svi dionika obrazovnog sustava, te iako su neki ključni izazovi i problemi dobro detektirani, opći je dojam da se radi o dokumentu koji je osmišljen i stavljen na javno savjetovanje radi zadovoljavanja forme. S jedne strane, izrada Nacionalnog plana proizlazi iz obaveze prema nadređenom strateškom dokumentu (Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine), a u dokumentu pred nama spominje jedino Analitička podloga za Nacionalnu razvojnu strategiju, no ne i analitička podloga za izradu Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja. Uopće, Plan ne uzima u obzir niti se poziva na brojne studije i istraživanja izrađena u akademskom području u posljednjih 5 godina, a u odnosu na detektirane izazove. No, zato se kao polazište za izradu Nacionalnog plana uzima Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije (2014), ključni dokument obrazovnog sustava za koji nikada nije izrađen niti jedan Akcijski plan po kojem bi se moglo pratiti ostvarivanje navedenih ciljeva i mjera. Tu lošu praksu prati i ovaj Nacionalni plan koji u svom Akcijskom planu za provedbu do 2024. nema navedene aktivnosti kojima će se pratiti ostvarivanje odabranih mjera niti brojčane pokazatelje rezultata. S druge strane, u izradi Nacionalnog plana sudjelovala je radna skupina čije je članove prema vlastitom nahođenju, bez javnog poziva, odabralo Ministarstvo znanosti i obrazovanja, te iz sastava u potpunosti isključilo neformalne dionike sustava odnosno organizacije civilnog društva, udruge koje kao svoju temeljnu djelatnost provode programe iz područja odgoja i obrazovanja, ili se pak primarno bave demokratizacijom, dobrim upravljanjem, zaštitom ljudskih prava ili održivim razvojem. Uopće, u cjelokupnom Planu civilno društvo nije zastupljeno niti u jednom području ili mjeri te je propušteno prepoznati ih i priznati kao dionike sustava koji svojim programima koje provode u odgojno-obrazovnim ustanovama te u suradnji s njima omogućuju ne samo pristupačnije obrazovanje koje razvija znanja i vještine mlađih generacija već unapređuju i njihovu građansku i društvenu osviještenost. Na tom tragu, smatramo pogrešnim što je stjecanje građanskih kompetencija zanemareno u cjelini Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja do 2027. U pogledu stručnog kadra koji nosi sustav u svim segmentima (RPOO, OŠ i SŠ), propušteno je kroz Nacionalni plan posvetiti veću pažnju materijalnom i financijskom položaju odgajatelja, učitelja i nastavnika, stručnih suradnika i pomoćnika, što će zbog nedovoljnog kadra i njihova prelaska u druge sektore rezultirati i neprovedivošću zamišljenih ciljeva i mjera. Osim što smatramo da Akcijski plan mora biti vraćen na doradu, nadamo se da hitnja donošenja ovog Plana neće previdjeti suštinske komentare koje su u sklopu dokumenta ostavile organizacije civilnog društva koje smo podržali. Primljeno na znanje Hvala na komentaru. Nacionalni plan razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine definira posebne ciljeve radi ostvarivanja strateških ciljeva iz Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine i povezanih hijerarhijski nadređenih akata strateškog planiranja te je usklađen sa sektorskim i višesektorskim strategijama, planovima i programima. Primjenjujući načelo partnerstva prilikom uspostave Radne skupine za izradu nacrta Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje od 2021. do 2027. godine i nacrta Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje od 2021. do 2027. godine, za razdoblje od 2021. do 2023. godine konzultirani su predstavnici tijela državne uprave i drugih državnih tijela, stručnih službi Vlade Republike Hrvatske te javnih ustanova, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, udruženja poslodavaca, obrtničkih i gospodarskih udruženja, sindikata, organizacija civilnog društva te akademske i znanstvene zajednice koji su predložili predstavnike u svojstvu člana te zamjene člana Radne skupine. Uz Ministarstvo znanosti i obrazovanja, glavni dionici i partneri u procesu izrade Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje od 2021. do 2027. godine bili su: predstavnici Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Ministarstva turizma i sporta, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Središnjega državnog ureda za demografiju i mlade, Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan RH, Središnjega državnog ureda za razvoj digitalnog društva, Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Agencije za odgoj i obrazovanje, Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Agencije za mobilnost i programe Europske unije, Agencije za znanost i visoko obrazovanje, Hrvatske akademske i istraživačke mreže CARNET, Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Hrvatske zajednice županija, Udruge gradova u Republici Hrvatskoj, Rektorskoga zbora Republike Hrvatske, Vijeća veleučilišta i visokih škola Republike Hrvatske, Hrvatskoga studentskog zbora, Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola, Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Sindikata hrvatskih učitelja, Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Sindikata Preporod, Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, Sindikata radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske, Udruge „Nastavnici organizirano”, Nastavničke grupe „45 minuta“ te Nastavničke grupe „Školska zbornica“. Nacrt Nacionalnog plana upućen je u proces savjetovanja sa zainteresiranom javnosti upravo s ciljem prikupljanja informacija o interesima, stavovima, prijedlozima svih sudionika.
81 LUKA HUZJAK NACIONALNI PLAN RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE Poštovani, šaljem konstruktivan prijedlog za izmjenu, dopunu ili izradu Zakona o odgoju i obrazovanju - Članak 27. i Članak 27.a Prijedlozi na osnovi i dalje važećeg Zakona o odgoju i obrazovanju: Postojeći članak 27. (NN 94/13, 152/14, 68/18) potrebno je izmijeniti. A) Članak 27. (NN 94/13, 152/14, 68/18) glasi: (6) Učenik može prestati pohađati nastavu izbornog predmeta nakon pisanog zahtjeva roditelja učenika koji se mora dostaviti učiteljskom/nastavničkom vijeću nakon završetka nastavne godine, a najkasnije do 30. lipnja tekuće godine za sljedeću školsku godinu. Učenik srednje škole izborni predmet koji je prestao pohađati mora zamijeniti drugim izbornim predmetom. (7) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, roditelj djeteta osnovne škole u slučaju dugotrajnih zdravstvenih teškoća djeteta ili zbog drugih opravdanih razloga može podnijeti pisani zahtjev za prestanak pohađanja izbornog predmeta i tijekom nastavne godine. IZMJENA U: (6) Učenik može prestati pohađati nastavu izbornog predmeta nakon urudžbiranog pisanog zahtjeva, obrazloženja i priložene dokumentacije roditelja učenika koji se mora dostaviti učiteljskom/nastavničkom vijeću uz urudžbiranu pisanu suglasnost stručnog aktiva određenog izbornog predmeta nakon završetka nastavne godine, a najkasnije do 30. lipnja tekuće godine za sljedeću školsku godinu. Učenik izborni predmet koji je prestao pohađati mora zamijeniti drugim izbornim predmetom ili aktivnošću u školi. OBRAZLOŽENJE: Zahtjev za ispis potrebno je urudžbirati u tajništvu. Zašto? Takvi zahtjevi se znaju dostaviti u obliku maila, na papiriću ili čak na salveti i još dodatno i nakon navedenog roka, nakon 30.6. Dakle, potrebno je to što jasnije regulirati kako bi se poštivao zakonski rok. Ako utvrđivanje opravdanih razloga za prestankom pohađanja nastave izbornog predmeta nije u nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja već Učiteljskog vijeća, postavlja se pitanje zašto tu nadležnost ne proširiti na stručne aktive pojedinih izbornih predmeta. Zašto o ispisu učenika odlučuju učitelji obveznih predmeta? Zašto tu odgovornost i nadležnost ne prebaciti i na pojedini stručni aktiv? Stoga i predlažem pisanu suglasnost stručnog aktiva određenog izbornog predmeta. Škole ne poštuju činjenicu da su predmeti koji se izvode izborno, obvezni tijekom školske godine uz iznimku članka 27. stavka 7. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 05/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17, 68/18, 98/19, 64/20). U Dopisu od 2.lipnja 2020, KLASA: 602-01/20-01/00313, URBROJ: 533-05-20-0001, Učenje stranih jezika i izborni program u osnovnim školama, jasno piše da je nastavu izbornih predmeta potrebno uklopiti u raspored, odnosno staviti u istu smjenu kao i obvezni predmeti: "Ističemo da je nastavu izbornih predmeta potrebno uklopiti u redoviti raspored, što znači u istoj smjeni u kojoj su i obvezni predmeti kako bi se svi učenici mogli uključiti jer to je njihovo pravo i to im se ne smije uskratiti." i "U slučaju da svi učenici razrednoga odjela nisu uključeni u izbornu nastavu, a koja nije prvi ili posljednji nastavni sat u danu, škola je dužna organizirati aktivnosti za navedene učenike u primjerenom prostoru u kojem učenici mogu biti (knjižnica, učionica i sl.), kao i primjereni rad sa stručnom osobom (učitelj ili stručni suradnik).", a u Dopisu od 1. rujna 2022, KLASA: 602-02/22-06/00162, URBROJ: 533-05-22-0002, Organizacija nastave i obveze vezano uz školsku godinu 2022.-2023., isto tako je navedeno da se od učenika ne može zahtijevati dolazak na nastavu u suprotnoj smjeni: "Redovita nastava, uključujući i izbornu nastavu, održava se u istoj smjeni te je škola dužna omogućiti učenicirna pohađanje nastave u najpovoljnijim uvjetima. Molimo vas da pri izradi dnevnog rasporeda sati za učenike vodite računa o njihovoj opterećenosti. Ponajprije raspored svih nastavnih predmeta treba ravnomjerno rasporediti tijekom tjedna jer se od učenika ne može zahtijevati dolazak na nastavu u suprotnoj smjeni, a isto tako ni izvannastavne aktivnosti ne mogu imati prednost pred izvođenjem redovite i izborne nastave." Stoga, razlozi - drugi učenici imaju slobodan 6. ili 7. ili neki drugi sat, a oni moraju biti u školi, drugi strani jezik se odvija u drugoj smjeni, učenici nemaju prijevoz nakon 7. sata, učenik paralelno pohađa Umjetničku školu, Glazbenu školu ili drugu izvanastavnu ili izvanškolsku aktivnost - nisu opravdani razlozi za ispis. Međutim, navedeni Dopisi u praksi se ne provode te ravnateljima nija jasno koji su to "najpovoljniji uvjeti". B) Također, članak 27.a (NN 152/14) proširio bih s dodatnim stavkama. Dodavanje dodatnih zasebnih stavaka (7), (8) i (9) koji bi glasili: (7) U školi se tijekom godina može smanjiti broj učenika uključenih u izborni program, ali učenicima će se omogućiti pravo na pohađanje odabranog izbornog programa i s manje učenika od propisanog, odnosno skupine se ne spajaju, učenicima se mora omogućiti da školovanje do kraja 8. razreda završe i u skupini s manje učenika od propisanog. Ako je broj učenika veći od propisanog, izborna nastava može se izvoditi i u dvije odgojno-obrazovne skupine. (8) Ako u školi nema više učenika od propisanog koji bi bili uključeni u izbornu nastavu drugog stranog jezika u određenom razrednom odjelu, odnosno odgojno-obrazovnoj skupini, ista će se izvoditi i s manje učenika od propisanog. (9) Sukladno stavku 7. i 8. škola je obavezna za učenike te učitelje osigurati najpovoljnije uvjete za izvođenje izborne nastave drugog stranog jezika. OBRAZLOŽENJE: Sukladno tumačenju iz Ministarstva znanosti i obrazovanja ukoliko je broj učenika veći od propisanog, dakle više od 28 učenika, izborna nastava može se izvoditi i u dvije odgojno-obrazovne skupine (tumačenje Vesne Šerepac, ravnateljice Uprave za odgoj i obrazovanje Ministarstva znanosti i obrazovanja u dopisu od 5. srpnja 2021., KLASA: 602-02/21-03/00236, URBROJ: 533-02-21-0002). Također, ukoliko se tijekom školske godine učenici ispisuju s učenja izbornog predmeta te tijekom nastavne godine u svakoj odgojno-obrazovnoj skupini ostane manje učenika, odgojno-obrazovne skupine ne moraju se spajati u jednu odgojno-obrazovnu skupinu (tumačenje Zdenke Čukelj, načelnice Sektora za rani, predškolski i osnovnoškolski odgoj i obrazovanje od 7. srpnja 2021.) Isto tako "u školi se tijekom godina može smanjiti broj učenika uključenih u izborni program, ali učenicima će se omogućiti pravo na pohađanje odabranog izbornog programa i s manje od 14 učenika." (tumačenje Uprave za odgoj i obrazovanje od 17. lipnja 2021., KLASA: 602-02/21-03/00213, URBROJ: 533-05-21-0002)." Također, "ako u školi nema više od 14 učenika koji bi bili uključeni u izbornu nastavu, ista će se izvoditi i s manje od 14 učenika." (tumačenje Uprave za odgoj i obrazovanje od 17. lipnja 2021., KLASA: 602-02/21-03/00213, URBROJ: 533-05-21-0002). U Kurikulumu za nastavni predmet Talijanski jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj napisano je: „Kako bi svaki pojedinac imao mogućnost aktivnoga sudjelovanja i izražavanja, što je temeljni preduvjet za razvoj komunikacijske kompetencije, ne preporučuje se da u skupini bude više od 15 učenika.“ (Odluku o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Talijanski jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj NN 7/2019) Isto tako u Kurikulumu za nastavni predmet Njemački jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj napisano je: „Uporaba jezika društvena je aktivnost koja učenicima pruža mogućnost razvijanja društvenih vještina poput rada u paru ili skupinama. Jedan od objektivnih preduvjeta za učinkovito učenje i poučavanje njemačkoga jezika jest rad s manjim brojem učenika u skupini gdje svaki pojedinac dobiva priliku aktivno sudjelovati.“ (Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Njemački jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj NN 7/2019). Također, u Kurikulumu za nastavni predmet Francuski jezik jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj napisano je: „Jedan od objektivnih preduvjeta za kvalitetnu nastavu francuskoga jezika jest rad u skupinama s manjim brojem učenika približno sličnih razvojnih obilježja i iste razine ovladanosti francuskim jezikom. U takvim skupinama svaki učenik aktivno sudjeluje i izražava se, što je temeljni preduvjet za razvoj komunikacijske kompetencije.“ (Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Francuski jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj NN 7/2019). Ministarstvo znanosti i obrazovanja mora stvoriti pretpostavke za stvaranje svih nužnih pozitivnih promjena i trebalo bi inicirati i aktivno poticati učenje stranih jezika. I to među ostalim i temeljem Komunikacije Europske Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija - Višejezičnost: prednost za Europu i zajednička obveza (COM(2008)566 završna verzija od 18.9.2008.) koja naglašava vrijednost jezične raznolikosti u EU-u navodeći korake koje je potrebno poduzeti „kako bi višejezičnost bila integrirana u politike EU-a, sa svrhom ostvarenja „Barcelonskog cilja” (da bi Europljani trebali moći komunicirati na dva jezika uz svoj materinji).“ Nije prihvaćen Hvala na komentaru. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi nije predmet ovog savjetovanja.
82 LUKA HUZJAK NACIONALNI PLAN RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE Ministarstvo znanosti i obrazovanja mora stvoriti pretpostavke za stvaranje svih nužnih pozitivnih promjena i trebalo bi inicirati i aktivno poticati učenje stranih jezika. I to među ostalim i temeljem Komunikacije Europske Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija - Višejezičnost: prednost za Europu i zajednička obveza (COM(2008)566 završna verzija od 18.9.2008.) koja naglašava vrijednost jezične raznolikosti u EU-u navodeći korake koje je potrebno poduzeti „kako bi višejezičnost bila integrirana u politike EU-a, sa svrhom ostvarenja „Barcelonskog cilja” (da bi Europljani trebali moći komunicirati na dva jezika uz svoj materinji).“ Primljeno na znanje Hvala na komentaru. O navedenom će se voditi briga prilikom uvođenja cjelodnevne škole i prilikom osmišljavanja otvorenih poziva iz EU fondova, a kako bi se ponudio učenicima širi spektar izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti, pa tako i onih vezanih uz učenje stranih jezika.
83 LUKA HUZJAK NACIONALNI PLAN RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE Jedan od ciljeva resornog ministarstva može se iščitati kroz dio teksta koji naširoko govori o broju nastavnih sati, a iz kojeg proizlazi da se njihov broj mora povećati, iako ne postoje čvrsti temelji i analize koje bi pokazale da će takav pristup polučiti željene rezultate u smislu kvalitetnijeg obrazovanja (što smo već obrazlagali tijekom rada radne skupine) jer nije uopće planirana struktura sati čiji će se broj povećati. Nacionalni plan razvoja sustava obrazovanja prepun je površnih analiza te dijelova koji su samo prepisani iz prošlih programskih planova, no temeljem kojih se do sada ništa značajnije u praksi nije napravilo. Problem postoji i u dijelu u kojem se navodi da se „isto tako, zbog pretjeranog oslanjanja na zakonodavstvo kao rješenje većine problema, nedovoljno upotrebljavaju „mekši” instrumenti politike koji bi mogli potaknuti provedbu promjena, kao što su poticaji, financiranje po učeniku, različiti pristupi upravljanju, izgradnja kapaciteta ili upotreba dokaza kako bi se dobila sveobuhvatnija potpora dionika. Iako su gotovo sve države u regiji uvele financiranje po učeniku kako bi potaknule lokalne dionike da smanje mrežu škola kao odgovor na smanjenje broja učenika, Hrvatska još uvijek financira inpute (npr. učitelje).“ Dakle, financiranje po broju učenika je rješenje u nekim drugim zemljama gdje ne postoji toliko problema s osnivačima, odnosno njihovim različitim pristupima obrazovanju. Iako su proračuni nekih osnivača veći od drugih, izdavanja namijenjena za obrazovanje ne rastu proporcionalno rastu proračuna tih osnivača. Stoga svjedočimo lošem i netransparentnom „gospodarenju“ od strane osnivača školskih ustanova diljem Hrvatske. Stoga je posebno problematičan i onaj dio analize koji navodi da se „škole, gradovi i općine moraju se pridržavati centralno određenih normi kojima se precizno utvrđuje broj administrativnog i pomoćno-tehničkog osoblja koji moraju biti zaposleni u svakoj školi, čime se otežava donošenje lokalnih rješenja koja bi mogla biti primjerenija i troškovno učinkovitija“. Naime, niz je problema koji se redovito događaju, a koji su uzrokovani neadekvatnim postupanjem osnivača: nejednaki i nesigurni uvjeti rada, neosiguravanje sredstava za rad, problemi kod zapošljavanja i zbrinjavanja organizacijskih viškova, produženi boravak, pomoćnici u nastavi, izbjegavanje plaćanja regresa i božićnice, kašnjenje s plaćanjem prijevoza za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama, kašnjenje s plaćanjem režija i drugih materijalnih troškova škola, zasnivanje radnih odnosa po podobnosti i neutemeljeni raskidi ugovora na određeno vrijeme, neplaćanje sistematskih pregleda, edukacija te općenito nepoštivanje prava iz kolektivnih ugovora. Upravo je iz navedenih primjera vidljivo kako jedinice područne i lokalne samouprave redovito ne/postupaju pa je očito da će, kada dobiju još veće ovlasti zasigurno doći do još veće netransparentnosti i „kaosa na terenu“ te se otvaraju vrata za ukidanje pedagoških standarda, što će, sudeći po radnim materijalima, biti i dio novog prijedloga Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Tako MZO, kada gotovo 15 godina ne može ispuniti minimum uvjeta propisanih Državnim pedagoškim standardom, neizravno uvodi štetnu mjeru njegovog postupnog ukidanja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima. Nacrt Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine srednjoročni je akt strateškoga planiranja koji je povezan s ispunjavanjem uvjeta koji omogućavaju provedbu fondova Europske unije u razdoblju od 2021. do 2027. godine. Isti pobliže definira provedbu strateškog cilja i prioritetnih područja javnih politika za sektor obrazovanja iz Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine i detaljnije opisuje ostvarenje strateških ciljeva iz drugih relevantnih sektorskih i više sektorskih strategija. Svi strateški dokumenti izrađeni su u skladu sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske te u skladu sa smjernicama u nadležnosti ministarstva za provedbu toga Zakona. Mjere koje su uključene u plan sadržajno navode koje aktivnosti će se provoditi i daju okvirni plan realizacije, ali će tek daljnja operacionalizacija provedbe odrediti odgovarajuću dinamiku uvođenja promjena u sustav, a u proces će se uključiti i relevantni stručnjaci iz ustanova sustava kao i predstavnici drugih relevantnih dionika. Vaši će prijedlozi biti uzeti u obzir prilikom izrade sektorskih provedbenih dokumenata, zakonskih i podzakonskih propisa i provedbenih mjera i aktivnosti.
84 MAJA ZORIĆ 4.Opis srednjoročnih razvojnih potreba i razvojnih potencijala , 4.2. Sažetak analize razvojnih potreba i potencijala i glavni izazovi u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i obrazovanja odraslih Poštovani, ovdje ističete vidljivo smanjenje broja upisanih učenika u trogodišnja zanimanja proteklih godina, iako su potrebe na tržištu rada za takvim, uglavnom deficitarnim zanimanjima, velike. Potrebno je mijenjati upisnu politiku koja omogućava upis učenika u suficitarna četverogodišnja zanimanja te povećati kvote za trogodišnja deficitarna zanimanja. Iz prakse je vidljivo da se početkom svake školske godine, školama koje nude upis u trogodišnja zanimanja javljaju učenici upisani u četverogodišnja suficitarna zanimanja te traže premještaj. Ti učenici upisali su četverogodišnja zanimanja jer su kvote za trogodišnja zanimanja zbog upisne politike bile premale. Nadalje, navodite kako MIGOR kontinuirano osigurava sredstva za stipendije učenicima koji se školuju za deficitarna zanimanja prema JMO modelu obrazovanja. No prethodne godine ta sredstva nisu bila osigurana što je utjecalo na izbor učenika prilikom upisa u srednje škole. Primljeno na znanje Hvala na komentaru. S ciljem poticanja upisa učenika u tržišno tražene kvalifikacije te smanjenja upisa učenika u suficitarne strukovne programe obrazovanja, želimo istaknuti da su u lipnju 2022. donesene Izmjene i dopune Zakona o strukovnom obrazovanju kojima je uspostavljena zakonska obveza školama, njihovim osnivačima, kao i ostalim dionicima da planiraju upis učenika u strukovne programe u skladu s preporukama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje za obrazovnu upisnu politiku, a koje se donose u suradnji i u skladu s potrebama poslodavaca. Također, kako bi se poticao upis učenika u tržišno tražene kvalifikacije, omogućena je zakonska podloga za poslodavce, županije, gradove i tijela državne uprave da uspostave mehanizme i kriterije kojima će poticati učenike na odabir onih strukovnih kvalifikacija koje su relevantne za tržište rada (stipendije). Isto tako, izmjenama i dopunama Zakona propisana je obvezna povezanost strukovnog kurikuluma i Hrvatskog kvalifikacijskog okvira kroz standard zanimanja kao ključni element povezanosti kurikuluma s potrebama tržišta rada. Napominjemo i da je, kako bi se podržale reformske mjere s ciljem povezanosti i relevantnosti strukovnih programa u odnosu na tržište rada, izrađena sveobuhvatna analiza srednjoškolskog obrazovanja unazad deset godina, a podaci koje pruža bit će korišteni u planiranju budućih reformskih mjera.
85 MARIJA GABELICA 4.Opis srednjoročnih razvojnih potreba i razvojnih potencijala , 4.2. Sažetak analize razvojnih potreba i potencijala i glavni izazovi u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i obrazovanja odraslih Poštovani, oko 70% srednjih škola su strukovne. Ovim vašim razmišljanjem potičete da najgori učenici upisuju 3. godišnje škole, što pak dovodi da nemate nikoga da vam dobro izmjeri i postavi pločice! Posebno dualnim sustavom koji se sad ukida u Europi, a vi ga uvodite, hvalite i reklamirate, radite od strukovnih škola mjesta gdje se krše dječja prava. Učenik nije i ne može biti radnik i bez obzira na njegovo socioekonomsko porijeklo ima pravo na kvalitetno opće obrazovanje. Također, ne može poslodavac odlučivati što se treba učiti u školama niti Svjetska banka ima pravo određivati kako će se u RH školovati djeca, time oštećujete učenike, jer oni nisu samo radnici za poslodavca nego i građani RH. Vi ih kao Država morate zaštititi od eksploatacije. Naša država se pak non stop dodvorava "poslodavcima", i tako uništava naš najvrjedniji resurs, a to su djeca. Ne školuju se učenici za poslodavca! Učenici strukovnih zanimanja imaju 17. ili 18. godina kad izađu iz škole i imaju cijeli život naučiti raditi svoj posao u struci, ali nikad više mnogi neće pročitati knjigu! Škola je zadnja koja ih pušta u svijet i odgaja kako biti građanin, kulturna, puna osoba bez obzira na zanimanje. Umjesto da im režete opće predmete, uvedite specijalizacije kod poslodavca, kad postanu punoljetni, nek oni preuzmu nekakav teret ako žele kvalitetnog radnika. Stipendirajte te specijalizacije ili bolje neka ih poslodavac stipendira. Zbog naših poslodavaca ljudi su se i odselili van, gdje ih firme doškolovaju jer im trebaju radnici te ih oni cijene i adekvatno plaćaju. Ne može i ne smije prioritet RH biti proizvodnja konobara i prodavača koji su nečiji robovi. Na kraju dana, to može raditi svatko, s bilo kojom školom pa zašto bi netko uopće upisivao to zanimanje? Ne možemo javnim novcem školovati keramičara pa ni doktora a onda on ode van jer ga tu poslodavac gazi! Popularizacijom strukovnih zanimanja, koja pružaju više, koja podučava učenika kako otvoriti vlastiti biznis, svoj obrt, škola koja daje financijska i poduzetnička znanja, koja im daje bolje komunikacijske vještine, veću opću kulturu bez obzira bili učenici 3. godišnje ili 4. godišnje škole, ili samo škola koja im daje mogućnost daljnjeg višeg školovanja u struci, stvoriti će uspješne, zadovoljne, adekvatno plaćene ljude koji se možda neće iseljavati. Primljeno na znanje Hvala na komentaru. Posebnost strukovnog obrazovanja je njegova dvojna uloga – mora pripremiti učenike za tržište rada, ali istovremeno omogućiti i nastavak obrazovanja. Blisko s time je povezan i složen postupak izrade strukovnih kurikuluma. Iako je svrha SOO primarno osposobljavanje učenika za rad, kompetencije potrebne za osobni rast i razvoj i nastavak obrazovanja (generičke kompetencije) dio su obrazovnih sadržaja svakog strukovnog kurikuluma. Svjesni smo također da je potrebno raditi na kvaliteti sustava strukovnog obrazovanja, čemu je posvećena Mjera 3.9., dok se Mjera 3.5. odnosi na jačanje učenja temeljenog na radu. Aktivnosti u okviru navedene mjere obuhvaćaju i usmjeravanje i metodološku podršku vezano uz poučavanje učenika (kurikulumi, metode, tehnike), kao i razvoj metodičkih materijala i drugih vidova materijalne potpore potrebnih kako bi se uspostavili odgovarajući uvjeti za realizaciju kurikuluma u dijelu provedbe uz učenje temeljeno na radu, kao i razvoj i uvođenje mehanizama osiguravanja kvalitete učenja temeljenog na radu kod poslodavaca. Temeljem zakonskog okvira (Zakon o strukovnom obrazovanje, Zakon o HKO-u, NKSO) izrađuju se strukovni kurikulumi u kojima se naglašava ostvarenje ishoda učenja i iz međupredmetnih tema (Građanski odgoj i obrazovanje, Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, Zdravlje, Osobni i socijalni razvoj, Poduzetništvo, Održivi razvoj) u 4. i 5. ciklusu čime se osigurava usklađeno stjecanje stručnih i generičkih kompetencija. Pojedini skupovi ishodi učenja koji pripadaju općeobrazovnim ishodima, uvršteni su u strukovne module (pr. Osnove prometne geografije, Prirodna baština destinacije, Kulturna baština destinacije, Geografski položaj i nacionalni identitet RH, itd.), što je vidljivo u javnom dijelu Registra HKO-a. Promjenama u strukovnom obrazovanje prethodit će stručno usavršavanje nastavnika i ravnatelja strukovnih škola. Treba napomenuti da je i u strukovnim skupovima učenja naglasak stavljen na poduzetničku kompetenciju i financijsku pismenost. Također, Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje iz 2018. godine jasno je definirao ulogu i ciljeve strukovnog obrazovanje.
86 MARIJA GABELICA 4.Opis srednjoročnih razvojnih potreba i razvojnih potencijala , 4.1. Sažetak analize razvojnih potreba i potencijala i glavni izazovi u području ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja te srednjoškolskog općeg i umjetničkog obrazovanja Poštovani, što se tiče Vaše analize oko PISA istraživanja, samo bi napomenula kako mi je, razgovorom s kolegama iz Finske, rečeno, da se oni itekako, u školi, pripremaju za testiranje PISA, dok se kod nas po tom pitanju ne radi ništa, nego se tome pristupa stihijski pa su takvi i rezultati. Također, smatram da ste u krivu kad sav fokus stavljate na STEAM i matematičke kompetencije, jer koliko vidimo u praksi, učenicima su problem čitalačke sposobnosti, a mnogi zadatci su postavljeni riječima, što traži razumijevanje pročitanog kako bi se uopće postavio zadatak. Radite prvo na poticanju čitanja. Drugo, u osnovnoj školi bi trebalo razdvojiti učenike na A i B razinu iz matematike, kao nekakve dvije brzine. U našim školama se non stop daje pažnja slabijima, onima s poteškoćama, a s naprednijima se slabo radi, na kraju sve ovisi o entuzijazmu nastavnika i roditelja, a na kraju nitko nije zadovoljan. S druge strane, kako se u našem školstvu može dogoditi da učenici dođu u srednju, a ne znaju tablicu množenja, razlomke, neke osnove? Čak i oni najslabiji bi to trebali znati. Neka se usavrše osnovne računske operacije. Kako se može dogoditi da učenici imaju tolike rupe u znanju? Primjer, 20 dana izolacije zbog kovida, propuštene lekcije o decimalnim brojevima, neki to nadoknađuju s roditeljima, a neki s nikim jer im nema tko pomoći. Rupa ostaje zauvijek. Zato ih i toliko pada na maturi i to iz lakše B razine iz matematike jer kad dođu u srednju imaju ogromne rupe zbog raznih razloga, koje nikad ne uspiju popuniti i smatram da zato mnogi i ne vole matematiku. I zadnje, kreativnost je najvažnija stvar kod djece koju naše školstvo sustavno ubija. Kako će netko biti kreativan kasnije, u bilo kojem zanimanju, ako se non stop smanjuje satnica kreativnih predmeta u školi? Ni matematika se ne možete rješavati bez doze kreativnosti. Ovo pišem kao roditelj i nastavnica. Nadam se da ćete nekako uvažiti ove opservacije. Srdačno. Primljeno na znanje Hvala na komentaru. Slažemo se s vama da je važno razvijati sve vrste pismenosti, a kako bi učenik razumio svijet oko sebe i znao primijeniti znanja i vještine iz ključnih predmetnih područja. Jedna od najvažnijih zadaća škole svakako je razvoj pismene osobe. Nekad je ta zadaća podrazumijevala pismenost u užem smislu, odnosno da sve osobe u društvu znaju čitati i pisati. Međutim, danas u tehnološki razvijenom društvu, uz čitalačku pismenost, sve je važnija i matematička, prirodoslovna i tehnološka pismenost. Također, svjesni smo važnosti stručnog usavršavanja nastavnika, a kako bi mogli funkcionirati u društvu različitosti, uključujući učenike s teškoćama, darovite učenike, a sve više i u interkulturnom okruženju. Vjerujemo da će se provedbom mjera u Nacionalnom planu sinergijski doprinijeti i kvaliteti sustava odgoja i obrazovanja, ali i pridonijeti stjecanju obrazovnih ishoda učenika.
87 MARIJA GABELICA NACIONALNI PLAN RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE, 2.Uvod Kako je Nacionalni plan razvoja sustavnog obrazovanja jedan od krovnih dokumenata prema kojem će se razvijati obrazovanje u RH, lijepo je napisano da obrazovanjem treba "poboljšati kvalitete ljudskog kapitala u procesu obrazovanja, uključujući i cjeloživotno obrazovanje". Smatram da ukidanjem općeobrazovnih i humanističkih predmeta ili rezanjem satnice radite sve suprotno od ovog što piše u javnim politikama Europe i u ovom strateškom dokumentu. Prvo, ovim reformama u strukovnim školama, a koje čine skoro 70% škola, već jedan duži period školovane profesore i nastavnike, koji su završili nastavničke fakultete i specijalizirali se za rad s učenicima, izbacujete iz škola. S druge strane svi mogući po novim kadrovskim uvjetima, a zahvaljujući očitom lobiranju, sada mogu raditi u strukovnim školama. Već sustavno gledamo degradaciju i srozavanje svih kriterija i stručnosti. Po ovim novim prijedlozima strukovnih kurikuluma škola je postala mjesto zapošljavanja, a ne mjesto kvalitetnog obrazovanja učenika. Drugo, radite elitizam, s jedne strane gimnazija koja pruža puno, a s druge strane u strukovnima se prema novim prijedlozima kurikuluma ukida učenicima pravo na suvislo opće obrazovanje ukidanjem i rezanjem važnih predmeta poput povijesti, biologije, geografije i sl. Ovakvim reformama se ne daje prilika za učenje i napredak, prohodnost kroz sustav, ne pruža se kvalitetno obrazovanje svima, bez obzira na socijalni status i psihofizički sklop. Primjera radi prodavači imaju predmet ambalaža i vrtni namještaj ili uče o vrstama perilica, no to svatko može svladati na temelju letka iz šoping centra, ali recimo nemaju biologiju pa će si teško očitati krvnu sliku, neće vjerovati da je cijepljenje bitno, nemaju povijest pa neće ništa znati o demokraciji, načinima vlasti, a matematiku imaju 1 sat u 1. godini. Ne znam kakvo je to točno obrazovanje. Ne znam kako se ukidanjem i rezanjem općeobrazovnih predmeta potiče to cjeloživotno učenje, snalaženje u svijetu nakon škole, kako se to obrazuje i odgaja budući građanin RH i EU koji je sposoban znati nešto više od šarafljenja, koji će i nakon škole pročitati i kupiti knjigu, otići u kazalište, biti roditelj, koji će vjerovati doktoru i medicini, biti tolerantan i uključiv, znati razgovarati jer nije čovjek samo ono što radi. Srednje škole bi trebale biti mjesta za odgoj i obrazovanje, ali ne samo za radnika već im dati i druge vještine i temelje općeg znanja (osnovna škola nije dovoljna, s obzirom da još ne razumiju sve koncepte niti imaju razvijeno apstraktno mišljenje i sl.). Samo ću za kraj reći da je renesansa, jedan od najznačajnijih i najljepših perioda u Europi, uspješno balansirala između općeg humanizma, znanosti i ručnog umijeća tj. obrta te su tada nastala remek djela. Primljeno na znanje Hvala na komentaru. Iznimna je važnost stjecanja ishoda učenja iz društveno-humanističkog područja, o tome aspektu će se voditi računa i kroz uvođenje cjelodnevne škole u osnovnom obrazovanju. Međutim, treba istaknuti i posebnost strukovnog obrazovanja koje mora pripremiti učenike i za tržište rada. Iako je svrha SOO primarno osposobljavanje učenika za rad, kompetencije potrebne za osobni rast i razvoj i nastavak obrazovanja (generičke kompetencije) dio su obrazovnih sadržaja svakog strukovnog kurikuluma. Svaki strukovni kurikulum obuhvaća sljedeće: - općeobrazovne nastavne predmete u obujmu koji je propisan Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje (2018.) za pojedinu razinu kvalifikacije. Zajednički su svim strukovnim kurikulumima na istovrsnoj razini kvalifikacije, a u funkciji su razvoja strukovnih, ključnih i generičkih kompetencija; - strukovne module u obujmu koji je propisan Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje (2018.) za pojedinu razinu kvalifikacije, a koji su utemeljeni na skupovima ishoda učenja definiranima sektorskim kurikulumom; - izborne module u obujmu koji je propisan Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje (2018.) za pojedinu razinu kvalifikacije i Zakonom o strukovnom obrazovanju (Narodne novine, broj 30/2009, 24/2010, 22/2013, 25/2018). Oni obuhvaćaju skupove ishoda učenja grupirane u module kojima se dodatno usmjerava stjecanje specifičnih strukovnih kompetencija odabrane kvalifikacije i odgovor su na zahtjeve svijeta rada i osobnih potreba učenika. Napominjemo i da su zajednički okvir strukovnog obrazovanja, odnosno udio sastavnica strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacija određenih razina (općeobrazovni dio, strukovni dio, sektorski dio, učenje temeljeno na radu) definirani Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje koji je, nakon javnoga savjetovanja, donesen 2018. godine s ciljem poticanja stalnog razvoja strukovnog obrazovanja u skladu s osobnim i društvenim razvojem te razvojnim ciljevima hrvatskoga gospodarstva.
88 Melanija Klarić NACIONALNI PLAN RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE Poštovani, uz sve prijedloge i primjedbe koje su ovdje u e-savjetovanju već iznesene i s kojima se slažem , naglašavam da neizostavno treba raditi i inzistirati na pravom , a ne samo deklarativnom uvođenju višejezičnosti u osnovne i srednje škole pa i dalje. Učenje dva strana jezika trebalo bi postati prioritet u Nacionalnom planu razvoja sustava obrazovanja općenito. Prijedlog je da se dva strana jezika uče od prvog razreda osnovne škole do zadnjeg razreda srednje škole, posebno ističem učenje dva strana jezika u strukovnim školama. Načelo višejezičnosti usvojeno je u aktima Europske unije , na nama je da to i provedemo. Ulaganje u višejezičnost je ulaganje ne samo u obrazovanje nego još više u razvoj gospodarstva. Višejezičnost pripada temeljnim europskim vrijednostima jer pridonosi kulturnom pluralizmu u Europi te ga treba promicati kao i ostale temeljne vrijednosti, a ne može se ni u kom slučaju zamijeniti dominacijom jednog jezika - engleskoga. Učenjem dva živa strana jezika stvaraju se temelji za osobnu i poslovnu mobilnost, pristup međunarodnim obrazovnim institucijama i tržištu. Primljeno na znanje Hvala na komentaru. O navedenom će se voditi briga prilikom uvođenja cjelodnevne škole i prilikom osmišljavanja otvorenih poziva iz EU fondova, a kako bi se ponudio učenicima širi spektar izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti, pa tako i onih vezanih uz učenje stranih jezika.
89 Milojka Rataić NACIONALNI PLAN RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE Ovim su nacrtom jako dobro detektirani ciljevi koje trebamo ostvariti i definirane mjere. Po prirodi sam optimist i nadam se da ćemo svi zajedno uspjeti ostvariti zacrtano ali postavljeni rok provedbe je 2027. godina koja je vrlo blizu. Ciljevi su vrlo zahtjevni i mjere za postizanje istih teško će se provesti u tako kratkom roku. Da su u pitanju samo infrastrukturne promjene upitno je što je moguće provesti u 4-5 godina (2023. – 2027.). Potrebna je detaljna strategija s jasno definiranim zadacima, rokovima i praćenjem provedbe. Velike su razlike u stupnju razvoja i opremljenosti škola po županijama što ne pruža jednake mogućnosti obrazovanja za sve učenike u RH. Stvoriti približno jednake uvjete jako je zahtjevan poduhvat. Svrha provedbe mjera je dostizanje određenih razina i prosjeka EU. Osobno nisam za to da se obrazovanje u RH stavlja u okvire drugih zemalja. Puno je segmenata u kojima se ne možemo mjeriti s europskim prosjecima. Trebali bismo se orijentirati na izazove našeg sustava i rješavati ih primjereno našim prilikama. Smatram da je važno da u OŠ uvedemo vanjsko vrednovanje postignutih znanja i vještina i to na kraju četvrtog i osmog razreda. Treba vratiti bodovni prag za upise u srednje škole. Ne vidim prostora za povećanje gimnazijske populacije učenika i smatram da će to jako smanjiti kvalitetu znanja u gimnazijama koja posljednjih godina vidno opada. Strukovno obrazovanje treba u puno većoj mjeri povezati s gospodarstvom na višoj razini, a ne na razini škola-obrtnik. Primljeno na znanje Hvala na komentarima. Svjesni smo zahtjevnosti i kompleksnosti provedbe planiranih mjera, ali cilj je donijeti koherentan, cjelovit dokument koji adresira sva ključna područja u sustavu obrazovanja. U daljnjoj operacionalizaciji provedbe mjera definirat će se odgovarajuća dinamika provedbe, a u svrhu realizacije ostvarenja ciljeva kako je planirano Nacionalnim planom i pripadajućim Akcijskim planom. Tijekom provedbe Nacionalnog plana provodit će se postupci vrednovanja u svrhu neovisne usporedbe i ocjene očekivanih i ostvarenih rezultata, ishoda i učinaka te će se po potrebi izvršiti potrebne prilagodbe i otkloniti prepreke koje bi ugrožavale odgovarajuću dinamiku provedbe.
90 MILJENKO HAJDAROVIĆ 5. Popis posebnih ciljeva s pripadajućim pokazateljima ishoda, opisom i pripadajućim mjerama za provedbu, Posebni cilj broj 2: Poboljšati odgojno-obrazovne ishode učenika uz unaprijeđenu kvalitetu, učinkovitost, efikasnost i pravednost sustava osnovnoškolskog i općeg srednjoškolskog obrazovanja Sustav usavršavanja učitelja koji je gotovo u potpunosti prepušten aktivnostima županijskih stručnih aktiva ne neadekvatan i NE doprinosti usavršavanju struke. Županijski stručni aktivi gotovo da i nemaju financijska sredstva kojima bi mogli dovesti stručnjake da održe predavanja ili radionice. Ovako služe samo za prikupljanje bodova kako bi se moglo napredovati u struci što je s druge strane jedini način kako učitelji mogu povećati svoje plaće. Primljeno na znanje Mjera 2.3. Nacionalnog plana ističe važnost stručnog usavršavanja, a Mjera 3.6. odnosi se na podršku kontinuiranome stručnom usavršavanju nastavnika strukovnih predmeta. Također, o navedenome se vodila briga pri programiranju sredstava iz EU fondova za programsko razdoblje 2021. - 2027. te su osigurana sredstva za provedbu istih.
91 MILJENKO HAJDAROVIĆ 5. Popis posebnih ciljeva s pripadajućim pokazateljima ishoda, opisom i pripadajućim mjerama za provedbu, Posebni cilj broj 2: Poboljšati odgojno-obrazovne ishode učenika uz unaprijeđenu kvalitetu, učinkovitost, efikasnost i pravednost sustava osnovnoškolskog i općeg srednjoškolskog obrazovanja Sve vrste kurikuluma moraju biti u trajnom postupku dorade i usavršavanja. Uz kontinuirano istraživanje učinaka kurikulume bi trebalo mijenjati svakih 5 godina - izbaciti dijelove koji ne fukcioniraju, dodati nove ideje i na taj način kontinuirano doprinositi razvoju. Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
92 Mirjana Malarić NACIONALNI PLAN RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE Poštovanje! Pozdravljm detaljno razrađenu strategiju obrazovanja od vrtićke dobi do završetka školovanja. Predložila bih da se u reforme ne ide odjednom i velikim promjenama. Naš je sustav školovanja uglavnom dobar. Temelji se na okruženju u kojem živimo i dugogodišnjoj tradiciji. Naravno da se sustav obrazovanja treba prilagođavati i osuvremenjivati, biti u skladu s vremenom. Na primjer, Finska ima odličan sustav obrazovanja, no mi ga ne možemo prekopirati, drugačija je tradicija, način života, mentalitet. Radim u prosvjeti 32 godine, od toga 30 godina u srednjoj strukovnoj školi. Prošla sam nekoliko reformi programa obrazovanja. Niti jedna drastična i prevelika promjena nije donijela kvalitetne rezultate, uglavnom obrnuto. Ako se želi promjena na svim razinama odgoja i obrazovanja, neka ta promjena bude u onom segmentu gdje je primjećeno da je nužna. Npr. u vrtićima i jaslicama je preveliki broj djece u grupi, idemo smanjiti pedagoški standard. Na drugim razinama obrazovanja potrebno je nešto drugo. Najbitnije je pitati one koji neposredno rade s djecom, a to su odgojiteljice/odgojitelji, učiteljice/učitelji, nastavnice/nastavnici, profesorice/profesori. Mi ćemo najbolje znati u kojem segmentu i kako treba raditi promjene, gdje su promjene potrebne, a gdje nisu. Također, znati ćemo i jesu li promjene prilagođene emocionalnom, mentalnom i socijalnom razvoju djece i učenika. Kako radim u srednjoj strukovnoj školi, surađivali smo s poslodavcima. Njihova je želja nakon srednje strukovne škole dobiti mladog čovjeka (koji ima 18 ili 19 godina) koji će znati struku, moći obaviti sve radne zadatke u toj firmi, povezati nekoliko segmenata rada, biti financijski pismen, emocionalno zreo za veće obaveze... Apsolutno nemoguće, pogotovo u toj dobi. U Agencijama rade kompetentni ljudi, no pri planiranju reformi, premalo se pita nastavnike i učitelje, uglavnom nas se dovede pred gotove prijedloge promjena. Na žalost, moje iskustvo je takvo da mi neposredni rad s učenicima određuju oni koji imaju jako malo takvog rada. Isto tako, ono što je dobro i ono što treba mijenjati najbolje vide oni koji rade u tom području. Probleme u vrtićkim grupama najbolje znaju odgojiteljice, a i one će ponuditi najbolja rješenja. Isto tako, učiteljice/učitelji razredne nastave najbolje će znati što treba popraviti, a isto vrijedi i za ostale slojeve obrazovanja. Za strukovno obrazovanje potrebno je stalno osuvremenjivanje, ali jako velika i cjelovita reforma i odmah nije potrebna. Na cjelovitoj reformi bi se trebalo raditi postupno. Recimo, upitati nastavnike struke što bi trebalo nužno i odmah popraviti i urediti, pa odabrati taj segment i urediti ga. Zatim slijedeći i tako kroz niz godina (10, 15, 20) u manjim koracima, koje je lakše i bezbolnije slijediti, stići do cjelovitije reforme. Nedvno se pričalo o uvođenju cjelodnevne nastave. Unatoč dugogodišnjoj provedbi u nekim zemljama, pitanje je je li taj model dobar za djecu. Djeca trebaju imati slobodnog vremena za neorganiziranu igru, druženje s vršnjacima, socijalizaciju, ne možemo ih stalno kontrolirati. Za kraj, izdvajam dva osnovna prijedloga kod strateškog planiranja obrazovanja: 1. Pitati neposredne odgojno obrazovne radnike iz odgovarajućeg segmenta što i kako mijenjati. 2. Promjene uvoditi postupno, na dugoročnoj bazi, dobrim planiranjem i pripremom odgojno-obrazovnih radnika. Mirjana Malarić, nastavnica, u zvanju savjetnik Primljeno na znanje Hvala na komentaru. Slažemo se s vama da je nužno u što većoj mjeri uključiti odgojno obrazovne radnike iz odgovarajućeg segmenta vezano uz promjene koje se planiraju, kako pri izradi strateških i zakonodavnih dokumenata, tako i njihovoj provedbi. Pri izradi ovih dokumenata trudili smo se uključiti sve relevantne dionike, što i nalažu i upute za njihovu izradu. Pri tome smo morali voditi računa i o različitim aspektima i doprinosu svih dionika, ali voditi se i strateškim smjernicama prije donesenih dokumenata, npr. NRS. Pri izradi Nacionalnog i Akcijskog plana sudjelovali su brojni stručnjaci na svim razinama obrazovanja, od njih mnogi koji direktno rade s djecom/učenicima. U pravu ste što se tiče dinamike uvođenja promjena u sustav i postupnog uvođenja reformi. Mjere koje su uključene u plan sadržajno navode koje aktivnosti će se provoditi i daju okvirni plan realizacije, ali će tek daljnja operacionalizacija provedbe odrediti odgovarajuću dinamiku uvođenja promjena u sustav, a u proces će se uključiti i relevantni stručnjaci iz ustanova sustava kao i predstavnici drugih relevantnih dionika.
93 Mirjana Popić NACIONALNI PLAN RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE Jedan od ciljeva resornog ministarstva može se iščitati kroz dio teksta koji naširoko govori o broju nastavnih sati, a iz kojeg proizlazi da se njihov broj mora povećati, iako ne postoje čvrsti temelji i analize koje bi pokazale da će takav pristup polučiti željene rezultate u smislu kvalitetnijeg obrazovanja (što smo već obrazlagali tijekom rada radne skupine) jer nije uopće planirana struktura sati čiji će se broj povećati. Nacionalni plan razvoja sustava obrazovanja prepun je površnih analiza te dijelova koji su samo prepisani iz prošlih programskih planova, no temeljem kojih se do sada ništa značajnije u praksi nije napravilo. Problem postoji i u dijelu u kojem se navodi da se „isto tako, zbog pretjeranog oslanjanja na zakonodavstvo kao rješenje većine problema, nedovoljno upotrebljavaju „mekši” instrumenti politike koji bi mogli potaknuti provedbu promjena, kao što su poticaji, financiranje po učeniku, različiti pristupi upravljanju, izgradnja kapaciteta ili upotreba dokaza kako bi se dobila sveobuhvatnija potpora dionika. Iako su gotovo sve države u regiji uvele financiranje po učeniku kako bi potaknule lokalne dionike da smanje mrežu škola kao odgovor na smanjenje broja učenika, Hrvatska još uvijek financira inpute (npr. učitelje).“ Dakle, financiranje po broju učenika je rješenje u nekim drugim zemljama gdje ne postoji toliko problema s osnivačima, odnosno njihovim različitim pristupima obrazovanju. Iako su proračuni nekih osnivača veći od drugih, izdavanja namijenjena za obrazovanje ne rastu proporcionalno rastu proračuna tih osnivača. Stoga svjedočimo lošem i netransparentnom „gospodarenju“ od strane osnivača školskih ustanova diljem Hrvatske. Stoga je posebno problematičan i onaj dio analize koji navodi da se „škole, gradovi i općine moraju se pridržavati centralno određenih normi kojima se precizno utvrđuje broj administrativnog i pomoćno-tehničkog osoblja koji moraju biti zaposleni u svakoj školi, čime se otežava donošenje lokalnih rješenja koja bi mogla biti primjerenija i troškovno učinkovitija“. Naime, niz je problema koji se redovito događaju, a koji su uzrokovani neadekvatnim postupanjem osnivača: nejednaki i nesigurni uvjeti rada, neosiguravanje sredstava za rad, problemi kod zapošljavanja i zbrinjavanja organizacijskih viškova, produženi boravak, pomoćnici u nastavi, izbjegavanje plaćanja regresa i božićnice, kašnjenje s plaćanjem prijevoza za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama, kašnjenje s plaćanjem režija i drugih materijalnih troškova škola, zasnivanje radnih odnosa po podobnosti i neutemeljeni raskidi ugovora na određeno vrijeme, neplaćanje sistematskih pregleda, edukacija te općenito nepoštivanje prava iz kolektivnih ugovora. Upravo je iz navedenih primjera vidljivo kako jedinice područne i lokalne samouprave redovito ne/postupaju pa je očito da će, kada dobiju još veće ovlasti zasigurno doći do još veće netransparentnosti i „kaosa na terenu“ te se otvaraju vrata za ukidanje pedagoških standarda, što će, sudeći po radnim materijalima, biti i dio novog prijedloga Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Tako MZO, kada gotovo 15 godina ne može ispuniti minimum uvjeta propisanih Državnim pedagoškim standardom, neizravno uvodi štetnu mjeru njegovog postupnog ukidanja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima. Nacrt Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine srednjoročni je akt strateškoga planiranja koji je povezan s ispunjavanjem uvjeta koji omogućavaju provedbu fondova Europske unije u razdoblju od 2021. do 2027. godine. Isti pobliže definira provedbu strateškog cilja i prioritetnih područja javnih politika za sektor obrazovanja iz Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine i detaljnije opisuje ostvarenje strateških ciljeva iz drugih relevantnih sektorskih i više sektorskih strategija. Svi strateški dokumenti izrađeni su u skladu sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske te u skladu sa smjernicama u nadležnosti ministarstva za provedbu toga Zakona. Mjere koje su uključene u plan sadržajno navode koje aktivnosti će se provoditi i daju okvirni plan realizacije, ali će tek daljnja operacionalizacija provedbe odrediti odgovarajuću dinamiku uvođenja promjena u sustav, a u proces će se uključiti i relevantni stručnjaci iz ustanova sustava kao i predstavnici drugih relevantnih dionika. Planirane promjene nisu usmjerene na povećanje satnice po sebi, nego su usmjerene na modernizaciju i obogaćivanje sustava obveznog odgoja i obrazovanja, kojem u središtu stoje potrebe i interesi učenika te njegov cjelovit razvoj. Promjene su usmjerene na provedbu odgojno-obrazovnih programa kojim se potiču različiti oblici odgojno-obrazovnog rada u školskom i izvan-školskom kontekstu. Profesionalno osposobljavanje i profesionalni razvoj učitelja, stručnih suradnika i ravnatelja škola te njihov profesionalni i društveni status predstavljaju jedan od središnjih elemenata svih promjena. Vaši će prijedlozi biti uzeti u obzir prilikom izrade sektorskih provedbenih dokumenata, zakonskih i podzakonskih propisa i provedbenih mjera i aktivnosti.
94 NIKOLA IVEK 4.Opis srednjoročnih razvojnih potreba i razvojnih potencijala , 4.1. Sažetak analize razvojnih potreba i potencijala i glavni izazovi u području ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja te srednjoškolskog općeg i umjetničkog obrazovanja Poštovani, analiza pokazuje sve ono što se na terenu vidi svakodnevno. Kao učitelj razredne nastave vidim prostor za napredak u svojoj struci, posebno u vidu unaprjeđenja rada učitelja, odnosno primjeni suvremenih metodičko didaktičkih i pedagoških koncepata. Ulaganje u edukaciju učitelja jest ulaganje i u budućnost djece stoga smatram da bi učitelji razredne nastave mogli unaprijediti svoj rad sustavnim i sveobuhvatnim edukacijama koje bi se provodile u suradnji sa sveučilištima. Nadalje, u velikom broju škola vidi se raskorak između rada u razrednoj i predmetnoj nastavi te pristupu predmetnih i razrednih učitelja. Naime, predmetni učitelji često izjavljuju (u mojoj školi, ali i kolege s drugih škola) da im nedostaju metodičko-didaktička znanja. Smatram da bi obrazovanje učitelja određenih predmeta trebalo biti mnogo obuhvatnije od jednogodišnjeg stjecanja pedagoških i didaktičkih kompetencija jer suvremena škola traži mnogo više od učenja didaktičkih ili pedagoških koncepata. Danas se u školi traže različiti pristupi u radu s djecom. Primljeno na znanje Hvala na komentaru. Slažemo se da bi obrazovanje i stručno usavršavanje učitelja trebalo biti obuhvatnije s obzirom na rastuće potrebe učenika za različitim pristupima, a uzimajući u obzir i nove tehnologije i metode poučavanja. Mjera 2.4 Nacionalnog plana usmjerena je na poboljšavanje uvjeta rada učitelja, nastavnika i stručnih suradnika, povećanje atraktivnosti profesije te obogaćivanje mogućnosti profesionalnog razvoja. Planirano je unaprjeđenje modela profesionalnog razvoja učitelja, nastavnika i stručnih suradnika. Razmotrit će se i profesionalni razvoj savjetnika, kao i unaprjeđenje rada i učinkovitije korištenje kapaciteta tijela i ustanova u obrazovnom sustavu u svrhu unaprjeđenja profesionalnog razvoja učitelja i nastavnika, a planirana je uspostava i razvoj infrastrukture centra za jačanje kapaciteta odgojno-obrazovnih radnika. Razmotrit će se i testirati model programa hospitacija kao dijela profesionalnog razvoja učitelja i nastavnika na početku učiteljske i nastavničke karijere. Također, Mjera 7.6 usmjerena je na obrazovanje i kontinuirano stručno usavršavanje odgojitelja, učitelja, nastavnika, stručnih suradnika u radu s darovitom djecom i učenicima, vezano za područje identifikacije, odgojno-obrazovnog rada, pružanja podrške, usmjeravanja i praćenja darovitih. U sklopu Mjere 10.2. jačat će se digitalne kompetencije u svrhu unaprjeđivanja inovativnih metoda učenja i poučavanja i primjene digitalnih tehnologija i alata u nastavnom procesu.
95 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom 4.Opis srednjoročnih razvojnih potreba i razvojnih potencijala , 4.5. Sažetak analize razvojnih potreba i potencijala i glavni izazovi u području primjenedigitalnih tehnologija u obrazovnom sustavu  Kada govorimo o digitalnoj tehnologiji u sustavu obrazovanja moramo skrenuti pozornost i na potrebu praćenja da ista kao i edukacija učitelja/nastavnika bude usmjerena i na potrebne prilagodbe za učenike s teškoćama u razvoju kao i primjenu prilagođenih tehnologija u cilju izjednačavanja mogućnosti i osiguravanja jednakih ravnopravnih uvjeta obrazovanja. Primljeno na znanje Hvala na komentaru. Mjerom 6.2. planirano je osiguravanje dostupnosti različitih pomagala potpomognute komunikacije za učenike s teškoćama, a stručnim usavršavanjem učitelja/nastavnika i stručnih suradnika za korištenje digitalnih (asistivnih) tehnologija omogućit će se pravilno korištenje različitih pomagala potpomognute komunikacije za učenike sa složenim komunikacijskim potrebama.
96 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom 5. Popis posebnih ciljeva s pripadajućim pokazateljima ishoda, opisom i pripadajućim mjerama za provedbu, Posebni cilj broj 10: Nastaviti informatizaciju sustava obrazovanja Za mjeru 10.1.: Razvijati platforme prilagođene i primjerene za učenike s teškoćama u razvoju. Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
97 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom 5. Popis posebnih ciljeva s pripadajućim pokazateljima ishoda, opisom i pripadajućim mjerama za provedbu, Posebni cilj broj 6: Osigurati pristup odgoju i obrazovanju učenicima s teškoćama u razvoju i studentima s invaliditetom Komentar za dio teksta mjere 6.2. "Uz provedbu navedene mjere dovršit će se i aktivnosti reguliranja pravne osnove za ostvarivanje radno-pravnog statusa pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika..." - Kada govorimo o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima smatramo da je u cilju kvalitetnog osiguravanja njihove potpore učenicima s teškoćama u razvoju žurno i nužno potrebno osobama koje rade taj posao omogućiti rad na puno i neodređeno radno vrijeme te osposobljavanje za rad. Primljeno na znanje Hvala na komentaru. Navedeno je predmet Nacionalnog plana izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom za razdoblje od 2021. do 2027. godine, Posebnog cilja 1 Osigurati inkluzivan odgoj i obrazovanje za djecu s teškoćama u razvoju i studente s invaliditetom.
98 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom 5. Popis posebnih ciljeva s pripadajućim pokazateljima ishoda, opisom i pripadajućim mjerama za provedbu, Posebni cilj broj 6: Osigurati pristup odgoju i obrazovanju učenicima s teškoćama u razvoju i studentima s invaliditetom Za mjeru 6.3.: Kako smo već prethodno, a i kroz preporuke i izvješća o radu kroz više godina predlagali da se u okviru osnovnog zakona definira tko su studenti s invaliditetom i obvezu razumne prilagodbe te preporuka korištenja univerzalnog dizajna ponovno isto naglašavamo bitnim. Podzakonskim aktima svakako je potrebno razraditi koje su to potpore (npr. asistenti u nastavi/stručni komunikacijski posrednici, pomagala, prilagođeni udžbenici, nastava na daljinu kada je nužno potrebna, prilagođeni prijevoz i sl.) koje su im potrebne te načine ostvarivanja istih. Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
99 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom 5. Popis posebnih ciljeva s pripadajućim pokazateljima ishoda, opisom i pripadajućim mjerama za provedbu, Posebni cilj broj 5: Povećati završnost unapređenjem i osiguravanjem kvalitete, relevantnosti i dostupnosti visokog obrazovanja Za mjeru 5.1.: Vjerujemo kako će navedena evidencija uključiti i ujednačeno evidentiranje studenata s invaliditetom naravno u skladu sa zaštitom osobnih podataka. Primljeno na znanje Hvala na komentaru. Evidencija studenata koji su osobe s invaliditetom i sada se vodi u informacijskim sustavima visokih učilišta, studentskih centara i Ministarstva znanosti i obrazovanja za studente koji su dali privolu o evidenciji podatka o statusu osobe s invaliditetom. Na isti će se način voditi evidencija i u informacijskom sustavu Središnjih evidencija u visokom obrazovanju.
100 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom 5. Popis posebnih ciljeva s pripadajućim pokazateljima ishoda, opisom i pripadajućim mjerama za provedbu, Posebni cilj broj 5: Povećati završnost unapređenjem i osiguravanjem kvalitete, relevantnosti i dostupnosti visokog obrazovanja Za mjeru 5.5.: Sve dok nisu osigurane i kvalitetno osigurane sve potrebne potpore studentima s invaliditetom smatramo potrebnim da se i nadalje raspisuju stipendije za posebne skupine među kojima su studenti s invaliditetom. Nije prihvaćen Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na državnu stipendiju na temelju socio-ekonomskoga statusa (Narodne novine, broj 110/22.) stupio je na snagu 1. listopada 2022. Danom stupanja na snagu Pravilnika prestao je vrijediti Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na državnu stipendiju na temelju socio-ekonomskoga statusa (Narodne novine, broj 106/2021) i Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na državnu stipendiju za posebne skupine studenata (Narodne novine, broj 74/2019). Slijedom navedenog, državne stipendije za posebne skupine studenata od akademske godine 2022./2023. neće se dodjeljivati zasebnim pravilnikom, odnosno natječajem. Međutim, temeljem novog Pravilnika obuhvaćene su i slijedeće kategorije studenta: studenti s invaliditetom, studenti kategorizirani sportaši, studenti daroviti mladi umjetnici te studenti koji studiraju studijske programe kojima se stječe visokoobrazovna kvalifikacija za zvanja koja su definirana kao deficitarna zanimanja. Ostale kategorije studenata i prije su bile obuhvaćene Pravilnikom. Novim Pravilnikom objedinjene su sve skupine studenata, olakšan je pristup natječaju i cjelokupna procedura, a s ciljem veće uspješnosti ostvarivanja prava na državne stipendije.
101 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom 5. Popis posebnih ciljeva s pripadajućim pokazateljima ishoda, opisom i pripadajućim mjerama za provedbu, Posebni cilj broj 5: Povećati završnost unapređenjem i osiguravanjem kvalitete, relevantnosti i dostupnosti visokog obrazovanja Za mjeru 5.7.: Predlažemo da se u okviru studentskih domova osim prilagođenih soba omogući i 24-satna asistencija koja će biti dio djelatnika studentskog doma te tako jednako dostupna svima kojima je potrebna. Nije prihvaćen Hvala na komentaru. Za osiguravanje usluge osobne asistencije za studente s invaliditetom u prostorima studentskog centra ne postoji zakonska regulativa temeljem koje bi se dodjeljivala navedena potpora. Nadalje, u studentskim je domovima prisutna visoka stopa fluktuacije studenata zbog ispisa sa studija, promjene studija, diplomiranja ili gubitka prava na uslugu subvencioniranog smještaja u sljedećoj akademskoj godini. Iz navedenog je razloga otežana mogućnost realizacije usluge osobne asistencije putem zaposlenika studentskih centara niti su studentski centri u mogućnosti osigurati provođenje predmetne usluge prema važećim standardima uz kontinuiranu evaluaciju.
102 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom 5. Popis posebnih ciljeva s pripadajućim pokazateljima ishoda, opisom i pripadajućim mjerama za provedbu, Posebni cilj broj 4: Povećati udio odraslog stanovništva u procesima cjeloživotnog učenja poboljšanjem kvalitete i relevantnosti programa za obrazovanje odraslih Vezano za naslov "Posebni cilj broj 4:" - Kada govorimo o obrazovanju odraslih i osobama s invaliditetom ono što u ovom trenutku nedostaje te je je potrebno osigurati su potpore; prilagođeni prijevoz, asistente u nastavi/stručne komunikacijske posrednike, potrebna pomagala, prilagođene udžbenike i sl. Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
103 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom 5. Popis posebnih ciljeva s pripadajućim pokazateljima ishoda, opisom i pripadajućim mjerama za provedbu, Posebni cilj broj 4: Povećati udio odraslog stanovništva u procesima cjeloživotnog učenja poboljšanjem kvalitete i relevantnosti programa za obrazovanje odraslih Za mjeru 4.3.: Smatramo potrebnim da se u navedeno usavršavanje i osposobljavanje uključe i osnove edukacijsko-rehabilitacijskih znanosti - upoznavanje s vrstama invaliditeta obzirom na načine poučavanja i vrednovanja znanja te potrebnim potporama i podrškama i kvalitetnoj primjeni istih. Primljeno na znanje Hvala na komentaru. Već su započete određene aktivnosti za usavršavanje nastavnika u ovim područjima.
104 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom 5. Popis posebnih ciljeva s pripadajućim pokazateljima ishoda, opisom i pripadajućim mjerama za provedbu, Posebni cilj broj 4: Povećati udio odraslog stanovništva u procesima cjeloživotnog učenja poboljšanjem kvalitete i relevantnosti programa za obrazovanje odraslih Za mjeru 4.5.: Kako bi se osigurala jednaka dostupnost za osobe s invaliditetom potrebne su već nekoliko puta nabrojane potpore: asistenti u nastavi/stručni komunikacijski posrednici, prilagođeni prijevoz, prilagođeni udžbenici, pomagala i sl. Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
105 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom 5. Popis posebnih ciljeva s pripadajućim pokazateljima ishoda, opisom i pripadajućim mjerama za provedbu, Posebni cilj broj 3: Osigurati višu razinu zapošljivosti osoba s kvalifikacijama povećanjem kvalitete i relevantnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja Za mjeru 3.1.: U više navrata smo već istaknuli da je problem neusklađenosti strukovnih kurikuluma s tržištem rada dobro prepoznat te pozdravljamo postavljene ciljeve u odnosu na usklađivanje s tržištem rada, no ponovno napominjemo da je isto potrebno i kod postavljanja ishoda učenja i kod prilagođavanja nastavnog programa. Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
106 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom 5. Popis posebnih ciljeva s pripadajućim pokazateljima ishoda, opisom i pripadajućim mjerama za provedbu, Posebni cilj broj 3: Osigurati višu razinu zapošljivosti osoba s kvalifikacijama povećanjem kvalitete i relevantnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja Za mjeru 3.2.: U prethodnom komentaru smo istaknuli osim novih programa i postavljanje ishoda učenja i prilagodbe sadržaja kao i profesionalno usmjeravanje u odnosu na sposobnosti učenika te isto ponovno kao bitnim ističemo i u okviru ovog cilja. Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
107 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom 5. Popis posebnih ciljeva s pripadajućim pokazateljima ishoda, opisom i pripadajućim mjerama za provedbu, Posebni cilj broj 3: Osigurati višu razinu zapošljivosti osoba s kvalifikacijama povećanjem kvalitete i relevantnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja Za mjeru 3.5.: Učenicima s teškoćama u razvoju također je potrebno osigurati provedbu praktične nastave kod poslodavca kao i potrebnu podršku tijekom praktične nastave s obzirom da poslodavci često odbijaju učenike s teškoćama u razvoju upravo zbog neznanja i neosiguravanja potrebne potpore i edukacije poslodavaca. Primljeno na znanje Hvala na komentaru. U sklopu Mjere 3.2. planirana je podrška ustanovama za rad s učenicima s teškoćama u razvoju i to uz razvoj i povećanje dostupnosti strukovnih programa koje karakterizira inkluzivnost za različite kategorije ranjivih skupina i onih kojima su obrazovne usluge teže dostupne. Također, u okviru poziva iz Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021. - 2027. (Europski socijalni fond plus) planirana je podrška ustanovama za strukovno obrazovanje i mentorima kod poslodavaca za rad s učenicima s teškoćama.
108 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom 5. Popis posebnih ciljeva s pripadajućim pokazateljima ishoda, opisom i pripadajućim mjerama za provedbu, Posebni cilj broj 2: Poboljšati odgojno-obrazovne ishode učenika uz unaprijeđenu kvalitetu, učinkovitost, efikasnost i pravednost sustava osnovnoškolskog i općeg srednjoškolskog obrazovanja Za mjeru 2.8.: Nekoliko puta smo već napomenuli veliki značaj profesionalnog usmjeravanja prilikom vertikalne prohodnosti između razina obrazovanja. Profesionalno usmjeravanje koje se više godina provodi u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje smatramo manjkavim s obzirom da testiranja rade psiholozi i liječnici medicine rada koji ne poznaju učenike s teškoćama u razvoju te je velika šansa da učenici u tom testiranju ne pokažu sve svoje sposobnosti i talente. Jednako tako smatramo da bi postojeći postupak profesionalnog usmjeravanja bio kvaliteta kada bi se dostavilo HZZ-u barem mišljenje osnovne škole koja poznaje učenika ili stručnjaka koji više godina prate učenike. Jednako takosmatramo bitnim predlagati srednjoškolske programe u odnosu na stvarne sposobnosti i interese učenika, a ne u odnosu na kurikulume i teškoće u razvoju. U tom smjeru svakako je bitno kako smo prije naglasili nastavni kurikulum usuglasiti s realnim potrebama tržišta rada i zanimanja te učenike usmjeravati prema njihovim sposobnostima u odnosu na ono što zanimanje zahtjeva, a ne u odnosu na zdravstvene zahtjeve. Naime, npr pitanje je što znači uredan vid i kako on garantira sposobnost rada u nekom zanimanju odnosno svladavanja postavljenih ishoda učenja. Ishode učenja treba uskladiti sa zahtjevima zanimanja u realitetu. Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
109 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom 5. Popis posebnih ciljeva s pripadajućim pokazateljima ishoda, opisom i pripadajućim mjerama za provedbu, Posebni cilj broj 2: Poboljšati odgojno-obrazovne ishode učenika uz unaprijeđenu kvalitetu, učinkovitost, efikasnost i pravednost sustava osnovnoškolskog i općeg srednjoškolskog obrazovanja Za mjeru 2.6.: U svrhu promocije strukovnog obrazovanja smatramo prije svega bitnim osvještavanje javnosti o tome da su sva zanimanja potrebna i jednako vrijedna za funkcioniranje društva te time uklanjanje predrasuda o pojedinim poslovima kao manje vrijednim...Sva zanimanja trebaju biti usklađena s realnošću i potrebama tržišta rada. Kada govorimo o usklađivanju strukovnih programa s tržištem rada i učenicima s teškoćama u razvoju bitno je prilagođavanje nastavnih programa u skladu s realnim potrebama tržišta rada odnosno određenog zanimanja i sposobnostima učenika kako se učenici s teškoćama u razvoju ne bi isključivali temeljem mišljenja da se program ne može prilagoditi. Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
110 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom 5. Popis posebnih ciljeva s pripadajućim pokazateljima ishoda, opisom i pripadajućim mjerama za provedbu, Posebni cilj broj 2: Poboljšati odgojno-obrazovne ishode učenika uz unaprijeđenu kvalitetu, učinkovitost, efikasnost i pravednost sustava osnovnoškolskog i općeg srednjoškolskog obrazovanja Za mjeru 2.5.: Vrednovanje i poučavanje uskladiti s realnim potrebnim ishodima za život i rad. Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
111 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom 5. Popis posebnih ciljeva s pripadajućim pokazateljima ishoda, opisom i pripadajućim mjerama za provedbu, Posebni cilj broj 2: Poboljšati odgojno-obrazovne ishode učenika uz unaprijeđenu kvalitetu, učinkovitost, efikasnost i pravednost sustava osnovnoškolskog i općeg srednjoškolskog obrazovanja Za mjeru 2.2.; Za kvalitetnije i efikasnije poučavanje izrazito je bitno kontinuirano dovođenje onog što se uči u poveznicu s realnošću. Osim toga vertikalna prohodnost obrazovanja od osnovnog prema srednjem i dalje visokom obrazovanju nije primjereno samo povezivati uz ocjene koje nisu jedini pokazatelj sposobnosti, talenata i potencijala te jednako bitno interesa. U tom smjeru ponovno ističemo značaj profesionalnog usmjeravanja. Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
112 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom 5. Popis posebnih ciljeva s pripadajućim pokazateljima ishoda, opisom i pripadajućim mjerama za provedbu, Posebni cilj broj 2: Poboljšati odgojno-obrazovne ishode učenika uz unaprijeđenu kvalitetu, učinkovitost, efikasnost i pravednost sustava osnovnoškolskog i općeg srednjoškolskog obrazovanja Za mjeru 2.3. Bitna je kontinuirana stručna podrška pa i u u obliku supervizija učiteljima/nastavnicima i kada govorimo o poučavanju učenika s teškoćama u razvoju. Jednako tako svakako je jako bitna i edukacija budućih učitelja/nastavnika o poučavanju učenika s teškoćama u razvoju tijekom njihovog studiranja. Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
113 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom 4.Opis srednjoročnih razvojnih potreba i razvojnih potencijala , 4.4. Sažetak analize razvojnih potreba i potencijala i glavni izazovi u području odgoja i obrazovanja djece/učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, pripadnika nacionalnih manjina i pripadnika hrvatskoga naroda izvan Republike Hrvatske U dijelu teksta "Unatoč dobrom zakonodavnom okviru predškolskog sustava odgoja i obrazovanja, koji daje prednost pri upisu djece s teškoćama (u razvoju), velik broj djece s teškoćama (u razvoju) nije uključen u predškolske programe zbog nedovoljne razine dostupnosti predškolskih ustanova za predškolski odgoj i obrazovanje te nedostatnog broja stručnih suradnika za provodu programa..." na kraju predzadnju riječ "provodu" ispraviti riječju "provedbu". Prihvaćen Hvala na komentaru. Tekst će biti ispravljen.
114 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom 4.Opis srednjoročnih razvojnih potreba i razvojnih potencijala , 4.4. Sažetak analize razvojnih potreba i potencijala i glavni izazovi u području odgoja i obrazovanja djece/učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, pripadnika nacionalnih manjina i pripadnika hrvatskoga naroda izvan Republike Hrvatske Komentar na dio teksta "Iako je osnovnoškolsko obrazovanje obvezno za svakog učenika,..." - Mišljenja smo da je problem nedovoljnog broja stručnih suradnika i stručne podrške učenicima s teškoćama u razvoju i ostalim učenicima dobro detektiran, no ističemo ovdje i potrebu rješavanja radno-pravnog statusa pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika te njihovog obrazovanja/educiranja i kontinuiranog usavršavanja kao i ostalih djelatnika škola. Primljeno na znanje Hvala na komentaru. Navedeno je predmet Nacionalnog plana izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom za razdoblje od 2021. do 2027. godine, Posebnog cilja 1 Osigurati inkluzivan odgoj i obrazovanje za djecu s teškoćama u razvoju i studente s invaliditetom, a spomenuto je u Mjeri 6.2. ovog Nacionalnog plana.
115 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom 4.Opis srednjoročnih razvojnih potreba i razvojnih potencijala , 4.4. Sažetak analize razvojnih potreba i potencijala i glavni izazovi u području odgoja i obrazovanja djece/učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, pripadnika nacionalnih manjina i pripadnika hrvatskoga naroda izvan Republike Hrvatske Ovaj i sljedeći komentar odnose se na dio teksta "Iako je u sustavu odgoja i obrazovanja imperativ osiguravanje inkluzivnog (uključivog) obrazovanja, ..." - Osim potrebe novih kurikuluma posebnih programa koje smo već prethodno naglasili, ponovno ističemo i potrebu širenja potrebnih posebnih razrednih odjela kroz mrežu škola ili osposobljavanja učitelja za provedbu posebnih programa u redovitim razrednim odjelima kada nije moguće osigurati osnivanje posebnog razrednog odjela u školi najbliže mjestu stanovanja učenika. Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
116 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom 4.Opis srednjoročnih razvojnih potreba i razvojnih potencijala , 4.4. Sažetak analize razvojnih potreba i potencijala i glavni izazovi u području odgoja i obrazovanja djece/učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, pripadnika nacionalnih manjina i pripadnika hrvatskoga naroda izvan Republike Hrvatske Nedostatne kompetencije za korištenje asistivnih tehnologija je problem koji smo često detektirali upravo kao jedan od bitnih kod neuključivanja učenika s teškoćama u razvoju u redovite škole najbliže mjestu stanovanja ili neuspjehu učenika. Primljeno na znanje Hvala na komentaru. Nedostatne kompetencije za korištenje asistivnih tehnologija spomenute su izazovu br. 5 Nedostatne kompetencije učitelja/nastavnika i stručnih suradnika za korištenje digitalnih (asistivnih) tehnologija, a Mjerom 6.2.planirano je osiguravanje dostupnosti različitih pomagala potpomognute komunikacije za učenike s teškoćama, a stručnim usavršavanjem učitelja/nastavnika i stručnih suradnika za korištenje digitalnih (asistivnih) tehnologija omogućit će se pravilno korištenje različitih pomagala potpomognute komunikacije za učenike sa složenim komunikacijskim potrebama.
117 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom 4.Opis srednjoročnih razvojnih potreba i razvojnih potencijala , 4.4. Sažetak analize razvojnih potreba i potencijala i glavni izazovi u području odgoja i obrazovanja djece/učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, pripadnika nacionalnih manjina i pripadnika hrvatskoga naroda izvan Republike Hrvatske Komentar za dio teksta "5. izazov": Osim svih navedenih izazova ponovno ističemo i potrebu osmišljavanja novog modela profesionalnog usmjeravanja prije upisa u srednju školu/visoko učilište, zapošljavanje pomoćnika u nastavi/stručnih komunikacijskih posrednika na puno i neodređeno radno vrijeme kao i drugih djelatnika škole, osiguravanje udžbenika za učenike s oštećenjem vida na početku školske godine. Primljeno na znanje Hvala na komentaru. Zapošljavanje pomoćnika u nastavi/stručnih komunikacijskih posrednika je predmet Nacionalnog plana izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom za razdoblje od 2021. do 2027. godine, Posebnog cilja 1 Osigurati inkluzivan odgoj i obrazovanje za djecu s teškoćama u razvoju i studente s invaliditetom. Također, Nacionalnim planom predviđeno je unaprjeđenje postupaka profesionalnog usmjeravanja u sklopu posebnih ciljeva 2., 3., 4. i 5. Nacionalnog plana, a osiguravanje udžbenika za učenike s oštećenjem vida predmet je sveobuhvatne Mjere 6.2.
118 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom 4.Opis srednjoročnih razvojnih potreba i razvojnih potencijala , 4.4. Sažetak analize razvojnih potreba i potencijala i glavni izazovi u području odgoja i obrazovanja djece/učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, pripadnika nacionalnih manjina i pripadnika hrvatskoga naroda izvan Republike Hrvatske Komentar za dio teksta "Potpora studentima s invaliditetom": Svi problemi su dobro detektirani te nam uopće nije jasno kako je donošenjem novog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti propušteno upravo u njemu definiranje studenata s invaliditetom i obveze razumne prilagodbe što bi značilo usklađivanje Zakona s Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom koja je ratificirana daleke 2007. godine. Upravo navedeno dovodi do neujednačenosti na različitim visokim učilištima u Republici Hrvatskoj te jednako tako još uvijek i do nepristupačnosti visokog obrazovanja za veliki broj osoba s invaliditetom ili ukoliko se i upišu nikako nemaju jednake i ravnopravne uvjete studiranja. Veliki problemi su neosiguran prilagođeni prijevoz, osobna asistencija u studentskim domovima, asistenti na visokim učilištima te svakako bitna i edukacija nastavnika o načinima poučavanja studenata s invaliditetom, postojanje i korištenje različitih pomagala tijekom nastavnog procesa. Ove godine su ukinute i posebne stipendije kojima su studenti s invaliditetom upravo si pokrivali te dodatne potrebe koje još uvijek nisu osigurane. Osim toga ovdje je bitno napomenuti da nemaju sva sveučilišta urede za studente s invaliditetom niti sva visoka učilišta koordinatore za studente s invaliditetom. Ne postoje navedena radna mjesta u sistematizacijama/koeficijentima koje odobrava Ministarstvo znanosti i obrazovanja te svakako smatramo potrebitim i da se navedeno riješi i usustavi. Naime, iako se kontinuirano ističe autonomija visokih učilišta ona nikako ne može biti izvan postavljenih okvira međunarodnih ugovora i nacionalnih zakona te stoga smatramo da je u Zakonu o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, a na što ukazujemo od početka postojanja ureda Pravobranitelja za osobe s invaliditetom, potrebno žurno definirati tko su studenti s invaliditetom i obvezu na osiguravanje razumne prilagodbe i preporuku korištenja univerzalnog dizajna. Bitna je i evidencija studenata s invaliditetom. Primljeno na znanje Hvala na komentaru. Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti nije predmet ovog savjetovanja.
119 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom 4.Opis srednjoročnih razvojnih potreba i razvojnih potencijala , 4.2. Sažetak analize razvojnih potreba i potencijala i glavni izazovi u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i obrazovanja odraslih Smatramo da su identificirani svi problemi na području strukovnog obrazovanja od neusklađenosti programa s tržištem rada do nemogućnosti obavljanja praktičnog dijela nastave, a na koje nailazimo i kada govorimo o školovanju učenika s teškoćama u razvoju kojima je dostupan još manji broj programa i još teže se pronalazi poslodavac/obrtnik kod kojeg će izvoditi praktični dio nastave pri čemu u tom dijelu izostaje i prijeko potrebna stručna podrška tijekom obavljanja prakse. Naime, poslodavci su u odnosu na nastavnike još manje ili uopće nisu educirani u odnosu na poučavanje učenika s teškoćama u razvoju. Kada govorimo o srednjoškolskom obrazovanju bitnim, a o čemu je kasnije i više riječi, nalazimo istaknuti veliki značaj profesionalnog usmjeravanja za učenike s teškoćama u razvoju, ali i za sve ostale. Stoga smatramo da je potrebno uložiti napore i iznaći što kvalitetniji način profesionalnog usmjeravanja učenika. Smatramo i bitnim osiguravanje većeg broja dostupnih učeničkih domova uz potrebnu podršku i pristupačnost i za učenike s teškoćama u razvoju. Primljeno na znanje Hvala na komentaru. U sklopu Mjere 3.2. planirana je podrška ustanovama za rad s učenicima s teškoćama u razvoju i to uz razvoj i povećanje dostupnosti strukovnih programa koje karakterizira inkluzivnost za različite kategorije ranjivih skupina i onih kojima su obrazovne usluge teže dostupne. Također, u okviru poziva iz Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021. - 2027. (Europski socijalni fond plus) planirana je podrška ustanovama za strukovno obrazovanje i mentorima kod poslodavaca za rad s učenicima s teškoćama.
120 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom 4.Opis srednjoročnih razvojnih potreba i razvojnih potencijala , 4.2. Sažetak analize razvojnih potreba i potencijala i glavni izazovi u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i obrazovanja odraslih Kada govorimo o osobama s invaliditetom i obrazovanju odraslih jedan od bitnih nedostataka je neosigurana potrebna razumna prilagodba i podrška kao napr. prilagođeni prijevoz, potpora asistenata tijekom obrazovanja, specijalna pomagala i sl. te svakako needuciranost nastavnika u poučavanju i korištenju pomagala. Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
121 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom 4.Opis srednjoročnih razvojnih potreba i razvojnih potencijala , 4.1. Sažetak analize razvojnih potreba i potencijala i glavni izazovi u području ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja te srednjoškolskog općeg i umjetničkog obrazovanja Osim samo uvođenja cjelodnevne nastave trebalo bi promišljati o inovativnijim načinima poučavanja kojima će se steći više praktičnih i primjenjivih znanja. Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
122 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom 4.Opis srednjoročnih razvojnih potreba i razvojnih potencijala , 4.1. Sažetak analize razvojnih potreba i potencijala i glavni izazovi u području ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja te srednjoškolskog općeg i umjetničkog obrazovanja Kada se govori o mreži škola skrećemo pozornost i na potrebu osnivanja većeg broja razrednih odjela po posebnom programu kako se učenici ne bi odvajali od obitelji i pohađali nastavu u ustanovama s posebnim uvjetima odgoja i obrazovanja. Jednako tako upisivanjem u navedene ustanove ili škole koje su udaljenije od mjesta stanovanja javlja se problem i prijevoza tih učenika što otežava mogućnost rada njihovih roditelja. Naravno da bi kada bi se ostvarile sve potrebne temeljne podrške i uvjeti, najadekvatnije rješenje bilo njihovo školovanje u redovitim školama i redovitim razrednim odjelima, a prema programu kojeg mogu svladavati. Primljeno na znanje Hvala na komentaru. Navedeno će biti adresirano odgovarajućim legislativnim izmjenama.
123 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom 4.Opis srednjoročnih razvojnih potreba i razvojnih potencijala , 4.1. Sažetak analize razvojnih potreba i potencijala i glavni izazovi u području ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja te srednjoškolskog općeg i umjetničkog obrazovanja Kada se govori o novim kurikulumima skrećemo pozornost na zastarjele kurikulume posebnih programa te potrebu da se i ti kurikulumi prilagode potrebama učenika koji ne mogu svladati niti ishode posebnog programa stjecanja kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada Primljeno na znanje Hvala na komentaru. U sklopu Mjere 6.2. planiran je nastavak provedbe kurikularne reforme osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja donošenjem predmetnih kurikuluma posebnih programa za učenike s teškoćama u razvoju te će se pružiti podrška zapošljavanjem relevantnih stručnih suradnika u ustanovama osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja za provedbu rehabilitacijskih programa za učenike s teškoćama u razvoju te prevencijskih i rano interventnih programa za učenike s teškoćama mentalnog zdravlja.
124 Sanja Turčić Padavic NACIONALNI PLAN RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE Pročitala sam sažetak 4.1. Nastavnici nisu dovoljno motivirani za sudjelovanje u cjeloživotnom usavršavanju i kontinuiranom obrazovanju, između ostalog i zato što ravnatelji ne žele plaćati troškove edukacija u živo. Online edukacije su gotovo beskorisne jer nositelji takvih edukacija vrlo rijetko metodički pristupaju na način da održe pažnju ili potaknu na sudjelovanje veliki broj sudionika. Vrlo često niti tematski niti načinom izlaganja na usavršavanjima se ne promiču tzv. inovativni pristupi koji potiču razumijevanje i povezivanje, kritički odnos prema sadržajima, istraživački pristup i rješavanje problema. I dalje smo zapeli u digitalnim alatima. Potrebno je nastavnike više poticati i na usavršavanja poput job shadowing-a izvan Hrvatske preko Erasmus+ programa. Iako se kurikularna reforma provodi, čini se da se ponovo više radi o promjenama na papiru, a ne u praksi. I pri procjeni nastavničkog rada fokus je i dalje na administrativnom dijelu posla, a ne na praktičnom radu u razredu. Također ne postoje ili se uglavnom ne primjenjuju mehanizmi kojima bi ravnatelji mogli nagraditi najbolje nastavnike u školi. Što se učenika tiče, vrlo često ne preuzimaju odgovornost za vlastito učenje. Iako se obavezno moraju pisati bilješke (formativno) o napredovanju učenika, pri zaključivanju završnih ocjena nastavnici se uglavnom oslanjaju na matematički prosjek, ignorirajući vlastite bilješke, čime one postaju gotovo bezvrijedne za učenike. U velikom broju europskih zemalja, završnu brojčanu ocjenu prati i opisna procjena. Mislim da bi bilo dobro uvesti standardizirane procjene znanja na kraju 4., 8., razreda OŠ te 2. i 4. razreda SŠ. Bolje plaće nastavnika sigurno bi pridonijele većem interesu za naše zanimanje, kao i boljoj percepciji u društvu. Osobno svoj posao smatram jednim od najkorisnijih i najvažnijih u društvu. Posebni cilj br. 2 Povećanje broja sati koje učenici provedu u obrazovanju neće samo po sebi donijeti bolje obrazovne rezultate. U gimnazijama već sada učenici imaju velik broj predmeta i velike zahtjeve. Možda bi bilo bolje te sate rasporediti u specifičnije module ovisno o učeničkom interesu, smanjiti broj općih predmeta, a povećati broj izborih. I definitivno smanjiti količinu knjiga koje učenici u OŠ moraju nositi u školskim torbama većim i težim od prvašića. Primljeno na znanje Hvala na komentaru. O navedenome će se voditi računa prilikom provedbe mjera Nacionalnog i Akcijskog plana. Svjesni smo važnosti stručnog usavršavanja odgojno-obrazovnih radnika i nužnosti povećanja atraktivnosti nastavničke profesije te se istome posvetilo nekoliko mjera: Mjera 2.3. i Mjera 2.4. Erasmus+ program nudi brojne mogućnosti stručnog usavršavanja i primjera dobre prakse, a kroz Mjeru 2.7. planira se povećati razina internacionalizacije i vidljivosti osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja, srednjoškolskog općeg i umjetničkog obrazovanja te međunarodne mobilnosti, suradnje i profesionalnog razvoja učitelja i nastavnika. Kroz Mjeru 2.3. planira se unaprijediti i provedba kurikuluma, a kroz Mjeru 2.5. nastavit će se provedba postojećih programa vrednovanja i iskazivanja postignuća učenika (domaćih i međunarodnih) te će se razmotriti i provesti dodatna standardizirana prikupljanja informacija o funkcioniranju i ishodima osnovnoškolskog i/ili srednjoškolskog odgoja i obrazovanja.
125 Savez waldorfskih institucija i inicijativa RH NACIONALNI PLAN RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE Molimo dodati sljedeći tekst uz svaki od članaka 5.3.7. 5.6.2. 5.6.4. Ustavom RH i nizom međunarodnih konvencija (čl. 26. UN Opća deklaracija o ljudskim pravima, čl. 14. Povelja Europske unije o temeljnim pravima, čl. 2. 1. Protokol uz Europsku konvenciju o ljudskim pravima, čl. 13. st. 3. i 4. UN Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, čl. 5. UNESCOVA Konvencija protiv diskriminacije u obrazovanju, i dr.) zajamčeno je pravo roditelja/skrbnika da osiguraju djeci obrazovanje sukladno vlastitim vjerskim, filozofskim i pedagoškim uvjerenjima. Isto tako, kao nadopuna prethodnom pravu na slobodu obrazovanja, roditelji/skrbnici su ovlašteni za obrazovanje djece odabrati škole koje nisu državne (jamstvo pedagoškog i školskog pluralizma). Prethodno pravo na obrazovanje i slobodu obrazovanja u Republici Hrvatskoj roditelji/skrbnici ne mogu ostvariti bez značajnih financijskih ulaganja u smislu plaćanja iznimno skupih školarina koje su gotovo jedini izvor financiranja škola koje provode alternativni obrazovni program, isključivo zbog gotovo nikakve financijske i prostorne podrške alternativnim školama od strane države i lokalne zajednice. Drugim riječima, bez značajnog povećanja financiranja alternativnih škola od strane država i lokalne samouprave u razini od barem 80% realnih potreba takvih obrazovnih institucija, prosječnom građaninu RH “obrazovanje sukladno vlastitom uvjerenju“ nije dostupno što predstavlja grubu povredu Ustava RH i međunarodnih konvencija te direktnu diskriminaciju roditelja/skrbnika takve djece po ekonomskom kriteriju. Da je takav pristup potpuno pogrešan govori činjenica da je RH tijekom pregovora za pristupanje EU obećavala poticati razvoj suvremenog sustava obrazovnog sustava koji se temelji na demokratičnosti te pedagoškom i školskom pluralizmu. Predmetnu obvezu je RH ispunila donošenjem Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi 15.07.2008. g. (NN 87/2008; stupio na snagu 02.08.2008.) koji je u čl. 142. st. 3. toč. 7. propisivao obvezu države da iz državnog proračuna financira 80% iznosa potrebnog za rad alternativne škole. Predmetna zakonska odredba je glasila: (3) U državnom proračunu osiguravaju se sredstva i za sufinanciranje: (…) 7. škola koje provode alternativne odgojno-obrazovne programe u visini od 80% iznosa potrebnog za ostvarivanje odgojno-obrazovnog rada škole. Prethodnim zakonskim rješenjem alternativne škole su u 2008. g. napokon dobile zasluženi položaj u sustavu hrvatskog obrazovanja jer su riješile goruće pitanje stabilnog financiranja svog rada rasterećenjem roditelja/skrbnika i bile su spremne na sljedeću fazu značajnog razvoja svog djelovanja i unaprjeđenja hrvatskog pedagoškog pluralizma sukladno EU standardu. Nažalost, sreća alternativnih obrazovnih institucija je bila kratkog vijeka budući je predmetna odredba o financiranju 80% troškova alternativne škole brisana iz Zakona već 01.09.2009. g. čime je, ondašnji ali i sadašnji obrazovni prioritet - pedagoški i školski pluralizam – unazađen za barem dvadest godina. Zbog prethodnog nerazumnog pristupa razvoju obrazovanja, protivnog standardima EU-a, RH je danas po pitanju slobode obrazovanja rangirana među 30 najlošijih zemalja na svijetu i najlošije je rangirana zemlje EU-a koja ima zastupljenost učenika u hrvatskim školama koje provode alternativni program u odnosu na škole koje provode redovni program od tek 0,15% što je zanemarivi broj u odnosu na europski prosjek od 18,7%. No to nije jedina negativna posljedica neprimjerenog odnosa prema alternativnim pedagogijama. Najnegativnija posljedica očituje se u gruboj diskriminaciji u sljedećim vidovima: a. Vjerske škole u Hrvatskoj financirane su nesporedno iz Državnog proračuna RH u visini od 50% - 100% svojih realnih troškova čije pravo izvire iz iste konvencijske osnove kao i pravo alternativnih škola – pravo na slobodu obrazovanja. Takvo nejednako postupanje prema korisnicima istog prava ukazuje na grubu diskiminaciju koju je potrebno ispraviti u novom zakonu; b. Roditelji/skrbnici djece koja pohađaju alternativne škole su dvostruko diskriminirani. S jedne strane, isti su dužni plaćati školarine alternativnih škola da bi njihova djeca dobila obrazovanje prema slobodnom uvjerenju roditelja, što predstavlja praktično jedini prihod navedenih škola, dok s druge strane, ti isti roditelji kroz doprinose, poreze i prireze iz svojih plaća i drugih oporezivih prihoda neposredno financiraju državne škole. Drugim riječima, koliko god to nevjerojatno zvučalo, roditelji djece koja pohađaju alternativne škole, odnosno roditelji koji koriste svoje međunarodnim pravom zaštićeno pravo da svojoj djeci osiguraju obrazovanje i poduku u skladu sa svojim vjerskim, filozofskim i pedagoškim uvjerenjima - istodobno financiraju i alternativne i državne škole, iako usluge državnih škola uopće ne koriste. Gruba povreda Ustava RH, čl. 65., razvidna je iz činjenice da unatoč prethodno navedenim vrlo jasnim obvezama Republike Hrvatske prema međunarodnom pravu koje nalažu obvezno i besplatno osnovnoškolsko obrazovanje, uz obvezu dostupnosti takvog obrazovanja svima pod jednakim uvjetima, za roditelje/skrbnike djece koja pohađaju osnovne škole u kojima se provodi alternativni program isto to obvezno i besplatno osnovnoškolsko obrazovanje istima nije dostupno pod jednakim uvjetima kao roditeljima djece koja pohađaju državne škole u smislu da je škola za potonje besplatna, dok je škola za prethodne – naplatna. Slijedom prethodnog potrebno je bez odgode omogućiti upražnjavanje prava na slobodu obrazovanja (prava na obrazovanje djece prema vlastitom vjerskom, filozofskom i pedagoškom uvjerenju) svim građanima RH, ne samo onima koji su povoljnijeg imovinskog statusa) vraćanjem u zakon obveze financiranja škola koje provode alternativni program u visini od barem 80% čime bi se ujedno eliminirala povreda čl. 65. Ustava RH i gruba diskriminacija. Nije prihvaćen Hvala na komentaru. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi nije predmet ovog savjetovanja.
126 Savez waldorfskih institucija i inicijativa RH NACIONALNI PLAN RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE Vezano za članak 3.2. molimo dodati sljedeći tekst: Pod točku 3.2 molimo dodati: “Razvoj demokratičnosti obrazovnog sustava i poticanje i razvoja školskog i pedagoškog pluralizma“ (kao najsnažnije razvojne poluge sustava odgoja i obrazovanja prema mišljenju glavnog strateškog tijela za razvoj obrazovanja - Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje). Preporuka Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje o važnosti poticanja pedagoškog pluralizma u odgoju i obrazovanju u Republici Hrvatskoj, Oznaka: NVOO-00070-16-0001 od 20. prosinca 2016. NVOO (2016): ”Iako Republika Hrvatska ima višedesetljetno iskustvo u primjeni pluralizma u odgoju i obrazovanju, još uvijek postoje ozbiljni društveni i demokratski deficiti u pogledu njegovog aktivnoga i sustavnoga ostvarivanja. Postojanje i zagovaranje raznovrsnih teorijskih i koncepcijskih orijentacija i pedagogija u javnim državnim školama i njihovim kurikulumima i posebnim alternativnim školama, nedovoljno je. To je važno najviše stoga jer širenje demokratizacije obrazovanja u smislu povećanja raznovrsnosti ponuda obrazovnih sadržaja, metoda i oblika rada, kao i organizacije mogućnosti izbora različitih puteva koji vode osvajanju traženog obrazovanja, učinkovito doprinosi promjenama u demokratskom društvu. Podsjećamo da je Republika Hrvatska, uz svoje temeljne, potpisnica mnogih značajnih i važnih međunarodnih dokumenata kojima se obvezala na aktivnu politiku prema pedagoškom pluralizmu u odgoju i obrazovanju (UNESCO: Konvencija protiv diskriminacije u obrazovanju (1960), UN: Međunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima (1993)). Stoga Nacionalno vijeće za odgoj i obrazovanje preporuča svim sudionicima obrazovne politike da se snažnije angažiraju na: 1. Stvaranju povoljnijeg društvenog ozračja isticanjem slobode, tolerancije i uvažavanja različitosti svakoga građanina kao neupitnih temeljnih vrijednosnih kategorija na kojima se posljedično uspostavlja pedagoški pluralizam u sustavu odgoja i obrazovanja kao njegova najsnažnija razvojna poluga. 2. Daljnjem razvoju nacionalnih obrazovnih politika, pravnih okvira, uključujući operativne strategije potpore i jačanje kapaciteta za afirmaciju stvarnog, a ne samo deklarativnog ostvarivanja pedagoškog pluralizma u odgoju i obrazovanju kao tekovine suvremenoga građanskog društva. 3. Kreiranju konkretnih mjera za nadilaženje zaostataka i približavanje zemljama srednje Europe s kojima Republika Hrvatska dijeli kulturološki kontekst, a za kojima, u pogledu ostvarivanja pedagoškog pluralizma u odgoju i obrazovanju, daleko zaostajemo.” Nije prihvaćen Hvala na komentaru. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi nije predmet ovog savjetovanja.
127 Savez waldorfskih institucija i inicijativa RH NACIONALNI PLAN RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE Vezano za članka 2.3. dodati sljedeći tekst: Primjena potpuno novog zakona koji regulira osnovno i srednješkolsko obrazovanje je krajnje nužno kako bi se: (1) spriječila daljnja povreda Ustava Republike Hrvatske (čl. 65.) i gruba diskriminacija po ekonomskoj osnovi obrazovnih institucija koje izvode alternativne obrazovne programe u odnosu na državne, županijske i gradske škola koje provode redovni program, kao i gruba diskriminacija roditelja/skrbnika polaznika alternativnih institucija u odnosu na roditelje/skrbnike državnih, županijskih i gradskih škola, (2) omogućilo stvarno uživanje prava na obrazovanje i prava na slobodu obrazovanja (koje je sada RH očito ne podržava čime krši brojne međunarodne konvencije koje reguliraju pitanje obrazovanja), i (3) dao snažan poticaj razvoju pedagoškog i školskog pluralizma u okviru hrvatskog obrazovnog sustava sukladno strateškim obrazovnim dokumentima Republike Hrvatske u svezi koje problematike se Republika Hrvataka nizom međunarodnih dokumenata obvezala voditi aktivnu politiku poticanja i promicanja, sve prema detaljnijim obrazloženjima navedenim u komentrima pod točkama 3.2, 5.3.7., 5.6.2. i 5.6.4. Rezultat nezainteresiranosti države za pedagoški i školski pluralizam u proteklom destljeću je razvidan iz sljedećih činjenica: a. zastupljenost učenika u hrvatskim školama koje provode alternativni program u odnosu na škole koje provode redovni program iznosi tek 0,15% što je zanemarivi broj u odnosu na europski prosjek od 18,7%; i b. prema relevantnom OIDEL-ovom indeksu slobode obrazovanja iz 2016. g. Republika Hrvatska je najlošije pozicionirana država EU-a i jedna od 30 najlošije rangiranih zemalja svijeta temeljem razloga koji su naznačeni u Preporuci NVOO-a o važnosti poticanja pedagoškog pluralizma u odgoju i obrazovanju u Republici Hrvatskoj, Oznaka: NVOO-00070-16-0001 od 20. prosinca 2016. (usporedbe radi ostale članice EU-a, uključujući Republiku Sloveniju su redovito unutar prvih 20 zemalja na svijetu). Novi zakon bi svakako u obzir trebao uzeti: - Preporuku Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje o važnosti poticanja pedagoškog pluralizma u odgoju i obrazovanju u Republici Hrvatskoj, Oznaka: NVOO-00070-16-0001 od 20. prosinca 2016. NVOO (2016), i - Okvir nacionalnog kurikuluma (2017) koji među Uporištima nacionalnog kurikuluma (1.2.) navodi demokratičnost te pedagoški i školski pluralizam (koji u Hrvatskoj praktično nepostojeći), i - Rezoluciju Europskog parlamenta od 12. lipnja 2018. o modernizaciji sustava obrazovanja u EU-u (2017/2224(INI)), (čl. 76.): ”Europski parlament u cilju sve veće uključivosti i jamčenja slobode izbora obrazovanja, potiče na osiguravanje odgovarajuće financijske potpore školama svih kategorija i razina, kako državnim školama tako i neprofitnim privatnim školama, pod uvjetom da se ponuđeni nastavni plan temelji na načelima iz Povelje Europske unije o temeljnim pravima te da je u skladu s pravnim sustavima, propisima i regulativama u vezi s kvalitetom obrazovanja i upotrebom tih sredstava koji su na snazi u dotičnoj državi članici“, s ciljem da se alternativnim školama, osobito osnovnim školama, omogući adekvatno financiranje osnovnih potreba te stavljanje na raspolaganje adekvatnih školskih prostora, i to u prvom redu: ● vraćanje u zakon obveze financiranja iz Državnog proračuna Republike Hrvatske barem 80% iznosa potrebnog za ostvarivanje odgojno-obrazovnog rada škole koja provodi alternativni program (kao što je to bilo propisano čl. 142. st. 3. toč. 7. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi 15.07.2008. g., NN 87/2008) ili, alternativno, organizirati primjerenu vaučerizaciju obrazovanja time nužno potrebnog preusmjeravanja poreznih i sličnih davanja roditelja djece koja pohađaju alternativne škole u korist škola koje njihova djeca pohađaju; i ● modernizacija sustava obrazovanja omogućavanjem ostvarivanja odgojno-obrazovnog rada putem kombiniranog učenja (blended learning) koje uključuje opciju učenja na daljinu (distance learning); i ● jasno razlikovanje između (profitno orijentiranih) privatnih škola i (neprofitno orijentiranih) alternativnih privatnih škola gdje je to primjereno u novom zakonskom okviru. Nije prihvaćen Hvala na komentaru. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi nije predmet ovog savjetovanja.
128 SILVANA KOPAJTIĆ-ZURAK NACIONALNI PLAN RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE "Nacionalni plan razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine" smatram vrlo kvalitetnim i sadržajnim. Obrazovanje zahtijeva inovativnost, kreativnost i jednaku inkluziju za sve. Smatram da su posebni ciljevi strateškog cilja i prioritetnih područja javnih politika vrlo dobro definirani. Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
129 Sindikat hrvatskih učitelja NACIONALNI PLAN RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE Jedan od ciljeva resornog ministarstva može se iščitati kroz dio teksta koji naširoko govori o broju nastavnih sati, a iz kojeg proizlazi da se njihov broj mora povećati, iako ne postoje čvrsti temelji i analize koje bi pokazale da će takav pristup polučiti željene rezultate u smislu kvalitetnijeg obrazovanja (što smo već obrazlagali tijekom rada radne skupine) jer nije uopće planirana struktura sati čiji će se broj povećati. Nacionalni plan razvoja sustava obrazovanja prepun je površnih analiza te dijelova koji su samo prepisani iz prošlih programskih planova, no temeljem kojih se do sada ništa značajnije u praksi nije napravilo. Problem postoji i u dijelu u kojem se navodi da se „isto tako, zbog pretjeranog oslanjanja na zakonodavstvo kao rješenje većine problema, nedovoljno upotrebljavaju „mekši” instrumenti politike koji bi mogli potaknuti provedbu promjena, kao što su poticaji, financiranje po učeniku, različiti pristupi upravljanju, izgradnja kapaciteta ili upotreba dokaza kako bi se dobila sveobuhvatnija potpora dionika. Iako su gotovo sve države u regiji uvele financiranje po učeniku kako bi potaknule lokalne dionike da smanje mrežu škola kao odgovor na smanjenje broja učenika, Hrvatska još uvijek financira inpute (npr. učitelje).“ Dakle, financiranje po broju učenika je rješenje u nekim drugim zemljama gdje ne postoji toliko problema s osnivačima, odnosno njihovim različitim pristupima obrazovanju. Iako su proračuni nekih osnivača veći od drugih, izdavanja namijenjena za obrazovanje ne rastu proporcionalno rastu proračuna tih osnivača. Stoga svjedočimo lošem i netransparentnom „gospodarenju“ od strane osnivača školskih ustanova diljem Hrvatske. Iz tog razloga posebno je problematičan i onaj dio analize koji navodi da se „škole, gradovi i općine moraju se pridržavati centralno određenih normi kojima se precizno utvrđuje broj administrativnog i pomoćno-tehničkog osoblja koji moraju biti zaposleni u svakoj školi, čime se otežava donošenje lokalnih rješenja koja bi mogla biti primjerenija i troškovno učinkovitija". Naime, niz je problema koji se redovito događaju, a koji su uzrokovani neadekvatnim postupanjem osnivača: nejednaki i nesigurni uvjeti rada, neosiguravanje sredstava za rad, problemi kod zapošljavanja i zbrinjavanja organizacijskih viškova, produženi boravak, pomoćnici u nastavi, izbjegavanje plaćanja regresa i božićnice, kašnjenje s plaćanjem prijevoza za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama, kašnjenje s plaćanjem režija i drugih materijalnih troškova škola, zasnivanje radnih odnosa po podobnosti i neutemeljeni raskidi ugovora na određeno vrijeme, neplaćanje sistematskih pregleda, edukacija te općenito nepoštivanje prava iz kolektivnih ugovora. Upravo je iz navedenih primjera vidljivo kako jedinice područne i lokalne samouprave redovito ne/postupaju pa je očito da će, kada dobiju još veće ovlasti zasigurno doći do još veće netransparentnosti i „kaosa na terenu“ te se otvaraju vrata za ukidanje pedagoških standarda, što će, sudeći po radnim materijalima, biti i dio novog prijedloga Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Tako MZO, kada gotovo 15 godina ne može ispuniti minimum uvjeta propisanih Državnim pedagoškim standardom, neizravno uvodi štetnu mjeru njegovog postupnog ukidanja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima. Nacrt Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine srednjoročni je akt strateškoga planiranja koji je povezan s ispunjavanjem uvjeta koji omogućavaju provedbu fondova Europske unije u razdoblju od 2021. do 2027. godine. Isti pobliže definira provedbu strateškog cilja i prioritetnih područja javnih politika za sektor obrazovanja iz Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine i detaljnije opisuje ostvarenje strateških ciljeva iz drugih relevantnih sektorskih i više sektorskih strategija. Svi strateški dokumenti izrađeni su u skladu sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske te u skladu sa smjernicama u nadležnosti ministarstva za provedbu toga Zakona. Mjere koje su uključene u plan sadržajno navode koje aktivnosti će se provoditi i daju okvirni plan realizacije, ali će tek daljnja operacionalizacija provedbe odrediti odgovarajuću dinamiku uvođenja promjena u sustav, a u proces će se uključiti i relevantni stručnjaci iz ustanova sustava kao i predstavnici drugih relevantnih dionika. Vaši će prijedlozi biti uzeti u obzir prilikom izrade sektorskih provedbenih dokumenata, zakonskih i podzakonskih propisa i provedbenih mjera i aktivnosti.
130 Slađana Milješić Ćićić NACIONALNI PLAN RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE Poštovani, Pozdravljam dobru volju da se razradi nacionalni plan razvoja sustava obrazovanja, ali sumnjam da će on donijeti bitne promjene i poboljšanje u samom sustavu. I CKR je zgodno zamišljena, ali većina ideja je ostala na papiru. Osnovna ideja CKR bila je da učenik treba biti u središtu odgoja i obrazovanja. Ja bih rekla da je središte našeg odgoja i obrazovanja beskrajna birokracija, GIK i ishodi koje pošto-poto treba ostvariti, a učenik je postao najmanje bitan i bojim se da svaki novi plan ide još dalje u tom smjeru. Učitelji su pretrpani nepotrebnim obvezama, nekadašnji operativni planovi (u većini slučajeva) ne da nisu rasterećeni za nebitne sadržaje već su oplemenjeni i novima, djeci ništa nije olakšano, a umjesto školske torbe trebaju kofer na kotače ili kiropraktičara. Sjećam se one priče o rasterećivanju školskih torbi, o kompletima knjiga koje će imati u školi i kod kuće. Bila bih zadovoljna da imaju makar ormariće u školi u koje ponekad mogu ostaviti ono što im neće trebati kod kuće, ili učitelje koji imaju nekakav plan rada pa mogu obavijestiti djecu koji im od tri udžbenika iz hrvatskog jezika treba sljedeći sat. Uostalom, stalno pričamo o informatičkoj pismenosti, pa ne znam zašto onda nemamo udžbenike na onim čuvenim tabletima makar u školi? Ovo pišem kao roditelj, profesor te član jedne od stručnih radnih skupina za izradu kurikuluma pa si dajem pravo da se osvrnem i na kurikulume. Prilikom izrade kurikuluma vrijedno smo radili na izradi četiri razine usvojenosti gradiva, da bi kurikulumi na kraju bili objavljeni samo s razinom usvojenosti „dobar“. Interesira me kako to treba shvatiti? Inače, kurikulumi su nejasni i vidim da se mnoge mlade kolege ne snalaze s ishodima koji su napisani tako široko da štošta pretpostavljaju (koja su znanja sve učenici trebali usvojiti da bi uopće mogli reći da je neki ishod ostvaren). To što oni pretpostavljaju mi s višegodišnjim iskustvom i možemo razumjeti, ali mlade kolege teško. Mnogi se i ne drže novih kurikuluma i rade po starom (srećom pa i nije neka razlika) i generalno, sustav je zakazao s ozbiljnom edukacijom kolega. Ono na loomenu neću niti komentirati. Dalje, veoma sam zabrinuta zato što ona odgojna komponenta sve više izostaje iz našeg sustava obrazovanja. Ne krivim za to odgojno-obrazovne radnike koliko sam sustav. Pa onda, gdje su pedagozi i psiholozi? Zašto djeca ne mogu biti djeca? Koliko treba da traje osnovno obrazovanje? Zašto se forsiraju gimnazije u državi koja nema kuhare, konobare, građevinske radnike pa ih uvozi i iz Indije? Da imamo više ljudi na burzi rada dok istovremeno uvozimo radnike iz raznih egzotičnih zemalja? I molim, vratiti ozbiljnu praksu u strukovne škole, na kojoj budući ekonomisti neće prati izloge. Jedan od problema koji je, po meni, mnogo važniji od toga koliko dugo će trajati osnovno ili srednjoškolsko obrazovanje i koliko dugo će djeca biti u školi (jer, pobogu, u Engleskoj su cijeli dan u školi) jeste kada će ta djeca konačno imati nekakvu slobodu da odaberu ono u čemu su dobri i što ih zanima, i kada ćemo ih prestati omalovažavati i ubeđivati da nisu dovoljno pametni ni dobri jer ne znaju riješiti matematičku operaciju koju njih 90% nikada neće imati priliku primijeniti u životu (da ne kažem da im neće trebati)? Hrvatski jezik i generalno jezici (materinski, strani) treba da se uče i njeguju, ali učenike treba učiti i čitalačkoj pismenosti. Ono na čemu treba raditi jeste sloboda izbora, da učenici nakon određenog vremena kada će usvojiti neke osnove mogu da biraju žele li slušati Matematiku, Fiziku, Kemiju itd. na A ili B razini (osnovnoj ili naprednoj), s tim što će osnovna razina zaista biti osnovna. Učenike treba poticati da budu još bolji ili izvrsni u onome u čemu jesu dobri, razvijati njihovu kreativnost. Da, usput, gdje je nestala kreativnost iz osnovne škole? Od kada učenici moraju biti likovni umjetnici ili barem vanredni talenti da nacrtaju rad iz likovne kulture za ocjenu odličan u trećem razredu osnovne škole? Što se tiče vanjskog vrednovanja obrazovanja u osnovnim školama-ono je suludo dok ne budemo imali dobar sustav. I državna matura nas je dovela u situaciju da pripremamo učenike za ispit (činjenična znanja), a na štetu nekog dubljeg razumijevanja određenih pojava i procesa. Iz svih ovih razloga priča i planovi o uvjetima „koji omogućuju cjelovit razvoj djece i učenika usklađen s njihovom razvojnom dobi i interesima te bliži svakodnevnom životu.“ je samo floskula, mlaćenje prazne slame, ispunjavanje forme, kao što su bili i dosadašnji pokušaji reforme obrazovanja. Mogla bih roman napisati, ali mislim da sam dovoljno rekla. I za kraj, mislim da ljudi koji nisu nikada radili u školi i koji nemaju djecu u školi ne treba da rade na razvoju sustava obrazovanja. S poštovanjem, Slađana Milješić Ćićić, prof. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima. Nacrt Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine srednjoročni je akt strateškoga planiranja koji je povezan s ispunjavanjem uvjeta koji omogućavaju provedbu fondova Europske unije u razdoblju od 2021. do 2027. godine. Isti pobliže definira provedbu strateškog cilja i prioritetnih područja javnih politika za sektor obrazovanja iz Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine i detaljnije opisuje ostvarenje strateških ciljeva iz drugih relevantnih sektorskih i više sektorskih strategija. Svi strateški dokumenti izrađeni su u skladu sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske te u skladu sa smjernicama u nadležnosti ministarstva za provedbu toga Zakona. Mjere koje su uključene u plan sadržajno navode koje aktivnosti će se provoditi i daju okvirni plan realizacije, ali će tek daljnja operacionalizacija provedbe odrediti odgovarajuću dinamiku uvođenja promjena u sustav, a u proces će se uključiti i relevantni stručnjaci iz ustanova sustava kao i predstavnici drugih relevantnih dionika. Vaši će prijedlozi biti uzeti u obzir prilikom izrade sektorskih provedbenih dokumenata, zakonskih i podzakonskih propisa i provedbenih mjera i aktivnosti.
131 Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) NACIONALNI PLAN RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE, 2.Uvod U posljednjem odlomku ovog poglavlja, molimo među popis ustanova dodati i: Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) Nije prihvaćen Hvala na komentaru. U posljednjem odlomku Uvoda Nacionalnog plana navedeni su glavni dionici i partneri koji su u izradi Nacionalnog i Akcijskog plana sudjelovali kao članovi Radne skupine.
132 Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) 5. Popis posebnih ciljeva s pripadajućim pokazateljima ishoda, opisom i pripadajućim mjerama za provedbu, Posebni cilj broj 5: Povećati završnost unapređenjem i osiguravanjem kvalitete, relevantnosti i dostupnosti visokog obrazovanja Uz Mjeru 5.3, nakon rečenice "Visoka učilišta nastavit će se poticati na izradu i unapređenje studijskih programa u skladu s načelima HKO-a, a u cilju povećanja zapošljivosti poticat će se i na izradu programa cjeloživotnog učenja u skladu s načelima HKO-a, kojima bi se stjecale mikrokvalifikacije" predlažemo dodati i rečenicu: Za podršku visokim učilištima u provedbi prilagodbe studijskih programa u cilju stjecanja mikrokvalifikacija, unaprijedit će se i povezani poslovni informacijski sustavi, prvenstveno Informacijski sustav visokih učilišta (ISVU). Nije prihvaćen Hvala na komentaru. Unaprjeđenje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u sustavu visokog obrazovanja predviđeno je u okviru mjere 5.1. Ne može se prihvatiti predložena rečenica jer nije u skladu sa ZVOZD-om.
133 Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) 4.Opis srednjoročnih razvojnih potreba i razvojnih potencijala , 4.3. Sažetak analize razvojnih potreba i potencijala i glavni izazovi u području visokog obrazovanja Također, u odlomku koji počinje s "Od 1.692 studijska programa u Upisniku studijskih programa..." predlažemo ažurirati brojke iz Upisnika studijskih programa (https://hko.srce.hr/usp) – aktualni broj zapisa je 1807. Nije prihvaćen Hvala na komentaru. Podaci će se revidirati na razinu 2020. godine s obzirom na razdoblje trajanja Nacionalnog plana koje obuhvaća razdoblje od 2021. do 2027.
134 Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) 4.Opis srednjoročnih razvojnih potreba i razvojnih potencijala , 4.3. Sažetak analize razvojnih potreba i potencijala i glavni izazovi u području visokog obrazovanja U odlomku koji počinje s "Hrvatska je 2013. godine donijela sveobuhvatni Zakon o HKO-u....", u zadnjoj rečenici, skrećemo pozornost da su aktualne brojke znatno veće od prikazanih pa predlažemo ažuriranje iz Registra HKO-a (hko.srce.hr/registar): U Registru HKO-a trenutačno je odobreno 388 standarda zanimanja, od čega 153 na razinima visokog obrazovanja i 120 standarda kvalifkacija, od čega 35 na razinama visokog obrazovanja. Nije prihvaćen Hvala na komentaru. Podaci će se revidirati na razinu 2020. godine s obzirom na razdoblje trajanja Nacionalnog plana koje obuhvaća razdoblje od 2021. do 2027.
135 Sveučilišni računski centar Sveučilišta u Zagrebu (Srce) NACIONALNI PLAN RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE, 3.Srednjoročna vizija razvoja U dijelu teksta u kojem se nabrajaju polazišta, u točku 6, predlažemo dodati: Strategija za sveučilišta; Europska asocijacija sveučilišta: sveučilišta bez zidova: vizija za 2030 Djelomično prihvaćen Hvala na prijedlogu. U Polazišta će se dodati dokumenti koje su usvojili ministri obrazovanja EU-a temeljem kojih je Europska asocijacija sveučilišta (EUA) izradila predloženi tekst: Zaključci Vijeća Europske unije o europskoj strategiji za osnaživanje visokih učilišta za budućnost Europe i Preporuke Vijeća Europske unije o jačanju veza radi djelotvorne europske suradnje u području visokog obrazovanja. MZO je nadležan za praćenje provedbe strateških dokumenata koje usvajaju ministri obrazovanja država članica EU-a, a ne dokumenata koja temeljem njih usvajaju asocijacije sveučilišta.
136 Teo Matković 5. Popis posebnih ciljeva s pripadajućim pokazateljima ishoda, opisom i pripadajućim mjerama za provedbu, Posebni cilj broj 4: Povećati udio odraslog stanovništva u procesima cjeloživotnog učenja poboljšanjem kvalitete i relevantnosti programa za obrazovanje odraslih S obzirom da je mjera 4.6. kako je iskazana (kao i pripadajuće aktivnosti akcijskog plana) odnosi isključivo na stjecanje temeljnih vještina, te isključivo osobama niskih kvalifikacija (u koju se skupinu obično klasificiraju samo osobe bez završenog srednjeg obrazovanja), unutar nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja izostaje mjera/potpora koja bi potpomagala stjecanje specifičnih, tržišno relevantnih kompetencija. Iako se u mjeri 4.6. “podizanje razine konkurentnosti na tržištu rada te zelenih vještina” navodi kao cilj u predzadnjoj rečenici, u planu izostaje mjera/potpora usmjerena tome cilju – a koja bi potpomagala stjecanje specifičnih, tržišno-radno relevantnih kompetencija (te mikro-kvalifikacija), kakve bi bile dostupne i osobama koje nisu niskokvalificirane, na tragu instrumenta vaučera koji su prominentno prisutni u novom Zakonu o obrazovanju odraslih (i uvelike vezani financiranjem iz EU fondova). Ovo predstavlja bitan dio cjeloživotnog učenja, ključan za ostvarivanje cilja OI.02.2.35 (sudjelovanje 45% stanovništva) te na tragu opisa razvojnih potreba zahtjeva mjesto u planu. Nije prihvaćen Mjera 4.6. komplementarna je Mjeri 3.4. Obrazovanje nezaposlenih i zaposlenih osoba za stjecanje zelenih i digitalnih vještina dodjelom vaučera, Nacionalnog plana za rad, zaštitu na radu i zapošljavanje za razdoblje od 2021. do 2027. godine u nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.
137 Teo Matković 5. Popis posebnih ciljeva s pripadajućim pokazateljima ishoda, opisom i pripadajućim mjerama za provedbu, Posebni cilj broj 3: Osigurati višu razinu zapošljivosti osoba s kvalifikacijama povećanjem kvalitete i relevantnosti strukovnog obrazovanja i osposobljavanja Pokazatelj ishoda: važno je naglasiti da je u pitanju ISCED 3-4 VOC. Također, valja ga ažurirati. Isti je u 2021. godini iznosio 69,9% (Prema izvoru EDAT_LFSE_24 - npr. pogled https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/bookmark/42f40d1f-4412-467b-b632-87c704dad65f?lang=en) Nije prihvaćen Vrijednost pokazatelja ishoda posebnog cilja 3 Stopa zaposlenosti osoba koje su nedavno završile strukovno obrazovanje i osposobljavanje (osobe od 20. do 34. godine koje su završile obrazovanje 1 – 3 godine prije referentne godine, ISCED 3 - 4) određena je na razini 2020. godine i iznosi 73,7% te je također iz naziva pokazatelja jasno vidljivo da se radi o ISCED-u 3-4.
138 Teo Matković 5. Popis posebnih ciljeva s pripadajućim pokazateljima ishoda, opisom i pripadajućim mjerama za provedbu, Posebni cilj broj 2: Poboljšati odgojno-obrazovne ishode učenika uz unaprijeđenu kvalitetu, učinkovitost, efikasnost i pravednost sustava osnovnoškolskog i općeg srednjoškolskog obrazovanja Ciljane vrijednosti ovog posebnog cilja, osim posljednje, nisu eksplicirane. Kad je u pitanju duljina vremena koje učenici provode u nastavnom procesu u primarnom obrazovanju, prema posljednjoj dostupnoj Eurydice publikaciji (Recommended annual instruction time in full-time compulsory education in Europe, 2020/21), prosječno vrijeme za EU-27 iznosi 4000 sati (medijan: 4091), a u nižem sekundardnom obrazovanju 3018 (medijan: 2772). U odnosu na postojeće stanje, to bi značilo da je ambicija u narednih pet godina povećati normirani broj sati u primarnom obrazovanju za 2110 (sada 1890 - dakle za 112%), a u nižem sekundardnom za 367 (sada 2651, dakle za 14%). Iako je prijeko potrebno osuvremenjivanje praksi (duljina vremena uglavnom je stabilna više od pola stoljeća), ovo predstavlja izuzetno veliku reformu koja traži izuzetno velike resurse (prostorne, ljudske i druge), te u najmanju ruku jasnu artikulaciju ciljne razine i instrumenata kojima će se ona postići. Artikulacija mjere 2.2 trebala bi ovo naročito uzeti u obzir. Uz mjeru 1.1. potrebno je postaviti referencu na analizu infrastrukturnih potreba Svjetske banke na kojoj mjera počiva (Naziv studije, godinu, poveznicu) U mjeri 2.6, studija koja se navedi već je izrađena. Također, kvalifikacija "najveći broj učenika koji upisuju strukovne programe obuhvaćaju suficitarne četverogodišnje programe" nije točna. Imajući u vidu izrađenu studiju, „najveći“ je presnažna kvalifikacija, revidirati u „značajan broj učenika upisuju suficitarne četverogodišnje programe“. Preciznije, posljednjih godina studija ukazuje (tablica 81, str 185) kako oko trećine učenika upisuje ove strukovne programe, a koji se u njihovim županijama procijenjuju kao suficitarne - ovdje može koristiti referenca na studiju (https://mzo.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Obrazovanje/NacionalniPlan2021-2027/Studija-srednje-obrazovanje.pdf). Najčešće upisivani programi s preporukama smanjivanja dobro su izdvojeni. Djelomično prihvaćen Hvala na komentarima. Vrijednost pokazatelja odnosi se na duljinu vremena kojeg učenici provode u nastavnom procesu, a prikazuje prosjek 38 europskih zemalja (istraživanje uključuje 43 obrazovna sustava u 38 zemalja), podatak je preuzet iz Nacionalne razvojne strategije 2030. (https://hrvatska2030.hr/rs1/sc2/). Vezano za Mjeru 1.1. bit će dodana referenca na navedenu analizu. Što se tiče komentara za Mjeru 2.6. tekst će biti revidiran.
139 Teo Matković 5. Popis posebnih ciljeva s pripadajućim pokazateljima ishoda, opisom i pripadajućim mjerama za provedbu, Posebni cilj broj 1: Omogućiti pristupačnost sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja svakom djetetu Posebni cilj 1 te uz njega vezane mjere i resursi, kako su u nacrtu plana navedeni, posjeduju snažan transformativni potencijal po sustav RPOO. Uz podršku supstantivnim komentarima iskazanima od strane CMS, FSO, udruge gradova i IRO, ovim komentarom ću tek zamoliti za ažuriranjem svrhe provedbe 1.1. te pojašnjenjem formulacija u mjeri 1.2. 1.1. - U posljednjoj rečenici sukladno okviru ovog dokumenta, obnoviti tvrdnju pozvavši se na važeće ciljeve „Rezolucije o strateškom okviru suradnje u području obrazovanja i osposobljavanja prema Europskom prostoru obrazovanja i dalje“. Naime, strategija Europa 2020 je istekla, pa i njezini ciljevi. Novi su slični, ali im je utemeljenje različito, što je naglašeno i ranije u ovom planu. 1.2. - U rečenici "Sva djeca bit će uključena u obvezni odgojno-obrazovni program u trajanju od 700 sati, dok će djeca u dobi od četvrte godine do šeste godine biti obuhvaćena programom prilagođene predškole novim okolnostima, u različitom godišnjem programu. ", značenje formulacije "u različitom godišnjem programu" nejasno je, a čini se ključnom za razumjevanje mjere. Nadalje, u pretposljednjoj rečenici, konstatacija "...te će se postupno osiguravati sredstva za povećanje broja djece u dobi od četvrte godine do uključivanja u program predškole, za koje će se strukturirati i intenzivirati aktivnosti" je nejasna. Misli li se na „povećanje broja djece u redovnim programima vrtića u dobi od četvrte godine do uključivanja u program predškole“? Također, nije jasno što znači „za koje će se strukturirati i intenzivirati programi“ – ako se odnosi na programe predškole, onda bi odgovarala zasebna rečenica, ali zapravo bi joj mjesto trebalo biti u prethodnom odlomku plana, dok se ovdje ne bi trebala nalaziti. Djelomično prihvaćen Hvala na komentarima. Vezano za točku 1.1. komentara tekst će biti nadopunjen sukladno prijedlogu. Vezano za točku 1.2. komentara, različiti godišnji program odnosi se na trajanje i sadržaj programa RPOO. Vezano za komentar o postupnom osiguravanju sredstava za povećanje broja djece u dobi od četvrte godine do uključivanja u program predškole misli se na povećanje broja djece u redovnim programima vrtića u dobi od četvrte godine do uključivanja u program predškole, za što će se strukturirati i intenzivirati aktivnosti, ne programi predškole.
140 Teo Matković 4.Opis srednjoročnih razvojnih potreba i razvojnih potencijala , 4.5. Sažetak analize razvojnih potreba i potencijala i glavni izazovi u području primjenedigitalnih tehnologija u obrazovnom sustavu  Treći odlomak navodi nikada zabilježenu stopu nezaposlenosti od 66,7%, koja je izvjesno krivo prenesena. Potrebna je korekcija: Stopa nezaposlenosti u 2021. godini iznosila je 7,6% (dok je prosjek EU-27 iznosio 7,0%). Prihvaćen Hvala na komentaru i ispravku. Podatak će biti ispravljen na stopu nezaposlenosti u 2020. koja je iznosila 7,5%.
141 Teo Matković 4.Opis srednjoročnih razvojnih potreba i razvojnih potencijala , 4.4. Sažetak analize razvojnih potreba i potencijala i glavni izazovi u području odgoja i obrazovanja djece/učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, pripadnika nacionalnih manjina i pripadnika hrvatskoga naroda izvan Republike Hrvatske Posljednji odlomak u dijelu koji se odnosi na RPOO navodi: "Prema dostupnim podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja, od ukupnog broja upisane djece u predškolske ustanove u Republici Hrvatskoj (u pedagoškoj godini 2020./2021. upisano je 157.445 djece), 2.077 su djeca s teškoćama u razvoju." U njemu se prikazan broj (a koji nije objavljen kao službena statistika) izrazito razlikuje od onoga prikazanog na PowerBI sučelju MZO-a koje se odnosi na RPOO. Tamo je u prikazu 2021/22. takve djece 7,66% (7758 djece s lakšim i 2619 s većim teškoćama) – a u 2020/2021. čak 8,66% (8740+2595). Za razliku od broja navedenog u izvještaju, to je broj vidljiv na servisu MZO (https://app.powerbi.com/view?r=eyJrIjoiODU5NDNhY2EtN2Q4Zi00MzA2LWE4ODYtZTNlOTljMzQ0ZGQ4IiwidCI6IjJjMTFjYmNjLWI3NjEtNDVkYi1hOWY1LTRhYzc3ZTk0ZTFkNCIsImMiOjh9) Slični su podaci i Statističkih izviješća DZS, koji pružaju službenu obrazovnu statistiku RH: https://podaci.dzs.hr/media/jesnlj1t/si-1702-osnovne-%C5%A1kole-i-dje%C4%8Dji-vrti%C4%87i-i-druge-pravne-osobe-koje-ostvaruju-programe-pred%C5%A1kolskog-odgoja-kraj-%C5%A1k-g-2020-2021-i-po%C4%8Detak-%C5%A1k-ped-g-2021-2022.pdf#page=109 Obzirom da je vrijednost ovdje prikazana u okviru nacrta nacionalnog plana tri do četiri puta manja nego u drugim izvorima (uključujući službene statistike), potrebna je korekcija i/ili pojašnjenje iskazanog broja, te uzimanje u obzir službene statistike i drugih podataka MZO. Nadalje, za valjanu konstataciju 1. izazova (o nedostupnosti), potrebna je procjena zastupljenosti djece s teškoćama (u razvoju) u populaciji ove dobi. Djelomično prihvaćen Hvala na komentaru. Podaci će biti revidirani. Vezano za komentar o procjeni zastupljenosti djece s teškoćama u razvoju u populaciji ove dobi ističemo kako Ministarstvo ne raspolaže podacima o zastupljenosti djece s teškoćama u razvoju koja nisu uključena u odgojno-obrazovni sustav.
142 Teo Matković 4.Opis srednjoročnih razvojnih potreba i razvojnih potencijala , 4.3. Sažetak analize razvojnih potreba i potencijala i glavni izazovi u području visokog obrazovanja Na dva je mjesta potrebno ažuriranje pokazatelja i reformulacija, a na jednom preciziranje referentne točke na koje se podatak odnosu. 1. "Hrvatska bilježi jednu od najnižih stopa stjecanja tercijarnog obrazovanja 2019. u EU " Iako je konstatacija i dalje valjana, rečenicu treba nastaviti sa podacima iz 2021. godine "(33,7%, EU-27: 41,6%) te veliku razliku žena i muškaraca (15,1 posotnim bod u odnosu na 10,5 postotnih bodova u EU-27)" Izvor (Eurostat YTH_EDUC_020) 2. Segment "Nadalje, i stope zaposlenosti osoba sa završenim tercijarnim obrazovanjem među najnižima su u EU-u, što je važna dimenzija značaja visokog obrazovanja za tržište rada. Stopa zaposlenosti osoba koje su nedavno diplomirale (ISCED 3-8) iz 2019. (75,8%) je ispod referentne vrijednosti EU-a za 2020. (82%) i prosjeka EU-27 (80,9%), a kada je riječ o osobama sa završenim tercijarnim obrazovanjem riječ je o 79,1% u odnosu na 85%. " traži ažuriranje i korekciju. Prvo, ISCED 3-8 uključuje (a time se i dominantno odnosi na) osobe sa srednjim obrazovanjem, što nije relevantno za dijagnostiku stanja u ovom području, te je time suvišno. Drugo, referentna vrijednost EU2020 više nije na snazi pa ju nije oportuno spominjati. Treće, ažuriranje vrijednosti ukazuje na stanje koje je nešto povoljnije -u 2021. godini HR je još uvijek ispodprosječna što se tiče visokoobrazovanih koji su nedavno završili studij (80,9% naspram 84,9%), ali je u četiri zemlje niža nego u RH, od toga u dvije ispod 70%. Četvrto, formulacija ", što je važna dimenzija značaja visokog obrazovanja za tržište rada." nema jasan smisao, te se čini redundantnom (pokazatelj na koji se poziva odnosi se na prelazak iz obrazovanja u svijet rada). Ovo traži izmjene, te predlažem sljedeću formulaciju prvog dijela odlomka. "Nadalje, iz perspektive prelazaka iz visokog obrazovanja u tržište rada, obrasci su nepovoljniji nego u većini zemalja EU. Stopa zaposlenosti osoba koje su nedavno završile tercijarno obrazovanje (ISCED 5-6) proteklih se je godina povećala, te je 2021. iznosila iznosila 80,9%, ali je i dalje niža od prosjeka EU-27 (84,9%)." Izvor: EDAT_LFSE_24 3. "U Registru HKO-a trenutačno je odobreno 189 standarda zanimanja, od čega 41 na razinama visokog obrazovanja" Potrebno je navesti na koji se trenutak (mjesec/godinu) "trenutačno" odnosi, jer je npr. u trenutku pisanja ovog komentara uvedeno njih 373, od toga 112 na razini visokog obrazovanja. Iako je moguće, vrijednost nije nužno ažurirati u tekstu, samo navesti na koje se vrijeme nalaz odnosi. Djelomično prihvaćen Hvala na komentarima. S obzirom da Nacionalni plan obuhvaća i 2021. godinu, početne vrijednosti se navode za 2020., ukoliko postoje podaci. Ažurirat će se podaci na razini 2020. godine te će biti navedeno na koje razdoblje se odnosi.
143 Teo Matković 4.Opis srednjoročnih razvojnih potreba i razvojnih potencijala , 4.2. Sažetak analize razvojnih potreba i potencijala i glavni izazovi u području strukovnog obrazovanja i osposobljavanja i obrazovanja odraslih Ovdje je potrebno korekcija odnosno ažuriranje tvrdnji temeljem recentno objavljenih pokazatelja i studija. Posebno izdvajam sljedeće 1. Odlomak "Stopa zaposlenosti..." treba ažurirati Eurostatovim podacima iz relevantnih tablica: "Stopa zaposlenosti osoba u dobi od 20 do 34 godine koje su nedavno završile strukovno obrazovanje i osposobljavanje (od jedne do tri godine nakon završetka obrazovanja) u Hrvatskoj je 2021. godine iznosila 68,1%, što je još uvijek niže od prosjeka EU-a od 73,1%. Udio zaposlenih u stanovništvu radne dobi (20-64) prilično je nizak (68,2% u 2021. godini u usporedbi s prosjekom EU-a od 73,1%), a stopa nezaposlenosti je značajno viša među mladima u dobi od 15 do 24 godine – 21,9% u 2021. nego među osobama starijim od 25 godina – 6,4%. U stanovništvu radne dobi (20-64) u 2021. godini RH ima niži udio niskokvalificiranoga stanovništva u odnosu na prosjek EU-a (11,9% nasuprot 20,2%), ali i niži udio stanovništva s visokom razinom obrazovanja (23,6% prema 32,0%), dok je 64,5% stanovništva završilo srednjoškolsku razinu obrazovanja. " Referece: Tranzicije: https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/bookmark/97f57bb9-889a-4e52-b458-896c35fc83db?lang=en Stope nezaposlenosti po dobnim skupinama: https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/bookmark/a62344ea-9be7-4217-896a-f15078303fe9?lang=en Obrazovna struktura (LFS) https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/bookmark/9f8ea87a-5a2b-4443-95e3-453957968515?lang=en 2. Navodi odlomka "Demografska kretanja..." ažurnije i detaljnije su istraženi unutar „Studije o stanju u području srednjoškolskog obrazovanja u svrhu povećanja obuhvata učenika gimnazijskim programima i smanjivanja broja suficitarnih programa u strukovnome obrazovanju“ (posebno. str 24 tablica 5 i kasnije tablica 8). , što može biti referenca za sljedeću reviziju: "Demografska kretanja utjecala su na ukupno pohađanje srednjoškolskog obrazovanja, a posebno su pogođeni trogodišnji programi redovitoga strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (IVET) u kojima se ukupni broj upisa u razdoblju od 2013. do 2021. godine smanjio za čak 23%, što je bitno više od ukupnog pada broja upisanih uslijed demografskh promjena, koji je iznosio 18%. Programi za zanimanja u sustavu vezanih obrta (JMO programi), koji su 2013. činili 56% učenika upisanih u neki od trogodišnjih programa redovitoga strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, u navedenom razdoblju brojem upisanih smanjili su se za 36%" 3. U rečenici "U ljetnom roku 2020., 83% učenika strukovnih škola prijavilo je ispite državne mature, 67% ih je položilo, a 61% je nastavilo visoko obrazovanje. " nije jasno da se odnosi samo na strukovne programe koje omogućuju pristup državnoj maturi. Također, počinjena je greška u prikazu, jer je 67%/61% od pristupnika, a ne ukupne populacije položila DM odnosno upisala VO. Stoga je neto stopa izravnog upisa VO nešto niža (u gornjem slučaju to bi bilo 0,83*0,61=0,051) Ovoj je temi u okviru studije o srednjem obrazovanju posvećeno čitavo poglavlje 4, te sadrži pregled nešto robusnijih pokazatelja za čitavo razdoblje (tablica 54). Predlažemo reviziju rečenice nedvoznačne formulacije i sukladnu činjeničnom stanju: „U 2021. godini, 85,1% ovih učenika pristupilo je ispitima državne mature, a 51,4% ih je u istoj godini i upisalo visoko obrazovanje“ 4. Prvi navedeni izazov "Smanjen interes učenika za upis u trogodišnje strukovne programe i izražena suficitarnost četverogodišnjih strukovnih zanimanja te nedovoljni ugled SOO-a u javnosti." Interes za trogodišnje strukovne programe nije smanjen nego je postojano nizak. Također, kao što se drugdje u planu navodi, postoje mnogi četverogodišnji programi (npr. gotovo svi iz sektora elektrotehnike i računalstva te strojarstva) za koje je vrlo rijetko utvrđena suficitarnost. Također ne postoje „četverogodišnja strukovna zanimanja“, već programi. Stoga predlažem alternativnu formulaciju, utemeljenu na postojećim spoznajama (uključujući i recentnu studiju o srednjem obrazovanju: 1. Izazov: "Nizak interes učenika za upis u trogodišnje strukovne programe i izražena suficitarnost nekih zvanja za koja se školovanje provodi četverogodišnjim strukovnim programima“ 5. Kod obrazovanja odraslih, u prvom je odlomku potrebno ažurirati i precizirati tvrdnju o zastupljenosti oo: „U usporedbi s prosjekom EU-u od 10,8%, 2021. godine 5,1% odraslih osoba u Hrvatskoj sudjelovalo je u prethodnom mjesecu u nekom od oblika formalnog i neformalnog obrazovanja“ Naime, mjera sudjelovanja odnosi se na prethodni mjesec, ne na iskustvo kroz čitavu godinu. Također, pandemijska godina nije najbolja referentna točka, što je razlog više ažuriranja. Dodatno, metodologija je 2021. godine unaprijeđena, odnosno dodatno standardizirana u HR Anketi o radnoj snazi kojom se prikuplja ovaj pokazatelj. Djelomično prihvaćen Hvala na komentarima. Aktivnosti Nacionalnog plana obuhvaćaju razdoblje od 2021. do 2027. godine te analiza i početne vrijednosti kao završnu godinu uzimaju u obzir 2020. godinu. Slijedom navedenoga podaci će se ažurirati na razinu vrijednosti iz 2020. godine, gdje je moguće. 1. Stopa zaposlenosti osoba u dobi od 20. do 34. godine koje su nedavno završile strukovno obrazovanje i osposobljavanje (od jedne do tri godine nakon završetka obrazovanja) bit će ažurirana na vrijednost iz 2020. godine. 2. Podaci će biti ažurirani temeljem dostupnih vrijednosti iz ŠeR-a iz 2020. godine. 3. Tekst će biti revidiran sukladno prijedlogu. 4. Tekst će biti revidiran sukladno prijedlogu. 5. Tekst će biti nadopunjen sukladno prijedlogu, međutim vrijednost se ne ažurira budući da aktivnosti Nacionalnog plana obuhvaćaju razdoblje od 2021. do 2027. godine te analiza i početne vrijednosti, gdje je moguće, uzimaju u obzir 2020. godinu.
144 Teo Matković 4.Opis srednjoročnih razvojnih potreba i razvojnih potencijala , 4.1. Sažetak analize razvojnih potreba i potencijala i glavni izazovi u području ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja te srednjoškolskog općeg i umjetničkog obrazovanja Pod "Opće obrazovanje" sadržaj dva odlomka koji se odnose na gimnazijsko obrazovanje (od "Gimnazijske programe obrazovanja..." do "...u puno blažem padu") nije precizan ni sadržajno jasan, a treći "Dodatan izazov" nije faktički točan (o bržem smanjivanju broja učenika u gimnazijskim programima). Naime, pad upisa je neznatno izraženiji u gimnazijskim nego u strukovnim koje omogućuju pristup maturi (prvenstveno uslijed završetka eksperimanta strukovnih gimnazija), dok je značajno izraženiji od prosjeka u trogodišnjim strukovnim, što je naglašeno i kasnije u ovom planu. Ove su teme detaljno istražene u recentno objavljenoj studiji (u okviru NPOOa): „Studija o stanju u području srednjoškolskog obrazovanja u svrhu povećanja obuhvata učenika gimnazijskim programima i smanjivanja broja suficitarnih programa u strukovnome obrazovanju“ (https://mzo.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Obrazovanje/NacionalniPlan2021-2027/Studija-srednje-obrazovanje.pdf), te bi odlomci trebali biti informirani istom (uz referencu na studiju u fusnoti plana, kao i na drugim mjestima). Operativno, predlažem da se predmetna tri odlomka preformuliraju u sljedeća dva, a koji robusnije i preciznije prikazuju stanje (prva rečenica prvog odlomka je ista): „Gimnazijske programe obrazovanja, u gimnazijama i mješovitim školama, a kojima je svrha daljnji nastavak obrazovanja, pohađa nešto manje od 31% učenika u RH što je među najnižim udjelom u odnosu na prosjek država članica EU-a od 52%. Broj upisanih učenika u gimnazijske programe u odnosu na ukupan broj upisanih učenika u srednjoškolske programe, kao i kapaciteti gimnazijskih programa izrazito se i u postojano razlikuju između županija, sa značajno većom zastupljenošću u razvijenijim županijama. Tako se u razdoblju 2019.-2021. udjel upisanih u gimnazijske programe na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije kretao oko 38%, u ostalim županijama najviše razvojne skupine 28-31%, a u županijama najniže skupine razvijenosti 16-24%. Velik udio među srednjim školama predstavljaju škole koje provode i gimnazijske i strukovne programe obrazovanja (mješovite ili polivalentne škole). Među javno financiranim školama, takvih je ukupno 79 od 360, nalaze se većinom u manjim sredinama, nude nešto manje od 9000 upisnih mjesta godišnje, te se susreću s većim izazovima u popunjavanju kvota. Udio gimnazijskih programa u tim školama je samo 16% iz čega je razvidno da je neujednačena zastupljenost gimnazijskih i strukovnih programa. Stoga je potrebno jačati gimnazijske programe, a optimizirati strukovne, imajući u vidu tekuća negativna demografska kretanja.“ Prihvaćen Hvala na komentaru. Tekst će biti izmijenjen sukladno prijedlogu.
145 Teo Matković NACIONALNI PLAN RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE, 2.Uvod Uvažavajući vrijeme usvajanja Nacionalne razvojne strategije RH (velj 2021.), kada su vrijednosti odabranih pokazatelja bile poznate zaključno sa 2019. godinom, u dokumentu koji se donosi krajem 2022. (ili početkom 2023.) potrebno je osvježiti ove podatke da se odnose na stanje pred početak planiranih intervencija. Naime, i pred nastupanje izvanrednih okolnosti obrazloženih u trećem odlomku od kraja, plan se je trebao odnositi na razdoblje 21.-27., a i trenutni okvir (uključujući pripadajući akcijski plan) počinje 2022. godinom - tako da je legitimno i potrebno ažurirati glavne polazne pokazatelje na 2021. godinu - a koji su dostupni. U suprotnom postoji rizik da se promjene (ili njihov izostanak) prethodno implementaciji plana tumače kao rezultati njegove provedbe. Također, u instancama kada su iskazani podaci za 2020. godinu, oni ne predstavljaju adekvatnu baznu točku zbog izrazitog utjecaja pandemije i uz nju vezanih intervencija na sustav obrazovanja i tržište rada u toj godini. Podaci što se odnose na 2021. godinu ujedno su i temelj recentno objavljenog Education and training monitora za 2022. godinu (https://op.europa.eu/webpub/eac/education-and-training-monitor-2022/en/index.html) Također, na mjestima gdje se ciljna vrijednost (ambiciozno) postavlja kao prosjek EU/OECD bilo bi informativno ukazati na referentne vrijednosti tih prosjeka (najrecentnije). Za glavne pokazatelje 2.-6. poznate su vrijednosti do 2021. godine, kako slijedi: 1. (2019. OECD: Čitalačka 487, Matematička: 489, Prirodoslovna: 489) 2. 2020.-21. 83.2% (https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/bookmark/ce296f93-39ff-459a-ad81-136c59560c4b?lang=en ) 3. Za RH je broj sati identičan u 2020./21. i 21./22 (jer se norma nije mijenjala) EU: Ovo je normativno definiran pokazatelj, te se prosjek EU ne objavljuje, jer je ovisan i o trajanju pojedinog ciklusa (i u pojedinim zamljama se razlikuje po regijama ili vrstama programa). Za potrebe ostvarivanja cilja, potrebno je precizirati način procjene EU prosjeka odnosno željenog cilja. 4. 2021: RH: 33,7, EU-27:41,6 https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/bookmark/9e453b8f-48a5-4ee7-ab85-8ee48469a9b0?lang=en 5. 2021: RH: 5,1 , EU-27: 10,8 https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/bookmark/d7b29495-5b03-4f4f-94eb-e7d67734ef39?lang=en 6. 2021: RH: 68,2 EU-27: 73,1 https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/bookmark/ddd86713-8b22-42bb-b3c6-f6c153a8cd0b?lang=en Djelomično prihvaćen Hvala na komentarima. Nacionalni plan obuhvaća razdoblje od 2021. do 2027. godine, uključujući financijska sredstva utrošena u 2021.godini, s obzirom na projekte i aktivnosti u tijeku. Akcijski plan se odnosi na 2022. -2024. godinu, međutim, u Nacionalnom i Akcijskom planu sadržana su kumulativna sredstva utrošena u 2021. S tim u vezi se navode i pokazatelji kojima bi se trebala pratiti ostvarenja financirana odnosno započeta od 2021.godine, te bi time početna vrijednost trebala biti 2020., ukoliko su podaci dostupni u službenim izvorima. 1. Hvala na prijedlogu, referentne vrijednosti prosjeka OECD-a bit će dodane u Akcijski plan. 2. Podaci će se ažurirati sukladno Eurostat podacima za 2020. godinu. 3. Vrijednost pokazatelja odnosi se na duljinu vremena kojeg učenici provode u nastavnom procesu, a prikazuje prosjek 38 europskih zemalja (istraživanje uključuje 43 obrazovna sustava u 38 zemalja), podatak je preuzet iz Nacionalne razvojne strategije 2030. https://hrvatska2030.hr/rs1/sc2/ 4. Navedeni pokazatelj mjeri Postotak stanovništva od 30. do 34. godine sa završenim visokim obrazovanjem, dok je u Nacionalnom planu definiran pokazatelj Postotak stanovništva u dobi od 25. do 34. godine koji su završili visoko obrazovanje s početnom vrijednosti 36,6% sukladno podacima ET Monitor Education and Training Monitor 2021 (europa.eu). 5. Početna vrijednost pokazatelja OI.02.2.43 Stopa participacije u obrazovanju i osposobljavanju (posljednja četiri tjedna) prema spolu, dobi i razini obrazovanja definirana je na razini 2020., a vrijednost će biti ispravljena na 3.2% (Statistics | Eurostat (europa.eu)). Vrijednost navedena za 2021. (5.1%) prati napredak ostvarenja ciljnih vrijednosti. 6. Navedene vrijednosti ne prate se u sklopu definiranih pokazatelja posebnih ciljeva Nacionalnog plana.
146 TIJANA VIDOVIĆ NACIONALNI PLAN RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE, 4.Opis srednjoročnih razvojnih potreba i razvojnih potencijala Poštovani, upućujem pohvale za predložene ciljeve i mjere u Nacionalnom planu koje su vezane za rani predškolski odgoj i obrazovanje. Po prvi put se sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja posvetila pozornost koja je temeljena na znanstvenim spoznajama da su „prve tri godine“ djetetova života najvažnije za njegov rast i razvoj. Prepoznati su ključni izazovi te su u Akcijskom planu razrađene aktivnosti koje će biti poduzete kako bi se navedeni izazovi savladali. Uvjerena sam da će, ovako osmišljen, Nacionalni plan zajedno s Akcijskim planom značajno unaprijediti sustav ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja, ali i sustav odgoja i obrazovanja u cjelini. Kako bi pridonijela još većoj kvaliteti Nacionalnog plana predlažem da se razmotri mogućnost njegove dopune u 4. poglavlju, potpoglavlju 4.1., 4.4. i 4.5. na način kako slijedi. a) Na kraju 4. poglavlja, potpoglavlja 4.1. (Sažetak analize razvojnih potreba i potencijala i glavni izazovi u području ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja te srednjoškolskog općeg i umjetničkog obrazovanja, Rani i predškolski odgoj i obrazovanje) navedeno je šest izazova. Predlažem da se navedeni izazovi, nadopune sljedećim (7.) izazovom. 7. izazov: Nedovoljno jasna povezanost ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja i općeg obrazovanja. Obrazloženje: Od iznimne je važnosti jasnije povezati ta dva dijela odgojno-obrazovnog sustava jer je trenutačno ta povezanost prepuštena pojedinačnim i individualnim intrinzično motiviranim pojedincima u oba sustava, a taj prijelaz je za dijete stresan i izazovan. b) U potpoglavlju 4.4. (Sažetak analize razvojnih potreba i potencijala i glavni izazovi u području odgoja i obrazovanja djece/učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, pripadnika nacionalnih manjina i pripadnika hrvatskoga naroda izvan Republike Hrvatske, Odgoj i obrazovanje djece/učenika s teškoćama i studenata s invaliditetom) predlažem da se navedeni izazovi, nadopune sljedećim (4.) izazovom. 4. izazov: Nedostatna osposobljenost odgojitelja za rad s djecom s teškoćama. Obrazloženje: Iz godine u godinu sustav ranog i predškolskog odgoj i obrazovanja suočava se sa sve većim brojem upisane djece s teškoćama u razvoju. Stoga je posebno važno da odgojitelji kroz svoje inicijalno obrazovanje i kroz trajni profesionalni razvoj budu osposobljeni za rad s djecom s teškoćama te se osjećali spremnije i stručnije prilikom pisanja individualiziranih odgojno-obrazovnih programa za djecu s teškoćama. Posebno je to važno u sredinama gdje dječji vrtići nemaju stručnu službu. To bi svakako utjecalo na uključivanje djece s teškoćama u programe ranog i predškolskog odgoja. c) Nadalje u istom potpoglavlju u tekstu koji govori o Odgoju i obrazovanju darovite djece i učenika ističe se važnost rane identifikacije darovite djece stoga predlažem još dodatno pojasniti važnost rada s potencijalno darovitom djecom u dječjem vrtić posebno stoga što Ministarstvo znanosti i obrazovanja sufinancira programe rada s darovitom djecom u dječjim vrtićima kao programe javnih potreba. Uz to, Ministarstvo je nedavno objavilo i Smjernice za rad s darovitom djecom i učenicima u kojima je naglašena potreba rada s takvom djecom. Predlažem da se iz tog dokumenta preuzmu dobra rješenje i uvrsti ih se u Nacionalni plan. Na taj način dodatno će se naglasiti potreba rada s potencijalno darovitom djecom. d) U potpoglavlje 4.4. (Sažetak analize razvojnih potreba i potencijala i glavni izazovi u području odgoja i obrazovanja djece/učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, pripadnika nacionalnih manjina i pripadnika hrvatskoga naroda izvan Republike Hrvatske) bilo bi dobro dodati i razraditi odgoj i obrazovanje inojezične djece koja dolaze živjeti u Republiku Hrvatsku. Obrazloženje: Riječ je o izazovu koji iz dana u dan sve više postaje naša stvarnost a u budućnosti će se još češće pojavljivati. Naime, djeca kojima hrvatski jezik nije materinski jezik uključuju se u sustav odgoja i obrazovanja te im je važno osigurati potporu i sustavno učenje hrvatskog jezika već od najranije dobi (od dječjeg vrtića). U osnovnom obrazovanju organizirana je pripremna nastava hrvatskog jezika za te učenike, ali u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja takvi programi ne postoje. Predlažem da se navedeno uvrsti kao izazov, ali i dodatno razradi i obrazloži važnost na njegovom savladavanju. e) U Potpoglavlju 4.5. (Sažetak analize razvojnih potreba i potencijala i glavni izazovi u području primjene digitalnih tehnologija u obrazovnom sustavu) ukazuje se na važnost digitalizacije odgojno-obrazovnog sustava u cjelini. Stoga je važno u te procese uključiti i dječje vrtiće odnosno sve stručne radnike (odgojitelje i članove stručnih timova) u tom dijelu odgojno-obrazovnog sustava. Predlažem da se navedeni izazovi, nadopune sljedećim (6.) izazovom. 6. Izazov: Nedovoljna opremljenost dječjih vrtića digitalnom tehnologijom, kao i osposobljenost stručnih radnika za korištenje digitalnih tehnologija. Obrazloženje: Živimo u digitalnom dobu koje sve više i više postaje sastavnim dijelom sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Tome svjedoče najnovije izmjene i dopune Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju kojima je omogućen upis u dječje vrtiće elektroničkim putem. Uz to, Zakon pretpostavlja mogućnost elektroničkog vođenja pedagoške dokumentacije za što je potrebno osigurati odgovarajuću opremu, programe, obrasce u digitalnom obliku te osposobiti stručne radnike za navedene zahtjeve. Među ostalim, predlažem da se razmotri mogućnost dodjele AAI identiteta stručnim radnicima u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju. I na kraju, predlažem da se na str. 35 u Mjeri 1.2. Svakom djetetu u dobi od 6 godina osigurati pristup odgoju i obrazovanju kao dijelu obveznoga odgojno-obrazovnog sustava i osigurati pretpostavke za besplatni rani i predškolski odgoj i obrazovanje za svu djecu uz pomoć postupnog pristupa izostavi riječ prilagođene jer ne postoji program prilagođene predškole, nego samo program predškole. Djelomično prihvaćen Hvala na komentarima. U potpoglavlju 4.1. dodat će se 7. izazov sukladno prijedlogu: Nedovoljno jasna povezanost RPOO-a i općeg obrazovanja kako bi prelazak djeci iz RPOO-a u osnovnoškolsko obrazovanje bio manje stresan i izazovan. U potpoglavlju 4.4. dodat će se 4. izazov sukladno prijedlogu: Nedostatna osposobljenost odgojitelja za rad s djecom s teškoćama. Vezano za prijedloge pod točkama c) i d) Vašeg komentara ističemo da mjere koje su uključene u plan sadržajno navode koje aktivnosti će se provoditi i daju okvirni plan realizacije, ali će tek daljnja operacionalizacija provedbe odrediti odgovarajuću dinamiku uvođenja promjena u sustav, a u proces će se uključiti i relevantni stručnjaci. U potpoglavlju 4.5. dodat će se 6. izazov sukladno prijedlogu: Nedovoljna opremljenost dječjih vrtića digitalnom tehnologijom, kao i osposobljenost stručnih radnika za korištenje digitalnih tehnologija Vezano za Mjeru 1.2., hvala na komentaru, tekst će biti revidiran sukladno prijedlogu.
147 Toni-Krešimir Đugum 5. Popis posebnih ciljeva s pripadajućim pokazateljima ishoda, opisom i pripadajućim mjerama za provedbu, Posebni cilj broj 10: Nastaviti informatizaciju sustava obrazovanja U informatizaciju obrazovanja trebalo bi uključiti domaće IT tvrtke, kao i državne ustanove, na način da računala za otpis doniraju odgojno-obrazovnim ustanovama. Slični su programi česti u svijetu, primjerice "Computers4Charity" ili "Computer Aid International". Korist bi bila obostrana, jer bi se tvrtke rješavale potencijalnoga e-otpada, a takva starija računala su itekako upotrebljiva u edukativne svrhe. Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
148 Udruga gradova u RH 5. Popis posebnih ciljeva s pripadajućim pokazateljima ishoda, opisom i pripadajućim mjerama za provedbu, Posebni cilj broj 6: Osigurati pristup odgoju i obrazovanju učenicima s teškoćama u razvoju i studentima s invaliditetom Iako je u mjeri 6.2. navedeno da zakonodavni strateški okvir ne omogućava preklapanje aktivnosti između strateških dokumenata te je stoga usluga pomoćnika u nastavi uvrštena u sveobuhvatni Nacionalni plan izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom, smatramo da nije dovoljno naglašena nužnost promjene u sustavu zapošljavanja pomoćnika u nastavi i ujednačavanje prakse na nacionalnoj razini. I u sklopu Nacionalnog plana izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom za razdoblje od 2021. do 2027. godine i Akcijskom planu koji proizlazi iz ovog dokumenta naglašen je nastavak osiguravanja potpore pomoćnika u nastavi/stručnih komunikacijskih posrednika. Navedeno je kako će se uz provedbu navedene mjere dovršiti i aktivnosti reguliranja pravne osnove za ostvarivanje radno-pravnog statusa pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika kroz donošenje novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, a sukladno odredbama Pravilnika o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima donijet će se i program za stjecanje kvalifikacija temeljen na izrađenom standardu zanimanja i standardu kvalifikacije u svrhu stjecanja kompetencija zaposlenih pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika za samostalan rad s učenicima s teškoćama u razvoju. Ono što želimo naglasiti je da su u postojećem Pravilniku i do sada stajale odredbe o nužnosti donošenja Standarda kvalifikacije kao i programa za stjecanje kvalifikacije, međutim zadani rokovi se nisu poštivali. Također predlažemo izmjene postojećeg Pravilnika o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima, poglavito u dijelu načina zapošljavanja pomoćnika kao i postupka radi ostvarivanja prava na potporu pomoćnika u nastavi ili stručnoga komunikacijskog posrednika. Naglašavamo na kraju, nužna je jača uključenost središnje vlasti u sustavan rad s djecom s teškoćama kroz cijelu odgojno-obrazovnu vertikalu i nužnost usklađivanja upisnih kvota fakulteta s kroničnim nedostatkom stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila u školama. Primljeno na znanje Hvala na komentaru. Kao što se i sami spomenuli navedeno nije predmet ovog Nacionalnog plana, ali je navedeno u mjeri 6.2. da će se o spomenutoj problematici voditi briga u sklopu Nacionalnog plana izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom za razdoblje od 2021. do 2027. godine, Posebnog cilja 1 Osigurati inkluzivan odgoj i obrazovanje za djecu s teškoćama u razvoju i studente s invaliditetom.
149 Udruga gradova u RH 5. Popis posebnih ciljeva s pripadajućim pokazateljima ishoda, opisom i pripadajućim mjerama za provedbu, Posebni cilj broj 1: Omogućiti pristupačnost sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja svakom djetetu Udruga gradova u Republici Hrvatskoj vidi ovaj Nacrt kao dobro osmišljen dokument u kojem su pokrivena glavna područja u kojima izazove nalaze jedinice lokalne samouprave u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju (RPOO), bez obzira na njihovu veličinu i stupanj razvijenosti. Smatramo vrlo značajnim uključivanje središnje države u osiguranje kvalitetnih materijalnih uvjeta za rad i funkcioniranje dječjih vrtića kako bi se osigurala dostupnost svoj djeci, neovisno o njihovom socioekonomskom statusu, a vodeći računa o dokazanim benefitima koje ostvaruje dijete uključeno u sustav odgoja i obrazovanja. Mjera 1.4. govori o unaprjeđenju modela financiranja i ojačavanju uloge središnje vlasti u donošenju dijela ključnih odluka u RPOO-u. Iako iz teksta nacrta Plana nije u potpunosti jasno na koji način se misli ojačati uloga središnje vlasti u donošenju odluka, podsjećamo da Zakon o lokalnoj i područnoj samoupravi, RPOO svrstava u poslove od lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana te kao takvi spadaju u samoupravni djelokrug gradova i općina. Stoga je pri uspostavi spomenutog modela nužno poštovati Zakonom zajamčeno pravo jedinica lokalne samouprave. Pozdravljamo svako unapređenje sustava financiranja koje će omogućiti jedinicama lokalne samouprave da efikasnije financiraju RPOO. Također, nadamo se da će novi model financiranja omogućiti svim jedinicama lokalne samouprave jednake prilike da financiraju RPOO sukladno potrebama na svom području, neovisno o njihovoj veličini i stupnju razvijenosti. Također, smatramo značajnim, u sklopu rada na podizanju kvalitete RPOO-a (Mjera 1.6), rad na promicanju ugleda i atraktivnosti zanimanja odgojitelj (viši stupanj obrazovanja ne znači i kvalitetniji rad s djecom rane i predškolske dobi već je značajnija emocionalna toplina i entuzijazam) i stručni suradnik u predškolskoj ustanovi. Uz nedostatak odgojiteljskog kadra, vrlo je primjetan nedostatak edukacijskih-rehabilitatora i logopeda s obzirom na sve izraženije potrebe djece predškolske dobi te je uključenost središnje vlasti u sustavan rad s djecom s teškoćama kroz cijelu obrazovnu vertikalu nešto što bismo svakako pozdravili. Uz djecu s teškoćama, druga kategorija djece s posebnim potrebama su darovita djeca za koju isto tako držimo da bi poticanje nadležnih institucija na sustavan rad odgojno-obrazovnih stručnjaka kroz cijelu vertikalu ostvarilo višestruke koristi za djecu i roditelje, pa i čitavo društvo, a za što su također značajni kvalitetni materijalni preduvjeti i educiranost stručnih djelatnika dječjih vrtića. Primljeno na znanje Hvala na komentaru. Mjere koje su uključene u plan sadržajno navode koje aktivnosti će se provoditi i daju okvirni plan realizacije, ali će tek daljnja operacionalizacija provedbe odrediti odgovarajuću dinamiku uvođenja promjena u sustav, a u proces će se uključiti i relevantni stručnjaci iz ustanova sustava kao i predstavnici drugih relevantnih dionika.
150 Ured pučke pravobraniteljice NACIONALNI PLAN RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE U dijelu o Odgoju i obrazovanju učenika pripadnika nacionalnih manjina, odnosno djece pripadnika romske nacionalne manjine, Nacrt Nacionalnog plana ne prepoznaje problem velikog broja romske djece koja pohađaju čisto ili dominantno romske razrede, što onemogućava njihovu integraciju s neromskim vršnjacima. Naime, prema podacima iz publikacije Uključivanje Roma u hrvatsko društvo: obrazovanje i zapošljavanje (Dunja Potočnik, Darja Maslić Seršić i Nenad Karajić; ULJPPNM, 2020.), ukupno je 36,1% romskih učenika u dobi od 7 do 14 godina u Hrvatskoj izloženo nekom stupnju etničke segregacije – 20,3% razrednih odjela koje pohađaju romski učenici čine isključivo Romi, u dodatnih 12,8% razrednih odjela romski učenici su u većini, a 3% razrednih odjela čine samo učenici pripadnici različitih nacionalnih manjina. U Međimurju čak 47% romskih učenika pohađa isključivo romske razrede, dodatnih 19% pohađa mješovite razrede s većinom romskih učenika, a tek 34% romskih učenika pohađa mješovite razrede s većinom neromskih učenika, što znači da je tek trećini romskih učenika zaista pružena prilika za uključivo obrazovanje i integraciju s neromskim vršnjacima. S tim u vezi, Ministarstvu znanosti i obrazovanja u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2021. godinu preporučeno je da izradi analizu problematike segregacije romskih učenika i da temeljem nje izradi akcijski plan desegregacije romske djece u osnovnim školama. S obzirom na kompleksnost uzroka koji dovode do formiranja isključivo ili dominantno romskih razreda, među kojima se ističu segregirano stanovanje, postojeća mreža osnovnoškolskih ustanova, nedovoljni prostorni kapaciteti osnovnih škola, nedostatni kapaciteti vrtića, prijevoz djece, nedovoljno poznavanje hrvatskog jezika i podrška romskoj djeci unutar obitelji, upisivanje neromske djece u škole izvan njihovog upisnog područja te nedostatan rad na poboljšanju odnosa između pripadnika većinskog naroda i pripadnika romske nacionalne manjine, u izradi analize i akcijskog plana desegraegacije, kao i njegovom provođenju, nužna je uska suradnja s drugim tijelima državne uprave te jedinicama lokalne i područne samouprave. Stoga predlažemo u Nacrt Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine uključiti poseban cilj i konkretne mjere koje se odnose na problem čistih ili dominantno romskih razreda Primljeno na znanje Nacionalnim planom za uključivanje Roma 2021.-2027. te prijedlogom aktivnosti Akcijskog plana 2023.-2025. predviđene su aktivnosti za djecu i učenike pripadnike romske nacionalne manjine. U odnosu na razredne odjele s većim brojem pripadnika romske nacionalne manjine te kompleksnost uzroka formiranja odjela s većim brojem ili isključivo učenicima romske nacionalne manjine u prijedlogu Akcijskog plana, 2023.-2025. za provedbu Nacionalnog plana za uključivanje Roma 2021.-2027. predviđene su aktivnosti s ciljem smanjenja broja odjela u kojima se školuju samo učenici pripadnici romske nacionalne manjine.
151 Ured UNICEF-a za Hrvatsku 4.Opis srednjoročnih razvojnih potreba i razvojnih potencijala , 4.4. Sažetak analize razvojnih potreba i potencijala i glavni izazovi u području odgoja i obrazovanja djece/učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama, pripadnika nacionalnih manjina i pripadnika hrvatskoga naroda izvan Republike Hrvatske Potpomognutu komunikaciju nužno je osigurati djeci koja imaju potrebe za takvim vidom podrške u ranoj dobi u okviru sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Primarna uloga potpomognute komunikacije u ranoj dobi je u pružanju alternativnog načina komunikacije tijekom razvoja govora (Romski i sur., 2015). Rezultati istraživanja govore u prilog značajnog napretka u jezičnom i komunikacijskom razvoju djece primjenom postupaka potpomognute komunikacije u ranoj intervenciji. Osim toga, istraživanja su pokazala da potpomognuta komunikacija, implementirana od najranije dobi, ne ometa djetetov razvoj govora, već suprotno – doprinosi njegovoj razumljivosti. Prema međunarodnim istraživanjima, okvirno se procjenjuje da u Hrvatskoj ima 4346 djece u dobi od 0-6 godina koja trebaju neki oblik potpomognute komunikacije. Prema izvješću Office of the Communication Champion (OCC) (2010) od ukupnog broja djece kojoj je potrebna potpomognuta komunikacija, 10% djece treba visokotehnološke uređaje za potpomognutu komunikaciju. Sukladno preporukama za učinkovito pružanje usluga potpomognute komunikacije i asistivne tehnologije u sustavu odgoja i obrazovanja (UNICEF, 2019.) predlažemo sljedeće nadopune vezano uz potpomognutu komunikaciju: 1. Dostupnost asistivne tehnologije za komunikaciju u ustanovama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja Djeci sa složenim komunikacijskim potrebama (koja jesu djeca s teškoćama/razvojnim odstupanjima) je važno osigurati niskotehnološka i/ili visokotehnološka sredstva za komunikaciju za vrijeme boravka u ustanovama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja jer je ključno da se individualizirana komunikacijska sredstva koriste u svim situacijama (ne samo kod kuće ili tijekom individualnog rada). Drugim riječima, stručni suradnik u suradnji s odgajateljima i roditeljima treba voditi računa o izradi niskotehnoloških sredstava (npr. grafičkih simbola/slika i vizualnih rasporeda), o edukaciji odgajatelja te primjeni niskotehnoloških i/ili visokotehnološka unutar skupine (ASHA, 2018). 2. Organizacija podrške unutar sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja U okviru istraživanja za primjenu potpomognute komunikacije, stručni suradnici navodili su nedostatak vremena kao odlučujući čimbenik za primjenu potpomognute komunikacije u dječjem vrtiću. Slijedom navedenog nužno je revidirati raspodjelu poslova stručnog suradnika logopeda i edukacijskog rehabilitatora te osigurati fond sati za izradu individualiziranih programa za primjenu potpomognute komunikacije, kao i adekvatan broj stručnih suradnika u odnosu na broj djece s teškoćama u razvoju. 3. Dostupnost cjeloživotnog obrazovanja Stručnim suradnicima, kao i odgajateljima, je važno omogućiti sudjelovanje na različitim edukacijama iz područja vezanog uz obilježja djeteta sa složenim komunikacijskim potrebama, rane identifikacije te primjene adekvatnih i znanstveno utemeljenih rano intervencijskih metoda u radu s djecom rane dobi i njihovim obiteljima. Primljeno na znanje Hvala na komentaru. Nedostatne kompetencije za korištenje asistivnih tehnologija spomenute su izazovu br. 5 Nedostatne kompetencije učitelja/nastavnika i stručnih suradnika za korištenje digitalnih (asistivnih) tehnologija, a Mjerom 6.2. planirano je osiguravanje dostupnosti različitih pomagala potpomognute komunikacije za učenike s teškoćama te će se stručnim usavršavanjem učitelja/nastavnika i stručnih suradnika za korištenje digitalnih (asistivnih) tehnologija omogućiti pravilno korištenje različitih pomagala potpomognute komunikacije za učenike sa složenim komunikacijskim potrebama.
152 VALENTINA KRAMARIĆ NACIONALNI PLAN RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE Jedan od ciljeva resornog ministarstva može se iščitati kroz dio teksta koji naširoko govori o broju nastavnih sati, a iz kojeg proizlazi da se njihov broj mora povećati, iako ne postoje čvrsti temelji i analize koje bi pokazale da će takav pristup polučiti željene rezultate u smislu kvalitetnijeg obrazovanja (što smo već obrazlagali tijekom rada radne skupine) jer nije uopće planirana struktura sati čiji će se broj povećati. Nacionalni plan razvoja sustava obrazovanja prepun je površnih analiza te dijelova koji su samo prepisani iz prošlih programskih planova, no temeljem kojih se do sada ništa značajnije u praksi nije napravilo. Problem postoji i u dijelu u kojem se navodi da se „isto tako, zbog pretjeranog oslanjanja na zakonodavstvo kao rješenje većine problema, nedovoljno upotrebljavaju „mekši” instrumenti politike koji bi mogli potaknuti provedbu promjena, kao što su poticaji, financiranje po učeniku, različiti pristupi upravljanju, izgradnja kapaciteta ili upotreba dokaza kako bi se dobila sveobuhvatnija potpora dionika. Iako su gotovo sve države u regiji uvele financiranje po učeniku kako bi potaknule lokalne dionike da smanje mrežu škola kao odgovor na smanjenje broja učenika, Hrvatska još uvijek financira inpute (npr. učitelje).“ Dakle, financiranje po broju učenika je rješenje u nekim drugim zemljama gdje ne postoji toliko problema s osnivačima, odnosno njihovim različitim pristupima obrazovanju. Iako su proračuni nekih osnivača veći od drugih, izdavanja namijenjena za obrazovanje ne rastu proporcionalno rastu proračuna tih osnivača. Stoga svjedočimo lošem i netransparentnom „gospodarenju“ od strane osnivača školskih ustanova diljem Hrvatske. Stoga je posebno problematičan i onaj dio analize koji navodi da se „škole, gradovi i općine moraju se pridržavati centralno određenih normi kojima se precizno utvrđuje broj administrativnog i pomoćno-tehničkog osoblja koji moraju biti zaposleni u svakoj školi, čime se otežava donošenje lokalnih rješenja koja bi mogla biti primjerenija i troškovno učinkovitija“. Naime, niz je problema koji se redovito događaju, a koji su uzrokovani neadekvatnim postupanjem osnivača: nejednaki i nesigurni uvjeti rada, neosiguravanje sredstava za rad, problemi kod zapošljavanja i zbrinjavanja organizacijskih viškova, produženi boravak, pomoćnici u nastavi, izbjegavanje plaćanja regresa i božićnice, kašnjenje s plaćanjem prijevoza za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama, kašnjenje s plaćanjem režija i drugih materijalnih troškova škola, zasnivanje radnih odnosa po podobnosti i neutemeljeni raskidi ugovora na određeno vrijeme, neplaćanje sistematskih pregleda, edukacija te općenito nepoštivanje prava iz kolektivnih ugovora. Upravo je iz navedenih primjera vidljivo kako jedinice područne i lokalne samouprave redovito ne/postupaju pa je očito da će, kada dobiju još veće ovlasti zasigurno doći do još veće netransparentnosti i „kaosa na terenu“ te se otvaraju vrata za ukidanje pedagoških standarda, što će, sudeći po radnim materijalima, biti i dio novog prijedloga Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Tako MZO, kada gotovo 15 godina ne može ispuniti minimum uvjeta propisanih Državnim pedagoškim standardom, neizravno uvodi štetnu mjeru njegovog postupnog ukidanja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima. Nacrt Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine srednjoročni je akt strateškoga planiranja koji je povezan s ispunjavanjem uvjeta koji omogućavaju provedbu fondova Europske unije u razdoblju od 2021. do 2027. godine. Isti pobliže definira provedbu strateškog cilja i prioritetnih područja javnih politika za sektor obrazovanja iz Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine i detaljnije opisuje ostvarenje strateških ciljeva iz drugih relevantnih sektorskih i više sektorskih strategija. Svi strateški dokumenti izrađeni su u skladu sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske te u skladu sa smjernicama u nadležnosti ministarstva za provedbu toga Zakona. Mjere koje su uključene u plan sadržajno navode koje aktivnosti će se provoditi i daju okvirni plan realizacije, ali će tek daljnja operacionalizacija provedbe odrediti odgovarajuću dinamiku uvođenja promjena u sustav, a u proces će se uključiti i relevantni stručnjaci iz ustanova sustava kao i predstavnici drugih relevantnih dionika. Planirane promjene nisu usmjerene na povećanje satnice po sebi, nego su usmjerene na modernizaciju i obogaćivanje sustava obveznog odgoja i obrazovanja, kojem u središtu stoje potrebe i interesi učenika te njegov cjelovit razvoj. Promjene su usmjerene na provedbu odgojno-obrazovnih programa kojim se potiču različiti oblici odgojno-obrazovnog rada u školskom i izvan-školskom kontekstu. Profesionalno osposobljavanje i profesionalni razvoj učitelja, stručnih suradnika i ravnatelja škola te njihov profesionalni i društveni status predstavljaju jedan od središnjih elemenata svih promjena. Vaši će prijedlozi biti uzeti u obzir prilikom izrade sektorskih provedbenih dokumenata, zakonskih i podzakonskih propisa i provedbenih mjera i aktivnosti.
153 Vedran Lakovic NACIONALNI PLAN RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE Pozdrav. NACIONALNI PLAN RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. je dobro i detaljno razrađen. Svakako, treba poticati sustav razvoja obrazovanja jer je on jako važan za učenike. Srdačan pozdrav. Vedran Laković Primljeno na znanje Hvala na komentaru.
154 Vedran Žadanj NACIONALNI PLAN RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE Razvoj sustava obrazovanja za navedeno razdoblje po meni bi morao uključivati više elemenata sadržanih u ciljevima održivog razvoja! Njih je sve skupa 17 i to nipošto nije pitanje samo ekolgije i zbrinjavanja otpada, kako se kod nas vrlo često, a neinformirano tumači. Jedan od ciljeva održivog razvoja je kvalitetno obrazovanje, a bez holističkog pristupa ostalim ciljevima nema niti dobrog obrazovanja, a svakako ni uređenog društva. Ti ciljevi trebali bi biti integrirani kroz kurikulume na svim razinama odgoja i obrazovanja, a ne samo identificirani u okviru vizije razvoja. Ne budemo li to napravili kvalitetno, detaljno i na način kako to rade neke zemlje, samo ćemo nastaviti biti u defanzivi po pitanju razvoja obrazovanja, bez kojega naprosto nema sretnog i održivog društva. Primljeno na znanje Hvala na komentaru. O navedenom će se voditi briga prilikom uvođenja cjelodnevne škole i prilikom osmišljavanja otvorenih poziva iz EU fondova, a kako bi se ponudio učenicima širi spektar izvannastavnih i izvanškolskih aktivnosti, pa tako i aktivnosti vezanih uz održivi razvoj.
155 Verica Lukačević NACIONALNI PLAN RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE Jedan od ciljeva resornog ministarstva može se iščitati kroz dio teksta koji naširoko govori o broju nastavnih sati, a iz kojeg proizlazi da se njihov broj mora povećati, iako ne postoje čvrsti temelji i analize koje bi pokazale da će takav pristup polučiti željene rezultate u smislu kvalitetnijeg obrazovanja (što smo već obrazlagali tijekom rada radne skupine) jer nije uopće planirana struktura sati čiji će se broj povećati. Nacionalni plan razvoja sustava obrazovanja prepun je površnih analiza te dijelova koji su samo prepisani iz prošlih programskih planova, no temeljem kojih se do sada ništa značajnije u praksi nije napravilo. Problem postoji i u dijelu u kojem se navodi da se „isto tako, zbog pretjeranog oslanjanja na zakonodavstvo kao rješenje većine problema, nedovoljno upotrebljavaju „mekši” instrumenti politike koji bi mogli potaknuti provedbu promjena, kao što su poticaji, financiranje po učeniku, različiti pristupi upravljanju, izgradnja kapaciteta ili upotreba dokaza kako bi se dobila sveobuhvatnija potpora dionika. Iako su gotovo sve države u regiji uvele financiranje po učeniku kako bi potaknule lokalne dionike da smanje mrežu škola kao odgovor na smanjenje broja učenika, Hrvatska još uvijek financira inpute (npr. učitelje).“ Dakle, financiranje po broju učenika je rješenje u nekim drugim zemljama gdje ne postoji toliko problema s osnivačima, odnosno njihovim različitim pristupima obrazovanju. Iako su proračuni nekih osnivača veći od drugih, izdavanja namijenjena za obrazovanje ne rastu proporcionalno rastu proračuna tih osnivača. Stoga svjedočimo lošem i netransparentnom „gospodarenju“ od strane osnivača školskih ustanova diljem Hrvatske. Stoga je posebno problematičan i onaj dio analize koji navodi da se „škole, gradovi i općine moraju se pridržavati centralno određenih normi kojima se precizno utvrđuje broj administrativnog i pomoćno-tehničkog osoblja koji moraju biti zaposleni u svakoj školi, čime se otežava donošenje lokalnih rješenja koja bi mogla biti primjerenija i troškovno učinkovitija“. Naime, niz je problema koji se redovito događaju, a koji su uzrokovani neadekvatnim postupanjem osnivača: nejednaki i nesigurni uvjeti rada, neosiguravanje sredstava za rad, problemi kod zapošljavanja i zbrinjavanja organizacijskih viškova, produženi boravak, pomoćnici u nastavi, izbjegavanje plaćanja regresa i božićnice, kašnjenje s plaćanjem prijevoza za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama, kašnjenje s plaćanjem režija i drugih materijalnih troškova škola, zasnivanje radnih odnosa po podobnosti i neutemeljeni raskidi ugovora na određeno vrijeme, neplaćanje sistematskih pregleda, edukacija te općenito nepoštivanje prava iz kolektivnih ugovora. Upravo je iz navedenih primjera vidljivo kako jedinice područne i lokalne samouprave redovito ne/postupaju pa je očito da će, kada dobiju još veće ovlasti zasigurno doći do još veće netransparentnosti i „kaosa na terenu“ te se otvaraju vrata za ukidanje pedagoških standarda, što će, sudeći po radnim materijalima, biti i dio novog prijedloga Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Tako MZO, kada gotovo 15 godina ne može ispuniti minimum uvjeta propisanih Državnim pedagoškim standardom, neizravno uvodi štetnu mjeru njegovog postupnog ukidanja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima. Nacrt Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine srednjoročni je akt strateškoga planiranja koji je povezan s ispunjavanjem uvjeta koji omogućavaju provedbu fondova Europske unije u razdoblju od 2021. do 2027. godine. Isti pobliže definira provedbu strateškog cilja i prioritetnih područja javnih politika za sektor obrazovanja iz Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine i detaljnije opisuje ostvarenje strateških ciljeva iz drugih relevantnih sektorskih i više sektorskih strategija. Svi strateški dokumenti izrađeni su u skladu sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske te u skladu sa smjernicama u nadležnosti ministarstva za provedbu toga Zakona. Mjere koje su uključene u plan sadržajno navode koje aktivnosti će se provoditi i daju okvirni plan realizacije, ali će tek daljnja operacionalizacija provedbe odrediti odgovarajuću dinamiku uvođenja promjena u sustav, a u proces će se uključiti i relevantni stručnjaci iz ustanova sustava kao i predstavnici drugih relevantnih dionika. Vaši će prijedlozi biti uzeti u obzir prilikom izrade sektorskih provedbenih dokumenata, zakonskih i podzakonskih propisa i provedbenih mjera i aktivnosti.
156 VIŠNJA MACH ORLIĆ 4.Opis srednjoročnih razvojnih potreba i razvojnih potencijala , 4.1. Sažetak analize razvojnih potreba i potencijala i glavni izazovi u području ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja te srednjoškolskog općeg i umjetničkog obrazovanja Poštovani, kada je riječ o umjetničkim školama (likovne škole), želim ukazati na neka područja koja mislim da bih trebala biti obuhvaćena, razrađena i usklađena s kurikularnom reformom i Nacionalnim kurikulumom za umjetničko obrazovanje, odnosno donošenjem kvalifikacija za redovito umjetničko obrazovanje, a koja su ovdje izostavljena. Mislim da je neophodna izrada knjiga, priručnika i digitalnih materijali za umjetničke predmete iz kojih će proizaći ishodi i koji će biti u skladu s kvalifikacijom umjetničkog zanimanja. Profesori stručnih predmeta škola likovnih umjetnosti izuzev predmeta Povijest likovne umjetnosti nemaju nikakve službene obrazovne materijale. U većini slučajeva sami oblikuju obrazovne sadržaje na temelju okvirnih programa. Njihova priprema za nastavu sličnija je pripremi profesora koji rade u visokom obrazovanju i time su u nepovoljnijem položaju od svojih kolega koji predaju opće predmete. Nadalje usklađivanje i reforma bi trebali predvidjeti način održavanja i financiranja umjetničkih ateljea u kojima se odvija umjetnička nastava. Takvi su prostori rijetki i specifični, a njihovo opremanje i održavanje je skupo te je u okviru postojećih zakona gotovo nemoguće osigurati adekvatne uvijete za provođenje suvremene nastave. U nadi da ćete uvažiti moje prijedloge, srdačan pozdrav. Primljeno na znanje Hvala na komentaru. U okviru Mjere 2.3. planirano je donošenje Nacionalnog kurikuluma za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje, kao i nacionalne kurikulume za gimnazijsko i umjetničko obrazovanje te s nacionalnim kurikulumima uskladiti predmetne kurikulume i kurikulume međupredmetnih tema. Konkretna operacionalizacija rješenja bit će definirana u Provedbenom programu i u pripadajućim i potrebnim zakonskim rješenjima te ćemo razmotriti Vaše prijedloge.
157 Vladimir Milošević NACIONALNI PLAN RAZVOJA SUSTAVA OBRAZOVANJA ZA RAZDOBLJE DO 2027. GODINE Jedan od ciljeva resornog ministarstva može se iščitati kroz dio teksta koji naširoko govori o broju nastavnih sati, a iz kojeg proizlazi da se njihov broj mora povećati, iako ne postoje čvrsti temelji i analize koje bi pokazale da će takav pristup polučiti željene rezultate u smislu kvalitetnijeg obrazovanja (što smo već obrazlagali tijekom rada radne skupine) jer nije uopće planirana struktura sati čiji će se broj povećati. Nacionalni plan razvoja sustava obrazovanja prepun je površnih analiza te dijelova koji su samo prepisani iz prošlih programskih planova, no temeljem kojih se do sada ništa značajnije u praksi nije napravilo. Problem postoji i u dijelu u kojem se navodi da se „isto tako, zbog pretjeranog oslanjanja na zakonodavstvo kao rješenje većine problema, nedovoljno upotrebljavaju „mekši” instrumenti politike koji bi mogli potaknuti provedbu promjena, kao što su poticaji, financiranje po učeniku, različiti pristupi upravljanju, izgradnja kapaciteta ili upotreba dokaza kako bi se dobila sveobuhvatnija potpora dionika. Iako su gotovo sve države u regiji uvele financiranje po učeniku kako bi potaknule lokalne dionike da smanje mrežu škola kao odgovor na smanjenje broja učenika, Hrvatska još uvijek financira inpute (npr. učitelje).“ Dakle, financiranje po broju učenika je rješenje u nekim drugim zemljama gdje ne postoji toliko problema s osnivačima, odnosno njihovim različitim pristupima obrazovanju. Iako su proračuni nekih osnivača veći od drugih, izdavanja namijenjena za obrazovanje ne rastu proporcionalno rastu proračuna tih osnivača. Stoga svjedočimo lošem i netransparentnom „gospodarenju“ od strane osnivača školskih ustanova diljem Hrvatske. Stoga je posebno problematičan i onaj dio analize koji navodi da se „škole, gradovi i općine moraju se pridržavati centralno određenih normi kojima se precizno utvrđuje broj administrativnog i pomoćno-tehničkog osoblja koji moraju biti zaposleni u svakoj školi, čime se otežava donošenje lokalnih rješenja koja bi mogla biti primjerenija i troškovno učinkovitija“. Naime, niz je problema koji se redovito događaju, a koji su uzrokovani neadekvatnim postupanjem osnivača: nejednaki i nesigurni uvjeti rada, neosiguravanje sredstava za rad, problemi kod zapošljavanja i zbrinjavanja organizacijskih viškova, produženi boravak, pomoćnici u nastavi, izbjegavanje plaćanja regresa i božićnice, kašnjenje s plaćanjem prijevoza za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama, kašnjenje s plaćanjem režija i drugih materijalnih troškova škola, zasnivanje radnih odnosa po podobnosti i neutemeljeni raskidi ugovora na određeno vrijeme, neplaćanje sistematskih pregleda, edukacija te općenito nepoštivanje prava iz kolektivnih ugovora. Upravo je iz navedenih primjera vidljivo kako jedinice područne i lokalne samouprave redovito ne/postupaju pa je očito da će, kada dobiju još veće ovlasti zasigurno doći do još veće netransparentnosti i „kaosa na terenu“ te se otvaraju vrata za ukidanje pedagoških standarda, što će, sudeći po radnim materijalima, biti i dio novog prijedloga Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Tako MZO, kada gotovo 15 godina ne može ispuniti minimum uvjeta propisanih Državnim pedagoškim standardom, neizravno uvodi štetnu mjeru njegovog postupnog ukidanja. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima. Nacrt Nacionalnog plana razvoja sustava obrazovanja za razdoblje do 2027. godine srednjoročni je akt strateškoga planiranja koji je povezan s ispunjavanjem uvjeta koji omogućavaju provedbu fondova Europske unije u razdoblju od 2021. do 2027. godine. Isti pobliže definira provedbu strateškog cilja i prioritetnih područja javnih politika za sektor obrazovanja iz Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine i detaljnije opisuje ostvarenje strateških ciljeva iz drugih relevantnih sektorskih i više sektorskih strategija. Svi strateški dokumenti izrađeni su u skladu sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske te u skladu sa smjernicama u nadležnosti ministarstva za provedbu toga Zakona. Mjere koje su uključene u plan sadržajno navode koje aktivnosti će se provoditi i daju okvirni plan realizacije, ali će tek daljnja operacionalizacija provedbe odrediti odgovarajuću dinamiku uvođenja promjena u sustav, a u proces će se uključiti i relevantni stručnjaci iz ustanova sustava kao i predstavnici drugih relevantnih dionika. Vaši će prijedlozi biti uzeti u obzir prilikom izrade sektorskih provedbenih dokumenata, zakonskih i podzakonskih propisa i provedbenih mjera i aktivnosti.
158 ŽARKO ČIŽMAR 5. Popis posebnih ciljeva s pripadajućim pokazateljima ishoda, opisom i pripadajućim mjerama za provedbu, Posebni cilj broj 10: Nastaviti informatizaciju sustava obrazovanja Mreža za razvoj digitalne pismenosti predlaže mjere za adresiranje izazova iz poglavlja 4.5. Sažetak analize razvojnih potreba i potencijala i glavni izazovi u području primjene digitalnih tehnologija u obrazovnom sustavu. Mreža predlaže promjenu naziva cilja 10. Nastaviti informatizaciju sustava obrazovanja tako da glasi: Posebni cilj broj 10: Osigurati razvoj digitalne pismenosti. Ova promjena uključuje nastavak informatizacije sustava obrazovanja, ali se naglasak stavlja na razvoj ključnih kompetencija iz preporuka Vijeća Europske unije o ključnim kompetencijama za cjeloživotno učenje. Mreža predlaže dodavanje pokazatelja ishoda: OI.02.2.75 Broj učenika srednjih škola koji godišnje sudjeluju u nastavi informatike Budući da je informatika izborni predmet od drugog do četvrtog razreda općih gimnazija, a za strukovne škole novi kurikulum informatike još uvijek nije donesen, ovaj bi pokazatelj mjerio porast broja učenika koji sudjeluju u strukturiranom razvoju digitalnih kompetencija. Nastavno na ovaj pokazatelj, Mreža predlaže dopunu predloženih i dodavanje novih mjera: Dopuna Mjere 10.2. Kontinuirano razvijati digitalne kompetencije Programi digitalnog obrazovanja nastavnika uključiti će razvoj kompetencija timskog projektnog učenja, kritičke analize informacija, digitalnog pripovijedanja, programiranja te oblikovanja, obrade i distribucije multimedijskih sadržaja na internetu. Dopuna Mjere 10.3. Ujednačiti opremljenost škola i potaknuti istraživanja i eksperimentiranja primjene digitalnih tehnologija u učenju i poučavanju Opremanje informatičkih učionica kao multimedijskih praktikuma, u kojima učenici oblikuju tekst, sliku, zvuk i računalni kod za projekte koji se bave suvremenom tematikom, osigurati će veću motiviranost učenika za sudjelovanje u nastavi. Mjera 10.8. Izjednačiti kurikulum informatike za sve srednje škole Svrha provedbe mjere: Kako bi se svim učenicima omogućio razvoj digitalnih kompetencija, potrebno je izjednačiti kurikulum informatike za sve strukovne škole s kurikulumom informatike za opće i jezične gimnazije te umjetničke škole. Budući da se radi o općeobrazovnom kurikulumu, ne postoji opravdani razlog zašto bi učenici strukovnih ili umjetničkih škola trebali po različitom programu usvajati ključne digitalne kompetencije koje su potrebne svim građanima i primjenjive u svim zanimanjima. Mjera 10.9. Uvesti informatiku kao obvezan predmet u sva četiri razreda srednjih škola Svrha provedbe mjere: Izbornost učenja informatike dovela je do toga da mnoge srednje škole u svojim školskim kurikulumima uopće nemaju informatiku kao izborni predmet. Od četrnaest javnih općih gimnazija u Gradu Zagrebu, samo jedna nudi učenicima izbornu informatiku prema važećem kurikulumu donesenom 2018. godine. Učenici tih škola moraju stjecati digitalne kompetencije samoučenjem ili na izvanškolskim aktivnostima, a vrlo je mala vjerojatnost da će biti zainteresirani za neki od informatičkih ili srodnih studija. Mjera 10.10. Omogućiti razvoj interdisciplinarnog projektnog učenja Svrha provedbe mjere: Ova mjera adresira problem slabih PISA rezultata hrvatskih učenika u području zajedničkog rješavanja problema, budući da je rješavanje komunikacijskih, kreativnih i tehničkih problema neodvojiva komponenta projektnog učenja. Interdisciplinarnim projektnim učenjem omogućuje se istovremeni razvoj cijelog spektra ključnih kompetencija od jezične, medijske i digitalne pismenosti do poduzetnosti, socijalnih vještina i kreativnih kompetencija kulturnog stvaralaštva. Mjera 10.11. Poticati neformalni razvoj digitalne pismenosti Svrha provedbe mjere: Ovom će se mjerom poduprijeti neformalni obrazovni programi koje provode organizacije civilnog društva i kulturno-obrazovne ustanove izvan sustava formalnog obrazovanja. Neformalni programi uključuju razvoj vještina programiranja i robotike, razvoj medijske pismenosti i audiovizualnog stvaralaštva te digitalnu inkluziju starijih osoba, osoba s invaliditetom i drugih ranjivih skupina. Takvi programi mogu poslužiti u testiranju ideja za izmjenu formalnih kurikuluma, promociji većeg sudjelovanja žena u digitalnom obrazovanju, a mogu pomoći i u reintegraciji NEET populacije u formalni sustav obrazovanja. Ovi se komentari temelje na istraživanjima koje je Mreža provela u zadnjih godinu dana u sklopu projekta Digitalna.hr. Rezultati istraživanja su dostupni na adresi https://digitalnapismenost.com.hr/istrazivanja/ Djelomično prihvaćen Hvala na komentarima. Prijedlog izmjene naziva posebnog cilja 10. se djelomično prihvaća. Naziv će biti izmijenjen tako da glasi Nastaviti proces informatizacije i primjene digitalnih tehnologija u obrazovnom sustavu. Informatizacija je širi pojam koji obuhvaća i potrebnu infrastrukturu, a u njemu su sadržane i akcije koje podrazumijevaju razvoj ključnih kompetencija i digitalne pismenosti što se vidi iz predloženih mjera. Vezano za komentar o pokazatelju Broj učenika srednjih škola koji godišnje sudjeluju u nastavi informatike, isti će biti dodan kao pokazatelj rezultata Mjere 10.2. Također, Mjera 10.2. bit će dopunjena sukladno prijedlogu. Prijedlog dopune Mjere 10.3. se ne prihvaća s obzirom da svrha provedbe mjere već pokriva navedeni prijedlog. Vezano za komentar o Mjeri 10.8. Vaš prijedlog će biti uzet u obzir prilikom izrade novih dokumenata, s obzirom da će se, sukladno Mjeri 2.3., kurikulumi kontinuirano unaprjeđivati. Komentar vezan uz predloženu Mjeru 10.9. Uvesti informatiku kao obvezan predmet u sva četiri razreda srednjih škola se ne prihvaća. Nastavni predmet Informatika obvezan je u prirodoslovno-matematičkim gimnazijama, u prirodoslovnim gimnazijama je dvije godine obvezni predmet dok je u ostalim gimnazijama Informatika obvezna u jednoj godini. Potrebna znanja učenici stječu međupredmetnom temom Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije za osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj, obveznom u svim predmetima, područjima i na svim razinama obrazovanja, a njome se razvija svijest o primjeni informacijske i komunikacijske tehnologije u osobnome i profesionalnome životu, o posljedicama njezine primjene te o pravima i odgovornostima digitalnoga građanina. Temom se jačaju znanja, vještine i stavovi djece i mladih kako bi bili spremni za učenje, rad i život u suvremenome okružju čiji je tehnologija sastavni dio. Stoga su ciljevi učenja i poučavanja ove teme osigurati djeci, mladima i učiteljima prilike u kojima će: primijeniti informacijsku i komunikacijsku tehnologiju za obrazovne, radne i privatne potrebe odgovorno, moralno i sigurno rabiti informacijsku i komunikacijsku tehnologiju učinkovito komunicirati i surađivati u digitalnome okružju informirano i kritički vrednovati i odabrati tehnologiju i služiti se tehnologijom primjerenom svrsi upravljati informacijama u digitalnome okružju stvarati i uređivati nove sadržaje te se kreativno izražavati s pomoću digitalnih medija. Ostvarivanje spomenutih ciljeva učenjem i poučavanjem teme, omogućava jačanje temeljnih kompetencija na način zanimljiv djeci i mladima zato što se odvija u njima bliskome digitalnom okružju. Također, mogućnost primjene ove teme u svim predmetnim kurikulumima, njezin izrazit naglasak na povezivanju različitih područja, predmeta i tema osigurava dodatnu mogućnost razvoja za svu djecu i mlade. Komentar koji se odnosi na predloženu Mjeru 10.10. Omogućiti razvoj interdisciplinarnog projektnog učenja se ne prihvaća budući da je obuhvaćena Mjerom 10.2. što je dodatno naglašeno izmjenama sukladno vašem prijedlogu. Vezano za komentar koji se odnosi na predloženu Mjeru 10.11. Poticati neformalni razvoj digitalne pismenosti napominjemo da je Ministarstvo nadležno za formalne programe obrazovanja bez obzira na koju razinu se odnose pa i onda kada je u pitanju obrazovanje odraslih. Vaše prijedloge uzet ćemo u obzir prilikom osmišljavanja natječaja u okviru kojih su partneri organizacije civilnog društva, a u proces će se uključiti i relevantni stručnjaci.