Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o morskom ribarstvu, s Nacrtom konačnog prijedloga zakona

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA, IV.RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU "... a studija koju je provela Europska komisija pokazala je da je visina kazni u Republici Hrvatskoj propisana za predmetne prekršaje među najnižima u Europskoj uniji." Predlažemo navesti puni naziv tj. referencu navedene studije. Prihvaćen Prihvaćeno. U točki IV. RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU uvodnog dijela Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o morskom ribarstvu, navodi se :“ Visine novčanih kazni za teške prekršaje propisane važećim Zakonom onemogućuju provođenje zahtjeva iz europskih uredbi, pošto su u važećem Zakonu novčane kazne za teške prekršaje propisane u rasponu novčanih kazni kao i za sve ostale prekršaje ili čak i niže u odnosu na druge prekršajne odredbe, a studija ( Study on the sanctioning systems of Member States for infringements to the rules of the Common Fisheries Policy EU overall report : final report; 2021.; https://op.europa.eu/s/vDjs ) , koju je provela Europska komisija, pokazala je da je visina kazni u Republici Hrvatskoj propisana za predmetne prekršaje među najnižima u Europskoj uniji.
2 UDRUŽENJE OBRTNIKA PULA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA, Članak 5. Stavak 5. odnosi se na mogućnost sakupljanja živih školjkaša s uzgojnih instalacija u skladu s člankom 15. stavkom 8. ovog Zakona. Nejasno je propisano tko smije vršiti sakupljanje školjkaša: da li isključivo ovlaštenik povlastice koji ima upisane odgovarajuće alate za sakupljanje školjkaša te po potrebi i ronilačke aparate, ili to može i nositelj dozvole za uzgoj sa čijih se instalacija skidaju školjkaši (koji traži dozvolu Ministarstva) i/ili nositelj dozvole za uzgoj koji uzima školjkaše za daljnji uzgoj, iako nemaju upisane odgovarajuće alate? Smatramo da bi samo ovlaštenici povlastice sa upisanim odgovarajućim alatima trebali imati tu mogućnost, ali zbog nejasne formulacije molimo da potvrdite da se ovom odredbom propisala mogućnost sakupljanja tih školjkaša samo ovlaštenicima s odgovarajućom povlasticom i alatima. Prihvaćen Prihvaća se. Unaprijeđen je izričaj odgovarajuće odredbe kako bi bilo jasno da zahtjev za skidanje obraštaja školjkaša s uzgojnih instalacija za uzgoj ribe za potrebe daljnjeg uzgoja podnosi nositelj dozvole za akvakulturu za uzgoj školjkaša uz prethodnu suglasnost nositelja dozvole za uzgoj riba.
3 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA, Članak 15. Smatramo da se rješenje iz članka 15., stavak 14., osim ministarstvu nadležnom za zaštitu prirode, treba dostaviti i pojedinim javnim ustanovama za upravljanje tim zaštićenim područjima. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Rješenje iz članka 15. koje Ministarstvo poljoprivrede donosi za obavljanje ribolova u znanstvene i nastavne svrhe na području koje je zaštićeno sukladno Zakonu o zaštiti prirode se dostavlja na znanje ministarstvu nadležnom za zaštitu prirode koje je ujedno nadležno za izdavanje dopuštenja za istraživanja na području nacionalnog parka, posebnog rezervata i parka prirode
4 MATICA UMIROVLJENIKA OPĆINE KALI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA, Članak 5. Poštovani, Matica umirovljenika Općine Kali, već više od dvije godine vodi borbu za izmjenu Zakona o morskom ribarstvu. Općina Kali jedna je od rijetkih Općina na čijoj jugoistočnoj strani ima čak šest koncesijskih polja za uzgoj ribe dvaju koncesionara. Mještani su stoljećima profesionalno i rekreativno lovili ribu na tom području, a zbog predmetnog Zakona koji im je zabranio bilo kakvu djelatnost na udaljenosti manjoj od 300 metara od ribouzgajališta, sad su zakinuti u svom tradicionalnom načinu otočkog života. Naime, mještani Kali naučili su da nakon jutarnje kave par sati odu udičariti s prijateljima i unucima, te se vrate kući na ručak. Tim načinom života njihov dan je u cijelosti ispunjen. Danas, uz ovu zakonsku regulativu, čim odvežu brod iz porta, oni su u prekršaju, a da bi udičarili moraju ploviti par sati, što je financijski udar na njihov skroman umirovljenički budžet. Stoga, predlažemo da se u članku 5. prijedloga izmjena i dopuna Zakona o morskom ribarstvu, kojim se mijenja članak 14., isti izmijeni na način da se nakon stavka 5. doda stavak 6. koji glasi: "Iznimno od stavka 2. ovog članka, nositelj dozvole za akvakulturu zajedno s predstavnicima jedinica lokalne samouprave na čijem području se nalazi uzgajalište, odredit će zonu izvan oznake položaja uzgajališta (koja najmanje ometa djelatnost uzgoja) u kojoj je domicilnom stanovništvu dopušteno obavljanje rekreacijskog ribolova iz usidrenog plovila isključivo kačanicom (kanjarom)." Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Ističemo kako sa stručnog aspekta, postoji niz razloga za provedbu zabrane svih oblika ribolova u blizini uzgajališta. Osim onemogućavanja ometanja radnji na uzgajalištima, zabrana ribolova u području oko uzgajališta ima za cilj i zaštitu divljih stokova riba. Naime, uzgajališta su vrlo atraktivna divljim populacijama riba zbog lakše dostupnosti hrane te na ovaj način djeluju kao ekološke zamke. U ovakvim su uvjetima divlje populacije izuzetno osjetljive na ribolovne aktivnosti te bi povećani ribolovni pritisak u ovim lokaliziranim područjima mogao u značajnoj mjeri doprinijeti prekomjernom iskorištavanju divljih stokova. Osim toga, prisutnost divljih populacija u blizini uzgajališta djeluje kao prirodni biofilter obzirom da divlja riba uklanja viškove hrane koja se koristi u uzgojnom procesu i na taj način smanjuje utisak uzgajališta na okoliš. Osim toga, u odnosu na izneseni prijedlog, moramo istaknuti kako predloženi pristup nije u skladu s principima upravljanja živim morskim resursima na nacionalnoj razini. Naime, zaštita živih morskih resursa u nadležnosti je Republike Hrvatske, a riblji fond predstavlja prirodno dobro od interesa za Republiku Hrvatsku kojim se upravlja na razini države u čitavom ribolovnom moru.
5 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA, IV.RAZLOZI ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU Pozdravljamo donošenje zakonskog akta koji propisuje više kazne za počinitelje prekršaja, odnosno one koje imaju učinkoviti i odvraćajući učinak. Nadamo se da će zaživjeti i u praksi. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Uvažavajući izneseno mišljenje, predloženi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o morskom ribarstvo stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama. U svim započetim postupcima nakon stupanja na snagu ovih izmjena i dopuna Zakona, započinje primjena svih odredbi izmjena i dopuna Zakona, pa tako i odredbi o visini propisanih novčanih kazni.
6 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA Smatramo kako bi se odredbe prijedloga Zakona koje se odnose na zaštićena područja, uz navedene kategorije nacionalnog parka, parka prirode i posebnog rezervata trebale proširiti i na kategorije značajnog krajobraza, spomenika prirode i ekološke mreže. S ovim bi se uspostavila osnova za eventualno buduće reguliranje podzakonskim aktima ribolova u ovim područjima ukoliko se pokaže da neke od ribolovnih aktivnosti na nekom području imaju značajan utjecaj na vrijednosti zbog kojih je područje proglašeno zaštićenim/ekološkom mrežom, što trenutačnim zakonskim okvirom nije moguće. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Intervencije u članak 7. nisu predmet izmjena ovog Zakona te ćemo komentar sagledati u cijelosti u nadolazećem periodu. Zakon o morskom ribarstvu primjenjuje se na cjelokupno ribolovno more Republike Hrvatske te se regulacija ribolova pomoću mjera upravljanja koje se donose podzakonskim propisima sukladno članku 12. Zakona može uspostaviti u bilo kojem njegovom dijelu.
7 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA, Uz članak 19. Čuvari prirode imaju ovlasti propisane člancima 65., 67. i 70. Zakona koji se odnose na inspekcijski nadzor ali iz ovog pojašnjenja se čini da je to samo onda kad provode neposredni nadzor. Molimo pojašnjenje za što su točno ovlašteni čuvari prirode dopunama ovog zakona i koji su kriteriji za njihovu provedbu nadzora. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Čuvari prirode u provođenju inspekcijskog nadzora imaju ovlasti ovlaštenih osoba. Kako bi čuvari prirode mogli obavljati inspekcijske nadzore, moraju biti stručno osposobljeni, sukladno programu stručnog osposobljavanja propisanom Pravilnikom o stručnom osposobljavanju ovlaštenih osoba („Narodne novine“ br. 70/19.) te po završenom osposobljavanju dobivaju rješenje o ovlaštenju. Stručno osposobljeni čuvari prirode provode neposredne nadzore te imaju ovlasti iz članka 67., članka 69. točaka 4.,5. i 7. te iz članka 70. važećeg Zakona.
8 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA, Članak 19. Članak 19., stavak 2. navodi da čuvari prirode imaju ovlasti propisane člancima 65., 67. i 70. Zakona. Ti članci odnose se na provedbu inspekcijskog nadzora. Međutim, kriterij za obavljanje poslova inspektora propisani člankom 20. ovog Prijedloga Zakona međuostalim uključuju i položen državni stručni ispit, za kojeg čuvari prirode nemaju obavezu polaganja niti većina njih ima odgovarajuće obrazovanje. Molimo pojašnjenje znači li to da će čuvari prirode morati polagati navedeni ispit kako bi dobili ovlasti ovlaštenih osoba? Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Definiranje uvjeta za obavljanje neposrednog nadzora čuvara prirode nije predmet izmjena ovog Zakona. Navedeno je regulirano člankom 63 važećeg Zakona o morskom ribarstvu, koji propisuje uvjete za obavljanje neposrednog nadzora ovlaštenih osoba –čuvara prirode. Ovlaštene osobe-čuvari prirode moraju biti stručno osposobljeni za obavljanje neposrednog nadzora iz članka 61.a važećeg zakona, te nisu u obvezi polagati državni stručni ispit koji polažu inspektori.
9 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA, Članak 15. Smatramo kako bi se odredbe prijedloga Zakona koje se odnose na zaštićena područja, uz navedene kategorije nacionalnog parka, parka prirode i posebnog rezervata trebale proširiti i na kategorije značajnog krajobraza, spomenika prirode i ekološke mreže. S ovim bi se uspostavila osnova za eventualno buduće reguliranje podzakonskim aktima ribolova u ovim područjima ukoliko se pokaže da neke od ribolovnih aktivnosti na nekom području imaju značajan utjecaj na vrijednosti zbog kojih je područje proglašeno zaštićenim/ekološkom mrežom, što trenutačnim zakonskim okvirom nije moguće. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Intervencije u članak 7. nisu predmet izmjena ovog Zakona te ćemo komentar sagledati u cijelosti u nadolazećem periodu. Zakon o morskom ribarstvu primjenjuje se na cjelokupno ribolovno more Republike Hrvatske te se regulacija ribolova pomoću mjera upravljanja koje se donose podzakonskim propisima sukladno članku 12. Zakona može uspostaviti u bilo kojem njegovom dijelu.
10 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA Je li se donošenjem zakona po hitnom postupku nastojalo opravdati e-savjetovanje u trajanju od 8 dana, od čega je 5 radnih dana? Pri tome, valja spomenuti da su dorade koje se predlažu ovim Prijedlogom Zakona, odnosno razne uredbe i regulative EU mahom starijeg datuma donošenja (izuzev Smjernica o državnim potporama u sektoru ribarstva i akvakulture i Zakona o pomorskom dobru) stoga smatramo da je 8 dana javnog savjetovanja neprimjereno za ovu važnu temu. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Zakon je potrebno donijeti po hitom postupku radi žurne potrebe ažuriranja pravne stečevine EU, unaprjeđenja njene provedbe, uklanjanja nedorečenosti i nedosljednosti i, općenito, usklađivanja odredbi unutar samog Zakona kao i s odredbama drugih nacionalnih zakonskih propisa, sve s ciljem poboljšanja učinkovitosti zakonskih odredbi.
11 UDRUŽENJE OBRTNIKA PULA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA Predlažemo da se ovim izmjenama zakona o morskom ribarstvu obuhvati i članak 40. stavak 5. koji sada glasi: (5) Pasivni kapacitet uključuje kapacitet izražen u tonaži (GT) i snazi (kW), a odnosi se na: – razliku kapaciteta između plovila upisanih u povlasticu u slučaju zamjene plovila novim plovilom manje snage i/ili manje tonaže ili zamjene porivnog stroja novim, ali manje snage ili – kapacitet koji je prešao na raspolaganje državi, a predstavlja razliku između ukupnog kapaciteta ribarske flote iz stavka 1. ovoga članka i pasivnog kapaciteta koji je na raspolaganju vlasnicima plovila iz podstavka 1. ovoga stavka. Predlažemo da se na kraju prve alineje doda tekst: „ili u slučaju kupovine aktivne povlastice koja se upisuje na plovilo manje snage i/ili manje tonaže ili s porivnom strojem manje snage ili“ Obrazloženje: na predloženi način ribari bi imali prilike 3 godine raspolagati i pasivnim kapacitetom koji nastane pri kupnji aktivne povlastice bez plovila, kako se isti ne bi trajno izgubio, a što sada ribarima zadaje velike probleme. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Intervencije u članak 40. nisu predmet izmjena ovog Zakona. Kako je osnovna intencija ovog prijedloga Zakona izmijeniti i dopuniti zakonske odredbe prije svega radi unaprjeđenja provedbe pravne stečevine EU, uklanjanja postojećih nedorečenosti i nedosljednosti odredbi Zakona i, općenito, usklađivanja odredbi unutar samog Zakona kao i s odredbama drugih nacionalnih zakonskih propisa, pitanje upravljanja kapacitetom flote nije bilo moguće adresirati u ovoj iteraciji izmjena i dopuna. Pitanje upravljanja kapacitetom flote izrazito je kompleksno te zahtijeva sveobuhvatno sagledavanje problematike i temeljite analize čemu ćemo se posvetiti u nadolazećem periodu.
12 UDRUŽENJE OBRTNIKA PULA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA Uvažavajući sve razloge za hitni postupak, ipak smatramo da je rok za očitovanje i za ozbiljniju analizu predloženih izmjena prekratak, te da bi ga trebalo produljiti za bar deset dana. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Razumijevajući iskazanu zabrinutost, ističemo kako je osnovna intencija ovog prijedloga izmijeniti i dopuniti odredbe Zakona prije svega radi unaprjeđenja provedbe pravne stečevine EU, uklanjanja postojećih nedorečenosti i nedosljednosti odredbi Zakona i, općenito, usklađivanja odredbi unutar samog Zakona kao i s odredbama drugih nacionalnih zakonskih propisa što su sve izmjene koje bi trebale unaprijediti provedbu obveza i osigurati veću učinkovitost upravljačkog okvira.
13 HOK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA Predlažemo da se u izmjenama obuhvati još jedan članak – čl. 40. stavak 7. Sadašnja odredba glasi: „(7) Vlasnici plovila na koja je izdana povlastica za obavljanje gospodarskog ribolova mogu raspolagati pasivnim kapacitetom iz stavka 5. podstavka 1. ovoga članka, kroz period od najviše tri godine, a smiju ga ustupiti drugim vlasnicima plovila i/ili ga mogu iskoristiti za plovila u svom vlasništvu na način da se pasivni kapacitet prenosi u cijelosti ili u najviše dva dijela.“ Predlažemo brisati dio rečenice na kraju „na način da se pasivni kapacitet prenosi u cijelosti ili u najviše dva dijela“ jer je izričito štetan i ograničavajući za našu ribarsku flotu. U interesu je hrvatskog ribarstva da se postojeći kapacitet što bolje održi i da se olakša mogućnost prijenosa na način koji je ovlaštenicima povlastica potreban. Od trenutka donošenja Zakona o morskom ribarstvu naglašavamo potrebu ribara za iskorištavanje pasivnog kapaciteta u državnom vlasništvu, radi usklađivanja GT-a i kilovata motora kod njenih zamjena, a posljedica su starosti plovila ili motora. Trenutno jedini način je da se u cijelosti iskoristi barem pasivni kapacitet koji je u vlasništvu ribara za što je potrebno izmijeniti navedenu odredbu Zakona. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Primljeno na znanje. Intervencije u članak 40. nisu predmet izmjena ovog Zakona. Kako je osnovna intencija ovog prijedloga Zakona izmijeniti i dopuniti zakonske odredbe prije svega radi unaprjeđenja provedbe pravne stečevine EU, uklanjanja postojećih nedorečenosti i nedosljednosti odredbi Zakona i, općenito, usklađivanja odredbi unutar samog Zakona kao i s odredbama drugih nacionalnih zakonskih propisa, pitanje upravljanja kapacitetom flote nije bilo moguće adresirati u ovoj iteraciji izmjena i dopuna. Pitanje upravljanja kapacitetom flote izrazito je kompleksno te zahtijeva sveobuhvatno sagledavanje problematike i temeljite analize čemu ćemo se posvetiti u nadolazećem periodu.
14 IVAN HORŽIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA Svaka čast za bolju i vridniju budućnost svakog Hrvata.(veće prilike za mlade ribare) Usuglašeno s EU.par. European Parliament and of the Council establishing a multiannual management plan for bluefin tuna in the eastern Atlantic and the Mediterranean, amending Regulations (EC) No 1936/2001, (EU) 2017/2107, and (EU) 2019/833 and repealing Regulation (EU) 2016/1627 (08143/1/2023 – C9-0222/2023 – 2019/0272(COD)) Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Republika Hrvatska kao članica Europske unije dužna je primjenjivati pravnu stečevinu Unije. Uredbe Parlamenta i Vijeća sadrže odredbe koje su izravno primjenjive u Državama članicama, a Zakonom o morskom ribarstvu redovno se ažurira popis pravne stečevine koja sadrži odredbe koje zahtijevaju dodatnu razradu na nacionalnoj razini.
15 ŠIME VALIDŽIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA Najprije, 8 dana je prekratko za ovako važnu temu. Ne treba poticati ribarstvo ni akvakulturu nego prekvalifikaciju ribara za druge gospodarske grane. Riblje vrste su ugrožene u Jadranskom moru i u svim morima svijeta. Zbog gospodarskog ribolova masovno stradaju dupini, kornjače, ptice i brojne druge skupine životinjskih vrsta koje žive ili povremeno borave u morima. Svake godine, ljudi u morima svijeta poubijaju nekoliko tisuća milijarda riba. Iako se akvakultura čini kao rješenje za prekomjerni ribolov, to je zabluda jer je za svaki kilogram uzgojene ribe potrebno nekoliko kilograma hrane, koja je često riba iz izlova. Čak i ako se uzgojene ribe hrane biljnom hranom, i to nije održivo jer se često koristi soja iz Južne Amerike gdje se zbog širenja poljoprivrede događa masovno uništavanje tropskih prašuma, istrebljenje biljnih i životinjskih vrsta i genocid protiv domorodačkih naroda. Na lokalnoj razini, akvakultura uzrokuje visoku koncentraciju zagađenja (ostacima hrane, izmetom, antibioticima i slično). Ribe ne postoje samo da ih ljudi jedu nego njihov život ima smisao sam po sebi. Europske i hrvatske agencije ne bi trebale davati potpore neodrživim i okrutnim gospodarskim granama kao što su ribarstvo i akvakultura. To što ribe ne vrište kad ih se ubija ne znači da ne pate i to se ne može uskladiti s 'dobrobiti životinja'. Treba poticati biljnu poljoprivredu u Hrvatskoj a ne da, na primjer, u trgovinama nema sojinog mlijeka iz Hrvatske i da se grah i soja uvoze iz Južne Amerike. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Uvažavajući iznesene zabrinutosti o utjecaju ribolova na morski ekosustav, ističemo kako Republika Hrvatska, kao članica Europske unije i regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom, usklađuje nacionalne mjere s odredbama EU i regionalnih politika te ima za cilj postizanje dugoročno održivog ribarstva s okolišnog i socioekonomskog aspekta, nastojeći osigurati iskorištavanje resursa iznad razina koje osiguravaju najviši održivi prinos kao i minimiziranje negativnih utjecaja ribarstva na morski ekosustav.