Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Prijedlog Zakona o državnoj informacijskoj infrastrukturi

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 KRUNOSLAV HRNJAK Osnovna načela , Članak 3. U osnovna načela treba uključiti mogućnost strojnog pristupa javnim podacima i strojno čitljivom formatu podataka. Trebalo bi prakticirati "API first" princip odnosno forsirati izradu aplikacijskih sučelja na kojima se kasnije temelje korisnička sučelja. Digitalizacije RH i sveo bih preporuke na pet točaka: 1. Hrvatski IT digitalizira RH - omogućiti veće uključivanje privatnih tvrtki u uspostavu IT infrastrukture u RH (pored FINA, AKD, APIS, CARNet-a...) 2. eOI obvezno sredstvo identifikacije - obavezno svi javni servisi bilo u privatne ili poslovne svrhe se moraju moći konzumirati sa eOI koja je obvezna za sve punoljetne građane (zabraniti ograničavanje isključivo na FINA ili AKD certifikate za pojedinu uslugu). 3. EU CEF digitalna infrastruktura kao okosnica IT infrastrukture 4. Otvoreni API (strojni pristup) 5. Otvoreni podaci (strojno čitljvo) Rado bih da sa primjerima, kako to za raliku od RH radi Estonija, pokažemo kako ubrzati digitalni razvoj pa da predložimo slijediti taj model i omogućimo brži digitalni razvoj RH. Nije prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ovaj Zakon definira osnovne pretpostavke za razvoj i upravljanja državnom informacijskom infrastrukturom. Tehničke izvedbe pojedinih dijelova propisanih ovim Zakonom bit će predmet podzakonskih akata.
2 KRUNOSLAV HRNJAK Korištenje sustava, Članak 14. Izuzetno bitni elementi uvjeta i način korištenja, prava i obveze fizičkih i pravnih osoba, vezana uz korištenje sustava e-Građani nisu navedena u ovom zakonu već se isto delegira na Uredbu iz članka 9. ovog Zakona. Kao minimalno se treba propisati besplatno korištenje javne IT infrastrukture za građane, privatni i javni sektor i mogućnost korištenja bez ograničenja i diskriminacije. Primjerice trenutno NIAS mogu koristiti tvrtke u javnom vlasništvu dok ne mogu tvrtke u privatnom vlasništvu. Tako upravitelji zgradama kao GSKG mogu koristiti NIAS dok privatni upravitelji (da ih ne nabrajam i reklamiram) ne mogu? Komponenta za digitalni potpis imamo barem pet u RH, sve su financirane javnim novcem, a neke i kroz EU sredstva – za niti jednu nije dostupan javno objavljen API niti je definirana mogućnost korištenja iste. Nije prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Navedeni komentar se ne odnosi na odredbu koja se komentira, a ovim zakonom je propisano da će se komponente državne informacijske infrastrukture moći izložiti i privatnom sektoru pod propisanim uvjetima.
3 KRUNOSLAV HRNJAK Uvjeti i način korištenja državne informacijske infrastrukture, Članak 9. Vrag leži u detaljima. Imamo zakon koji se u svim bitnim elementima poziva na Uredbu iz članka 9. ovog zakona. Kao minimalno trebalo bi objaviti barem nacrt prijedloga spomenute Uredbe jer će upravo o njoj ovisiti hoćemo li nastaviti kao do sada sa nakaradnim modelima izmišljanja tople vode, višestruke izgradnje i naplate jednih te istih komponenti, osmišljavanje nepotrebnih komponenti i ignoriranje postojećeg stanja tehnike. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Obrazloženje: Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Napominjemo da je svrha uredbi koje donosi Vlada je da se njima izvršavaju zakoni koje donosi Sabor. Kada bi baš sve odredbe koje se tiču Zakona bile sadržane u istome, to bi dvojako negativno utjecalo na njegovu primjenu. Prvo, bio bi glomazan i nepregledan, a drugo, mnogo važnije, sporije bi hvatao korak s vremenom, što je kod tehničkih zakona posebno bitno. Uredbu naime donosi Vlada i nije potrebno provoditi opsežne predradnje, a moguće je prilagoditi akt (uredbu) tehničkim izazovima koje vrijeme nosi.
4 KRUNOSLAV HRNJAK Korištenje državne informacijske infrastrukture za gospodarske subjekte i neprofitne pravne osobe, Članak 8. Korištenje javne IT infrastrukture treba biti bez naplate jer se sa naplatom samo stvara dodatna administracija, značajno nameće tehnička kompletnost oko samog mjerenja potrošnje, obračuna i naplate što će biti veći trošak od na kraju prikupljenih sredstava. Od takvog modela se već odustalo na pojedinim setovima podataka kao što su prostorni podaci DGU-a. Dodatno propisivanje naplate doveli bi do unazađenija od dosadašnje prakse. Javna IT infrastruktura već je velikom dijelom plaćena javnim novcem, što poreznih obveznika, što kroz EU fondove, a i u ovom zakonu predviđa se financiranje kroz sredstva NPOO-a (moguće je i da bi ovakva dodatna naplata bila i u suprotnostima sa odredbama Eu fondova koji financiraju samu izgradnju). Sam trošak dodatnog korištenja je zanemariv u odnosu na trošak uspostave i održavanja sustava, a otvorenost za korištenje u privatne/javne/poslovne svrhe značajno pridonosi većem korištenju javne IT infrastrukture i značajno potiče daljnju digitalizaciju i uz to povećava sigurnost u provođenju transakcija jer se oslanja na autorizirane podatke iz kredibilnih registara. Ukoliko se ne odustane od modela naplate (unatoč većoj kompleksnosti, unatoč EU smjernicama, unatoč tome što će taj prihod biti zanemariv) tada naknade za korištenje treba propisati na državnoj razini, a ne da svaki čelnik tijela državne uprave postavlja uvjete i način korištenja kao i cjenik korištenja. To će posebno dovesti do velikih razlika u postupanjima i cijenama – od toga kako sam ranije spomenuo da su podaci i servisi već sada besplatni (primjer DGU) do toga da će netko propisati sulude naknade iz animoziteta prema privatnim tvrtkama baziranom na soc-komunističkom percipiranju privatnog sektora. Nije prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. S obzirom da je teško unaprijed predvidjeti tko će i u kojoj mjeri iskorištavati državnu informacijsku infrastrukturu, nužno je da je za određene kategorije korisnika korištenje državne informacijske infrastrukture naplatno. Nadalje, naplatno korištenje državne informacijske infrastrukture garancija je sigurnog upravljanja njenim kapacitetima te je to dodatan razlog zbog kojeg je ista naplatna za određene kategorije korisnika.
5 Slaven Stevanov GLAVA TREĆA (III.) PREKRŠAJNE ODREDBE, Teži prekršaji Poštovani, smatram kako bi kazna za teže prekršaje trebala biti veća jer ukoliko se netko ne pridržava pravila, naši podatci bi mogli biti ugroženi. U današnje vrijeme su informacije jako važne, a neke ustanove koje pokušavaju zaobići zakon si mogu priuštiti kaznu do 15.000,00 EUR-a. Stoga predlažem da se kazne kreću od 15.000,00 EUR-a na više. Nije prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Držimo da je u ovom trenutku raspon sankcija ovako kako je propisan zadovoljavajući. Svrha ovako propisanih sankcija je da imaju odvraćajući učinak, te shodno tome smatramo da su primjereno odmjerene. Ukoliko se navedeni iznosi u praksi pokažu nedostatnim da bi se ostvarila svrha prekršajnih odredbi, utoliko će se isti izmijeniti.
6 Magdalena Ginder Korištenje sustava, Članak 14. Poštovani, ovo je moj komentar na članak 14. Smatram da bi korištenje e-Sustava e-Građani trebalo biti potpuno besplatno za sve građane Republike Hrvatske. Hvala i lp. Magdalena Ginder Nije prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Sustav e-Građani je besplatan i korištenje istog se ne naplaćuje.
7 Milan Rogic Definicija, Članak 27. Potrebno je definirati odnos komercijalnih operatera (mreža) u odnosu na državnu infrastrukturu. Naime, izvjesno je da velik broj korisnika neće biti u području (dostupnosti) izgrađenosti državne infrastrukture, alternativa do prve priključne točke su komercijalni operateri ili neki drugi model koji je potrebno navesti. Nije prihvaćen Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Ovaj zakon definira korištenje mreža za potrebe javnopravnih tijela, koje nisu namijenjene građanima i gospodarskim subjektima kao krajnjim korisnicima. Svakako smo svjesni potrebe da brzi internetski pristup bude osiguran svim građanima RH, neovisno o njihovom mjestu prebivališta, te se stoga provode različiti projekti financirani iz europskih fondova, međutim, članak na koji se odnosi komentar jasno definira da su mreže namijenjene korištenju od strane javnopravnih tijela i javnih ustanova čiji je jedini osnivač Republika Hrvatska u svrhu međusobnog sigurnog povezivanja, pristupa Internetu te objave mrežnih usluga koje pružaju drugim javnopravnim tijelima i javnim ustanovama čiji je osnivač Republika Hrvatska.
8 KRUNOSLAV HRNJAK Definicija, Članak 17. Na razini EU već su razvijene komponente odnosno „gradivni blokovi“ koji uključuju komponente: eDostave, eFakturiranja, ePotpisa kao i veći broj drugih komponenti što bi trebala biti okosnica izgradnje digitalne infrastrukture. Izvor: https://ec.europa.eu/digital-building-blocks/sites/display/DIGITAL/Digital+Homepage Delegiranje izrade popisa zajedničkih komponenti Uredbom iz članka 9. ovog Zakona otvara se mogućnost nanovnog izmišljanja tople vode oko odabira komponenti, prijedloga zatvorenih vlasničkih (engl. proprietary) rješenja ili rješenja koja su razvile javne tvrtke kao FINA i AKD u kojima favoriziraju sami sebe (kao što je to slučaj sa njihovim potpisnim rješenjima gdje eliminiraju mogućnost upotrebe certifikata koje oni sami ne izdaju). Već do sada je postojala prilika da se potpisne komponente kao ePorezna koja je razvijena i financirana još iz EU pred-pristupnih fondova koriste kad god je potrebno aplicirati elektronički potpis i to za sve javne institucije, javnopravna tijela, građane ili privatne tvrtke. Nažalost do sada nije bilo sluha za promociju postojeće infrastrukture i njezinu bolju eksploataciju kada je već jednom plaćena javnim novcem. Osim što se višekratno plaća izrada jedne te iste komponente tehnološki je teško pratiti i pomiriti veći broj istovrsnih komponenti za rad na jednom računalu. Trenutno korištena potpisna rješenja u RH koja sam ja identificirao (moguće da ima još toga): 1. AKD d.o.o. - Signer 2. FINA - Financijska agencija - FINA PKI 3. Porezna uprava - ePorezna plugin 4. Carinska urpava - Carinski G2B klijent 5. HZMO - Jana I koja komponenta/rješenje će sada biti preferirano? Hoće li biti objavljena spacifikacija aplikacijskog programskog sučelja (engl. API)? Pritom AKD namjerno blokira FINA certifikate, a FINA namjerno blokira AKD certifikate. Isto je već sada u suprotnosti sa Zakonom o državnoj informacijskoj infrastrukturi (NN 92/14): Članak 5. - Načela razvitka državne informacijske infrastrukture 2. sustavni razvitak informacijske infrastrukture 6. interoperabilnost, skalabilnost i ponovno korištenje, labavo povezivanje 7. racionalizacija izdataka za izgradnju informacijske infrastrukture na razini svih tijela javnog sektora. Primljeno na znanje Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Komentar je načelnog karaktera i kao takav ne sadrži konstruktivan prijedlog izmjene odredbe na koju se odnosi. Većina spomenutih gradivnih blokova koji se spominju u komentaru već su razvijeni i koriste se u državnoj informacijskoj infrastrukturi. Cjeloviti popis svih zajedničkih komponenti predmet bit će predmet podzakonskih propisa.
9 KRUNOSLAV HRNJAK Razvoj i pružanje e-usluga, Članak 13. Ukoliko Javnopravna tijela i javne ustanove rade razvoj i nadogradnju postojećih e-usluga mogu se pojaviti različiti izazovi i problemi uključivo: 1. Financijska ograničenja: Razvoj i implementacija elektroničkih usluga može zahtijevati značajna ulaganja u IT infrastrukturu, softver, obuku osoblja i održavanje sustava. Javna tijela i ustanove mogu se suočiti s ograničenim proračunom ili nedostatkom sredstava za takve investicije. 2. Tehnički izazovi: Razvoj elektroničkih usluga može zahtijevati stručno znanje o informacijskim tehnologijama, softverskim razvojnim procesima, sigurnosnim standardima i drugim tehničkim aspektima. Javna tijela nemaju dovoljno kvalificiranog osoblja ili resursa za suočavanje s tim izazovima. 3. Pravni i regulativni zahtjevi: Implementacija elektroničkih usluga često zahtijeva usklađenost s različitim pravnim i regulativnim zahtjevima, uključujući zaštitu podataka, elektronički potpis, pravila o privatnosti i druge propise. Javna tijela moraju osigurati da njihove usluge budu u skladu s relevantnim zakonima i propisima. 4. Sigurnost podataka: Elektroničke usluge koje uključuju prikupljanje, pohranu i obradu osjetljivih podataka zahtijevaju visoke standarde sigurnosti kako bi se spriječilo neovlašteno pristupanje ili zloupotreba podataka. Javna tijela moraju implementirati sigurnosne mjere i politike kako bi zaštitila povjerljivost i integritet podataka. 5. Kompleksnost procesa: Integracija elektroničkih usluga s postojećim administrativnim procesima može biti složena, posebno ako postoje različiti informacijski sustavi ili različite razine digitalizacije unutar različitih dijelova javnog sektora. Javna tijela moraju uskladiti te procese kako bi osigurala glatko iskustvo korisnika. 6. Edukacija korisnika: Uvođenje novih elektroničkih usluga može zahtijevati educiranje korisnika o tome kako ih koristiti. To može uključivati pružanje obuke, uputa i podrške korisnicima kako bi se osiguralo da usluge budu pristupačne i korisne za širok spektar korisnika. Rješavanje ovih problema zahtijeva suradnju između različitih dionika, planiranje, primjenu najboljih praksi u razvoju e-usluga te kontinuiranu podršku i nadogradnju sustava kako bi se osiguralo dugoročno funkcioniranje i korisnost elektroničkih usluga u javnom sektoru. Primljeno na znanje Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Komentar je načelne prirode, ne prepoznajemo u njemu potrebu za izmjenom odredbe na koju se odnosi.
10 KRUNOSLAV HRNJAK Razvoj i pružanje e-usluga, Članak 13. Javnopravna tijela i javne ustanove jedva da imaju zaposlene potplaćene IT tehničare koji se brinu o mreži, kompjuterima, tonerima, driverima i pomažu korisnicima. Nemaju ni ljudi ni kapaciteta za analizu i specifikaciju svojih potreba a kamoli za razvijanje elektroničkih usluga i to u bilo kojem pogledu. U siječnju 2021. godine Hrvatska javnobilježnička komora prikupljala je ponude za izgradnju i održavanje "Platforme za rad javnih bilježnika na daljinu". Trebala je biti to biti okosnica hrvatske digitalizacije koja sadrži funkcionalnosti videokonferencije te udaljenog kvalificiranog elektroničkog potpisa. Što je s time? Nedavno je Ministarstvo financija na e-Savjetovanje dostavilo: „PRIJEDLOG ZAKONA O SREDIŠNJEM REGISTRU STANOVNIŠTVA“ – to je napravljeno toliko loše da su par dana kasnije sami sebe demantirali: https://mfin.gov.hr/vijesti/o-prijedlogu-zakona-o-sredisnjem-registru-stanovnistva/3618 Nitko nije pogrešno informirao javnost nego su oni doista u prijedlog zakona stavili sve i svašta. Treba osnovati agenciju ili na postojeća tijela kao „Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva“ prebaciti obvezu ugovaranja i izgradnje. Također navedenom tijelu osigurati konkuretne plaće kakve su u realnom sektoru, jer unatoč ljubavi za Domovinu teško da će netko kvalitetno raditi potplaćen za 30-50%. Primljeno na znanje Zahvaljujemo Vam na dostavljenom mišljenju i sudjelovanju u savjetovanju sa zainteresiranom javnošću. Jedan dio komentara je načelne prirode i ne sadrži konkretne prijedloge za izmjenu odredbe na koju se odnosi. U drugom dijelu komentara u kojem se navodi prijedlog za osnivanje tijela s određenim ovlastima, napominjemo da osnivanje novog tijela nije predmet ovog Zakona.
11 KRUNOSLAV HRNJAK Korištenje državne informacijske infrastrukture za gospodarske subjekte i neprofitne pravne osobe, Članak 8. Korištenje javne infrastrukture treba omogućiti svima po „fair usage“ principu, ravnotežno iskorištavanje resursa kako bi se osigurao pristup svim korisnicima bez diskriminacije ili zloupotrebe. Treba sljediti koncepte Share PSI incijative koji su već primjenjeni na pojedinim podacima kao primjerice prostornipodaci DGU-a i prostorni podaci drugih institucija koji spadaju u kategoriju INSPIRE diretive. Inicijativa "Share PSI" (Public Sector Information) je europska politika koja potiče otvaranje i dijeljenje podataka koje posjeduju javni sektor ili organizacije financirane javnim sredstvima. Ova inicijativa ima za cilj promicanje transparentnosti, inovacija i gospodarskog rasta putem boljeg pristupa i korištenja javnih podataka. Ključni elementi inicijative "Share PSI" uključuju sljedeće: 1. Otvoreni pristup podacima: Inicijativa potiče vladine agencije, javne ustanove i druge organizacije financirane javnim sredstvima da oslobode svoje podatke za javno korištenje. To uključuje podatke kao što su statistike, geoprostorni podaci, pravni tekstovi, financijski izvještaji i drugi podaci koji su generirani ili prikupljeni uz pomoć javnih sredstava. 2. Stvaranje dodane vrijednosti: "Share PSI" potiče organizacije da koriste otvorene podatke kako bi stvorile nove proizvode, usluge ili aplikacije koje mogu poboljšati javne usluge, potaknuti inovacije i potaknuti gospodarski razvoj. To može uključivati razvoj pametnih gradova, aplikacija za mobilne uređaje, analitičkih alata i druge inovativne rješenja. 3. Interoperabilnost i standardizacija: Inicijativa promiče usklađivanje standarda i praksi kako bi se olakšalo dijeljenje podataka između različitih organizacija i sektora. Ovo uključuje usvajanje otvorenih formata podataka, standardnih protokola i drugih tehnoloških rješenja koja omogućuju lakšu razmjenu i integraciju podataka. 4. Potpora istraživanju i razvoju: "Share PSI" potiče suradnju između akademskih, istraživačkih i privatnih sektora kako bi se podržali projekti istraživanja i razvoja koji koriste otvorene podatke. Ovo može uključivati subvencije, poticaje ili druge oblike potpore za inovativne projekte koji koriste javne podatke. 5. Promicanje transparentnosti i sudjelovanja građana: Inicijativa promiče transparentnost u radu javnih institucija putem otvaranja podataka o njihovim aktivnostima, odlukama i financijskim transakcijama. Također potiče aktivno sudjelovanje građana u korištenju javnih podataka kako bi se poboljšale javne usluge i potaknula odgovornost vlasti. Ukratko, inicijativa "Share PSI" ima za cilj potaknuti otvaranje i dijeljenje javnih podataka kako bi se potaknula inovacija, gospodarski razvoj i transparentnost u javnom sektoru. Ova politika igra ključnu ulogu u stvaranju okruženja koje potiče kreativnost, suradnju i napredak u društvu. Primljeno na znanje Komentar je načelne prirode i ne odnosi se na članak na koji je napisan.