Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Prijedlogu Odluke o naknadi za obnovljive izvore energije i visokoučinkovitu kogeneraciju

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 CRODUX PLIN d.o.o. ODLUKU O NAKNADI ZA OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITU KOGENERACIJU, X. Odluka bi trebala stupiti na snagu s prvim danom u mjesecu, koji slijedi mjesec u kojem je Odluka donesena, dakle s danom 01. svibnja 2017. godine. Očitanja ostvarenja (mjernih podataka) za kupce električne energije koji su obveznici plaćanja predmetne naknade obavljaju se na razini kalendarskog mjeseca te je i početak obračuna predmetne naknade u visini koja je utvrđena ovom Odlukom, potrebno vezati za „Obračunsko razdoblje“ za koje se prikupljaju mjerni podaci, kako je definirano podzakonskim propisima koji reguliraju postupke na tržištu električne energije (mrežna pravila, opći uvjeti opskrbe). Prihvaćen Prihvaćeno.
2 HGK ODLUKU O NAKNADI ZA OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITU KOGENERACIJU, X. Zbog obračunskog razdoblja, Odluka bi svakako morala stupiti na snagu 1. u mjesecu, u suprotnom će biti gotovo neprovedivo razgraničiti potrošnju s obzirom da se redovni obračuni provode na mjesečnoj razini, a ne bilo kojega dana u mjesecu. Dakle, predlaže se da tekst glasi: „Ova Odluka stupa na snagu prvog dana u mjesecu od dana objave u „Narodnim novinama“.“ Prihvaćen Prihvaćeno.
3 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo ODLUKU O NAKNADI ZA OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITU KOGENERACIJU, X. Smatramo da početak primjene Odluke treba biti 1. dan u mjesecu zbog očitanja brojila i obračuna odnosno razgraničenja potrošnje električne energije krajnjim kupcima. Također, predlažemo dodavanje nove točke kojom se Uredba o naknadama za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije (NN 128/13) stavlja izvan snage. Djelomično prihvaćen Ovom Odlukom ne može se staviti van snage trenutno važeća Uredba o naknadi za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, br. 128/13), jer nije moguće aktom niže pravne snage (odluka) staviti van snage akt više pravne snage (uredba). Stoga, donijet će se Uredba o prestanku važenja trenutno važeće Uredbe o naknadi za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije.
4 HEP ELEKTRA d.o.o. ODLUKU O NAKNADI ZA OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITU KOGENERACIJU, X. Primjenu odluke potrebno je vezati za prvi dan u mjesecu zbog razgraničenja potrošnje. Prihvaćen Prihvaćeno.
5 Obnovljivi izvori energije Hrvatske ODLUKU O NAKNADI ZA OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITU KOGENERACIJU, IX. Trenutna Metodologija za određivanje cijena za obračun električne energije uravnoteženja (NN 71/16) je netransparentna, diskriminatorna, ne odražava stvarne troškove uravnoteženja sustava i nije usklađena sa ENTSO-E Network Code on Electricity Balancing. Prije nego što se sredstva naknade mogu koristiti za troškove uravnoteženja sustava, potrebno je osigurati transparentan i efikasan sustav uravnoteženja. U suprotnom financijska stabilnost sustava poticanja OIE će ponovo biti ugrožena te će u konačnici građani morati platiti trošak neuređenog sustava uravnoteženja. Troškovi uravnoteženja se moraju temeljiti na stvarnim troškovima sustava, za što najveći utjecaj imaju prirodne karakteristike posjednih izvora energije, a posebno prirodne karakteristike velikih HE. Za uravnoteženje sustava u Hrvatskoj se u glavnom koriste velike HE. One imaju iskoristivost snage oko 35% i potpuno je pogrešno u proračunu troškova uravnoteženja prikazivati da su HE mogle konstantno raditi sa nazivnom snagom. Odnosno pogrešno se prikazuje visoki udio troškova rezervirane snage u ukupnim troškovima uravnoteženja. Dodatni troškovi koje HE imaju zbog uravnoteženja sustava odnose se samo na pomicanje krivulje proizvodnje HE, a ti troškovi su na razini <1 EUR/MWh. Prethodno navedeno je samo jedan primjer očite pogreške u proračunu troškova uravnoteženja hrvatskog elektroenergetskog sustava. Kako je prethodno navedeno, obzirom na proizvodni mix i način uravnoteženja sustava, realni troškovi uravnoteženja vjetroelektrana u Hrvatskoj su <1 EUR/MWh. Predlažemo žurnu izradu ozbiljne studije o troškovima uravnoteženja hrvatskog elektroenergetskog sustava. U financiranje i izradu studije bi trebali biti uključeni OIE, HOPS, opskrbljivači, nadležno ministarstvo i sva ostale zainteresirane stranke. Općenito je prihvaćeno da je uravnoteženje sustava i povezani troškovi najbolje uređeno u nordijskim zemljama gdje postoje likvidna dan unaprijed tržišta, unutardnevna tržišta (sa trgovanjem što bliže stvarnom vremenu) i tržišta pomoćnih usluga. Primljeno na znanje Točka će se brisati.
6 HGK ODLUKU O NAKNADI ZA OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITU KOGENERACIJU, IX. Postoji Uredba kojom se EKO bilančna skupina odgađa do 1. siječnja 2018. godine, a spomenuti Pravilnik uopće ne postoji. S obzirom da EKO bilančna grupa neće biti oformljena do kraja godine, postavlja se pitanje koliki dio sredstava smije biti usmjeren prema troškovima uravnoteženja energije i na koji način jer to ovom Odlukom nije precizirano, a trebalo bi biti definirano Pravilnikom koji nije usvojen. Primljeno na znanje Točka će se brisati.
7 EKO d.o.o ODLUKU O NAKNADI ZA OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITU KOGENERACIJU, IX. Trenutna Metodologija za određivanje cijena za obračun električne energije uravnoteženja (NN 71/16) je netransparentna, diskriminatorna, ne odražava stvarne troškove uravnoteženja sustava i nije usklađena sa ENTSO-E Network Code on Electricity Balancing. Prije nego što se sredstva naknade mogu koristiti za troškove uravnoteženja sustava, potrebno je osigurati transparentan i efikasan sustav uravnoteženja. U suprotnom financijska stabilnost sustava poticanja OIE će ponovo biti ugrožena te će u konačnici građani morati platiti trošak neuređenog sustava uravnoteženja. Troškovi uravnoteženja se moraju temeljiti na stvarnim troškovima sustava, za što najveći utjecaj imaju prirodne karakteristike posjednih izvora energije, a posebno prirodne karakteristike velikih HE. Za uravnoteženje sustava u Hrvatskoj se u glavnom koriste velike HE. One imaju iskoristivost snage oko 35% i potpuno je pogrešno u proračunu troškova uravnoteženja prikazivati da su HE mogle konstantno raditi sa nazivnom snagom. Odnosno pogrešno se prikazuje visoki udio troškova rezervirane snage u ukupnim troškovima uravnoteženja. Dodatni troškovi koje HE imaju zbog uravnoteženja sustava odnose se samo na pomicanje krivulje proizvodnje HE, a ti troškovi su na razini <1 EUR/MWh. Prethodno navedeno je samo jedan primjer očite pogreške u proračunu troškova uravnoteženja hrvatskog elektroenergetskog sustava. Kako je prethodno navedeno, obzirom na proizvodni mix i način uravnoteženja sustava, realni troškovi uravnoteženja vjetroelektrana u Hrvatskoj su <1 EUR/MWh. Predlažemo žurnu izradu ozbiljne studije o troškovima uravnoteženja hrvatskog elektroenergetskog sustava. U financiranje i izradu studije bi trebali biti uključeni OIE, HOPS, opskrbljivači, nadležno ministarstvo i sva ostale zainteresirane stranke. Općenito je prihvaćeno da je uravnoteženje sustava i povezani troškovi najbolje uređeno u nordijskim zemljama gdje postoje likvidna dan unaprijed tržišta, unutardnevna tržišta (sa trgovanjem što bliže stvarnom vremenu) i tržišta pomoćnih usluga. Primljeno na znanje Točka će se brisati.
8 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo ODLUKU O NAKNADI ZA OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITU KOGENERACIJU, IX. Predlaže se brisanje točke IX. jer je materija iz ove točke propisana člancima 25. i 46. (stavak 7. i 9.) ZOIEiVUK. Prihvaćen Prihvaćeno.
9 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo ODLUKU O NAKNADI ZA OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITU KOGENERACIJU, VIII. Predlaže se brisanje točke VIII. jer je navedena materija već definirana člankom 38. (stavak 2.) ZOIEiVUK. Prihvaćen Prihvaćeno.
10 Obnovljivi izvori energije Hrvatske ODLUKU O NAKNADI ZA OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITU KOGENERACIJU, VII. Trenutno važeći Nacionalni akcijski plan za obnovljive izvore energije do 2020. godine (dalje u tekstu „NAP“) nije usklađen s aktualnim zakonskim okvirom te je nerelevantan za trenutno stanje i budući razvoj OIE. Dok se ne usvoji ažurirani NAP ni jedan pravni dokument, pa ni ova Odluka, se ne može pozivati ili temeljiti na njemu. Na primjer, Sukladno Zakonu o obnovljivim izvorima energije i visokučinkovite kogeneracije (NN 100/15 i 123/16)(dalje u tekstu „Zakon“) i Tarifnom sustavu za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 133/13, 151/13, 20/14, 107/14 i 100/15) predviđene su kvote za priključenje i rad pojedinih vrsta OIE, s čime NAP nije usklađen. Nadalje, sukladno članku 7. Zakona, Pravilnikom je trebala biti određena metodologija utvrđivanja udjela energije iz obnovljivih izvora energije u ukupnoj neposrednoj potrošnji. Kako ni Pravilnik ni Metodologija nisu usvojeni nije moguće dinamiku ulaska postrojenje u pogon temeljiti na udjelu OIE. Trenutno objavljeni podatak o udjela OIE u ukupnoj neposrednoj potrošnji energije je neispravan. Izračun udjela je netransparentan, a konačni rezultat apsurdan. Prema tom podatku Republika Hrvatska je navodno već 2005 godine postigla ciljeve koji su određeni tek 2009 godine. Na ovaj problem je upozorio i predstavnik u Europskom parlamentu prof.dr.sc. Davor Šrklec. Prof. Škrlec je istaknuo da Europska komisija ne vjeruje u podatke koje je Republika Hrvatska dostavila Eurostatu. Termin "ulazak u pogon" nije zakonski definiran te stoga njegovo korištenje direktno pridonosi pravnoj nesigurnosti. Odredbu treba preoblikovati tako da se temeljem NAP-a, nakon što NAP bude ispravljen i usklađen sa Europskom i Hrvatskom regulativom, određuje dinamika sklapanja novih ugovora sa operatorom tržišta električne energije. Primljeno na znanje Točka će se brisati.
11 EKO d.o.o ODLUKU O NAKNADI ZA OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITU KOGENERACIJU, VII. Sredstva naknade za poticanje koriste se za isplatu poticajne cijene električne energije povlaštenim proizvođačima koji su u sustavu poticanja proizvodnje električne energije za isporučenu električnu energiju sukladno odredbama Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, br. 33/07), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, br. 63/12, 121/12, 144/12) i Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, br. 133/13, 151/13, 20/14, 107/14, 100/15) i Pravilnika iz članka 25. Zakona. Udio električne energije iz proizvodnih postrojenja koja proizvode električnu energiju iz obnovljivih izvora energije odrediti će se Nacionalnim akcijskim planom za obnovljive izvore energije do 2020. godine i predstavlja osnovu za sklapanje novih ugovora o otkupu električne energije s operatorom tržišta električne energije sukladno Zakonu. Primljeno na znanje Točka će se brisati.
12 EKO d.o.o ODLUKU O NAKNADI ZA OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITU KOGENERACIJU, VII. Trenutno važeći Nacionalni akcijski plan za obnovljive izvore energije do 2020. godine (dalje u tekstu „NAP“) nije usklađen s aktualnim zakonskim okvirom te je nerelevantan za trenutno stanje i budući razvoj OIE. Dok se ne usvoji ažurirani NAP ni jedan pravni dokument, pa ni ova Odluka, se ne može pozivati ili temeljiti na njemu. Na primjer, Sukladno Zakonu o obnovljivim izvorima energije i visokučinkovite kogeneracije (NN 100/15 i 123/16)(dalje u tekstu „Zakon“) i Tarifnom sustavu za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 133/13, 151/13, 20/14, 107/14 i 100/15) predviđene su kvote za priključenje i rad pojedinih vrsta OIE, s čime NAP nije usklađen. Nadalje, sukladno članku 7. Zakona, Pravilnikom je trebala biti određena metodologija utvrđivanja udjela energije iz obnovljivih izvora energije u ukupnoj neposrednoj potrošnji. Kako ni Pravilnik ni Metodologija nisu usvojeni nije moguće dinamiku ulaska postrojenje u pogon temeljiti na udjelu OIE. Trenutno objavljeni podatak o udjela OIE u ukupnoj neposrednoj potrošnji energije je neispravan. Izračun udjela je netransparentan, a konačni rezultat apsurdan. Prema tom podatku Republika Hrvatska je navodno već 2005 godine postigla ciljeve koji su određeni tek 2009 godine. Na ovaj problem je upozorio i predstavnik u Europskom parlamentu prof.dr.sc. Davor Šrklec. Prof. Škrlec je istaknuo da Europska komisija ne vjeruje u podatke koje je Republika Hrvatska dostavila Eurostatu. Termin "ulazak u pogon" nije zakonski definiran te stoga njegovo korištenje direktno pridonosi pravnoj nesigurnosti. Odredbu treba preoblikovati tako da se temeljem NAP-a, nakon što NAP bude ispravljen i usklađen sa Europskom i Hrvatskom regulativom, određuje dinamika sklapanja novih ugovora sa operatorom tržišta električne energije. Primljeno na znanje Točka će se brisati.
13 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo ODLUKU O NAKNADI ZA OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITU KOGENERACIJU, VII. Predlaže se brisanje točke VII. jer je navedena materija već definirana člancima 28., 38. i 41. ZOIEiVUK. Prihvaćen Prihvaćeno.
14 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo ODLUKU O NAKNADI ZA OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITU KOGENERACIJU, VI. Predlažemo brisanje točke VI. jer je navedena materija definirana člankom 25. ZOIEVUK, kao što se uostalom i ovdje navodi. Tim više, nije potrebna definicija značenja pojmova Ministarstvo i operator tržišta električne energije u točki II. Prihvaćen Prihvaćeno.
15 Obnovljivi izvori energije Hrvatske ODLUKU O NAKNADI ZA OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITU KOGENERACIJU, V. U alternativnom prijedlogu modela "transparentno", naknadu za poticanje plaća kupac električne energije, samo na električnu energiju koju opskrbljivač kupuje od HROTE, a koju opskrbljivač naplaćuje svojim kupcima sukladno ugovoru o opskrbi krajnjeg kupca. Opskrbljivač je dužan kupcu električne energije na računu iskazati postotak električne energije zaokružen na dvije decimale na koji se obračunava naknada i iznos naknade. Nije prihvaćen Zakonom o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, na temelju kojeg se donosi predmetna Odluka, definira naknadu za obnovljive izvore energije i kogeneracije kao namjensku naknadu koju naplaćuju opskrbljivači električne energije krajnjim kupcima kao fiksnu naknadu na svaki prodani kWh električne energije, a visina iste utvrđuje se na temelju plana prihoda i rashoda za sljedeću godinu s projekcijama za najmanje trogodišnje razdoblje povezanih sa sustavima poticanja, koji operator tržišta električne energije dostavlja Ministarstvu.
16 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo ODLUKU O NAKNADI ZA OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITU KOGENERACIJU, V. Predlaže se brisanje točke V. ove Odluke jer je navedena materija već uređena člancima 41. (stavak 6.) i 25. ZOIEiVUK. Djelomično prihvaćen Tekst Odluke će se u cijelosti pravno i nomotehnički uskladiti s odredbama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji.
17 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo ODLUKU O NAKNADI ZA OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITU KOGENERACIJU, IV. Predlaže se brisanje točke IV. ove Odluke jer je navedena materija već uređena člankom 41. ZOIEiVUK i točkom VIII. ove Odluke. Prihvaćen Prihvaćeno.
18 Obnovljivi izvori energije Hrvatske ODLUKU O NAKNADI ZA OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITU KOGENERACIJU, III. Alternativni prijedlog prema modelu "transparentno" bi naknadu definirao kao prosječnu cijenu koštanja poticane električne energije po kWh koju HROTE plaća proizvođačima iz OiE. Visina naknade za poticanje određuje HROTE prema stvarnom iznosu troška koji plaća proizvođačima iz OIE sukladno potpisanim ugovorima prema tarifnim sustavima i trenutno iznosi oko 0,80 kn/kWh za sve kupce električne energije. Nije prihvaćen Zakonom o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, na temelju kojeg se donosi predmetna Odluka, definira naknadu za obnovljive izvore energije i kogeneracije kao namjensku naknadu koju naplaćuju opskrbljivači električne energije krajnjim kupcima kao fiksnu naknadu na svaki prodani kWh električne energije, a visina iste utvrđuje se na temelju plana prihoda i rashoda za sljedeću godinu s projekcijama za najmanje trogodišnje razdoblje povezanih sa sustavima poticanja, koji operator tržišta električne energije dostavlja Ministarstvu.
19 Obnovljivi izvori energije Hrvatske ODLUKU O NAKNADI ZA OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITU KOGENERACIJU, III. Naknada je uspostavljena Uredbom o naknadama za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 33/07). Navedenom Uredbom prvobitna naknada je postavljena na 0,0089 HRK/kWh te je predviđeno da ona postepeno raste. Sadašnju razinu do 0,0350 HRK/kWh naknada je trebala postići još u 2010. godini. Nažalost, dogodilo se to da ne da naknada nije rasla već je 2010. smanjena. Tek 2013. naknada je postigla predviđeni iznos za 2010. Od 2013. nadalje izostao je potreban porast naknade. Posljedica svega ovoga je da je sustav poticanja OIE u Hrvatskoj doveden do ruba održivosti. Kako bi se postigli ciljevi korištenja OIE koje je Republika Hrvatska preuzela potrebno je osigurati stabilne regulatorne okvire usklađene sa nadležnim dokumentima Europske unije. Iznimno je bitno da se pri tome izbjegnu neustavne retroaktivne promjene koje ugrožavaju cijeli sustav proizvodnje energije iz OIE. Finalna verzija prijedloga nove Europske direktive za OIE (COM(600) 767 final/2), između ostaloga, jasno naglašava potrebu za zaštitom investitora i izbjegavanjem retroaktivnih promjena. Primljeno na znanje Ministarstvo nadležno za energetiku kroz nekoliko modela razmatra mogućnosti smanjenja visine naknade za obnovljive izvore energije i visokoučinkovitu kogeneraciju.
20 EKO d.o.o ODLUKU O NAKNADI ZA OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITU KOGENERACIJU, III. Naknada je uspostavljena Uredbom o naknadama za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 33/07). Navedenom Uredbom prvobitna naknada je postavljena na 0,0089 HRK/kWh te je predviđeno da ona postepeno raste. Sadašnju razinu do 0,0350 HRK/kWh naknada je trebala postići još u 2010. godini. Nažalost, dogodilo se to da ne da naknada nije rasla već je 2010. smanjena. Tek 2013. naknada je postigla predviđeni iznos za 2010. Od 2013. nadalje izostao je potreban porast naknade. Posljedica svega ovoga je da je sustav poticanja OIE u Hrvatskoj doveden do ruba održivosti. Kako bi se postigli ciljevi korištenja OIE koje je Republika Hrvatska preuzela potrebno je osigurati stabilne regulatorne okvire usklađene sa nadležnim dokumentima Europske unije. Iznimno je bitno da se pri tome izbjegnu neustavne retroaktivne promjene koje ugrožavaju cijeli sustav proizvodnje energije iz OIE. Finalna verzija prijedloga nove Europske direktive za OIE (COM(600) 767 final/2), između ostaloga, jasno naglašava potrebu za zaštitom investitora i izbjegavanjem retroaktivnih promjena. Primljeno na znanje Ministarstvo nadležno za energetiku kroz nekoliko modela razmatra mogućnosti smanjenja visine naknade za obnovljive izvore energije i visokoučinkovitu kogeneraciju.
21 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo ODLUKU O NAKNADI ZA OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITU KOGENERACIJU, III. Predlaže se korištenje pojma „krajnji kupac“ umjesto pojma „kupac“, kako je definirano člankom 41. (stavak 1.) ZOIEiVUK. Prihvaćen Prihvaćeno.
22 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo ODLUKU O NAKNADI ZA OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITU KOGENERACIJU, III. Smatramo potrebnim napraviti diferencijaciju visine naknade za kategorije kućanstvo i gospodarstvo te predlažemo da se unaprijed definira vremensko razdoblje tijekom kojeg će se primjenjivati utvrđena visine naknade za poticanje, te da se u skladu s time najavi sljedeća izmjena. Prema članku 41. (stavak 4.) ZOIEiVUK, visina naknade za obnovljive izvore energije i kogeneracije mora biti dovoljna za isplatu poticaja proizvođačima električne energije iz OIE i VUK. Predložena visina naknade nije dovoljna za pokrivanje tih troškova, a ZOIEiVUK ne predviđa druge izvore za plaćanje poticaja. Nije prihvaćen Člankom 41. Zakona OIEVUK definirano je kako se visina naknade propisuje Odlukom Vlade na prijedlog Ministarstva za iduću godinu, a visina iste utvrđuje se na temelju plana prihoda i rashoda za sljedeću godinu s projekcijama za najmanje trogodišnje razdoblje povezanih sa sustavima poticanja, koji operator tržišta električne energije dostavlja Ministarstvu.
23 Davor Švarbić ODLUKU O NAKNADI ZA OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITU KOGENERACIJU, III. Predlažem da se razdvoji naknada za višu i nižu tarifu (VT i NT). Povećanjem naknade za obje tarife niža jeftinija tarifa ukupno poskupljuje cca 8.8 % dok viša poskupljuje 4.5 %. Takvim povećanjem se depopularizira korištenje energije izvan vršnog opterećenja, kada je energija jeftinija i dostupnija. Predlažem da članak 3 izmjeni na način da se uvedu cijene za višu i nižu tarifu u omjeru 2:1 kako je do sada slučaj sa cijenom električne energije i naknadom za korištenje mreže, Nije prihvaćen Navedeno nije propisano pozitivnim propisima.
24 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo ODLUKU O NAKNADI ZA OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITU KOGENERACIJU, II. Predlaže se brisanje točke II. jer su navedeni pojmovi (Ministarstvo, operater tržišta električne energije) definirani člankom 4. ZOIEiVUK na temelju kojeg se donosi ova Odluka. Izraz pod točkom 3. (Smjernice) koji se koristi u točki III. predlažemo koristiti u punom nazivu. Djelomično prihvaćen Točka II. Odluke preformulirat će se u skladu s nomotehničknim pravilima.
25 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo ODLUKU O NAKNADI ZA OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITU KOGENERACIJU, I. Odluka o naknadi za obnovljive izvore energije i visokoučinkovitu kogeneraciju donosi se na temelju članka 41. ZOIEiVUK. Prema tekstu članka 41. (stavak 3.) ZOIEiVUK, Odlukom o naknadi za obnovljive izvore energije i visokoučinkovitu kogeneraciju propisuje se jedino visina naknade, stoga smatramo da način korištenja, obračun, prikupljanje, raspodjela i plaćanje naknada za poticanje ne bi trebali biti predmet ove Odluke. Jednako tako, prema članku 28. (stavak 1.) ZOIEiVUK, kvote za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracijskih postrojenja propisuju se posebnom uredbom. Iz tog razloga smatramo da utvrđivanje kvota ne bi trebalo biti predmet ove Odluke. Iako to nije stvar ove Odluke, korisno je pri kreiranju budućih energetskih i klimatskih politika razmisliti o sljedećem. S obzirom na to da se kvote odnose na proizvodnju električne energije iz OIEiVUK na nacionalnom prostoru, a prethodni stavak na udio u potrošnji na nacionalnom prostoru, potrebno je definirati mogu li se davati poticaji za proizvodna postrojenja koja su geografski smještena izvan nacionalnih granica, pod uvjetom da se proizvedena energija troši odnosno administrira unutar nacionalnog prostora RH kao doprinos nacionalnom cilju za udio energije iz OIE u konačnoj bruto potrošnji energije. Logično je da se nacionalni poticaji daju za energiju koja doprinosi cilju RH, jer u suprotnom dolazi do svojevrsnog izvoza poticaja. Djelomično prihvaćen Tekst Odluke će se u cijelosti pravno i nomotehnički uskladiti s odredbama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji. a mogućnosti poticanja proizvodnih postrojenja koja su geografski smještena izvan nacionalnih granica nisu predmet ove Odluke.
26 ECOwind d.o.o. ODLUKU O NAKNADI ZA OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITU KOGENERACIJU Ova odluka je korak u ispravnom smjeru kako bi se osigurala funkcionalnost sustava poticanja OIE te uskladio trend razine naknade sa ostalim državama Europske unije. Republika Hrvatska novčano potiče cijeli niz gospodarskih (poljoprivreda, brodogradnja, turizam, obrtništvo, stanogradnju…) i negospodarskih djelatnosti (civilne udruge, religijske zajednice, obrazovne institucije, vrtiće….). Šira javnost nije upoznata ni sa jednim sustavom poticaja, njegovim troškovima i načinom financiranja tih troškova. Smatramo da je pozitivno da je ova Odluka puštena u javnu raspravu te podržavamo potpuno uključivanje i informiranja javnosti o sustavu poticaja OIE. Sukladno europskoj direktivi 2009/28/EC i Smjernicama o državnim potporama za zaštitu okoliša za razdoblje 2014.-2020. (2014/C 200/01) za nastavak uspješne integracije OIE potrebna je potpora i sudjelovanje javnosti. Pri tome je izuzetno bitno javnost ispravno informirati o svim implikacijama OIE: 1) Sigurnost opskrbe i proizvodnja energije iz domaćih proizvodnih postrojenja 2) Smanjenje štetnog utjecaja na klimu 3) Smanjenje štetnog utjecaja na kvalitetu zraka, tla i vode 4) Dugoročno snižavanje troškova energije 5) Dugoročno izbjegavanje dodatnih eksternih troškova proizvodnje energije iz fosilnih goriva Veliki naglasak treba biti na dugoročnim ciljevima i posljedicama. Za Hrvatsku već imamo odličan primjer u postojećim hidroelektranama koje su uglavnom izgrađene prije samostalnosti. Inicijalni troškovi tih hidroelektrana nisu pokrivani iz prodaje energije jer su ti troškovi bili značajno veći od prihoda od prodaje energije. Danas hidroelektrane predstavljaju daleko najvrjedniji konvencionalni oblik proizvodnje energije u Hrvatskoj. Ostali izvori energije, kao što su termoelektrane, već sada ne mogu pokriti samo operativne troškove. Realno je očekivati da će termoelektrane biti samo više financijski opterećenije zbog uvođenja odgovornosti za negativan utjecaj na društvo i okoliš (CO2 naknade, ograničavanje ispuštanja štetnih tvari, ugrađivanje dodatne opreme za ublažavanje negativnog utjecaja i sl.). To jasno govori o potpunoj nefisibilnosti termoelektrana i prije nego što su u obzir uzeti troškovi investicije koje bilo koja nova termoelektrane ne može pokriti iz prodaje energije. Nasuprotno termoelektranama, OIE imaju isti potencijal kao što su imale i velike hidroelektrane, inicijalno veći troškovi višestruko se kompenziraju kroz široki pozitivnu društveni utjecaj (ostavljamo unucima to što smo naslijedili od djedova): 1) OIE zbog niskih kratkoročnih marginalnih troškova smanjuju veleprodajne tržišne cijene električne energije, što će dugoročno dovesti do jeftinije energije za krajnje potrošače. Čak i inicijalno viši troškovi OIE imaju značajan silazni trend, i što je još bitnije, jedini su izvor energije koji ima potencijal snižavanja troškova. Dugoročne ukupne uštede zbog veće integracije OIE su značajno veće od kratkoročnih troškova za poticanje. Izravni i neizravni efekti izgradnje i potpore OIE pokazuju da će cijena za krajnjeg korisnika biti niža i da potporne sheme, uz pretpostavku konkurentnog ulaska na mrežu, imaju ekonomsko opravdanje. Primljeno na znanje Ministarstvo nadležno za energetiku kroz nekoliko modela razmatra mogućnosti smanjenja visine naknade za obnovljive izvore energije i visokoučinkovitu kogeneraciju.
27 Obnovljivi izvori energije Hrvatske ODLUKU O NAKNADI ZA OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITU KOGENERACIJU Ova odluka je korak u ispravnom smjeru kako bi se osigurala funkcionalnost sustava poticanja OIE te uskladio trend razine naknade sa ostalim državama Europske unije. Republika Hrvatska novčano potiče cijeli niz gospodarskih (poljoprivreda, brodogradnja, turizam, obrtništvo, stanogradnju…) i negospodarskih djelatnosti (civilne udruge, religijske zajednice, obrazovne institucije, vrtiće….). Šira javnost nije upoznata ni sa jednim sustavom poticaja, njegovim troškovima i načinom financiranja tih troškova. Smatramo da je pozitivno da je ova Odluka puštena u javnu raspravu te podržavamo potpuno uključivanje i informiranja javnosti o sustavu poticaja OIE. Sukladno europskoj direktivi 2009/28/EC i Smjernicama o državnim potporama za zaštitu okoliša za razdoblje 2014.-2020. (2014/C 200/01) za nastavak uspješne integracije OIE potrebna je potpora i sudjelovanje javnosti. Pri tome je izuzetno bitno javnost ispravno informirati o svim implikacijama OIE: 1) Sigurnost opskrbe i proizvodnja energije iz domaćih proizvodnih postrojenja 2) Smanjenje štetnog utjecaja na klimu 3) Smanjenje štetnog utjecaja na kvalitetu zraka, tla i vode 4) Dugoročno snižavanje troškova energije 5) Dugoročno izbjegavanje dodatnih eksternih troškova proizvodnje energije iz fosilnih goriva Veliki naglasak treba biti na dugoročnim ciljevima i posljedicama. Za Hrvatsku već imamo odličan primjer u postojećim hidroelektranama koje su uglavnom izgrađene prije samostalnosti. Inicijalni troškovi tih hidroelektrana nisu pokrivani iz prodaje energije jer su ti troškovi bili značajno veći od prihoda od prodaje energije. Danas hidroelektrane predstavljaju daleko najvrjedniji konvencionalni oblik proizvodnje energije u Hrvatskoj. Ostali izvori energije, kao što su termoelektrane, već sada ne mogu pokriti samo operativne troškove. Realno je očekivati da će termoelektrane biti samo više financijski opterećenije zbog uvođenja odgovornosti za negativan utjecaj na društvo i okoliš (CO2 naknade, ograničavanje ispuštanja štetnih tvari, ugrađivanje dodatne opreme za ublažavanje negativnog utjecaja i sl.). To jasno govori o potpunoj nefisibilnosti termoelektrana i prije nego što su u obzir uzeti troškovi investicije koje bilo koja nova termoelektrane ne može pokriti iz prodaje energije. Nasuprotno termoelektranama, OIE imaju isti potencijal kao što su imale i velike hidroelektrane, inicijalno veći troškovi višestruko se kompenziraju kroz široki pozitivnu društveni utjecaj (ostavljamo unucima to što smo naslijedili od djedova): 1) OIE zbog niskih kratkoročnih marginalnih troškova smanjuju veleprodajne tržišne cijene električne energije, što će dugoročno dovesti do jeftinije energije za krajnje potrošače. Čak i inicijalno viši troškovi OIE imaju značajan silazni trend, i što je još bitnije, jedini su izvor energije koji ima potencijal snižavanja troškova. Dugoročne ukupne uštede zbog veće integracije OIE su značajno veće od kratkoročnih troškova za poticanje. Izravni i neizravni efekti izgradnje i potpore OIE pokazuju da će cijena za krajnjeg korisnika biti niža i da potporne sheme, uz pretpostavku konkurentnog ulaska na mrežu, imaju ekonomsko opravdanje. Primljeno na znanje Ministarstvo nadležno za energetiku kroz nekoliko modela razmatra mogućnosti smanjenja visine naknade za obnovljive izvore energije i visokoučinkovitu kogeneraciju.
28 CRODUX PLIN d.o.o. ODLUKU O NAKNADI ZA OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITU KOGENERACIJU 1. Točku I. Odluke je potrebno izmijeniti Ovom Odlukom se utvrđuje visina predmetne naknade sukladno članku 41. stavak. 3. Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovite kogeneracije te sve ostalo navedeno u ovoj točki što je bilo regulirano Uredbom o naknadi za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije kogeneracije (NN broj 128/2013), koja će donošenjem ove Odluke biti stavljena van snage, predlažemo brisati, jer je regulirano samim Zakonom o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (dalje u tekstu: Zakon). 2. Sukladno primjedbi za točku I. ove Odluke predlažemo da se brišu točke IV., V., VI., VII., VIII. i IX., kojima se ponavljaju odredbe sadržane u samom Zakonu. 3. Predlažemo novu točku kojom će se utvrditi da se stupanjem na snagu ove Odluke stavlja van snage Uredba iz članka 54. stavak 2. Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji. 4.Načelna primjedba vezano za visinu naknade i korištenje naknade za podmirenje troškova uravnoteženja povlaštenih proizvođača električne energije koji su u sustavu poticanja Sukladno članku 41. stavak 4. Zakona visina naknade mora biti dovoljna za podmirenje troškova iz članka 38. stavak 1. i 2. Zakona, a to znači za isplatu poticajne cijene prema Tarifnim sustavima koji su bili na snazi u vrijeme sklapanja ugovor o otkupu te za isplatu tržišne premije za ugovore o tržišnoj premiji koji će se tek sklapati s novim povlaštenim proizvođačima sukladno predmetnom Zakonu. Predloženu visinu naknade bi trebalo povećati prema projekcijama HROTE-a iz članka 41. stavak 5. Zakona, kako bi bilo dostatno sredstava za podmirenje naprijed navedenih prioritetnih troškova u sustavu poticaja, a uz uvažavanje činjenice da bi opskrbljivači i prije 31.12.2017. godine trebali, prema obećanjima iz resornog Ministarstva, biti oslobođeni obveznog otkupa iz članka 51. stavak 1.Zakona. Budući da, prema naprijed navedenom članku Zakona, plaćanje troškova uravnoteženja postrojenja povlaštenih proizvođača, koji se također mogu podmirivati iz sredstava za isplatu poticaja (članak 38. Stavak 4. Zakona) nije prioritet, predlažemo da se razmotri da te troškove plaćaju sami povlašteni proizvođači čija postrojenja uzrokuju neuravnoteženost sustava i to kroz EKO bilančnu grupu iz mjesečne naknade koju plaćaju povlašteni proizvođači članovi EKO bilančne grupe, kako je to propisano člankom 46. Zakona. U tom smislu je potrebno brisati odredbe Zakona koje daju osnova korištenju sredstava poticaja za plaćanje troškova uravnoteženja povlaštenih proizvođača koji su u sustavu poticaja. Na ovaj način bi svi ostali subjekti na tržištu električne energije koji sami odgovaraju za odstupanje koje prouzrokuju (trgovci, opskrbljivači, proizvođači koji nisu u sustavu poticanja), konačno bili izjednačeni sa povlaštenim proizvođačima u sustavu poticaja, koji od početka uvođenja sustava poticanja u RH (od 01.07.2007. godine) nisu plaćali energiju uravnoteženja za neuravnoteženost sustava koju su uzrokovala njihova postrojenja. Tek člankom 6. Uredbe o naknadi za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije kogeneracije (NN broj 128/2013) koja je donesena 17.10.2013. godine, koja će ovom Odlukom biti stavljena van snage, je propisano da se sredstva naknade za poticanje ne mogu koristiti za plaćanje troškova uravnoteženja nastalih zbog odstupanja proizvodnih postrojenja povlaštenih proizvođača koji su u sustavu poticaja. Nemamo saznanja da li se ta odredba navedene Uredbe provodila i da li su povlašteni proizvođači u sustavu poticanja uopće plaćali troškove uravnoteženja sustava uzrokovanih njihovim odstupanjem. Pitanje je zašto su povlašteni proizvođači u sustavu poticanja ponovno Zakonom oslobođeni ove obveze barem u jednom dijelu, budući da se prema članku 46. stavak 7. Zakona ti troškovi podmiruju osim iz sredstava za isplatu poticaja i iz mjesečne naknade (članarine) koju povlašteni proizvođači plaćaju HROTE-u kao voditelju EKO bilančne grupe. Povlaštenost ovih proizvođača sadržana je u njihovom pravu na dugogodišnji ugovor o otkupu s povlaštenom cijenom i obvezu preuzimanja energije koja je proizvedena u njihovim postrojenjima, a u svim ostalim pravima obvezama kao korisnici elektroenergetskog sustava trebaju biti izjednačeni s ostalim korisnicima tog sustava, kako je to propisano člankom 11. stavak 10. Zakona o tržištu električne energije koji glasi: „Povlašteni proizvođači električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije, neovisno o tome jesu li u sustavu poticaja ili nisu imaju jednaka prava i obveze glede isporuke električne energije u mrežu i planiranja proizvodnje.“ Na ovaj način bi sredstava za isplatu poticaja, kako to sam naziv govori i bila korištena za isplatu za koju su ta sredstva po svojoj prirodi prvenstveno i namijenjena, pogotovo u trenutnoj situaciji kada je u sustav poticanja ušao veliki broj povlaštenih proizvođača čija se potraživanja s osnova poticajne cijene prioritetno moraju podmiriti, kako je to navedeno u članku 41. stavak 4. Zakona. Djelomično prihvaćen Tekst Odluke će se u cijelosti pravno i nomotehnički uskladiti s odredbama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji. Ovom Odlukom ne može se staviti van snage trenutno važeća Uredba o naknadi za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, br. 128/13), jer nije moguće aktom niže pravne snage (odluka) staviti van snage akt više pravne snage (uredba). Stoga, donijet će se Uredba o prestanku važenja trenutno važeće Uredbe o naknadi za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije. Primjedbe koje se odnose na regulaciju plaćanja troškova uravnoteženja odnose se na izmjene Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji te nisu predmet ove Odluke.
29 EKO d.o.o ODLUKU O NAKNADI ZA OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITU KOGENERACIJU Ova odluka je korak u ispravnom smjeru kako bi se osigurala funkcionalnost sustava poticanja OIE te uskladio trend razine naknade sa ostalim državama Europske unije. Republika Hrvatska novčano potiče cijeli niz gospodarskih (poljoprivreda, brodogradnja, turizam, obrtništvo, stanogradnju…) i negospodarskih djelatnosti (civilne udruge, religijske zajednice, obrazovne institucije, vrtiće….). Šira javnost nije upoznata ni sa jednim sustavom poticaja, njegovim troškovima i načinom financiranja tih troškova. Smatramo da je pozitivno da je ova Odluka puštena u javnu raspravu te podržavamo potpuno uključivanje i informiranja javnosti o sustavu poticaja OIE. Sukladno europskoj direktivi 2009/28/EC i Smjernicama o državnim potporama za zaštitu okoliša za razdoblje 2014.-2020. (2014/C 200/01) za nastavak uspješne integracije OIE potrebna je potpora i sudjelovanje javnosti. Pri tome je izuzetno bitno javnost ispravno informirati o svim implikacijama OIE: 1) Sigurnost opskrbe i proizvodnja energije iz domaćih proizvodnih postrojenja 2) Smanjenje štetnog utjecaja na klimu 3) Smanjenje štetnog utjecaja na kvalitetu zraka, tla i vode 4) Dugoročno snižavanje troškova energije 5) Dugoročno izbjegavanje dodatnih eksternih troškova proizvodnje energije iz fosilnih goriva Veliki naglasak treba biti na dugoročnim ciljevima i posljedicama. Za Hrvatsku već imamo odličan primjer u postojećim hidroelektranama koje su uglavnom izgrađene prije samostalnosti. Inicijalni troškovi tih hidroelektrana nisu pokrivani iz prodaje energije jer su ti troškovi bili značajno veći od prihoda od prodaje energije. Danas hidroelektrane predstavljaju daleko najvrjedniji konvencionalni oblik proizvodnje energije u Hrvatskoj. Ostali izvori energije, kao što su termoelektrane, već sada ne mogu pokriti samo operativne troškove. Realno je očekivati da će termoelektrane biti samo više financijski opterećenije zbog uvođenja odgovornosti za negativan utjecaj na društvo i okoliš (CO2 naknade, ograničavanje ispuštanja štetnih tvari, ugrađivanje dodatne opreme za ublažavanje negativnog utjecaja i sl.). To jasno govori o potpunoj nefisibilnosti termoelektrana i prije nego što su u obzir uzeti troškovi investicije koje bilo koja nova termoelektrane ne može pokriti iz prodaje energije. Nasuprotno termoelektranama, OIE imaju isti potencijal kao što su imale i velike hidroelektrane, inicijalno veći troškovi višestruko se kompenziraju kroz široki pozitivnu društveni utjecaj (ostavljamo unucima to što smo naslijedili od djedova): 1) OIE zbog niskih kratkoročnih marginalnih troškova smanjuju veleprodajne tržišne cijene električne energije, što će dugoročno dovesti do jeftinije energije za krajnje potrošače. Čak i inicijalno viši troškovi OIE imaju značajan silazni trend, i što je još bitnije, jedini su izvor energije koji ima potencijal snižavanja troškova. Dugoročne ukupne uštede zbog veće integracije OIE su značajno veće od kratkoročnih troškova za poticanje. Izravni i neizravni efekti izgradnje i potpore OIE pokazuju da će cijena za krajnjeg korisnika biti niža i da potporne sheme, uz pretpostavku konkurentnog ulaska na mrežu, imaju ekonomsko opravdanje. 2) Već danas neki oblici OIE, kao što su vjetroelektrane, mogu uspješno konkurirati novim konvencionalnim elektranama. Bitno je napomenuti da ni jedan izvor energije, osim fotonaponskih i vjetroelektrana u određenim dijelovima svijeta sa izuzetno povoljnim prirodnim uvjetima, ne mogu pokriti svoje investicijske i operativne troškove isključivo iz prodaje električne energije. Odnosno, bilo koja nova elektrana koja bi se sagradila u Hrvatskoj zahtjeva državne poticaje, uključujući i konvencionalne izvore energije (primjer Plomin C koji je zaustavljen jer bez državne potpore nije fisabilan, a tu državnu potporu je EU ocijenila kao nedozvoljenu). 3) Ispunjavanje obaveza koje je Hrvatska preuzela od Europske unije u obliku direktive 2009/28/EC, ciljeva za 2050 godinu (Roadmap for moving to a competative low carbon economy in 2050; COM(2011) 112 final), Smjernicama o državnim potporama za zaštitu okoliša za razdoblje 2014.-2020. (2014/C 200/01) i Okvirna za klimatsku i energetsku politiku u razdoblju 2020.-2030. (COM(2014) 15 final). Dana 17. ožujka 2017. Hrvatski sabor je ratificirao Pariški sporazum koji je također od 4. studenog 2016 postao i dio međunarodnog prava. Jasno je da svjetska ekonomija ide prema dekarbonizaciji, a da je Europska unija predvodnik tog procesa. Ciljeve koje je Hrvatska preuzela predstavljaju obavezu odgovornog ponašanja koje Hrvatska ima u i globalnim okvirima i prema vlastitim građanima. Ecofys je za potrebe Europske komisije izradio izvještaj o Troškovima i poticajima različitih izvora energije (Subsidies and costs of EU energy, Final report; Ecofys; Studeni 2014). U izvještaju je pokazano da su ukupne subvencije za termoelektrane na ugljen na istoj razini kao i subvencije za vjetroelektrane na kopnu (približno 10 milijardi EUR) te da termoelektrane na plin i nuklearne elektrane također imaju visoke subvencije (približno 7 milijardi EUR). Nadalje pokazano je da su nivelirani troškovi proizvodnje energije (LCOE) za stvarni broj ostvarenih radnih sati za vjetroelektrane na kopnu i za termoelektrane na ugljen približno isti, dok su troškovi proizvodnje energije za termoelektrane na plin i nuklearne elektrane značajno viši od vjetroelektrana. Pored LCOE, koji prikazuje trošak proizvodnje energije iz pojedinog izvora energije, prikazani su i dodatni eksterni troškovi. Analiza eksternih troškova pokazuje da su oni najveći za termoelektrane na ugljen (približno od 80 do 95 EUR/MWh), termoelektrane na lož ulje (oko 90 EUR/MWh) te plinske termoelektrane (oko 35 EUR/MWh). Eksterni troškovi za vjetroelektrane na kopnu su na razini oko 5 EUR/MWh, a eksterni troškovi fotonaponskih elektrana su oko 15 EUR/MWh. Dodatno je pokazano da trenutni troškovi za emisiju stakleničkih plinova (oko 5 EUR/MWh) nisu realni te da su stvarni troškovi oko 40 EUR/MWh. Ulaganje u energetiku, uključujući OIE, je kapitalno intenzivna djelatnost. Veliki utjecaj na razvoj projekata u Hrvatskoj ima ponderirani prosječni trošak kapitala (WACC). Analiza WACC na razini EU (The imapct of risks in renewable energy investments and the role of smart policies; koordinator studije Fraunhofer ISI; veljača 2016) pokazuje da je WACC za ulaganje u OIE u Hrvatskoj 3 puta veći od Njemačke i da je WACC u Hrvatskoj i Grčkoj (koja je doživjela bankrot) na najvišoj razini u EU. Navedena činjenica je jedna od glavnih prepreka za implementaciju OIE u Hrvatskoj te dovodi do značajno većih troškova u usporedbi sa ostalim državama EU. Najbitniji faktori koji negativno utječu na WACC su: • Nedostupnost stabilnih dugoročnih regulatornih okvira • Neefikasna i neprilagođena državna administracija • Nejasne i komplicirane procedure priključka na mrežu • Politički rizici koji pogoršavaju omjer Debt/Equity Obzirom na sve navedeno, bitno se u javnom prostoru provesti argumentiranu diskusiju koja bi široj javnosti ispravno prenijeti informacije o karakteristikama svih izvora energije (uključujući razlike između pojedinih OIE), sve bitne odredbe navedenih europskih dokumenata te mogućnosti javnosti da sudjeluje u dekarbonizaciji energetike. Također je bitno prezentirati značajke globalnih energetskih trendova koje Hrvatska ne može promijeniti niti si može priuštiti da iz njih izostane. Europska unija je odredila cilj da bude globalni predvodnik u iskorištavanju OIE što se jasno odnosi i na Republiku Hrvatsku (Achieving global leadership in renewable energies; Europska komisija; 30. studenog 2016.). Dekarbonizacijski scenarij globalne energetike sa visokim učešćem OIE (450) pokazuje kako će cijene fosilnih goriva (nafte, ugljena i plina) biti najmanje dvostruko manje u odnosu na ponašanje svjetske zajednice kako je sada (BAU)(WEO 2016; IEA). Razvidno je da integracija OIE ne prestaje u 2020. godini već da će se udio OIE u ukupnoj neposrednoj potrošnji energije kontinuirani povećavati. Kako je prikazano u prethodno navedenim analizama, kada se u obzir uzmu svi faktori (sve subvencije, eksterni troškovi, razvoj tehnologije, LCOE) OIE predstavljaju najprihvatljiviji izvor električne energije i za građane i za industriju. Integracija OIE je dugoročan proces te se odluke o tom procesu ne smiju donositi temeljem populističkih kratkovidnih odluka. Primljeno na znanje Ministarstvo nadležno za energetiku kroz nekoliko modela razmatra mogućnosti smanjenja visine naknade za obnovljive izvore energije i visokoučinkovitu kogeneraciju.
30 Goran Matjačić ODLUKU O NAKNADI ZA OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITU KOGENERACIJU Republika Hrvatska novčano potiče cijeli niz gospodarskih (poljoprivreda, brodogradnja, turizam, obrtništvo, stanogradnju…) i negospodarskih djelatnosti (civilne udruge, religijske zajednice, obrazovne institucije, vrtiće….). Šira javnost nije upoznata ni sa jednim sustavom poticaja, njegovim troškovima i načinom financiranja tih troškova. Smatramo da je pozitivno da je ova Odluka puštena u javnu raspravu te podržavamo potpuno uključivanje i informiranja javnosti o sustavu poticaja OIE. Sukladno europskoj direktivi 2009/28/EC i Smjernicama o državnim potporama za zaštitu okoliša za razdoblje 2014.-2020. (2014/C 200/01) za nastavak uspješne integracije OIE potrebna je potpora i sudjelovanje javnosti. Pri tome je izuzetno bitno javnost ispravno informirati o svim implikacijama OIE: 1) Sigurnost opskrbe i proizvodnja energije iz domaćih proizvodnih postrojenja 2) Smanjenje štetnog utjecaja na klimu 3) Smanjenje štetnog utjecaja na kvalitetu zraka, tla i vode 4) Dugoročno snižavanje troškova energije 5) Dugoročno izbjegavanje dodatnih eksternih troškova proizvodnje energije iz fosilnih goriva Velika naglasak treba biti na dugoročnim ciljevima i posljedicama. Za Hrvatsku već imamo odličan primjer u postojećim hidroelektranama koje su uglavnom izgrađene prije samostalnosti. Inicijalni troškovi tih hidroelektrana nisu pokrivani iz prodaje energije jer su ti troškovi bili značajno veći od prihoda od prodaje energije. Danas hidroelektrane predstavljaju daleko najvrjedniji konvencionalni oblik proizvodnje energije u Hrvatskoj. Ostali izvori energije, kao što su termoelektrane, već sada ne mogu pokriti samo operativne troškove. Realno je očekivati da će termoelektrane biti samo više financijski opterećenije zbog uvođenja odgovornosti za negativan utjecaj na društvo i okoliš (CO2 naknade, ograničavanje ispuštanja štetnih tvari, ugrađivanje dodatne opreme za ublažavanje negativnog utjecaja i sl.). To jasno govori o potpunoj ne izvedivosti termoelektrana i prije nego što su u obzir uzeti troškovi investicije koje bilo koja nova termoelektrane ne može pokriti iz prodaje energije. Nasuprot termoelektranama, OIE imaju isti potencijal kao što su imale i velike hidroelektrane, tako što se inicijalno veći troškovi višestruko kompenziraju kroz široki pozitivnu društveni utjecaj (ostavljamo unucima to što smo naslijedili od djedova): 1) OIE zbog niskih kratkoročnih marginalnih troškova smanjuju veleprodajne tržišne cijene električne energije, što će dugoročno dovesti do jeftinije energije za krajnje potrošače. Čak i inicijalno viši troškovi OIE imaju značajan silazni trend, i što je još bitnije, jedini su izvor energije koji ima potencijal snižavanja troškova. Dugoročne ukupne uštede zbog veće integracije OIE su značajno veće od kratkoročnih troškova za poticanje. 2) Već danas neki oblici OIE, kao što su vjetroelektrane, mogu uspješno konkurirati novim konvencionalnim elektranama. Bitno je napomenuti da ni jedan izvor energije, osim fotonaponskih i vjetroelektrana u određenim dijelovima svijeta sa izuzetno povoljnim prirodnim uvjetima, ne mogu pokriti svoje investicijske i operativne troškove isključivo iz prodaje električne energije. Odnosno, bilo koja nova elektrana koja bi se sagradila u Hrvatskoj zahtjeva državne poticaje, uključujući i konvencionalne izvore energije (primjer Plomin C koji je zaustavljen jer bez državne potpore nije isplativ, a tu državnu potporu je EU ocijenila kao nedozvoljenu). 3) Ispunjavanje obaveza koje je Hrvatska preuzela od Europske unije u obliku direktive 2009/28/EC, ciljeva za 2050 godinu (Roadmap for moving to a competative low carbon economy in 2050; COM(2011) 112 final), Smjernicama o državnim potporama za zaštitu okoliša za razdoblje 2014.-2020. (2014/C 200/01) i Okvirna za klimatsku i energetsku politiku u razdoblju 2020.-2030. (COM(2014) 15 final). Dana 17. ožujka 2017. Hrvatski Sabor je ratificirao Pariški sporazum koji je također od 4. studenog 2016 postao i dio međunarodnog prava. Jasno je da svjetska ekonomija ide prema dekarbonizaciji, a da je Europska Unija predvodnik tog procesa. Ciljeve koje je Hrvatska preuzela predstavljaju obavezu odgovornog ponašanja koje Hrvatska ima u i globalnim okvirima i prema vlastitim građanima. Obzirom na sve navedeno, bitno je u jednom prostoru provesti argumentiranu diskusiju koja bi široj javnosti ispravno prenijeti informacije o karakteristikama svih izvora energije (uključujući razlike između pojedinih OIE), sve bitne odredbe navedenih europskih dokumenata, mogućnosti javnosti da sudjeluje u dekarbonizaciji energetike te značajke globalnih energetski trendovi koje Hrvatska ne može promijeniti niti si može priuštiti da iz njih izostane. Razvidno je da integracija OIE ne prestaje u 2020. godini već da će se udio OIE u ukupnoj neposrednoj potrošnji energije kontinuirani povećavati. Kako je već više puta istaknuto, integracija OIE je dugoročan proces te se odluke o tom procesu ne smiju donositi temeljem populističkih kratkovidnih odluka. Čl. III Naknada je uspostavljena Uredbom o naknadama za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 33/07). Navedenom Uredbom prvobitna naknada je postavljena na 0,0089 HRK/kWh te je predviđeno da ona postepeno raste. Sadašnju razinu do 0,0350 HRK/kWh naknada je trebala postići još u 2010. godini. Nažalost, dogodilo se to da ne da naknada nije rasla već je 2010. smanjena. Tek 2013. naknada je postigla predviđeni iznos za 2010. Od 2013. nadalje izostao je potreban porast naknade. Posljedica svega ovoga je da je sustav poticanja OIE u Hrvatskoj doveden do ruba održivosti. Kako bi se postigli ciljevi korištenja OIE koje je Republika Hrvatska preuzela potrebno je osigurati stabilne regulatorne okvire usklađene sa nadležnim dokumentima Europske unije. Iznimno je bitno da se pri tome izbjegnu neustavne retroaktivne promjene koje ugrožavaju cijeli sustav proizvodnje energije iz OIE. Finalna verzija prijedloga nove Europske direktive za OIE (COM(600) 767 final/2), između ostaloga, jasno naglašava potrebu za zaštitom investitora i izbjegavanjem retroaktivnih promjena. Čl. V Trenutna Metodologija za određivanje cijena za obračun električne energije uravnoteženja (NN 71/16) je netransparentna, diskriminatorna, ne odražava stvarne troškove uravnoteženja sustava i nije usklađena sa ENTSO-E Network Code on Electricity Balancing. Prije nego što se sredstva naknade mogu koristiti za troškove uravnoteženja sustava, potrebno je osigurati transparentan i efikasan sustav uravnoteženja. U suprotnom financijska stabilnost sustava poticanja OIE će ponovo biti ugrožena te će u konačnici građani morati platiti trošak neuređenog sustava uravnoteženja. Troškovi uravnoteženja se moraju temeljiti na stvarnim troškovima sustava, za što najveći utjecaj imaju prirodne karakteristike pojedinih izvora energije, a posebno prirodne karakteristike velikih HE. Za uravnoteženje sustava u Hrvatskoj se u glavnom koriste velike HE. One imaju iskoristivost snage oko 40% i potpuno je pogrešno u prikazivanju troškova uravnoteženja prikazivati da su HE mogle konstantno raditi sa nazivnom snagom. To je samo jedan od primjera očite pogreške u proračunu troškova uravnoteženja hrvatskog elektroenergetskog sustava. Obzirom na proizvodni mix i način uravnoteženja sustava, realni troškovi uravnoteženja vjetroelektrana u Hrvatskoj su <1 EUR/MWh. Predlažemo žurnu izradu ozbiljne studije o troškovima uravnoteženja hrvatskog elektroenergetskog sustava. U financiranje i izradu studije bi trebali biti uključeni OIE, HOPS, opskrbljivači, nadležno ministarstvo i sve ostale zainteresirane stranke. Općenito je prihvaćeno da je uravnoteženje sustava i povezani troškovi najbolje uređeno u nordijskim zemljama gdje postoji unaprijed likvidan dan tržišta, unutar dnevna tržišta (sa trgovanjem što bliže stvarnom vremenu) i tržišta pomoćnih usluga. ČL. VII Trenutno važeći Nacionalni akcijski plan za obnovljive izvore energije do 2020. godine (dalje u tekstu „NAP“) nije usklađen s aktualnim zakonskim okvirom te je nerelevantan za trenutno stanje i budući razvoj OIE. Dok se ne usvoji ažurirani NAP ni jedan pravni dokument, pa ni ova Odluka, se ne može pozivati ili temeljiti na njemu. Na primjer, Sukladno Zakonu o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitu kogeneraciju (NN 100/15 i 123/16)(dalje u tekstu „Zakon“) i Tarifnom sustavu za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 133/13, 151/13, 20/14, 107/14 i 100/15) predviđene su kvote za priključenje i rad pojedinih vrsta OIE, s čime NAP nije usklađen. Nadalje, sukladno članku 7. Zakona, Pravilnikom je trebala biti određena metodologija utvrđivanja udjela energije iz obnovljivih izvora energije u ukupnoj neposrednoj potrošnji. Kako ni Pravilnik ni Metodologija nisu usvojeni nije moguće dinamiku ulaska postrojenje u pogon temeljiti na udjelu OIE. Trenutno objavljeni podatak o udjela OIE u ukupnoj neposrednoj potrošnji energije je neispravan. Izračun udjela je netransparentan, a konačni rezultat apsurdan. Prema tom podatku Republika Hrvatska je navodno već 2005 godine postigla ciljeve koji su određeni tek 2009 godine. Na ovaj problem je upozorio i predstavnik u Europskom parlamentu prof.dr.sc. Davor Šrklec. Prof. Škrlec je istaknuo da Europska komisija ne vjeruje u podatke koje je Republika Hrvatska dostavila Eurostatu. Djelomično prihvaćen Tekst Odluke će se u cijelosti pravno i nomotehnički uskladiti s odredbama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji. Pitanje troškova uravnoteženja sustava nije predmet ove Odluke.
31 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo ODLUKU O NAKNADI ZA OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITU KOGENERACIJU Primjećuje se da je ova Odluka pisana preuzimajući tekst Uredbe o naknadi za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije (NN 128/13) koja je pisana u skladu s tada važećim Zakonom o tržištu električne energije (NN 22/13) te, iako se na njega poziva, nije usklađena sa Zakonom o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovite kogeneracije (NN 100/15, 123/16, u daljnjem tekstu ZOIEiVUK). Potrebno je nomotehnički pročistiti tekst Odluke, posebno u dijelu pozivanja na odredbe članka 25. ZOIEiVUK, odnosno Pravilnika koji još nije stupio na snagu. Prihvaćen Tekst Odluke će se u cijelosti pravno i nomotehnički uskladiti s odredbama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji.
32 Marijan Kalea ODLUKU O NAKNADI ZA OBNOVLJIVE IZVORE ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITU KOGENERACIJU Uredba (EU) br. 651/2014 o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem. Stupila je na snagu 1. srpnja 2014, a istovremeno su objavljene i Smjernice uz tu Uredbu. U Smjernicama EU 2014/C 200/01, koje se mogu se vidjeti na: http://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:52014XC0628(01)&from=EN između ostalog stoji: "U načelu i u mjeri u kojoj se troškovi financiranja potpore za obnovljivu energiju obračunaju potrošačima energije (naknade za poticanje OIE), trebalo bi ih obračunati tako se ne čini razlika među potrošačima energije. Kako bi se izbjeglo da se poduzetnicima na koje posebno utječu troškovi financiranja potpore za obnovljivu energiju ne uzrokuju znatne konkurentne poteškoće, države članice mogle bi odobriti djelomične naknade za te dodatne troškove. Takve djelomične naknade mogu se propisati samo ako poduzetnik pripada određenim proizvodnim sektorima, koji su navedeni u posebnom prilogu Smjernica, ukupno ih ima više od 60. Primjerice, to su: pridobivanje kamenog ugljena, pridobivanje soli, proizvodnja sokova od voća i povrća, tkanje tekstila, piljenje i blanjanje drva, proizvodnja papira, proizvodnja gnojiva, proizvodnja stakla, proizvodnja cementa, proizvodnja aluminija i bakra itd. Kako bi se uzelo u obzir i to što određeni sektori mogu biti heterogeni u pogledu elektroenergetskog intenziteta, država članica može uključiti poduzetnika u svoj program sniženja naknade za poticanje OIE, ako taj poduzetnik ima elektroenergetski intenzitet od najmanje 20 % i pripada sektoru s trgovačkim intenzitetom na razini Unije (intenzitet trgovine s trećim zemljama) od najmanje 4 %. Takvih sektora ima preko stotinu u EU i svi su navedeni u posebnom prilogu Smjernica, primjerice: pridobivanje nafte i plina, proizvodnja šećera, proizvodnja elektromotora, generatora i transformatora, proizvodnja motornih vozila, proizvodnja namještaja itd. Potpora će se smatrati razmjernom ako korisnici potpore plaćaju najmanje 15 % opće naknade. Države članice mogu dodatno ograničiti iznos naknade za obnovljivu energiju koju treba platiti na razini poduzetnika na 4 % bruto dodane vrijednosti dotičnog poduzetnika. Za poduzetnike s elektroenergetskim intenzitetom od najmanje 20 %, države članice mogu ograničiti ukupni iznos koji treba platiti na 0,5 % bruto dodane vrijednosti dotičnog poduzetnika. Elektroenergetski intenzitet utvrđuje se omjerom troškova za električnu energiju i bruto dodane vrijednosti poduzetnika." Zar nije netko od sastavljača prijedloga te odluke o naknadi pročitao te smjernice i iskoristio ih za izlazak u susret zahtjevima o sniženju naknade za OIE, prije nego li je taj prijedlog dat u javnu raspravu? Primljeno na znanje Ministarstvo nadležno za energetiku kroz nekoliko modela razmatra mogućnosti smanjenja visine naknade za obnovljive izvore energije i visokoučinkovitu kogeneraciju.