Izvješće o provedenom savjetovanju - Pravilnik o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Damir Marasović X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 30. Gosp. Kraljević Uranili ste s Vašim prijedlogom punih jedanaest sati i tako omogućili odgovor koji Vaš uradak zaslužuje. Ne poznajem Vas, neznam koji je datum upisan na Vašoj diplomi ali, bez obzira kada je to bilo, siguran sam da tako nešto niste čuli od Vaših profesora tijekom studija. Instalacije bilo elektrotehničke, strojarske a ima i građevinskih (!?), mislim na vodovod i kanalizaciju, nisu pitanje komfora nego funkcije zgrade. A ako govorimo o komforu onda su u tom smislu jednako važni radijator, ventilator ili rasvjetno tijelo kao i prozor. To je jednako važno i u projektu, i u izvedbi, i u održavanju, i u certificiranju. Da se razumijemo. Kada je energetska učinkovitost u pitanju, certificiranje pa i pregled zgrade kao prva faza u postupku kojem je ovaj Pravilnik namijenjen, uloga arhitekte je bitna. On oblikovanjem zgrade, postavljanjem u prostor u odnosu na strane svijeta, udjelom ostakljenja posebno za svaku stranu svijeta, odabirom građevinskih materijala uključivo ostakljenje, pa i rješenjem rasporeda tehničkih prostorija unutar zgrade, bitno utječe na energetsku učinkovitost. Ali ne i isključivo. Svi ostali učesnici u projektiranju svojim djelovanjem na to dodatno utječu, i to u znatnoj mjeri. I još jednom, da se razumijemo. Arhitektu pripada i uloga glavnog projektanta u projektu a iz gornjih razloga i u postupku certificiranja. Ali energetski proračuni kojima se dokazuje energetski razred zgrada trebaju biti pravo i obveza projektanata energetičara. Zašto to nije tako i u praksi odgovor se krije u Vašem stavu. Očito niste jedini koji želi tu obvezu za sebe. Očito je i zašto. Ali nastojati izboriti to na način kako ste Vi uradili nije zdravo za cilj koji nam treba biti zajednički. I još. Nije ni to uvijek tako. Ponekad je najveća odgovornost, pa onda i odgovarajuća prava i obveze, na tehnologu. Npr. u energetskim ili industrijskim objektima raznih djelatnosti. A tehnolog može bit strojarski ili elektroinženjer. To potvrđuje i praksa iako Zakon o gradnji stavlja tehnološki projekt na razinu elaborata. Odgovor Ministarstva bit će jednak obojici. Glasit će – nije predmet ovog Pravilnika. A jest predmet. I to izuzetno važan. Ne postoji odgovor
2 Damir Marasović PRAVILNIK Potrebno je temeljito izmjeniti način određivanja energetskih razreda određen u Prilogu 1 Pravilnika. To je najvažniji, ključni dio Pravilnika koji se svakom predviđenom izmjenom i dopunom tijekom proteklih godina mijenjao a još uvijek je pogrešan do neupotrebljivosti. Stoga predlažem: 1. Prijedlog: U tablici 1 Priloga za prostorije bruto visine 2.8 do 3.5 m zadržati predložene vrijednosti, dok bi se za veće visine podaci korigirali na način da se uzme u obzir kvocijent H[m] / 3.5. Točan način uračunavanja treba biti rezultat analize utjecaja visine na gubitke topline. Obrazloženje: U tablici 1 propisane su granične vrijednosti specifične godišnje potrebne toplinske energije za grijanje za referentne klimatske podatke [kWh/m²,god]. Podaci sada vrijede za sve vrste zgrada, stambene i nestambene. I to je dobro rješenje koje treba zadržati. Pogrešno je samo što nije uzeta u obzir činjenica da zgrade nekih namjena mogu imati značajno veće visine prostorija. Takve prostorije će samim time imati veće gubitke topline po jedinici površine a da to nije u nikakvoj vezi s energetskom učinkovitošću. Potrebno je dakle uvesti korekcijski faktor za prostorije veće visine. 2. Prijedlog: Potpuno izmjeniti tablicu 2. Jedno od mogućih rješenja predložio sam tijekom javnog savjetovanja prije godinu dana na koje se ovo savjetovanje nastavlja. Prijedlog je glasio: Vrednovati odvojeno zgradu a zatim sve ostale faktore koji utječu na potrošnju energije, pa onda i izdati posebne certifikate za: - zgradu u odnosu na potrebe grijanja - zgradu u odnosu na potrebe hlađenja - postrojenje za grijanje - postrojenje za hlađenje - postrojenje za grijanje potrošne tople vode - ugrađenu rasvjetu. I eventualno nakon toga definirati, po dogovorenom ključu, oznaku ukupne kvalitete. Obrazloženje: Rješenja iz tablice 2 su potpuno pogrešna. Naravno, već ranije usvojena zamjena “isporučene” energije primarnom, dakle preračunavanje svih oblika energije koje se u nekoj zgradi troše u primarni oblik po utvrđenom ključu je ispravna. Sve ostalo nije: Izostala je ocjena energetske učinkovitosti zgrada u odnosu na dobitke topline u sezoni hlađenja. Dakle, riječ je o podacima koji idu paralelno s već spomenutim podacima gubitaka topline u sezoni grijanja. Ne bi mogli ići zajedno, ali izračunavanje i ocjena dobitaka topline daju sliku uspješnosti arhitektonskog rješenja u smislu energetske učinkovitosti zgrade. Stoga to treba biti posebno ocijenjeno, također koristeći predloženi korekcijski faktor. I neovisno od toga je li u zgradi predviđen sustav hlađenja. Poželjno je izračunavati primarnu energiju a i “isporučenu”, koje po prijedlogu sadrže potrebnu energiju za grijanje, hlađenje, ventilaciju, pripremu potrošne tople vode, za nestambene zgrade i rasvjetu. Način na koji je to predviđeno nije primjeren: Postavlja se pitanje zašto su kriteriji za energetski razred u odnosu na gubitke topline zgrade jednaki za sva područja a u odnosu na primarnu energiju različiti za primorsku i kontinentalnu Hrvatsku? Također se može postaviti pitanje kako to da za postizavanje razreda A gubici topline trebaju biti između 15 i 25 a primarna energija stambene zgrade čak između 80 i 100 odnosno 50 i 75 kWh/m2,god? Kod višestambenih zgrada ispustila se iz vida činjenica da u nekim područjima nema planiranog sustava grijanja pa se ne može ni analizirati u smislu potrošnje energije. Postoje tek individualna rješenja pojedinih stanara kojima je ostavljeno da koriste dimnjake ili električne utičnice. A i to se radi najčešće djelomično grijanjem samo dnevnog boravka. Česte su i promjene u pojedinim stanovima. Kako sve to ugraditi u proračun zgrade koja dobiva zajednički energetski certifikat? Takvo stanje je u Dalmaciji koju poznajem. Organizirani sustavi grijanja su tek iznimka. Što se tiče sustava hlađenja stanje je još problematičnije. Višestambene zgrade se hlade isključivo individualno, najčešće djelomično, a stanje se mijenja vrlo često. Nestambene zgrade se hlade ovisno o odluci vlasnika, kod nekih vrsta zgrada to je gotovo pravilo, kod nekih tek iznimka. Osim toga redovito se ne poklapa grijana i hlađena površina zgrade. Kako sve to uračunati? Posebno mi je neshvatljiv način na koji su nestambene zgrade podijeljene. Predviđeno je šest grupa i sedma kao “ostale zgrade”. I za svaku grupu postoje jedinstveni kriteriji ocjene energetske učinkovitosti. A kako to stvarno izgleda? Uredske zgrade su međusobno najsličnije, predviđeni komfor i režim korištenja također su slični. Stoga je kod njih takav pristup možda moguć. Kod ostalih zgrada ne! Zgrade iz sustava obrazovanja i odgoja su toliko raznovrsne da se ni na koji način ne mogu uspostaviti jedinstveni kriteriji ocjenjivanja. Naravno i ovdje je sustav hlađenja negdje uobičajen a negdje se samo iznimno ugrađuje. Kod bolnica, a u tu grupu su uključene i druge zdravstvene ustanove, razlike su još veće. Kako je moguće iste kriterije predvidjeti za kliničke bolničke centre s velikim brojem operacijskih dvorana koji su izuzetni potrošači energije i bolnice nižeg ranga koje mogu biti čisti stacionari? Dodajte tome primjer toplica s bazenima i dvoranama za vježbanje koje su također, zbog tehnoloških razloga, izuzetni potrošači energije. Hoteli, barem u onom smještajnom dijelu najsličniji su stambenim zgradama, ali tu prestaje svaka sličnost koja bi upućivala na mogućnost usvajanja jedinstvenih kriterija energetske učinkovitosti. Hoteli se razlikuju po kategoriji koja znači viši ili niži komfor a što je povezano s potrošnjom energije. Kategorija određuje sadržaje ali i u tom smislu se hoteli iste kategorije mogu razlikovati: Mogu imati više ili manje restorana pa time i kuhinja, vlastitu praonicu ili korištenje vanjske usluge, veći ili manji bazen, trim dvoranu i slično, više salona i drugih sadržaja. Sve su to potrošači energije pa uspostavljeni kriteriji ne omogućavaju korektno ocjenjivanje. Ako tome dodate i restorane koji mogu biti samostalni objekti, a čija potrošnja energije nije usporediva s hotelskom sobom kao osnovnim sadržaajem hotela, može se samo zaključiti da to nema nikakvog smisla. Hotel i restoran kao samostalni objekt povezuje samo nadležnost istog ministarstva. Sportske dvorane tipičan su primjer za gornje tvrdnje. Ovdje je od posebnog značaja još i režim korištenja. Grubo rečeno režimi su prazna dvorana, trening i takmičenje u prisustvu publike. Navedeni režimii bitno se razlikuju u potrošnji energije. Ako se tome doda da se ti režimi ne mogu dovesti u vezu ni s dobom dana ni godišnjim dobom, zaključak može biti samo da certificiranje nije moguće provesti na predviđeni način. Nije to moguće ni kod trgovina. U detaljnijem opisu stoji veleprodaja i maloprodaja. Kod veleprodaje riječ može biti o uredskim zgradama ili velikim skladištima. Kod maloprodaje pak o manjim prodavaonicama ili velikim trgovačkim centrima. Roba koja je predmet trgovine može biti različite vrste, pa npr.prehrambeni artikli zahtijevaju hlađenje. Ukratko, riječ je o neusporedivim primjerima koji se ne mogu svrstati pod isti kriterij. Što kazati o “ostalim” nestambenim zgradama. Očito, riječ je o manjem broju zgrada koje ne zaslužuju posebnu rubriku. Poslijedica je da isti kriteriji energetske učinkovitosti vrijede za npr. terminal zračne luke i muzej arheoloških spomenika! 3. Prijedlog: Za zgradu odnosno samostalnu uporabnu cjelinu zgrade prema čl. 1, st. 3 predvidjeti da se energetski razred odredi samo za svojstva ovojnice zgrade. Nakon dovršetka građenja i definiranja namjene zgrade dopunit će se energetski certifikat prema podacima iz glavnog projekta dovršenja radova. Obrazloženje: Riječ je o trenutno nedefiniranoj namjeni koja će se naknadno odrediti pa je jedino ispravno i naknadno dovršiti certifikat, a ne ga unaprijed uvrstiti u bilo koju kategoriju, posebno ne u kategoriju “ostale nestambene zgrade”. 4. Prijedlog: U čl. 7 za višestambene zgrade propisati obvezu izrade zajedničkog certifikata i zasebnih certifikata samostalnih uporabnih cjelina. Isto treba predvidjeti i za zgrade nekih od nestambenih namjena, svugdje tamo gdje postoje samostalne uporabne cjeline. Obrazloženje: Zajednički certifikat za višestambene zgrade potreban je nadležnim državnim institucijama, ne i vlasnicima stanova. Njima trebaju zasebni certifikati, jer se, ovisno o položaju stana u zgradi, specifična toplinska energija za grijanje može višestruko razlikovati, što energetski razred stana može činiti različitom i za dva stupnja. Ako je certifikat uvjet za prodaju ili iznajmljivanje stana precijenjeni certifikat značit će prevaru kupca. I obratno. Ako Vam se tvrdnja čini pretjernom provjerite na odgovarajućem primjeru. I kod zgrada drugih namjena moguće su samostalne uporabne cjeline s posebnim sustavima grijanja/hlađenja ili posebnim mjerilima potrošnje energije, posebno kod uredskih zgrada, trgovačkih centara a i kod obiteljskih kuća. 5. Prijedlog: U čl. 9, st. 3 obvezati investitora na javno izlaganje prve stranice energetskog certifikata, ali ne i stranice koja sadrži prijedlog mjera za poboljšanje energetskih svojstava zgrade, odnosno preporuke za korištenje zgrade. Obrazloženje: Opis mjera za poboljšanje energetskih svojstava zgrade ili preporuke ne zanimaju nikoga osim vlasnika. 6. Prijedlog: U čl. 13, st.1 iza riječi vlasniku dodati “odnosno vlasnicima”, Brisati posljednju rečenicu koja glasi “ Ostali suvlasnici imaju pravo uvida u Izvješće”. Obrazloženje: Svi vlasnici imaju ista prava. Tko je taj vlasnik koji će dobiti Izvješće i po čemu on može biti privilegiran u odnosu na ostale suvlasnike koji dobivaju samo pravo na uvid u Izvješće. Neophodno je ovo izmjeniti prema prijedlogu ili na bilo koji drugi način. 7. Prijedlog: Brisati čl. 15, st.3. Obrazloženje: Stavak se odnosi na Izvješće koje je obrađeno u čl. 13. 8. Prijedlog: Provjeriti podatke vanjske temperature i globalnog sunčevog zračenja u važećem Algoritmu, za referentne klimatske postaje određene u čl. 18. Obrazloženje: U tom članku navedene su mjerodavne meteorološke postaje prema čijim podacima se određuju referentni klimatski podaci za primorsku i kontinentalnu Hrvatsku. To su Split (Marjan) i Zagreb (Maksimir). Na stranicama Ministarstva mogu se naći meteorološki podaci za sve postaje, pa i za gore navedene. Između ostalog srednje mjesečne temperature zraka m,m i globalno sunčevo zračenje [MJ/m2]. Također se može naći i Algoritam za proračun potrebne energije za grijanje i hlađenje s odgovarajućim podacima vrijednosti prosječnih mjesečnih temperatura e,m, kao i globalno sunčevo zračenje za referentne postaje. Podaci temperatura u Algoritmu ne odgovaraju meteorološkim podacima za referentne postaje, bliži su onima za Šibenik i Karlovac koji su ranijim propisima bili određeni kao referentni. Podaci globalnog sunčevog zračenja upravo odgovaraju onima za Šibenik i Karlovac. 9. Prijedlog: U čl. 21 propisati obvezu izrade energetskog certifikata za samostalnu uporabnu cjelinu. Dakle ne “može se” nego “mora se”. Obrazloženje: Slično rješenje djelomično je navedeno već u čl. 7 i tamo stoji detaljno obrazloženje prijedloga. Najbolje bi bilo u čl. 7 ostaviti samo ono što tamo pripada, tj. izbrisati dodatni tekst koji ide uz višestambene zgrade, a predmetni problem riješiti u ovom članku. 10. Prijedlog: Ne predlaže se izmjena čl. 26, ali: U članku je predviđena neovisna kontrola radi osiguranja kvalitete svih postupaka koje obrađuje Pravilnik. Iako je postupak kontrole utvrđen (ili će biti utvrđen) posebnim propisom, zbog važnosti problema želim naglasiti da za kvalitetu nije dovoljna samo kontrola, već i precizan i kvalitetan Pravilnik, kvalitetno opisana Metodologija postupka certificiranja, kvalitetni Algoritmi koji su dio te Metodologije i prije svega cijena koju će ovlaštene osobe postići za svoj rad. Stavljanje na tržište certificiranja i ostalih postupaka koje ovaj Pravilnik propisuje dovodi do površnog postupanja u najvećem broju slučajeva. Ostaju samo iznimke! Kontrola slučajnim odabirom kakva se provodi dovesti će do poništavanja nekih loših certifikata a velik broj će biti prihvaćen. To je nedozvoljivo. O svemu ovome pisao sam i u prethodnom javnom savjetovanju posvećenom prijedlogu izmjena i dopuna Pravilnika, pokrenutom 23.lipnja 2016. godine, koji je naravno zaključen ali ne i obrađen. Djelomično prihvaćen 1. prijedlog - ne prihvaća se, Predloženi korekcijski faktori postoje za prostore većih visina prilikom projektiranja toplinske zaštite zgrada i to na način da se za prostore veće od 4,2 m može računati ne sa stvarnom korisnom površinom AK već s AK' za koju je način definiranja određen u TPRUETZZ iza tablice 8, radi toga da se ne bi morale kod većih visina etaža primjenjivati ekstremne neracionalne mjere za zadovoljenje QHnd, Edel ili Eprim. Međutim, kod energetskog certificiranja zgrada energetski pokazatelj (energetski razred zgrade) daje informaciju korisniku (sadašnjem ili budućem) o tome koliko zgrada troši energije po m² korisne površine, gdje zaista prostori veće visine troše po m² više energije za grijanje, hlađenje i ventilaciju nego prostori manje visine etaže za usporedive iste ostale karakteristike ovojnice zgrade. Ukoliko bi se uveo ovakav korekcijski faktor, korisnik bi dobio neispravni pokazatelj o tome koliko je njegova zgrada ili samostalna uporabna cjelina energetski efikasna po m² korisne površine. Jedan od razloga energetskog certificiranja je i usporedivosti pri odabiru za kupnju ili najam između različitih prostora iste prodajne površine u pogledu koliko energije prostor troši po m² pa bi u tom pogledu certifikat izgubio smisao kod prostora većih visina etaža, ako se uvode korekcijski faktor visine etaže i za energetsko certificiranje zgrada. Radi velike visine etaža kod pojedinih vrsta zgrada (npr. sportskih dvorana), radi toga su uvedene i veće dopuštene vrijednosti QHnd po m² i energetski razredi na bazi Eprim s većim vrijednostima nego kod drugih vrsta nestambenih zgrada sa mogućim sličnim termotehničkim sustavima. 2. Prijedlog - primljeno na znanje 3. Prijedlog - Primljeno na znanje 4. Prijedlog - Ne prihvaća se 5. Prijedlog - Ne prihvaća se, prijedlozi mjera su sastavni dio energetskog certifikata upravo iz razloga da pokažu korisniku, vlasniku ili kupcu, kako se mogu poboljšati energetska svojstva zgrade kao i preporuke korisniku za uštedu energije u zgradi tijekom uporabe. 6. Prijedlog - Prihvaća se na način da svi suvlasnici dobivaju cd 7. Prijedlog - Ne prihvaća se, člankom 13. regulira se izvješće o energetskom pregledu zgrade, a člankom 15. regulira se energetsko certificiranje nove zgrade 8. Prijedlog - Prihvaća se 9. Prijedlog: Ne prihvaća se, ukoliko zgrada ima izrađen certifikat, nema potrebe za izradom certifikata za samostalnu uporabnu cjelinu. dakle „može se“ je ispravno i tako treba i ostati. 10. Prijedlog: Ne prihvaća se, budući nije predmet ovog pravilnika. kontrola energetskih certifikata zgrada provodi se sukladno pravilniku o kontroli energetskog certifikata zgrade i izvješća o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi(„Narodne novine“ broj 73/15.) kojim su prenijeti zahtjevi iz Direktive 2010/31/eu europskog parlamenta i vijeća.
3 Grga K IX. NADZOR NAD PROVEDBOM PRAVILNIKA, Članak 28. Na koji način se vrši nadzor? Svakako bi trebalo propisati procedure nadzora. Koje su prekršajne odredbe? Primljeno na znanje Navedeno je propisano Zakonom o gradnji (narodne novine 153/13, 20/17) i Pravilnikom o kontroli energetskog certifikata zgrade i izvješća o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi („Narodne novine“ broj 73/15.) i nije predmet ovog pravilnika.
4 Grga K Neovisna kontrola, Članak 27. Obzirom na navedeno molim objašnjenje kojim se posebnim propisom provodi kontrola. Primljeno na znanje Kontrola energetskih certifikata provodi se sukladno Pravilniku o kontroli energetskog certifikata zgrade i izvješća o redovitom pregledu sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi („Narodne novine“ broj 73/15.)
5 HRVATSKA KOMORA INŽENJERA STROJARSTVA PRAVILNIK 1. Članak 3. Pojmovi Iza točke 26. dodati točke 27. i 28.: „27. sustav ventilacije – je sustav koji služi za dovođenje vanjskog i odvođenje onečišćenog zraka iz zgrade, iz više prostorija ili iz samo jedne prostorije u zgradi 28. sustav djelomične klimatizacije – je sustav kod kojeg bilo koja od značajki koje mora ispunjavati sustav klimatizacije nije ispunjena i kontrolirana“ Obrazloženje: dano pod točkom 2. 2. Članak 24. U članku 24. kao i u naslovu ispred članka 24. potrebno je dodati i pojam „djelomične klimatizacije“. Isto je potrebno dodati i u svim ostalim člancima gdje se navode sustavi ventilacije i klimatizacije. Obrazloženje: Sustavi klimatizacije predstavljaju isključivo "sklop kojim se djeluje na temperaturu, vlažnost i kvalitetu zraka …" (mora biti omogućena regulacija sva tri parametra da sustav ispunjava uvjet naziva klimatizacija). Time su isključeni svi sustavi djelomične klimatizacije koji, zajedno sa sustavima ventilacije, u stvarnosti predstavljaju najveći broj sustava obrade zraka. Zadržavanjem opsega navedenog u Prijedlogu, brojni sustavi neće biti obuhvaćeni redovitim pregledima. 3. Iza članka 27. dodati novi članak Redoviti pregled sustava pripreme potrošne tople vode u kojem će se definirati uvjet za sve sustave veće od 20 kW i/ili akumulacije veće od 2.000 litara. Obrazloženje: Sustavi pripreme potrošne tople vode sastavni su elementi energetskog svojstva i energetskog razreda zgrade. 4. Prijelazne i završne odredbe S obzirom na istovjetnost Redovitog pregleda u ovom Prijedlogu Pravilnika i Zakonu o gradnji, stupanjem na snagu ovog Pravilnika potrebno je izvan snage staviti članak 22. Zakona o gradnji (NN 153/13 i 20/17). 5. Općenito Predlaže se pojam „period“ zamijeniti pojmom „razdoblje“. Hrvatska komora inženjera strojarstva Djelomično prihvaćen Prihvaća se primjedba pod 1. i 2. Primjedba pod 3. ne prihvaća se jer se ovdje prenosi zahtjev Direktive na sustave grijanja Primjedba pod 4. ne prihvaća se jer se Pravilnikom ne mogu stavljati izvan snage zakonske odredbe Primjedba pod 5. prihvaća se
6 Ivan Lordan Obveza javnog izlaganja energetskog certifikata, Članak 9. Smatram da nebi trebalo ograničiti format na A3 1. i 3. stranice energetskog certifikata za javno izlaganje. Najčešće na glavnom ulazu u zgradu nalazi se ploča sa znakovima za uzbunjivanje i plan evakuacije koji bi trebali doći više do izražaja nego energetski certifikat. Također, ulazi su ponekad vrlo mali (5-6m2) te kada se postavi energetski certifikat u formatu A2 (2 x A3, 1. i 3.stranica) investitori se bune jer im certifikat narušava sveukupni izgled prostora (primjer zubarska ordinacija). Moja preporuka je da se omogući javno izlaganje i u formatu A3 (2 x A4, 1. i 3.stranica) . Hvala. Nije prihvaćen Ne prihvaća se. Pravilnikom nije ni predviđeno da 1. i 3. stranica energetskog certifikata zasebno moraju biti u formatu a3, nego obadvije stranice zajedno moraju biti izložene u formatu a3.
7 Miroslav Kraljević X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 30. Lovro Kuščević. dipl.iur.!!! zar ne možemo dobiti ministra tehničke struke?? Mislim da se u izradi ovog pravilnika previše upliću struke kao što su strojarska ili elektro, najveći naglasak na pregledu zgrade treba biti na građevinsko - arhitektonskom dijelu, a strojarstvo i elektro struka su dodatni komfor kojeg navodimo. Izgled energetskog certifikata ne bi trebalo mijenjati sadašnji sasvim zorno pokazuje što treba novi prijedlog je kompliciran za ne upućenog u materiju. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, proračun energetskog certifikata zgrade usklađen je s Direktivom 2010/31/eu europskog parlamenta i vijeća od 19. svibnja 2010. o energetskoj učinkovitosti zgrada. nastavno na nadležnost struka u energetskom certificiranju zgrada, ministarstvo prema uvjetima iz čl. 29. i 31. Zakona o gradnji („narodne novine“ broj 153/13., 20/17) daje ovlaštenja za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade s jednostavnim, kao i složenim tehničkim sustavom.
8 Miroslav Kraljević Izvješće o energetskom pregledu zgrade, Članak 13. Predlažem da se u izvješće o energetskom pregledu odrede obavezni dijelovi izvješća, kao što su potrošnja vode, potrošnja električne energije, potrošnja plina ili toplinske energije. Oni podaci koje je moguće dobiti od distributera, jer time dodajemo vjerodostojnost izvješću, i dokazujemo da su podaci prikupljeni od distributera i korisnika , u daljnjoj razradi izvješća možemo usporediti dobivene podatke te neke od njih proglasiti ne vjerodostojne za dalju uporabu. Nije prihvaćen Ne prihvaća se, isto je definirano metodologijom
9 Miroslav Krcivoj Redoviti pregled sustava grijanja, Članak 22. Članak 22. izraz "kotlovi" u sustavu grijanja nije adekvatan i treba ga zamijeniti sa "izvori topline" ili "izvori toplinske energije", jer sustav grijanja može koristiti izvor topline bez kotla (kotao je sastavni dio izvora topline u kojem se nalazi medij za grijanje, voda itd). Nije prihvaćen Prijedlog se ne prihvaća. Člankom 22. prenosi se Direktiva 2010/31/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o energetskim svojstvima zgrada (preinaka) (SL L 153, 18. 6. 2010.) u dijelu koji se odnosi na obvezu redovitih pregleda sustava grijanja u zgradi.
10 Radal d.o.o. Provođenje energetskog pregleda, Članak 6. Člankom 3.- Pojmovnik , točka 18 apartman je opisan kao moguća samostalna uporabna cjelina. Nije definirano da li se apartman podrazumijeva kao turistički objekt. Apartman je moguće i iznajmiti i dati u zakup te ga prodati. Potrebno je podrobnije povezati smisalo članka 3- točka 18. i čl.6 da se jednoznačno tumači obveza certificiranja apartmana, odnosno zgrade koja se koristi u turističke svrhe. Energetsko certificiranje dijela zgrade na kojem nije uspostavljeno odvojeno mjerenje potrošnje energije i vode putem registriranih brojila je besmisleno. Prihvaćen Prihvaća se na način da je člankom 6. propisano na koje objekte se iznajmljivanje ne odnosi.
11 Radal d.o.o. Predmet Pravilnika, Članak 1. Nije korektno za stambeni prostor ( izgrađen na način opisan u stavku (3) čl.1. Pravilnika ) izdati energetski certifikata nestambene zgrade. Energetski certifikat nestambene zgrade zahtijeva oznaku zgrade prema namjeni. Primljeno na znanje Primljeno na znanje
12 Zlatko Nađ Sadržaj i izgled energetskog certifikata, Članak 19. Energetski certifikat je prevara...kako zgrada koja je izgradena 80ih godina ima bolji certifikat od zgrade koja je gradena prije 10stak godina...i firma koja je radila certifikat nije ispravno navela sve o zgradi bez obzira sto smo firmu zvali i zalili se telefonski...oni ne zele ispraviti gresku...naim nasi stanovi imaju svi posebno svoja brojila (plin.voda,struja)..dok doticna firma iz Zagreba nije navela istinu vec je napisal da imamo zajednicko brojilo..(zalio sam se telefonski.).al oni ne zele ispraviti ..ima jos sitnica...oni su uzeli novce..vjerovatno firma radila preko veze pa fuserski radila...samo sam to htio da napisem...i onako to ne citate i ne zanima vas... Nije prihvaćen Ne prihvaća se, primjedba se ne odnosi na odredbe ovog propisa.